12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/1

(1)

Istinsko unutarnje tržište za financijske usluge presudno je za gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji.

(2)

Integrirano, učinkovito i transparentno financijsko tržište zahtijeva integritet tržišta. Nesmetano funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i povjerenje javnosti u tržišta preduvjeti su za gospodarski rast i blagostanje. Zlouporaba tržišta šteti integritetu financijskih tržišta i narušava povjerenje javnosti u vrijednosne papire i izvedenice.

(3)

Direktivom 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) upotpunjen je i ažuriran pravni okvir Unije za zaštitu integriteta tržišta. Međutim, uzimajući u obzir novosti na zakonodavnom, tržišnom i tehnološkom planu koje su nastupile od stupanja na snagu te Direktive te dovele do znatnih promjena u financijskom okruženju, navedenu bi Direktivu trebalo sada zamijeniti. Također je potreban novi zakonodavni instrument kako bi se osiguralo postojanje ujednačenih pravila i jasnoće ključnih koncepata te jedinstvenog skupa pravila u skladu sa zaključcima izvješća od 25. veljače 2009. Skupine na visokoj razini o financijskom nadzoru u EU-u, pod predsjedanjem Jacquesa de Larosièrea („De Larosièreova skupina”).

(4)

Postoji potreba za uspostavom ujednačenijeg i snažnijeg okvira s ciljem očuvanja integriteta tržišta, izbjegavanja potencijalne regulatorne arbitraže, jamčenja odgovornosti u slučaju pokušaja manipuliranja, kao i omogućavanja više pravne sigurnosti i manje regulatorne složenosti za sudionike na tržištu. Cilj je ove Uredbe na odlučujući način doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), prema dosljednom tumačenju u sudskoj praksi Suda Europske unije.

(5)

Kako bi se uklonile preostale prepreke trgovini i značajno narušavanje tržišnog natjecanja kao posljedica razlika među nacionalnim pravima te spriječila pojava daljnjih prepreka trgovini i značajnog narušavanja tržišnog natjecanja, potrebno je donijeti uredbu kojom se utvrđuje ujednačenije tumačenje okvira Unije o zlouporabi tržišta, kojim se jasnije određuju pravila primjenjiva u svim državama članicama. Određivanje zahtjeva u vezi sa zlouporabom tržišta u obliku uredbe osigurat će izravnu primjenjivost tih zahtjeva. Time bi se trebali osigurati jedinstveni uvjeti jer se sprečava nastanak razlika među nacionalnim zahtjevima zbog prenošenja direktive. Ovom Uredbom zahtijevat će se da sve osobe poštuju ista pravila u cijeloj Uniji. Njome će se također smanjiti regulatorna složenost i troškovi društava povezani s pridržavanjem, posebno za društva koja se bave prekograničnim poslovanjem, te će se doprinijeti uklanjanju narušavanja tržišnog natjecanja.

(6)

U Komunikaciji Komisije od 25. lipnja 2008. pod nazivom „ ‚Small Business Act’ za Europu” pozivaju se Unija i države članice da izrade pravila kako bi smanjile administrativna opterećenja, prilagodile zakonodavstvo potrebama izdavatelja na tržištima za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te olakšale pristup financiranju tim izdavateljima. U određenom broju odredbi Direktive 2003/6/EZ izdavateljima se nameću administrativna opterećenja, a posebno onima čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova, što bi trebalo smanjiti.

(7)

Zlouporaba tržišta koncept je koji obuhvaća nezakonite postupke na financijskim tržištima, a za potrebe ove Uredbe trebalo bi smatrati da se sastoji od trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Takvim se postupcima onemogućava potpuna i odgovarajuća transparentnost tržišta, što je preduvjet za trgovanje svih gospodarskih subjekata na integriranim financijskim tržištima.

(8)

Područje primjene Direktive 2003/6/EZ bilo je usredotočeno na financijske instrumente uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili za koje je bio podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na takvom tržištu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina financijskim se instrumentima sve više trguje na multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-ovi). Postoje i financijski instrumenti kojima se trguje isključivo na drugim vrstama organiziranih trgovinskih platformi (OTP-ovi) ili isključivo izvan burze (OTC). Područje primjene ove Uredbe trebalo bi stoga uključivati sve financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u te bilo koji drugi postupak ili radnju kojima se može utjecati na takav financijski instrument bez obzira na to odvija li se na mjestu trgovanja. U slučaju pojedinih vrsta MTP-ova koji, poput uređenih tržišta, pomažu društvima da pojačaju vlasničko financiranje, zabrana zlouporabe tržišta primjenjuje se i kada je podnesen zahtjev za uvrštenjem za trgovanje na takvom tržištu. Stoga bi područje primjene ove Uredbe trebalo obuhvaćati financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na MTP-u. Time bi se trebala poboljšati zaštita ulagatelja, očuvati integritet tržišta i osigurati da se jasno zabrani zlouporaba tržišta takvih instrumenata.

(9)

U svrhu transparentnosti, operateri uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a trebali bi, bez odgađanja, obavijestiti svoje nadležno tijelo o pojedinostima u vezi s financijskim instrumentima koje su uvrstili za trgovanje, za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje ili kojima se trguje na njihovom mjestu trgovanja. Drugu obavijest trebalo bi dostaviti kada instrument prestane biti uvršten za trgovanje. Te bi se obveze također trebale primjenjivati na financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na njihovom mjestu trgovanja te za financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje prije stupanja na snagu ove Uredbe. Obavijesti bi Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebala podnijeti nadležna tijela, a ESMA bi trebala objaviti popis svih financijskih instrumenata o kojima je obaviještena. Ova Uredba primjenjuje se na financijske instrumente bez obzira na to jesu li uvršteni na popis koji je objavila ESMA.

(10)

Moguće je da određeni financijski instrumenti kojima se ne trguje na mjestu trgovanja služe za zlouporabu tržišta. To obuhvaća financijske instrumente čija cijena ili vrijednost ovisi o financijskim instrumentima kojima se trguje na mjestu trgovanja ili na njih utječe ili čije trgovanje utječe na cijenu ili vrijednost drugih financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja. Primjeri u kojima takvi instrumenti mogu služiti za zlouporabu tržišta uključuju povlaštene informacije u vezi s dionicom ili obveznicom koje se mogu upotrijebiti kod kupnje izvedenice iz te dionice ili obveznice ili indeks čija vrijednost ovisi o toj dionici ili obveznici. Kada se financijski instrument koristi kao referentna cijena, OTC izvedenica može poslužiti za stjecanje koristi iz manipuliranih cijena ili za manipuliranje cijenom financijskog instrumenta kojim se trguje na mjestu trgovanja. Dodatni je primjer planirano izdanje nove tranše vrijednosnih papira koji inače nisu unutar područja primjene ove Uredbe, ali bi trgovanje tim vrijednosnim papirima moglo utjecati na cijenu ili vrijednost postojećih uvrštenih vrijednosnih papira koji su unutar područja primjene ove Uredbe. Ova Uredba odnosi se i na situaciju kada cijena ili vrijednost instrumenta kojim se trguje na mjestu trgovanja ovisi o OTC instrumentu. Isto bi se načelo trebalo primjenjivati i na promptne ugovore za robu čije se cijene temelje na cijeni izvedenice te na kupnju promptnih ugovora za robu koji su referentni za financijske instrumente.

(11)

Trgovanje vrijednosnim papirima ili povezanim instrumentima za stabilizaciju vrijednosnih papira ili trgovanje vlastitim dionicama u sklopu programa otkupa može biti legitimno zbog ekonomskih razloga i stoga bi u određenim okolnostima trebalo biti izuzeto od zabrana zlouporabe tržišta pod uvjetom da se ta djelovanja provode uz potrebnu transparentnost kada se objavljuju relevantne informacije o stabilizaciji ili programu otkupa.

(12)

Trgovanje vlastitim dionicama u sklopu programa otkupa i stabilizaciju financijskog instrumenta koji ne bi ostvarili pogodnost izuzeća iz ove Uredbe ne bi same po sebi trebalo smatrati zlouporabom tržišta.

(13)

Države članice, članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), ministarstva i druge agencije i subjekte posebne namjene jedne ili više država članica te Uniju i određena druga javna tijela ili osobe koje postupaju u njihovo ime ne bi trebalo ograničavati u provedbi monetarne i tečajne politike te politike upravljanja javnim dugom u mjeri u kojoj oni postupaju u javnom interesu i isključivo s ciljem provedbe tih politika. Također, ne bi trebalo ograničavati transakcije, naloge ili postupke koje s ciljem mobiliziranja financijskih sredstava i pružanja financijske pomoći svojim članovima obavljaju Unija, subjekt posebne namjene jedne države članice ili više njih, Europska investicijska banka, Europski fond za financijsku stabilnost, Europski stabilizacijski mehanizam ili međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije države članice ili više njih. Takvo izuzeće iz područja primjene ove Uredbe može se, u skladu s ovom Uredbom, proširiti na određena javna tijela koja su odgovorna za upravljanje javnim dugom ili u njemu sudjeluju te središnje banke trećih zemalja. U isto vrijeme, izuzeća za monetarnu politiku, tečajnu politiku ili politiku upravljanja javnim dugom ne bi trebalo proširivati na slučajeve u kojima ta tijela sudjeluju u transakcijama, nalozima ili postupcima osim onih s ciljem provedbe tih politika ili u kojima osobe koje rade za ta tijela sudjeluju u transakcijama, nalozima ili postupcima za vlastiti račun.

(14)

Razumni ulagatelji temelje svoje odluke o ulaganju na informacijama koje su im već dostupne, to jest na ex ante dostupnim informacijama. Zato bi pitanje o tome bi li pri donošenju odluke o ulaganju razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir određenu informaciju trebalo ocjenjivati na temelju ex ante dostupnih informacija. Pri takvoj ocjeni u obzir se mora uzeti predviđeni učinak informacije u svjetlu ukupnosti povezanog djelovanja izdavatelja, vjerodostojnost izvora informacija i sve ostale tržišne varijable koje bi vjerojatno utjecale na financijske instrumente, povezane promptne ugovore za robu ili druge proizvode na dražbi na temelju emisijskih jedinica u danim okolnostima.

(15)

Ex post informacije mogu se koristiti za provjeru pretpostavke da je ex ante informacija bila cjenovno osjetljiva, ali se ne bi trebale koristiti za poduzimanje radnji protiv osoba koje su donosile razumne zaključke iz ex ante dostupnih informacija.

(16)

Kada se povlaštene informacije odnose na proces koji se odvija u fazama, svaka faza procesa kao i cjelokupan proces mogli bi predstavljati povlaštene informacije. Međukorak u dugotrajnom procesu može sam po sebi predstavljati skup okolnosti ili događaj koji postoji ili za koji postoje realni izgledi da će se pojaviti na temelju sveukupne procjene faktora koji postoje u određenom trenutku. Međutim, to ne bi trebalo tumačiti tako da se mora uzeti u obzir razmjer učinka tog skupa okolnosti ili tog događaja na cijene predmetnih financijskih instrumenata. Međukorak bi trebalo smatrati povlaštenom informacijom ako on, sam po sebi, ispunjava kriterije za povlaštene informacije utvrđene u ovoj Uredbi.

(17)

Informacije koje se odnose na događaj ili skup okolnosti koji predstavlja međukorak dugotrajnog procesa mogu se odnositi, na primjer, na stanje pregovora o ugovoru, uvjete koji su privremeno dogovoreni tijekom pregovora o ugovoru, mogućnost plasmana financijskih instrumenata, uvjete pod kojima će se financijski instrumenti stavljati na tržište, privremene uvjete plasmana financijskih instrumenata ili razmatranje uvrštavanja financijskog instrumenta u značajni indeks ili brisanja financijskog instrumenta iz takvog indeksa.

(18)

Pravnu sigurnost za sudionike na tržištu trebalo bi ojačati užom definicijom dvaju ključnih elemenata za definiranje povlaštene informacije, a to su precizna narav te informacije i značaj njezinog potencijalnog učinka na cijene financijskih instrumenata, povezane promptne ugovore za robu ili druge proizvode na dražbi na temelju emisijskih jedinica. Kod izvedenica koje su veleprodajni energetski proizvodi, povlaštenim informacijama trebalo bi posebno smatrati informacije koje se moraju objaviti u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(19)

Svrha ove Uredbe nije zabraniti općenite rasprave između dioničara i poslovodstva o poslovnim i tržišnim kretanjima u vezi s izdavateljem. Takvi su odnosi ključni za učinkovito funkcioniranje tržištâ i ne bi ih trebalo zabranjivati ovom Uredbom.

(20)

Promptna tržišta i povezana tržišta izvedenicama globalna su i međusobno snažno povezana te se zlouporaba tržišta može odvijati i na više tržišta i u više zemalja što može prouzročiti velike sistemske rizike. To vrijedi i za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i za manipuliranje tržištem. Povlaštena informacija iz promptnog tržišta posebno može donijeti korist osobi koja trguje na financijskom tržištu. Povlaštene informacije u vezi s robnom izvedenicom trebalo bi definirati kao informacije koje su u skladu s općom definicijom povlaštenih informacija o financijskim tržištima te koje moraju biti objavljene u skladu s pravnim ili regulatornim propisima na razini Unije ili nacionalnoj razini, tržišnim pravilima, ugovorima ili praksom na predmetnom tržištu robnih izvedenica ili promptnom tržištu. Važni primjeri tih pravila uključuju Uredbu (EU) br. 1227/2011 za tržište energije te zajedničku inicijativu za bazu podataka organizacija (Joint Organisations Database Initiative – JODI) za naftu. Te informacije mogu poslužiti kao temelj za donošenje odluka tržišnih sudionika o sklapanju ugovora o robnim izvedenicama ili povezanih promptnih ugovora za robu te bi stoga trebale predstavljati povlaštene informacije koje se moraju objaviti ako postoji vjerojatnost da će značajno utjecati na cijene takvih izvedenica ili povezanih promptnih ugovora za robu.

Osim toga, manipulativne strategije također se mogu proširiti na promptnim tržištima i tržištima izvedenica. Trgovanje financijskim instrumentima, uključujući robne izvedenice, može se koristiti za manipuliranje povezanim promptnim ugovorima za robu, a povezani promptni ugovori za robu mogu se koristiti za manipuliranje povezanim financijskim instrumentima. Zabranom manipuliranja tržištem trebalo bi obuhvatiti i te primjere međusobne povezanosti. Međutim, nije ni primjereno ni praktično proširivati područje primjene ove Uredbe na postupke koji ne uključuju financijske instrumente, na primjer na trgovanje promptnim ugovorima na robu koji utječu samo na promptno tržište. U posebnom slučaju veleprodajnih energetskih proizvoda nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir posebna obilježja definicija iz Uredbe (EU) br. 1227/2011 kada primjenjuju definicije povlaštenih informacija, trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem na temelju ove Uredbe na financijske instrumente povezane s veleprodajnim energetskim proizvodima.

(21)

U skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), Komisija, države članice i druga službeno imenovana tijela odgovorna su, između ostalog, za tehničke aspekte izdavanja emisijskih jedinica, njihovu slobodnu dodjelu industrijskim sektorima koji ispunjavaju kriterije i novim sudionicima te, općenitije govoreći, za razvoj i provedbu okvira Unije za klimatsku politiku kojim se podupire ponuda emisijskih jedinica kupcima obveznih dozvola za emisiju unutar sustava Unije za trgovanje emisijama (EU ETS). Pri izvršavanju tih dužnosti navedena javna tijela mogu, između ostalog, imati pristup cjenovno osjetljivim informacijama koje nisu javne, a u skladu s Direktivom 2003/87/EZ možda trebaju obavljati određene tržišne aktivnosti u vezi s emisijskim jedinicama. Kao posljedica klasifikacije emisijskih jedinica kao financijskih instrumenata u okviru preispitivanja Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), ti instrumenti također će biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

Kako bi se očuvala sposobnost Komisije, država članica i drugih službeno imenovanih tijela da razvijaju i provode klimatsku politiku Unije, aktivnosti tih javnih tijela trebale bi biti izuzete od primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se poduzimaju u javnom interesu i izričito s ciljem ostvarenja te politike te s obzirom na emisijske jedinice. To izuzeće ne bi smjelo negativno utjecati na sveukupnu transparentnost tržišta jer su ta tijela zakonski obvezna poslovati na način koji osigurava ispravno, pravedno i nediskriminirajuće objavljivanje svih cjenovno osjetljivih odluka, kretanja i podataka kao i pristup njima. Osim toga, mjere za osiguranje pravednog i nediskriminirajućeg objavljivanja specifičnih cjenovno osjetljivih informacija kojima raspolažu javna tijela sadržane su u Direktivi 2003/87/EZ i provedbenim mjerama usvojenima u skladu s njom. Istodobno, izuzeće javnih tijela koja provode klimatsku politiku Unije ne bi trebalo obuhvaćati slučajeve u kojima ta javna tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama kojima se ne provodi klimatska politika Unije ili kada osobe koje rade za ta tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama za vlastiti račun.

(22)

U skladu s člankom 43. UFEU-a i s ciljem provedbe međunarodnih sporazuma sklopljenih na temelju UFEU-a, Komisija, države članice i druga službeno imenovana tijela odgovorna su, između ostalog, za provedbu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i zajedničke ribarstvene politike (ZRP). Pri izvršavanju tih dužnosti navedena javna tijela poduzimaju aktivnosti i provode mjere usmjerene na upravljanje poljoprivrednim tržištima i ribarstvom, uključujući javnu intervenciju, propisivanje dodatnih ili suspenziju uvoznih carina. U svjetlu područja primjene ove Uredbe, određenih njezinih odredaba koje se primjenjuju na promptne ugovore za robu koji utječu ili postoji vjerojatnost da će utjecati na financijske instrumente kao i na financijske instrumente čija vrijednost ovisi o vrijednosti promptnih ugovora za robu, a koji utječu ili postoji vjerojatnost da će utjecati na promptne ugovore za robu, potrebno je osigurati da se ne ograničavaju aktivnosti Komisije, država članica i drugih službeno imenovanih tijela u provedbi ZPP-a i ZRP-a. Kako bi se očuvala sposobnost Komisije, država članica i drugih službeno imenovanih tijela da razvijaju i provode ZPP i ZRP, njihove aktivnosti trebale bi biti izuzete od primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se poduzimaju u javnom interesu i isključivo s ciljem ostvarenja tih politika. To izuzeće ne bi smjelo negativno utjecati na sveukupnu transparentnost tržišta jer su ta tijela zakonski obvezna poslovati na način koji jamči ispravno, pravedno i nediskriminirajuće objavljivanje svih cjenovno osjetljivih odluka, kretanja i podataka kao i pristup njima. Istodobno, izuzeće za javna tijela koja provode ZPP i ZRP ne bi trebalo obuhvaćati slučajeve kada ta javna tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama kojima se ne provode ZPP i ZRP ili kada osobe koje rade za ta tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama za vlastiti račun.

(23)

Ključno je obilježje trgovanja na temelju povlaštenih informacija stjecanje nepravedne prednosti na temelju povlaštenih informacija na štetu trećih osoba koje nisu svjesne tih informacija te, posljedično, narušavanje integriteta financijskih tržišta i povjerenja ulagatelja. Slijedom toga, zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija trebala bi se primjenjivati kada osoba koja raspolaže povlaštenim informacijama ostvari nepravednu prednost i korist na temelju tih informacija stupajući u tržišne transakcije prema tim informacijama u kojima stječe ili otpušta, odnosno pokušava steći ili otpustiti, otkazuje ili mijenja, odnosno pokušava otkazati ili izmijeniti, nalog za stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata na koje se te informacije odnose za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno. Korištenje povlaštenih informacija može također obuhvaćati trgovanje emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama te nadmetanje na dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, a koji se drže u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1031/2010 (8).

(24)

Kada pravna ili fizička osoba koja posjeduje povlaštene informacije stekne ili otpusti, odnosno pokuša steći ili otpustiti, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, financijske instrumente na koje se te informacije odnose, trebala bi postojati pretpostavka da se ta osoba koristila tim informacijama. Ta pretpostavka ne dovodi u pitanje prava obrane. Pitanje je li osoba prekršila zabranu trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili je pokušala trgovati na temelju povlaštenih informacija trebalo bi analizirati u svjetlu svrhe ove Uredbe, a to je zaštita integriteta financijskog tržišta i jačanje povjerenja ulagatelja koje se, pak, temelji na sigurnosti da će ulagatelji biti u ravnopravnom položaju i zaštićeni od zlouporabe povlaštenih informacija.

(25)

Naloge dane prije nego što osoba dođe u posjed povlaštenih informacija ne bi se trebalo smatrati trgovanjem na temelju povlaštenih informacija. Međutim, kada osoba dođe u posjed povlaštenih informacija, trebala bi postojati pretpostavka da svaka naknadna promjena koja povezuje te informacije s nalozima danima prije posjedovanja takvih informacija, uključujući otkazivanje ili izmjenu naloga, kao i pokušaj otkazivanja ili izmjene naloga, predstavlja trgovanje na temelju povlaštenih informacija. Međutim, tu bi se pretpostavku moglo odbaciti ako osoba dokaže da se pri provedbi transakcije nije koristila povlaštenim informacijama.

(26)

Korištenje povlaštenih informacija može se sastojati od stjecanja ili otpuštanja financijskog instrumenta ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, povlačenja ili izmjene naloga, ili pokušaja stjecanja ili otpuštanja financijskog instrumenta ili pokušaja povlačenja ili izmjene naloga od strane osobe koja zna, ili je trebala znati, da informacije predstavljaju povlaštene informacije. S tim u vezi, nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir što normalna i razumna osoba zna ili je trebala znati u danim okolnostima.

(27)

Ovu Direktivu trebalo bi tumačiti na način koji je skladu s mjerama koje su države članice usvojile kako bi se zaštitili interesi imatelja prenosivih vrijednosnih papira s pravom glasa u nekom društvu (ili koji mogu imati ta prava kao posljedicu ostvarivanja prava ili konverzije) kada je društvo predmet javne ponude za preuzimanjem ili bilo kojeg drugog prijedloga za promjenu kontrole. Posebno bi se ova Uredba trebala tumačiti na način koji je u skladu sa zakonima i drugim propisima usvojenima u vezi s ponudama za preuzimanje, transakcijama spajanja i drugim transakcijama koje utječu na vlasništvo ili kontrolu društava koja reguliraju nadzorna tijela koja imenuju države članice u skladu s člankom 4. Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(28)

Analize i procjene koje se temelje na javno dostupnim podacima ne bi se same po sebi trebale smatrati povlaštenim informacijama, pa se stoga ni za samu činjenicu da je transakcija izvršena na osnovi analiza ili procjena ne bi trebalo smatrati da predstavlja korištenje povlaštenih informacija. Međutim, primjerice kada tržište rutinski očekuje objavljivanje ili distribuciju informacija te kada takvo objavljivanje ili distribucija doprinosi procesu oblikovanja cijena financijskih instrumenata, ili informacije sadrže mišljenja priznatog tržišnog komentatora ili institucije koja mogu utjecati na cijene povezanih financijskih instrumenata, informacije mogu predstavljati povlaštene informacije. Sudionici na tržištu moraju stoga razmotriti do koje razine informacije nisu javne i koji je mogući učinak na financijske instrumente kojima se trguje prije njihove objave ili distribucije, kako bi utvrdili bi li trgovali na temelju povlaštenih informacija.

(29)

Kako bi izbjegli nenamjerno zabranjivanje onih oblika financijske aktivnosti koji su legitimni, to jest kada nema učinka zlouporabe tržišta, potrebno je priznati određena legitimna ponašanja. To može uključivati, na primjer, priznavanje uloge održavatelja tržišta, kada djeluju u legitimnom svojstvu osiguravanja likvidnosti tržišta.

(30)

Za samu činjenicu da se održavatelji tržišta ili osobe ovlaštene da djeluju kao druge ugovorne strane ograničuju na obavljanje svojih legitimnih aktivnosti kupnje ili prodaje financijskih instrumenata ili da se osobe ovlaštene za izvršavanje naloga u ime trećih osoba s povlaštenim informacijama ograničuju na izvršavanje, povlačenje ili izmjenu naloga na dužan način, ne bi se trebalo smatrati da predstavlja korištenje takvih povlaštenih informacija. Međutim, zaštita, utvrđena u ovoj Uredbi, održavateljâ tržišta, tijela ovlaštenih da djeluju kao druge ugovorne strane ili osoba ovlaštenih da provode naloge u ime trećih osoba s povlaštenim informacijama ne odnosi se na aktivnosti koje su jasno zabranjene u okviru ove Uredbe, uključujući, na primjer, praksu trgovanja prije klijenta poznatu kao „front-running”. Kada su pravne osobe poduzele sve razumne mjere kako bi spriječile pojavu zlouporabe tržišta, ali bez obzira na to fizičke osobe koje su njihovi zaposlenici počine zlouporabu tržišta u ime te pravne osobe, za to se ne bi trebalo smatrati da predstavlja zlouporabu tržišta od strane pravne osobe. Još jedan primjer za koji se ne bi trebalo smatrati da predstavlja korištenje povlaštenih informacija jesu transakcije koje se obavljaju radi izvršavanja prethodne dospjele obaveze. Za samu činjenicu da netko ima pristup povlaštenoj informaciji koja se odnosi na neko drugo društvo i da je koristi u vezi s javnom ponudom za preuzimanje s ciljem dobivanja kontrole nad tim društvom ili prijedloga o spajanju s tim društvom ne bi se trebalo smatrati da predstavlja trgovanje na temelju povlaštenih informacija.

(31)

S obzirom na to da stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata nužno pretpostavljaju prethodnu odluku o stjecanju ili otpuštanju koju donosi osoba koja poduzima jednu ili drugu od tih radnji, za samu činjenicu takvog stjecanja ili otpuštanja ne bi se trebalo smatrati da predstavlja korištenje povlaštenih informacija. Djelovanje na temelju vlastitih planova i strategija za trgovanje ne bi se trebalo smatrati korištenjem povlaštenih informacija. No, nijedna od tih pravnih ili fizičkih osoba ne bi trebala biti zaštićena zbog svoje poslovne funkcije; one bi trebale biti zaštićene samo ako djeluju na pravilan i primjeren način, zadovoljavajući norme svoje profesije i norme ove Uredbe, odnosno integritet tržišta i zaštitu ulagatelja. Ipak bi se moglo smatrati da je došlo do kršenja ako je nadležno tijelo utvrdilo da postoji nelegitiman razlog iza tih transakcija ili naloga ili tog postupka, ili da je osoba koristila povlaštene informacije.

(32)

Istraživanja tržišta su interakcije između prodavatelja financijskih instrumenata i jednog ili više potencijalnih ulagatelja, prije objave transakcije, kako bi se ispitao interes potencijalnih ulagatelja za moguće transakcije i njihove cijene, veličinu i strukturu. Istraživanja tržišta mogla bi uključivati inicijalnu ili sekundarnu ponudu odgovarajućih vrijednosnih papira i razlikuju se od redovnog trgovanja. Visokovrijedan su alat za ispitivanje mišljenja potencijalnih ulagatelja, poboljšavanje dijaloga s dioničarima, osiguravanje da se dogovori neometano provedu i da su mišljenja izdavatelja, postojećih dioničara i potencijalnih novih ulagatelja usklađena. Mogu biti posebno korisna kada tržištima nedostaje povjerenje ili značajna referentna vrijednost, ili ako su nepostojana. Stoga je sposobnost provođenja istraživanja tržišta važna za pravilno funkcioniranje financijskih tržišta i istraživanja tržišta ne bi se sama po sebi trebala smatrati zlouporabom tržišta.

(33)

Primjeri istraživanja tržišta uključuju situacije u kojima je prodajna strana u transakciji u pregovorima s izdavateljem po pitanju potencijalne transakcije i odlučila je ispitati interes potencijalnog ulagatelja kako bi utvrdila uvjete koji će činiti transakciju; kada izdavatelj namjerava objaviti izdavanje dužničkih vrijednosnih papira ili dodatne ponude vlasničkih vrijednosnih papira i prodajna strana u transakciji kontaktira ključne ulagatelje i dostavi im sve uvjete transakcije kako bi se mogli obvezati na sudjelovanje u transakciji; ili kada prodajna strana u transakciji želi prodati veliku količinu vrijednosnih papira u ime ulagatelja i želi ispitati mogući interes drugih potencijalnih ulagatelja za te vrijednosne papire.

(34)

Provođenje istraživanja tržišta može zahtijevati objavljivanje povlaštenih informacija potencijalnim ulagateljima. U pravilu će postojati samo potencijal financijske koristi od trgovanja na temelju povlaštenih informacija proslijeđenih istraživanjem tržišta u slučaju kada postoji tržište za financijski instrument koji je predmet istraživanja tržišta ili za povezani financijski instrument. Uzimajući u obzir raspored takvih rasprava, moguće je da povlaštene informacije budu objavljene potencijalnom ulagatelju tijekom istraživanja tržišta nakon što je financijski instrument uvršten za trgovanje na uređenom tržištu ili se s njim trgovalo na MTP-u ili OTP-u. Prije uključivanja u istraživanje tržišta, sudionik tržišta koji vrši objavljivanje trebao bi procijeniti hoće li to istraživanje tržišta uključivati objavljivanje povlaštenih informacija.

(35)

Povlaštene informacije trebale bi se smatrati legitimno objavljenima ako su objavljene u normalnom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti osobe. Kada istraživanje tržišta uključuje objavljivanje povlaštenih informacija, smatrat će se da sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje djeluje u normalnom tijeku svojeg posla, profesije ili dužnosti kada, u trenutku objavljivanja, obavješćuje i dobiva pristanak osobe kojoj se vrši objavljivanje da on može dobiti povlaštene informacije; da će biti ograničen odredbama ove Uredbe od trgovanja ili djelovanja prema tim informacijama; da razumni koraci moraju biti poduzeti kako bi se zaštitila važeća povjerljivost informacija; te da mora obavijestiti sudionika tržišta koji vrši objavljivanje o identitetima svih fizičkih i pravnih osoba kojima je informacija objavljena u okviru formiranja odgovora na istraživanje tržišta. Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje trebao bi također poštovati obveze, koje se detaljno utvrđuju u regulatornim tehničkim standardima, po pitanju vođenja evidencije o objavljenim informacijama. Ne bi trebala postojati pretpostavka da su sudionici tržišta koji ne udovoljavaju ovoj Uredbi prilikom provođenja istraživanja tržišta nezakonito objavili povlaštene informacije, ali oni ne bi smjeli imati mogućnost korištenja izuzeća danog onima koji su poštovali takve odredbe. Pitanje jesu li prekršili zabranu nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija trebalo bi biti analizirano s obzirom na sve odgovarajuće odredbe ove Uredbe te bi svi sudionici tržišta koji vrše objavljivanje trebali imati obvezu pismeno zabilježiti svoju procjenu, prije uključivanja u istraživanje tržišta, hoće li istraživanje tržišta uključivati objavljivanje povlaštenih informacija.

(36)

Potencijalni ulagatelji koji su predmet istraživanja tržišta trebali bi, zauzvrat, razmotriti jesu li informacije koje su im objavljene zapravo povlaštene informacije koje bi im zabranile djelovanje na temelju njih ili daljnje objavljivanje tih informacija. Potencijalni ulagatelji ostaju podložni pravilima o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i nezakonitom objavljivanju povlaštenih informacija, kako su utvrđena u ovoj Uredbi. Da bi pomogla potencijalnim ulagateljima u njihovim razmatranjima i s obzirom na korake koje bi trebali poduzeti kako bi izbjegli kršenje ove Uredbe, ESMA bi trebala izdati smjernice.

(37)

Uredbom (EU) br. 1031/2010 predviđena su dva usporedna sustava u vezi sa zlouporabom tržišta koja se primjenjuju na dražbe emisijskih jedinica. Međutim, kao posljedica toga da se emisijske jedinice klasificiraju kao financijski instrumenti, ova Uredba trebala bi predstavljati jedinstven skup pravila s mjerama u vezi sa zlouporabom tržišta primjenjivima na cjelokupno primarno i sekundarno tržište emisijskih jedinica. Ova bi se Uredba također trebala primjenjivati na postupke ili transakcije, uključujući ponude, u vezi s dražbama na dražbovnoj platformi koja je odobrena kao uređeno tržište emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, uključujući i kada proizvodi na dražbi nisu financijski instrumenti, u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010.

(38)

Ovom Uredbom trebale bi se predvidjeti mjere u vezi s manipuliranjem tržištem koje je moguće prilagoditi novim oblicima trgovanja ili novim strategijama kojima se može izvršavati zlouporaba. Kako bi se vodilo računa o tome da je trgovanje financijskim instrumentima sve automatiziranije, poželjno je da definicija manipuliranja tržištem daje primjere specifičnih strategija zlouporabe koje se mogu izvršiti bilo kojim dostupnim sredstvom trgovanja, uključujući i algoritamskim i visokofrekventnim trgovanjem. Namjera pruženih primjera nije niti da budu taksativni niti da se njima sugerira da iste strategije izvršene drugim sredstvima ne bi također imale za cilj zlouporabu tržišta.

(39)

Zabrane zlouporabe tržišta također bi trebale pokrivati one osobe koje surađuju kako bi počinile zlouporabu tržišta. Primjeri bi mogli uključivati, ali nisu ograničeni na, brokere koji osmišljavaju i preporučuju strategiju trgovanja koja kao posljedicu ima zlouporabu tržišta, osobe koje potiču osobu s povlaštenim informacijama na nezakonito objavljivanje tih informacija ili osobe koje razvijaju softver u suradnji s trgovcem u svrhu olakšavanja zlouporabe tržišta.

(40)

Kako bi se osiguralo da je odgovornost dodijeljena i pravnoj osobi i svim fizičkim osobama koje sudjeluju u donošenju odluka pravne osobe, potrebno je priznati različite nacionalne pravne mehanizme u državama članicama. Takvi mehanizmi trebali bi biti izravno povezani s metodama pripisivanja odgovornosti prema nacionalnom pravu.

(41)

Kako bi se dopunila zabrana manipuliranja tržištem, ova Uredba trebala bi sadržavati zabranu pokušaja manipuliranja tržištem. Pokušaj manipuliranja tržištem trebalo bi razlikovati od ponašanja koje će vjerojatno dovesti do manipuliranja tržištem jer su obje aktivnosti zabranjene ovom Uredbom. Takav pokušaj može uključivati situacije kada je aktivnost započeta, ali nije dovršena, na primjer zbog kvara tehnologije ili upućivanja na trgovanje koje nije provedeno. Zabrana pokušaja manipuliranja tržištem potrebna je za omogućavanje nadležnim tijelima da izriču sankcije za takve pokušaje.

(42)

Ne dovodeći u pitanje cilj ove Uredbe i njezine izravno primjenjive odredbe, osoba koja stupa u transakcije ili izda naloge za trgovanje koji se mogu smatrati da predstavljaju manipuliranje tržištem može moći tvrditi da su njezini razlozi za stupanje u te transakcije ili izdavanje naloga za trgovanje bili legitimni te da su te transakcije i nalozi za trgovanje bili u skladu s prihvaćenom praksom na dotičnom tržištu. Prihvaćenu tržišnu praksu može uspostaviti samo nadležno tijelo odgovorno za nadzor zlouporabe tržišta na dotičnom tržištu. Praksa koja je prihvaćena na određenom tržištu ne može se smatrati primjenjivom na ostala tržišta, osim ako nadležna tijela tih drugih tržišta službeno prihvate tu praksu. Za kršenje se ipak može smatrati da se dogodilo ako je nadležno tijelo utvrdilo da je postojao nelegitiman razlog iza tih transakcija ili naloga za trgovanje.

(43)

Ovom Uredbom trebalo bi također razjasniti da manipuliranje tržištem ili pokušaj manipuliranja tržištem u financijskom instrumentu može biti u obliku korištenja povezanih financijskih instrumenata kao što su izvedeni instrumenti kojima se trguje na drugom mjestu trgovanja ili izvan burze.

(44)

Mnogim financijskim instrumentima cijena se određuje s obzirom na referentne vrijednosti. Stvarno manipuliranje ili pokušaj manipuliranja referentnim vrijednostima, uključujući međubankovne ponudbene kamatne stope, može imati ozbiljan učinak na tržišno povjerenje i može kao posljedicu imati značajne gubitke za ulagatelje ili poremetiti realno gospodarstvo. Stoga su potrebne posebne odredbe u vezi s referentnim vrijednostima kako bi se očuvao integritet tržišta i kako bi se osiguralo da nadležna tijela mogu provesti jasnu zabranu manipuliranja referentnim vrijednostima. Te bi odredbe trebale pokrivati sve objavljene referentne vrijednosti, uključujući i one dostupne putem interneta bilo bez naknade ili s naknadom poput referentnih vrijednosti ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza i indekse indeksa. Potrebno je dopuniti opću zabranu manipuliranja tržištem zabranjujući manipuliranje samom referentnom vrijednošću i prijenos lažnih ili obmanjujućih informacija, davanje lažnih ili obmanjujućih prijedloga ili bilo koju drugu radnju koja manipulira izračunom referentne vrijednosti, kada je taj izračun općenito definiran tako da uključuje primanje i procjenu svih podataka koji su povezani s izračunom te referentne vrijednosti i posebno uključuje prilagođene podatke te, uključujući metodologiju referentnih vrijednosti, je li izračun u cijelosti ili djelomično algoritamski ili se temelji na prosudbi. Ta su pravila u dodatku Uredbi (EU) br. 1227/2011 koja poduzećima koja pružaju procjene cijena ili tržišna izvješća o veleprodajnim energetskim proizvodima zabranjuje namjerno davanje lažnih informacija s učinkom obmanjivanja sudionika na tržištu koji djeluju na temelju tih procjena cijena ili tržišnih izvješća.

(45)

Kako bi se osigurali jedinstveni tržišni uvjeti u mjestima i platformama trgovanja koji podliježu ovoj Uredbi, od svake bi se osobe koja upravlja uređenim tržištima, MTP-ova i OTP-ova trebalo zahtijevati da uspostavi i održava učinkovite mjere, sustave i postupke s ciljem sprječavanja i otkrivanja praksi manipuliranja i zlouporabe tržišta.

(46)

Manipuliranje ili pokušaj manipuliranja financijskim instrumentima može se također sastojati u davanju naloga koje se ne može izvršiti. Osim toga, financijskim instrumentom može se manipulirati postupkom koji se odvija izvan mjesta trgovanja. Od osoba koje se profesionalno bave dogovaranjem ili izvršavanjem transakcija trebalo bi zahtijevati uspostavu i održavanje učinkovitih mjera, sustava i postupaka za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih transakcija. One bi također trebale prijavljivati sumnjive naloge i sumnjive transakcije koji se odvijaju izvan mjesta trgovanja.

(47)

Manipuliranje ili pokušaj manipuliranja financijskim instrumentima također se može sastojati u širenju lažnih ili obmanjujućih informacija. Širenje lažnih ili obmanjujućih informacija može imati znatan učinak na cijene financijskih instrumenata u relativno kratkom razdoblju. Ono može sadržavati izmišljanje očito lažnih informacija, ali također i namjerno izostavljanje materijalnih činjenica te svjesno pogrešno izvješćivanje o informacijama. Ta vrsta manipuliranja tržištem posebno šteti ulagateljima zato što uzrokuje donošenje njihovih odluka o ulaganju na temelju netočnih ili iskrivljenih informacija. Također je štetna za izdavatelje zato što smanjuje povjerenje u dostupne informacije u vezi s njima. Nedostatak povjerenja u tržište može s druge strane ugroziti sposobnost izdavatelja da izdaje nove financijske instrumente ili osigura kredit od drugih sudionika na tržištu za financiranje svojih operacija. Informacije se tržištem šire velikom brzinom. Posljedica toga je da šteta za ulagatelje i izdavatelje može trajati relativno dugo dok se ne sazna da je informacija lažna ili obmanjujuća te ju izdavatelj ili onaj tko je odgovoran za njezino širenje može ispraviti. Zato je potrebno da se širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući glasine i lažne ili obmanjujuće vijesti, odredi kao kršenje ove Uredbe. Stoga je primjereno da se ne dopusti onima koji su aktivni na financijskim tržištima da slobodno šire informacije suprotne njihovom vlastitom mišljenju ili prosudbi, za koje znaju ili bi trebali znati da su krive ili obmanjujuće, na način kojim se šteti ulagateljima i izdavateljima.

(48)

S obzirom na povećanje korištenja internetskih stranica, blogova i društvenih medija, važno je pojasniti da bi širenje lažnih ili obmanjujućih informacija putem interneta, uključujući putem stranica društvenih mreža ili blogova kojima se ne mogu utvrditi vlasnici, trebalo, za potrebe ove Uredbe, smatrati jednakim takvom širenju putem tradicionalnijih komunikacijskih kanala.

(49)

Objavljivanje povlaštenih informacija od strane izdavatelja ključno je za izbjegavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i osiguravanje da ne dođe do obmanjivanja ulagateljima. Od izdavatelja bi stoga trebalo zahtijevati da obavijeste javnost što je prije moguće o povlaštenim informacijama. Međutim, ta obveza može, u posebnim okolnostima, dovesti u pitanje legitimne interese izdavatelja. U takvim bi okolnostima odgođeno objavljivanje trebalo biti dopušteno pod uvjetom da nije vjerojatno da bi odgoda dovela do obmane javnosti i da izdavatelj može osigurati povjerljivost te informacije. Izdavatelj samo ima obvezu objaviti povlaštene informacije ako je zatražio ili mu je odobreno uvrštavanje financijskog instrumenta za trgovanje.

(50)

Za potrebe primjene zahtjevâ u vezi s objavljivanjem povlaštenih informacija i odgađanjem takvog objavljivanja, kako je predviđeno u ovoj Uredbi, legitimni interesi mogu, posebno, biti povezani sa sljedećim netaksativnim okolnostima: (a) pregovori u tijeku, ili povezani elementi, kada je vjerojatno da bi na ishod ili uobičajenu strukturu tih pregovora utjecalo objavljivanje. Posebno u slučaju kada je financijska sposobnost izdavatelja u ozbiljnoj i neposrednoj opasnosti, iako nije unutar opsega primjenjivog stečajnog prava, objavljivanje informacija može se odgoditi za ograničeno razdoblje kada bi takvo objavljivanje ozbiljno ugrozilo interese postojećih i potencijalnih dioničara ugrožavajući sklapanje posebnih pregovora osmišljenih kako bi osigurali dugoročni financijski oporavak izdavatelja; (b) odluke koje je donijelo ili ugovori koje je sklopilo upravljačko tijelo izdavatelja za koje je potrebno odobrenje drugog dijela izdavatelja da bi bili valjani, kada organizacija takvog izdavatelja traži odvojenost između tih tijela, pod uvjetom da bi objavljivanje informacija prije takvog odobrenja, zajedno s istovremenom najavom da se odobrenje još čeka, ugrozilo ispravnu procjenu informacija u javnosti.

(51)

Osim toga, zahtjev objavljivanja povlaštenih informacija treba biti upućen subjektima koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica. Kako bi se izbjeglo opterećivanje tržišta beskorisnim izvješćivanjem te zadržala troškovna učinkovitost predviđene mjere, čini se potrebnim ograničiti regulatorni učinak tog zahtjev samo na one sudionike u sustavu trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) za koje se, zbog njihove veličine i djelatnosti, može opravdano očekivati da mogu značajno utjecati na cijenu emisijskih jedinica, proizvoda na dražbi koji se na njima temelje ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata i za nadmetanje na dražbama u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010. Komisija bi delegiranim aktom trebala donijeti mjere kojima se utvrđuje najniža vrijednost za potrebe primjene tog izuzeća. Informacije koje se objavljuju trebale bi se odnositi na fizičko poslovanje subjekta koji ih objavljuje, a ne na planove ili strategije trgovanja emisijskim jedinicama, proizvodima na dražbi koji se na njima temelje, ili povezanim izvedenim financijskim instrumentima. Kada sudionici na tržištu emisijskih jedinica već postupaju u skladu s ekvivalentnim zahtjevima objavljivanja povlaštenih informacija, a posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011, obveza objavljivanja povlaštenih informacija o emisijskim jedinicama ne bi smjela prouzročiti udvostručavanje obveznih objavljivanja u suštini istog sadržaja. Kada je riječ o subjektima koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica čije su ukupne emisije ili nazivna ulazna toplinska snaga na razini ili ispod utvrđene minimalne vrijednosti, informacije o njihovom fizičkom poslovanju ne smatraju se bitnima za potrebe objavljivanja pa bi stoga također trebalo smatrati da te informacije ne utječu značajno na cijenu emisijskih jedinica, proizvoda na dražbi koji se na njima temelje ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Međutim, na te subjekte koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica trebala bi se primjenjivati zabrana trgovanja na temelju svih drugih informacija kojima imaju pristup, a koje se smatraju povlaštenim informacijama.

(52)

Da bi se zaštitio javni interes, očuvala stabilnost financijskog sustava i, na primjer, izbjeglo da se krize likvidnosti u financijskim institucijama pretvore u krize solventnosti zbog naglog povlačenja sredstava, može biti primjereno dopustiti, u iznimnim okolnostima, odgodu objavljivanja povlaštenih informacija za kreditne institucije ili financijske institucije. To se posebno može primijeniti na informacije koje se odnose na privremene probleme s likvidnošću kada trebaju primiti posudbu središnje banke, uključujući likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama od središnje banke, gdje bi objavljivanje informacija imalo sistemski učinak. Ta odgoda trebala bi biti uvjetovana time da izdavatelj dobije pristanak odgovarajućeg nadležnog tijela i da je jasno da širi javni i gospodarski interes za odgađanje objavljivanja nadilazi interes tržišta za dobivanje informacija koje su predmet odgode.

(53)

U pogledu financijskih institucija, posebno kada primaju zajmove središnje banke, uključujući i hitnu pomoć za probleme s likvidnošću, procjenu je li informacija od sistemske važnosti i je li odgoda objavljivanja od javnog interesa trebalo bi donijeti nadležno tijelo, prema potrebi nakon savjetovanja s nacionalnom središnjom bankom, makrobonitetnim tijelom ili bilo kojim drugim odgovarajućim nacionalnim tijelom.

(54)

Korištenje ili pokušaj korištenja povlaštenih informacija kako bi se trgovalo za vlastiti račun ili za račun treće osobe trebalo bi biti jasno zabranjeno. Korištenje povlaštenih informacija može također obuhvaćati trgovanje emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama te nadmetanje na dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, a koji se održavaju u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1031/2010, od strane osoba koje znaju, ili koje bi trebale znati, da informacije koje imaju predstavljaju povlaštene informacije. Informacije o vlastitim planovima i strategijama trgovanja sudionika na tržištu ne bi se trebale smatrati povlaštenim informacijama, iako bi informacije o planovima i strategijama trgovanja treće osobe mogle predstavljati povlaštene informacije.

(55)

Zahtjev objavljivanja povlaštenih informacija može biti opterećenje za mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10), čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova, uzimajući u obzir troškove praćenja informacija u njihovom posjedu i traženja pravnih savjeta o tome trebaju li i kada informacije biti objavljene. Bez obzira na to, promptno objavljivanje povlaštenih informacija ključno je za osiguravanje povjerenja ulagatelja u te izdavatelje. Zato bi ESMA trebala moći izdavati smjernice kojima se izdavateljima pomaže u pridržavanju obveze objavljivanja povlaštenih informacija bez ugrožavanja zaštite ulagatelja.

(56)

Popisi upućenih osoba važan su alat za regulatore prilikom istrage o mogućoj zlouporabi tržišta, ali nacionalne razlike povezane s podacima koje treba uključiti na te popise nameću nepotrebna administrativna opterećenja izdavateljima. Rubrike za popise upućenih osoba trebale bi stoga biti jedinstvene kako bi se smanjili navedeni troškovi. Važno je da se osobe uključene u popise upućenih osoba obavijesti o toj činjenici i njezinim mogućim posljedicama prema ovoj Uredbi i Direktivi 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11). Zahtjev da se održavaju i stalno ažuriraju popisi upućenih osoba posebno nameću administrativna opterećenja izdavateljima na rastućim tržištima MSP-ova. Budući da su nadležna tijela u mogućnosti izvršavati učinkovit nadzor nad zlouporabom tržišta bez stalne dostupnosti navedenih popisa za te izdavatelje, ona bi trebala biti izuzeta iz ove obveze kako bi se smanjili administrativni troškovi nametnuti ovom Uredbom. Međutim, takvi izdavatelji trebali bi na zahtjev nadležnim tijelima dati popis upućenih osoba.

(57)

Uspostavljanje, od strane izdavatelja ili bilo koje osobe koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun, popisa osoba koje rade za njih na temelju ugovora o radu ili na drugi način i koje imaju pristup povlaštenim informacijama koje se izravno ili neizravno odnose na izdavatelja, važna je mjera zaštite integriteta tržišta. Na temelju takvih popisa izdavatelji ili te osobe mogu kontrolirati tok povlaštenih informacija i na taj način upravljati svojim obvezama čuvanja poslovne tajne. Nadalje, takvi popisi također mogu predstavljati koristan alat za nadležna tijela kako bi se identificirale sve osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama i datum na koji su dobile pristup. Pristup povlaštenim informacijama koje se izravno ili neizravno odnose na izdavatelja od strane osoba koje se nalaze na takvom popisu ne dovodi u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi.

(58)

Veća transparentnost transakcija koje vrše osobe koje na razini izdavatelja obavljaju rukovoditeljske dužnosti, te prema potrebi osobe koje su s njima usko povezane, predstavlja preventivnu mjeru protiv zlouporabe tržišta, posebno trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Objavljivanje barem pojedinačnih takvih transakcija također može biti izuzetno vrijedan izvor informacija ulagatelja. Potrebno je razjasniti da obveza objavljivanja transakcija tih rukovoditelja također uključuje zalaganje ili pozajmljivanje financijskih instrumenata, s obzirom na to da zalaganje dionica može imati materijalni i potencijalno destabilizirajući učinak na društvo u slučaju iznenadnog, nepredviđenog otpuštanja. Bez objavljivanja, tržište ne bi znalo da postoji povećana mogućnost, na primjer, značajne buduće promjene u vlasništvu dionica; povećanja ponude dionica na tržištu ili gubitka prava glasa u tom društvu. Iz tog razloga, obavijest prema ovoj Uredbi traži se kada je proveden zalog vrijednosnih papira kao dio šire transakcije u kojoj rukovoditelj zalaže vrijednosne papire kao osiguranje kako bi dobio kredit od treće osobe. Uz to, potpuna i odgovarajuća tržišna transparentnost preduvjet je za povjerenje sudionika na tržištu te, posebno, povjerenja dioničara društva. Također je potrebno razjasniti da obveza objavljivanja transakcija tih rukovoditelja uključuje i transakcije koje obavljaju druge osobe korištenjem diskrecijskog prava za rukovoditelja. Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža između razine transparentnosti i broja izvješća koja se šalju nadležnim tijelima i javnosti, u ovoj Uredbi trebalo bi uspostaviti pragove ispod kojih se o transakcijama ne treba obavješćivati.

(59)

Obavješćivanje o transakcijama koje su provele osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti za svoj račun, ili osoba koja je s njima usko povezana, nije samo vrijedna informacija za sudionike na tržištu, već također predstavlja dodatno sredstvo kojim nadležna tijela mogu nadzirati tržišta. Obveza obavješćivanja o transakcijama ne dovodi u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi.

(60)

Obavješćivanje o transakcijama trebalo bi biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(61)

Osobama koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti trebalo bi zabraniti trgovanje prije objave financijskog izvještaja za razdoblje tijekom godine ili izvještaja na kraju godine koje je predmetni izdavatelj dužan objaviti prema pravilima mjesta trgovanja gdje su dionice izdavatelja uvrštene za trgovanje ili prema nacionalnom pravu, osim ako postoje posebne i ograničene okolnosti koje bi opravdale dozvolu od strane izdavatelja kojom se osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti dopušta trgovanje. Međutim, sve takve dozvole od strane izdavatelja ne dovode u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi.

(62)

Skup učinkovitih alata i ovlasti i resursa nadležnih tijela svake države članice jamči učinkovitost nadzora. Sukladno s tim, ova Uredba posebno predviđa minimalni skup nadzornih i istražnih ovlasti koje bi trebalo povjeriti nadležnim tijelima država članica u skladu s nacionalnim pravom. Te bi ovlasti trebalo izvršavati, kada nacionalno pravo to traži, primjenom na nadležna pravosudna tijela. Prilikom izvršavanja svojih ovlasti prema ovoj Uredbi nadležna tijela trebala bi djelovati objektivno i nepristrano te bi trebala ostati nezavisna u donošenju svojih odluka.

(63)

Sudionici na tržištu i svi gospodarski subjekti također bi trebali doprinijeti integritetu tržišta. U tom smislu, imenovanje samo jednog nadležnog tijela za zlouporabu tržišta ne bi trebalo isključivati suradnju sa sudionicima na tržištu ili delegiranje zadaća u okviru odgovornosti nadležnog tijela poduzećima na tržištu radi jamčenja učinkovitog nadzora usklađenosti s odredbama u ovoj Uredbi. Kada osobe koje proizvode ili šire preporuke za ulaganje ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja za jedan ili više financijskih instrumenata također trguju za vlastiti račun takvim instrumentima, nadležna tijela trebala bi, između ostalog, moći tražiti ili zahtijevati od takvih osoba sve informacije potrebne kako bi se utvrdilo jesu li preporuke koje je proizvela ili proširila ta osoba u skladu s ovom Uredbom.

(64)

Za potrebe otkrivanja slučajeva trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, potrebno je nadležnim tijelima osigurati, u skladu s nacionalnim pravom, mogućnost pristupa prostorijama fizičkih i pravnih osoba radi zapljenjivanja dokumenata. Pristup takvim prostorijama potreban je kada postoji opravdana sumnja da postoje dokumenti i ostali podaci povezani s predmetom istrage i da mogu biti značajni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili zlouporabe tržišta. Uz to, pristup takvim prostorijama potreban je kada osoba kojoj je zahtjev za informacije prethodno već poslan ne postupi u skladu s njim, potpuno ili djelomično, ili kada postoje opravdani razlozi za to da se smatra da, ako bi zahtjev i bio poslan, ne bi se postupilo u skladu s njim ili bi dokumenti ili informacije na koje se zahtjev za informacije odnosi bili uklonjeni, promijenjeni ili uništeni. Ako je potrebno prethodno odobrenje pravosudnog tijela dotične države članice, u skladu s nacionalnim pravom, do pristupa prostorijama trebalo bi doći tek nakon dobivanja takvog prethodnog pravosudnog odobrenja.

(65)

Postojeći zapisi telefonskih razgovora i prijenosa podataka investicijskih društava, kreditnih institucija i financijskih institucija koji provode i dokumentiraju provedbu transakcija te postojeći telefonski zapisi i zapisi prijenosa podataka telekomunikacijskih operatora predstavljaju ključni, a ponekad i jedini dokaz kojim se može otkriti i dokazati postojanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Pomoću telefonskih zapisa i zapisa prijenosa podataka može se utvrditi identitet osoba odgovornih za širenje lažnih ili obmanjujućih informacija ili postojanje kontakta između osoba u određenom trenutku i veze između dviju ili više osoba. Nadležna tijela stoga bi trebala moći zatražiti postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničke komunikacije i zapise prijenosa podataka koje posjeduje investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija u skladu s Direktivom 2014/65/EU. Pristup zapisima podataka i telefonskih razgovora potreban je radi prikupljanja dokaza i istraživanja tragova o mogućem trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem te stoga i za otkrivanje i izricanje sankcija za zlouporabu tržišta. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u Uniji u vezi s pristupom telefonskim zapisima i postojećim zapisima prijenosa podataka koje posjeduje telekomunikacijski operator ili postojećim zapisima telefonskih razgovora i prijenosa podataka koje posjeduje investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija, nadležna tijela trebala bi, u skladu s nacionalnim pravom, moći zahtijevati postojeće telefonske zapise i zapise prijenosa podataka koje posjeduje telekomunikacijski operator u mjeri u kojoj je dopušteno nacionalnim pravom te postojeće zapise telefonskih razgovora kao i prijenosa podataka koje posjeduje investicijsko društvo, u slučajevima kada postoji opravdana sumnja da takvi zapisi povezani s predmetom nadzora ili istrage mogu biti značajni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem kojima se krši ova Uredba. Pristup telefonskim zapisima i zapisima prijenosa podataka koje posjeduje telekomunikacijski operator ne uključuje pristup sadržaju glasovne komunikacije telefonom.

(66)

Iako ova Uredba utvrđuje minimalni skup ovlasti koje bi nadležna tijela trebala imati, te ovlasti trebaju se izvršavati unutar cjelovitog sustava nacionalnog prava koji jamči poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na privatnost. Za provedbu tih ovlasti, koje mogu dovesti do ozbiljnog uplitanja u pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja, države članice trebale bi raspolagati primjerenom i učinkovitom zaštitom protiv svake zlouporabe, kao što je, prema potrebi, zahtjev pribavljanja prethodnog ovlaštenja pravosudnih tijela predmetne države članice. Države članice trebale bi dopustiti mogućnost da nadležna tijela izvršavaju takve zadiruće ovlasti u mjeri u kojoj je to potrebno za pravilnu istragu ozbiljnih slučajeva kada nema jednakih sredstava za učinkovito postizanje istog rezultata.

(67)

S obzirom na to da se zlouporaba tržišta može odvijati u više država i na više tržišta, u svim osim u iznimnim okolnostima od nadležnih tijela trebalo bi zahtijevati da surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim i regulatornim tijelima i ESMA-om, posebno u vezi s aktivnostima istrage. Kada je nadležno tijelo uvjereno da se zlouporaba tržišta odvija ili se odvijala u drugoj državi članici ili utječe na financijske instrumente kojima se trguje u drugoj državi članici, ono bi trebalo o toj činjenici obavijestiti nadležno tijelo i ESMA-u. U slučajevima zlouporabe tržišta s prekograničnim učinkom ESMA-i bi trebalo omogućiti da koordinira istragu ako to od nje zatraži jedno od uključenih nadležnih tijela.

(68)

Potrebno je da nadležna tijela imaju alate potrebne za učinkoviti nadzor knjige naloga koja se odnosi na prekogranično trgovanje. U skladu s Direktivom 2014/65/EU, nadležna tijela mogu tražiti i dobiti podatke od drugih nadležnih tijela po pitanju knjige naloga kako bi im pomogla u praćenju i otkrivanju manipuliranja tržištem na prekograničnoj osnovi.

(69)

Kako bi se osigurala razmjena informacija i suradnja s tijelima trećih zemalja u vezi s učinkovitom provedbom ove Uredbe, nadležna tijela trebala bi sklopiti sporazume o suradnji s odgovarajućim tijelima u trećim zemljama. Svi prijenosi osobnih podataka izvršeni na temelju tih sporazuma trebali bi biti u skladu s Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(70)

Dobar okvir za nadzor i poslovanje u financijskom sektoru trebao bi se oslanjati na jake sustave nadzora, istrage i sankcioniranja. Zbog toga bi nadzorna tijela trebala raspolagati dovoljnim ovlastima za djelovanje te bi se trebala moći osloniti na jednakovrijedne, snažne i odvraćajuće sustave sankcioniranja svih financijskih povreda, a sankcije bi se trebale djelotvorno izvršavati. Međutim, De Larosièreova skupina smatrala je da nijedan od tih elemenata nije trenutačno u primjeni. Preispitivanje postojećih ovlasti za izricanje sankcija i njihove praktične primjene s ciljem promicanja usklađenosti sankcija u cijelom rasponu nadzornih aktivnosti izvršeno je u Komunikaciji Komisije od 8. prosinca 2010. o jačanju sustavâ sankcioniranja u financijskom sektoru.

(71)

Stoga bi trebalo predvidjeti niz administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera kako bi se osigurao jedinstveni pristup u državama članicama i ojačao njihov odvraćajući učinak. Mogućnost zabrane obnašanja rukovoditeljskih funkcija unutar investicijskih društava trebala bi biti dostupna nadležnim tijelima. Sankcije koje se izriču u konkretnim slučajevima trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir prema potrebi čimbenike poput povrata identificirane financijske koristi, ozbiljnosti i trajanja kršenja, otežavajućih ili olakšavajućih čimbenika, potrebe da novčane kazne ostvare odvraćajući učinak te bi, prema potrebi, trebalo omogućiti smanjenje novčanih kazni u slučaju suradnje s nadležnim tijelom. Posebno bi stvaran iznos administrativnih novčanih kazni koji se izriče u konkretnom slučaju mogao dosegnuti maksimalnu razinu predviđenu u ovoj Uredbi, ili višu razinu predviđenu u nacionalnom pravu, za jako ozbiljna kršenja, dok se novčane kazne značajno manje od maksimalne razine mogu primjenjivati na manja kršenja ili u slučaju nagodbe. Ovom se Uredbom ne ograničava mogućnost država članica da predvide više administrativne sankcije ili druge administrativne mjere.

(72)

Iako ništa na sprečava države članice da utvrđuju pravila o administrativnim kao i kaznenopravnim sankcijama za ista kršenja, od njih ne bi trebalo zahtijevati da utvrđuju pravila o administrativnim sankcijama za kršenja ove Uredbe koja već podliježu nacionalnom kaznenom pravu najkasnije do 3. srpnja 2016. U skladu s nacionalnim pravom, države članice nisu obvezne izricati i administrativne i kaznenopravne sankcije za isto kršenje, ali mogu to učiniti ako njihovo nacionalno pravo to dopušta. Međutim, održavanje kaznenopravnih sankcija umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Uredbe ili Direktive 2014/57/EU ne bi smjelo smanjiti ili drukčije utjecati na sposobnost nadležnih tijela da surađuju te pristupaju i razmjenjuju informacije na pravodoban način s nadležnim tijelima u drugim državama članicama za potrebe ove Uredbe, uključujući i nakon upućivanja relevantnih kršenja nadležnim pravosudnim tijelima radi kaznenog progona.

(73)

Kako bi se osiguralo da odluke koje su donijela nadležna tijela imaju odvraćajući učinak na najširu javnost, one bi se u pravilu trebale objavljivati. Objavljivanje odluka također je važan alat nadležnim tijelima za obavješćivanje sudionika na tržištu o tome kakvo se ponašanje smatra kršenjem ove Uredbe i za promicanje dobrog ponašanja među sudionicima na tržištu. Ako takvo objavljivanje uzrokuje nerazmjernu štetu uključenim osobama ili ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istrage u tijeku, nadležno tijelo trebalo bi objaviti administrativne sankcije i druge administrativne mjere na anonimnoj osnovi u skladu s nacionalnim pravom ili odgoditi objavljivanje. Nadležna tijela trebala bi imati mogućnost neobjavljivanja sankcija i drugih administrativnih mjera u slučaju kada se anonimno ili odgođeno objavljivanje smatra nedovoljnim da bi se osiguralo da stabilnost financijskog tržišta neće biti ugrožena. Nadležna tijela također ne bi trebala biti obvezna objaviti mjere koje se smatra blažima po prirodi te čije bi objavljivanje bilo nerazmjerno.

(74)

Zviždači mogu upozoriti nadležna tijela na nove informacije, čime im pomažu u otkrivanju i izricanju sankcija u slučajevima trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Međutim, zviždači mogu biti obeshrabreni zbog straha od osvete ili nedostatka poticaja. Prijavljivanje kršenja ove Uredbe potrebno je kako bi se osiguralo da nadležna tijela mogu otkriti i izreći sankcije za zloupotrebu tržišta. Mjere povezane sa zviždačima potrebne su kako bi se olakšalo otkrivanje zlouporabe tržišta i osigurala zaštita i poštovanje prava zviždača i okrivljenika. Ovom bi se Uredbom stoga trebalo osigurati postojanje prikladnih mjera kojima se zviždačima omogućuje prijavljivanje mogućih kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima te ih se štiti od osvete. Državama članicama trebalo bi biti dopušteno predvidjeti financijske poticaje osobama koje nude relevantne informacije o mogućim kršenjima ove Uredbe. Međutim, zviždači bi trebali imati pravo na financijske poticaje samo u slučajevima u kojima obznanjuju nove informacije o kojima već nisu zakonski obvezni obavijestiti i u kojima te informacije rezultiraju sankcijom za kršenje ove Uredbe. Države članice također bi trebale osigurati da sustavi u vezi sa zviždačima koje one provode sadrže mehanizme koji pružaju odgovarajuću zaštitu okrivljenika, posebno u pogledu prava na zaštitu njegovih osobnih podataka i postupaka kojima se osigurava pravo okrivljenika na obranu i da bude saslušan prije donošenja odluke koja se na njega odnosi te pravo na djelotvoran pravni lijek pred sudom protiv odluke koja se na njega odnosi.

(75)

S obzirom na to da su države članice donijele propise kojima se provodi Direktiva 2003/6/EZ i s obzirom na to da bi delegirane akte, regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde predviđene u ovoj Uredbi trebalo donijeti prije nego što se okvir koji će se uvesti može uspješno primijeniti, potrebno je odgoditi primjenu materijalnih odredbi ove Uredbe za dostatno razdoblje.

(76)

Kako bi se olakšao neometani prijelaz do početka primjene ove Uredbe, tržišne prakse koje su postojale prije stupanja na snagu ove Uredbe i koje su prihvatila nadležna tijela u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2273/2003 (14) za potrebe primjene članka 1. točke 2. podtočke (a) Direktive 2003/6/EZ mogu se nastaviti primjenjivati, pod uvjetom da se o njima obavijesti ESMA-u u propisanom roku, sve dok nadležno tijelo ne donese odluku u vezi s nastavkom te prakse u skladu s ovom Uredbom.

(77)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (Povelja). Sukladno s tim, ovu Uredbu trebalo bi tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima. Posebno, kada ova Uredba upućuje na pravila koja uređuju slobodu tiska i slobodu izražavanja u drugim medijima te pravila ili kodekse kojima se uređuje novinarska struka, trebalo bi voditi računa o tim slobodama kako su zajamčene u Uniji i u državama članicama i kako su priznate u skladu s člankom 11. Povelje te drugim relevantnim odredbama.

(78)

Kako bi se povećala transparentnost i bolje dokumentiralo funkcioniranje sustava sankcija, nadležna tijela trebala bi pružati anonimizirane i zbirne podatke ESMA-i na godišnjoj osnovi. Ti bi podaci trebali sadržavati broj istraga koje su otvorene, broj onih koje su u tijeku i broj onih koje su zatvorene tijekom relevantnog razdoblja.

(79)

Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001 uređuje se obrada osobnih podataka koju provodi ESMA u okviru ove Uredbe i pod nadzorom nadležnih tijela država članica, posebno javnih nezavisnih tijela koja imenuju države članice. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela trebala bi biti u skladu s pravilima prijenosa osobnih podataka kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane ESMA-e trebala bi biti u skladu s pravilima prijenosa osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(80)

Ovom Uredbom, kao i delegiranim aktima, provedbenim aktima, regulatornim tehničkim standardima, provedbenim tehničkima standardima i smjernicama usvojenima u skladu s njom ne dovodi se u pitanje primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju.

(81)

Kako bi se precizirali zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na izuzeće iz područja primjene ove Uredbe određenih javnih tijela i središnjih banaka trećih zemalja i određenih imenovanih javnih tijela trećih zemalja koja imaju vezani sporazum s Unijom u smislu članka 25. Direktive 2003/87/EZ; pokazatelje manipulativnih postupaka navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi; pragove za određivanje primjene obveze objavljivanja za sudionike na tržištu emisijskih jedinica; okolnosti pod kojima je trgovanje za vrijeme razdoblja zabrane trgovanja dopušteno; i vrste određenih transakcija obavljenih od strane osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti ili osoba koje su s njima blisko povezane, a koje bi uzrokovale zahtjev obavješćivanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(82)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s postupcima za prijavljivanje kršenja ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiju kako bi se utvrdili ti postupci, uključujući i načine postupanja po prijavama te mjere za zaštitu osoba koje rade na temelju ugovora o radu i mjere za zaštitu osobnih podataka. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(83)

Tehničkim standardima u financijskim uslugama trebalo bi osigurati jedinstvene uvjete u cijeloj Uniji za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom. Bilo bi učinkovito i primjereno da se ESMA-i, kao visokospecijaliziranom stručnom tijelu, povjeri izrada nacrta regulatornih tehničkih standarda i nacrta provedbenih tehničkih standarda koji ne bi uključivali političke odluke, a koje bi se potom podnijelo Komisiji.

(84)

Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti, delegiranim aktima u skladu s člankom 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (16), nacrte regulatornih tehničkih standarda koje je utvrdila ESMA kako bi utvrdila sadržaj obavijesti koje će morati upućivati operateri uređenih tržišta, MTF-ova i OTP-ova u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje, kojima se trgovalo ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštavanje za trgovanje u njihovom mjestu trgovanja; način i uvjete sastavljanja, objavljivanja i vođenja popisa tih instrumenata od strane ESMA-a; uvjete koje moraju ispuniti programi otkupa i stabilizacijske mjere, uključujući i uvjete trgovanja, ograničenja vremena i volumena, obveze objavljivanja i prijavljivanja te uvjete stabilizacije vezane uz cijenu; u vezi s postupcima i načinima postupanja, sustave za mjesta trgovanja kojima je cilj spriječiti i otkriti zlouporabu tržišta te sustave i predloške koje će koristiti osobe za otkrivanje i obavješćivanje o sumnjivim nalozima i transakcijama; odgovarajuće načine postupanja, postupke i zahtjeve vođenja evidencije u postupku istraživanja tržišta; te u vezi s tehničkim mjerama za kategorije osoba za objektivno predstavljanje informacija kojima se preporuča strategija ulaganja te za objavljivanje posebnih interesa ili indikacija sukoba interesa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(85)

Komisija bi također trebala biti ovlaštena donijeti provedbene tehničke standarde putem provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. ESMA-i bi trebalo povjeriti izradu provedbenih tehničkih standarda koji se podnose Komisiji u vezi s objavljivanjem povlaštenih informacija, obrascima popisa upućenih osoba te obrascima i postupcima za suradnju i razmjenu informacija nadležnih tijela među sobom i s ESMA-om.

(86)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest sprječavanje zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(87)

S obzirom na to da odredbe Direktive 2003/6/EZ više nisu relevantne niti dostatne, tu Direktivu trebalo bi staviti izvan snage od 3. srpnja 2016. Zahtjevi i zabrane iz ove Uredbe strogo su povezani s onima iz Direktive 2014/65/EU te bi stoga trebali stupiti na snagu na datum stupanja na snagu navedene Direktive.

(88)

U svrhu ispravne primjene ove Uredbe potrebno je da države članice poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale da njihovo nacionalno pravo do 3. srpnja 2016. bude usklađeno s odredbama ove Uredbe koje se tiču nadležnih tijela i njihovih ovlasti, administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera, prijavljivanja kršenja i objavljivanja odluka.

(89)

Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavio je mišljenje 10. veljače 2012. (17),

(a)

financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu;

(b)

financijske instrumente kojima se trguje na MTP-u, koji su uvršteni za trgovanje na MTP-u ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na MTP-u;

(c)

financijske instrumente kojima se trguje na OTP-u;

(d)

financijske instrumente koji nisu obuhvaćeni točkom (a), (b) ili (c), a čija cijena ili vrijednost ovisi o cijeni ili vrijednosti ili utječe na cijenu ili vrijednost financijskog instrumenta iz tih točaka, uključujući, ali ne ograničavajući se na, ugovore o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjenja obveza i ugovore o razlici.

(a)

promptne ugovore za robu koji nisu veleprodajni energetski proizvodi kada transakcija, nalog ili postupak ima ili će vjerojatno imati ili mu je namjera imati učinak na cijenu ili vrijednost financijskog instrumenta iz stavka 1.;

(b)

vrste financijskih instrumenata, uključujući izvedene ugovore ili izvedene instrumente za prijenos kreditnog rizika, kada transakcija, nalog, ponuda ili postupak ima ili će vjerojatno imati učinak na cijenu ili vrijednost promptnog ugovora za robu kada cijena ili vrijednost ovisi o cijeni ili vrijednosti tih financijskih instrumenata; i

(c)

postupke u vezi s referentnim vrijednostima.

1.

„financijski instrument” znači financijski instrument prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 15. Direktive 2014/65/EU:

2.

„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. Direktive 2014/65/EU;

3.

„kreditna institucija” znači kreditna institucija prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

4.

„financijska institucija” znači financijska institucija prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 26. Uredbe (EU) br. 575/2013;

5.

„tržišni operater” znači tržišni operater prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 18. Direktive 2014/65/EU;

6.

„uređeno tržište” znači uređeno tržište prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 21. Direktive 2014/65/EU;

7.

„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralni sustav prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 22. Direktive 2014/65/EU;

8.

„organizirana trgovinska platforma” ili „OTP” znači sustav ili platforma u Uniji prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 23. Direktive 2014/65/EU;

9.

„prihvaćena tržišna praksa” znači posebna tržišna praksa koju je prihvatilo nadležno tijelo u skladu s člankom 13.;

10.

„mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 24. Direktive 2014/65/EU;

11.

„rastuće tržište MSP-ova” znači rastuće tržište MSP-ova prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 12. Direktive 2014/65/EU;

12.

„nadležno tijelo” znači tijelo imenovano u skladu s člankom 22., ako nije drukčije određeno u ovoj Uredbi;

13.

„osoba” znači svaka fizička ili pravna osoba;

14.

„roba” znači roba prema definiciji iz članka 2. točke 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 1287/2006 (19);

15.

„promptni ugovor za robu” znači ugovor za opskrbu robom kojom se trguje na promptnom tržištu, a koja se dostavlja promptno nakon što je transakcija namirena, i ugovor o opskrbi robom koji nije financijski instrument, uključujući terminski ugovor koji se namiruje fizički;

16.

„promptno tržište” znači tržište robe na kojem se roba prodaje za gotovinu i promptno dostavlja nakon što je transakcija namirena te druga nefinancijska tržišta, kao što su terminska tržišta za robu;

17.

„program otkupa” znači trgovanje vlastitim dionicama u skladu s člancima od 21. do 27. Direktive 2012/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20);

18.

„algoritamsko trgovanje” znači algoritamsko trgovanje prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 39. Direktive 2014/65/EU;

19.

„emisijska jedinica” znači emisijska jedinica prema opisu iz Priloga I. odjeljka C točke 11. Direktive 2014/65/EU;

20.

„sudionik na tržištu emisijskih jedinica” znači svaka osoba koja stupa u transakcije, uključujući davanje naloga za trgovanje, emisijskim jedinicama, proizvodima na dražbi koji se na njima temelje ili njihovim izvedenicama i koja ne ostvaruje pogodnost izuzeća prema članku 17. stavku 2. drugom podstavku;

21.

„izdavatelj” znači pravni subjekt na koji se primjenjuje privatno ili javno pravo, a koji izdaje financijske instrumente ili predlaže njihovo izdavanje, pri čemu se u slučaju potvrda o deponiranju koje predstavljaju financijske instrumente izdavateljem smatra izdavatelj predmetnog financijskog instrumenta;

22.

„veleprodajni energetski proizvod” znači veleprodajni energetski proizvod prema definiciji iz članka 2. točke 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011;

23.

„nacionalno regulatorno tijelo” znači nacionalno regulatorno tijelo prema definiciji iz članka 2. točke 10. Uredbe (EU) br. 1227/2011;

24.

„robne izvedenice” znači robne izvedenice prema definiciji iz članka 2. stavka 1. točke 30. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (21);

25.

„osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti” znači osoba pri izdavatelju, sudionik na tržištu emisijskih jedinica ili drugi subjekt iz članka 19. stavka 10. koja je:

26.

„usko povezana osoba” znači:

27.

„evidencije podataka o prometu” znači evidencije podataka o prometu prema definiciji iz članka 2. drugog stavka točke (b) Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22);

28.

„osoba koja profesionalno dogovara ili izvršava transakcije” znači osoba koja se profesionalno bavi primanjem i prijenosom naloga za financijske instrumente ili izvršenjem transakcija financijskim instrumentima;

29.

„referentna vrijednost” znači svaka stopa, indeks ili brojka dostupna javnosti ili objavljena koja se periodično ili redovito utvrđuje primjenom formule na sljedeće vrijednosti ili na temelju njih: vrijednost jedne ili više vrsta temeljne imovine ili cijena, uključujući i procijenjene cijene, stvarne ili procijenjene kamatne stope ili druge vrijednosti ili ankete te s obzirom na koju se utvrđuje iznos koji je potrebno platiti za neki financijski instrument ili vrijednost financijskog instrumenta;

30.

„održavatelj tržišta” znači održavatelj tržišta prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 7. Direktive 2014/65/EU;

31.

„stjecanje udjela ispod kontrolnog praga” znači stjecanje vrijednosnih papira u društvu koje zakonski ili regulatorno nije obvezno objaviti ponudu za preuzimanje u vezi s tim društvom;

32.

„sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje” znači osoba koja je obuhvaćena bilo kojom od kategorija iz članka 11. stavka 1. točaka od (a) do (d) ili članka 11. stavka 2. te koja objavljuje informacije tijekom istraživanja tržišta;

33.

„visokofrekventno trgovanje” znači tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 40. Direktive 2014/65/EU;

34.

„informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja” znači informacije:

35.

„preporuke za ulaganje” znači informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja, eksplicitno ili implicitno, u pogledu jednog ili više financijskih instrumenata ili izdavatelja, uključujući i bilo koje mišljenje o sadašnjoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni takvih instrumenata, namijenjene distribucijskim kanalima ili javnosti.

(a)

pojam „vrijednosni papiri” znači:

(b)

„povezani instrumenti” znači sljedeći financijski instrumenti, uključujući one koji nisu uvršteni za trgovanje niti se njima ne trguje na mjestu trgovanja, ili za koje nije podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na mjestu trgovanja:

(c)

„značajna distribucija” znači inicijalna ili sekundarna ponuda vrijednosnih papira koja se razlikuje od uobičajenog trgovanja kako u pogledu iznosa vrijednosti ponuđenih vrijednosnih papira tako i u pogledu primijenjene metode prodaje;

(d)

„stabilizacija” znači kupnja ili ponuda za kupnju vrijednosnih papira ili transakcija ekvivalentnim povezanim instrumentima koju provodi kreditna institucija ili investicijsko društvo u kontekstu značajne distribucije tih vrijednosnih papira isključivo za potrebe podržavanja tržišne cijene tih vrijednosnih papira tijekom unaprijed određenog razdoblja zbog pritiska na prodaju tih vrijednosnih papira.

(a)

imena i oznake financijskih instrumenata za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje, koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje prvi put na uređenim tržištima, MTP-ovima i OTP-ovima;

(b)

datume i vrijeme podnošenja zahtjeva za uvrštenje za trgovanje, uvrštenja za trgovanje ili prvog trgovanja;

(c)

podatke o mjestima trgovanja gdje je za te financijske instrumente podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje, gdje su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje prvi put; i

(d)

datum i vrijeme kada se financijskim instrumentima prestane trgovati ili kada više nisu uvršteni za trgovanje.

(a)

sadržaja obavijesti iz stavka 1.; i

(b)

načina i uvjeta prikupljanja, objave i održavanja popisa iz stavka 3.

(a)

sve pojedinosti o programu objavljene su prije početka trgovanja;

(b)

trgovanja su prijavljena kao dio programa otkupa nadležnom tijelu mjesta trgovanja u skladu sa stavkom 3. i potom objavljena;

(c)

poštovana su primjerena ograničenja u vezi s cijenom i volumenom; i

(d)

trgovanje se obavlja u skladu s ciljevima iz stavka 2. i uvjetima navedenima u ovom članku i u regulatornim tehničkim standardima iz stavka 6.

(a)

smanjenje kapitala izdavatelja;

(b)

ispunjenje obveza koje proizlaze iz dužničkih financijskih instrumenata koje je moguće zamijeniti za vlasničke instrumente; ili

(c)

ispunjenje obveza koje proizlaze iz programa nuđenja dionica zaposlenicima od strane poslodavca ili drugih dodjela dionica zaposlenicima ili članovima administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela izdavatelja ili s njim povezanog društva.

(a)

stabilizacija se provodi tijekom ograničenog razdoblja;

(b)

relevantne informacije o stabilizaciji objavljuju se i dostavljaju nadležnom tijelu mjesta trgovanja u skladu sa stavkom 5.;

(c)

poštuju se odgovarajuća ograničenja u smislu cijene; i

(d)

takvo trgovanje obavlja se u skladu s uvjetima za stabilizaciju utvrđenima u regulatornim tehničkim standardima iz stavka 6.

(a)

država članica;

(b)

članice ESSB-a;

(c)

ministarstvo, agencija ili subjekt posebne namjene jedne države članice ili više njih ili osoba u njihovo ime;

(d)

u slučaju države članice koja je federalna država, članica te federacije.

(a)

Unija;

(b)

subjekt posebne namjene jedne države članice ili više njih;

(c)

Europska investicijska banka;

(d)

Europski fond za financijsku stabilnost;

(e)

Europski stabilizacijski mehanizam;

(f)

međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije ili više država članica, a čija je svrha mobilizirati sredstva i pružiti financijsku pomoć u korist svojih članova koji imaju ili im prijete ozbiljne financijske poteškoće.

(a)

informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jednog ili više izdavatelja ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata;

(b)

u odnosu na izvedenice na robu, informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jednu ili više tih izvedenica ili se izravno odnose na povezani promptni ugovor za robu i koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan učinak na cijene takvih izvedenica ili povezanih promptnih ugovora za robu i kada je riječ o informacijama za koje se razumno očekuje da će biti objavljene ili koje se moraju objaviti u skladu s pravnim ili regulatornim odredbama na razini Unije ili nacionalnoj razini, pravilima tržišta, ugovorima, praksama ili običajima na relevantnim tržištima robnih izvedenica ili promptnim tržištima;

(c)

u vezi s emisijskim jedinicama ili proizvodima na dražbi koji se na njima temelje, informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, te koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene takvih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata;

(d)

za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, one također znače informacije koje je prenio klijent i koje se odnose na naloge klijenta u izvršavanju u vezi s financijskim instrumentima, koje su precizne naravi, izravno se ili neizravno odnose na jednog ili više izdavatelja ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata, cijene povezanih promptnih ugovora za robu ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

(a)

preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se te informacije odnose, ili potiče tu osobu na takvo stjecanje ili otpuštanje; ili

(b)

preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi, ili potiče tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu.

(a)

član je u administrativnim, upravljačkim ili nadzornim tijelima izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(b)

posjeduje udio u kapitalu izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(c)

ima pristup informacijama tijekom obavljanja posla, profesije ili dužnosti; ili

(d)

sudjeluje u kriminalnim aktivnostima.

(a)

uvela je, provodila i održavala primjerene i učinkovite unutarnje mehanizme i postupke kojima se učinkovito osigurava da nijedna fizička osoba koja je u njezino ime donijela odluku o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata na koje se odnose informacije, ni bilo koja druga fizička osoba koja je mogla utjecati na tu odluku nije posjedovala povlaštene informacije; i

(b)

nije ohrabrila, dala preporuku, poticala ili na drugi način utjecala na fizičku osobu koja je u ime pravne osobe stekla ili otpustila financijske instrumente na koje se informacije odnose.

(a)

za financijski instrument na koji se te informacije odnose, održavatelj tržišta ili osoba ovlaštena za djelovanje kao druga ugovorna strana te ako je stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata na koje se ta informacija odnosi uslijedilo na legitiman način u normalnom tijeku obavljanja svoje dužnosti kao održavatelj tržišta ili kao druga ugovorna strana za taj financijski instrument; ili

(b)

ovlaštena za provedbu naloga u ime treće strane, a stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata na koje se odnosi nalog za izvršenje služi za izvršavanje takvog naloga na legitiman način u normalnom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti te osobe.

(a)

ta obveza proizlazi iz danog naloga ili sporazuma sklopljenog prije nego što je dotična osoba posjedovala povlaštene informacije; ili

(b)

ta je transakcija poduzeta kako bi se ispunila pravna ili regulatorna obveza koja je nastala prije nego što je dotična osoba posjedovala povlaštene informacije.

(a)

izdavatelja;

(b)

sekundarnog ponuditelja financijskog instrumenta u tolikoj količini ili vrijednosti da se transakcija razlikuje od redovnog trgovanja i uključuje način prodaje koji se temelji na prethodnoj procjeni potencijalnog interesa od strane potencijalnog ulagatelja;

(c)

sudionika na tržištu emisijskih jedinica; ili

(d)

treće osobe koja djeluje u ime ili za račun osobe iz točke (a), (b) ili (c).

(a)

da su informacije potrebne kako bi omogućile osobama koje imaju pravo na te vrijednosne papire da oblikuju mišljenje o tome jesu li spremne ponuditi svoje vrijednosne papire; i

(b)

da je za odluku o ponudi za preuzimanje ili spajanje u razumnoj mjeri potrebna spremnost osoba koje imaju pravo na te vrijednosne papire da ponude svoje vrijednosne papire.

(a)

pribavlja pristanak osobe koja je podvrgnuta istraživanju tržišta na primanje povlaštenih informacija;

(b)

obavješćuje osobu koja je podvrgnuta istraživanju tržišta da joj je zabranjeno upotrijebiti te informacije, ili pokušati upotrijebiti te informacije tako da stječe ili otpušta financijski instrument na koji se te informacije odnose, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno;

(c)

obavješćuje osobu koja je podvrgnuta istraživanju tržišta da joj je zabranjeno upotrijebiti te informacije, ili pokušati upotrijebiti te informacije tako da otkaže ili izmijeni nalog koji je već predan i u vezi je s financijskim instrumentom na koji se te informacije odnose; i

(d)

obavješćuje osobu koja je podvrgnuta istraživanju tržišta da je ona svojim pristankom za dobivanje informacija dužna čuvati njihovu povjerljivost.

(a)

čimbenika koje te osobe trebaju uzeti u obzir kada im se objavljuju informacije kao dio istraživanja tržišta kako bi procijenile predstavljaju li te informacije povlaštene informacije;

(b)

koraka koje te osobe trebaju poduzeti ako su im objavljene povlaštene informacije, kako bi postupile u skladu s člancima 8. i 10. ove Uredbe; i

(c)

evidencije koju te osobe trebaju voditi kako bi dokazale da su postupile u skladu s člancima 8. i 10. ove Uredbe.

(a)

stupanje u transakciju, davanje naloga za trgovanje ili bilo koji drugi postupak koji:

osim ako osoba koja stupa u transakciju, daje nalog za trgovanje ili poduzima bilo koji drugi postupak dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13.;

(b)

stupanje u transakciju, davanje naloga za trgovanje ili bilo koja druga aktivnost ili drugi postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili bilo koji drugi oblik obmane ili prijevare;

(c)

širenje informacija putem medija, uključujući i internet, ili nekim drugim načinom koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, ili drže ili bi mogle držati cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata ili povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće;

(d)

prenošenje lažnih ili obmanjujućih informacija ili davanje lažnih ili obmanjujućih osnovnih podataka u odnosu na referentnu vrijednost kada je osoba koja je prenijela informaciju ili dala osnovni podatak znala ili trebala znati da su oni lažni ili obmanjujući, ili bilo koji drugi postupak kojim se manipulira izračunom referentne vrijednosti.

(a)

aktivnosti jedne osobe ili više osoba koje surađuju kako bi se osigurao vladajući položaj u vezi s ponudom ili potražnjom financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, koje imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja;

(b)

kupnja ili prodaja financijskih instrumenata na početku ili pred kraj trgovinskog dana koja ima ili bi mogla imati učinak obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju objavljenih cijena, uključujući početne ili zadnje cijene trgovanja;

(c)

izdavanje naloga za mjesto trgovanja, uključujući njihovo povlačenje ili izmjenu, svim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, a koje proizvodi jedan od učinaka iz stavka 1. točke (a) ili (b):

(d)

iskorištavanje povremenog ili redovnog pristupa tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica (ili neizravno o njegovu izdavatelju), nakon prethodnog zauzimanja pozicije u tom financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica te posljedične koristi od utjecaja iznesenog mišljenja na cijenu tog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a da u isto vrijeme javnosti nije na odgovarajući i učinkovit način objavljen taj sukob interesa;

(e)

kupnja ili prodaja na sekundarnom tržištu emisijskih jedinica ili povezanih izvedenica prije održavanja dražbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010 s učinkom namještanja konačne dražbovne cijene proizvoda na dražbi na neprimjerenu ili umjetnu razinu ili obmanjivanja ponuditelja koji sudjeluju u nadmetanju na dražbi.

(a)

predviđa li tržišna praksa znatnu razinu transparentnosti prema tržištu;

(b)

osigurava li tržišna praksa visok stupanj sigurnosti za djelovanje tržišnih mehanizama i odgovarajuće međudjelovanje mehanizama ponude i potražnje;

(c)

ima li tržišna praksa pozitivan učinak na likvidnost i učinkovitost tržišta;

(d)

uzima li tržišna praksa u obzir trgovinski mehanizam mjerodavnog tržišta i omogućava li sudionicima na tržištu da reagiraju pravodobno i na odgovarajući način na novu situaciju na tržištu koju je izazvala ta praksa;

(e)

ne stvara li tržišna praksa rizike za cjelovitost izravno ili neizravno povezanih tržišta relevantnog financijskog instrumenta unutar Unije, bila ta tržišta uređena ili ne;

(f)

ishod istrage nadležnog ili drugog tijela o dotičnoj tržišnoj praksi, a posebno o tome krše li se dotičnom tržišnom praksom pravila ili propisi čija je svrha sprečavanje zlouporabe tržišta ili kodeksi ponašanja, neovisno o tome odnosi li se na dotično tržište ili na izravno ili neizravno povezana tržišta unutar Unije; i

(g)

strukturna obilježja mjerodavnog tržišta, između ostalog je li ono uređeno ili ne, vrste financijskih instrumenata kojima se trguje i vrsta sudionika na tržištu te uključujući opseg sudjelovanja malih ulagatelja na mjerodavnom tržištu.

(a)

trgovati ili pokušati trgovati na temelju povlaštenih informacija;

(b)

preporučiti drugoj osobi da trguje na temelju povlaštenih informacija ili je poticati na trgovanje na temelju povlaštenih informacija; ili

(c)

nezakonito objaviti povlaštene informacije.

(a)

odgovarajućih mjera, sustava i postupaka da bi se osobe pridržavale zahtjeva utvrđenih u stavcima 1. i 2.; i

(b)

predložaka obavijesti koje će koristiti osobe za pridržavanje zahtjeva utvrđenih u stavcima 1. i 2.

(a)

trenutačno objavljivanje vjerojatno bi narušilo legitimne interese izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(b)

odgoda objave vjerojatno ne bi obmanula javnost;

(c)

izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica u stanju je osigurati povjerljivost tih informacija.

(a)

objavljivanje povlaštenih informacija sadrži rizik od potkopavanja financijske stabilnosti izdavatelja i financijskog sustava;

(b)

odgoda objavljivanja u javnom je interesu;

(c)

može se osigurati povjerljivost tih informacija; i

(d)

nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. suglasno je s odgodom zbog toga što su ispunjeni uvjeti iz točaka (a), (b) i (c).

(a)

kada je izdavatelj kreditna institucija ili investicijsko društvo, s tijelom određenim u skladu s člankom 133. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (25);

(b)

u slučajevima osim onih iz točke (a), s bilo kojim drugim nacionalnim tijelom zaduženim za nadzor nad izdavateljem.

(a)

tehničkih sredstava odgovarajućeg objavljivanja povlaštenih informacija kako je navedeno u stavcima 1., 2., 8. i 9.; i

(b)

tehničkih sredstava odgađanja objavljivanja povlaštenih informacija kako je navedeno u stavcima 4. i 5.

(a)

sastavljaju popis osoba koje imaju pristup povlaštenim informacijama i koje rade za njih na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način obavljaju zadatke koji im omogućavaju pristup povlaštenim informacijama, kao što su savjetnici, računovođe ili agencije za kreditni rejting (popis upućenih osoba);

(b)

odmah ažuriraju popis upućenih osoba u skladu sa stavkom 4.; i

(c)

prosljeđuju popis upućenih osoba nadležnom tijelu na njegov zahtjev što je prije moguće.

(a)

identitet svake osobe koja ima pristup povlaštenim informacijama;

(b)

razlog za uključivanje te osobe na popis upućenih osoba;

(c)

datum i vrijeme kada je ta osoba stekla pristup povlaštenim informacijama; i

(d)

datum sastavljanja popisa upućenih osoba.

(a)

kada dođe do promjene razloga za uključivanje osobe koja je već na popisu upućenih osoba;

(b)

kada se pojavi nova osoba koja ima pristup povlaštenim informacijama te je stoga treba dodati na popis upućenih osoba; i

(c)

kada osoba prestane imati pristup povlaštenim informacijama.

(a)

izdavatelj poduzima sve razumne korake kako bi osigurao da svaka osoba koja ima pristup povlaštenim informacijama prihvaća zakonske i regulatorne obveze koje iz toga proizlaze i da bude svjesna sankcija koje se primjenjuju na trgovanje na temelju povlaštenih informacija i nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija; i

(b)

izdavatelj može na zahtjev dostaviti nadležnom tijelu popis upućenih osoba.

(a)

sudionike na tržištu emisijskih jedinica u odnosu na povlaštene informacije koje se odnose na emisijske jedinice, a koje proizlaze iz fizičkih aktivnosti tog sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(b)

svaku dražbovnu platformu, dražbovatelja i kontrolora dražbe u vezi s dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, a koji se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010.

(a)

u odnosu na izdavatelje, o svakoj transakciji izvršenoj za vlastiti račun koja se odnosi na dionice ili dužničke financijske instrumente navedenog izdavatelja ili na izvedenice ili druge financijske instrumente koji su s njima povezani;

(b)

u odnosu na sudionike na tržištu emisijskih jedinica, o svakoj transakciji izvršenoj za vlastiti račun koja se odnosi na emisijske jedinice, na proizvode na dražbi koji se na njima temelje ili s njima povezane izvedenice.

(a)

koji su zatražili ili odobrili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na uređenom tržištu; ili

(b)

u slučaju instrumenta kojim se trguje samo na MTP-u ili OTP-u, koji su odobrili trgovanje svojim financijskim instrumentima na MTP-u ili OTP-u ili koji su zatražili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na MTP-u.

(a)

ime osobe;

(b)

razlog obavješćivanja;

(c)

ime dotičnog izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(d)

opis i oznaku financijskog instrumenta;

(e)

narav transakcije ili transakcija (npr. stjecanje ili otpuštanje), uz naznaku je li povezana s korištenjem programa nuđenja dionica zaposlenicima od strane poslodavca ili s određenim primjerima navedenima u stavku 7.;

(f)

datum i mjesto transakcije ili transakcija; i

(g)

cijenu i volumen transakcije ili transakcija. U slučaju založenog instrumenta u čijim je uvjetima predviđeno mijenjanje njegove vrijednosti, to bi trebalo objaviti zajedno s njegovom vrijednošću na datum zaloga.

(a)

zalaganje ili pozajmljivanje financijskih instrumenata od strane ili u ime osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osobe usko povezane s tom osobom, kako je navedeno u stavku 1.;

(b)

transakcije koje su poduzele osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije ili neka druga osoba u ime osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osobe koja je usko povezana s takvom osobom, kako je navedeno u stavku 1., uključujući slučajeve kada se koristi diskrecijsko pravo;

(c)

transakcije izvršene u sklopu police životnog osiguranja, definirane u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26), u kojima:

(a)

pravilima mjesta trgovanja na kojem su izdavateljeve dionice uvrštene za trgovanje; ili

(b)

nacionalnim pravom.

(a)

od slučaja do slučaja zbog postojanja izvanrednih okolnosti, poput velikih financijskih poteškoća, koje zahtijevaju hitnu prodaju dionica; ili

(b)

zbog značajki dotičnog trgovanja za transakcije u sklopu ili povezane s planom kupovine dionica od strane zaposlenika, ugovornom štednjom, dionicama za članove uprave ili pravom na dionice, ili transakcijama u kojima se materijalni interes vrijednosnog papira ne mijenja.

(a)

dotične osobe ili osobe usko povezane s njima stječu izravnu ili neizravnu prednost ili koristi od objavljivanja ili širenja dotičnih informacija; ili

(b)

objavljivanje ili širenje ima namjeru obmanjivanja tržišta o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih instrumenata.

(a)

izravno;

(b)

u suradnji s drugim tijelima ili sudionicima na tržištu;

(c)

delegiranjem zadaća u okviru svoje odgovornosti na ta tijela ili sudionike na tržištu;

(d)

podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

(a)

pristupiti svakom dokumentu i podacima u bilo kojem obliku te primiti ili uzeti preslike tog dokumenta i podataka;

(b)

zahtijevati ili zatražiti informacije od svake osobe, uključujući i onih osoba koje su uzastopno uključene u prijenos naloga ili obavljaju dotične operacije, kao i od njihovih nalogodavaca, i prema potrebi pozivati i ispitivati te osobe s ciljem dobivanja informacija;

(c)

u vezi s izvedenicama na robu, zatražiti informacije od sudionika na povezanim promptnim tržištima u skladu sa standardiziranim obrascima, dobiti izvješća o transakcijama i imati izravan pristup sustavima trgovatelja;

(d)

vršiti izravne nadzore i istrage na mjestima koja ne uključuju privatne stambene prostore fizičkih osoba;

(e)

podložno drugom podstavku, ulaziti u prostorije fizičkih i pravnih osoba s ciljem zapljenjivanja dokumenata i podataka u bilo kojem obliku kada postoji opravdana sumnja da dokumenti ili podaci povezani s predmetom nadzora ili istrage mogu biti relevantni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem, čime se krši ova Uredba;

(f)

upućivati predmete u postupak kaznene istrage;

(g)

zahtijevati postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničke komunikacije ili ostalih zapisa o podatkovnom prometu koje posjeduju investicijska društva, kreditne institucije ili financijske institucije;

(h)

u mjeri u kojoj je to dozvoljeno prema nacionalnom pravu, zahtijevati postojeće zapise o podatkovnom prometu koje posjeduje telekomunikacijski operater, kada postoji opravdana sumnja u kršenje i kada takvi zapisi mogu biti relevantni za istragu o kršenju članka 14. točke (a) ili (b) ili članka 15.;

(i)

tražiti zamrzavanje ili oduzimanje imovine, ili oboje;

(j)

suspendirati trgovanje dotičnim financijskim instrumentom;

(k)

tražiti da se privremeno obustavi svaka praksa koju nadležno tijelo smatra suprotnom ovoj Uredbi;

(l)

izreći privremenu zabranu obavljanja djelatnosti; i

(m)

poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da je javnost točno obaviještena, između ostalog ispravljanjem neistinitih ili obmanjujućih objavljenih informacija, što uključuje zahtjev da izdavatelj ili druga osoba koja je objavila ili širila neistinite ili obmanjujuće informacije objavi izjavu s ispravkom.

(a)

kada bi slanje relevantnih informacija moglo negativno utjecati na sigurnost države članice kojoj je upućen zahtjev, a posebno na borbu protiv terorizma i drugih teških kaznenih djela;

(b)

kada bi udovoljavanje zahtjevu vjerojatno negativno utjecalo na vlastitu istragu ili provođenje zakona, ili na kaznenu istragu, ako je to primjenjivo;

(c)

kada su već pokrenuti sudski postupci protiv istih osoba i za iste radnje pred tijelima države članice kojoj je upućen zahtjev; ili

(d)

kada je donesena konačna presuda u odnosu na te osobe za iste radnje u državi članici kojoj je upućen zahtjev.

(a)

izvršiti izravni nadzor ili istragu samostalno;

(b)

dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da sudjeluje u izravnom nadzoru ili istrazi;

(c)

dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da izvrši izravni nadzor ili istragu samostalno;

(d)

imenovati revizore ili stručne osobe da provedu izravni nadzor ili istražne radnje;

(e)

podijeliti zadaće povezane s nadzornim aktivnostima s drugim nadležnim tijelima.

(a)

kontrolora dražbe, u vezi s dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na tome temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010; i

(b)

nadležnih tijela, administratora registra, uključujući središnjeg administratora, te drugih javnih tijela kojima je zadaća nadzor pridržavanja u sklopu Direktive 2003/87/EZ.

(a)

kršenja članaka 14. i 15., članka 16. stavaka 1. i 2., članka 17. stavaka 1., 2., 4., 5. i 8., članka 18. stavaka od 1. do 6., članka 19. stavaka 1., 2., 3., 5., 6., 7. i 11. te članka 20. stavka 1.; i

(b)

nesudjelovanje ili nepridržavanje pravila prilikom istrage, nadzora ili zahtjeva kako je navedeno u članku 23. stavku 2.

(a)

nalog kojim se zahtijeva da osoba odgovorna za kršenje prekine takvo postupanje i da takvo postupanje ne ponavlja;

(b)

povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog kršenja, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(c)

javno upozorenje u kojem se navodi osoba odgovorna za kršenje i narav kršenja;

(d)

povlačenje ili suspenzija odobrenja za rad investicijskom društvu;

(e)

privremenu zabranu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje da obnaša rukovoditeljske funkcije u investicijskim društvima;

(f)

u slučaju ponovljenog kršenja članka 14. ili 15., privremenu zabranu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje da obnaša rukovoditeljske funkcije u investicijskim društvima;

(g)

privremenu zabranu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje da trguje za vlastiti račun;

(h)

najviše administrativne novčane sankcije u iznosu barem tri puta većem od iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zahvaljujući kršenju, kada ih je moguće utvrditi;

(i)

u odnosu na fizičku osobu, najviše administrativne novčane sankcije u iznosu od najmanje:

(j)

u odnosu na pravne osobe, najviše administrativne novčane sankcije u iznosu od najmanje:

(a)

ozbiljnost i trajanje kršenja;

(b)

stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

(c)

financijsku snagu osobe odgovorne za kršenje, uzetu kao, na primjer, ukupni prihod pravne osobe ili godišnji dohodak fizičke osobe;

(d)

važnost ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka osobe odgovorne za kršenje, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(e)

razinu suradnje osobe odgovorne za kršenje s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe;

(f)

prethodna kršenja osobe odgovorne za kršenje; i

(g)

mjere koje je osoba odgovorna za kršenje poduzela kako bi spriječila uzastopno kršenje.

(a)

posebne postupke za zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave;

(b)

u okviru njihovog radnog odnosa, odgovarajuću zaštitu osoba koje rade na temelju ugovora o radu, a koje prijave kršenja ili koje su optužene za kršenja, barem od odmazde, diskriminacije ili drugih vrsta nepoštenog postupanja prema njima; i

(c)

zaštitu osobnih podataka i prijavitelja kršenja i fizičke osobe koja je navodno počinila kršenje, uključujući zaštitu u odnosu na očuvanje tajnosti njihovog identiteta u svim fazama postupka, bez obzira na to je li objavljivanje informacija bilo obvezno prema nacionalnom pravu u okviru istraga ili u okviru naknadnih sudskih postupaka.

(a)

odgađa objavu odluke do trenutka kad razlozi za tu odgodu prestanu postojati;

(b)

objavljuje odluku na anonimnoj osnovi u skladu s nacionalnim pravom kada takvo objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu predmetnih osobnih podataka;

(c)

ne objavljuje odluku u slučaju kada nadležno tijelo smatra da će objava u skladu s točkom (a) ili (b) biti nedostatna da se osigura:

(a)

prikladnost uvođenja zajedničkih pravila o potrebi da sve države članice osiguraju administrativne sankcije za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem;

(b)

je li definicija povlaštenih informacija dovoljna da obuhvati sve informacije relevantne nadležnim tijelima za učinkovito suzbijanje zlouporabe tržišta;

(c)

primjerenost uvjeta pod kojima se određuje zabrana trgovanja u skladu s člankom 19. stavkom 11. s ciljem utvrđivanja postoje li neke druge okolnosti pod kojima bi se trebala primjenjivati zabrana;

(d)

mogućnost uspostave okvira Unije za nadzor knjige naloga koja se odnosi na prekogranično trgovanje u odnosu na zlouporabu tržišta, uključujući i preporuke za takav okvir; i

(e)

područje primjene odredbi o referentnim mjerilima.

12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/62

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 812/2004 (3) Komisiji se dodjeljuju ovlasti za provedbu određenih odredbi te Uredbe. Slijedom stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, potrebno je te ovlasti uskladiti s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Kako bi se osigurala učinkovita prilagodba pojedinih odredbi Uredbe (EZ) br. 812/2004 tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s tehničkim specifikacijama i uvjetima koji se odnose na značajke signala i značajke primjene pri korištenju akustičnih odvraćajućih uređaja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(3)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredaba Uredbe (EZ) br. 812/2004 o utvrđivanju pravila o postupku i načinu izvješćivanja od strane država članica, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(4)

U pogledu zahtjeva državama članicama da poduzmu potrebne mjere za uspostavu sustava stroge zaštite kitova i dupina u skladu s Uredbom (EZ) br. 812/2004, te s obzirom na nedostatke te Uredbe koje je ustanovila Komisija, prikladnost i djelotvornost odredaba te Uredbe za zaštitu kitova i dupina trebalo bi preispitati do 31. prosinca 2015. Na temelju tog preispitivanja, Komisija bi, prema potrebi, trebala podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću sveobuhvatan zakonodavni prijedlog za osiguravanje djelotvorne zaštite kitova i dupina, uključujući putem postupka regionalizacije.

(5)

Stoga bi Uredbu (EZ) br. 812/2004 trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Akustični odvraćajući uređaji koji se koriste na temelju članka 2. stavka 1. moraju biti u skladu s tehničkim specifikacijama i uvjetima korištenja navedenima u Prilogu II. Kako bi osigurala da Prilog II. i dalje odražava stupanj tehničkog i znanstvenog napretka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se ažuriraju u njemu navedene značajke signala i odgovarajuće značajke primjene. Pri donošenju tih delegiranih akata Komisija osigurava dovoljno vremena za provedbu takvih prilagodbi.”

2.

U članku 7. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Komisija do 31. prosinca 2015. preispituje djelotvornost mjera propisanih u ovoj Uredbi i, prema potrebi, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću sveobuhvatan zakonodavni prijedlog za osiguravanje djelotvorne zaštite kitova i dupina.”

3.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Provedba

Komisija može donijeti provedbene akte o detaljnim pravilima o postupku i obliku izvješćivanja predviđenog u članku 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 8.b stavka 2.”

4.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 8.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine od 2. srpnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. To razdoblje produžava se za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 8.b

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu koji je osnovan člankom 47. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

(5)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.)."

(6)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”"

12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/65

(1)

Glavni je cilj zajedničke prometne politike održivi razvoj. Za njega je potreban cjelovit pristup usmjeren kako na djelotvorno funkcioniranje prometnih sustava Unije, tako i na zaštitu okoliša.

(2)

Održiv razvoj zračnog prometa zahtijeva uvođenje mjera usmjerenih na smanjenje učinka buke zrakoplova u zračnim lukama Unije. Te bi mjere trebale poboljšati okruženje u uvjetima buke oko zračnih luka Unije kako bi se održala ili povećala kvaliteta života stanovništva u okolici i poboljšala kompatibilnost između aktivnosti zrakoplovstva i naselja, a osobito ako se radi o noćnim letovima.

(3)

Rezolucija A33/7 Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) uvodi koncept „uravnoteženog pristupa” (uravnoteženi pristup) upravljanju bukom i uspostavlja sveobuhvatnu metodu za rješavanje buke zrakoplova. Uravnoteženi pristup trebao bi ostati temelj uređenja buke za zrakoplovstvo kao globalnu djelatnost. Uravnoteženi pristup priznaje vrijednosti relevantnih pravnih obveza, postojećih sporazuma, važećih zakona i ustanovljenih politika i ne dovodi ih u pitanje. Uključivanje međunarodnih pravila uravnoteženog pristupa u ovu Uredbu trebalo bi značajno smanjiti rizik od međunarodnih sporova u slučaju da zračni prijevoznici trećih strana budu pogođeni operativnim ograničenjima povezanim s bukom.

(4)

Nakon uklanjanja najbučnijih zrakoplova sukladno Direktivi 2002/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktivi 2006/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), potrebna je ažurirana verzija načina upotrebe mjera operativnih ograničenja kako bi se nadležnim tijelima omogućilo rješavanje pitanja najbučnijih zrakoplova radi poboljšanja okružja u uvjetima buke oko zračnih luka Unije unutar međunarodnog okvira uravnoteženog pristupa upravljanju bukom.

(5)

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 15. veljače 2008. naslovljeno „Operativna ograničenja povezana s bukom u zračnim lukama EU-a” uputilo je na potrebu za tim da se u tekstu Direktive 2002/30/EZ razjasni dodjela odgovornosti i točnih prava i obveza zainteresiranih strana tijekom postupka procjene buke kako bi se zajamčilo poduzimanje troškovno učinkovitih mjera za ostvarenje ciljeva smanjenja buke za svaku zračnu luku.

(6)

Uvođenje operativnih ograničenja od strane država članica u zračnim lukama Unije od slučaja do slučaja, iako smanjuje kapacitete, može pridonijeti poboljšanju okružja u uvjetima buke oko zračnih luka. Međutim, postoji mogućnost poremećaja u tržišnom natjecanju ili smanjenja opće učinkovitosti zrakoplovne mreže Unije zbog neučinkovitog korištenja postojećih kapaciteta. Budući da posebne ciljeve smanjenja buke iz ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog usklađenih pravila o procesu uvođenju operativnih ograničenja u sklopu postupka upravljanja bukom oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Takva usklađena metoda ne nameće ciljeve u pogledu kvalitete, koji i dalje proizlaze iz Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), drugih relevantnih pravila ili zakonodavstva Unije u svakoj državi članici i ne dovodi u pitanje konkretan odabir mjera.

(7)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati samo na države članice u kojima se nalazi zračna luka s više od 50 000 operacija civilnih zrakoplova po kalendarskoj godini i kada se razmatra uvođenje operativnih ograničenja povezanih s bukom u takvoj zračnoj luci.

(8)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati na zrakoplove koji se upotrebljavaju u civilnom zrakoplovstvu. Ne bi se trebala primjenjivati na zrakoplove kao što su vojni zrakoplovi i zrakoplovi kojima se obavljaju carinske, policijske i vatrogasne aktivnosti. Nadalje, različite izvanredne operacije kao što su letovi za hitnu humanitarnu pomoć, traženje i spašavanje u izvanrednim situacijama, medicinska pomoć i pomoć pri katastrofama trebalo bi izuzeti iz ove Uredbe.

(9)

Iako bi se procjene buke trebale provoditi redovno u skladu s Direktivom 2002/49/EZ, takve bi procjene trebale dovesti do daljnjih mjera za smanjenje buke samo ako trenutna kombinacija mjera za ublažavanje buke ne ostvaruje ciljeve smanjenja buke, uzimajući u obzir očekivani razvoj zračne luke. Za zračne luke u kojima je utvrđen problem buke trebalo bi utvrditi dodatne mjere za smanjenje buke prema metodologiji „uravnoteženog pristupa” ICAO-a. Kako bi se osigurala široka primjena uravnoteženog pristupa u Uniji, preporuča se njegovo korištenje gdje god ga pojedina država članica u pitanju smatra primjerenim, čak i izvan područja primjene ove Uredbe. Operativna ograničenja povezana s bukom trebala bi se uvoditi samo kad druge mjere „uravnoteženog pristupa” ICAO-a nisu dostatne za ostvarivanje posebnih ciljeva smanjenja buke.

(10)

Iako analiza troškova i koristi daje naznaku o učincima na ukupno gospodarsko blagostanje usporedbom svih troškova i koristi, procjena troškovne učinkovitosti usmjerava se na ostvarivanje danog cilja na troškovno najučinkovitiji način, pri čemu se traži samo usporedba troškova. Ova Uredba ne sprečava države članice da se prema potrebi koriste analizom troškova i koristi.

(11)

Treba prepoznati važnost zdravstvenih aspekata u vezi s problemima povezanim s bukom te je stoga važno da se ti aspekti dosljedno uzimaju u obzir u svim zračnim lukama pri donošenju odluka o ciljevima smanjenja buke, uzimajući u obzir postojanje zajedničkih pravila Unije u ovom području. Stoga bi trebalo procijeniti zdravstvene aspekte prema zakonodavstvu Unije o procjeni učinaka buke.

(12)

Procjene buke trebale bi se temeljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima zajedničkim svim državama članicama i koristiti se postojećim raspoloživim informacijama, kao što su informacije koje proizlaze iz provedbe Direktive 2002/49/EZ. Države članice trebale bi osigurati da su takve informacije pouzdane, dobivene na transparentan način i pristupačne nadležnim tijelima i zainteresiranim stranama. Nadležna tijela trebala bi uspostaviti potrebne relevantne alate za praćenje.

(13)

Nadležno tijelo odgovorno za donošenje operativnih ograničenja povezanih s bukom trebalo bi biti neovisno o bilo kojoj organizaciji koja je uključena u operacije zračne luke, zračnom prijevozniku, ili pružanju usluga zračne plovidbe ili organizaciji koja zastupa njihove interese te o stanovnicima koji žive u blizini zračne luke. To se ne bi smjelo shvatiti kao traženje od država članica da izmijene svoje upravne strukture ili postupke donošenja odluka.

(14)

Prepoznaje se da su se države članice odlučile za operativna ograničenja povezana s bukom sukladno nacionalnom zakonodavstvu na temelju nacionalno priznatih metoda za buku, koje, zasad, možda nisu potpuno sukladne metodi opisanoj u autoritativnom izvješću dokumenta br. 29 Europske konferencije civilnog zrakoplovstva pod naslovom „Standardna metoda proračuna krivulja jednakih razina buke oko civilnih zračnih luka” (dokument br. 29 ECAC-a), a ni ne upotrebljavaju međunarodno priznate informacije o učinkovitosti zrakoplova u vezi s bukom. Međutim, učinkovitost i djelotvornost operativnog ograničenja povezanog s bukom trebalo bi procijeniti u skladu s metodama propisanima u dokumentu br. 29 ECAC-a i uravnoteženim pristupom. Slijedom navedenoga, države članice trebale bi donijeti svoje procjene operativnih ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu radi potpune sukladnosti s dokumentom br. 29 ECAC-a.

(15)

Trebalo bi uvesti novu i širu definiciju operativnih ograničenja u usporedbi s Direktivom 2002/30/EZ kako bi se olakšala provedba novih tehnologija i novih operativnih mogućnosti zrakoplova i zemaljske opreme. Njezina primjena ne bi trebala dovesti do odgoda u primjeni operativnih mjera koje mogu trenutačno ublažiti učinak buke bez značajnog utjecaja na operativni kapacitet zračne luke. Takve mjere stoga ne bi trebalo smatrati novim operativnim ograničenjima.

(16)

Centraliziranjem informacija o buci znatno bi se smanjio administrativni teret i za operatore zrakoplova i operatore zračnih luka. Takve informacije trenutno se daju i njima se upravlja na razini pojedine zračne luke. Te podatke treba staviti na raspolaganje operatorima zrakoplova i operatorima zračnih luka u operativne svrhe. Važno je upotrebljavati banku podataka Europske agencije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) u vezi s certificiranjem učinkovitosti u vezi s bukom kao validacijskim alatom s podacima Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol) o pojedinim letovima. Takvi podaci trenutno se već sustavno traže za potrebe središnjeg upravljanja protokom zračnog prometa, ali trenutno nisu dostupni Komisiji ni Agenciji i treba ih navesti za potrebe ove Uredbe i u svrhu uređenja učinkovitosti upravljanja zračnim prometom. Dobar pristup potvrđenim podacima o izradi modela, određen u skladu s međunarodno priznatim procesima i najboljom praksom, trebao bi poboljšati kvalitetu kartiranja krivulja jednakih razina buke pojedinih zračnih luka u potporu odlukama o politici.

(17)

Da bi se izbjegle neželjene posljedice za sigurnost zrakoplovstva, kapacitete zračnih luka i tržišno natjecanje, Komisija bi trebala obavijestiti relevantno nadležno tijelo ako utvrdi da postupak kojeg se pridržava za uvođenje operativnih ograničenja povezanih s bukom ne ispunjava zahtjeve ove Uredbe. Relevantno nadležno tijelo trebalo bi razmotriti obavijest Komisije i obavijestiti Komisiju o svojim namjerama prije uvođenja operativnih ograničenja.

(18)

Kako bi se uvažio uravnoteženi pristup, trebalo bi osigurati mogućnost izuzeća u posebnim okolnostima za operatore iz trećih zemalja u razvoju, bez kojih bi takvi operatori trpjeli nepotrebne teškoće. Referencu na „zemlje u razvoju” treba shvaćati u svjetlu ovog posebnog zrakoplovnog konteksta i nipošto ne uključuje sve države na koje bi se inače moglo referirati kao na takve, unutar međunarodne zajednice. Osobito je potrebno osigurati da svako takvo izuzeće bude u skladu s načelom nediskriminacije.

(19)

Kako bi se stalan tehnološki napredak uključio u tehnologije motora i konstrukcije i metode koje se upotrebljavaju za kartiranje krivulja jednakih razina buke, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s redovnim ažuriranjem standarda buke zrakoplova iz ove Uredbe i s obzirom na upućivanje na povezane metode certifikacije, uzimajući prema potrebi u obzir promjene u relevantnim dokumentima ICAO-a, te ažuriranjem upućivanja na metodu proračuna krivulja jednakih razina buke. Osim toga, izmjene dokumenta br. 29 ECAC-a također treba uzeti u obzir za tehnička ažuriranja putem delegiranih akata, gdje je to potrebno. Osobito je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada obavi odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se svi relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(20)

Dok se ovom Uredbom zahtijeva redovna procjena situacije u vezi s bukom u zračnim lukama, takva procjena nužno ne podrazumijeva uvođenje novih operativnih ograničenja povezanih s bukom ni preispitivanje postojećih. Stoga se ovom Uredbom ne zahtijeva preispitivanje operativnih ograničenja povezanih s bukom koja su već uvedena na dan njezinog stupanja na snagu, uključujući ona koja proizlaze iz sudskih odluka ili lokalnih procesa medijacije. Manje tehničke izmjene mjera bez značajnih implikacija za kapacitet ili operacije ne bi se trebale smatrati novim operativnim ograničenjima povezanim s bukom.

(21)

Ako je proces savjetovanja koji prethodi uvođenju operativnih ograničenja povezanih s bukom pokrenut u skladu s Direktivom 2002/30/EZ i još uvijek traje na datum stupanja na snagu ove Uredbe, primjereno je omogućavanje donošenja konačne odluke u skladu s Direktivom 2002/30/EZ kako bi se očuvao već postignuti napredak u tom procesu.

(22)

Razmatrajući potrebu za dosljednom primjenom metode procjene buke na tržištu zračne plovidbe u Uniji, ova Uredba utvrđuje zajednička pravila u području operativnih ograničenja povezanih s bukom.

(23)

Direktivu 2002/30/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage,

(a)

pospješiti ostvarivanje posebnih ciljeva smanjenja buke, uključujući zdravstvene aspekte, na razini pojedine zračne luke, uz istodobno poštovanje relevantnih pravila Unije, posebno onih utvrđenih u Direktivi 2002/49/EZ, i zakonodavstva u svakoj državi članici;

(b)

omogućiti korištenje operativnih ograničenja u skladu s uravnoteženim pristupom kako bi se postigao održiv razvoj kapaciteta zračnih luka i mreže upravljanja zračnim prometom s gledišta „od izlaza do izlaza”.

1.

„zrakoplov” znači zrakoplov s fiksnim krilima čija najveća dopuštena masa pri uzlijetanju iznosi najmanje 34 000 kg ili više, ili čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala za tip zrakoplova o kojem se radi 19 ili više, pri čemu se u tom broju ne računaju sjedala za članove posade;

2.

„zračna luka” znači zračna luka u kojoj je u kalendarskoj godini više od 50 000 operacija civilnih zrakoplova (pri čemu operacija znači jedno uzlijetanje ili jedno slijetanje zrakoplova), na temelju prosječnog broja operacija zrakoplova u posljednje tri kalendarske godine prije procjene buke;

3.

„uravnotežen pristup” znači postupak koji je razvila Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) u sklopu kojeg se dosljedno razmatra cijeli niz raspoloživih mjera, naime, smanjenje buke na samom njezinom izvoru, planiranje i upravljanje korištenjem zemljišta, operativni postupci i operativna ograničenja za smanjenje buke kojima će se rješavati problem buke na troškovno najprihvatljiviji način, za svaku zračnu luku posebno;

4.

„zrakoplov granične sukladnosti” znači zrakoplov koji udovoljava certifikacijskim ograničenjima definiranima u svesku 1., dijelu II., poglavlju 3. Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisanoj 7. prosinca 1944.) (Čikaška konvencija), pri čemu je tijekom prijelaznog razdoblja koje završava 14. lipnja 2020. kumulativno odstupanje manje od 8 EPNdB (stvarno opažene buke u decibelima), a na kraju tog prijelaznog razdoblja to je kumulativno odstupanje manje od 10 EPNdB, pri čemu je kumulativno odstupanje brojka izražena u EPNdB dobivena zbrajanjem pojedinačnih odstupanja (tj. razlika između certificirane razine buke i maksimalno dopuštene razine buke) na svakoj od tri referentne pozicije za mjerenje buke definirane u svesku 1., dijelu II., poglavlju 3. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

5.

„aktivnost povezana s bukom” znači svaka mjera koja utječe na okružje u uvjetima buke oko zračnih luka, na koju se primjenjuju načela uravnoteženog pristupa ICAO-a, uključujući ostale neoperativne aktivnosti koje mogu utjecati na broj ljudi izloženih buci zrakoplova;

6.

„operativno ograničenje” znači aktivnost povezanu s bukom kojom se ograničava pristup zračnoj luci ili se smanjuju operativni kapaciteti zračne luke, uključujući operativna ograničenja kojima je cilj zabrana operacija zrakoplovima granične sukladnosti u pojedinim zračnim lukama, kao i djelomična operativna ograničenja, koja se, na primjer, primjenjuju za utvrđeno vremensko razdoblje tijekom dana ili samo za određene uzletno-sletne staze u zračnoj luci.

(a)

se definira cilj smanjenja buke za dotičnu zračnu luku, uzimajući u obzir, prema potrebi, članak 8. i Prilog V. Direktivi 2002/49/EZ;

(b)

se identificiraju dostupne mjere za smanjenje učinka buke;

(c)

se temeljito ocjenjuje vjerojatna troškovna učinkovitost mjera za ublažavanje buke;

(d)

se pri odabiru mjera uzima u obzir javni interes u području zračnog prometa što se tiče izgleda za razvoj njihovih zračnih luka, bez ugrožavanja sigurnosti;

(e)

su održane transparentne konzultacije sa zainteresiranim stranama o namjeravanim aktivnostima;

(f)

su donesene mjere i osigurana dovoljna objava;

(g)

se mjere provode; i

(h)

je osigurano rješavanje sporova.

(a)

predvidivi učinak smanjenja buke na samom njezinom izvoru;

(b)

planiranje i upravljanje korištenjem zemljišta;

(c)

operativni postupci za smanjenje buke;

(d)

ne primjenjivati operativna ograničenja kao prvi izbor, nego tek nakon razmatranja drugih mjera uravnoteženog pristupa.

(a)

se metoda, pokazatelji i informacije iz Priloga I. primjenjuju kako bi se uvažio doprinos svake vrste mjera u sklopu uravnoteženog pristupa, prije uvođenja operativnih ograničenja;

(b)

se na odgovarajućoj razini uspostavlja tehnička suradnja između operatora zračnih luka, operatora zrakoplova i pružatelja usluga zračne plovidbe na ispitivanju mjera za ublažavanje buke. Nadležna tijela također su dužna osigurati da se konzultira lokalno stanovništvo ili njegovi predstavnici, kao i relevantne lokalne vlasti, te da im se daju tehničke informacije o mjerama za ublažavanje buke;

(c)

troškovna učinkovitost bilo kojega novog operativnog ograničenja procjenjuje se u skladu s Prilogom II. Manje tehničke izmjene mjera bez značajnih implikacija za kapacitet ili operacije ne smatraju se novim operativnim ograničenjima;

(d)

proces konzultacija sa zainteresiranim stranama, koji može biti u obliku procesa medijacije, organizira se pravodobno i obuhvaća značajna pitanja, te osigurava otvorenost i transparentnost u pogledu podataka i metodologija izračuna. Zainteresirane strane moraju imati najmanje tri mjeseca za podnošenje komentara prije donošenja novih operativnih ograničenja. Zainteresirane strane moraju uključiti barem sljedeće:

(a)

uz poštovanje nacionalnog zakona, informacije o navodnim kršenjima zbog promjena u postupcima leta, u smislu njihovog učinka i razloga za uvođenje takvih promjena;

(b)

opće kriterije koji se primjenjuju pri raspodjeli i upravljanju prometom u svakoj zračnoj luci, utoliko ako ti kriteriji mogu imati učinak na okoliš ili buku; i

(c)

podatke koje prikupe sustavi za mjerenje buke, ako ih ima.

(a)

oznaku državne pripadnosti zrakoplova i registracijsku oznaku;

(b)

dokumentaciju o buci zrakoplova koji se upotrebljava, zajedno s pridruženom najvećom težinom pri uzlijetanju;

(c)

bilo kakvu izmjenu na zrakoplovu koja utječe na razinu buke koju on proizvodi i navodi se u dokumentaciji o buci.

(a)

dobili certifikat o buci prema normama specificiranima u poglavlju 3., svesku 1. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

(b)

bili korišteni u operacijama u Uniji tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo stupanju na snagu ove Uredbe;

(c)

bili upisani u registar dotične zemlje u razvoju u tom petogodišnjem razdoblju; i

(d)

ako se dalje upotrebljavaju u operacijama fizičke ili pravne osobe u toj zemlji.

(a)

operacije koje su toliko iznimne prirode da bi bilo nerazumno uskratiti privremeno izuzeće, uključujući letove humanitarne pomoći; ili

(b)

nekomercijalne operacije zrakoplova u svrhu tehničkih preinaka, popravaka ili održavanja.

(a)

tehničkim ažuriranjima za norme certificiranja buke iz članka 5. stavka 5. i članka 9. stavka 1. točke (a), te za certifikacijske postupke iz članka 7. stavka 1.;

(b)

tehničkim ažuriranjima za metodologiju i pokazatelja utvrđenih u Prilogu I.

12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/79

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 428/2009 (2) zahtijeva se da roba s dvojnom namjenom podliježe učinkovitoj kontroli pri izvozu iz Unije ili pri provozu kroz Uniju ili pri isporuci u treću zemlju kao posljedica brokerskih usluga koje je pružio broker s boravištem ili poslovnim nastanom u Uniji.

(2)

Kako bi se državama članicama i Uniji omogućilo da ispunjavaju svoje međunarodne obveze, Prilog I. Uredbi (EZ) br. 428/2009 sadrži zajednički popis robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli u Uniji. Odluke o robi koja podliježe kontroli donose se u okviru Australske skupine, Režima nadzora raketne tehnologije, Skupine nuklearnih dobavljača, Wassenaarskog sporazuma i Konvencije o kemijskom oružju.

(3)

Uredbom (EZ) br. 428/2009 predviđeno je da se popis robe s dvojnom namjenom naveden u Prilogu I. toj Uredbi treba ažurirati u skladu s odgovarajućim dužnostima i obvezama, te svakom njihovom izmjenom, koje su države članice prihvatile kao članice međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom odgovarajućih međunarodnih ugovora.

(4)

Popis robe s dvojnom namjenom naveden u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 428/2009 treba redovito ažurirati kako bi se osigurala potpuna usklađenost s međunarodnim sigurnosnim obvezama, jamčila transparentnost i održavala konkurentnost izvoznika. Kašnjenje s ažuriranjem tog popisa robe s dvojnom namjenom može imati nepovoljan utjecaj na sigurnost i na međunarodne napore za suzbijanje širenja oružja, kao i na uspješnost gospodarskih djelatnosti od strane izvoznika u Uniji. Istodobno, zbog tehničke prirode izmjena i činjenice da te izmjene trebaju biti u skladu s odlukama koje se donose u međunarodnim režimima za kontrolu izvoza, trebalo bi primjenjivati ubrzani postupak kako bi potrebna ažuriranja stupila na snagu u Uniji.

(5)

Uredbom (EZ) br. 428/2009 uvode se opća odobrenja Unije za izvoz kao jedna od četiriju vrsta odobrenja za izvoz koje su na raspolaganju na temelju te Uredbe. Opća odobrenja Unije za izvoz dozvoljavaju izvoznicima s poslovnim nastanom u Uniji da izvoze određenu robu u određena odredišta podložno ispunjenju uvjeta tih dozvola.

(6)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 428/2009 navode se opća odobrenja Unije za izvoz koja su trenutačno na snazi u Uniji. S obzirom na prirodu takvih općih odobrenja Unije za izvoz, možda će trebati ukloniti određena odredišta iz područja primjene tih dozvola, posebno ako se u izmijenjenim okolnostima pokaže da pojednostavljene izvozne transakcije više ne bi trebale biti dozvoljene na temelju općeg odobrenja Unije za izvoz za pojedino odredište. Takvo uklanjanje odredišta iz područja primjene općeg odobrenja Unije za izvoz ne bi trebalo sprečavati izvoznika da podnese zahtjev za drugu vrstu odobrenja za izvoz u okviru odgovarajućih odredaba Uredbe (EZ) br. 428/2009.

(7)

Kako bi se osiguralo redovito i pravodobno ažuriranje zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom u skladu s dužnostima i obvezama koje su preuzele države članice u okviru međunarodnih režima za kontrolu izvoza, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom Priloga I. Uredbi (EZ) br. 428/2009 unutar područja primjene članka 15. te Uredbe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(8)

Kako bi se omogućio brz odgovor Unije na promjenu okolnosti u vezi s procjenom osjetljivosti izvoza u okviru općih odobrenja Unije za izvoz, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga II. Uredbi (EZ) br. 428/2009 što se tiče uklanjanja odredišta iz područja primjene općih odobrenja Unije za izvoz. S obzirom na to da bi takve izmjene trebalo provesti samo uslijed povećanja u procjeni rizika za određeni izvoz te da bi kontinuirana upotreba općih odobrenja Unije za izvoz za taj izvoz mogla nepovoljno utjecati na sigurnost Unije i njezinih država članica, Komisija može primijeniti hitni postupak.

(9)

Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(10)

Uredbu (EZ) br. 428/2009 stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

1.

U članku 9. stavku 1. dodaju se sljedeći stavci:

„Kako bi se osiguralo da su općim odobrenjima Unije za izvoz navedenima u prilozima od II.a do II.f obuhvaćene samo transakcije niskog rizika, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.a radi uklanjanja odredišta iz područja primjene tih općih odobrenja Unije za izvoz ako se za takva odredišta uvede embargo na oružje kako je navedeno u članku 4. stavku 2.

Kada, u slučaju takvih embarga na oružje, krajnje hitni razlozi zahtijevaju uklanjanje pojedinih odredišta iz područja primjene općeg odobrenja Unije za izvoz, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 23.b.”

2.

U članku 15. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.a u vezi s ažuriranjem popisa robe s dvojnom namjenom navedenog u Prilogu I. Ažuriranje Priloga I. provodi se unutar područja primjene navedenog u stavku 1. ovog članka. Kada se ažuriranje Priloga I. tiče robe s dvojnom namjenom koja je također navedena u prilozima od II.a do II.g ili u Prilogu IV., ti se prilozi mijenjaju na odgovarajući način.”

3.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 23.a

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 1. i članka 15. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 2. srpnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 1. i članka 15. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 1. i članka 15. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 23.b

1.   Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka odmah stupaju na snagu i primjenjuju se ako nije uložen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. U priopćenju Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu navode se razlozi korištenja hitnog postupka.

2.   Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na neki delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 23.a stavka 5. U takvom slučaju Komisija dotični akt stavlja izvan snage odmah nakon što je Europski parlament ili Vijeće obavijeste o svojoj odluci o ulaganju prigovora.”

12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/84

(1)

Financijska kriza razotkrila je slabosti u transparentnosti financijskih tržišta koje mogu doprinijeti štetnim društveno-gospodarskim učincima. Veća transparentnost jedno je od zajedničkih načela za jačanje financijskog sustava, kao što je potvrđeno izjavom čelnika skupine G20 u Londonu 2. travnja 2009. Kako bi se povećala transparentnost i unaprijedilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta financijskih instrumenata, potrebno je uspostaviti novi okvir kojim se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za transparentnost transakcija na tržištima financijskih instrumenata. Tim okvirom trebala bi se utvrditi sveobuhvatna pravila za niz različitih financijskih instrumenata. On bi trebao nadopunjavati zahtjeve za transparentnost naloga i transakcija dionicama koji su utvrđeni Direktivom 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4):

(2)

Skupina na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u pod predsjedanjem Jacquesa de Larosièrea pozvala je Uniju da izradi usklađeniji skup financijskih propisa. U kontekstu buduće europske nadzorne strukture, na sjednici Europskog vijeća 18. i 19. lipnja 2009. naglašena je potreba uspostavljanja jedinstvenih europskih pravila koja bi se primjenjivala na sve financijske institucije na unutarnjem tržištu.

(3)

U skladu s tim, novo zakonodavstvo trebalo bi obuhvatiti dva različita pravna instrumenta, tj. direktivu i ovu Uredbu. Oba pravna instrumenta trebala bi zajedno stvoriti pravni okvir kojim se utvrđuju zahtjevi primjenjivi na investicijska društva, uređena tržišta i pružatelje usluga dostave podataka. Stoga bi ovu Uredbu trebalo čitati zajedno s tom Direktivom. Potreba za uspostavljanjem jedinstvenog skupa pravila za sve institucije s obzirom na određene zahtjeve, izbjegavanjem potencijalne regulatorne arbitraže i osiguranjem veće razine pravne sigurnosti i manje regulatorne složenost za sudionike na tržištu, opravdava primjenu pravne osnove i dopušta sastavljanje Uredbe. Kako bi se uklonile preostale prepreke trgovini i značajno narušavanje tržišnog natjecanja kao posljedica razlika među nacionalnim pravima te spriječila pojava mogućih novih prepreka trgovini i značajno narušavanje tržišnog natjecanja, potrebno je donijeti uredbu kojom se utvrđuju jedinstvena pravila primjenjiva u svim državama članicama. Cilj je ovog izravno primjenjivog pravnog akta na odlučujući način doprinijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, zbog čega bi se, u skladu s time, trebao temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se tumači u skladu s dosljednom sudskom praksom Suda Europske unije.

(4)

Direktivom 2004/39/EZ utvrđena su pravila kojima se osigurava transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja prilikom trgovanja dionicama uvrštenim za trgovanje na uređeno tržište te pravila za izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama financijskim instrumentima uvrštenim za trgovanje na uređena tržišta. Direktivu je potrebno preinačiti kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima i otklonile slabosti i nedostaci u propisima koji su, među ostalim, postali vidljivi tijekom krize na financijskim tržištima.

(5)

Odredbe o zahtjevima u pogledu trgovanja i regulatorne transparentnosti trebale bi biti u obliku izravno primjenjivog pravnog akta koji se primjenjuje na sva investicijska društva koja bi trebala poslovati u skladu s jedinstvenim pravilima na svim tržištima Unije kako bi se osigurala jedinstvena primjena zajedničkog regulatornog okvira, osnažilo povjerenje u transparentnost tržišta na području cijele Unije, smanjila složenost propisa i troškovi usklađivanja za investicijska društva, a naročito za financijske institucije s prekograničnim poslovanjem te kako bi se smanjili poremećaji tržišnog natjecanja. Donošenje uredbe kojom se jamči izravna primjenjivost najbolji je način za ostvarenje tih regulatornih ciljeva i za osiguranje jedinstvenih uvjeta jer se time sprječava nastanak različitih nacionalnih zahtjeva uslijed prijenosa direktive.

(6)

Važno je osigurati da se trgovanje financijskim instrumentima izvršava u što je moguće većoj mjeri na organiziranim mjestima te da su sva takva mjesta uređena na odgovarajući način. Na osnovi Direktive 2004/39/EZ razvili su se neki sustavi trgovanja koji nisu bili na odgovarajući način obuhvaćeni regulatornim režimom. Svi sustavi trgovanja financijskim instrumentima, poput tijela koja su trenutačno poznata kao mreže internog uparivanja, u budućnosti bi trebali biti uređeni na odgovarajući način i imati odobrenje za rad u okviru jedne od vrsta multilateralnih mjesta trgovanja ili kao sistematski internalizator na temelju uvjeta iz ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU (5).

(7)

Trebalo bi pojasniti definicije uređenog tržišta i multilateralne trgovinske platforme (MTP) i održati ih međusobno usklađenima kako bi odražavale činjenicu da oba segmenta predstavljaju zapravo isti način organiziranog trgovanja. Definicije bi trebale isključiti bilateralne sustave kod kojih investicijsko društvo svako trgovanje obavlja za vlastiti račun, čak i kao druga ugovorna strana koja ne preuzima rizike, već posreduje između kupca i prodavatelja. Uređenim tržištima i MTP-ima ne bi trebalo biti dopušteno izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala. Pojam „sustav” obuhvaća sva tržišta koja se sastoje od skupa pravila i trgovinske platforme, kao i ona koja funkcioniraju samo na temelju skupa pravila. Uređena tržišta i MTP-i nisu dužni koristiti „tehnički” sustav za uparivanje naloga i trebali bi imati mogućnost korištenja drugih protokola za trgovanje, uključujući sustave u kojima korisnici mogu trgovati na temelju ponuda koje zatraže od više pružatelja usluga. Tržište koje ima samo jedan skup pravila koji uređuje pitanja u vezi s članstvom, uvrštavanjem instrumenata za trgovanje, trgovanje među članovima, izvješćivanje i, ako je primjenjivo, obveze transparentnosti, uređeno je tržište ili MTP za potrebe ove Uredbe, a transakcije zaključene po tim pravilima smatraju se zaključenima u okviru sustava uređenog tržišta ili MTP-a. Izraz „interes za kupnju i prodaju” trebalo bi shvatiti u širem smislu, a uključuje naloge, ponude i iskaz interesa.

Jedan od važnih zahtjeva tiče se obveze za okupljanjem interesa unutar jednog sustava pomoću nediskrecijskih pravila koja postavlja operater sustava. Taj zahtjev znači da se okupljanje obavlja po pravilima sustava ili po protokolima sustava ili putem internih operativnih postupaka, uključujući postupke ugrađene u informatičke programe. Pojam „nediskrecijska pravila” znači pravila prema kojima uređeno tržište ili tržišni operater ili investicijsko društvo koje upravlja MTP-om nema diskrecijsko pravo u vezi s mogućom interakcijom interesa. Prema definiciji, interese treba okupiti na takav način da dovedu do sklapanja ugovora, što se događa kada se izvršenje odvija po pravilima sustava ili po protokolima sustava ili po internim operativnim postupcima.

(8)

Kako bi se povećala transparentnost i učinkovitost financijskih tržišta Unije te kako bi se ujednačio prostor djelovanja različitih mjesta koja nude multilateralne usluge trgovanja, nužno je uvesti novu kategoriju mjesta trgovanja organizirane trgovinske platforme (OTP) za obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske kvote i izvedenice, osigurati da je odgovarajuće uređena te da se primjenjuju nediskriminirajuća pravila kad je riječ o pristupu sustavu. Ta nova kategorija široko je definirana kako bi njome sada i u budućnosti mogli obuhvaćeni svi oblici organizirane provedbe i dogovaranja trgovanja koji nemaju funkcije ili regulatorne specifikacije postojećih mjesta trgovanja. Stoga je potrebno primijeniti odgovarajuće organizacijske zahtjeve i pravila o transparentnosti koji omogućuju učinkovito utvrđivanje cijena. Ta nova kategorija obuhvaća sustave pogodne za trgovanje izvedenicama koje su prihvatljive za poravnanje i dovoljno likvidne.

Ne bi trebala obuhvaćati sustave u okviru kojih nema stvarne provedbe ili dogovaranja trgovanja, kao što su oglasne ploče za oglašavanje interesa za kupnju i prodaju, ostali sustavi koji objedinjuju ili okupljaju potencijalne interese za kupnju ili prodaju, elektroničke usluge izdavanja potvrda nakon trgovanja, ili kompresija portfelja, kojom se smanjuju netržišni rizici postojećih portfelja izvedenica bez mijenjanja tržišnog rizika portfelja. Kompresiju portfelja može osigurati više društava koja nisu uređena kao takva na temelju ove Uredbe ili Direktive 2014/65/EU, poput središnjih drugih ugovornih strana, trgovinskih repozitorija, kao i investicijskih društava ili tržišnih operatera. Potrebno je pojasniti da u slučaju da kompresiju portfelja provode investicijska društva i tržišni operateri, na nju se ne primjenjuju određene odredbe ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU. Budući da će, kod pružanja određenih investicijskih usluga ili obavljanja određenih investicijskih aktivnosti središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) podlijegati istim zahtjevima kao i investicijska društva, odredbe ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU ne bi se trebale primjenjivati na društva koja njima nisu regulirana kada provode kompresiju portfelja.

(9)

Ta nova kategorija OTP-a nadopunit će postojeće vrste mjesta trgovanja. Dok uređena tržišta i MTP-ovi imaju nediskrecijska pravila za izvršavanje transakcija, operater OTP-a trebao bi izvršiti nalog na diskrecijskoj osnovi ovisno o, prema potrebi, zahtjevima za transparentnost prije trgovanja i obvezama najpovoljnijeg izvršavanja naloga. Shodno tomu, pravila poslovnog ponašanja te obveza najpovoljnijeg izvršenja i postupanja s nalogom klijenta trebali bi se primjenjivati na transakcije sklopljene na OTP-u kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater. Osim toga, svaki tržišni operater koji ima odobrenje za upravljanje OTP-om trebao bi se uskladiti s poglavljem 1. Direktive 2014/65/EU u vezi s uvjetima i postupcima za izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja OTP-om trebao bi moći koristiti diskrecijsko pravo na dvije različite razine: prvo, prilikom odlučivanja o davanju naloga za trgovanje na OTP-u ili o njegovu povlačenju i drugo, kod odlučivanja o neuparivanju određenog naloga s nalozima koji su dostupni u sustavu u određenom trenutku, pod uvjetom da je to u skladu s posebnim uputama primljenim od klijenata te obvezama najpovoljnijeg izvršavanja naloga.

Kod sustava koji uparuje naloge klijenta operater bi trebao moći odlučiti hoće li, kada i koliki dio naloga od njih dva ili više upariti u okviru sustava. U skladu s člankom 20. stavcima 1., 2., 4. i 5. Direktive 2014/65/EU te ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 3. Direktive 2014/65/EU društvo bi trebalo moći olakšati pregovore između klijenata kako bi dva ili više potencijalno podudarnih trgovinskih interesa spojilo u transakciju. Operater OTP-a na objema diskrecijskim razinama mora poštovati svoje obveze u skladu s člancima 18. i 27. Direktive 2014/65/EU. Tržišni operater ili investicijsko društvo koji upravljaju OTP-om trebali bi pojasniti korisnicima odgovarajućeg mjesta trgovanja kako će koristiti diskrecijsko pravo. Budući da OTP predstavlja stvarnu trgovinsku platformu, operater platforme trebao bi biti neutralan. Stoga bi investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju OTP-om trebali biti podložni zahtjevima u vezi s nediskriminirajućim izvršenjem, a niti bi investicijsko društvo, odnosno tržišni operater koji upravljaju OTP-om, niti bilo koji subjekt koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao investicijsko društvo ili tržišni operater smjeli izvršavati naloge klijenata na OTP-u koristeći vlastiti kapital.

Za potrebe olakšavanja izvršenja jednog ili više naloga klijenata u obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama koje nisu podložne obvezi poravnanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6), operateru OTP-a dopušteno je koristiti trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga u smislu Direktive 2014/65/EU pod uvjetom da je klijent pristao na taj postupak. U pogledu državnih dužničkih vrijednosnih papira za koje ne postoji likvidno tržište, investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju OTP-om trebali bi moći trgovati za vlastiti račun i bez uparivanja naloga. Kod korištenja trgovanja za vlastiti račun uparivanjem naloga moraju se poštovati svi zahtjevi za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja, kao i obveze najpovoljnijeg izvršenja naloga. Operater OTP-a ili bilo koji subjekt koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao investicijsko društvo ili tržišni operater ne bi se trebao ponašati kao sistematski internalizator na OTP-u kojim upravlja. Osim toga, operater OTP-a podliježe istim obvezama kao i operater MTP-a u pogledu dobrog upravljanja mogućim sukobima interesa.

(10)

Cjelokupno organizirano trgovanje trebalo bi se obavljati na uređenim mjestima i biti potpuno transparentno, kako prije trgovanja tako i poslije trgovanja. Na odgovarajući način prilagođeni zahtjevi u pogledu transparentnosti stoga bi se trebali primjenjivati na sve vrste mjesta trgovanja i sve financijske instrumente kojima se na njima trguje.

(11)

Kako bi se osiguralo da se više trguje na uređenim mjestima trgovanja i posredstvom sistematskih internalizatora, ovom Uredbom potrebno je za investicijska društva uvesti obvezu trgovanja za dionice koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili kojima se trguje na mjestu trgovanja. Tom obvezom trgovanja od investicijskih društava zahtijeva se da provedu sve transakcije, uključujući one za vlastiti račun kao i transakcije koje se provode izvršavajući naloge klijenata na uređenom tržištu, MTP-u, posredstvom sistematskog internalizatora ili jednakovrijednog mjesta trgovanja u trećoj zemlji Međutim, trebalo bi predvidjeti izuzeće od te obveze trgovanja ako za to postoji legitiman razlog. Ti legitimni razlozi uključuju nesistematske transakcije, ad hoc, nepravilne i povremene transakcije, kao i tehničke transakcije poput prepuštenih transakcija koje ne doprinose procesu utvrđivanja cijena. Izuzeće od obveze trgovanja ne bi se smjelo koristiti za zaobilaženje ograničenja uvedenih kod korištenja izuzeća u vezi s referentnom cijenom i izuzeća u vezi s dogovorenom cijenom ili za upravljanje mrežom internog uparivanja ili drugim sustavom uparivanja.

Mogućnost trgovanja posredstvom sistematskog internalizatora ne dovodi u pitanje režim sistematskog internalizatora utvrđen u ovoj Uredbi. Namjera je da se, ako investicijsko društvo zadovoljava relevantne kriterije utvrđene u ovoj Uredbi može smatrati sistematskim internalizatorom za tu određenu dionicu, a koji su utvrđeni u ovoj Uredbi, trgovanje se može provesti na taj način; međutim, ako se to investicijsko društvo ne može smatrati sistematskim internalizatorom za tu određenu dionicu, ipak bi trebalo moći provesti trgovanje posredstvom drugog sistematskog internalizatora ako je to u skladu s njegovim obvezama najpovoljnijeg izvršenja naloga i ako mu je ta mogućnost dostupna. Osim toga, kako bi se osigurala propisna uređenost multilateralnog trgovanja dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima, investicijsko društvo koje upravlja unutarnjim sustavom za uparivanje naloga na multilateralnoj osnovi trebalo bi imati odobrenje za rad kao MTP. Trebalo bi razjasniti i da bi se odredbe o najpovoljnijem izvršavanju naloga iz Direktive 2014/65/EU trebale primjenjivati tako da se njima ne ugrožavaju obveze trgovanja prema ovoj Uredbi.

(12)

Trgovanje potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima, sličnim financijskim instrumentima i dionicama osim onih koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu obavlja se uglavnom na sličan način i ostvaruje gotovo istu gospodarsku svrhu kao i trgovanje dionicama koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu. Odredbe o transparentnosti koje se primjenjuju na dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu stoga bi trebalo proširiti i na te financijske instrumente.

(13)

Iako se načelno uvažava potreba za sustavom izuzeća od obveze transparentnosti prije trgovanja kako bi se omogućilo transparentno funkcioniranje tržišta, trebalo bi preispitati odredbe o izuzećima u pogledu dionica koje se primjenjuju na temelju Direktive 2004/39/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 1287/2006 (7), s obzirom na njihovu daljnju prikladnost u smislu područja primjene i mjerodavnih uvjeta. Kako bi se zajamčila jedinstvena primjena izuzeća od obveza u pogledu transparentnosti prije trgovanja dionicama i, eventualno, sličnim financijskim instrumentima i nevlasničkim proizvodima za posebne tržišne modele i vrste te veličine naloga, Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8) (ESMA), trebalo bi procijeniti kompatibilnost pojedinačnih zahtjeva za primjenu izuzeća u pogledu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi i delegiranim aktima predviđenim ovom Uredbom. Procjena ESMA-e trebala bi imati obliku mišljenja u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Osim toga, ESMA bi trebala razmotriti postojeća izuzeća za dionice u primjerenom razdoblju te, primjenjujući isti postupak, procijeniti jesu li ona još uvijek u skladu s odredbama ove Uredbe i navedenih delegiranih akata koji su predviđeni ovom Uredbom.

(14)

Financijska kriza razotkrila je specifične slabosti s obzirom na to kako se informacije o mogućnostima trgovanja i cijenama financijskih instrumenata, osim dionica, stavljaju na raspolaganje tržišnim sudionicama, a naročito u pogledu vremenskog rasporeda, podrobnosti, jednakog pristupa i pouzdanosti. Stoga je potrebno uvesti pravovremene zahtjeve u pogledu transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja kojima se uzimaju u obzir različita svojstva i tržišne strukture specifičnih vrsta financijskih instrumenata osim dionica te ih prilagoditi različitim vrstama sustava trgovanja, uključujući sustave na temelju naloga, sustave na temelju ponuda, hibridne sustave, sustave za trgovanje koji se temelje na periodičnim dražbama ili sustave glasovnog trgovanja. Kako bi se uspostavio pouzdan okvir za transparentnost za sve relevantne financijske instrumente, ti bi se zahtjevi trebalo primjenjivati na obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice i izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja. Stoga bi izuzeća u odnosu na zahtjev za transparentnost prije trgovanja i prilagodbe zahtjeva u odnosu na odgođeno objavljivanje trebali biti mogući samo u određenim utvrđenim slučajevima.

(15)

Potrebno je uspostaviti odgovarajuću razinu transparentnosti trgovanja na tržištima obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda i izvedenica kako bi se omogućilo lakše vrednovanje proizvoda i učinkovito formiranje cijena. Strukturirani financijski proizvodi trebali bi naročito obuhvaćati vrijednosne papire osigurane imovinom definirane u članku 2. stavku 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (9), koji obuhvaćaju, između ostalog, kolateralizirane zadužnice.

(16)

Kako bi se utvrdila jedinstvena pravila mjerodavna za mjesta trgovanja, isti zahtjevi u pogledu transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja trebali bi se primjenjivati na različite vrste mjesta. Zahtjevi u pogledu transparentnosti trebali bi biti prilagođeni različitim vrstama financijskih instrumenata, uključujući vlasničke instrumente, obveznice i izvedenice, uzimajući u obzir interese ulagatelja i izdavatelja, uključujući izdavatelje državnih obveznica, i tržišnu likvidnost. Zahtjevi bi trebali biti prilagođeni različitim vrstama trgovanja, uključujući sustave na temelju naloga i ponuda kao što je zahtjev za ponudom, kao i hibridne sustave i sustave glasovnog posredovanja, te bi trebalo uzeti u obzir veličinu transakcije, uključujući promet, i druge relevantne kriterije.

(17)

Kako bi se izbjegao negativni učinak na proces formiranja cijena, potrebno je uvesti odgovarajući mehanizam najvećeg volumena za naloge plasirane u sustavima koji se temelje na metodologiji trgovanja kod koje se cijena određuje u skladu s referentnom cijenom, kao i za određene dogovorene transakcije. Taj bi mehanizam trebao imati dvostruko ograničenje: najveći volumen koji se primjenjuje na svako mjesto trgovanja koje koristi ta izuzeća tako da se na svakom mjestu trgovanja može provesti samo određeni postotak trgovanja, a uz to se primjenjuje najveći ukupni volumen čije bi prekoračenje dovelo do suspenzije korištenja tih izuzeća u cijeloj Uniji. U pogledu dogovorenih transakcija, trebao bi se primjenjivati samo na transakcije izvršene unutar trenutačnog raspona cijena ponderiranog volumenom koji utječe na knjigu naloga ili ponude održavatelja tržišta dotičnog mjesta trgovanja koji upravljaju navedenim sustavom. Trebao bi isključiti dogovorene transakcije u nelikvidnim dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima ili drugim sličnim financijskim instrumentima kao i one transakcije koje podliježu uvjetima različitima od trenutačne tržišne cijene jer one ne doprinose procesu formiranja cijene.

(18)

Kako trgovanje izvan uređenog tržišta ne bi ugrozilo učinkovito određivanje cijena ili stvaranje transparentnih jednakih konkurentskih uvjeta za različite načine trgovanja, na investicijska društva koja trguju financijskim instrumentima za vlastiti račun izvan uređenog tržišta trebalo bi primijeniti odgovarajuće zahtjeve u pogledu transparentnosti prije trgovanja ako ta društva trguju u svojstvu sistematskog internalizatora za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente za koje postoji likvidno tržište, te obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice i izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja i za koje postoji likvidno tržište.

(19)

Investicijsko društvo koje izvršava naloge klijenta uz korištenje vlastitog kapitala trebalo bi se smatrati sistematskim internalizatorom, osim ako se transakcije ne izvršavaju izvan mjesta trgovanja povremeno, privremeno i neredovito. Stoga bi se sistematske internalizatore trebalo definirati kao investicijska društva koja, na organizirani, učestali i sistematski način te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun izvršavanjem naloga klijenata izvan mjesta trgovanja. Zahtjevi za sistematske internalizatore iz ove Uredbe trebali bi se primjenjivati na investicijsko društvo samo u odnosu na svaki pojedinačni financijski instrument (npr. na razini oznake ISIN) za koji to društvo djeluje kao sistematski internalizator. Kako bi se osigurala objektivna i učinkovita primjena definicije sistematskog internalizatora na investicijska društva, za sistematsku internalizaciju trebao bi postojati unaprijed određeni prag s točnim opisom onoga što se podrazumijeva pod učestalim i sistematskim načinom te znatnom mjerom.

(20)

Dok je OTP svaki sustav ili platforma u kojoj su višestruki interesi trećih strana za kupnju i prodaju međusobno povezani, sistematskom internalizatoru ne bi smjelo biti dopušteno spajati interese trećih strana za kupnju i prodaju. Primjerice, tzv. platforma s jednim trgovcem na kojoj se trgovanje uvijek odvija preko jednog investicijskog društva trebala bi se smatrati sistematskim internalizatorom ako ispunjava uvjete iz ove Uredbe. Međutim, tzv. platforma s više trgovaca na kojoj za isti financijski instrument međusobno djeluje više trgovaca ne bi se trebala smatrati sistematskim internalizatorom.

(21)

Sistematski internalizatori trebali bi na temelju svoje poslovne politike te na objektivan i nediskriminirajući način moći odlučiti kojim će ulagateljima dati pristup svojim ponudama, praveći razliku između kategorija klijenata te bi također trebali imati pravo uzeti u obzir razliku između klijenata, primjerice u odnosu na kreditni rizik. Sistematski internalizatori ne bi smjeli biti obvezni objavljivati obvezujuće ponude, izvršavati naloge klijenta i omogućiti pristup svojim ponudama za transakcije vlasničkog kapitala iznad uobičajene veličine tržišta i transakcije nevlasničkog kapitala iznad količine tipične za taj financijski instrument.Nadležna tijela trebala bi provjeravati usklađenost sistematskih internalizatora s njihovim obvezama, a sistematski internalizatori trebali bi nadležnim tijelima dostaviti informacije koje im to omogućuju.

(22)

Namjera ove Uredbe nije zahtijevati primjenu pravila o transparentnosti prije trgovanja na transakcije provedene izvan uređenog tržišta (OTC), osim na one koje se izvršavaju posredstvom sistematskog internalizatora.

(23)

Tržišni podaci trebali bi biti lako dostupni korisnicima te raščlanjeni u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se ulagateljima i pružateljima podatkovnih usluga koji zadovoljavaju njihove potrebe omogućila što bolja prilagodba podatkovnih rješenja. Stoga podaci o transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja trebali bi biti dostupni javnosti u „nevezanom” obliku kako bi se smanjili troškovi tržišnih sudionika prilikom kupnje podataka.

(24)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća (11) trebale bi se u potpunosti primjenjivati na razmjenu, prijenos i obradu osobnih podataka za potrebe ove Uredbe, a naročito glave IV., od strane država članica i ESMA-e.

(25)

S obzirom na sporazum koji su postigle države sudionice sastanka na vrhu skupine G20 održanog u Pittsburghu 25. rujna 2009. o preseljenju trgovanja standardiziranim ugovorima o OTC izvedenicama na burze ili elektroničke trgovinske platforme gdje je to primjereno, potrebno je utvrditi formalni regulatorni postupak za trgovanje između financijskih drugih ugovornih strana i velikih nefinancijskih drugih ugovornih strana svim izvedenicama koje se smatraju prihvatljivima za poravnanje i dovoljno su likvidne, a koje bi se trebao odvijati na mjestima trgovanja koja podliježu usporedivim propisima i omogućuju sudionicima trgovanje s više drugih ugovornih strana. Pri procjeni dostatne likvidnosti trebalo bi uzeti u obzir karakteristike tržišta na nacionalnoj razini, uključujući elemente kao što su broj i vrsta tržišnih sudionika na dotičnom tržištu, te karakteristike transakcija poput veličine i učestalosti transakcija na tom tržištu.

Likvidno tržište određenim razredom proizvoda izvedenica bit će obilježeno velikim brojem aktivnih sudionika na tržištu, uključujući primjerenu kombinaciju pružatelja likvidnosti i primatelja likvidnosti, ovisno o broju proizvoda kojima se trguje, a koji često trguju tim proizvodima u obujmu koji ne prelazi uobičajenu veličinu tržišta. Takva tržišna aktivnost trebala bi biti naznačena velikim brojem otvorenih ponuda za odgovarajuću izvedenicu, zbog čega ostaje mali raspon cijene za izvršenje transakcije uobičajene tržišne veličine. Pri ocjeni dostatne likvidnosti u obzir bi trebalo uzeti da se likvidnost izvedenice može značajno razlikovati ovisno o tržišnim uvjetima i njezinom poslovnom ciklusu.

(26)

S obzirom na sporazum koji su postigle države sudionice sastanka na vrhu skupine G20 održanog u Pittsburgu 25. rujna 2009. o preseljenju trgovanja standardiziranim ugovorima o OTC izvedenicama na burze ili elektroničke trgovinske platforme gdje je to moguće, s jedne strane, i relativno manju likvidnost različitih OTC izvedenica, s druge strane, primjereno je predvidjeti primjereni krug prihvatljivih mjesta na kojima se može obavljati trgovanje u skladu s tom obvezom. Sva prihvatljiva mjesta trebala bi biti podložna pomno usklađenim zahtjevima u pogledu organizacijskih i operativnih aspekata, načina smanjenja sukoba interesa, nadzora svih aktivnosti trgovanja, transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja koja je prilagođena financijskom instrumentu i vrstama sustava trgovanja kako bi se omogućila interakcija među trgovinskim interesima trećih strana. Međutim trebalo bi predvidjeti mogućnost da operateri mjesta trgovanja organiziraju transakcije u skladu s tom obvezom između više trećih strana prema svojoj diskrecijskoj ocjeni kako bi se osigurali bolji uvjeti izvršenja i likvidnost.

(27)

Obveza zaključivanja transakcija izvedenicama iz razreda izvedenica koji podliježe obvezi trgovanja na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili na mjestu trgovanja u trećoj zemlji ne bi se trebao primjenjivati na sastavnice usluga smanjenja rizika nakon trgovanja koje se ne koriste kod utvrđivanja cijena, koje smanjuju netržišne rizike za portfelje izvedenica, uključujući postojeće portfelje OTC izvedenica u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 bez mijenjanja tržišnog rizika portfelja. Osim toga, iako je potrebno uvesti posebne odredbe za kompresiju portfelja, ovom se Uredbom ne namjerava spriječiti korištenje drugih usluga smanjenja rizika nakon trgovanja.

(28)

Obveza trgovanja utvrđena za te izvedenice trebala bi omogućiti uspješno tržišno natjecanje među prihvatljivim mjestima trgovanja. Stoga ta mjesta trgovanja ne bi trebala imati mogućnost zahtijevanja isključivih prava u vezi s bilo kojom izvedenicom koja podliježe navedenoj obvezi trgovanja čime bi se ostalim mjestima trgovanja onemogućilo obavljanje trgovanja tim instrumentima. Kako bi se osiguralo uspješno tržišno natjecanje među mjestima trgovanja izvedenicama, nužno je da ona imaju nediskriminirajući i transparentan pristup središnjim drugim ugovornim stranama. Nediskriminirajući pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani trebao bi značiti da mjesto trgovanja ima pravo na nediskriminirajuće postupanje u smislu kako se tretiraju ugovori kojima se trguje na njegovoj platformi s obzirom na zahtjeve za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora i međusobnog kolateraliziranja s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane i na nediskriminirajuće naknade za poravnanje.

(29)

Ovlasti nadležnih tijela trebalo bi nadopuniti mehanizmom kojim se izričito zabranjuje ili ograničava stavljanje na tržište, distribucija i prodaja svih financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita koji izazivaju zabrinutost u pogledu zaštite ulagatelja, ispravnog funkcioniranja i integriteta financijskih tržišta ili tržišta robom ili stabilnosti financijskog sustava u cjelini ili njegovih dijelova, kao i odgovarajućim ovlastima ESMA-e ili, u slučaju strukturiranih depozita, europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) (EBA) osnovanog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (12), u pogledu koordiniranja i postupanja u kriznim situacijama. Izvršavanje tih ovlasti od strane nadležnih tijela te, u iznimnim slučajevima, ESMA-e ili EBA-e trebalo bi biti podložno potrebi ispunjavanja brojnih konkretnih uvjeta. U slučaju ispunjavanja tih uvjeta, nadležno tijelo ili, u iznimnim slučajevima, ESMA ili EBA, trebali bi moći nametnuti zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se neki financijski instrument ili strukturirani depozit stavi na tržište, distribuira ili proda klijentima.

Te ovlasti ne podrazumijevaju zahtjeve za uvođenje ili primjenu odobrenja proizvoda ili licenciranje od strane nadležnog tijela, ESMA-e ili EBA-e, i ne oslobađaju investicijska društva od njihove obveze poštovanja svih relevantnih zahtjeva iz ove Uredbe ili Direktive 2014/65/EU. Uredno funkcioniranje i integritet tržišta robom trebao bi biti jedan od kriterija za intervenciju nadležnih tijela kako bi se omogućilo djelovanje u slučaju mogućih negativnih vanjskih utjecaja na tržišta robom od aktivnosti na financijskim tržištima. To se posebno odnosi na tržišta poljoprivrednom robom čija je svrha osigurati sigurnu opskrbu stanovništva hranom. U tim slučajevima, mjere je potrebno uskladiti s tijelima nadležnima za predmetna tržišta robom.

(30)

Nadležna tijela trebala bi obavijestiti ESMA-u o pojedinostima u vezi sa svim svojim zahtjevima za smanjenje pozicije vezano za pojedini ugovor o izvedenici, u vezi sa svim jednokratnim limitima i svim prethodno utvrđenim limitima pozicija radi bolje koordinacije i usklađenosti pri primjeni tih ovlasti. Najvažniji podaci o svim prethodno utvrđenim limitima pozicija koje primjenjuje nadležno tijelo trebaju biti objavljeni na internetskoj stranici ESMA-e.

(31)

ESMA bi trebala biti u mogućnosti od svih osoba tražiti informacije o njihovoj poziciji u vezi s pojedinim ugovorom o izvedenici, zahtijevati da se ta pozicija smanji te osobama ograničiti mogućnost da sklapaju pojedinačne transakcije u vezi s robnim izvedenicama. U takvim slučajevima ESMA bi trebala obavijestiti relevantna nadležna tijela o mjerama čije poduzimanje predlaže i trebala bi objaviti te mjere.

(32)

Podatke u vezi s transakcijama financijskim instrumentima trebalo bi dostaviti nadležnim tijelima kako bi ona mogla utvrditi i ispitati potencijalne slučajeve zlouporabe tržišnog položaja, pratiti korektno i ispravno funkcioniranje tržišta kao i aktivnosti investicijskih društava. Tim nadzorom obuhvaćeni su svi financijski instrumenti kojima se trguje na mjestu trgovanja i financijski instrumenti čiji je temelj financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja ili čiji je temelj indeks ili košarica sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja. Ova obveza trebala bi se primjenjivati bez obzira na to jesu li transakcije bilo kojim od tih financijskih instrumenata izvršene na mjestu trgovanja. Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje investicijskih društava, financijske instrumente koji nisu podložni zlouporabi tržišnog položaja trebalo bi izuzeti od obveze izvješćivanja. U izvješćima bi se trebao koristiti identifikator pravne osobe u skladu s obvezama G-20. ESMA bi o funkcioniranju takvog izvješćivanja nadležnim tijelima trebala izvijestiti Komisiju, koja bi prema potrebi trebala predložiti promjene.

(33)

Operater mjesta trgovanja svojem bi nadležnom tijelu trebao dostaviti relevantne referentne podatke o financijskom instrumentu. Nadležna tijela te podatke trebaju bez odlaganja dostaviti ESMA-i, koja bi ih trebala odmah objaviti na svojoj internetskoj stranici kako bi ona i nadležna tijela mogli koristiti, analizirati i razmjenjivati izvješća o transakciji.

(34)

Kako bi izvješća o transakcijama ispunila svoju svrhu kao sredstvo za praćenje tržišta, u njima je potrebno navesti osobu koja je donijela investicijsku odluku te osobe odgovorne za njezino izvršenje. Osim režima transparentnosti iz Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13), obilježavanjem kratke prodaje pružaju se korisne dodatne informacije koje nadležnim tijelima omogućuju praćenje razina kratke prodaje. Nadležna tijela trebala bi imati potpun pristup evidencijama u svim etapama procesa izvršenja naloga, od početne odluke o trgovanju do njezinog izvršenja. Stoga bi financijska društva trebala voditi evidenciju o svim svojim nalozima i svim svojim transakcijama financijskim instrumentima, a od operatera platformi zahtijeva se vođenje evidencija o svim nalozima koji su zaprimljeni u njihovim sustavima. ESMA bi trebala koordinirati razmjenu informacija među nadležnim tijelima kako bi im se zajamčio pristup svim evidencijama o transakcijama i nalozima u vezi s financijskim instrumentima pod njihovim nadzorom, uključujući i one transakcije i naloge koji se izvršavaju na platformama koje rade izvan njihovog područja nadležnosti.

(35)

Trebalo bi izbjegavati dvostruko dostavljanje istovjetnih informacija. Ne bi trebalo zahtijevati da se izvješća dostavljena trgovinskim repozitorijima koji su registrirani ili priznati u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012za relevantne financijske instrumente, a koja sadrže sve potrebne informacije u svrhu izvješćivanja o transakcijama, dostavljaju nadležnim tijelima, već bi ih njima trebali dostavljati trgovinski repozitoriji. Uredba (EU) br. 648/2012 u skladu s time trebala bi se izmijeniti.

(36)

Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela trebala bi biti u skladu s pravilima prijenosa osobnih podataka kako je navedeno u Direktivi 95/46/EZ. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane ESMA-e treba biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 45/2001., koja bi se trebala u cijelosti primjenjivati na obradu osobnih podataka za potrebe ove Uredbe.

(37)

Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuju se kriteriji prema kojima bi određeni razredi OTC izvedenica trebali biti podložni obvezi poravnanja. Njome se također sprečava narušavanje tržišnog natjecanja jer se zahtijeva da mjesta trgovanja imaju nediskriminirajući pristup središnjim drugim ugovornim stranama koje obavljaju poravnanje OTC izvedenica kao i da središnje druge ugovorne strane koje obavljaju poravnanje OTC izvedenica imaju nediskriminirajući pristup izvorima podataka o trgovanju kojima raspolažu mjesta trgovanja. Budući da su OTC izvedenice definirane kao ugovori o izvedenicama čije se izvršenje ne odvija na uređenom tržištu, nema potrebe za uvođenje sličnih zahtjeva za uređena tržišta temeljem ove Uredbe. Za izvedenice kojima se trguje na uređenim tržištima također bi se trebalo provesti središnje poravnanje.

(38)

Osim zahtjeva iz Direktive 2004/39/EZ i Direktive 2014/65/EU kojima se države članice onemogućuju da neopravdano ograničuju pristup infrastrukturi poslije trgovanja, kao što su središnje druge ugovorne strane i sustavi za poravnanje, neophodno je da se ovom Uredbom eliminiraju različite druge poslovne prepreke koje onemogućuju tržišno natjecanje na području poravnanja financijskih instrumenata. U cilju izbjegavanja diskriminirajuće prakse, središnje druge ugovorne strane trebale bi prihvaćati poravnanje transakcija izvršenih na različitim mjestima trgovanja pod uvjetom da ta mjesta ispunjavaju operativne i tehničke uvjete koje je postavila dotična središnja druga ugovorna strana, uključujući zahtjeve povezane s upravljanjem rizikom. Središnja druga ugovorna strana trebala bi odobriti pristup ako su zadovoljeni određeni kriteriji za pristup navedeni u regulatornim tehničkim standardima. U pogledu novoosnovanih središnjih drugih ugovornih strana koje su odobrene ili priznate na razdoblje kraće od tri godine u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, u vezi s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca, nadležna tijela trebala bi imati mogućnost odobrenja prijelaznog razdoblja u trajanju do dvije i pol godine prije nego što spomenute središnje ugovorne strane dobiju potpuni nediskriminirajući pristup u vezi s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca. Međutim, ako središnja druga ugovorna strana odluči iskoristiti prijelazni režim, tijekom njegovog trajanja ne bi trebala imati pravo pristupa mjestu trgovanja u skladu s ovom Uredbom. Nadalje, nijedno mjesto trgovanja koje je usko povezano s tom središnjom drugom ugovornom stranom, tijekom trajanja prijelaznog režima ne bi trebalo imati prava pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s ovom Uredbom.

(39)

U Uredbi (EU) br. 648/2012 utvrđeni su uvjeti pod kojima bi se za OTC izvedenice trebao odobriti nediskriminirajući pristup između središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja. U Uredbi (EU) br. 648/2012 OTC izvedenice definirane su kao izvedenice čije se izvršenje ne odvija na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje koje se smatra jednakovrijednim uređenom tržištu u skladu s člankom 19. stavkom 6. Direktive 2004/39/EZ. Kako bi se izbjegle praznine ili preklapanja te osigurala dosljednost između Uredbe (EU) br. 648/2012 i ove Uredbe, zahtjevi ove Uredbe za nediskriminirajući pristup između središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja primjenjuju se na izvedenice kojima se trguje na uređenim tržištima ili na tržištu treće zemlje koje se smatra jednakovrijednim uređenom tržištu u skladu s Direktivom 2014/65/EU te na sve financijske instrumente koji nisu izvedenice.

(40)

Od mjesta trgovanja treba zahtijevati da središnjim drugim ugovornim stranama koje žele obavljati poravnanje transakcija izvršenih na tom mjestu trgovanja omoguće transparentan i nediskriminirajući pristup, uključujući i pristup njihovim izvorima podataka. Međutim, to ne bi smjelo zahtijevati korištenje ugovora o međudjelovanju za klirinške transakcije izvedenicama ili dovesti do fragmentacije likvidnosti na način koji bi ugrozio neometano i uredno funkcioniranje tržišta. Mjesto trgovanja pristup bi trebalo odbiti samo ako nisu zadovoljeni određeni kriteriji navedeni u regulatornim tehničkim standardima. U pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi bilo bi nerazmjerno očekivati od manjih mjesta trgovanja, posebno onih koja su usko povezana sa središnjim drugim ugovornim stranama, da bez odlaganja ispune zahtjeve za nediskriminirajući pristup ako još uvijek nemaju tehničku mogućnost da djeluju pod jednakim uvjetima na većini tržišta infrastrukture nakon trgovanja. Stoga bi mjesta trgovanja koja su ispod odgovarajućeg praga trebala imati mogućnost da sama sebe izuzmu, a time i središnje druge ugovorne strane koje su s njima povezane, od zahtjeva za nediskriminirajući pristup u vezi s izvedenicama kojima se trguje na burzi na razdoblje od 30 mjeseci s mogućnošću naknadnih obnova. Međutim, ako se mjesto trgovanja odluči izuzeti, tijekom trajanja izuzeća ne bi trebalo imati pravo pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s ovom Uredbom.

Nadalje, nijedna središnja druga ugovorna strana usko povezana s tim mjestom trgovanja tijekom trajanja izuzeća ne bi trebala imati prava pristupa mjestu trgovanja u skladu s ovom Uredbom. U Uredbi (EU) br. 648/2012 navodi se da u slučaju da se trgovinska prava i prava intelektualnog vlasništva odnose na financijske usluge povezane s ugovorima o izvedenicama, licencije bi se trebale izdavati pod razmjernim, korektnim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima. Središnjim drugim ugovornim stranama i drugim mjestima trgovanja treba stoga omogućiti pristup licencijama i informacijama u vezi s referentnim vrijednostima koje se koriste pri određivanju vrijednosti financijskih instrumenata na razmjernoj, korektnoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi, a svaka licencija trebala bi se izdati pod razumnim komercijalnim uvjetima. Ne dovodeći u pitanje primjenu pravila tržišnog natjecanja, ako nova referentna vrijednost bude razvijena nakon stupanja na snagu ove Uredbe, obveza licenciranja trebala bi početi 30 mjeseci nakon što započne trgovanje financijskim instrumentom koji se poziva na tu referentnu vrijednost ili se on uvrsti za trgovanje. Pristup licencijama ključan je za olakšavanje pristupa između mjesta trgovanja i središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člancima 35. i 36. jer bi u suprotnom ugovori o licenciranju i dalje mogli sprečavati pristup između mjesta trgovanja i središnjih drugih ugovornih strana kojima su zatražila pristup.

Uklanjanjem prepreka i diskriminirajućih postupaka nastoji se ojačati tržišno natjecanje u području poravnanja i trgovanja financijskim instrumentima kako bi se smanjili troškovi ulaganja i zaduživanja, eliminirale neučinkovitosti i potakla inovacija na tržištima Unije. Komisija treba i dalje pažljivo pratiti razvoj infrastrukture poslije trgovanja i, prema potrebi, intervenirati kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, osobito ako se odbijanjem pristupa infrastrukturi ili referentnim vrijednostima krše članci 101. i 102. UFEU-a. Dužnostima licenciranja u skladu s ovom Uredbom ne bi se smjela dovoditi u pitanje opća obveza vlasnika referentnih vrijednosti u skladu s pravilima tržišnog natjecanja i posebice člancima 101. i 102. UFEU-a, u vezi s pristupom referentnim vrijednostima koje su nužne za ulazak na novo tržište. Odobrenja nadležnih tijela da se tijekom prijelaznih razdoblja ne primjenjuju prava pristupa ne predstavljaju odobrenja za rad ili izmjene odobrenja za rad.

(41)

Pružanje usluga društava iz trećih zemalja u Uniji podliježe nacionalnim pravima i zahtjevima. Ti su propisi vrlo različiti, a društva koja su dobila odobrenje za rad u skladu s njima ne uživaju slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana u drugim državama članicama osim one u kojoj imaju poslovni nastan. Primjereno je uvesti zajednički regulatorni okvir na razini Unije. Ti propisi trebali bi ujednačiti postojeći razjedinjeni okvir, zajamčiti sigurnost i jednako postupanje prema društvima iz trećih zemalja koja pristupaju tržištu Unije, zajamčiti da je Komisija obavila ocjenu stvarne jednakovrijednosti s obzirom na bonitetni okvir i okvir poslovnog ponašanja trećih zemalja, te bi trebali osigurati usporedivu razinu zaštite klijenata u EU-u koji primaju usluge društava iz trećih zemalja.

Prilikom primjene propisa Komisija i države članice trebale bi davati prednost područjima obuhvaćenima obvezama skupine G-20 i sporazumima s najvećim trgovinskim partnerima Unije te bi trebale uzimati u obzir središnju ulogu koju Unija ima na svjetskim financijskim tržištima, osigurati da prihvaćanje zahtjeva trećih zemalja ne sprečava ulagatelje i izdavatelje iz Unije od ulaganja ili dobivanja financiranja od trećih zemalja ili ulagatelje i izdavatelje iz trećih zemalja od ulaganja, prikupljanja kapitala ili korištenja financijskim uslugama na tržištima Unije osim ako to nije potrebno zbog objektivnih razloga opreza utemeljenih na dokazima. Prilikom provedbe ocjena Komisija bi trebala uzeti u obzir ciljeve i načela uređenja vrijednosnih papira Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) te njezine preporuke s izmjenama i tumačenjem IOSCO-a.

Ako nije moguće donijeti odluku o stvarnoj jednakovrijednosti, pružanje usluga društava iz trećih zemalja u Europskoj uniji i dalje podliježe nacionalnim režimima. Komisija bi na vlastitu inicijativu trebala pokrenuti ocjenjivanje jednakovrijednosti. Države članice trebale bi moći pokazati da žele da određena treća zemlja ili određene treće zemlje podliježu ocjeni jednakovrijednosti koju provodi Komisija, ali Komisija nije obvezna na temelju toga pokrenuti proces utvrđivanja jednakovrijednosti. Ocjena jednakovrijednosti trebala bi se temeljiti na rezultatima; trebala bi ocijeniti u kojoj mjeri regulatorni i nadzorni okvir dotične treće zemlje imaju slične i odgovarajuće regulatorne učinke te u kojoj mjeri ispunjavaju iste ciljeve kao pravo Unije. Kod pokretanja tih ocjena jednakovrijednosti, Komisija bi trebala dati prednost onim nadležnostima trećih zemalja koje uzimaju u obzir značaj koji utvrđivanje jednakovrijednosti ima za društva i klijente iz Unije, postojanje ugovora o nadzoru i suradnji između trećih zemalja i država članica, postojanje učinkovitog jednakovrijednog sustava za priznavanje investicijskih društava koja su odobrenje za rad izdali strani pravni sustavi kao i interes i voljnost predmetne treće zemlje da pokrene proces ocjene jednakovrijednosti. Komisija bi trebala pratiti sve značajne promjene regulatornog i nadzornog okvira treće zemlje i prema potrebi revidirati odluke o jednakosti.

(42)

Prema ovoj Uredbi, pružanje usluga bez podružnica trebalo bi biti ograničeno na kvalificirane nalogodavatelje i profesionalne ulagatelje. Ono bi trebalo biti registrirano pri ESMA-i i pod nadzorom treće zemlje. Trebali bi postojati odgovarajući mehanizmi za suradnju između ESMA-e i nadležnih tijela u trećoj zemlji.

(43)

Odredbe ove Uredbe kojima se uređuje pružanje usluga ili obavljanje aktivnosti društava trećih zemalja ne bi trebale utjecati na mogućnost da osobe s poslovnim nastanom u Uniji primaju investicijske usluge od društva iz treće zemlje isključivo na svoju inicijativu ili da investicijska društva ili kreditne institucije iz Unije primaju investicijske usluge ili aktivnosti društava iz trećih zemalja isključivo na njihovu inicijativu ili da klijent prima investicijske usluge iz društva iz treće zemlje isključivo na njegovu inicijativu uz posredovanje takve kreditne institucije ili investicijskog društva. Kada društvo iz treće zemlje pruža usluge isključivo na inicijativu osobe s poslovnim nastanom u Uniji, ne bi se trebalo smatrati da su usluge pružene na području Unije. U slučaju da društvo iz treće zemlje vrbuje klijente ili potencijalne klijente u Uniji ili promiče ili oglašava investicijske usluge ili aktivnosti zajedno s pomoćnim uslugama u Uniji, to se ne bi trebalo smatrati kao pružanjem usluga isključivo na inicijativu klijenta.

(44)

Što se tiče priznavanja društava iz trećih zemalja i u skladu s međunarodnim obvezama Unije sukladno ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, uključujući Opći sporazum o trgovini uslugama, odluke kojima se utvrđuje istovrijednost regulatornih i nadzornih okvira trećih zemalja s regulatornim i nadzornim okvirom Unije trebalo bi donijeti samo ako pravni i nadzorni okvir treće zemlje osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje investicijskih društava kojima su odobrenje za rad izdali strani pravni sustavi u skladu s, između ostalog, općim regulatornim ciljevima i standardima koje je utvrdila skupina G20 u rujnu 2009. o poboljšanju transparentnosti na tržištu izvedenica, ublažavanju sistemskog rizika i zaštiti od zlouporabe tržišta. Takav sustav se treba smatrati istovrijednim ako se njime osigurava da je značajan rezultat primjenjivog regulatornog okvira sličan zahtjevima Unije i trebalo bi ga smatrati učinkovitim ako se ta pravila primjenjuju na dosljedan način.

(45)

Na promptnim sekundarnim tržištima emisijskih jedinica pojavio se niz prijevara, što bi moglo ugroziti povjerenje u trgovanje emisijskim jedinicama utvrđeno Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14), te poduzimaju se mjere za jačanje sustava registracije emisijskih jedinica i uvjeta za otvaranje računa za trgovanje emisijskim jedinicama. U cilju jačanja integriteta i zaštite učinkovitog funkcioniranja tih tržišta, uključujući i sveobuhvatni nadzor nad trgovanjem, primjereno je dopuniti mjere poduzete prema Direktivi 2003/87/EZ prenošenjem emisijskih jedinica u potpunosti u područje primjene ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU, kao i Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Direktive 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća (16) razvrstavajući ih kao financijske instrumente.

(46)

Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a. Osobito, delegirane akte trebalo bi donijeti u pogledu proširenja područja primjene određenih odredbi ove Uredbe na središnje banke trećih zemalja, određenih detalja u vezi s definicijama, posebnih odredbi u vezi s troškovima povezanima s dostupnošću tržišnih podataka pristupa ponudama, količinama pri kojima ili ispod kojih društvo zaključuje transakciju s bilo kojim drugim klijentom kojem je ponuda dostupna, kompresije portfelja te dodatnog utvrđivanja postoji li značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta roba ili stabilnosti cijelog financijskog sustava Unije ili njegovog dijela koja može opravdati djelovanje ESMA-e, EBA-e ili nadležnih tijela, ovlasti ESMA-e za upravljanje pozicijama, produljenje prijelaznog razdoblja na temelju članka 35. stavak 5. ove Uredbe za određeno vrijeme te u pogledu izuzimanja izvedenica kojima se trguje na burzi od područja primjene pojedinih odredbi ove Uredbe za određeno razdoblje. Osobito je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Komisija bi pri pripremi i sastavljanju delegiranih akata trebala osigurati istodobno, pravodobno i prikladno dostavljanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(47)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje odluka o jednakovrijednosti pravnih i nadzornih okvira trećih zemalja za usluge koje pružaju društva iz trećih zemalja ili mjesta trgovanja iz trećih zemalja, radi zadovoljavanja uvjeta mjesta trgovanja za izvedenice podložne obvezi trgovanja i pristupa središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja iz trećih zemalja mjestima trgovanja i središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(48)

S obzirom da ciljeve ove Uredbe, koji se odnose ne uspostavljanje jedinstvenih zahtjeva povezanih s financijskim instrumentima u odnosu na objavljivanje podataka o trgovanju, izvješćivanje o transakcijama nadležnim tijelima, trgovanje izvedenicama i dionicama na organiziranim mjestima, nediskriminirajući pristup središnjim drugim ugovornim stranama, mjestima trgovanja i referentnim vrijednostima, ovlasti u pogledu intervencija u području proizvoda te ovlasti za upravljanje pozicijama i ograničenjima pozicija, pružanje investicijskih usluga ili obavljanje investicijskih aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, premda nacionalna nadležna tijela mogu bolje pratiti tržišna kretanja, ukupan učinak problema u vezi s transparentnošću trgovanja, izvješćivanjem o transakcijama, trgovanjem izvedenicama i zabranama proizvoda i postupaka može u potpunosti razumijeti samo u kontekstu cijele Unije te se stoga, zbog opsega primjene i učinka ove Uredbe, oni mogu na bolji način ostvariti na razini Unije;. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(49)

Nijednom mjerom koju poduzmu nadležno tijelo ili ESMA tijekom obavljanja svojih dužnosti ne bi smjelo doći do izravne ili neizravne diskriminacije prema bilo kojoj državi članici ili skupini država članica kao mjestu pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti u bilo kojoj valuti. Nijednom mjerom koju poduzme EBA tijekom obavljanja svojih dužnosti prema ovoj Uredbi ne bi smjelo doći od izravne ili neizravne diskriminacije prema bilo kojoj državi članici ili skupini država članica.

(50)

Tehnički standardi financijskih usluga trebali bi osigurati odgovarajuću zaštitu štediša, ulagatelja i potrošača u Uniji. Bilo bi korisno i primjereno povjeriti ESMA-i, kao visokospecijaliziranom stručnom tijelu, izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda koji nisu povezani s političkim odlukama, a koji bi se potom podnijeli Komisiji.

(51)

Komisija bi trebala usvojiti nacrt regulatornih tehničkih standarda koji donese ESMA u vezi s detaljnim obilježjima zahtjeva za transparentnost trgovanja, u vezi s operacijama monetarne politike, devizne politike i politike financijske stabilnosti te vrstama transakcija koje su relevantne prema ovoj Uredbi, tu vezi s detaljnim uvjetima za izuzeća od transparentnosti prije trgovanja, u vezi s mehanizmom odgode objavljivanja nakon trgovanja, u vezi s obvezom odvojenog objavljivanja podataka prije trgovanja i poslije trgovanja, u vezi s kriterijima za primjenu obveza transparentnosti prije trgovanja za sistematske internalizatore, u vezi s objavom poslije trgovanja od strane investicijskih društava, u vezi sa sadržajem i učestalošću zahtjeva za podacima za pružanje informacija za potrebe transparentnosti i druge izračune, u vezi s transakcijama koje ne doprinose procesu utvrđivanja cijena, u vezi s podacima o nalozima koji se moraju čuvati, u vezi sa sadržajem i specifikacijama izvješća o transakciji, u vezi sa sadržajem i specifikacijom referentnih podataka o financijskom instrumentu, u vezi s vrstama ugovora koji imaju izravan, značajan i predvidljiv učinak u Uniji i slučajevima kada je za izvedenice nužna obveza trgovanja, u vezi sa zahtjevima za sustave i postupke kojima se osigurava da su transakcije poravnanim izvedenicama podnesene i prihvaćene za poravnanje, u kojemu se navode vrste usluga neizravnog poravnanja, u vezi s utvrđivanjem izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja na organiziranim mjestima trgovanja, u vezi s izvedenicama koje podliježu obvezi trgovanja na organiziranim mjestima trgovanja, u vezi s nediskriminirajućim pristupom središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjestu trgovanja, u vezi s nediskriminirajućim pristupom licenciranju referentnih vrijednosti i obvezom licenciranja referentnih vrijednosti te u vezi s informacijama koje bi društvo iz treće zemlje koje podnosi zahtjev trebalo dostaviti ESMA-i prilikom podnošenja zahtjeva za registraciju. Komisija bi trebala usvojiti taj nacrt regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a te u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(52)

Člankom 95. Direktive 2014/65/EU predviđa se prijelazno izuzeće za određene ugovore o izvedenicama u području energije iz C6 za potrebe obveze poravnanja utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 648/2012. Stoga je potrebno da se to uzme u obzir u tehničkim standardima u kojima se navodi obveza poravnanja i koje sastavlja ESMA u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 648/2012 te da se njima ne nametne obveza poravnanja za ugovore o izvedenicama koji bi naknadno podlijegali prijelaznom izuzeću za ugovore o izvedenicama u području energije iz C6.

(53)

Primjenu zahtjeva iz ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se mogućnost njihove primjene uskladila s primjenom prenesenih odredaba preinačene Direktive i uspostavile sve bitne provedbene mjere. Cjelokupni regulatorni paket trebalo bi zatim početi primjenjivati u istom trenutku. Samo primjenu ovlasti za donošenje provedbenih mjera ne bi trebalo odgađati kako bi se koraci potrebni za izradu nacrta i donošenje tih provedbenih mjera mogli poduzeti što je prije moguće.

(54)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela iz Povelje o temeljnim pravima Europske unije, posebno pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), sloboda poduzetništva (članak 16.), pravo na zaštitu potrošača (članak 38.), pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje (članak 47.) i pravo da se za isto kazneno djelo ne sudi ili kažnjava dvaput (članak 50.), te se ona mora primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima.

(55)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 koji je donio mišljenje 10. veljače 2012. (18),

(a)

objavljivanje podataka o trgovanju;

(b)

izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama;

(c)

trgovanje izvedenicama na organiziranim mjestima;

(d)

nediskriminirajući pristup poravnanju i nediskriminirajući pristup trgovanju referentnim vrijednostima;

(e)

ovlasti nadležnih tijela, ESMA-e i EBA-e te ovlasti ESMA-e u pogledu kontrola nad upravljanjem pozicijama i ograničenjima pozicija;

(f)

pružanje investicijskih usluga ili obavljanje aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja s podružnicom ili bez nje, koja djeluju u skladu s mjerodavnom odlukom o jednakovrijednosti Komisije.

(a)

navode odredbe koje se primjenjuju na relevantne treće zemlje u vezi s regulatornim objavljivanjem transakcija središnjih banaka, uključujući transakcije koje su članovi ESSB-a izvršili u tim trećim zemljama; i

(b)

ocjenjuje mogući učinak koji bi zahtjevi za regulatorno objavljivanje u Uniji mogli imati na transakcije središnjih banaka iz trećih zemalja.

1.

„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (1) Direktive 2014/65/EU;

2.

„investicijske usluge i aktivnosti” znači investicijske usluge i aktivnosti kako su deifnirane u članku 4. stavku 1. točki 2. Direktive 2014/65/EU;

3.

„pomoćne usluge” znači pomoćne usluge kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (3) Direktive 2014/65/EU;

4.

„izvršavanje naloga za račun klijenta” znači izvršavanje naloga za račun klijenta kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 4. Direktive 2014/65/EU;

5.

„trgovanje za vlastiti račun” znači trgovanje za vlastiti račun kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 5. Direktive 2014/65/EU;

6.

„održavatelj tržišta” znači održavatelj tržišta kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 7. Direktive 2014/65/EU;

7.

„klijent” znači klijent kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 9. Direktive 2014/65/EU;

8.

„profesionalni ulagatelj” znači profesionalni ulagatelj kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 10. Direktive 2014/65/EU;

9.

„financijski instrument” znači financijski instrument kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU;

10.

„tržišni operater” znači tržišni operater kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 18. Direktive 2014/65/EU;

11.

„multilateralni sustav” znači multilateralni sustav kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 19. Direktive 2014/65/EU;

12.

„sistematski internalizator” znači sistemski internalizator kako je definiran u članku 4. stavku 1.točki 20. Direktive 2014/65/EU;

13.

„uređeno tržište” znači uređeno tržište kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU;

14.