8.8.2014

HR

Službeni list Europske unije

L 237/1

---

Samo izvorni tekstovi UN/ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebno je provjeriti u posljednjem izdanju UN/ECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na internetskoj stranici: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html.

Pravilnik br. 23 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) o jedinstvenim odredbama koje se odnose na homologaciju svjetala za vožnju unatrag i manevarskih svjetala za motorna vozila i njihove prikolice

Obuhvaća sav važeći tekst do:

Dopune 19. izvorne verzije Pravilnika – Datum stupanja na snagu: 15. srpnja 2013.

SADRŽAJ

PODRUČJE PRIMJENE

1.

Definicije

2.

Zahtjev za homologaciju

3.

Oznake

4.

Homologacija

5.

Opći zahtjevi

6.

Jakost emitirane svjetlosti

7.

Postupci testiranja

8.

Boja emitirane svjetlosti

9.

Sukladnost proizvodnje

10.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

11.

Konačna obustava proizvodnje

12.

Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i tijela za homologaciju tipa

PRILOZI

1.

Izjava

2.

Primjeri položaja homologacijskih oznaka

3.

Fotometrijska mjerenja

4.

Najmanji zahtjevi za postupke nadzora sukladnosti proizvodnje

5.

Najmanji zahtjevi za uzorkovanje koje provodi inspektor

0.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj Pravilnik primjenjuje se na:

(a)	svjetla za vožnju unatrag za motorna vozila kategorija M, N, O i T (1);

(b)	manevarska svjetla za motorna vozila kategorija M i N.

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

1.1.   „Svjetlo za vožnju unatrag” znači svjetlo na vozilu konstruirano za osvjetljivanje ceste iza vozila i upozoravanje ostalih sudionika u prometu da se vozilo kreće unatrag ili da će vozilo započeti kretanje unatrag.

1.2.   „Svjetlo za manevriranje” znači svjetlo koje služi dodatnom osvjetljivanju bočne strane vozila za pomoć tijekom izvođenja polaganih manevara.

1.3.   Na ovaj se Pravilnik primjenjuju definicije iz Pravilnika br. 48 i njegovih serija izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa.

1.4.   „Različite vrste svjetala za vožnju unatrag/manevarskih svjetala” znači svjetla koja se razlikuju u bitnim obilježjima kao što su:

(a)	trgovački naziv ili oznaka;

(b)	obilježja optičkog sustava (razine jakosti svjetlosti, kutovi raspodjele svjetlosti, kategorija izvora svjetlosti, modul izvora svjetlosti itd.).

Promjena boje izvora svjetlosti ili boje bilo kojeg filtra ne čini promjenu tipa.

1.5.   Upućivanja na standardne (etalon) žarulje sa žarnom niti u ovom Pravilniku i na Pravilnik br. 37 odnose se na Pravilnik br. 37 i njegovu seriju izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa.

Upućivanja na standardne (etalon) LED izvore svjetlosti u ovom Pravilniku i na Pravilnik br. 128 odnose se na Pravilnik br. 128 i njegovu seriju izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa.

2.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

2.1.   Zahtjev za homologaciju podnosi nositelj trgovačkog naziva ili oznake ili njegov valjano opunomoćeni predstavnik.

Podnositelj zahtjeva može navesti i da uređaj može biti postavljen na vozilo s različitim nagibima referentne osi u odnosu na referentne ravnine vozila i tlo ili da se može rotirati oko svoje referentne osi; te se različite uvjete ugradnje navode u izjavi.

2.2.   Za svaku se vrstu svjetla za vožnju unatrag ili manevarskih svjetala uz zahtjev prilaže sljedeće:

2.2.1.   crteži u tri primjerka koji su dovoljno podrobni da omogućuju prepoznavanje tipa svjetla za vožnju unatrag ili manevarskog svjetla i prikazuju u kojem se geometrijskom položaju svjetlo za vožnju unatrag ili manevarsko svjetlo može ugraditi u vozilo, os opažanja koja se u ispitivanjima uzima kao referentna os (horizontalni kut H = 0, vertikalni kut V = 0) i točku koja se u navedenim ispitivanjima uzima kao referentno središte. Na crtežima mora biti naznačen prostor predviđen za homologacijski broj i dodatni simbol u vezi s krugom homologacijske oznake.

Povrh toga, ugradbena visina i usmjerenost referentne osi manevarskih svjetala (ili više njih) na crtežu su označene u odnosu na tlo, okomitu i vodoravnu os.

2.2.2.   kratak tehnički opis u kojem se posebno navode, uz iznimku svjetala s nezamjenjivim izvorom svjetlosti:

(a)	kategorija ili kategorije propisane žarulje (žarulja) sa žarnom niti; ta kategorija žarulje sa žarnom niti jedna je od kategorija iz Pravilnika br. 37 i serije njegovih izmjena na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa; i/ili

(b)	kategorija ili kategorije propisanog izvora svjetlosti sa svjetlećom diodom (LED); ta kategorija LED izvora svjetlosti jedna je od kategorija iz Pravilnika br. 128 i serije njegovih izmjena na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa; i/ili

(c)	poseban identifikacijski kôd modula izvora svjetlosti.

2.2.3.   dva uzorka. Ako uređaji nisu istovjetni, ali su simetrični i prikladni za ugradnju na lijevu ili na desnu stranu vozila, dva dostavljena uzorka mogu biti istovjetna i prikladna za ugradnju isključivo na desnoj ili isključivo na lijevoj strani vozila.

3.   OZNAKE

Uzorci vrste svjetala za vožnju unatrag ili manevarskih svjetala za homologaciju moraju imati:

3.1.   Trgovački naziv ili oznaku podnositelja; ta je oznaka jasno čitljiva i neizbrisiva;

3.2.   Uz iznimku svjetala s neizmjenjivim izvorom svjetlosti, jasno čitljivu i neizbrisivu oznaku:

(a)	kategorije ili kategorija propisanih izvora svjetlosti; i/ili

(b)	identifikacijski kôd modula izvora svjetlosti;

3.3.   Prema potrebi, kako bi se izbjegle pogreške pri postavljanju svjetala za vožnju unatrag na vozilo, riječ „TOP”, označenu vodoravno na najgornjem dijelu reflektirajuće površine;

3.4.   Dovoljno prostora za homologacijsku oznaku i dodatne simbole propisane stavkom 4.3 u nastavku; taj se prostor naznačuje na crtežima iz stavka 2.2.1.;

3.5.   U slučaju svjetala s neizmjenjivim izvorom svjetlosti ili modula izvora svjetlosti oznaku propisanog napona ili raspona napona i propisane snage;

3.6.   U slučaju svjetala s modulima izvora svjetlosti moduli moraju imati:

3.6.1.   Trgovački naziv ili oznaku podnositelja; ta oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva;

3.6.2.   Poseban identifikacijski kôd modula; ta oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva. Poseban identifikacijski kôd čine početna slova „MD” za „MODUL”, za kojima slijedi homologacijska oznaka bez kruga, kako je propisano stavkom 4.3.1.1. u nastavku i, u slučaju upotrebe nekoliko različitih modula svjetlosnog izvora, dodatni simboli ili znakovi; poseban identifikacijski kôd prikazan je na crtežima iz stavka 2.2.1.

Homologacijska oznaka ne mora biti ista kao oznaka na svjetlu u kojem se upotrebljava modul, ali obje oznake moraju pripadati istom podnositelju zahtjeva.

3.6.3.   Oznaku nominalnog napona i nominalne snage.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Homologacija se dodjeljuje ako dva uzorka svjetala za vožnju unatrag ili manevarskog svjetla ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika.

4.2.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Ista ugovorna stranka ne može dodijeliti isti broj drugoj vrsti svjetla za vožnju unatrag ili manevarskih svjetala kako je propisano ovim Pravilnikom. Obavijest o odobrenju ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili konačnom prekidu proizvodnje za određenu vrstu svjetla za vožnju unatrag ili manevarskih svjetala prema ovom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem koji odgovara uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

4.3.   Svako svjetlo za vožnju unatrag ili manevarsko svjetlo, koje je u skladu s homologiranim tipom iz ovog Pravilnika, ima u prostoru prethodno propisanom u stavku 3.4., osim oznake i podataka prethodno propisanih u stavcima 3.1., 3.2., 3.3. ili 3.5., i:

4.3.1.   međunarodnu homologacijsku oznaku koja se sastoji od:

4.3.1.1.   slova „E” u krugu, iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je izdala homologaciju (2);

4.3.1.2.   broja odobrenja;

4.3.2.   dodatne oznake koja se sastoji od slova A i R, koja su pridružena kako je prikazano u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

Na uređaje koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika u pogledu manevarskih svjetala dodaje se i oznaka koja se sastoji od slova M i L, postavljenih kako je prikazano u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

4.3.3.   Prve dvije znamenke homologacijskog broja koje označuju posljednju seriju izmjena Pravilnika mogu biti navedene kraj dodatnih oznaka „AR” ili „ML”.

4.3.4.   Na svjetlima za vožnju unatrag čiji su kutovi vidljivosti asimetrični s obzirom na polaznu os u vodoravnom smjeru, strelicu koja pokazuje prema strani na kojoj fotometrijske specifikacije postižu kut od 45° H.

4.4.   Neovisna svjetla

Ako različite vrste svjetla, koja su u skladu s nekoliko pravilnika, upotrebljavaju istu vanjsku leću, iste ili različite boje, pričvršćuje se međunarodna homologacijska oznaka, kružnica oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju i homologacijski broj. Ova homologacijska oznaka smještena je bilo gdje na svjetlu ako:

4.4.1.   je vidljiva nakon ugradnje svjetla.

4.4.2.   je identifikacijski simbol za svako svjetlo u skladu sa svim pravilnicima prema kojima je homologacija dodijeljena, zajedno s njihovim serijama izmjena, uključujući zadnje glavne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije, prema potrebi zajedno sa strelicom.

4.4.3.   veličina sastavnih dijelova pojedinačne homologacijske oznake nije manja od najmanje veličine propisane za najmanju veličinu homologacijske oznake, prema pravilniku u skladu s kojim je dodijeljena homologacija.

4.4.4.   se na kućištu svjetla nalazi prostor prethodno opisan u stavku 3.4. i homologacijska oznaka stvarnih funkcija.

4.4.5.   Model E u Prilogu 2. ovom Pravilniku primjer je homologacijske oznake s prethodno navedenim dodatnim simbolima.

4.5.   Kada je više svjetala dio istog sklopa udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala, homologacija se dodjeljuje samo ako svako svjetlo pojedinačno ispunjava zahtjeve propisane ovim ili nekim drugim pravilnikom. Svjetla koja ne ispunjavaju uvjete propisane tim pravilnicima neće biti dijelovi sklopa udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala.

4.5.1.   Kada udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju zahtjeve nekoliko pravilnika, dodjeljuje se jedinstvena homologacijska oznaka, sastavljena od kružnice oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju i homologacijski broj i propisana strelica, ako je potrebna. Tu se homologacijsku oznaku može staviti bilo gdje na udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla pod uvjetom da:

4.5.1.1.   je vidljiva nakon ugradnje svjetla;

4.5.1.2.   se ne može odstraniti ni jedan dio udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala koji emitira svjetlost, bez odstranjenja i homologacijske oznake.

4.5.2.   Identifikacijski simbol za svako svjetlo u skladu sa svim pravilnicima prema kojima je homologacija dodijeljena, zajedno s odgovarajućim serijama izmjena, uključujući najnovije glavne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije, označuje se:

4.5.2.1.   ili na prikladnoj površini koja emitira svjetlost;

4.5.2.2.   ili u skupini, tako da je lako razlikovati svako svjetlo udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala (vidjeti tri moguća primjera u Prilogu 2.).

4.5.3.   Veličina sastavnih dijelova pojedinačne homologacijske oznake nije manja od najmanje veličine propisane za najmanju veličinu homologacijske oznake prema pravilniku u skladu s kojim je dodijeljena homologacija.

4.5.4.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Ista ugovorna stranka ne može dodijeliti isti broj istom tipu udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala na koje se odnosi ovaj Pravilnik.

4.6.   Oznaka i simbol u skladu sa stavcima 4.3.1. i 4.3.2. jasno su čitljivi i neizbrisivi čak i kada se svjetla za vožnju unatrag ugrade na vozila:

u slučaju manevarskog svjetla:

(a)

Prostor dostatne veličine za homologacijsku oznaku na leći ili njezinu zaštitnom kućištu, koja mora biti čitljiva kada se uređaj ugradi na vozilo, mora biti predviđen na svakom uređaju. Ostali dijelovi uređaja nose naziv proizvođača i podatke za identifikaciju. U slučaju nedostatnog prostora za homologacijsku oznaku (ili više njih) oznaka se stavlja na dio vozila koji je trajno povezan s manevarskim svjetlom ili na pločicu s podacima vozila.

(b)	Prostor za homologacijsku oznaku označuje se na crtežima prethodno navedenima u stavku 2.2. ili se navodi u zahtjevu za homologaciju.

4.7.   U prilogu 2. dani su primjeri homologacijskih oznaka za pojedinačno svjetlo (slika 1.) te za udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla (slika 2.) sa svim navedenim dodatnim simbolima. Slova A i R mogu se pridružiti.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Svaki uzorak ispunjava zahtjeve navedene u stavcima u nastavku.

5.2.   Svjetla za vožnju unatrag moraju biti osmišljena i izrađena tako da pri uobičajenoj upotrebi, unatoč vibracijama kojima mogu biti izložena, nastavljaju funkcionirati na zadovoljavajući način te zadržavaju značajke propisane ovim Pravilnikom.

5.3.   U slučaju modula izvora svjetlosti provjerava se sljedeće:

5.3.1.   Konstrukcija modula izvora svjetlosti takva je da:

(a)	ugradnja svakog modula izvora svjetlosti moguća je samo u previđenom i pravilnom položaju, a modul je moguće odstraniti samo alatom;

(b)	u slučaju kada se u kućištu svjetla upotrebljava više modula izvora svjetlosti, module izvora svjetlosti s različitim značajkama nije moguće zamijeniti unutar istog kućišta svjetla.

5.3.2.   Modul izvora svjetlosti mora biti takav da onemogućuje neovlaštene zahvate.

5.3.3.   Modul svjetlosnog izvora konstruiran je tako da bez obzira na upotrebu alata nije mehanički izmjenjiv ni s jednim zamjenjivim homologiranim svjetlosnim izvorom.

5.4.   U slučaju zamjenjivih izvora svjetlosti:

5.4.1.   može se upotrebljavati svaka kategorija izvora svjetlosti homologirana u skladu s Pravilnikom br. 37 i/ili Pravilnikom br. 128 ako upotreba nije ograničena Pravilnikom br. 37 i serijom njegovih izmjena na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju ili Pravilnikom br. 128 i serijom njegovih izmjena na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju.

5.4.2.   Konstrukcija uređaja mora biti takva da je ugradnja žarulje sa žarnom niti moguća samo u pravilnom položaju.

5.4.3.   Nosač izvora svjetlosti ispunjava zahtjeve iz Publikacije 60061 IEC-a. Primjenjuje se tehnički list nosača koji odgovara kategoriji žarulje sa žarnom niti.

6.   JAKOST EMITIRANE SVJETLOSTI

6.1.   Specifikacije jakosti svjetlosti za svjetla za vožnju unatrag.

6.1.1.   Jakost emitirane svjetlosti svakog od dvaju uzoraka ne smije biti ni manja od minimalne ni veća od maksimalne vrijednosti navedene u nastavku i mjeri se u odnosu na referentnu os u pravcima prikazanima u nastavku (kut izražen u stupnjevima u odnosu na referentnu os).

6.1.2.   Jakost uz referentnu os nije manja od 80 kandela.

6.1.3.   Jakost emitirane svjetlosti u svim pravcima u kojem je svjetlo moguće uočiti ne prelazi:

300 kandela u pravcima u horizontalnoj ravnini ili iznad nje;

i u pravcima ispod horizontalne ravnine:

600 kandela između h-h i 5° D i 8 000 kandela ispod 5° D.

6.1.4.   Ni u jednom drugom pravcu mjerenja prikazanih u Prilogu 3. ovom Pravilniku jakost svjetlosti nije manja od utvrđene minimalne vrijednosti u Prilogu 3.

Međutim, u slučaju kada je svjetlo za vožnju unatrag previđeno za ugradnju na vozilo samo kao par uređaja, fotometrijska jakost ispituje se do kuta od 30° prema unutrašnjosti, pri čemu dosegnuta fotometrijska vrijednost ne smije biti manja od 25 cd.

Ovaj se uvjet jednoznačno pojašnjava u zahtjevu za homologaciju i vezanim dokumentima (vidjeti stavak 2 ovog Pravilnika).

Točnije, u slučaju kada se homologacija dodjeljuje primjenom prethodno navedenog uvjeta, izjavom u stavku 11 U „napomenama” obrasca s izjavom (vidjeti Prilog 1. ovom Pravilniku) navodi se da se uređaj uvijek ugrađuje u paru.

6.1.5.   Ako jedno svjetlo ima više od jednog izvora svjetlosti, svjetlo ispunjava zahtjev za najmanjom jakošću kad bilo koji izvor svjetlosti prestane raditi, a kad svijetle svi izvori svjetlosti, ne prelazi najveće jakosti. Skupina izvora svjetlosti, konstruiranih tako da ako je jedan izvor svjetlosti u kvaru, uzrokuje prestanak emitiranja svjetlosti, smatraju se kao jedan jedinstveni izvor svjetlosti.

6.2.   Specifikacije jakosti svjetlosti za manevarska svjetla

6.2.1.   Kad je svjetlo ugrađeno u bilo kojem položaju koji je naveo podnositelj zahtjeva, jakost ni u jednom pravcu u kojem je svjetlost moguće uočiti ne premašuje 500 kandela.

6.2.2.   Uređaj mora biti oblikovan tako da svjetlo emitirano izravno na bočnu, prednju ili stražnju stranu vozila ne premašuje 0,5 cd unutar kutnih polja određenih u nastavku.

(a)	Najmanji okomiti kut φ min (u stupnjevima) iznosi: φ min = arctan (1-ugradbena visina)/10 gdje je h ugradbena visina izražena u m

(b)	Najveći okomiti kut φ max (u stupnjevima) iznosi: φ max = φ min + 11,3.

Mjerenje se ograničava na vodoravni kut od + 90° do - 90° u odnosu na pravac koji siječe referentnu os i okomit je na okomitu uzdužnu ravninu vozila

Udaljenost na kojoj se provodi mjerenje iznosi najmanje 3 m.

7.   POSTUPCI TESTIRANJA

7.1.   Sva ispitivanja, fotometrijska i kolorimetrijska, provode se:

7.1.1.   u slučaju svjetla sa zamjenjivim izvorom svjetlosti ako ga ne napaja elektronički uređaj za upravljanje izvorom svjetlosti, s bezbojnim standardnim izvorom svjetlosti kategorije propisane za taj uređaj, pod naponom:

(a)	u slučaju žarulja sa žarnom niti, potrebnima da se proizvede referentni svjetlosni tok propisan za tu kategoriju žarulje sa žarnom niti;

(b)	u slučaju LED izvora svjetlosti od 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V, vrijednost se proizvedenog svjetlosnog toka ispravlja. Korekcijski faktor omjer je između ciljanog svjetlosnog toka i srednje vrijednosti svjetlosnog toka utvrđene na narinutom naponu.

7.1.2.   u slučaju svjetla opremljenog neizmjenjivim izvorom svjetlosti (žarulje sa žarnom niti ili druge), pri naponu od 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V.

7.1.3.   u slučaju sustava koji upotrebljava elektronički uređaj za kontrolu izvora svjetlosti, koji je dio svjetla (3) i koji dovodi na ulazne priključke svjetla napon koji je propisao proizvođač ili, ako nije naznačeno, napon od 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V.

7.1.4.   u slučaju sustava koji upotrebljava elektronički uređaj za kontrolu izvora svjetlosti, koji nije dio svjetla, napon koji je propisao proizvođač dovodi se na ulazne priključke svjetla.

7.2.   Tehnička služba od proizvođača traži uređaj za kontrolu izvora, potreban za opskrbu izvora svjetlosti i primjenjive funkcije.

7.3.   Napon pod koji treba staviti svjetlo navodi se u obrascu iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

7.4.   Za svako svjetlo, osim svjetala opremljenih žaruljama sa žarnom niti, jakost svjetlosti, koja se mjeri nakon jedne minute i nakon 30 minuta rada, ispunjava zahtjeve u odnosu na najmanje i najveće vrijednosti. Jakost svjetlosti nakon jedne minute rada izračunava se na temelju jakosti svjetlosti nakon 30 minuta rada, tako da se pri svakoj točki ispitivanja upotrebljava omjer jakosti svjetlosti, izmjerenih pri HV-u nakon jedne minute i nakon 30 minuta rada.

7.5.   Utvrđuju se granice vidljive površine u smjeru referentne osi svjetlosnog signalnog uređaja.

8.   BOJA EMITIRANE SVJETLOSTI

U slučaju svjetala za vožnju unatrag boja emitirane svjetlosti unutar polja mreže distribucije svjetlosti jest bijela, kako je utvrđeno u stavku 2. Priloga 3.

U slučaju manevarskih svjetala boja svjetlosti emitirane unutar polja mreže distribucije svjetlosti jest bijela.

Radi provjere kolorimetrijskih obilježja primjenjuje se ispitni postupak opisan u stavku 7. ovog Pravilnika. Izvan ovog polja nema izrazitog odstupanja boje.

Međutim, kolorimetrijska obilježja svjetala s nezamjenjivim izvorima svjetlosti (žarulje sa žarnom niti i drugi) potrebno je provjeriti dok su izvori svjetlosti prisutni u svjetlu, u skladu s odgovarajućim podstavcima stavka 7.1. ovog Pravilnika.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Sukladnost proizvodnih postupaka u skladu je s onima utvrđenima Dodatkom 2. Sporazumu, (E/ECE/324–E/ECE/TRANS/505/Rev.2), uz sljedeće zahtjeve:

9.1.   Svako svjetlo homologirano u skladu s ovim Pravilnikom proizvodi se tako da ispunjava zahtjeve prethodno utvrđene u stavcima 6. i 8.

9.2.   Mora se udovoljiti minimalnim zahtjevima za sukladnost proizvodnih kontrolnih postupaka koji su navedeni u Prilogu 4. ovom Pravilniku.

9.3.   Mora se udovoljiti minimalnim zahtjevima za uzimanje uzoraka, navedenima u Prilogu 5. ovom Pravilniku, koje je odredio inspektor.

9.4.   Homologacijsko tijelo koje je izdalo homologaciju može u svako doba provjeriti metode kontrole sukladnosti koje se primjenjuju u svakom proizvodnom pogonu. Uobičajena učestalost tih provjera jednom je svake dvije godine.

10.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1.   Homologacija dodijeljena za tip svjetla za vožnju unatrag ili manevarskog svjetla u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako prethodno navedeni zahtjevi nisu ispunjeni ili ako svjetlo za vožnju unatrag ili manevarsko svjetlo, koje nosi oznaku utvrđenu u stavcima 4.3.1. i 4.3.2., ne odgovara homologiranom tipu.

10.2.   Ako ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno dodijeljenu homologaciju, bez odgađanja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem s izjavom u skladu s uzorkom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

11.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip svjetla za vožnju unatrag ili manevarskog svjetla homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Po primitku odgovarajuće izjave to homologacijsko tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

12.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I TIJELA ZA HOMOLOGACIJU TIPA

Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te tijela nadležnih za homologaciju koja dodjeljuju homologacije i kojima se trebaju dostaviti obrasci za potvrdu, proširenje, odbacivanje ili povlačenje homologacije ili konačnu obustavu proizvodnje, koji su izdani u drugim državama.

---

(1)  Kako je određeno u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2, stav. 2. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(2)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), (dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.2/izmjena 3. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(3)  Za potrebe ovog Pravilnika „dio svjetla” znači onaj koji je fizički obuhvaćen kućištem svjetla ili onaj izvan kućišta svjetla, odvojen ili neodvojen od njega, no dostavljen iz tvornice kao dio svjetlosnog sustava.

---

---

---

---

---

---

8.8.2014

HR

Službeni list Europske unije

L 237/24

---

Samo izvorni tekstovi UN/ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebno je provjeriti u posljednjem izdanju UN/ECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na internetskoj stranici: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 46 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji uređaja za neizravno gledanje i motornih vozila s obzirom na ugradnju tih uređaja

Uključuje sav važeći tekst do:

Dopuna br. 3 seriji izmjena 03 – datum stupanja na snagu: 9. listopada 2014.

Dopuna br. 1 seriji izmjena 04 – datum stupanja na snagu: 9. listopada 2014.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Područje primjene

I.   Uređaji za neizravno gledanje

2.

Definicije

3.

Zahtjev za homologaciju

4.

Oznake

5.

Homologacija

6.

Zahtjevi

7.

Preinaka tipa uređaja za neizravno gledanje i proširenje homologacije

8.

Sukladnost proizvodnje

9.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

10.

Konačna obustava proizvodnje

11.

Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i tijela za homologaciju tipa

II.   Ugradnja uređaja za neizravno gledanje

12.

Definicije

13.

Zahtjev za homologaciju

14.

Homologacija

15.

Zahtjevi

16.

Preinaka tipa vozila i proširenje homologacije

17.

Sukladnost proizvodnje

18.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

19.

Konačna obustava proizvodnje

20.

Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i tijela za homologaciju tipa

21.

Prijelazne odredbe

PRILOZI

1.

Opisni dokument za homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje

2.

Opisni dokument za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje

3.

Izjava koja se odnosi na izdavanje ili proširenje ili odbijanje ili povlačenje homologacije ili na konačnu obustavu proizvodnje tipa uređaja za neizravno gledanje u skladu s Pravilnikom br 46

4.

Izjava o izdavanju ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje u skladu s Pravilnikom br 46

5.

Izgled homologacijske oznake za uređaj za neizravno gledanje

6.

Ispitna metoda za određivanje reflektivnosti

7.

Postupak određivanja polumjera zakrivljenosti „r” reflektirajuće površine zrcala

8.

Postupak određivanja točke „H” i stvarnog nagiba trupa za sjedeća mjesta u motornim vozilima

9.

(Rezervirano)

10.

Izračunavanje daljine prepoznavanja

11.

Određivanje veličine prikazanog objekta

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

(a)

obvezne i neobvezne uređaje za neizravno gledanje određene u tablici u stavku 15.2.1.1.1 ovog Pravilnika za vozila kategorije M i N (1) te na obvezne i neobvezne uređaje za neizravno gledanje spomenute u stavcima 15.2.1.1.3 i 15.2.1.1.4 ovog Pravilnika za vozila kategorije L (2) s karoserijom koja barem djelomično okružuje vozača;

(b)	ugradnju uređaja za neizravno gledanje u vozila kategorije M i N i na vozila kategorije L (3) s karoserijom koja barem djelomično okružuje vozača.

I.   UREĐAJI ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.   „uređaji za neizravno gledanje” znači uređaji za promatranje prometnog područja uz vozilo koje se ne može promatrati izravnim gledanjem. To mogu biti uobičajena zrcala, kamere s monitorima ili drugi uređaji koji vozaču mogu predočiti informaciju o neizravnom vidnom polju;

2.1.1.   „zrcalo” znači svaka naprava, isključujući naprave kao što su periskopi, čija je namjena omogućiti jasan pogled unatrag, na bočnu stranu ili ispred vozila unutar vidnih polja određenih u stavku 15.2.4 ovog Pravilnika;

2.1.1.1.   „unutarnje zrcalo” znači uređaj određen u stavku 2.1 koji se može ugraditi u putnički prostor vozila;

2.1.1.2.   „vanjsko zrcalo” znači uređaj određen u stavku 2.1 koji se može ugraditi na vanjskoj strani vozila;

2.1.1.3.   „nadzorno zrcalo” znači zrcalo koje se razlikuje od onih određenih u stavku 2.1.1 i može se ugraditi na unutarnju ili vanjsku stranu vozila kako bi se omogućila vidna polja različita od onih navedenih u stavku 15.2.4;

2.1.1.4.   „pomoćni sustav gledanja” znači sustav koji omogućuje vozaču da otkrije i/ili vidjeti predmete u području pokraj vozila;

2.1.1.5.   „r” znači prosjek polumjera zakrivljenosti izmjerenih na reflektirajućoj površini prema metodi opisanoj u Prilogu 7.;

2.1.1.6.   „glavni polumjeri zakrivljenosti u jednoj točki reflektirajuće površine (ri)” znači vrijednosti dobivene mjernom napravom određenom u Prilogu 7., izmjerene na luku reflektirajuće površine koji prolazi središtem te površine usporedno s odsječkom b, određenim u stavku 6.1.2.1.2.1, i na luku okomitom na taj odsječak;

2.1.1.7.   „polumjer zakrivljenosti u jednoj točki reflektirajuće površine (rp)” znači aritmetička sredina glavnih polumjera zakrivljenosti ri i ri′, tj.:

2.1.1.8.   „sferna površina” znači površina koja ima konstantan i jednak polumjer u svim smjerovima;

2.1.1.9.   „asferna površina” znači površina koja ima konstantan polumjer samo u jednoj ravnini.

2.1.1.10.   „asferno zrcalo” znači zrcalo koje se sastoji od sfernog i asfernog dijela, pri čemu prijelaz reflektirajuće površine od sfernog prema asfernom dijelu mora biti označen. Zakrivljenost glavne osi zrcala određena je u koordinatnom sustavu x-y polumjerom sferne primarne kalote, gdje je:

R	:	nazivni polumjer u sfernom dijelu
k	:	konstanta za promjenu zakrivljenosti
a	:	konstanta za veličinu sferne primarne kalote;

2.1.1.11.   „središte reflektirajuće površine” znači središte vidljivog dijela reflektirajuće površine;

2.1.1.12.   „polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova zrcala” znači polumjer zakrivljenosti „c” kružnog luka koji je najpribližniji zakrivljenom obliku dijela o kojemu je riječ;

2.1.1.13.   „razred zrcala” znači sve naprave koje imaju jedno ili više zajedničkih svojstava ili funkcija. Razlikuju se sljedeći razredi:

(a)	razred I.: „unutarnji retrovizor” koji daje vidno polje određeno u stavku 15.2.4.1 ovog Pravilnika;

(b)	razredi II. i III.: „glavni vanjski retrovizor” koji daje vidna polja određena u stavcima 15.2.4.2 i 15.2.4.3 ovog Pravilnika;

(c)	razred IV.: „širokokutno vanjsko zrcalo” koje daje vidno polje određeno u stavku 15.2.4.4 ovog Pravilnika;

(d)	razred V.: „blizinsko vanjsko zrcalo” koje daje vidno polje određeno u stavku 15.2.4.5 ovog Pravilnika;

(e)	razred VI.: „prednje zrcalo” koje daje vidno polje određeno u stavku 15.2.4.6 ovog Pravilnika;

(f)	razred VII.: zrcala namijenjena za vozila kategorije L s karoserijom koja daju vidno polje određeno u stavku 15.2.4.7 ovog Pravilnika.

2.1.2.   „uređaj s kamerom i monitorom za neizravno gledanje” znači uređaj određen u stavku 2.1 koji osigurava vidno polje s pomoću kombinacije kamere i monitora, kako je određeno u stavcima 2.1.2.1 i 2.1.2.2;

2.1.2.1.   „kamera” znači uređaj koji prenosi sliku vanjskog svijeta i zatim pretvara tu sliku u signal (tj. videosignal);

2.1.2.2.   „monitor” znači uređaj koji pretvara signal u slike koje se prenose u vidljivi spektar;

2.1.2.3.   „prepoznavanje” znači sposobnost razlikovanja objekta od njegove pozadine/okoline na određenoj udaljenosti;

2.1.2.4.   „kontrast svjetljivosti” znači omjer svjetline objekta i njegove neposredne pozadine/okoline koji omogućuje razlikovanje objekta od njegove pozadine/okoline;

2.1.2.5.   „razlučivanje” znači najsitniji detalj koji se može razaznati percepcijskim sustavom, odnosno opaziti kao odvojen od veće cjeline. Razlučivanje ljudskog oka naziva se „oštrinom vida”;

2.1.2.6.   „kritični objekt” znači cilindričan predmet visine od 0,50 m i promjera od 0,30 m;

2.1.2.7.   „kritično opažanje” znači razina opažanja koja se još može postići u kritičnim uvjetima s pomoću korištenog sustava gledanja. To odgovara situaciji u kojoj je reprezentativna mjera kritičnog objekta višestruko veće od najsitnijeg detalja koji se može opaziti s pomoću sustava gledanja;

2.1.2.8.   „vidno polje” znači odsječak trodimenzionalnog prostora koji se nadzire s pomoću uređaja za neizravno gledanje. Ako nije drukčije navedeno, temelji se na pogledu na razini tla koju nudi uređaj i/ili naprave koje nisu zrcala. To može biti ograničeno odgovarajućom udaljenošću prepoznavanja koja odgovara kritičnom objektu;

2.1.2.9.   „daljina prepoznavanja” znači udaljenost izmjerena od središta objektiva kamere do točke u kojoj se kritični objekt još može opaziti (kako je određeno kritičnim opažanjem);

2.1.2.10.   (rezervirano)

2.1.2.11.   (rezervirano)

2.1.2.12.   „vidljivi spektar” znači valna duljina unutar opažajnih granica ljudskog oka: 380-780 nm.

2.1.2.13.   „nadzorni uređaj s kamerom i monitorom sa snimanjem” znači uređaj s kamerom i monitorom ili opremom za snimanje, različit od uređaja s kamerom i monitorom definiranog u stavku 2.1.2, koji se može ugraditi unutar ili izvan vozila radi omogućivanja vidnih polja različitih od onih navedenih u stavku 15.2.4 ovog Pravilnika ili sigurnosnog sustava unutar vozila ili oko njega;

2.1.2.14.   „razmazivanje” jest vertikalna sjajna pruga koja se prikazuje na monitoru kada Sunčeva svjetlost ili svjetlost iz drugih izvora jarke svjetlosti upada izravno u objektiv kamere. Razmazivanje je optički artefakt;

2.1.3.   „drugi uređaji za neizravno gledanje” znači uređaji definirani u stavku 2.1 kod kojih se vidno polje ne dobiva s pomoću zrcala ili uređaja s kamerom i monitorom za neizravno gledanje;

2.1.4.   „tip uređaja za neizravno gledanje” znači uređaji koji se ne razlikuju prema sljedećim bitnim svojstvima:

(a)	konstrukciji uređaja, uključujući, ako je prikladno, spoj s karoserijom;

(b)	u slučaju zrcala, razredu, obliku, dimenzijama i zakrivljenosti reflektirajuće površine zrcala;

(c)	u slučaju uređaja s kamerom i monitorom, daljini prepoznavanja i vidljivosti.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.   Zahtjev za homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje podnosi nositelj trgovačkog naziva ili oznake ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

3.2.   Obrazac opisnog dokumenta prikazan je u Prilogu 1.

3.3.   Za svaki se tip uređaja za neizravno gledanje zahtjevu prilažu:

3.3.1.   u slučaju zrcala, četiri uzorka: tri za ispitivanja i jedan koji ostaje u laboratoriju za sva daljnja ispitivanje za kojima bi se mogla naknadno ukazati potreba. Laboratorij može zahtijevati dostavljanje dodatnih uzoraka;

3.3.2.   u slučaju drugih uređaja za neizravno gledanje: jedan uzorak svih dijelova.

4.   OZNAKE

4.1.   Uzorci uređaja za neizravno gledanje dostavljeni za homologaciju imaju trgovački naziv ili oznaku proizvođača, a ta je oznaka jasno čitljiva i neizbrisiva.

4.2.   Svaki uređaj ima dovoljno prostora za homologacijsku oznaku, koja je čitljiva kada se uređaj ugradi na vozilo; taj se prostor prikazuje na crtežima iz Priloga 1.

5.   HOMOLOGACIJA

5.1.   Ako uzorci podneseni za homologaciju ispunjavaju zahtjeve iz stavka 6. ovog Pravilnika, izdaje se homologacija za tip uređaja za neizravno gledanje.

5.2.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 04) označuju serije izmjena koje uključuju najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu uređaja za neizravno gledanje.

5.3.   Obavijest o homologaciji ili proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje za tip uređaja za neizravno gledanje prema ovom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu prema predlošku iz Priloga 3. ovom Pravilniku.

5.4.   Vidljivo i na mjestu naznačenom u stavku 4.2, na svaki se uređaj za neizravno gledanje koji je sukladan tipu homologiranom prema ovom Pravilniku, uz oznaku propisanu u stavku 4.1, stavlja međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

5.4.1.   kruga oko slova „E” za kojim slijedi razlikovni broj zemlje koja je izdala homologaciju (4);

5.4.2.   homologacijskog broja;

5.4.3.   dodatnog simbola I, II, III, IV, V, VI ili VII koji označuje razred kojem zrcalo pripada ili simbola S u slučaju bilo kojeg drugog uređaja za neizravno gledanje osim zrcala. Dodatni se simbol stavlja na bilo koje prikladno mjesto blizu kruga koji sadržava slovo „E”.

5.5.   Homologacijska oznaka i dodatni simbol jasno su čitljivi i neizbrisivi.

5.6.   U Prilogu 5. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda spomenute homologacijske oznake i dodatnog simbola.

6.   ZAHTJEVI

6.1.   Zrcala

6.1.1.   Opći zahtjevi

6.1.1.1.   Svi se retrovizori mogu namještati.

(a)	Vanjski retrovizori (razredi II. do VII.)

Rub reflektirajuće površine nalazi se unutar zaštitnog kućišta (držača i sl.) koji na obodu ima vrijednost „c” jednaku ili veću od 2,5 mm u svim točkama i smjerovima. Ako reflektirajuća površina strši izvan zaštitnog kućišta, polumjer zakrivljenosti „c” ruba dijela koji strši nije manji od 2,5 mm i reflektirajuća se površina vraća u zaštitno kućište pod djelovanjem sile od 50 N na točku u kojoj najviše strši u odnosu na zaštitno kućište u vodoravnom smjeru približno usporednom s uzdužnom središnjom ravninom vozila.

(b)	Unutarnji retrovizori (razred I.)

Kada je rub reflektirajuće površine unutar zaštitnog kućišta (držača i sl.), polumjer zakrivljenosti „c” na njegovu obodu nije manji od 2,5 mm u svim točkama i smjerovima. U slučajevima kada rub reflektirajuće površine strši izvan zaštitnog kućišta, taj se zahtjev primjenjuje na rub dijela koji strši.

6.1.1.3.   Kada je zrcalo pričvršćeno na ravnu površinu, svi dijelovi, neovisno o namještenom položaju uređaja, uključujući i dijelove koji su ostali pričvršćeni na nosač nakon ispitivanja predviđenog stavkom 6.1.3.2, koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm u slučaju unutarnjeg zrcala ili 100 mm u slučaju vanjskog zrcala, imaju polumjer zakrivljenosti „c” koji nije manji od 2,5 mm.

6.1.1.4.   Zahtjevi u stavcima 6.1.1.2 i 6.1.1.3 ne primjenjuju se na dijelove vanjske površine koji strše manje od 5 mm, no vanjski kutovi takvih su dijelova tupi, osim ako takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm. Za određivanje dimenzije dijela koji strši primjenjuje se sljedeća metoda:

6.1.1.4.1.   Dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na izbočenu površinu može se odrediti izravno ili s pomoću crteža odgovarajućeg presjeka tog sastavnog dijela u njegovu ugrađenu položaju.

6.1.1.4.2.   Ako se dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na površinu koja nije izbočena ne može odrediti jednostavnim mjerenjem, određuje ju se s pomoću najveće promjene razmaka središta kugle promjera 100 mm od nazivne crte ploče kada se kuglu pomiče preko tog sastavnog dijela stalno ga dodirujući. Na slici 1. prikazan je primjer primjene toga postupka.

Slika 1.

6.1.1.5.   Rubovi rupa ili udubljenja za pričvršćenje čiji je promjer ili dulja dijagonala manja od 12 mm izuzeti su iz zahtjeva za polumjer iz stavka 6.1.1.3 pod uvjetom da su tupi.

6.1.1.6.   Naprava za pričvršćivanje zrcala na vozilo konstruirana je tako da valjak polumjera 70 mm (50 mm u slučaju vozila kategorije L), čija je os u osi ili u jednoj od osi vrtnje ili zakretanja koja osigurava otklon zrcala u smjeru mogućeg udarca, prolazi barem kroz dio površine na koju je naprava pričvršćena.

6.1.1.7.   Dijelovi vanjskih zrcala iz stavaka 6.1.1.2 i 6.1.1.3 načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 prema ljestvici Shore A izuzeti su iz odgovarajućih odredaba.

6.1.1.8.   Ako su ti dijelovi unutarnjih zrcala načinjeni od materijala tvrdoće manje od 50 prema Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz stavaka 6.1.1.2 i 6.1.1.3 primjenjuju se samo na nosač.

6.1.2.   Posebni zahtjevi

6.1.2.1.   Dimenzije

6.1.2.1.1.   Unutarnji retrovizori (razred I.)

Dimenzije reflektirajuće površine takve su da je na nju moguće ucrtati pravokutnik čija je jedna stranica duljine 4 cm, a druga duljine „a” mm, gdje je:

a „r” je polumjer zakrivljenosti.

6.1.2.1.2.   Glavni vanjski retrovizori (razredi II. i III.)

6.1.2.1.2.1.   Dimenzije reflektirajuće površine takve su da je na nju moguće ucrtati:

(a)	pravokutnik visine 40 mm čija duljina osnovice, izražena u milimetrima, ima vrijednost „a”;

(b)	odsječak usporedan s visinom pravokutnika čija duljina, izražena u milimetrima, ima vrijednost „b”.

6.1.2.1.2.2.   Najmanje vrijednosti „a” i „b” dane su u donjoj tablici:

Razred retrovizora	a (mm)	b (mm)
II.		200
III.		70

6.1.2.1.3.   „Širokokutna” vanjska zrcala (razred IV.)

Obris reflektirajuće površine jednostavnog je geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da omogućuje, prema potrebi zajedno s vanjskim zrcalom razreda II., vidno polje određeno u stavku 15.2.4.4 ovog Pravilnika.

6.1.2.1.4.   „Blizinska” vanjska zrcala (razred V.)

Obris reflektirajuće površine jednostavnog je geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da zrcalo omogućuje vidno polje određeno u stavku 15.2.4.5 ovog Pravilnika.

6.1.2.1.5.   Prednja zrcala (razred VI.)

Obris reflektirajuće površine jednostavnog je geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da zrcalo omogućuje vidno polje određeno u stavku 15.2.4.6 ovog Pravilnika.

6.1.2.1.6.   Zrcala za vozila kategorije L s karoserijom (razred VII.)

6.1.2.1.6.1.   „Glavna” vanjska zrcala (razred VII.)

Najmanje dimenzije reflektirajuće površine takve su da:

(a)	njezina površina nije manja od 6 900 mm2;

(b)	promjer okruglih zrcala nije manji od 94 mm;

(c)	kada retrovizori nisu okrugli, njihove dimenzije omogućuju da se na reflektirajuću površinu ucrta krug promjera od 78 mm.

Najveće dimenzije reflektirajuće površine takve su:

(a)	da promjer bilo kojeg okruglog retrovizora nije veći od 150 mm;

(b)	da se reflektirajuća površina bilo kojeg retrovizora koji nije okrugao nalazi unutar pravokutnika dimenzija 120 mm x 200 mm.

6.1.2.2.   Reflektirajuća površina i koeficijenti refleksije

6.1.2.2.1.   Reflektirajuća je površina zrcala ravna ili sferno izbočena. Vanjska zrcala mogu biti opremljena dodatnim asfernim dijelom pod uvjetom da glavno zrcalo ispunjava zahtjeve za neizravno vidno polje.

6.1.2.2.2.   Razlike između polumjera zakrivljenosti zrcala

6.1.2.2.2.1.   Razlika između ri ili ri′ i rp u svakoj referentnoj točki ne prelazi 0,15 r.

6.1.2.2.2.2   Razlika između bilo kojeg polumjera zakrivljenosti (rp1, rp2 i rp3) i r ne smije prelaziti 0,15 r.

6.1.2.2.2.3.   Kada „r” nije manji od 3 000 mm, vrijednost od 0,15 r iz stavaka 6.1.2.2.1 i 6.1.2.2.2.2 zamjenjuje se s 0,25 r.

6.1.2.2.3.   Zahtjevi za asferne dijelove zrcala

6.1.2.2.3.1.   Asferna zrcala dovoljne su veličine i takvog oblika da vozaču daju korisne informacije. To uobičajeno znači najmanju širinu od 30 mm u nekoj točki.

6.1.2.2.3.2.   Polumjer zakrivljenosti ri asfernog dijela nije manji od 150 mm.

6.1.2.2.4.   Vrijednost „r” za sferna zrcala nije manja od:

6.1.2.2.4.1.   1 200 mm za unutarnje retrovizore (razred I.);

6.1.2.2.4.2.   1 200 mm za glavne vanjske retrovizore razreda II. i III.;

6.1.2.2.4.3.   300 mm za „širokokutna” vanjska zrcala (razred IV.) i „blizinska” vanjska zrcala (razred V.);

6.1.2.2.4.4.   200 mm za prednja zrcala (razred VI.).

6.1.2.2.4.5.   1 000 mm ili više od 1 500 mm u slučaju zrcala razreda VII.

6.1.2.2.5.   Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije, određena prema metodi opisanoj u Prilogu 6., nije manja od 40 %.

Ako reflektirajuće površine imaju promjenjiv stupanj refleksije, „dnevni” položaj omogućuje prepoznavanje boja signala koji se upotrebljavaju u cestovnom prometu. Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije u „noćnom” položaju nije manja od 4 %.

6.1.2.2.6.   Reflektirajuća površina zadržava obilježja utvrđena u stavku 6.1.2.2.5 unatoč duljem izlaganju nepovoljnim vremenskim uvjetima u uobičajenoj upotrebi.

6.1.3.   Ispitivanje

6.1.3.1.   Zrcala razreda od I. do VI. i razreda VII. (s jednakim montažnim elementima kao razred III.) podvrgavaju se ispitivanjima koja su opisana u stavcima 6.1.3.2.1 i 6.1.3.2.2 Zrcala razreda VII. s nosačem ispituju se kako je opisano u stavku 6.1.3.2.3.

6.1.3.1.1.   Ispitivanje predviđeno u stavku 6.1.3.2 nije potrebno u slučaju vanjskih zrcala čiji nijedan dio, bez obzira na namješteni položaj, kada je vozilo pod opterećenjem koje odgovara najvećoj tehnički dopuštenoj masi vozila, nije manje od 2 m iznad tla.

To se odstupanje primjenjuje i za dijelove za pričvršćivanje zrcala (pričvrsne pločice, nosači, kuglasti zglobovi itd.) koji se nalaze na manje od 2 m iznad tla i ne strše izvan ukupne širine vozila izmjerene u poprečnoj ravnini koja prolazi kroz najniže dijelove za pričvršćivanje zrcala ili bilo koju drugu točke ispred te ravnine ako taj razmještaj daje veću ukupnu širinu.

U takvim se slučajevima prilaže opis s objašnjenjem da se zrcalo ugrađuje tako da bude u skladu s prethodno navedenim uvjetima za postavljanje dijelova za njegovo pričvršćenje na vozilo.

Kada se primjenjuje to odstupanje, nosač se neizbrisivo označuje simbolom

a u certifikat o homologaciji tipa dodati odgovarajuću napomenu.

6.1.3.2.   Udarno ispitivanje

Ispitivanje prema ovom stavku ne izvodi se za naprave koje su integrirane u karoseriju vozila i kod kojih kut nagiba prednje površine izmjeren u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila ne prelazi 45 °, ni za naprave koje ne strše više od 10 mm izvan okružujuće karoserije vozila u skladu s Pravilnikom br. 26.

6.1.3.2.1.   Opis ispitne naprave

6.1.3.2.1.1.   Ispitna naprava sastoji se od njihala koje se može njihati oko dviju međusobno okomitih horizontalnih osi, od kojih je jedna okomita na ravninu u kojoj leži putanja otpuštanja njihala.

Kraj njihala ima bat u obliku krute kugle promjera 165 ± 1 mm koja je obložena slojem gume debljine 5 mm tvrdoće 50 prema Shore A.

Osigurana je naprava koja omogućuje određivanje najvećeg kuta otklona kraka njihala u ravnini otpuštanja.

Podloga koja je čvrsto pričvršćena na konstrukciju njihala služi za držanje uzoraka u skladu sa zahtjevima za ispitivanje udarcem koji su navedeni u stavku 6.1.3.2.2.6.

Na slici 1. prikazane su dimenzije (u mm) ispitne naprave i posebni konstrukcijski zahtjevi:

Slika 1.

6.1.3.2.1.2.   Središte udarca njihala poklapa se sa središtem kugle koja čini bat. Njegova udaljenost „l” od osi njihanja u ravnini otpuštanja iznosi 1 m ± 5 mm. Reducirana masa njihala je mo = 6,8 ± 0,05 kilograma. Omjer između mo i ukupne mase njihala „m” i razmaka „d” između težišta njihala i njegove osi vrtnje izražen je jednadžbom:

6.1.3.2.2.   Opis ispitivanja

6.1.3.2.2.1.   Zrcalo se na podlogu pričvršćuje postupkom koji preporučuje proizvođač uređaja ili, kada je primjenjivo, proizvođač vozila.

6.1.3.2.2.2.   Postavljanje zrcala za ispitivanje

6.1.3.2.2.2.1.   Zrcala se postavljaju na napravu za udarac njihalom tako da osi koje su horizontalne i vertikalne kada je zrcalo ugrađeno na vozilo u skladu s proizvođačevim uputama budu u sličnom položaju.

6.1.3.2.2.2.2.   Kada se zrcalo može namještati u odnosu na podlogu, ispitni položaj takav je da je unutar granica namještanja koje je naveo podnositelj zahtjeva mogućnost djelovanja okretnog mehanizma najmanje vjerojatna.

6.1.3.2.2.2.3   Kada zrcalo ima napravu za namještanje udaljenosti od podloge, tu se napravu namjesti u položaj u kojem je razmak između kućišta i podloge najmanji.

6.1.3.2.2.2.4.   Kada je reflektirajuća površina pomična u kućištu, namješta se tako da je gornji rub, najudaljeniji od vozila, u položaju kojem najviše strši u odnosu na kućište.

6.1.3.2.2.3.   Osim u slučaju ispitivanja br. 2 za unutarnje retrovizore (vidjeti stavak 6.1.3.2.2.6.1), kada je njihalo u vertikalnom položaju, horizontalna i vertikalna ravnina, koje prolaze središtem bata, moraju prolaziti kroz središte reflektirajuće površine, kako je određeno u stavku 2.1.1.11 ovog Pravilnika. Uzdužni smjer njihanja njihala usporedan je s uzdužnom središnjom ravninom vozila.

6.1.3.2.2.4.   Kada u uvjetima za namještanje utvrđenima u stavcima 6.1.3.2.2.1 i 6.1.3.2.2.2, navedeni dijelovi zrcala ograničuju vraćanje bata, točku udarca pomiče se u smjeru okomitu na os vrtnje ili zakretanja o kojoj je riječ.

Pomak nije veći nego što je nužno za provedbu ispitivanja; ograničen je tako da:

(a)	ili kugla koja ograničuje bat barem dodiruje valjak, kako je definiran u stavku 6.1.1.6;

(b)	ili je dodirna točka s batom odmaknuta barem 10 mm od ruba reflektirajuće površine.

6.1.3.2.2.5.   Ispitivanje se provodi tako da se bat pusti da padne s visine koja odgovara kutu njihala od 60 ° u odnosu na okomicu tako da bat udari zrcalo u trenutku kada njihalo dođe u najviši položaj.

6.1.3.2.2.6.   Zrcala se izlažu udarcu pod sljedećim različitim uvjetima:

6.1.3.2.2.6.1.   Unutarnja zrcala

(a)	Ispitivanje 1: Točke udarca odgovaraju onima određenima u stavku 6.1.3.2.2.3. Udarac je takav da bat udari zrcalo na strani reflektirajuće površine.

(b)	Ispitivanje 2: Točka udarca na rubu je zaštitnog kućišta tako da proizvedeni udarac zatvara kut od 45 ° s ravninom reflektirajuće površine i nalazi se u vodoravnoj ravnini koja prolazi središtem te površine. Udarac pogađa reflektirajuću površinu.

6.1.3.2.2.6.2.   Vanjska zrcala

(a)	Ispitivanje 1: Točke udarca odgovaraju onima određenima u stavku 6.1.3.2.2.3 ili 6.1.3.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na strani zrcalne plohe.

(b)	Ispitivanje 2: Točke udarca odgovaraju onima određenima u stavku 6.1.3.2.2.3 ili 6.1.3.2.2.4. Udarac je takav da bat udari zrcalo na strani nasuprot reflektirajućoj površini.

Kada su retrovizori razreda II. ili III. pričvršćeni na zajednički nosač s retrovizorima razreda IV., navedena ispitivanja provode se na nižem zrcalu. Ipak, tehnička služba odgovorna za ispitivanja može ponoviti jedno ili oba ta ispitivanja na gornjem zrcalu ako je ono manje od 2 m iznad tla.

6.1.3.2.3.   Ispitivanje zaštitnog kućišta pričvršćenog na nosač na savijanje (razred VII.)

6.1.3.2.3.1.   Opis ispitivanja

Zaštitno kućište postavi se vodoravno u napravu tako da se elementi za namještanje nosača mogu čvrsto stegnuti. Rub kućišta koji je najbliži točki pričvršćenja nosača u smjeru najveće dimenzije kućišta blokira se graničnikom širine 15 mm koji prekriva cijelu širinu kućišta.

Na drugom se kraju graničnik identičan prethodno opisanom postavlja na kućište tako da se na njega može primijeniti navedeno ispitno opterećenje (slika 2.).

Rub kućišta na strani nasuprot onoj na koju djeluje sila može se blokirati, a ne držati na mjestu kako je prikazano na slici 2.

Slika 2.

Primjer naprave za ispitivanje kućišta retrovizora na savijanje

6.1.3.2.3.2.   Ispitno je opterećenje 25 kilograma i primjenjuje se jednu minutu.

6.1.3.3.   Rezultati ispitivanja

6.1.3.3.1.   U ispitivanjima opisanima u stavku 6.1.3.2. njihalo se nakon udarca nastavlja klatiti tako da projekcija položaja kraka u ravnini otpuštanja zatvara kut od najmanje 20 ° s okomicom. Kut se mjeri s točnošću od ± 1 °.

6.1.3.3.1.1.   Taj se zahtjev ne primjenjuje na zrcala pričvršćena na vjetrobran, za koje nakon ispitivanja vrijedi zahtjev iz stavka 6.1.3.3.2.

6.1.3.3.1.2.   Zahtijevani kut u odnosu na okomicu smanjuje se s 20 ° na 10 ° za sve retrovizore razreda II. i IV. te za retrovizore razreda III. koji su pričvršćeni na jednaki nosač kao zrcala razreda IV.

6.1.3.3.2.   Ako se nosač zrcala pričvršćenog na vjetrobran slomi tijekom ispitivanja opisanih u stavku 6.1.3.2, preostali dio ne strši iznad podloge više od 10 mm, a oblik nakon ispitivanja u skladu je s uvjetima utvrđenim u stavku 6.1.1.3.

6.1.3.3.3.   Reflektirajuća površina ne smije popucati tijekom ispitivanja opisanih u stavku 6.1.3.2. No pucanje reflektirajuće površine dopušteno je ako je ispunjen jedan od ovih uvjeta:

6.1.3.3.3.1.   komadići stakla još prianjaju uz stražnji dio kućišta ili površinu koja je čvrsto pričvršćena na kućište; djelomično je odvajanje stakla od podloge prihvatljivo pod uvjetom da ne prelazi 2,5 mm s obiju strana pukotina. Dopušteno je da se u točki udarca s površine stakla odvoje sitne krhotine;

6.1.3.3.3.2.   reflektirajuća površina izrađena je od sigurnosnog stakla.

6.2   Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala

6.2.1   Opći zahtjevi

6.2.1.1.   Ako korisnik mora sam namjestiti uređaj za neizravno gledanje, namještanje se može obaviti bez alata.

6.2.1.2.   Ako uređaj za neizravno gledanje može prikazati cijelo propisano vidno polje samo pretraživanjem vidnog polja, cijeli postupak pretraživanja, prikazivanja i vraćanja u svoj početni položaj ne smije trajati više od dvije sekunde.

6.2.2.   Uređaj s kamerom i monitorom za neizravno gledanje

6.2.2.1.   Opći zahtjevi

6.2.2.1.1.   Kada je uređaj s kamerom i monitorom za neizravno gledanje montiran na ravnu površinu, svi dijelovi, bez obzira na namješteni položaj uređaja, koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm u slučaju monitora i 100 mm u slučaju kamere, imaju polumjer zakrivljenosti „c” koji nije manji od 2,5 mm.

6.2.2.1.2   Rubovi rupa ili udubljenja za pričvršćenje čiji je promjer ili dulja dijagonala manja od 12 mm izuzeti su iz zahtjeva za polumjer iz stavka 6.2.2.1.1 pod uvjetom da su tupi.

6.2.2.1.3   Ako su dijelovi kamere i monitora načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 prema Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz stavka 6.2.2.1.1 primjenjuju se samo na nosač.

6.2.2.2.   Funkcijski zahtjevi

6.2.2.2.1.   Kamera radi dobro u uvjetima kada na nju pada Sunčeva svjetlost. Zasićeno područje, definirano kao područje gdje omjer kontrasta svjetljivosti (C = Lw/Lb) visokokontrastnog uzorka pada ispod 2,0, ne obuhvaća više od 15 posto prikazane slike u uvjetima iz stavaka 6.2.2.2.1.1 do 6.2.2.2.1.4.

Ako sustav kamere prikazuje dinamičke promjene u području prelijevanja (blooming) tijekom ispitivanja, zahtjev bi trebao ispunjavati najveće područje prelijevanja.

6.2.2.2.1.1.   Ispred kamere postavlja se crno-bijeli ispitni uzorak s omjerom kontrasta od najmanje 20.

Ispitni uzorak ravnomjerno se osvjetljuje s 3 000 ± 300 Lx.

Ispitni uzorak u prosjeku umjereno je siv i obuhvaća cijelo područje koje snima kamera, odnosno kamera ne snima ni jedan drugi objekt osim ispitnog uzorka.

6.2.2.2.1.2.   Kameru se izlaže (simuliranoj Sunčevoj) svjetlosti od 40 kLx koja zahvaća kut između 0,6 i 0,9 stupnjeva s elevacijskim kutom od 10 stupnjeva (izravno ili neizravno s pomoću zrcala) izvan optičke osi senzora.

Izvor svjetlosti:

(a)	ima spektar D65 s dopuštenim odstupanjem od ± 1 500 K;

(b)	homogen je u prostoru i vremenu s dopuštenim odstupanjem od 2 kLx.

Izvor svjetlosti ima zanemarivo infracrveno zračenje.

6.2.2.2.1.3.   Tijekom ispitivanja monitor nije osvijetljen okolinskom rasvjetom.

6.2.2.2.1.4.   Primjer organizacije mjerenja prikazan je na slici A.

Slika A

Grafički prikaz organizacije mjerenja prelijevanja

6.2.2.2.2.   Monitor proizvodi najmanji kontrast u različitim rasvjetnim uvjetima kako je određeno u ISO 15008:2003.

6.2.2.2.3.   Prosječnu svjetljivost monitora moguće je ručno ili automatski namještati prema uvjetima u okolini.

6.2.2.2.4.   Mjerenje kontrasta svjetljivosti monitor provodi se prema ISO 15008:2009.

6.2.3.   Drugi uređaji za neizravno gledanje

Mora se dokazati da uređaj ispunjava sljedeće zahtjeve:

6.2.3.1.   Uređaj zahvaća vidljivi spektar i uvijek prikazuje tu sliku bez potrebe za pretvaranjem u vidljivi spektar.

6.2.3.2.   Djelovanje je osigurano u svim uvjetima uporabe u kojima će sustav biti primjenjivan. Stavak 6.2.2.2 primjenjiv je u cijelosti ili djelomično, ovisno o uporabljenoj tehnologiji snimanja slika i njihova prikazivanja. U drugim slučajevima to se može postići utvrđivanjem i dokazivanjem na temelju osjetljivosti sustava koja odgovara stavku 6.2.2.2 da je osigurana funkcija koja je usporediva ili bolja od zahtijevane i dokazivanjem da je zajamčena funkcionalnost koja je jednakovrijedna ili bolja od zahtijevane za zrcalo ili uređaje s kamerom i monitorom za neizravno gledanje.

7.   PREINAKA TIPA UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

7.1.   O svakoj se preinaci postojećeg tipa uređaja za neizravno gledanje uključujući njegove spojeve s karoserijom obavješćuje homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip uređaja za neizravno gledanje. Homologacijsko tijelo tada:

(a)	odlučuje, u dogovoru s proizvođačem, da treba izdati novu homologaciju ili

(b)	primjenjuje postupak iz stavka 7.1.1 (revizija) i, ako je primjenjivo, postupak iz stavka 7.1.2 (proširenje).

7.1.1.   Revizija

Kada se promijene pojedinosti zabilježene u opisnoj dokumentaciji i homologacijsko tijelo smatra da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak te da je uređaj za neizravno gledanje u svakom slučaju još u skladu sa zahtjevima, preinaka se označuje kao „revizija”.

U takvom slučaju homologacijsko tijelo prema potrebi izdaje izmijenjene stranice iz opisne dokumentacije, označujući svaku izmijenjenu stranicu tako da jasno ukaže na vrstu preinake i datum ponovnog izdavanja. Smatrat će se da taj zahtjev ispunjava pročišćena i ažurirana inačica opisne dokumentacije s priloženim podrobnim opisom promjena.

7.1.2.   Proširenje

Preinaka se označuje kao „proširenje” ako, uz promjenu pojedinosti zabilježenih u opisnoj dokumentaciji:

(a)	su potrebni daljnji nadzori ili ispitivanja ili

(b)	je promijenjen bilo koji podatak na izjavi (s iznimkom priloga) ili

(c)	je homologacija prema kasnijoj seriji izmjena zatražena nakon što su stupile na snagu.

7.2.   Potvrda ili odbijanje homologacije, navodeći izmjene, dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik postupkom određenim u stavku 5.3. Usto, sadržaj dokumentacije, priložen obavijesti, mijenja se tako da se vidjeti datum posljednje revizije ili proširenja.

7.3.   (rezervirano)

7.4.   Homologacijsko tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj svakoj izjavi sastavljenoj za takvo proširenje.

8.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

8.1.   Sukladnost proizvodnog postupka u skladu je s onim iz Dodatka 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2).

8.2.   Svaki uređaj za neizravno gledanje homologiran u skladu s ovim Pravilnikom proizvodi se tako da bude u skladu s homologiranim tipom ispunjavajući zahtjeve iz prethodnog stavka 6.

9.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1.   Homologacija izdana s obzirom na tip uređaja za neizravno gledanje u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi navedeni u stavku 8.1 ili ako tip uređaja za neizravno gledanje nije ispunio zahtjeve propisane u stavku 8.2.

9.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno izdala, o tome odmah obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik na preslici obavijesti na čijem je završetku potpisana i datirana tiskanim slovima napisana napomena „HOMOLOGACIJA POVUČENA”.

10.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip uređaja za neizravno gledanje homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, tijelo o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik preslikom homologacijskog obrasca na čijem je završetku datirana i potpisana tiskanim slovima napisana napomena „PROIZVODNJA OBUSTAVLJENA”.

11.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I TIJELA ZA HOMOLOGACIJU TIPA

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja, kao i homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima treba slati obrasce izdane u drugim državama kojima se potvrđuje homologacija ili proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije.

II.   UGRADNJA UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

12.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

12.1.   „vozačeve očne točke” znači dvije točke razmaknute 65 mm i 635 mm okomito iznad točke R vozačeva sjedala, kako je određeno u Prilogu 8. Pravac koji povezuje te dvije točke prolazi okomito na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila. Središte odsječka koji spaja očne točke nalazi se u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja prolazi središtem označenog vozačeva položaja sjedenja, kako ga odredi proizvođač vozila;

12.2.   „ambinokularni vid” znači ukupno vidno polje koje se dobije superponiranjem monokularnih polja desnog i lijevog oka (vidu sliku 3. u nastavku);

Slika 3.

12.3   „tip vozila s obzirom na neizravno gledanje” znači motorna vozila koja su istovjetna s obzirom na sljedeća osnovna obilježja:

12.3.1.   tip uređaja za neizravno gledanje;

12.3.2.   dijelove karoserije koji smanjuju vidno polje;

12.3.3.   koordinate točke R (kada je primjenjivo);

12.3.4.   propisani položaji i homologacijske oznake obveznih i neobveznih (ako su ugrađeni) uređaja za neizravno gledanje;

12.4.   „vozila kategorija L2, L5, M1, M2, M3, N1, N2 i N3” znači vozila definirana u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2, para. 2);

12.5.   „trambus” znači oblik vozila kod kojeg je više od pola duljine motora iza krajnje prednje točke donjeg ruba vjetrobrana, a glavina kola upravljača u prednjoj četvrtini duljine vozila.

13.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

13.1.   Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje podnosi proizvođač vozila ili njegov zakonito ovlašteni zastupnik.

13.2.   Predložak opisnog dokumenta prikazan je u Prilogu 2.

13.3.   Vozilo koje je reprezentativno za tip vozila koji treba homologirati dostavlja se tehničkoj službi odgovornoj za provedbu homologacijskih ispitivanja.

13.4.   Homologacijsko tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovitih provjera sukladnosti proizvodnje prije izdavanja homologacije tipa.

14.   HOMOLOGACIJA

14.1.   Ako tip vozila dostavljen za homologaciju u skladu sa stavkom 13. ispunjava zahtjeve iz stavka 15. ovog Pravilnika, izdaje se homologacija.

14.2.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 04) označuju serije izmjena koje uključuju najnovije ili tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila.

14.3.   Obavijest o homologaciji ili proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 4. ovom Pravilniku.

15.   ZAHTJEVI

15.1.   Općenito

15.1.1.   Obvezni i neobvezni uređaji za neizravno gledanje određeni u tablici pod stavkom 15.2.1.1.1 ugrađeni na vozilo tipa su koji je homologiran prema ovom Pravilniku.

15.1.2.   Zrcala i drugi uređaji za neizravno gledanje moraju biti pričvršćeni tako da se zrcalo ili drugi uređaj ne pomiču tako da se znatno promijeni izmjereno vidno polje i da se ne tresu u mjeri koja bi mogla prouzročiti da vozač pogrešno protumači prirodu opažene slike.

15.1.3.   Uvjeti utvrđeni u stavku 15.1.2 ispunjeni su kada se vozilo kreće brzinama do 80 % svoje najveće konstrukcijski određene brzine, ali ne preko 150 km/h.

15.1.4.   Vidna polja definirana u nastavku određuju se primjenom ambinokularnog vida, pri čemu su oči u „vozačevim očnim točkama”, kako je određeno u stavku 12.1. Vidna polja određuju se kada je vozilo u voznom stanju prema definiciji u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), (ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.2, para. 2.2.5.4), a za vozila kategorija M1 i N1 s jednim suvozačem na prednjem sjedalu (75 kg). Kada se određuju kroz prozore, ostakljena površina ima ukupni faktor propuštanja svjetlosti u skladu s Prilogom 21. Pravilniku br. 43.

15.2.   Zrcala

15.2.1.   Broj

15.2.1.1.   Najmanji broj obveznih zrcala

15.2.1.1.1.   Vidna polja propisana u stavku 15.2.4 postižu se s najmanjim brojem obveznih zrcala utvrđenih u sljedećoj tablici. Kada se neko zrcalo ne zahtijeva kao obvezno, to znači da se kao obvezan ne može zahtijevati nijedan drugi sustav za neizravno gledanje.

Kategorija vozila	Unutarnje zrcalo	Vanjska zrcala
	Unutarnje zrcalo, razred I.	Glavno zrcalo (veliko), razred II.	Glavno zrcalo (malo), razred III.	„Širokokutno” vanjsko zrcalo, razred IV.	„Blizinsko” vanjsko zrcalo, razred V.	Prednje zrcalo, razred VI.
M1	Obvezno Osim ako je vozilo opremljeno nečim drugim osim sigurnosnog stakla u vidnom polju propisanom u stavku 15.2.4.1.	Neobvezno	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani, umjesto njih mogu se ugraditi zrcala razreda II.	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla)	Neobvezno (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla)
M2	Neobvezno (nema zahtjeva za vidno polje)	Obvezno Jedno na vozačevoj strani jedno na suvozačevoj strani	Nije dopušteno	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla)	Neobvezno (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla)
M3	Neobvezno (nema zahtjeva za vidno polje)	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani	Nije dopušteno	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla)	Neobvezno (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla)
N1	Obvezno Osim ako je vozilo opremljeno nečim drugim osim sigurnosnog stakla u vidnom polju propisanom u stavku 15.2.4.1.	Neobvezno	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani, umjesto njih mogu se ugraditi zrcala razreda II.	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani	Neobvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla)	Neobvezno (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla)
N2 ≤ 7,5 t	Neobvezno (nema zahtjeva za vidno polje)	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani	Nije dopušteno	Obvezno Za obje strane ako se može ugraditi retrovizor razreda V. Neobvezno Za obje strane zajedno ako ne može. Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).	Obvezno (vidjeti stavke 15.2.2.7 i 15.2.4.5.5) Jedno na suvozačevoj strani Neobvezno Jedno na vozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla). Dopušteno je odstupanje do + 10 cm. Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).	Neobvezno Jedno prednje zrcalo (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla). Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).
N2 > 7,5 t	Neobvezno (nema zahtjevaza vidno polje)	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani	Nije dopušteno	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani. Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).	Obvezno (vidjeti stavke 15.2.2.7 i 15.2.4.5.5) Jedno na suvozačevoj strani Neobvezno Jedno na vozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla). Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).	Obvezno (vidjeti stavak 15.2.1.1.2) Jedno prednje zrcalo (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla). Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).
N3	Neobvezno (nema zahtjeva za vidno polje)	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani	Nije dopušteno	Obvezno Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani. Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).	Obvezno (vidjeti stavke 15.2.2.7 i 15.2.4.5.5) jedno na suvozačevoj strani Neobvezno Jedno na vozačevoj strani (oba se ugrađuju najmanje 2 m iznad tla). Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).	Obvezno (vidjeti stavak 15.2.1.1.2) Jedno prednje zrcalo (ugrađuje se najmanje 2 m iznad tla). Usto, u skladu sa stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.11, za vozila kod kojih visina ugradnje zrcala razreda V. nije manja od 2,4 m (vidjeti stavak 15.2.4.5.12): zahtijevano vidno polje (stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9) može se gledati s pomoću kombinacije izravnog pogleda i uređaja za neizravno gledanje (razreda IV., V. i VI.).

15.2.1.1.2.   Ako se opisano vidno polje prednjeg zrcala propisano u stavku 15.2.4.6 i/ili vidno polje blizinskog zrcala opisano u stavku 15.2.4.5 može dobiti drugim uređajem za neizravno gledanje homologiranim u skladu sa stavkom 6.2 ovog Pravilnika koji je ugrađen u skladu sa stavkom 15, taj se uređaj može upotrebljavati umjesto odgovarajućih zrcala.

Ako se upotrebljava uređaj s kamerom i monitorom, monitor prikazuje samo:

(a)	vidno polje propisano u stavku 15.2.4.5 kada je nadomješteno blizinsko zrcalo;

(b)	vidno polje propisano u stavku 15.2.4.6 kada je nadomješteno prednje zrcalo, a vozilo se kreće naprijed brzinom do 10 km/h ili

(c)

istodobno vidna polja propisana u stavcima 15.2.4.5 i 15.2.4.6 kada su nadomješteni blizinsko zrcalo i prednje zrcalo. Ako se vozilo kreće naprijed brzinom većom od 10 km/h ili se kreće natrag, monitor se može upotrebljavati za prikaz drugih podataka pod uvjetom da je stalno prikazano vidno polje propisano u stavku 15.2.4.5.

15.2.1.1.3.   Retrovizori koji se zahtijevaju za vozila kategorije L s karoserijom

Kategorija vozila	Unutarnje zrcalo (razred I.)	Glavno vanjsko zrcalo (zrcala) (razredi III. i VII.)
Vozila kategorije L s karoserijom koja djelomično ili u cijelosti okružuje vozača	1 (5)	1, ako postoji unutarnje zrcalo 2, ako ne postoji unutarnje zrcalo

Kada je ugrađen jedan vanjski retrovizor, on se nalazi na lijevoj strani vozila u zemljama u kojima se vozi desnom stranom, a na desnoj strani vozila u zemljama u kojima se vozi lijevom stranom.

15.2.1.1.4.   Neobvezni retrovizori za vozila kategorije L

Dopuštena je ugradnja vanjskog retrovizora na stranu vozila nasuprot strani ugradnje obveznog retrovizora iz stavka 15.2.1.1.3. Retrovizor ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika.

15.2.1.2.   Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na nadzorna zrcala određena u točki 2.1.1.3 ovog Pravilnika. Ipak, vanjska nadzorna zrcala ugrađuju se na visini od najmanje 2 m iznad tla kada je vozilo opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase.

15.2.2.   Položaj

15.2.2.1.   Zrcala su postavljena tako da vozač iz svojeg sjedala u uobičajenom položaju jasno vidjeti cestu iza, ispred i bočno od vozila.

15.2.2.2.   Vanjska zrcala vidljiva su kroz bočne prozore ili kroz dio vjetrobrana koji briše vjetrobranski brisač. Ipak, zbog konstrukcijskih se razloga ta odredba (tj. odredbe koje se odnose na očišćeni dio vjetrobrana) ne primjenjuje na:

(a)	vanjska zrcala na suvozačevoj strani i neobvezna vanjska zrcala na vozačevoj strani za vozila kategorija M2 i M3;

(b)	zrcala razreda VI.

15.2.2.3.   Pri mjerenju vidnog polja vozila u izvedbi šasije s kabinom, proizvođač navodi najveće i najmanje širine karoserije i prema potrebi ih simulira lažnim profilima. Sve konfiguracije vozila i zrcala uzete u obzir tijekom ispitivanja prikazuju se na certifikatu o homologaciji za vozilo s obzirom na ugradnju zrcala (vidjeti Prilog 4.).

15.2.2.4.   Propisano vanjsko zrcalo na vozačevoj strani vozila postavljeno je tako da je između vertikalne uzdužne središnje ravnine vozila i vertikalne ravnine koja prolazi kroz središte zrcala i sredinu ravne crte duge 65 mm koja spaja vozačeve očne točke kut od najviše 55 °.

15.2.2.5.   Zrcala ne strše izvan vanjskog dijela karoserije vozila znatno više nego što je potrebno za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na vidno polje utvrđenih u stavku 15.2.4.

15.2.2.6.   Kada je razmak od donjeg ruba vanjskog zrcala do tla manji od 2 m i vozilo je opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase, to zrcalo ne strši više od 250 mm izvan ukupne širine vozila izmjerene bez zrcala.

15.2.2.7.   Zrcala razreda V. i VI. ugrađuju se na vozilo tako da bez obzira na njihov položaj nakon namještanja ni jedan dio tih zrcala ili njihovih držača nije manje od 2 m iznad tla kada je vozilo opterećeno do najveće tehničke dopuštene ukupne mase.

Ta se zrcala, međutim, ne ugrađuju na vozila s kabinom čija visina sprečava usklađenost s tim zahtjevom. U tom se slučaju ne zahtijeva drugi uređaj za neizravno gledanje.

15.2.2.8.   Zrcala mogu stršiti izvan najvećih dopuštenih širina vozila ako su ispunjeni zahtjevi iz stavaka 15.2.2.5, 15.2.2.6 i 15.2.2.7.

15.2.2.9.   Sva zrcala razreda VII. pričvršćuju se tako da ostanu u stabilnom položaju u uobičajenim uvjetima vožnje.

15.2.3.   Namještanje

15.2.3.1.   Vozač može namještati unutarnje zrcalo iz voznog položaja.

15.2.3.2.   Vanjsko zrcalo na vozačevoj strani vozila može se namještati iz vozila kada su vrata zatvorena, a prozor može biti otvoren. Izvana ga se, međutim, može blokirati u određeni položaj.

15.2.3.3.   Zahtjevi iz stavka 15.2.3.2 ne primjenjuju se na vanjska zrcala koja se nakon što ih se pomakne mogu vratiti u prijašnji položaj bez namještanja.

15.2.4.   Vidna polja

15.2.4.1.   Unutarnji retrovizor (razred I.)

Vidno je polje takvo da vozač od 60 m iza svojih očnih točaka (slika 4.) do obzora može vidjeti najmanje 20 m širok, ravan, vodoravan dio ceste sa središtem na vertikalnoj uzdužnoj središnjoj ravnini vozila.

Slika 4.

Vidno polje zrcala razreda I.

15.2.4.2.   Glavni vanjski retrovizori razreda II.

15.2.4.2.1.   Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od 30 m iza svojih očnih točaka do obzora može vidjeti najmanje 5 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom i prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na vozačevoj strani.

Usto, vozač ima pregled nad dijelom ceste u širini od 1 m koji počinje 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi vozačevim očnim točkama i ograničen je ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila (vidjeti sliku 5.).

15.2.4.2.2.   Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od 30 m iza svojih očnih točaka do obzora može vidjeti najmanje 5 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen na suvozačevoj strani ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom vozila i prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na suvozačevoj strani.

Usto, vozač ima pregled nad dijelom ceste u širini od 1 m koji počinje 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi vozačevim očnim točkama i ograničen je ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila (vidjeti sliku 5.).

Slika 5.

Vidno polje zrcala razreda II.

15.2.4.3.   Glavni vanjski retrovizori razreda III.

15.2.4.3.1.   Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od 20 m iza svojih očnih točaka do obzora može vidjeti najmanje 4 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom i prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na vozačevoj strani (vidjeti sliku 6.).

Usto, vozač ima pregled nad dijelom ceste u širini od 1 m koji počinje 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi vozačevim očnim točkama i ograničen je ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila.

15.2.4.3.2.   Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od 20 m iza svojih očnih točaka do obzora može vidjeti najmanje 4 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom koja prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na suvozačevoj strani (vidjeti sliku 6.).

Usto, vozač ima pregled nad dijelom ceste u širini od 1 m koji počinje 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi vozačevim očnim točkama i ograničen je ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila.

Slika 6.

Vidno polje zrcala razreda III.

15.2.4.4.   „Širokokutno” vanjsko zrcalo (razred IV.)

15.2.4.4.1.   „Širokokutno” vanjsko zrcalo na vozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od najmanje 10 m do 25 m iza svojih očnih točaka može vidjeti najmanje 15 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom vozila i prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na vozačevoj strani.

Usto, vozač ima pregled nad dijelom ceste u širini od 4,5 m koji počinje 1,5 m iza vertikalne ravnine koja prolazi vozačevim očnim točkama i ograničen je ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila (vidjeti sliku 7.).

15.2.4.4.2.   „Širokokutno” vanjsko zrcalo na suvozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od najmanje 10 m do 25 m iza svojih očnih točaka može vidjeti najmanje 15 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom vozila i prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na suvozačevoj strani.

Usto, vozač ima pregled nad dijelom ceste u širini od 4,5 m koji počinje 1,5 m iza vertikalne ravnine koja prolazi vozačevim očnim točkama i ograničen je ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila (vidjeti sliku 7.).

Slika 7.

Vidno polje širokokutnog zrcala razreda IV.

15.2.4.5.   „Blizinsko” vanjsko zrcalo (razred V.)

Vidno je polje takvo da vozač može vidjeti ravan vodoravni dio ceste uzduž bočne strane vozila, ograničen sljedećim vertikalnim ravninama (vidjeti slike 8.a i 8.b):

15.2.4.5.1.   ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom vozila koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku kabine vozila na suvozačevoj strani;

15.2.4.5.2.   u poprečnom smjeru, usporednom ravninom koja prolazi 2 m ispred ravnine spomenute u stavku 15.2.4.5.1;

15.2.4.5.3.   prema natrag, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz vozačeve očne točke i nalazi se 1,75 m iza te ravnine;

15.2.4.5.4.   prema naprijed, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz vozačeve očne točke i nalazi se 1 m ispred te ravnine. Ako je vertikalna poprečna ravnina koja prolazi kroz prednji rub branika vozila manje od 1 m ispred vertikalne ravnine koja prolazi kroz vozačeve očne točke, vidno je polje ograničeno na tu ravninu.

15.2.4.5.5.   Ako se vidno polje prikazano na slikama 8.a i 8.b može vidjeti s pomoću kombinacije vidnih polja širokokutnog zrcala razreda IV. i prednjeg zrcala razreda VI., ugradnja blizinskog zrcala razreda V. nije obvezna.

Slike 8.a i 8.b

Vidno polje blizinskog zrcala razreda V.

15.2.4.5.6.   Samo sa suvozačeve strane vidno je polje i takvo da vozač može vidjeti ravan vodoravni dio ceste uzduž bočne strane vozila koji je izvan polja određenog u stavcima 15.2.4.5.1 do 15.2.4.5.4, ali je unutar polja ograničenog sljedećim vertikalnim ravninama; prednji rub tog vidnog polja može biti zaobljen polumjerom od 2 000 mm (vidjeti slike 8.c i 8.d):

15.2.4.5.7.   u poprečnom smjeru, usporednom ravninom koja prolazi na razmaku od 4,5 m ispred ravnine navedene u stavku 15.2.4.5.1;

15.2.4.5.8.   prema natrag, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz vozačeve očne točke i nalazi se 1,75 m iza te ravnine;

15.2.4.5.9.   prema naprijed, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz vozačeve očne točke i nalazi se 3 m ispred te ravnine. To vidno polje djelomično može omogućivati prednje zrcalo (razred VI.).

15.2.4.5.10.   Vidno polje propisano stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9 djelomično može omogućivati „širokokutno” vanjsko zrcalo (razred IV.) ili kombinacija blizinskog vanjskog zrcala (razred V.) i prednjeg zrcala (razred VI.).

15.2.4.5.11.   Područje propisano u stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9 može se gledati kombinacijom izravnog gledanja i uređaja za neizravno gledanje (razred IV., V., VI.).

15.2.4.5.11.1.   Ako se za omogućivanje dijela vidnog polja propisanog u stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9 upotrebljava uređaj za neizravno gledanje razreda IV., on se prilagođava tako da istodobno omogućuje vidno polje propisano u stavku 15.2.4.4.2.

15.2.4.5.11.2.   Ako se za omogućivanje dijela vidnog polja propisanog u stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9 upotrebljava uređaj za neizravno gledanje razreda V., on se prilagođava tako da istodobno omogućuje vidno polje propisano u stavcima 15.2.4.5.1 do 15.2.4.5.4.

15.2.4.5.11.3.   Ako se za omogućivanje dijela vidnog polja propisanog u stavcima 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.9 upotrebljava uređaj za neizravno gledanje razreda VI., on se prilagođava tako da istodobno omogućuje vidno polje propisano u stavku 15.2.4.6.1.

15.2.4.5.12.   Vidno polje propisano u stavcima 15.2.4.5.1 do 15.2.4.5.4 može se gledati s pomoću kombinacije blizinskog vanjskog zrcala (razred V.) i „širokokutnog” vanjskog zrcala (razred IV.).

U takvim slučajevima blizinsko vanjsko zrcalo (razred V.) omogućuje najmanje 90 % vidnog polja propisanog u stavcima 15.2.4.5.1 do 15.2.4.5.4, a ogledalo razreda IV. prilagođava se tako da istodobno omogućuje vidno polje propisano u stavku 15.2.4.4.2.

15.2.4.5.13.   Stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.12 ne primjenjuju se na vozilo kod kojeg je bilo koji dio zrcala razreda V. ili njegova nosača udaljen od tla manje od 2,4 m, bez obzira na njegov položaj nakon namještanja.

15.2.4.5.14   . Stavci 15.2.4.5.6 do 15.2.4.5.12 ne primjenjuju se na vozilo kategorije M2 ili M3.

Slike 8.a i 8.b

Veće vidno polje na suvozačevoj strani

15.2.4.6.   Prednje zrcalo (razred VI.)

15.2.4.6.1.   Vidno je polje takvo da vozač može vidjeti barem ravan vodoravni dio ceste, ograničen:

(a)	poprečnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku prednjeg dijela vozila;

(b)	poprečnom vertikalnom ravninom 2 000 mm ispred ravnine određene pod (a);

(c)	vertikalnom uzdužnom ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani i

(d)	vertikalnom uzdužnom ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom udaljenoj 2 000 mm od krajnje vanjske točke vozila nasuprot vozačevoj strani.

Prednji dio vidnog polja nasuprot vozačevoj strani može biti zaobljen polumjerom od 2 000 mm (vidjeti sliku 9.).

Za definirano vidno polje vidjeti i stavak 15.2.4.9.2.

Odredbe za prednja zrcala obvezne su za vozila u trambus izvedbi (kako je određeno u stavku 12.5 ovog Pravilnika) za vozila kategorija N2 > 7,5 t i N3.

Ako vozila tih kategorija ne ispunjavaju zahtjeve primjenom prednjeg zrcala ili uređaja s kamerom i monitorom, upotrebljava se pomoćni sustav za gledanje. Ako se primjenjuje pomoćni sustav za gledanje, taj uređaj može otkriti objekt visine 50 cm i promjera 30 cm unutar polja određenog na slici 9.

Slika 9.

Vidno polje prednjeg zrcala razreda VI.

15.2.4.6.2.   Prednje zrcalo razreda VI. nije obvezno ako vozač može, uzimajući u obzir smetnje zbog A-stupova, 300 mm ispred vozila na visini od 1 200 mm iznad kolnika vidjeti pravac između uzdužne vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom vertikalnom središnjom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani i uzdužne vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom vertikalnom središnjom ravninom 900 mm od krajnje vanjske točke vozila nasuprot vozačevoj strani.

15.2.4.6.3.   Za potrebe stavaka 15.2.4.6.1 i 15.2.4.6.2 dijelovi koji su trajno pričvršćeni na vozilo i nalaze se iznad vozačevih očnih točaka i ispred poprečne vertikalne ravnine koja prolazi kroz krajnju prednju površinu prednjeg branika vozila ne uzimaju se u obzir pri definiranju prednje strane vozila.

15.2.4.7.   Zrcalo kategorije L (razred VII.)

15.2.4.7.1.   Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od 10 m iza svojih očnih točaka do obzora može vidjeti najmanje 2,50 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom i prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na vozačevoj strani (vidjeti sliku 10.).

15.2.4.7.2.   Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

Vidno je polje takvo da vozač od 20 m iza svojih očnih točaka do obzora može vidjeti najmanje 4 m širok, ravan, vodoravan dio ceste ograničen ravninom koja je usporedna s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom koja prolazi krajnjom vanjskom točkom vozila na suvozačevoj strani (vidjeti sliku 10.).

Slika 10.

Vidno polje zrcala razreda VII.

15.2.4.8.   U slučaju zrcala koja se sastoje od više reflektirajućih površina različite zakrivljenosti ili među sobom zatvaraju kutove barem jedna reflektirajuća površina omogućuje vidno polje i ima dimenzije (stavak 6.1.2.1.2.2 ovog Pravilnika) kako je određeno za razred kojem oni pripadaju.

15.2.4.9.   Smetnje

15.2.4.9.1.   Unutarnji retrovizor (razred I.)

Vidno polje može biti smanjeno zbog prisutnosti naprava poput štitnika od sunca, vjetrobranskih brisača, grijaćih elemenata i stop svjetala kategorije S3 pod uvjetom da sve te naprave zajedno ne zastiru više od 15 posto propisanog vidnog polja. Nasloni za glavu ili dijelovi konstrukcije ili karoserije poput prozorskih stupova dvokrilnih stražnjih vrata ili stražnjeg prozorskog okvira izostavljaju se iz izračuna. Taj se zahtjev ispituje projekcijom na vertikalnu ravninu pod pravim kutovima na uzdužnu središnju ravninu vozila. Stupanj zastiranja mjeri se dok su štitnicima protiv sunca sklopljeni.

15.2.4.9.2.   Vanjska zrcala (razredi II., III., IV., V. i VI.)

Zastiranje prethodno navedenih vidnih polja izazvano karoserijom i njezinim dijelovima poput drugih zrcala, ručica na vratima, gabaritnih svjetala, pokazivača smjera, prednjih i stražnjih branika te dijelova za čišćenje reflektirajuće površine zanemaruje se ako zajedno ukupno zastiru manje od 10 % od propisanog vidnog polja. U slučaju vozila konstruiranog za posebne namjene kod kojeg, zbog njegovih posebnih obilježja, nije moguće ispuniti taj zahtjev, zastiranje zahtijevanog vidnog polja zrcala razreda VI. prouzročeno posebnim obilježjima može biti veće od 10 % ali ne veće nego što je nužno za njegovu posebnu funkciju.

15.2.4.10.   Postupak ispitivanja

Vidno polje određuje se postavljanjem snažnih izvora svjetlosti u očne točke i promatranjem reflektirane svjetlosti na uspravnom kontrolnom zaslonu. Mogu se upotrijebiti druge jednakovrijedne metode.

15.3.   Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala

15.3.1.   Uređaj za neizravno gledanje osigurava takvu učinkovitost da vozač može opaziti kritični objekt unutar cijeloga zahtijevanog vidnog polja, uzimajući u obzir kritično opažanje u skladu s postupkom iz Priloga 10.

Druga je mogućnost da se određivanje veličine prikazanog objekta obavi u skladu s Prilogom 11.

15.3.2.   Ometanje izravnog vozačeva pogleda prouzročeno ugradnjom uređaja za neizravno gledanje mora biti što manje.

15.3.3.   (rezervirano)

15.3.4.   Zahtjevi u pogledu ugradnje monitora

Smjer gledanja u monitor treba biti približan smjeru gledanja u glavno zrcalo.

15.3.5.   Vozila mogu biti opremljena dodatnim uređajima za neizravno gledanje.

15.3.6.   Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na uređaje s kamerom i monitorom s mogućnošću snimanja definirane u stavku 2.1.2.13 ovog Pravilnika. Vanjske nadzorne kamere ugrađuju se tako da su najmanje 2 m iznad tla kada masa opterećenog vozila odgovara najvećoj tehnički dopuštenoj masi, ili ako im je donji rub manje od 2 m iznad tla, tako da ne strše više od 50 mm izvan ukupne širine vozila izmjerene bez tog uređaja a polumjer zakrivljenosti im nije manji od 2,5 mm.

16.   PREINAKA TIPA VOZILA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

16.1.   O svakoj se preinaci tipa vozila obavješćuje homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip vozila. Homologacijsko tijelo tada:

(a)	odlučuje, u dogovoru s proizvođačem, da treba izdati novu homologaciju ili

(b)	primjenjuje postupak iz stavka 16.1.1 (revizija) i, ako je primjenjivo, postupak iz stavka 16.1.2 (proširenje)

16.1.1.   Revizija

Kada se promijene pojedinosti zabilježene u opisnoj dokumentaciji i homologacijsko tijelo smatra da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak te da je vozilo u svakom slučaju još u skladu sa zahtjevima, preinaka se označuje kao „revizija”.

U takvom slučaju homologacijsko tijelo prema potrebi izdaje izmijenjene stranice iz opisne dokumentacije, označujući svaku izmijenjenu stranicu tako da jasno ukaže na vrstu preinake i datum ponovnog izdavanja. Smatrat će se da taj zahtjev ispunjava pročišćena i ažurirana inačica opisne dokumentacije s priloženim podrobnim opisom promjena.

16.1.2.   Proširenje

Preinaka se označuje kao „proširenje” ako, uz promjenu pojedinosti zabilježenih u opisnoj dokumentaciji,

(a)	su potrebni daljnji nadzori ili ispitivanja ili

(b)	je promijenjen bilo koji podatak na izjavi (s iznimkom priloga) ili

(c)	je homologacija prema kasnijoj seriji izmjena zatražena nakon što su stupile na snagu.

16.2.   Potvrda ili odbijanje homologacije, navodeći izmjene, dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 4. ovom Pravilniku. Usto, sadržaj dokumentacije, priložen obavijesti, mijenja se tako da se vidjeti datum posljednje revizije ili proširenja.

16.3.   Homologacijsko tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj svakoj izjavi sastavljenoj za takvo proširenje.

17.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

17.1.   Sukladnost proizvodnog postupka u skladu je s onim iz Dodatka 2. Sporazumu (E/ECE/324E/ECE/TRANS/505/Rev.2).

17.2.   Svaki vozilo homologirano u skladu s ovim Pravilnikom proizvodi se tako da bude u skladu s homologiranim tipom ispunjavajući zahtjeve iz prethodnog stavka 15.

18.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

18.1.   Homologacija izdana s obzirom na tip vozila sukladno ovom Pravilniku može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi navedeni u stavku 17.1 ili ako vozilo ne prođe provjere propisane u stavku 17.2.

18.2.   Ako ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno izdala, o tome odmah izvješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik na preslici homologacijskog obrasca na čijem završetku potpisana i datirana tiskanim slovima napisana „HOMOLOGACIJA POVUČENA”.

19.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip vozila homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, tijelo o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik preslikom homologacijskog obrasca na čijem je završetku datirana i potpisana tiskanim slovima napisana napomena „PROIZVODNJA OBUSTAVLJENA”.

20.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja, kao i homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima treba slati obrasce izdane u drugim državama kojima se potvrđuje homologacija ili proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije.

21.   PRIJELAZNE ODREDBE

21.1.   Od službenog dana stupanja na snagu serije izmjena 03 ovog Pravilnika nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija zahtjev za homologaciju prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom izmjena 03.

21.2.   Nakon 12 mjeseci od stupanja na snagu serije izmjena 03 ovog Pravilnika ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije za tip uređaja za neizravno gledanje samo ako taj tip ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom izmjena 03.

21.3.   Nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu serije izmjena 03 ovog Pravilnika ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije za tip vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje samo ako taj tip vozila ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom izmjena 03.

21.4.   Nakon 24 mjeseca od stupanja na snagu serije izmjena 03 ovog Pravilnika ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbijati priznavati homologacije tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja s kamerom i monitorom za neizravno gledanje ili tipa uređaja s kamerom i monitorom za neizravno gledanje koji nisu izdane u skladu sa serijom izmjena 03 ovog Pravilnika.

21.5.   Od 26. siječnja 2010. za vozila kategorije M1 i N1 i od 26. siječnja 2007. za vozila ostalih kategorija, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbijati priznavati homologacije tipa uređaja za neizravno gledanje koje nisu izdane u skladu sa serijom izmjena 02 ovog Pravilnika.

21.6.   Homologacije koje su izdane za uređaje za neizravno gledanje razreda I. ili III. u skladu s ovim Pravilnikom u njegovu izvornom obliku (serija 00) ili izmijenjenim serijom izmjena 01 ili 02 prije dana stupanja na snagu serije izmjena 03 ostaju vrijediti, a ugovorne stranke i dalje ih prihvaćaju. Ugovorne stranke ne odbijaju izdavati proširenja homologacija izdanih u skladu sa izvornom inačicom te serijom izmjena 01 ili 02.

21.7.   Bez obzira na odredbe stavka 21.2, ostaju vrijediti homologacije koje su izdane zrcalima razreda II., IV., V., VI. ili VII. u skladu s ovim Pravilnikom kako je izmijenjen serijom izmjena 02 prije dana stupanja na snagu serije izmjena 03, a ugovorne stranke i dalje ih prihvaćaju. Ugovorne stranke ne odbijaju izdavati proširenja homologacija izdanih u skladu sa serijom izmjena 02.

21.8.   Odredbama ovog Pravilnika nije zabranjena homologacija tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje u skladu s ovim Pravilnikom kako je izmijenjen serijom izmjena 03. ako svi ili neki uređaji za neizravno gledanje razreda I. ili III. kojima je opremljeno imaju homologacijsku oznaku propisanu u izvornom obliku ovog Pravilnika (serija 00) ili u obliku izmijenjenom serijom izmjena 01 ili 02.

21.9.   Odredbama ovog Pravilnika nije zabranjena homologacija tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje u skladu s ovim Pravilnikom kako je izmijenjen serijom izmjena 03. ako svi ili neki retrovizori razreda II., IV., V., VI. ili VII. kojima je opremljeno imaju homologacijsku oznaku propisanu u serijom izmjena 02 ovog Pravilnika.

21.10.   Bez obzira na odredbe prethodnih stavaka 21.2, 21.4 i 21.5, za potrebe zamjenskih dijelova ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije prema seriji izmjena 02 ovog Pravilnika za uređaje za neizravno gledanje za upotrebu na tipovima vozila koji su homologirani prije dana iz stavka 21.2 u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 46 i, kada je to primjenjivo, naknadna proširenja tih homologacija.

21.11.   Od službenog dana stupanja na snagu serije izmjena 04 ovog Pravilnika nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija zahtjev za homologaciju prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom izmjena 04.

21.12.   Od 30. lipnja 2014. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije za tip uređaja za neizravno gledanje samo ako taj tip uređaja ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom izmjena 04.

21.13.   Od 30. lipnja 2014. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije za tip vozila s obzirom na ugradnju uređaja za neizravno gledanje samo ako taj tip vozila ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom izmjena 04.

21.14.   Od 30. lipnja 2015. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije za tip vozila ili tip uređaja za neizravno gledanje koje nisu izdane u skladu sa serijom izmjena 04 ovog Pravilnika.

21.15.   Bez obzira na stavak 21.14, homologacije tipa izdane prema prethodnoj seriji izmjena Pravilnika koje nisu zahvaćene serijom izmjena 04 ostaju vrijediti, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju ih prihvaćati.

21.16.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne odbijaju izdavati proširenja homologacija za postojeće tipove vozila ili uređaja za neizravno gledanje koje nisu zahvaćene serijom izmjena 04, a izdane su prema seriji izmjena 02 ili 03 ovog Pravilnika.

21.17.   Bez obzira na odredbe prethodnih stavaka 21.2, 21.4 i 21.5, 21.13 i 21.15, za potrebe zamjenskih dijelova ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije prema seriji izmjena 01 ovog Pravilnika za uređaje za neizravno gledanje razreda I. do V. za upotrebu na tipovima vozila koji su homologirani prije 26. siječnja 2006. u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 46 te, kada je to primjenjivo, naknadnih proširenja tih homologacija.

---

(1)  Kako je određeno u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2, para. 2. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(2)  Kako je određeno u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2, para. 2. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(3)  Kako je određeno u pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2, para. 2. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(4)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.2/izmjena 3. – www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(5)  Unutarnji retrovizor nije potreban ako se ne mogu ispuniti uvjeti vidljivosti iz stavka 15.2.5.4.1. U tom su slučaju potrebna dva vanjska retrovizora, jedan na lijevoj i jedan na desnoj strani vozila.

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---