17.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 210/1

(1)

Uredbom (EZ) br. 1236/2005 uvodi se zabrana izvoza robe koja nema nikakve praktične upotrebe osim za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje i kontrole izvoza određene robe koja se može koristiti za te potrebe. Njome se poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito poštovanje i zaštita ljudskog dostojanstva, pravo na život i zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

(2)

Popis robe koja podliježe kontrolama i zabrani revidiran je uz savjetovanje sa skupinom stručnjaka.

(3)

Opće je prihvaćeno da se klasične lisice mogu koristiti kao sredstva obuzdavanja prilikom djelovanja tijela za izvršenje zakona i takve su lisice standardna oprema tijela za provedbu zakona. Standardnim minimalnim pravilima UN-a za postupanje sa zatvorenicima zabranjuje se korištenje lanaca ili okova kao sredstava obuzdavanja i njima se propisuje da se lisice i druga sredstva obuzdavanja ne smiju nikada primijeniti kao kazna. Primjena sredstava obuzdavanja osim lanaca i okova dozvoljena je samo za određene namjene, posebno kao mjera opreza protiv bijega zatvorenika tijekom premještaja ili kako bi se spriječilo da zatvorenik ozlijedi sebe ili druge.

(4)

Lisice za palčeve i prste te okovi za vrat ne smatraju se dopuštenima za korištenje prilikom djelovanja tijela za izvršenje zakona, dok se korištenje okova za noge prilikom djelovanja tijela za izvršenje zakona obično ne smatra prihvatljivim. Vjerojatnije je da će nazupčane lisice za palčeve i prste, vijci za stiskanje palčeva i prstiju, okovi u obliku poluge i okovi za noge s utezima zbog svojih karakteristika uzrokovati jaku bol ili patnju u usporedbi s drugim lisicama za palčeve i prste te drugim okovima za noge.

(5)

Vjerojatnije je da će korištenje kombinacije mehaničkih sredstava obuzdavanja uzrokovati jaku bol ili patnju, npr. ako su lisice na ručnim zglobovima i gležnjevima međusobno povezane iza leđa. Takve tehnike obuzdavanja često uključuju opasnost od gušenja, posebno ako se koriste okovi za vrat.

(6)

Stoga je potrebno zabraniti trgovinu lisicama za palčeve i prste, vijcima za palčeve i prste, okovima u obliku poluge i okovima za noge s utezima. Uzimajući u obzir da njihova uporaba u iznimnim slučajevima može biti opravdana, potrebno je kontrolirati izvoz okova i lisica koje nisu uobičajene lisice.

(7)

Takve su kontrole također prikladne za izvoz pojedinačnih lisica ili okova kao što su okovi za vrat ili prsteni okova za noge.

(8)

Definicija klasičnih lisica trebala bi jasnije navesti vrste lisica čiji izvoz ne podliježe kontroli na način da definira veličinu pojedinačnih lisica.

(9)

Korištenje mehaničkih ograničenja kao što su lisice kako bi se zatvorenika privezalo na fiksni objekt pričvršćen na pod, zid ili strop nije prihvatljiva tehnika obuzdavanja. Stoga je potrebno zabraniti trgovinu lisicama koje su namijenjene takvom pričvršćivanju.

(10)

Kao i kod kombinacije mehaničkih ograničenja, vjerojatnije je da će sredstva za obuzdavanje koja se primjenjuju na više točaka uzrokovati jaku bol ili patnju u usporedbi s npr. klasičnim lisicama. Prisilne stolice te ploče i kreveti s okovima ograničavaju kretanje zatvorenika mnogo više od istodobne primjene npr. lisica i okova za gležnjeve. Inherentna opasnost od mučenja ili neljudskog tretmana povećava se ako se ta metoda obuzdavanja primjenjuje dulje vrijeme. Stoga je potrebno zabraniti trgovinu prisilnim stolicama te pločama i krevetima s okovima.

(11)

Stolice, ploče i kreveti na kojima su ugrađene isključivo trake ili remeni trebaju biti izuzeti od ove zabrane jer u određenim okolnostima njihovo korištenje može biti opravdano u kratkim vremenskim razdobljima, npr. za sprečavanje pacijenata da u stanju uzbuđenosti ozlijede sebe ili druge. Međutim, primjena traka, remena ili bilo kojih drugih sredstava za obuzdavanje na pacijente nije terapeutski ili medicinski opravdana.

(12)

Kreveti u obliku kaveza s rešetkama ili s mrežom nisu prikladna sredstva za obuzdavanje pacijenata ili zatvorenika. Stoga je potrebno zabraniti trgovinu krevetima u obliku kaveza s rešetkama ili s mrežom.

(13)

Kako bi se zaposlenici i ostale osobe zaštitili od pljuvanja, zatvorenici su ponekad primorani nositi takozvane kapuljače protiv pljuvanja. Budući da takva kapuljača prekriva usta, a često i nos, ona predstavlja opasnost od gušenja. Ako se kombinira sa sredstvima za obuzdavanje kao što su lisice, također postoji opasnost od povrede vrata. Izvoz kapuljača protiv pljuvanja treba stoga kontrolirati.

(14)

Opće je prihvaćeno da su policijske palice i pendreci standardna oprema tijela za izvršenje zakona i da su štitovi standardni dio opreme za samoobranu. Trgovina tzv. palicama sa šiljcima već je zabranjena jer bi vjerojatno uzrokovale jaču bol ili patnju od običnih palica. Stoga je potrebno zabraniti trgovinu palicama sa šiljcima.

(15)

Tjelesno kažnjavanje kao što je šibanje predstavlja mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće kažnjavanje. Knutovi i drugi bičevi s više konopa ili remena osmišljeni su za kažnjavanje ljudi bičevanjem i nemaju zakonite namjene. Bičevi sa samo jednim konopom ili remenom opremljeni čavlima, bodljikama ili sličnim napravama predstavljaju opasnost od nanošenja jake boli ili patnje i također nemaju zakonitu namjenu. Stoga je potrebno zabraniti trgovinu takvim bičevima. Međutim, bičevi s jednim, običnim konopom ili remenom imaju zakonitu i nezakonitu namjenu te trgovina njima stoga ne treba biti zabranjena.

(16)

Što se tiče oružja i naprava za zadavanje električnih šokova iz Priloga II. točke 2.1. i Priloga III. točke 2.1. Uredbe (EZ) br. 1236/2005, primjereno je da se ukloni zahtjev da napon na izvoru ne prelazi 10 000 V kako bi se spriječilo da zabranu trgovine i kontrole izvoza zaobiđu oružja i naprave koje mogu zadati električni šok, ali imaju malo niži napon na izvoru.

(17)

Također je nužno proširiti opseg kontrola izvoza da se, pored prijenosnog oružja koje se već kontrolira, uključi i fiksno ili montažno oružje s električnim pražnjenjem koje obuhvaća široko područje i usmjereno je na više osoba. Takvo se oružje predstavlja kao tzv. neubojito oružje, no predstavlja u najmanju ruku istu opasnost od nanošenja jake boli ili patnje kao i prijenosno oružje s električnim pražnjenjem.

(18)

Što se tiče prijenosnog oružja ili naprava za raspršivanje kemijskih tvari za onesposobljavanje, primjereno je proširiti opseg kontrola izvoza da se uključi oružje i naprave za raspršivanje nadražujućih kemijskih tvari koje se kvalificiraju kao tvari za nadzor pobuna.

(19)

Budući da se na tržište stavljaju fiksni uređaji za raspršivanje nadražujućih kemijskih tvari za uporabu unutar zgrade, a uporaba tih tvari u zatvorenom prostoru predstavlja opasnost od nanošenja jake boli ili patnje koja ne postoji kod tradicionalne uporabe na otvorenom, izvoz takve opreme treba kontrolirati.

(20)

Kontrola izvoza trebala bi se također primjenjivati na fiksnu ili montažnu opremu za raspršivanje tvari za onesposobljavanje ili nadražujućih tvari koja obuhvaća široko područje, ako takva oprema još ne podliježe kontroli izvoza u skladu sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP (3). Takva se oprema često predstavlja kao tzv. neubojita tehnologija, no predstavlja u najmanju ruku istu opasnost od nanošenja jake boli ili patnje kao i prijenosno oružje i naprave. Iako voda nije jedna od tvari za onesposobljavanje ili nadražujućih tvari, vodeni topovi mogu se koristiti za raspršivanje takvih tvari u tekućem obliku i njihov izvoz treba kontrolirati.

(21)

Kontrole izvoza u pogledu tvari oleoresin capsicum (OC) i vanililamid pelargonske kiseline (PAVA) treba nadopuniti kontrolom izvoza određenih mješavina koje sadrže te tvari i koje se mogu kao takve primijeniti kao tvari za onesposobljavanje ili nadražujuće tvari ili se koristiti za proizvodnju takvih tvari. Primjereno je pojasniti da se, gdje je to primjereno, mora tumačiti da upućivanje na tvari za onesposobljavanje ili nadražujuće tvari uključuje oleoresin capsicum i odgovarajuće mješavine koje ga sadrže.

(22)

Oznaku OC-a iz kombinirane nomenklature treba zamijeniti drugom oznakom i na popise robe u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1236/2005 treba dodati nekoliko oznaka.

(23)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajednička pravila za izvoz proizvoda,

1.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

2.

Prilog III. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

17.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 210/11

(1)

U skladu s člankom 139. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 proizvedeni šećer ili izoglukoza koji premašuju kvotu iz članka 136. te Uredbe smiju se izvoziti samo u okviru količinskog ograničenja koje utvrđuje Komisija.

(2)

Detaljna provedbena pravila za izvoz izvan kvote, a posebno o izdavanju izvoznih dozvola, utvrđena su u Uredbi Komisije (EZ) br. 951/2006. (2) Međutim, količinsko ograničenje treba utvrditi po tržišnoj godini s obzirom na mogućnosti na izvoznim tržištima.

(3)

Za određene proizvođače šećera i izoglukoze iz Unije, izvoz iz Unije čini važan dio njihovih gospodarskih aktivnosti te su izvan Unije uspostavili tradicionalna tržišta. Izvoz šećera i izoglukoze na ta tržišta može biti ekonomski održiv i bez dodjele izvoznih subvencija. U tu svrhu potrebno je utvrditi količinsko ograničenje za izvoz šećera i izoglukoze izvan kvote kako bi dotični proizvođači iz EU-a mogli i dalje opskrbljivati svoja tradicionalna tržišta.

(4)

Procijenjeno je da bi tržišna potražnja za tržišnu godinu 2014./2015. bila zadovoljena kad bi se u početku utvrdilo količinsko ograničenje za izvoz šećera izvan kvote od 650 000 tona u ekvivalentu bijelog šećera te za izvoz izoglukoze izvan kvote od 70 000 tona suhe tvari.

(5)

Izvoz šećera iz Unije u određena bliža odredišta i treće zemlje u kojima se s proizvodima iz Unije prilikom uvoza povlašteno postupa trenutačno je u posebno povoljnom konkurentnom položaju. S obzirom na nepostojanje odgovarajućih instrumenata uzajamne pomoći za borbu protiv nepravilnosti i kako bi se smanjio rizik prijevare te spriječila zloporaba u vezi s ponovnim uvozom ili ponovnim unošenjem šećera izvan kvote u Uniju, određena bliža odredišta treba isključiti iz prihvatljivih odredišta.

(6)

S obzirom na procijenjene manje rizike za moguće prijevare u vezi s izoglukozom zbog prirode proizvoda, nije potrebno ograničiti prihvatljiva odredišta za izvoz izoglukoze izvan kvote.

(7)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(a)

sljedeće treće zemlje: Albaniju, Andoru, Bosnu i Hercegovinu, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Svetu Stolicu (Država Vatikanskoga Grada), Kosovo (3), Lihtenštajn, Crnu Goru, San Marino i Srbiju;

(b)

područja država članica koja ne čine dio carinskog područja Unije: Farske Otoke, Grenland, Heligoland, Ceutu, Melillu, općine Livigno i Campione d'Italia i područja Republike Cipra u kojima Vlada Republike Cipra ne izvršava stvarnu kontrolu;

(c)

europske teritorije za čije je vanjske odnose odgovorna država članica, ali koji ne čine dio carinskog područja Unije: Gibraltar.

17.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 210/13

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

17.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 210/15

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 341/2007 (3) otvara se i uređuje upravljanje carinskim kvotama te se uvodi sustav uvoznih dozvola i potvrda o podrijetlu za češnjak i ostale poljoprivredne proizvode uvezene iz trećih zemalja.

(2)

Količine za koje su tradicionalni uvoznici i novi uvoznici podnijeli zahtjeve za dozvole „A” tijekom prvih sedam radnih dana srpnja 2014., u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 341/2007, premašuju količine raspoložive za proizvode podrijetlom iz Kine.

(3)

Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1301/2006 potrebno odrediti u kojoj se mjeri zahtjevi za dozvole „A” poslani Komisiji do 14. srpnja 2014. mogu odobriti u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 341/2007.

(4)

Kako bi se omogućilo dobro upravljanje postupkom izdavanja uvoznih dozvola, ova Uredba treba stupiti na snagu odmah nakon objave,

17.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 210/17

(1)

Dobavljač DENSO Corporation („podnositelj zahtjeva”) podnio je 31. listopada 2013. zahtjev za odobrenje učinkovitog alternatora DENSO kao inovativne tehnologije. Potpunost zahtjeva ocijenjena je u skladu s člankom 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 725/2011 (2). Komisija je ustanovila da izvornom zahtjevu nedostaju neke relevantne informacije te je od podnositelja zahtjeva zatražila da dopuni zahtjev. Podnositelj zahtjeva dostavio je informacije 30. siječnja 2014. Ustanovljeno je da je zahtjev potpun i razdoblje kojim Komisija raspolaže za njegovu ocjenu započelo je na dan nakon datuma službenog primitka zahtjeva, tj. 31. siječnja 2014.

(2)

Zahtjev je ocijenjen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009, Provedbenom uredbom (EU) br. 725/2011 i Tehničkim smjernicama za pripremu zahtjeva za odobrenje inovativnih tehnologija u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009 (Tehničke smjernice) (3).

(3)

Zahtjev se odnosi na učinkoviti alternator DENSO, za klase snage 150A, 180A i 210A. Učinkovitost alternatora iznosi najmanje 77 posto kako je utvrđeno u skladu s VDA pristupom opisanim u točki 5.1.2. u Prilogu I. Tehničkim smjernicama. Taj se pristup odnosi na metodologiju testiranja navedenu u međunarodnom standardu ISO 8854:2012 (4). Alternator podnositelja zahtjeva ima veću učinkovitost u odnosu na osnovni alternator jer je smanjio sljedeća tri gubitka: gubitke u ispravljanju pomoću optimiziranja ispravljanja uporabom modula MOSFET, tj. uporabom metal-oksidnog poluvodičkog tranzistora s efektom polja; gubitke željeza statora uporabom tanke laminirane jezgre od magnetnog čelika te gubitke bakra statora uporabom segmentnog vodiča koji ima veću gustoću i kraći kraj zavojnice. Ta se tehnologija stoga razlikuje od tehnologije alternatora Valeo Efficient Generation Alternator koji je Provedbenom odlukom Komisije 2013/341/EU (5) odobren kao ekološka inovacija.

(4)

Komisija je ustanovila da informacije dostavljene u zahtjevu pokazuju kako su ispunjeni uvjeti i kriteriji iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 443/2009 te članaka 2. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(5)

Podnositelj zahtjeva dokazao je da visoko učinkoviti alternator kakav je opisan u zahtjevu nije prešao 3 % novih osobnih automobila registriranih u referentnoj godini 2009.

(6)

Kako bi se ustanovilo koliku će uštedu CO2 ta inovativna tehnologija omogućiti kada bude ugrađena u vozilo, potrebno je definirati osnovno vozilo u odnosu na koje će se uspoređivati učinkovitost vozila opremljenog inovativnom tehnologijom, kao što je propisano u člancima 5. i 8. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011. Komisija smatra da je primjereno da se alternator s učinkovitošću od 67 % uzme u obzir kao prikladna osnovna tehnologija u slučaju da se inovativna tehnologija ugrađuje u novi tip vozila. Ako se učinkoviti alternator DENSO ugrađuje u postojeći tip vozila, osnovna tehnologija treba biti alternator najnovije verzije tog tipa vozila koja je stavljena na tržište.

(7)

Podnositelj zahtjeva dostavio je metodologiju za ispitivanje smanjenja emisija CO2 u koju su uključene formule koje su u skladu s formulama opisanima u Tehničkim smjernicama za pojednostavnjeni pristup u vezi s učinkovitim alternatorima. Komisija smatra da će se metodologijom ispitivanja dobiti rezultati ispitivanja koji su provjerljivi, ponovljivi i usporedivi te da se tom metodologijom može na realističan način dokazati da su koristi inovativne tehnologije u vezi s emisijama CO2 statistički vrlo značajne u skladu s člankom 6. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(8)

Komisija napominje da je podnositelj zahtjeva u metodologiji upotrijebio formulu za izračunavanje standardne devijacije vrijednosti učinkovitosti alternatora čime se povećava točnost rezultata u usporedbi s formulom (1) u metodologiji navedenoj u Prilogu Provedbenoj odluci 2013/341/EU. Metodologija ispitivanja podnositelja zahtjeva i formule za izračunavanje ušteda CO2 u svim su ostalim aspektima istovjetne metodologiji navedenoj u toj Provedbenoj odluci. U skladu s tim Komisija smatra da bi se metodologija navedena u Provedbenoj odluci 2013/341/EU trebala upotrebljavati za određivanje smanjenja emisija CO2 zahvaljujući uporabi učinkovitog alternatora DENSO. Međutim, s obzirom na veću točnost zbog izračunavanja standardne devijacije koju je predložio Denso, primjereno je prilagoditi formulu (1) navedenu u Prilogu Provedbenoj odluci 2013/341/EU. Prilagodba ne bi trebala utjecati na uštede CO2 potvrđene upotrebom metodologije utvrđene u Provedbenoj odluci 2013/341/EU prije stupanja na snagu ove Provedbene odluke.

(9)

Na temelju toga Komisija smatra da je podnositelj zahtjeva na zadovoljavajući način dokazao da smanjenje emisija koje se postiže inovativnom tehnologijom iznosi najmanje 1 g CO2/km.

(10)

Komisija napominje da se uštede inovativne tehnologije mogu djelomično dokazati u standardiziranom ispitnom ciklusu i da stoga konačnu ukupnu uštedu koju treba potvrditi treba utvrditi u skladu s člankom 8. stavkom 2. drugim podstavkom Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011.

(11)

Komisija je utvrdila da je izvješće o provjeri, kojim se potkrepljuju rezultati navedeni u zahtjevu, izradila agencija za provjeru vozila Vehicle Certification Agency (VCA), neovisno i ovlašteno tijelo.

(12)

Na temelju toga Komisija zaključuje da nema primjedbi u vezi s odobrenjem predmetne inovativne tehnologije.

(13)

Za potrebe utvrđivanja opće oznake ekološke inovacije koja će se upotrebljavati u odgovarajućim homologacijskim dokumentima u skladu s prilozima I., VIII. i IX. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), treba odrediti pojedinačnu oznaku koja će se upotrebljavati za inovativnu tehnologiju odobrenu u skladu s ovom Provedbenom odlukom.

(14)

Svi proizvođači koji žele imati koristi od smanjenja svojih prosječnih specifičnih emisija CO2 kako bi zadovoljili svoj specifični cilj u pogledu emisija pomoću ušteda CO2 korištenjem inovativne tehnologije odobrene ovom Provedbenom odlukom trebali bi se pozvati na ovu Odluku u svojem zahtjevu za certifikat o EZ homologaciji za predmetna vozila u skladu s člankom 11. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 725/2011,

17.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 210/20