ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 173

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 57.
12. lipnja 2014.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ ( 1 )

1

 

*

Uredba (EU) br. 597/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 812/2004 o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu

62

 

*

Uredba (EU) br. 598/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju pravila i postupaka u vezi s uvođenjem operativnih ograničenja povezanih s bukom u zračnim lukama Unije unutar uravnoteženog pristupa kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2002/30/EZ

65

 

*

Uredba (EU) br. 599/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom

79

 

*

Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ( 1 )

84

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita ( 1 )

149

 

*

Direktiva 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta)

179

 

*

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

190

 

*

Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU ( 1 )

349

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

UREDBE

12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/1


UREDBA (EU) br. 596/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Istinsko unutarnje tržište za financijske usluge presudno je za gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji.

(2)

Integrirano, učinkovito i transparentno financijsko tržište zahtijeva integritet tržišta. Nesmetano funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i povjerenje javnosti u tržišta preduvjeti su za gospodarski rast i blagostanje. Zlouporaba tržišta šteti integritetu financijskih tržišta i narušava povjerenje javnosti u vrijednosne papire i izvedenice.

(3)

Direktivom 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) upotpunjen je i ažuriran pravni okvir Unije za zaštitu integriteta tržišta. Međutim, uzimajući u obzir novosti na zakonodavnom, tržišnom i tehnološkom planu koje su nastupile od stupanja na snagu te Direktive te dovele do znatnih promjena u financijskom okruženju, navedenu bi Direktivu trebalo sada zamijeniti. Također je potreban novi zakonodavni instrument kako bi se osiguralo postojanje ujednačenih pravila i jasnoće ključnih koncepata te jedinstvenog skupa pravila u skladu sa zaključcima izvješća od 25. veljače 2009. Skupine na visokoj razini o financijskom nadzoru u EU-u, pod predsjedanjem Jacquesa de Larosièrea („De Larosièreova skupina”).

(4)

Postoji potreba za uspostavom ujednačenijeg i snažnijeg okvira s ciljem očuvanja integriteta tržišta, izbjegavanja potencijalne regulatorne arbitraže, jamčenja odgovornosti u slučaju pokušaja manipuliranja, kao i omogućavanja više pravne sigurnosti i manje regulatorne složenosti za sudionike na tržištu. Cilj je ove Uredbe na odlučujući način doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), prema dosljednom tumačenju u sudskoj praksi Suda Europske unije.

(5)

Kako bi se uklonile preostale prepreke trgovini i značajno narušavanje tržišnog natjecanja kao posljedica razlika među nacionalnim pravima te spriječila pojava daljnjih prepreka trgovini i značajnog narušavanja tržišnog natjecanja, potrebno je donijeti uredbu kojom se utvrđuje ujednačenije tumačenje okvira Unije o zlouporabi tržišta, kojim se jasnije određuju pravila primjenjiva u svim državama članicama. Određivanje zahtjeva u vezi sa zlouporabom tržišta u obliku uredbe osigurat će izravnu primjenjivost tih zahtjeva. Time bi se trebali osigurati jedinstveni uvjeti jer se sprečava nastanak razlika među nacionalnim zahtjevima zbog prenošenja direktive. Ovom Uredbom zahtijevat će se da sve osobe poštuju ista pravila u cijeloj Uniji. Njome će se također smanjiti regulatorna složenost i troškovi društava povezani s pridržavanjem, posebno za društva koja se bave prekograničnim poslovanjem, te će se doprinijeti uklanjanju narušavanja tržišnog natjecanja.

(6)

U Komunikaciji Komisije od 25. lipnja 2008. pod nazivom „ ‚Small Business Act’ za Europu” pozivaju se Unija i države članice da izrade pravila kako bi smanjile administrativna opterećenja, prilagodile zakonodavstvo potrebama izdavatelja na tržištima za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te olakšale pristup financiranju tim izdavateljima. U određenom broju odredbi Direktive 2003/6/EZ izdavateljima se nameću administrativna opterećenja, a posebno onima čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova, što bi trebalo smanjiti.

(7)

Zlouporaba tržišta koncept je koji obuhvaća nezakonite postupke na financijskim tržištima, a za potrebe ove Uredbe trebalo bi smatrati da se sastoji od trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Takvim se postupcima onemogućava potpuna i odgovarajuća transparentnost tržišta, što je preduvjet za trgovanje svih gospodarskih subjekata na integriranim financijskim tržištima.

(8)

Područje primjene Direktive 2003/6/EZ bilo je usredotočeno na financijske instrumente uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili za koje je bio podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na takvom tržištu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina financijskim se instrumentima sve više trguje na multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-ovi). Postoje i financijski instrumenti kojima se trguje isključivo na drugim vrstama organiziranih trgovinskih platformi (OTP-ovi) ili isključivo izvan burze (OTC). Područje primjene ove Uredbe trebalo bi stoga uključivati sve financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u te bilo koji drugi postupak ili radnju kojima se može utjecati na takav financijski instrument bez obzira na to odvija li se na mjestu trgovanja. U slučaju pojedinih vrsta MTP-ova koji, poput uređenih tržišta, pomažu društvima da pojačaju vlasničko financiranje, zabrana zlouporabe tržišta primjenjuje se i kada je podnesen zahtjev za uvrštenjem za trgovanje na takvom tržištu. Stoga bi područje primjene ove Uredbe trebalo obuhvaćati financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na MTP-u. Time bi se trebala poboljšati zaštita ulagatelja, očuvati integritet tržišta i osigurati da se jasno zabrani zlouporaba tržišta takvih instrumenata.

(9)

U svrhu transparentnosti, operateri uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a trebali bi, bez odgađanja, obavijestiti svoje nadležno tijelo o pojedinostima u vezi s financijskim instrumentima koje su uvrstili za trgovanje, za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje ili kojima se trguje na njihovom mjestu trgovanja. Drugu obavijest trebalo bi dostaviti kada instrument prestane biti uvršten za trgovanje. Te bi se obveze također trebale primjenjivati na financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na njihovom mjestu trgovanja te za financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje prije stupanja na snagu ove Uredbe. Obavijesti bi Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebala podnijeti nadležna tijela, a ESMA bi trebala objaviti popis svih financijskih instrumenata o kojima je obaviještena. Ova Uredba primjenjuje se na financijske instrumente bez obzira na to jesu li uvršteni na popis koji je objavila ESMA.

(10)

Moguće je da određeni financijski instrumenti kojima se ne trguje na mjestu trgovanja služe za zlouporabu tržišta. To obuhvaća financijske instrumente čija cijena ili vrijednost ovisi o financijskim instrumentima kojima se trguje na mjestu trgovanja ili na njih utječe ili čije trgovanje utječe na cijenu ili vrijednost drugih financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja. Primjeri u kojima takvi instrumenti mogu služiti za zlouporabu tržišta uključuju povlaštene informacije u vezi s dionicom ili obveznicom koje se mogu upotrijebiti kod kupnje izvedenice iz te dionice ili obveznice ili indeks čija vrijednost ovisi o toj dionici ili obveznici. Kada se financijski instrument koristi kao referentna cijena, OTC izvedenica može poslužiti za stjecanje koristi iz manipuliranih cijena ili za manipuliranje cijenom financijskog instrumenta kojim se trguje na mjestu trgovanja. Dodatni je primjer planirano izdanje nove tranše vrijednosnih papira koji inače nisu unutar područja primjene ove Uredbe, ali bi trgovanje tim vrijednosnim papirima moglo utjecati na cijenu ili vrijednost postojećih uvrštenih vrijednosnih papira koji su unutar područja primjene ove Uredbe. Ova Uredba odnosi se i na situaciju kada cijena ili vrijednost instrumenta kojim se trguje na mjestu trgovanja ovisi o OTC instrumentu. Isto bi se načelo trebalo primjenjivati i na promptne ugovore za robu čije se cijene temelje na cijeni izvedenice te na kupnju promptnih ugovora za robu koji su referentni za financijske instrumente.

(11)

Trgovanje vrijednosnim papirima ili povezanim instrumentima za stabilizaciju vrijednosnih papira ili trgovanje vlastitim dionicama u sklopu programa otkupa može biti legitimno zbog ekonomskih razloga i stoga bi u određenim okolnostima trebalo biti izuzeto od zabrana zlouporabe tržišta pod uvjetom da se ta djelovanja provode uz potrebnu transparentnost kada se objavljuju relevantne informacije o stabilizaciji ili programu otkupa.

(12)

Trgovanje vlastitim dionicama u sklopu programa otkupa i stabilizaciju financijskog instrumenta koji ne bi ostvarili pogodnost izuzeća iz ove Uredbe ne bi same po sebi trebalo smatrati zlouporabom tržišta.

(13)

Države članice, članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), ministarstva i druge agencije i subjekte posebne namjene jedne ili više država članica te Uniju i određena druga javna tijela ili osobe koje postupaju u njihovo ime ne bi trebalo ograničavati u provedbi monetarne i tečajne politike te politike upravljanja javnim dugom u mjeri u kojoj oni postupaju u javnom interesu i isključivo s ciljem provedbe tih politika. Također, ne bi trebalo ograničavati transakcije, naloge ili postupke koje s ciljem mobiliziranja financijskih sredstava i pružanja financijske pomoći svojim članovima obavljaju Unija, subjekt posebne namjene jedne države članice ili više njih, Europska investicijska banka, Europski fond za financijsku stabilnost, Europski stabilizacijski mehanizam ili međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije države članice ili više njih. Takvo izuzeće iz područja primjene ove Uredbe može se, u skladu s ovom Uredbom, proširiti na određena javna tijela koja su odgovorna za upravljanje javnim dugom ili u njemu sudjeluju te središnje banke trećih zemalja. U isto vrijeme, izuzeća za monetarnu politiku, tečajnu politiku ili politiku upravljanja javnim dugom ne bi trebalo proširivati na slučajeve u kojima ta tijela sudjeluju u transakcijama, nalozima ili postupcima osim onih s ciljem provedbe tih politika ili u kojima osobe koje rade za ta tijela sudjeluju u transakcijama, nalozima ili postupcima za vlastiti račun.

(14)

Razumni ulagatelji temelje svoje odluke o ulaganju na informacijama koje su im već dostupne, to jest na ex ante dostupnim informacijama. Zato bi pitanje o tome bi li pri donošenju odluke o ulaganju razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir određenu informaciju trebalo ocjenjivati na temelju ex ante dostupnih informacija. Pri takvoj ocjeni u obzir se mora uzeti predviđeni učinak informacije u svjetlu ukupnosti povezanog djelovanja izdavatelja, vjerodostojnost izvora informacija i sve ostale tržišne varijable koje bi vjerojatno utjecale na financijske instrumente, povezane promptne ugovore za robu ili druge proizvode na dražbi na temelju emisijskih jedinica u danim okolnostima.

(15)

Ex post informacije mogu se koristiti za provjeru pretpostavke da je ex ante informacija bila cjenovno osjetljiva, ali se ne bi trebale koristiti za poduzimanje radnji protiv osoba koje su donosile razumne zaključke iz ex ante dostupnih informacija.

(16)

Kada se povlaštene informacije odnose na proces koji se odvija u fazama, svaka faza procesa kao i cjelokupan proces mogli bi predstavljati povlaštene informacije. Međukorak u dugotrajnom procesu može sam po sebi predstavljati skup okolnosti ili događaj koji postoji ili za koji postoje realni izgledi da će se pojaviti na temelju sveukupne procjene faktora koji postoje u određenom trenutku. Međutim, to ne bi trebalo tumačiti tako da se mora uzeti u obzir razmjer učinka tog skupa okolnosti ili tog događaja na cijene predmetnih financijskih instrumenata. Međukorak bi trebalo smatrati povlaštenom informacijom ako on, sam po sebi, ispunjava kriterije za povlaštene informacije utvrđene u ovoj Uredbi.

(17)

Informacije koje se odnose na događaj ili skup okolnosti koji predstavlja međukorak dugotrajnog procesa mogu se odnositi, na primjer, na stanje pregovora o ugovoru, uvjete koji su privremeno dogovoreni tijekom pregovora o ugovoru, mogućnost plasmana financijskih instrumenata, uvjete pod kojima će se financijski instrumenti stavljati na tržište, privremene uvjete plasmana financijskih instrumenata ili razmatranje uvrštavanja financijskog instrumenta u značajni indeks ili brisanja financijskog instrumenta iz takvog indeksa.

(18)

Pravnu sigurnost za sudionike na tržištu trebalo bi ojačati užom definicijom dvaju ključnih elemenata za definiranje povlaštene informacije, a to su precizna narav te informacije i značaj njezinog potencijalnog učinka na cijene financijskih instrumenata, povezane promptne ugovore za robu ili druge proizvode na dražbi na temelju emisijskih jedinica. Kod izvedenica koje su veleprodajni energetski proizvodi, povlaštenim informacijama trebalo bi posebno smatrati informacije koje se moraju objaviti u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(19)

Svrha ove Uredbe nije zabraniti općenite rasprave između dioničara i poslovodstva o poslovnim i tržišnim kretanjima u vezi s izdavateljem. Takvi su odnosi ključni za učinkovito funkcioniranje tržištâ i ne bi ih trebalo zabranjivati ovom Uredbom.

(20)

Promptna tržišta i povezana tržišta izvedenicama globalna su i međusobno snažno povezana te se zlouporaba tržišta može odvijati i na više tržišta i u više zemalja što može prouzročiti velike sistemske rizike. To vrijedi i za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i za manipuliranje tržištem. Povlaštena informacija iz promptnog tržišta posebno može donijeti korist osobi koja trguje na financijskom tržištu. Povlaštene informacije u vezi s robnom izvedenicom trebalo bi definirati kao informacije koje su u skladu s općom definicijom povlaštenih informacija o financijskim tržištima te koje moraju biti objavljene u skladu s pravnim ili regulatornim propisima na razini Unije ili nacionalnoj razini, tržišnim pravilima, ugovorima ili praksom na predmetnom tržištu robnih izvedenica ili promptnom tržištu. Važni primjeri tih pravila uključuju Uredbu (EU) br. 1227/2011 za tržište energije te zajedničku inicijativu za bazu podataka organizacija (Joint Organisations Database Initiative – JODI) za naftu. Te informacije mogu poslužiti kao temelj za donošenje odluka tržišnih sudionika o sklapanju ugovora o robnim izvedenicama ili povezanih promptnih ugovora za robu te bi stoga trebale predstavljati povlaštene informacije koje se moraju objaviti ako postoji vjerojatnost da će značajno utjecati na cijene takvih izvedenica ili povezanih promptnih ugovora za robu.

Osim toga, manipulativne strategije također se mogu proširiti na promptnim tržištima i tržištima izvedenica. Trgovanje financijskim instrumentima, uključujući robne izvedenice, može se koristiti za manipuliranje povezanim promptnim ugovorima za robu, a povezani promptni ugovori za robu mogu se koristiti za manipuliranje povezanim financijskim instrumentima. Zabranom manipuliranja tržištem trebalo bi obuhvatiti i te primjere međusobne povezanosti. Međutim, nije ni primjereno ni praktično proširivati područje primjene ove Uredbe na postupke koji ne uključuju financijske instrumente, na primjer na trgovanje promptnim ugovorima na robu koji utječu samo na promptno tržište. U posebnom slučaju veleprodajnih energetskih proizvoda nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir posebna obilježja definicija iz Uredbe (EU) br. 1227/2011 kada primjenjuju definicije povlaštenih informacija, trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem na temelju ove Uredbe na financijske instrumente povezane s veleprodajnim energetskim proizvodima.

(21)

U skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), Komisija, države članice i druga službeno imenovana tijela odgovorna su, između ostalog, za tehničke aspekte izdavanja emisijskih jedinica, njihovu slobodnu dodjelu industrijskim sektorima koji ispunjavaju kriterije i novim sudionicima te, općenitije govoreći, za razvoj i provedbu okvira Unije za klimatsku politiku kojim se podupire ponuda emisijskih jedinica kupcima obveznih dozvola za emisiju unutar sustava Unije za trgovanje emisijama (EU ETS). Pri izvršavanju tih dužnosti navedena javna tijela mogu, između ostalog, imati pristup cjenovno osjetljivim informacijama koje nisu javne, a u skladu s Direktivom 2003/87/EZ možda trebaju obavljati određene tržišne aktivnosti u vezi s emisijskim jedinicama. Kao posljedica klasifikacije emisijskih jedinica kao financijskih instrumenata u okviru preispitivanja Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), ti instrumenti također će biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

Kako bi se očuvala sposobnost Komisije, država članica i drugih službeno imenovanih tijela da razvijaju i provode klimatsku politiku Unije, aktivnosti tih javnih tijela trebale bi biti izuzete od primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se poduzimaju u javnom interesu i izričito s ciljem ostvarenja te politike te s obzirom na emisijske jedinice. To izuzeće ne bi smjelo negativno utjecati na sveukupnu transparentnost tržišta jer su ta tijela zakonski obvezna poslovati na način koji osigurava ispravno, pravedno i nediskriminirajuće objavljivanje svih cjenovno osjetljivih odluka, kretanja i podataka kao i pristup njima. Osim toga, mjere za osiguranje pravednog i nediskriminirajućeg objavljivanja specifičnih cjenovno osjetljivih informacija kojima raspolažu javna tijela sadržane su u Direktivi 2003/87/EZ i provedbenim mjerama usvojenima u skladu s njom. Istodobno, izuzeće javnih tijela koja provode klimatsku politiku Unije ne bi trebalo obuhvaćati slučajeve u kojima ta javna tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama kojima se ne provodi klimatska politika Unije ili kada osobe koje rade za ta tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama za vlastiti račun.

(22)

U skladu s člankom 43. UFEU-a i s ciljem provedbe međunarodnih sporazuma sklopljenih na temelju UFEU-a, Komisija, države članice i druga službeno imenovana tijela odgovorna su, između ostalog, za provedbu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i zajedničke ribarstvene politike (ZRP). Pri izvršavanju tih dužnosti navedena javna tijela poduzimaju aktivnosti i provode mjere usmjerene na upravljanje poljoprivrednim tržištima i ribarstvom, uključujući javnu intervenciju, propisivanje dodatnih ili suspenziju uvoznih carina. U svjetlu područja primjene ove Uredbe, određenih njezinih odredaba koje se primjenjuju na promptne ugovore za robu koji utječu ili postoji vjerojatnost da će utjecati na financijske instrumente kao i na financijske instrumente čija vrijednost ovisi o vrijednosti promptnih ugovora za robu, a koji utječu ili postoji vjerojatnost da će utjecati na promptne ugovore za robu, potrebno je osigurati da se ne ograničavaju aktivnosti Komisije, država članica i drugih službeno imenovanih tijela u provedbi ZPP-a i ZRP-a. Kako bi se očuvala sposobnost Komisije, država članica i drugih službeno imenovanih tijela da razvijaju i provode ZPP i ZRP, njihove aktivnosti trebale bi biti izuzete od primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se poduzimaju u javnom interesu i isključivo s ciljem ostvarenja tih politika. To izuzeće ne bi smjelo negativno utjecati na sveukupnu transparentnost tržišta jer su ta tijela zakonski obvezna poslovati na način koji jamči ispravno, pravedno i nediskriminirajuće objavljivanje svih cjenovno osjetljivih odluka, kretanja i podataka kao i pristup njima. Istodobno, izuzeće za javna tijela koja provode ZPP i ZRP ne bi trebalo obuhvaćati slučajeve kada ta javna tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama kojima se ne provode ZPP i ZRP ili kada osobe koje rade za ta tijela sudjeluju u postupcima ili transakcijama za vlastiti račun.

(23)

Ključno je obilježje trgovanja na temelju povlaštenih informacija stjecanje nepravedne prednosti na temelju povlaštenih informacija na štetu trećih osoba koje nisu svjesne tih informacija te, posljedično, narušavanje integriteta financijskih tržišta i povjerenja ulagatelja. Slijedom toga, zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija trebala bi se primjenjivati kada osoba koja raspolaže povlaštenim informacijama ostvari nepravednu prednost i korist na temelju tih informacija stupajući u tržišne transakcije prema tim informacijama u kojima stječe ili otpušta, odnosno pokušava steći ili otpustiti, otkazuje ili mijenja, odnosno pokušava otkazati ili izmijeniti, nalog za stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata na koje se te informacije odnose za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno. Korištenje povlaštenih informacija može također obuhvaćati trgovanje emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama te nadmetanje na dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, a koji se drže u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1031/2010 (8).

(24)

Kada pravna ili fizička osoba koja posjeduje povlaštene informacije stekne ili otpusti, odnosno pokuša steći ili otpustiti, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, financijske instrumente na koje se te informacije odnose, trebala bi postojati pretpostavka da se ta osoba koristila tim informacijama. Ta pretpostavka ne dovodi u pitanje prava obrane. Pitanje je li osoba prekršila zabranu trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili je pokušala trgovati na temelju povlaštenih informacija trebalo bi analizirati u svjetlu svrhe ove Uredbe, a to je zaštita integriteta financijskog tržišta i jačanje povjerenja ulagatelja koje se, pak, temelji na sigurnosti da će ulagatelji biti u ravnopravnom položaju i zaštićeni od zlouporabe povlaštenih informacija.

(25)

Naloge dane prije nego što osoba dođe u posjed povlaštenih informacija ne bi se trebalo smatrati trgovanjem na temelju povlaštenih informacija. Međutim, kada osoba dođe u posjed povlaštenih informacija, trebala bi postojati pretpostavka da svaka naknadna promjena koja povezuje te informacije s nalozima danima prije posjedovanja takvih informacija, uključujući otkazivanje ili izmjenu naloga, kao i pokušaj otkazivanja ili izmjene naloga, predstavlja trgovanje na temelju povlaštenih informacija. Međutim, tu bi se pretpostavku moglo odbaciti ako osoba dokaže da se pri provedbi transakcije nije koristila povlaštenim informacijama.

(26)

Korištenje povlaštenih informacija može se sastojati od stjecanja ili otpuštanja financijskog instrumenta ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, povlačenja ili izmjene naloga, ili pokušaja stjecanja ili otpuštanja financijskog instrumenta ili pokušaja povlačenja ili izmjene naloga od strane osobe koja zna, ili je trebala znati, da informacije predstavljaju povlaštene informacije. S tim u vezi, nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir što normalna i razumna osoba zna ili je trebala znati u danim okolnostima.

(27)

Ovu Direktivu trebalo bi tumačiti na način koji je skladu s mjerama koje su države članice usvojile kako bi se zaštitili interesi imatelja prenosivih vrijednosnih papira s pravom glasa u nekom društvu (ili koji mogu imati ta prava kao posljedicu ostvarivanja prava ili konverzije) kada je društvo predmet javne ponude za preuzimanjem ili bilo kojeg drugog prijedloga za promjenu kontrole. Posebno bi se ova Uredba trebala tumačiti na način koji je u skladu sa zakonima i drugim propisima usvojenima u vezi s ponudama za preuzimanje, transakcijama spajanja i drugim transakcijama koje utječu na vlasništvo ili kontrolu društava koja reguliraju nadzorna tijela koja imenuju države članice u skladu s člankom 4. Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(28)

Analize i procjene koje se temelje na javno dostupnim podacima ne bi se same po sebi trebale smatrati povlaštenim informacijama, pa se stoga ni za samu činjenicu da je transakcija izvršena na osnovi analiza ili procjena ne bi trebalo smatrati da predstavlja korištenje povlaštenih informacija. Međutim, primjerice kada tržište rutinski očekuje objavljivanje ili distribuciju informacija te kada takvo objavljivanje ili distribucija doprinosi procesu oblikovanja cijena financijskih instrumenata, ili informacije sadrže mišljenja priznatog tržišnog komentatora ili institucije koja mogu utjecati na cijene povezanih financijskih instrumenata, informacije mogu predstavljati povlaštene informacije. Sudionici na tržištu moraju stoga razmotriti do koje razine informacije nisu javne i koji je mogući učinak na financijske instrumente kojima se trguje prije njihove objave ili distribucije, kako bi utvrdili bi li trgovali na temelju povlaštenih informacija.

(29)

Kako bi izbjegli nenamjerno zabranjivanje onih oblika financijske aktivnosti koji su legitimni, to jest kada nema učinka zlouporabe tržišta, potrebno je priznati određena legitimna ponašanja. To može uključivati, na primjer, priznavanje uloge održavatelja tržišta, kada djeluju u legitimnom svojstvu osiguravanja likvidnosti tržišta.

(30)

Za samu činjenicu da se održavatelji tržišta ili osobe ovlaštene da djeluju kao druge ugovorne strane ograničuju na obavljanje svojih legitimnih aktivnosti kupnje ili prodaje financijskih instrumenata ili da se osobe ovlaštene za izvršavanje naloga u ime trećih osoba s povlaštenim informacijama ograničuju na izvršavanje, povlačenje ili izmjenu naloga na dužan način, ne bi se trebalo smatrati da predstavlja korištenje takvih povlaštenih informacija. Međutim, zaštita, utvrđena u ovoj Uredbi, održavateljâ tržišta, tijela ovlaštenih da djeluju kao druge ugovorne strane ili osoba ovlaštenih da provode naloge u ime trećih osoba s povlaštenim informacijama ne odnosi se na aktivnosti koje su jasno zabranjene u okviru ove Uredbe, uključujući, na primjer, praksu trgovanja prije klijenta poznatu kao „front-running”. Kada su pravne osobe poduzele sve razumne mjere kako bi spriječile pojavu zlouporabe tržišta, ali bez obzira na to fizičke osobe koje su njihovi zaposlenici počine zlouporabu tržišta u ime te pravne osobe, za to se ne bi trebalo smatrati da predstavlja zlouporabu tržišta od strane pravne osobe. Još jedan primjer za koji se ne bi trebalo smatrati da predstavlja korištenje povlaštenih informacija jesu transakcije koje se obavljaju radi izvršavanja prethodne dospjele obaveze. Za samu činjenicu da netko ima pristup povlaštenoj informaciji koja se odnosi na neko drugo društvo i da je koristi u vezi s javnom ponudom za preuzimanje s ciljem dobivanja kontrole nad tim društvom ili prijedloga o spajanju s tim društvom ne bi se trebalo smatrati da predstavlja trgovanje na temelju povlaštenih informacija.

(31)

S obzirom na to da stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata nužno pretpostavljaju prethodnu odluku o stjecanju ili otpuštanju koju donosi osoba koja poduzima jednu ili drugu od tih radnji, za samu činjenicu takvog stjecanja ili otpuštanja ne bi se trebalo smatrati da predstavlja korištenje povlaštenih informacija. Djelovanje na temelju vlastitih planova i strategija za trgovanje ne bi se trebalo smatrati korištenjem povlaštenih informacija. No, nijedna od tih pravnih ili fizičkih osoba ne bi trebala biti zaštićena zbog svoje poslovne funkcije; one bi trebale biti zaštićene samo ako djeluju na pravilan i primjeren način, zadovoljavajući norme svoje profesije i norme ove Uredbe, odnosno integritet tržišta i zaštitu ulagatelja. Ipak bi se moglo smatrati da je došlo do kršenja ako je nadležno tijelo utvrdilo da postoji nelegitiman razlog iza tih transakcija ili naloga ili tog postupka, ili da je osoba koristila povlaštene informacije.

(32)

Istraživanja tržišta su interakcije između prodavatelja financijskih instrumenata i jednog ili više potencijalnih ulagatelja, prije objave transakcije, kako bi se ispitao interes potencijalnih ulagatelja za moguće transakcije i njihove cijene, veličinu i strukturu. Istraživanja tržišta mogla bi uključivati inicijalnu ili sekundarnu ponudu odgovarajućih vrijednosnih papira i razlikuju se od redovnog trgovanja. Visokovrijedan su alat za ispitivanje mišljenja potencijalnih ulagatelja, poboljšavanje dijaloga s dioničarima, osiguravanje da se dogovori neometano provedu i da su mišljenja izdavatelja, postojećih dioničara i potencijalnih novih ulagatelja usklađena. Mogu biti posebno korisna kada tržištima nedostaje povjerenje ili značajna referentna vrijednost, ili ako su nepostojana. Stoga je sposobnost provođenja istraživanja tržišta važna za pravilno funkcioniranje financijskih tržišta i istraživanja tržišta ne bi se sama po sebi trebala smatrati zlouporabom tržišta.

(33)

Primjeri istraživanja tržišta uključuju situacije u kojima je prodajna strana u transakciji u pregovorima s izdavateljem po pitanju potencijalne transakcije i odlučila je ispitati interes potencijalnog ulagatelja kako bi utvrdila uvjete koji će činiti transakciju; kada izdavatelj namjerava objaviti izdavanje dužničkih vrijednosnih papira ili dodatne ponude vlasničkih vrijednosnih papira i prodajna strana u transakciji kontaktira ključne ulagatelje i dostavi im sve uvjete transakcije kako bi se mogli obvezati na sudjelovanje u transakciji; ili kada prodajna strana u transakciji želi prodati veliku količinu vrijednosnih papira u ime ulagatelja i želi ispitati mogući interes drugih potencijalnih ulagatelja za te vrijednosne papire.

(34)

Provođenje istraživanja tržišta može zahtijevati objavljivanje povlaštenih informacija potencijalnim ulagateljima. U pravilu će postojati samo potencijal financijske koristi od trgovanja na temelju povlaštenih informacija proslijeđenih istraživanjem tržišta u slučaju kada postoji tržište za financijski instrument koji je predmet istraživanja tržišta ili za povezani financijski instrument. Uzimajući u obzir raspored takvih rasprava, moguće je da povlaštene informacije budu objavljene potencijalnom ulagatelju tijekom istraživanja tržišta nakon što je financijski instrument uvršten za trgovanje na uređenom tržištu ili se s njim trgovalo na MTP-u ili OTP-u. Prije uključivanja u istraživanje tržišta, sudionik tržišta koji vrši objavljivanje trebao bi procijeniti hoće li to istraživanje tržišta uključivati objavljivanje povlaštenih informacija.

(35)

Povlaštene informacije trebale bi se smatrati legitimno objavljenima ako su objavljene u normalnom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti osobe. Kada istraživanje tržišta uključuje objavljivanje povlaštenih informacija, smatrat će se da sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje djeluje u normalnom tijeku svojeg posla, profesije ili dužnosti kada, u trenutku objavljivanja, obavješćuje i dobiva pristanak osobe kojoj se vrši objavljivanje da on može dobiti povlaštene informacije; da će biti ograničen odredbama ove Uredbe od trgovanja ili djelovanja prema tim informacijama; da razumni koraci moraju biti poduzeti kako bi se zaštitila važeća povjerljivost informacija; te da mora obavijestiti sudionika tržišta koji vrši objavljivanje o identitetima svih fizičkih i pravnih osoba kojima je informacija objavljena u okviru formiranja odgovora na istraživanje tržišta. Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje trebao bi također poštovati obveze, koje se detaljno utvrđuju u regulatornim tehničkim standardima, po pitanju vođenja evidencije o objavljenim informacijama. Ne bi trebala postojati pretpostavka da su sudionici tržišta koji ne udovoljavaju ovoj Uredbi prilikom provođenja istraživanja tržišta nezakonito objavili povlaštene informacije, ali oni ne bi smjeli imati mogućnost korištenja izuzeća danog onima koji su poštovali takve odredbe. Pitanje jesu li prekršili zabranu nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija trebalo bi biti analizirano s obzirom na sve odgovarajuće odredbe ove Uredbe te bi svi sudionici tržišta koji vrše objavljivanje trebali imati obvezu pismeno zabilježiti svoju procjenu, prije uključivanja u istraživanje tržišta, hoće li istraživanje tržišta uključivati objavljivanje povlaštenih informacija.

(36)

Potencijalni ulagatelji koji su predmet istraživanja tržišta trebali bi, zauzvrat, razmotriti jesu li informacije koje su im objavljene zapravo povlaštene informacije koje bi im zabranile djelovanje na temelju njih ili daljnje objavljivanje tih informacija. Potencijalni ulagatelji ostaju podložni pravilima o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i nezakonitom objavljivanju povlaštenih informacija, kako su utvrđena u ovoj Uredbi. Da bi pomogla potencijalnim ulagateljima u njihovim razmatranjima i s obzirom na korake koje bi trebali poduzeti kako bi izbjegli kršenje ove Uredbe, ESMA bi trebala izdati smjernice.

(37)

Uredbom (EU) br. 1031/2010 predviđena su dva usporedna sustava u vezi sa zlouporabom tržišta koja se primjenjuju na dražbe emisijskih jedinica. Međutim, kao posljedica toga da se emisijske jedinice klasificiraju kao financijski instrumenti, ova Uredba trebala bi predstavljati jedinstven skup pravila s mjerama u vezi sa zlouporabom tržišta primjenjivima na cjelokupno primarno i sekundarno tržište emisijskih jedinica. Ova bi se Uredba također trebala primjenjivati na postupke ili transakcije, uključujući ponude, u vezi s dražbama na dražbovnoj platformi koja je odobrena kao uređeno tržište emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, uključujući i kada proizvodi na dražbi nisu financijski instrumenti, u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010.

(38)

Ovom Uredbom trebale bi se predvidjeti mjere u vezi s manipuliranjem tržištem koje je moguće prilagoditi novim oblicima trgovanja ili novim strategijama kojima se može izvršavati zlouporaba. Kako bi se vodilo računa o tome da je trgovanje financijskim instrumentima sve automatiziranije, poželjno je da definicija manipuliranja tržištem daje primjere specifičnih strategija zlouporabe koje se mogu izvršiti bilo kojim dostupnim sredstvom trgovanja, uključujući i algoritamskim i visokofrekventnim trgovanjem. Namjera pruženih primjera nije niti da budu taksativni niti da se njima sugerira da iste strategije izvršene drugim sredstvima ne bi također imale za cilj zlouporabu tržišta.

(39)

Zabrane zlouporabe tržišta također bi trebale pokrivati one osobe koje surađuju kako bi počinile zlouporabu tržišta. Primjeri bi mogli uključivati, ali nisu ograničeni na, brokere koji osmišljavaju i preporučuju strategiju trgovanja koja kao posljedicu ima zlouporabu tržišta, osobe koje potiču osobu s povlaštenim informacijama na nezakonito objavljivanje tih informacija ili osobe koje razvijaju softver u suradnji s trgovcem u svrhu olakšavanja zlouporabe tržišta.

(40)

Kako bi se osiguralo da je odgovornost dodijeljena i pravnoj osobi i svim fizičkim osobama koje sudjeluju u donošenju odluka pravne osobe, potrebno je priznati različite nacionalne pravne mehanizme u državama članicama. Takvi mehanizmi trebali bi biti izravno povezani s metodama pripisivanja odgovornosti prema nacionalnom pravu.

(41)

Kako bi se dopunila zabrana manipuliranja tržištem, ova Uredba trebala bi sadržavati zabranu pokušaja manipuliranja tržištem. Pokušaj manipuliranja tržištem trebalo bi razlikovati od ponašanja koje će vjerojatno dovesti do manipuliranja tržištem jer su obje aktivnosti zabranjene ovom Uredbom. Takav pokušaj može uključivati situacije kada je aktivnost započeta, ali nije dovršena, na primjer zbog kvara tehnologije ili upućivanja na trgovanje koje nije provedeno. Zabrana pokušaja manipuliranja tržištem potrebna je za omogućavanje nadležnim tijelima da izriču sankcije za takve pokušaje.

(42)

Ne dovodeći u pitanje cilj ove Uredbe i njezine izravno primjenjive odredbe, osoba koja stupa u transakcije ili izda naloge za trgovanje koji se mogu smatrati da predstavljaju manipuliranje tržištem može moći tvrditi da su njezini razlozi za stupanje u te transakcije ili izdavanje naloga za trgovanje bili legitimni te da su te transakcije i nalozi za trgovanje bili u skladu s prihvaćenom praksom na dotičnom tržištu. Prihvaćenu tržišnu praksu može uspostaviti samo nadležno tijelo odgovorno za nadzor zlouporabe tržišta na dotičnom tržištu. Praksa koja je prihvaćena na određenom tržištu ne može se smatrati primjenjivom na ostala tržišta, osim ako nadležna tijela tih drugih tržišta službeno prihvate tu praksu. Za kršenje se ipak može smatrati da se dogodilo ako je nadležno tijelo utvrdilo da je postojao nelegitiman razlog iza tih transakcija ili naloga za trgovanje.

(43)

Ovom Uredbom trebalo bi također razjasniti da manipuliranje tržištem ili pokušaj manipuliranja tržištem u financijskom instrumentu može biti u obliku korištenja povezanih financijskih instrumenata kao što su izvedeni instrumenti kojima se trguje na drugom mjestu trgovanja ili izvan burze.

(44)

Mnogim financijskim instrumentima cijena se određuje s obzirom na referentne vrijednosti. Stvarno manipuliranje ili pokušaj manipuliranja referentnim vrijednostima, uključujući međubankovne ponudbene kamatne stope, može imati ozbiljan učinak na tržišno povjerenje i može kao posljedicu imati značajne gubitke za ulagatelje ili poremetiti realno gospodarstvo. Stoga su potrebne posebne odredbe u vezi s referentnim vrijednostima kako bi se očuvao integritet tržišta i kako bi se osiguralo da nadležna tijela mogu provesti jasnu zabranu manipuliranja referentnim vrijednostima. Te bi odredbe trebale pokrivati sve objavljene referentne vrijednosti, uključujući i one dostupne putem interneta bilo bez naknade ili s naknadom poput referentnih vrijednosti ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza i indekse indeksa. Potrebno je dopuniti opću zabranu manipuliranja tržištem zabranjujući manipuliranje samom referentnom vrijednošću i prijenos lažnih ili obmanjujućih informacija, davanje lažnih ili obmanjujućih prijedloga ili bilo koju drugu radnju koja manipulira izračunom referentne vrijednosti, kada je taj izračun općenito definiran tako da uključuje primanje i procjenu svih podataka koji su povezani s izračunom te referentne vrijednosti i posebno uključuje prilagođene podatke te, uključujući metodologiju referentnih vrijednosti, je li izračun u cijelosti ili djelomično algoritamski ili se temelji na prosudbi. Ta su pravila u dodatku Uredbi (EU) br. 1227/2011 koja poduzećima koja pružaju procjene cijena ili tržišna izvješća o veleprodajnim energetskim proizvodima zabranjuje namjerno davanje lažnih informacija s učinkom obmanjivanja sudionika na tržištu koji djeluju na temelju tih procjena cijena ili tržišnih izvješća.

(45)

Kako bi se osigurali jedinstveni tržišni uvjeti u mjestima i platformama trgovanja koji podliježu ovoj Uredbi, od svake bi se osobe koja upravlja uređenim tržištima, MTP-ova i OTP-ova trebalo zahtijevati da uspostavi i održava učinkovite mjere, sustave i postupke s ciljem sprječavanja i otkrivanja praksi manipuliranja i zlouporabe tržišta.

(46)

Manipuliranje ili pokušaj manipuliranja financijskim instrumentima može se također sastojati u davanju naloga koje se ne može izvršiti. Osim toga, financijskim instrumentom može se manipulirati postupkom koji se odvija izvan mjesta trgovanja. Od osoba koje se profesionalno bave dogovaranjem ili izvršavanjem transakcija trebalo bi zahtijevati uspostavu i održavanje učinkovitih mjera, sustava i postupaka za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih transakcija. One bi također trebale prijavljivati sumnjive naloge i sumnjive transakcije koji se odvijaju izvan mjesta trgovanja.

(47)

Manipuliranje ili pokušaj manipuliranja financijskim instrumentima također se može sastojati u širenju lažnih ili obmanjujućih informacija. Širenje lažnih ili obmanjujućih informacija može imati znatan učinak na cijene financijskih instrumenata u relativno kratkom razdoblju. Ono može sadržavati izmišljanje očito lažnih informacija, ali također i namjerno izostavljanje materijalnih činjenica te svjesno pogrešno izvješćivanje o informacijama. Ta vrsta manipuliranja tržištem posebno šteti ulagateljima zato što uzrokuje donošenje njihovih odluka o ulaganju na temelju netočnih ili iskrivljenih informacija. Također je štetna za izdavatelje zato što smanjuje povjerenje u dostupne informacije u vezi s njima. Nedostatak povjerenja u tržište može s druge strane ugroziti sposobnost izdavatelja da izdaje nove financijske instrumente ili osigura kredit od drugih sudionika na tržištu za financiranje svojih operacija. Informacije se tržištem šire velikom brzinom. Posljedica toga je da šteta za ulagatelje i izdavatelje može trajati relativno dugo dok se ne sazna da je informacija lažna ili obmanjujuća te ju izdavatelj ili onaj tko je odgovoran za njezino širenje može ispraviti. Zato je potrebno da se širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući glasine i lažne ili obmanjujuće vijesti, odredi kao kršenje ove Uredbe. Stoga je primjereno da se ne dopusti onima koji su aktivni na financijskim tržištima da slobodno šire informacije suprotne njihovom vlastitom mišljenju ili prosudbi, za koje znaju ili bi trebali znati da su krive ili obmanjujuće, na način kojim se šteti ulagateljima i izdavateljima.

(48)

S obzirom na povećanje korištenja internetskih stranica, blogova i društvenih medija, važno je pojasniti da bi širenje lažnih ili obmanjujućih informacija putem interneta, uključujući putem stranica društvenih mreža ili blogova kojima se ne mogu utvrditi vlasnici, trebalo, za potrebe ove Uredbe, smatrati jednakim takvom širenju putem tradicionalnijih komunikacijskih kanala.

(49)

Objavljivanje povlaštenih informacija od strane izdavatelja ključno je za izbjegavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i osiguravanje da ne dođe do obmanjivanja ulagateljima. Od izdavatelja bi stoga trebalo zahtijevati da obavijeste javnost što je prije moguće o povlaštenim informacijama. Međutim, ta obveza može, u posebnim okolnostima, dovesti u pitanje legitimne interese izdavatelja. U takvim bi okolnostima odgođeno objavljivanje trebalo biti dopušteno pod uvjetom da nije vjerojatno da bi odgoda dovela do obmane javnosti i da izdavatelj može osigurati povjerljivost te informacije. Izdavatelj samo ima obvezu objaviti povlaštene informacije ako je zatražio ili mu je odobreno uvrštavanje financijskog instrumenta za trgovanje.

(50)

Za potrebe primjene zahtjevâ u vezi s objavljivanjem povlaštenih informacija i odgađanjem takvog objavljivanja, kako je predviđeno u ovoj Uredbi, legitimni interesi mogu, posebno, biti povezani sa sljedećim netaksativnim okolnostima: (a) pregovori u tijeku, ili povezani elementi, kada je vjerojatno da bi na ishod ili uobičajenu strukturu tih pregovora utjecalo objavljivanje. Posebno u slučaju kada je financijska sposobnost izdavatelja u ozbiljnoj i neposrednoj opasnosti, iako nije unutar opsega primjenjivog stečajnog prava, objavljivanje informacija može se odgoditi za ograničeno razdoblje kada bi takvo objavljivanje ozbiljno ugrozilo interese postojećih i potencijalnih dioničara ugrožavajući sklapanje posebnih pregovora osmišljenih kako bi osigurali dugoročni financijski oporavak izdavatelja; (b) odluke koje je donijelo ili ugovori koje je sklopilo upravljačko tijelo izdavatelja za koje je potrebno odobrenje drugog dijela izdavatelja da bi bili valjani, kada organizacija takvog izdavatelja traži odvojenost između tih tijela, pod uvjetom da bi objavljivanje informacija prije takvog odobrenja, zajedno s istovremenom najavom da se odobrenje još čeka, ugrozilo ispravnu procjenu informacija u javnosti.

(51)

Osim toga, zahtjev objavljivanja povlaštenih informacija treba biti upućen subjektima koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica. Kako bi se izbjeglo opterećivanje tržišta beskorisnim izvješćivanjem te zadržala troškovna učinkovitost predviđene mjere, čini se potrebnim ograničiti regulatorni učinak tog zahtjev samo na one sudionike u sustavu trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) za koje se, zbog njihove veličine i djelatnosti, može opravdano očekivati da mogu značajno utjecati na cijenu emisijskih jedinica, proizvoda na dražbi koji se na njima temelje ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata i za nadmetanje na dražbama u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010. Komisija bi delegiranim aktom trebala donijeti mjere kojima se utvrđuje najniža vrijednost za potrebe primjene tog izuzeća. Informacije koje se objavljuju trebale bi se odnositi na fizičko poslovanje subjekta koji ih objavljuje, a ne na planove ili strategije trgovanja emisijskim jedinicama, proizvodima na dražbi koji se na njima temelje, ili povezanim izvedenim financijskim instrumentima. Kada sudionici na tržištu emisijskih jedinica već postupaju u skladu s ekvivalentnim zahtjevima objavljivanja povlaštenih informacija, a posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011, obveza objavljivanja povlaštenih informacija o emisijskim jedinicama ne bi smjela prouzročiti udvostručavanje obveznih objavljivanja u suštini istog sadržaja. Kada je riječ o subjektima koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica čije su ukupne emisije ili nazivna ulazna toplinska snaga na razini ili ispod utvrđene minimalne vrijednosti, informacije o njihovom fizičkom poslovanju ne smatraju se bitnima za potrebe objavljivanja pa bi stoga također trebalo smatrati da te informacije ne utječu značajno na cijenu emisijskih jedinica, proizvoda na dražbi koji se na njima temelje ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Međutim, na te subjekte koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica trebala bi se primjenjivati zabrana trgovanja na temelju svih drugih informacija kojima imaju pristup, a koje se smatraju povlaštenim informacijama.

(52)

Da bi se zaštitio javni interes, očuvala stabilnost financijskog sustava i, na primjer, izbjeglo da se krize likvidnosti u financijskim institucijama pretvore u krize solventnosti zbog naglog povlačenja sredstava, može biti primjereno dopustiti, u iznimnim okolnostima, odgodu objavljivanja povlaštenih informacija za kreditne institucije ili financijske institucije. To se posebno može primijeniti na informacije koje se odnose na privremene probleme s likvidnošću kada trebaju primiti posudbu središnje banke, uključujući likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama od središnje banke, gdje bi objavljivanje informacija imalo sistemski učinak. Ta odgoda trebala bi biti uvjetovana time da izdavatelj dobije pristanak odgovarajućeg nadležnog tijela i da je jasno da širi javni i gospodarski interes za odgađanje objavljivanja nadilazi interes tržišta za dobivanje informacija koje su predmet odgode.

(53)

U pogledu financijskih institucija, posebno kada primaju zajmove središnje banke, uključujući i hitnu pomoć za probleme s likvidnošću, procjenu je li informacija od sistemske važnosti i je li odgoda objavljivanja od javnog interesa trebalo bi donijeti nadležno tijelo, prema potrebi nakon savjetovanja s nacionalnom središnjom bankom, makrobonitetnim tijelom ili bilo kojim drugim odgovarajućim nacionalnim tijelom.

(54)

Korištenje ili pokušaj korištenja povlaštenih informacija kako bi se trgovalo za vlastiti račun ili za račun treće osobe trebalo bi biti jasno zabranjeno. Korištenje povlaštenih informacija može također obuhvaćati trgovanje emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama te nadmetanje na dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, a koji se održavaju u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1031/2010, od strane osoba koje znaju, ili koje bi trebale znati, da informacije koje imaju predstavljaju povlaštene informacije. Informacije o vlastitim planovima i strategijama trgovanja sudionika na tržištu ne bi se trebale smatrati povlaštenim informacijama, iako bi informacije o planovima i strategijama trgovanja treće osobe mogle predstavljati povlaštene informacije.

(55)

Zahtjev objavljivanja povlaštenih informacija može biti opterećenje za mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10), čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova, uzimajući u obzir troškove praćenja informacija u njihovom posjedu i traženja pravnih savjeta o tome trebaju li i kada informacije biti objavljene. Bez obzira na to, promptno objavljivanje povlaštenih informacija ključno je za osiguravanje povjerenja ulagatelja u te izdavatelje. Zato bi ESMA trebala moći izdavati smjernice kojima se izdavateljima pomaže u pridržavanju obveze objavljivanja povlaštenih informacija bez ugrožavanja zaštite ulagatelja.

(56)

Popisi upućenih osoba važan su alat za regulatore prilikom istrage o mogućoj zlouporabi tržišta, ali nacionalne razlike povezane s podacima koje treba uključiti na te popise nameću nepotrebna administrativna opterećenja izdavateljima. Rubrike za popise upućenih osoba trebale bi stoga biti jedinstvene kako bi se smanjili navedeni troškovi. Važno je da se osobe uključene u popise upućenih osoba obavijesti o toj činjenici i njezinim mogućim posljedicama prema ovoj Uredbi i Direktivi 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11). Zahtjev da se održavaju i stalno ažuriraju popisi upućenih osoba posebno nameću administrativna opterećenja izdavateljima na rastućim tržištima MSP-ova. Budući da su nadležna tijela u mogućnosti izvršavati učinkovit nadzor nad zlouporabom tržišta bez stalne dostupnosti navedenih popisa za te izdavatelje, ona bi trebala biti izuzeta iz ove obveze kako bi se smanjili administrativni troškovi nametnuti ovom Uredbom. Međutim, takvi izdavatelji trebali bi na zahtjev nadležnim tijelima dati popis upućenih osoba.

(57)

Uspostavljanje, od strane izdavatelja ili bilo koje osobe koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun, popisa osoba koje rade za njih na temelju ugovora o radu ili na drugi način i koje imaju pristup povlaštenim informacijama koje se izravno ili neizravno odnose na izdavatelja, važna je mjera zaštite integriteta tržišta. Na temelju takvih popisa izdavatelji ili te osobe mogu kontrolirati tok povlaštenih informacija i na taj način upravljati svojim obvezama čuvanja poslovne tajne. Nadalje, takvi popisi također mogu predstavljati koristan alat za nadležna tijela kako bi se identificirale sve osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama i datum na koji su dobile pristup. Pristup povlaštenim informacijama koje se izravno ili neizravno odnose na izdavatelja od strane osoba koje se nalaze na takvom popisu ne dovodi u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi.

(58)

Veća transparentnost transakcija koje vrše osobe koje na razini izdavatelja obavljaju rukovoditeljske dužnosti, te prema potrebi osobe koje su s njima usko povezane, predstavlja preventivnu mjeru protiv zlouporabe tržišta, posebno trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Objavljivanje barem pojedinačnih takvih transakcija također može biti izuzetno vrijedan izvor informacija ulagatelja. Potrebno je razjasniti da obveza objavljivanja transakcija tih rukovoditelja također uključuje zalaganje ili pozajmljivanje financijskih instrumenata, s obzirom na to da zalaganje dionica može imati materijalni i potencijalno destabilizirajući učinak na društvo u slučaju iznenadnog, nepredviđenog otpuštanja. Bez objavljivanja, tržište ne bi znalo da postoji povećana mogućnost, na primjer, značajne buduće promjene u vlasništvu dionica; povećanja ponude dionica na tržištu ili gubitka prava glasa u tom društvu. Iz tog razloga, obavijest prema ovoj Uredbi traži se kada je proveden zalog vrijednosnih papira kao dio šire transakcije u kojoj rukovoditelj zalaže vrijednosne papire kao osiguranje kako bi dobio kredit od treće osobe. Uz to, potpuna i odgovarajuća tržišna transparentnost preduvjet je za povjerenje sudionika na tržištu te, posebno, povjerenja dioničara društva. Također je potrebno razjasniti da obveza objavljivanja transakcija tih rukovoditelja uključuje i transakcije koje obavljaju druge osobe korištenjem diskrecijskog prava za rukovoditelja. Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža između razine transparentnosti i broja izvješća koja se šalju nadležnim tijelima i javnosti, u ovoj Uredbi trebalo bi uspostaviti pragove ispod kojih se o transakcijama ne treba obavješćivati.

(59)

Obavješćivanje o transakcijama koje su provele osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti za svoj račun, ili osoba koja je s njima usko povezana, nije samo vrijedna informacija za sudionike na tržištu, već također predstavlja dodatno sredstvo kojim nadležna tijela mogu nadzirati tržišta. Obveza obavješćivanja o transakcijama ne dovodi u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi.

(60)

Obavješćivanje o transakcijama trebalo bi biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(61)

Osobama koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti trebalo bi zabraniti trgovanje prije objave financijskog izvještaja za razdoblje tijekom godine ili izvještaja na kraju godine koje je predmetni izdavatelj dužan objaviti prema pravilima mjesta trgovanja gdje su dionice izdavatelja uvrštene za trgovanje ili prema nacionalnom pravu, osim ako postoje posebne i ograničene okolnosti koje bi opravdale dozvolu od strane izdavatelja kojom se osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti dopušta trgovanje. Međutim, sve takve dozvole od strane izdavatelja ne dovode u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi.

(62)

Skup učinkovitih alata i ovlasti i resursa nadležnih tijela svake države članice jamči učinkovitost nadzora. Sukladno s tim, ova Uredba posebno predviđa minimalni skup nadzornih i istražnih ovlasti koje bi trebalo povjeriti nadležnim tijelima država članica u skladu s nacionalnim pravom. Te bi ovlasti trebalo izvršavati, kada nacionalno pravo to traži, primjenom na nadležna pravosudna tijela. Prilikom izvršavanja svojih ovlasti prema ovoj Uredbi nadležna tijela trebala bi djelovati objektivno i nepristrano te bi trebala ostati nezavisna u donošenju svojih odluka.

(63)

Sudionici na tržištu i svi gospodarski subjekti također bi trebali doprinijeti integritetu tržišta. U tom smislu, imenovanje samo jednog nadležnog tijela za zlouporabu tržišta ne bi trebalo isključivati suradnju sa sudionicima na tržištu ili delegiranje zadaća u okviru odgovornosti nadležnog tijela poduzećima na tržištu radi jamčenja učinkovitog nadzora usklađenosti s odredbama u ovoj Uredbi. Kada osobe koje proizvode ili šire preporuke za ulaganje ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja za jedan ili više financijskih instrumenata također trguju za vlastiti račun takvim instrumentima, nadležna tijela trebala bi, između ostalog, moći tražiti ili zahtijevati od takvih osoba sve informacije potrebne kako bi se utvrdilo jesu li preporuke koje je proizvela ili proširila ta osoba u skladu s ovom Uredbom.

(64)

Za potrebe otkrivanja slučajeva trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, potrebno je nadležnim tijelima osigurati, u skladu s nacionalnim pravom, mogućnost pristupa prostorijama fizičkih i pravnih osoba radi zapljenjivanja dokumenata. Pristup takvim prostorijama potreban je kada postoji opravdana sumnja da postoje dokumenti i ostali podaci povezani s predmetom istrage i da mogu biti značajni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili zlouporabe tržišta. Uz to, pristup takvim prostorijama potreban je kada osoba kojoj je zahtjev za informacije prethodno već poslan ne postupi u skladu s njim, potpuno ili djelomično, ili kada postoje opravdani razlozi za to da se smatra da, ako bi zahtjev i bio poslan, ne bi se postupilo u skladu s njim ili bi dokumenti ili informacije na koje se zahtjev za informacije odnosi bili uklonjeni, promijenjeni ili uništeni. Ako je potrebno prethodno odobrenje pravosudnog tijela dotične države članice, u skladu s nacionalnim pravom, do pristupa prostorijama trebalo bi doći tek nakon dobivanja takvog prethodnog pravosudnog odobrenja.

(65)

Postojeći zapisi telefonskih razgovora i prijenosa podataka investicijskih društava, kreditnih institucija i financijskih institucija koji provode i dokumentiraju provedbu transakcija te postojeći telefonski zapisi i zapisi prijenosa podataka telekomunikacijskih operatora predstavljaju ključni, a ponekad i jedini dokaz kojim se može otkriti i dokazati postojanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Pomoću telefonskih zapisa i zapisa prijenosa podataka može se utvrditi identitet osoba odgovornih za širenje lažnih ili obmanjujućih informacija ili postojanje kontakta između osoba u određenom trenutku i veze između dviju ili više osoba. Nadležna tijela stoga bi trebala moći zatražiti postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničke komunikacije i zapise prijenosa podataka koje posjeduje investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija u skladu s Direktivom 2014/65/EU. Pristup zapisima podataka i telefonskih razgovora potreban je radi prikupljanja dokaza i istraživanja tragova o mogućem trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem te stoga i za otkrivanje i izricanje sankcija za zlouporabu tržišta. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u Uniji u vezi s pristupom telefonskim zapisima i postojećim zapisima prijenosa podataka koje posjeduje telekomunikacijski operator ili postojećim zapisima telefonskih razgovora i prijenosa podataka koje posjeduje investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija, nadležna tijela trebala bi, u skladu s nacionalnim pravom, moći zahtijevati postojeće telefonske zapise i zapise prijenosa podataka koje posjeduje telekomunikacijski operator u mjeri u kojoj je dopušteno nacionalnim pravom te postojeće zapise telefonskih razgovora kao i prijenosa podataka koje posjeduje investicijsko društvo, u slučajevima kada postoji opravdana sumnja da takvi zapisi povezani s predmetom nadzora ili istrage mogu biti značajni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem kojima se krši ova Uredba. Pristup telefonskim zapisima i zapisima prijenosa podataka koje posjeduje telekomunikacijski operator ne uključuje pristup sadržaju glasovne komunikacije telefonom.

(66)

Iako ova Uredba utvrđuje minimalni skup ovlasti koje bi nadležna tijela trebala imati, te ovlasti trebaju se izvršavati unutar cjelovitog sustava nacionalnog prava koji jamči poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na privatnost. Za provedbu tih ovlasti, koje mogu dovesti do ozbiljnog uplitanja u pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja, države članice trebale bi raspolagati primjerenom i učinkovitom zaštitom protiv svake zlouporabe, kao što je, prema potrebi, zahtjev pribavljanja prethodnog ovlaštenja pravosudnih tijela predmetne države članice. Države članice trebale bi dopustiti mogućnost da nadležna tijela izvršavaju takve zadiruće ovlasti u mjeri u kojoj je to potrebno za pravilnu istragu ozbiljnih slučajeva kada nema jednakih sredstava za učinkovito postizanje istog rezultata.

(67)

S obzirom na to da se zlouporaba tržišta može odvijati u više država i na više tržišta, u svim osim u iznimnim okolnostima od nadležnih tijela trebalo bi zahtijevati da surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim i regulatornim tijelima i ESMA-om, posebno u vezi s aktivnostima istrage. Kada je nadležno tijelo uvjereno da se zlouporaba tržišta odvija ili se odvijala u drugoj državi članici ili utječe na financijske instrumente kojima se trguje u drugoj državi članici, ono bi trebalo o toj činjenici obavijestiti nadležno tijelo i ESMA-u. U slučajevima zlouporabe tržišta s prekograničnim učinkom ESMA-i bi trebalo omogućiti da koordinira istragu ako to od nje zatraži jedno od uključenih nadležnih tijela.

(68)

Potrebno je da nadležna tijela imaju alate potrebne za učinkoviti nadzor knjige naloga koja se odnosi na prekogranično trgovanje. U skladu s Direktivom 2014/65/EU, nadležna tijela mogu tražiti i dobiti podatke od drugih nadležnih tijela po pitanju knjige naloga kako bi im pomogla u praćenju i otkrivanju manipuliranja tržištem na prekograničnoj osnovi.

(69)

Kako bi se osigurala razmjena informacija i suradnja s tijelima trećih zemalja u vezi s učinkovitom provedbom ove Uredbe, nadležna tijela trebala bi sklopiti sporazume o suradnji s odgovarajućim tijelima u trećim zemljama. Svi prijenosi osobnih podataka izvršeni na temelju tih sporazuma trebali bi biti u skladu s Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(70)

Dobar okvir za nadzor i poslovanje u financijskom sektoru trebao bi se oslanjati na jake sustave nadzora, istrage i sankcioniranja. Zbog toga bi nadzorna tijela trebala raspolagati dovoljnim ovlastima za djelovanje te bi se trebala moći osloniti na jednakovrijedne, snažne i odvraćajuće sustave sankcioniranja svih financijskih povreda, a sankcije bi se trebale djelotvorno izvršavati. Međutim, De Larosièreova skupina smatrala je da nijedan od tih elemenata nije trenutačno u primjeni. Preispitivanje postojećih ovlasti za izricanje sankcija i njihove praktične primjene s ciljem promicanja usklađenosti sankcija u cijelom rasponu nadzornih aktivnosti izvršeno je u Komunikaciji Komisije od 8. prosinca 2010. o jačanju sustavâ sankcioniranja u financijskom sektoru.

(71)

Stoga bi trebalo predvidjeti niz administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera kako bi se osigurao jedinstveni pristup u državama članicama i ojačao njihov odvraćajući učinak. Mogućnost zabrane obnašanja rukovoditeljskih funkcija unutar investicijskih društava trebala bi biti dostupna nadležnim tijelima. Sankcije koje se izriču u konkretnim slučajevima trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir prema potrebi čimbenike poput povrata identificirane financijske koristi, ozbiljnosti i trajanja kršenja, otežavajućih ili olakšavajućih čimbenika, potrebe da novčane kazne ostvare odvraćajući učinak te bi, prema potrebi, trebalo omogućiti smanjenje novčanih kazni u slučaju suradnje s nadležnim tijelom. Posebno bi stvaran iznos administrativnih novčanih kazni koji se izriče u konkretnom slučaju mogao dosegnuti maksimalnu razinu predviđenu u ovoj Uredbi, ili višu razinu predviđenu u nacionalnom pravu, za jako ozbiljna kršenja, dok se novčane kazne značajno manje od maksimalne razine mogu primjenjivati na manja kršenja ili u slučaju nagodbe. Ovom se Uredbom ne ograničava mogućnost država članica da predvide više administrativne sankcije ili druge administrativne mjere.

(72)

Iako ništa na sprečava države članice da utvrđuju pravila o administrativnim kao i kaznenopravnim sankcijama za ista kršenja, od njih ne bi trebalo zahtijevati da utvrđuju pravila o administrativnim sankcijama za kršenja ove Uredbe koja već podliježu nacionalnom kaznenom pravu najkasnije do 3. srpnja 2016. U skladu s nacionalnim pravom, države članice nisu obvezne izricati i administrativne i kaznenopravne sankcije za isto kršenje, ali mogu to učiniti ako njihovo nacionalno pravo to dopušta. Međutim, održavanje kaznenopravnih sankcija umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Uredbe ili Direktive 2014/57/EU ne bi smjelo smanjiti ili drukčije utjecati na sposobnost nadležnih tijela da surađuju te pristupaju i razmjenjuju informacije na pravodoban način s nadležnim tijelima u drugim državama članicama za potrebe ove Uredbe, uključujući i nakon upućivanja relevantnih kršenja nadležnim pravosudnim tijelima radi kaznenog progona.

(73)

Kako bi se osiguralo da odluke koje su donijela nadležna tijela imaju odvraćajući učinak na najširu javnost, one bi se u pravilu trebale objavljivati. Objavljivanje odluka također je važan alat nadležnim tijelima za obavješćivanje sudionika na tržištu o tome kakvo se ponašanje smatra kršenjem ove Uredbe i za promicanje dobrog ponašanja među sudionicima na tržištu. Ako takvo objavljivanje uzrokuje nerazmjernu štetu uključenim osobama ili ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istrage u tijeku, nadležno tijelo trebalo bi objaviti administrativne sankcije i druge administrativne mjere na anonimnoj osnovi u skladu s nacionalnim pravom ili odgoditi objavljivanje. Nadležna tijela trebala bi imati mogućnost neobjavljivanja sankcija i drugih administrativnih mjera u slučaju kada se anonimno ili odgođeno objavljivanje smatra nedovoljnim da bi se osiguralo da stabilnost financijskog tržišta neće biti ugrožena. Nadležna tijela također ne bi trebala biti obvezna objaviti mjere koje se smatra blažima po prirodi te čije bi objavljivanje bilo nerazmjerno.

(74)

Zviždači mogu upozoriti nadležna tijela na nove informacije, čime im pomažu u otkrivanju i izricanju sankcija u slučajevima trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Međutim, zviždači mogu biti obeshrabreni zbog straha od osvete ili nedostatka poticaja. Prijavljivanje kršenja ove Uredbe potrebno je kako bi se osiguralo da nadležna tijela mogu otkriti i izreći sankcije za zloupotrebu tržišta. Mjere povezane sa zviždačima potrebne su kako bi se olakšalo otkrivanje zlouporabe tržišta i osigurala zaštita i poštovanje prava zviždača i okrivljenika. Ovom bi se Uredbom stoga trebalo osigurati postojanje prikladnih mjera kojima se zviždačima omogućuje prijavljivanje mogućih kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima te ih se štiti od osvete. Državama članicama trebalo bi biti dopušteno predvidjeti financijske poticaje osobama koje nude relevantne informacije o mogućim kršenjima ove Uredbe. Međutim, zviždači bi trebali imati pravo na financijske poticaje samo u slučajevima u kojima obznanjuju nove informacije o kojima već nisu zakonski obvezni obavijestiti i u kojima te informacije rezultiraju sankcijom za kršenje ove Uredbe. Države članice također bi trebale osigurati da sustavi u vezi sa zviždačima koje one provode sadrže mehanizme koji pružaju odgovarajuću zaštitu okrivljenika, posebno u pogledu prava na zaštitu njegovih osobnih podataka i postupaka kojima se osigurava pravo okrivljenika na obranu i da bude saslušan prije donošenja odluke koja se na njega odnosi te pravo na djelotvoran pravni lijek pred sudom protiv odluke koja se na njega odnosi.

(75)

S obzirom na to da su države članice donijele propise kojima se provodi Direktiva 2003/6/EZ i s obzirom na to da bi delegirane akte, regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde predviđene u ovoj Uredbi trebalo donijeti prije nego što se okvir koji će se uvesti može uspješno primijeniti, potrebno je odgoditi primjenu materijalnih odredbi ove Uredbe za dostatno razdoblje.

(76)

Kako bi se olakšao neometani prijelaz do početka primjene ove Uredbe, tržišne prakse koje su postojale prije stupanja na snagu ove Uredbe i koje su prihvatila nadležna tijela u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2273/2003 (14) za potrebe primjene članka 1. točke 2. podtočke (a) Direktive 2003/6/EZ mogu se nastaviti primjenjivati, pod uvjetom da se o njima obavijesti ESMA-u u propisanom roku, sve dok nadležno tijelo ne donese odluku u vezi s nastavkom te prakse u skladu s ovom Uredbom.

(77)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (Povelja). Sukladno s tim, ovu Uredbu trebalo bi tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima. Posebno, kada ova Uredba upućuje na pravila koja uređuju slobodu tiska i slobodu izražavanja u drugim medijima te pravila ili kodekse kojima se uređuje novinarska struka, trebalo bi voditi računa o tim slobodama kako su zajamčene u Uniji i u državama članicama i kako su priznate u skladu s člankom 11. Povelje te drugim relevantnim odredbama.

(78)

Kako bi se povećala transparentnost i bolje dokumentiralo funkcioniranje sustava sankcija, nadležna tijela trebala bi pružati anonimizirane i zbirne podatke ESMA-i na godišnjoj osnovi. Ti bi podaci trebali sadržavati broj istraga koje su otvorene, broj onih koje su u tijeku i broj onih koje su zatvorene tijekom relevantnog razdoblja.

(79)

Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001 uređuje se obrada osobnih podataka koju provodi ESMA u okviru ove Uredbe i pod nadzorom nadležnih tijela država članica, posebno javnih nezavisnih tijela koja imenuju države članice. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela trebala bi biti u skladu s pravilima prijenosa osobnih podataka kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane ESMA-e trebala bi biti u skladu s pravilima prijenosa osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(80)

Ovom Uredbom, kao i delegiranim aktima, provedbenim aktima, regulatornim tehničkim standardima, provedbenim tehničkima standardima i smjernicama usvojenima u skladu s njom ne dovodi se u pitanje primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju.

(81)

Kako bi se precizirali zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na izuzeće iz područja primjene ove Uredbe određenih javnih tijela i središnjih banaka trećih zemalja i određenih imenovanih javnih tijela trećih zemalja koja imaju vezani sporazum s Unijom u smislu članka 25. Direktive 2003/87/EZ; pokazatelje manipulativnih postupaka navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi; pragove za određivanje primjene obveze objavljivanja za sudionike na tržištu emisijskih jedinica; okolnosti pod kojima je trgovanje za vrijeme razdoblja zabrane trgovanja dopušteno; i vrste određenih transakcija obavljenih od strane osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti ili osoba koje su s njima blisko povezane, a koje bi uzrokovale zahtjev obavješćivanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(82)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s postupcima za prijavljivanje kršenja ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiju kako bi se utvrdili ti postupci, uključujući i načine postupanja po prijavama te mjere za zaštitu osoba koje rade na temelju ugovora o radu i mjere za zaštitu osobnih podataka. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(83)

Tehničkim standardima u financijskim uslugama trebalo bi osigurati jedinstvene uvjete u cijeloj Uniji za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom. Bilo bi učinkovito i primjereno da se ESMA-i, kao visokospecijaliziranom stručnom tijelu, povjeri izrada nacrta regulatornih tehničkih standarda i nacrta provedbenih tehničkih standarda koji ne bi uključivali političke odluke, a koje bi se potom podnijelo Komisiji.

(84)

Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti, delegiranim aktima u skladu s člankom 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (16), nacrte regulatornih tehničkih standarda koje je utvrdila ESMA kako bi utvrdila sadržaj obavijesti koje će morati upućivati operateri uređenih tržišta, MTF-ova i OTP-ova u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje, kojima se trgovalo ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštavanje za trgovanje u njihovom mjestu trgovanja; način i uvjete sastavljanja, objavljivanja i vođenja popisa tih instrumenata od strane ESMA-a; uvjete koje moraju ispuniti programi otkupa i stabilizacijske mjere, uključujući i uvjete trgovanja, ograničenja vremena i volumena, obveze objavljivanja i prijavljivanja te uvjete stabilizacije vezane uz cijenu; u vezi s postupcima i načinima postupanja, sustave za mjesta trgovanja kojima je cilj spriječiti i otkriti zlouporabu tržišta te sustave i predloške koje će koristiti osobe za otkrivanje i obavješćivanje o sumnjivim nalozima i transakcijama; odgovarajuće načine postupanja, postupke i zahtjeve vođenja evidencije u postupku istraživanja tržišta; te u vezi s tehničkim mjerama za kategorije osoba za objektivno predstavljanje informacija kojima se preporuča strategija ulaganja te za objavljivanje posebnih interesa ili indikacija sukoba interesa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(85)

Komisija bi također trebala biti ovlaštena donijeti provedbene tehničke standarde putem provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. ESMA-i bi trebalo povjeriti izradu provedbenih tehničkih standarda koji se podnose Komisiji u vezi s objavljivanjem povlaštenih informacija, obrascima popisa upućenih osoba te obrascima i postupcima za suradnju i razmjenu informacija nadležnih tijela među sobom i s ESMA-om.

(86)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest sprječavanje zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(87)

S obzirom na to da odredbe Direktive 2003/6/EZ više nisu relevantne niti dostatne, tu Direktivu trebalo bi staviti izvan snage od 3. srpnja 2016. Zahtjevi i zabrane iz ove Uredbe strogo su povezani s onima iz Direktive 2014/65/EU te bi stoga trebali stupiti na snagu na datum stupanja na snagu navedene Direktive.

(88)

U svrhu ispravne primjene ove Uredbe potrebno je da države članice poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale da njihovo nacionalno pravo do 3. srpnja 2016. bude usklađeno s odredbama ove Uredbe koje se tiču nadležnih tijela i njihovih ovlasti, administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera, prijavljivanja kršenja i objavljivanja odluka.

(89)

Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavio je mišljenje 10. veljače 2012. (17),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički regulatorni okvir za trgovanje na temelju povlaštenih informacija, nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem (zlouporaba tržišta) kao i mjere za sprečavanje zlouporabe tržišta kako bi se osigurao integritet financijskih tržišta unutar Unije te povećala zaštita ulagatelja i povjerenje u ta tržišta.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće:

(a)

financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu;

(b)

financijske instrumente kojima se trguje na MTP-u, koji su uvršteni za trgovanje na MTP-u ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na MTP-u;

(c)

financijske instrumente kojima se trguje na OTP-u;

(d)

financijske instrumente koji nisu obuhvaćeni točkom (a), (b) ili (c), a čija cijena ili vrijednost ovisi o cijeni ili vrijednosti ili utječe na cijenu ili vrijednost financijskog instrumenta iz tih točaka, uključujući, ali ne ograničavajući se na, ugovore o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjenja obveza i ugovore o razlici.

Ova se Uredba također primjenjuje na postupke ili transakcije, uključujući ponude, povezane s dražbama na dražbovnoj platformi koja je odobrena kao uređeno tržište emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, uključujući i kada proizvodi na dražbi nisu financijski instrumenti, u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe u vezi s ponudama podnesenima na dražbi, svi zahtjevi i sve zabrane iz ove Uredbe koje se odnose na naloge za trgovanje odnose se i na te ponude.

2.   Članci 12. i 15. također se primjenjuju na:

(a)

promptne ugovore za robu koji nisu veleprodajni energetski proizvodi kada transakcija, nalog ili postupak ima ili će vjerojatno imati ili mu je namjera imati učinak na cijenu ili vrijednost financijskog instrumenta iz stavka 1.;

(b)

vrste financijskih instrumenata, uključujući izvedene ugovore ili izvedene instrumente za prijenos kreditnog rizika, kada transakcija, nalog, ponuda ili postupak ima ili će vjerojatno imati učinak na cijenu ili vrijednost promptnog ugovora za robu kada cijena ili vrijednost ovisi o cijeni ili vrijednosti tih financijskih instrumenata; i

(c)

postupke u vezi s referentnim vrijednostima.

3.   Ova se Uredba primjenjuje na sve transakcije, naloge ili postupke u vezi s bilo kojim financijskim instrumentom iz stavaka 1. i 2. bez obzira na to odvija li se takva transakcija, nalog ili postupak na mjestu trgovanja ili ne.

4.   Zabrane i zahtjevi iz ove Uredbe primjenjuju se na radnje i propuste, u Uniji i u trećoj zemlji, u vezi s instrumentima iz stavaka 1. i 2.

Članak 3.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„financijski instrument” znači financijski instrument prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 15. Direktive 2014/65/EU:

2.

„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. Direktive 2014/65/EU;

3.

„kreditna institucija” znači kreditna institucija prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

4.

„financijska institucija” znači financijska institucija prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 26. Uredbe (EU) br. 575/2013;

5.

„tržišni operater” znači tržišni operater prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 18. Direktive 2014/65/EU;

6.

„uređeno tržište” znači uređeno tržište prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 21. Direktive 2014/65/EU;

7.

„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralni sustav prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 22. Direktive 2014/65/EU;

8.

„organizirana trgovinska platforma” ili „OTP” znači sustav ili platforma u Uniji prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 23. Direktive 2014/65/EU;

9.

„prihvaćena tržišna praksa” znači posebna tržišna praksa koju je prihvatilo nadležno tijelo u skladu s člankom 13.;

10.

„mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 24. Direktive 2014/65/EU;

11.

„rastuće tržište MSP-ova” znači rastuće tržište MSP-ova prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 12. Direktive 2014/65/EU;

12.

„nadležno tijelo” znači tijelo imenovano u skladu s člankom 22., ako nije drukčije određeno u ovoj Uredbi;

13.

„osoba” znači svaka fizička ili pravna osoba;

14.

„roba” znači roba prema definiciji iz članka 2. točke 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 1287/2006 (19);

15.

„promptni ugovor za robu” znači ugovor za opskrbu robom kojom se trguje na promptnom tržištu, a koja se dostavlja promptno nakon što je transakcija namirena, i ugovor o opskrbi robom koji nije financijski instrument, uključujući terminski ugovor koji se namiruje fizički;

16.

„promptno tržište” znači tržište robe na kojem se roba prodaje za gotovinu i promptno dostavlja nakon što je transakcija namirena te druga nefinancijska tržišta, kao što su terminska tržišta za robu;

17.

„program otkupa” znači trgovanje vlastitim dionicama u skladu s člancima od 21. do 27. Direktive 2012/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20);

18.

„algoritamsko trgovanje” znači algoritamsko trgovanje prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 39. Direktive 2014/65/EU;

19.

„emisijska jedinica” znači emisijska jedinica prema opisu iz Priloga I. odjeljka C točke 11. Direktive 2014/65/EU;

20.

„sudionik na tržištu emisijskih jedinica” znači svaka osoba koja stupa u transakcije, uključujući davanje naloga za trgovanje, emisijskim jedinicama, proizvodima na dražbi koji se na njima temelje ili njihovim izvedenicama i koja ne ostvaruje pogodnost izuzeća prema članku 17. stavku 2. drugom podstavku;

21.

„izdavatelj” znači pravni subjekt na koji se primjenjuje privatno ili javno pravo, a koji izdaje financijske instrumente ili predlaže njihovo izdavanje, pri čemu se u slučaju potvrda o deponiranju koje predstavljaju financijske instrumente izdavateljem smatra izdavatelj predmetnog financijskog instrumenta;

22.

„veleprodajni energetski proizvod” znači veleprodajni energetski proizvod prema definiciji iz članka 2. točke 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011;

23.

„nacionalno regulatorno tijelo” znači nacionalno regulatorno tijelo prema definiciji iz članka 2. točke 10. Uredbe (EU) br. 1227/2011;

24.

„robne izvedenice” znači robne izvedenice prema definiciji iz članka 2. stavka 1. točke 30. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (21);

25.

„osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti” znači osoba pri izdavatelju, sudionik na tržištu emisijskih jedinica ili drugi subjekt iz članka 19. stavka 10. koja je:

(a)

član administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela tog subjekta; ili

(b)

viši rukovoditelj koji nije član tijela iz točke (a), a koji ima redovit pristup povlaštenim informacijama koje se izravno ili neizravno odnose na taj subjekt kao i ovlast za donošenje poslovnih odluka koje utječu na buduća kretanja i poslovne izglede tog subjekta;

26.

„usko povezana osoba” znači:

(a)

bračni drug ili partner koji se smatra izjednačenim s bračnim drugom u skladu s nacionalnim pravom;

(b)

uzdržavano dijete u skladu s nacionalnim pravom;

(c)

srodnik koji je dijelio zajedničko kućanstvo najmanje godinu dana od datuma predmetne transakcije; ili

(d)

pravna osoba, trust ili društvo osoba čije rukovodeće dužnosti obavlja osoba koja obavlja rukovodeće dužnosti ili osoba iz točke (a), (b) ili (c), koju ta osoba izravno ili neizravno kontrolira, koja je osnovana u korist te osobe, ili čiji su ekonomski interesi u osnovi jednaki ekonomskim interesima te osobe;

27.

„evidencije podataka o prometu” znači evidencije podataka o prometu prema definiciji iz članka 2. drugog stavka točke (b) Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22);

28.

„osoba koja profesionalno dogovara ili izvršava transakcije” znači osoba koja se profesionalno bavi primanjem i prijenosom naloga za financijske instrumente ili izvršenjem transakcija financijskim instrumentima;

29.

„referentna vrijednost” znači svaka stopa, indeks ili brojka dostupna javnosti ili objavljena koja se periodično ili redovito utvrđuje primjenom formule na sljedeće vrijednosti ili na temelju njih: vrijednost jedne ili više vrsta temeljne imovine ili cijena, uključujući i procijenjene cijene, stvarne ili procijenjene kamatne stope ili druge vrijednosti ili ankete te s obzirom na koju se utvrđuje iznos koji je potrebno platiti za neki financijski instrument ili vrijednost financijskog instrumenta;

30.

„održavatelj tržišta” znači održavatelj tržišta prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 7. Direktive 2014/65/EU;

31.

„stjecanje udjela ispod kontrolnog praga” znači stjecanje vrijednosnih papira u društvu koje zakonski ili regulatorno nije obvezno objaviti ponudu za preuzimanje u vezi s tim društvom;

32.

„sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje” znači osoba koja je obuhvaćena bilo kojom od kategorija iz članka 11. stavka 1. točaka od (a) do (d) ili članka 11. stavka 2. te koja objavljuje informacije tijekom istraživanja tržišta;

33.

„visokofrekventno trgovanje” znači tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja prema definiciji iz članka 4. stavka 1. točke 40. Direktive 2014/65/EU;

34.

„informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja” znači informacije:

i.

čiji je autor nezavisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka druga osoba čija je osnovna djelatnost izrada preporuka za ulaganje ili fizička osoba koja radi za njih na temelju ugovora o radu ili na drugi način, a kojom se izravno ili neizravno izražava određeni prijedlog za ulaganje u odnosu na financijski instrument ili izdavatelja; ili

ii.

čiji su autori osobe različite od onih navedenih u podtočki i., kojom se izravno predlaže određena odluka o ulaganju u odnosu na financijski instrument;

35.

„preporuke za ulaganje” znači informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja, eksplicitno ili implicitno, u pogledu jednog ili više financijskih instrumenata ili izdavatelja, uključujući i bilo koje mišljenje o sadašnjoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni takvih instrumenata, namijenjene distribucijskim kanalima ili javnosti.

2.   Za potrebe članka 5. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

pojam „vrijednosni papiri” znači:

i.

dionice i ostali vrijednosni papiri istovjetni dionicama;

ii.

obveznice i drugi oblici sekuritiziranog duga; ili

iii.

sekuritizirani dug koji je moguće konvertirati u ili zamijeniti za dionice ili druge vrijednosne papire istovjetne dionicama;

(b)

„povezani instrumenti” znači sljedeći financijski instrumenti, uključujući one koji nisu uvršteni za trgovanje niti se njima ne trguje na mjestu trgovanja, ili za koje nije podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na mjestu trgovanja:

i.

ugovori ili prava na upis, stjecanje ili otpuštanje vrijednosnih papira;

ii.

financijske izvedenice na temelju vrijednosnih papira;

iii.

kada su vrijednosni papiri konvertibilni ili zamjenjivi dužnički instrumenti, vrijednosni papiri u koje je takve dužničke instrumente moguće konvertirati ili za koje ih je moguće zamijeniti;

iv.

instrumenti koje izdaje ili za koje jamči izdavatelj ili jamac vrijednosnih papira, a čija će cijena vjerojatno snažno utjecati na cijenu vrijednosnih papira ili obratno;

v.

kada su vrijednosni papiri ekvivalentni dionicama, dionice koje predstavljaju ti vrijednosni papiri i svi drugi vrijednosni papiri ekvivalentni tim dionicama;

(c)

„značajna distribucija” znači inicijalna ili sekundarna ponuda vrijednosnih papira koja se razlikuje od uobičajenog trgovanja kako u pogledu iznosa vrijednosti ponuđenih vrijednosnih papira tako i u pogledu primijenjene metode prodaje;

(d)

„stabilizacija” znači kupnja ili ponuda za kupnju vrijednosnih papira ili transakcija ekvivalentnim povezanim instrumentima koju provodi kreditna institucija ili investicijsko društvo u kontekstu značajne distribucije tih vrijednosnih papira isključivo za potrebe podržavanja tržišne cijene tih vrijednosnih papira tijekom unaprijed određenog razdoblja zbog pritiska na prodaju tih vrijednosnih papira.

Članak 4.

Obavijesti i popis financijskih instrumenata

1.   Tržišni operateri na uređenim tržištima i investicijska društva te tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om bez odgađanja obavješćuju nadležno tijelo mjesta trgovanja o svakom financijskom instrumentu za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na njihovom mjestu trgovanja, koji je uvršten za trgovanje ili kojim se prvi put trguje.

Oni također obavješćuju nadležno tijelo mjesta trgovanja kada se financijskim instrumentom više ne trguje ili kad više nije uvršten za trgovanje, osim ako je datum od kojeg se financijskim instrumentom više neće trgovati ili više neće biti uvršten za trgovanje poznat i navelo ga se u obavijesti danoj u skladu s prvim podstavkom.

Obavijesti iz ovog stavka sadrže, prema potrebi, imena i oznake predmetnih financijskih instrumenata te datum i vrijeme podnošenja zahtjeva za uvrštenje za trgovanje, uvrštenja za trgovanje te datum i vrijeme prvog trgovanja.

Tržišni operateri i investicijska društva nadležnom tijelu mjesta trgovanja također dostavljaju informacije navedene u trećem podstavku s obzirom na financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje ili koji su uvršteni za trgovanje prije 2. srpnja 2014. te koji su još uvijek uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na taj datum.

2.   Nadležna tijela mjesta trgovanja bez odgađanja dostavljaju obavijesti koje zaprime u skladu sa stavkom 1. ESMA-i. ESMA odmah nakon primitka objavljuje te obavijesti na svojoj internetskoj stranici u obliku popisa. ESMA ažurira taj popis odmah po primitku obavijesti od nadležnog tijela mjesta trgovanja. Popisom se ne ograničava područje primjene ove Uredbe.

3.   Popis sadrži sljedeće informacije:

(a)

imena i oznake financijskih instrumenata za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje, koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje prvi put na uređenim tržištima, MTP-ovima i OTP-ovima;

(b)

datume i vrijeme podnošenja zahtjeva za uvrštenje za trgovanje, uvrštenja za trgovanje ili prvog trgovanja;

(c)

podatke o mjestima trgovanja gdje je za te financijske instrumente podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje, gdje su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje prvi put; i

(d)

datum i vrijeme kada se financijskim instrumentima prestane trgovati ili kada više nisu uvršteni za trgovanje.

4.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja:

(a)

sadržaja obavijesti iz stavka 1.; i

(b)

načina i uvjeta prikupljanja, objave i održavanja popisa iz stavka 3.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

5.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja vremena, oblika i predloška podnošenja obavijesti u skladu sa stavcima 1. i 2.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 5.

Izuzeće za programe otkupa i stabilizaciju

1.   Zabrane u člancima 14. i 15. ove Uredbe ne primjenjuju se na trgovanje vlastitim dionicama u programima otkupa kada:

(a)

sve pojedinosti o programu objavljene su prije početka trgovanja;

(b)

trgovanja su prijavljena kao dio programa otkupa nadležnom tijelu mjesta trgovanja u skladu sa stavkom 3. i potom objavljena;

(c)

poštovana su primjerena ograničenja u vezi s cijenom i volumenom; i

(d)

trgovanje se obavlja u skladu s ciljevima iz stavka 2. i uvjetima navedenima u ovom članku i u regulatornim tehničkim standardima iz stavka 6.

2.   Da bi se na njega moglo primijeniti izuzeće predviđeno u stavku 1., program otkupa ima kao svoju jedinu svrhu:

(a)

smanjenje kapitala izdavatelja;

(b)

ispunjenje obveza koje proizlaze iz dužničkih financijskih instrumenata koje je moguće zamijeniti za vlasničke instrumente; ili

(c)

ispunjenje obveza koje proizlaze iz programa nuđenja dionica zaposlenicima od strane poslodavca ili drugih dodjela dionica zaposlenicima ili članovima administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela izdavatelja ili s njim povezanog društva.

3.   Da bi se na njega moglo primijeniti izuzeće predviđeno u stavku 1., izdavatelj izvješćuje nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem su dionice uvrštene za trgovanje ili se njima trguje o svakoj transakciji u vezi s programom otkupa, uključujući i informacije navedene u članku 25. stavcima 1. i 2. te članku 26. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014.

4.   Zabrane navedene u člancima 14. i 15. ove Uredbe ne primjenjuju se na trgovanje vrijednosnim papirima ili povezanim instrumentima za stabilizaciju vrijednosnih papira kada:

(a)

stabilizacija se provodi tijekom ograničenog razdoblja;

(b)

relevantne informacije o stabilizaciji objavljuju se i dostavljaju nadležnom tijelu mjesta trgovanja u skladu sa stavkom 5.;

(c)

poštuju se odgovarajuća ograničenja u smislu cijene; i

(d)

takvo trgovanje obavlja se u skladu s uvjetima za stabilizaciju utvrđenima u regulatornim tehničkim standardima iz stavka 6.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 23. stavak 1., izdavatelji, ponuditelji ili subjekti koji provode stabilizaciju, bez obzira na to djeluju li u ime tih osoba ili ne, o svim detaljima stabilizacijskih transakcija obavješćuju nadležno tijelo mjesta trgovanja najkasnije na kraju sedmog trgovinskog dana nakon datuma izvršenja tih transakcija.

6.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja uvjeta koje moraju ispunjavati programi otkupa i mjere za stabilizaciju iz stavaka 1. i 4., uključujući uvjete trgovanja, ograničenja u pogledu vremena i volumena, obveze u vezi s objavljivanjem i prijavljivanjem te cjenovne uvjete.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 6.

Izuzeće za aktivnosti monetarne politike i upravljanja javnim dugom te aktivnosti klimatske politike

1.   Ova Uredba ne primjenjuje se na transakcije, naloge ili postupke koje u svrhu monetarne i tečajne politike te politike upravljanja javnim dugom provodi:

(a)

država članica;

(b)

članice ESSB-a;

(c)

ministarstvo, agencija ili subjekt posebne namjene jedne države članice ili više njih ili osoba u njihovo ime;

(d)

u slučaju države članice koja je federalna država, članica te federacije.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na transakcije, naloge ili postupke koje provodi Komisija ili bilo koje drugo službeno imenovano tijelo ili bilo koja osoba koja djeluje u njegovo ime s ciljem provedbe politike upravljanja javnim dugom.

Ova se Uredba ne primjenjuje na transakcije, naloge i postupke koje provodi:

(a)

Unija;

(b)

subjekt posebne namjene jedne države članice ili više njih;

(c)

Europska investicijska banka;

(d)

Europski fond za financijsku stabilnost;

(e)

Europski stabilizacijski mehanizam;

(f)

međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije ili više država članica, a čija je svrha mobilizirati sredstva i pružiti financijsku pomoć u korist svojih članova koji imaju ili im prijete ozbiljne financijske poteškoće.

3.   Ova se Uredba ne primjenjuje na aktivnost države članice, Komisije ili bilo kojeg drugog službeno imenovanog tijela, ili bilo koje osobe koja djeluje u njihovo ime, koja se tiče emisijskih jedinica i koja se poduzima u svrhu provedbe klimatske politike Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ.

4.   Ova se Uredba ne primjenjuje na aktivnosti države članice, Komisije ili bilo kojeg drugog službeno imenovanog tijela, ili bilo koje osobe koja djeluje u njihovo ime, koje se poduzimaju u provedbi zajedničke poljoprivredne politike Unije ili zajedničke ribarstvene politike Unije u skladu s aktima usvojenima ili s međunarodnim sporazumima sklopljenima na temelju UFEU-a.

5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kako bi proširila izuzeće iz stavka 1. na određena javna tijela i središnje banke trećih zemalja.

S tim ciljem, Komisija do 3. siječnja 2016. izrađuje i podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće u kojem se ocjenjuje međunarodni položaj javnih tijela koja su zadužena za upravljanje javnim dugom ili u njemu sudjeluju i središnjih banaka u trećim zemljama.

To izvješće sadrži usporednu analizu položaja tih tijela i središnjih banaka unutar pravnog okvira trećih zemalja kao i norme upravljanja rizicima koji se primjenjuju na transakcije u koje stupaju ta tijela i središnje banke u tim jurisdikcijama. Ako se u izvještaju iznosi zaključak, posebno s obzirom na usporednu analizu, da je odgovornosti središnjih banaka tih trećih zemalja u području monetarne politike potrebno izuzeti od obveza i zabrana iz ove Uredbe, Komisija proširuje izuzeće iz stavka 1. također na središnje banke tih trećih zemalja.

6.   Komisija je također ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kako bi izuzeće utvrđeno u stavku 3. proširila na određena imenovana javna tijela u trećim zemljama koja su s Unijom sklopila ugovor u skladu s člankom 25. Direktive 2003/87/EZ.

7.   Ovaj članak ne primjenjuju se na osobe koje na temelju ugovora o radu ili nekog drugog ugovora rade za subjekte iz ovog članka kada te osobe obavljaju transakcije ili naloge ili se uključuju u postupak, izravno ili neizravno, za svoj račun.

POGLAVLJE 2.

POVLAŠTENE INFORMACIJE, TRGOVANJE NA TEMELJU POVLAŠTENIH INFORMACIJA, NEZAKONITO OBJAVLJIVANJE POVLAŠTENIH INFORMACIJA I MANIPULIRANJE TRŽIŠTEM

Članak 7.

Povlaštene informacije

1.   Za potrebe ove Uredbe, povlaštene informacije obuhvaćaju sljedeće vrste informacija:

(a)

informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jednog ili više izdavatelja ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata;

(b)

u odnosu na izvedenice na robu, informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jednu ili više tih izvedenica ili se izravno odnose na povezani promptni ugovor za robu i koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan učinak na cijene takvih izvedenica ili povezanih promptnih ugovora za robu i kada je riječ o informacijama za koje se razumno očekuje da će biti objavljene ili koje se moraju objaviti u skladu s pravnim ili regulatornim odredbama na razini Unije ili nacionalnoj razini, pravilima tržišta, ugovorima, praksama ili običajima na relevantnim tržištima robnih izvedenica ili promptnim tržištima;

(c)

u vezi s emisijskim jedinicama ili proizvodima na dražbi koji se na njima temelje, informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, te koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene takvih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata;

(d)

za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, one također znače informacije koje je prenio klijent i koje se odnose na naloge klijenta u izvršavanju u vezi s financijskim instrumentima, koje su precizne naravi, izravno se ili neizravno odnose na jednog ili više izdavatelja ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata, cijene povezanih promptnih ugovora za robu ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

2.   Za potrebe stavka 1. smatra se da su informacije precizne naravi ako se njima ukazuje na niz okolnosti koje postoje ili za koje se razumno može očekivati da će postojati, ili na događaj koji se dogodio ili se razumno može očekivati da će se dogoditi, kada su dovoljno specifične da omoguće zaključivanje o mogućem učinku tog niza okolnosti ili događaja na cijene financijskih instrumenata ili povezanog izvedenog financijskog instrumenta, povezanih promptnih ugovora za robu ili proizvoda na dražbi utemeljenih na emisijskim jedinicama. U tom pogledu u slučaju dugotrajnog procesa čija je svrha uzrokovati ili koji ima za posljedicu određene okolnosti ili određeni događaj, te buduće okolnosti ili taj budući događaj, i također međukoraci tog procesa koji su povezani s uzrokovanjem ili koji imaju za posljedicu te buduće okolnosti ili taj budući događaj, mogu se smatrati preciznim informacijama.

3.   Međukorak u dugotrajnom procesu smatra se povlaštenim informacijama ako on sam po sebi zadovoljava kriterije povlaštenih informacija kako je navedeno u ovom članku.

4.   Za potrebe stavka 1., informacije koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan učinak na cijene financijskih instrumenata, izvedenih financijskih instrumenata, povezanih promptnih ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica znači informacije koje bi razumni ulagatelj vjerojatno iskoristio kao dio temelja za svoju odluku o ulaganju.

Kad je riječ o subjektima koji sudjeluju na tržištu emisijskih jedinica čije su ukupne emisije ili nazivna ulazna toplinska snaga na razini ili ispod utvrđene minimalne vrijednosti u skladu s člankom 17. stavkom 2. drugim podstavkom, smatra se da informacije o njihovom fizičkom poslovanju ne utječu značajno na cijenu emisijskih jedinica, proizvoda na dražbi koji se na njima temelje ili izvedenih financijskih instrumenata.

5.   ESMA izdaje smjernice za uspostavljanje netaksativnog okvirnog popisa informacija za koje se razumno očekuje da će biti objavljene ili koje se moraju objaviti u skladu s pravnim ili regulatornim odredbama prava Unije ili nacionalnog prava, pravilima tržišta, ugovorom, praksom ili običajima, na relevantnim tržištima izvedenica na robu ili promptnim tržištima, kako je navedeno u stavku 1. točki (b). ESMA na odgovarajući način uzima u obzir posebnosti tih tržišta.

Članak 8.

Trgovanje na temelju povlaštenih informacija

1.   Za potrebe ove Uredbe trgovanje na temelju povlaštenih informacija pojavljuje se kada osoba posjeduje povlaštene informacije i koristi te informacije pri stjecanju ili otpuštanju, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, financijskog instrumenta na koji se ta informacija odnosi. Korištenje povlaštenih informacija za otkazivanje ili izmjenu naloga u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi kad je nalog predan prije nego što je dotična osoba posjedovala povlaštenu informaciju također se smatra trgovanjem na temelju povlaštenih informacija. U pogledu dražbi emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, korištenje povlaštenih informacija obuhvaća podnošenje, promjenu ili povlačenje ponude za kupnju od strane osobe za vlastiti račun ili za račun treće osobe.

2.   Za potrebe ove Uredbe, preporuka da druga osoba trguje na temelju povlaštenih informacija ili poticanje druge osobe da trguje na temelju povlaštenih informacija pojavljuje se kada osoba posjeduje povlaštene informacije i:

(a)

preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se te informacije odnose, ili potiče tu osobu na takvo stjecanje ili otpuštanje; ili

(b)

preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi, ili potiče tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu.

3.   Korištenje preporuka ili poticaja iz stavka 2. predstavlja trgovanje na temelju povlaštenih informacija u smislu ovog članka kada osoba koja koristi preporuke ili poticaje zna ili bi trebala znati da se ono temelji na povlaštenim informacijama.

4.   Ovaj članak primjenjuje se na svaku osobu koja posjeduje povlaštene informacije zbog činjenice da ta osoba:

(a)

član je u administrativnim, upravljačkim ili nadzornim tijelima izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(b)

posjeduje udio u kapitalu izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(c)

ima pristup informacijama tijekom obavljanja posla, profesije ili dužnosti; ili

(d)

sudjeluje u kriminalnim aktivnostima.

Ovaj članak primjenjuje se i na svaku osobu koja posjeduje povlaštene informacije pod okolnostima različitima od onih iz prvog podstavka kada navedena osoba zna ili bi trebala znati da je riječ o povlaštenim informacijama.

5.   Kada je osoba pravna osoba, ovaj se članak također primjenjuje, u skladu s nacionalnim pravom, na fizičke osobe koje sudjeluju u odlučivanju o stjecanju, otpuštanju, otkazivanju ili izmjeni naloga za račun dotične pravne osobe.

Članak 9.

Legitimno ponašanje

1.   Za potrebe članaka 8. i 14., samom činjenicom da pravna osoba posjeduje ili je posjedovala povlaštene informacije ne podrazumijeva se da je ta osoba koristila te informacije i da je stoga trgovala na temelju povlaštenih informacija na osnovi stjecanja ili otpuštanja, kada ta pravna osoba:

(a)

uvela je, provodila i održavala primjerene i učinkovite unutarnje mehanizme i postupke kojima se učinkovito osigurava da nijedna fizička osoba koja je u njezino ime donijela odluku o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata na koje se odnose informacije, ni bilo koja druga fizička osoba koja je mogla utjecati na tu odluku nije posjedovala povlaštene informacije; i

(b)

nije ohrabrila, dala preporuku, poticala ili na drugi način utjecala na fizičku osobu koja je u ime pravne osobe stekla ili otpustila financijske instrumente na koje se informacije odnose.

2.   Za potrebe članaka 8. i 14., samom činjenicom da osoba posjeduje povlaštene informacije ne podrazumijeva se da je ta osoba koristila te informacije i da je stoga trgovala na temelju povlaštenih informacija na osnovi stjecanja ili otpuštanja, kada je ta osoba:

(a)

za financijski instrument na koji se te informacije odnose, održavatelj tržišta ili osoba ovlaštena za djelovanje kao druga ugovorna strana te ako je stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata na koje se ta informacija odnosi uslijedilo na legitiman način u normalnom tijeku obavljanja svoje dužnosti kao održavatelj tržišta ili kao druga ugovorna strana za taj financijski instrument; ili

(b)

ovlaštena za provedbu naloga u ime treće strane, a stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata na koje se odnosi nalog za izvršenje služi za izvršavanje takvog naloga na legitiman način u normalnom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti te osobe.

3.   Za potrebe članaka 8. i 14., samom činjenicom da osoba posjeduje povlaštene informacije ne podrazumijeva se da je ta osoba koristila te informacije i da je stoga trgovala na temelju povlaštenih informacija na osnovi stjecanja ili otpuštanja kada ta osoba obavlja transakciju za stjecanje ili otpuštanje financijskih instrumenata i ta je transakcija obavljena radi izvršavanja dospjele obveze u dobroj vjeri, a ne da se zaobiđe zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija i:

(a)

ta obveza proizlazi iz danog naloga ili sporazuma sklopljenog prije nego što je dotična osoba posjedovala povlaštene informacije; ili

(b)

ta je transakcija poduzeta kako bi se ispunila pravna ili regulatorna obveza koja je nastala prije nego što je dotična osoba posjedovala povlaštene informacije.

4.   Za potrebe članaka 8. i 14., samom činjenicom da osoba posjeduje povlaštene informacije ne podrazumijeva se da je ta osoba koristila te informacije i da je stoga trgovala na temelju povlaštenih informacija kada je ta osoba dobila te povlaštene informacije pri obavljanju javnog preuzimanja ili spajanja s društvima te koristi te povlaštene informacije samo za potrebe postupka spajanja ili preuzimanja, pod uvjetom da su u trenutku odobrenja spajanja ili prihvaćanja ponude od strane dioničara tog društva sve povlaštene informacije objavljene ili su na drugi način prestale predstavljati povlaštene informacije.

Ovaj stavak ne primjenjuje se na stjecanje udjela ispod kontrolnog praga.

5.   Za potrebe članaka 8. i 14., sama činjenica da osoba koristi svoje znanje o tome da je odlučila steći ili otpustiti financijske instrumente pri stjecanju ili otpuštanju tih financijskih instrumenata ne predstavlja korištenje povlaštenih informacija.

6.   Neovisno o stavcima od 1. do 5. ovog članka, može se još uvijek smatrati da je došlo do kršenja zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija iz članka 14. ako nadležno tijelo ustanovi da je postojao nelegitiman razlog za dotične naloge za trgovanje, transakcije ili postupke.

Članak 10.

Nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija

1.   Za potrebe ove Uredbe, nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija postoji kada osoba posjeduje povlaštene informacije i objavi te informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim kada se informacije objavljuju u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti.

Ovaj stavak primjenjuje se na svaku fizičku ili pravnu osobu u situacijama ili okolnostima iz članka 8. stavka 4.

2.   Za potrebe ove Uredbe, daljnje objavljivanje preporuka ili poticanje drugih iz članka 8. stavka 2. predstavlja nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija u skladu s ovim člankom kada osoba koja objavljuje preporuke ili potiče druge zna ili bi trebala znati da se to temelji na povlaštenim informacijama.

Članak 11.

Istraživanja tržišta

1.   Istraživanje tržišta obuhvaća priopćivanje informacija jednom ili više potencijalnih ulagatelja prije objavljivanja transakcije, kako bi se procijenio interes potencijalnih ulagatelja u moguću transakciju i njezine uvjete, kao što je njezina potencijalna veličina ili cijena, od strane:

(a)

izdavatelja;

(b)

sekundarnog ponuditelja financijskog instrumenta u tolikoj količini ili vrijednosti da se transakcija razlikuje od redovnog trgovanja i uključuje način prodaje koji se temelji na prethodnoj procjeni potencijalnog interesa od strane potencijalnog ulagatelja;

(c)

sudionika na tržištu emisijskih jedinica; ili

(d)

treće osobe koja djeluje u ime ili za račun osobe iz točke (a), (b) ili (c).

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 23. stavak 3., objavljivanje povlaštenih informacija od strane osobe koja namjerava dati ponudu za preuzimanje vrijednosnih papira društva ili spajanje društva osobama koje imaju pravo na te vrijednosne papire, predstavlja također istraživanje tržišta, pod uvjetom:

(a)

da su informacije potrebne kako bi omogućile osobama koje imaju pravo na te vrijednosne papire da oblikuju mišljenje o tome jesu li spremne ponuditi svoje vrijednosne papire; i

(b)

da je za odluku o ponudi za preuzimanje ili spajanje u razumnoj mjeri potrebna spremnost osoba koje imaju pravo na te vrijednosne papire da ponude svoje vrijednosne papire.

3.   Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje prije provedbe istraživanja tržišta posebno uzima u obzir hoće li istraživanje tržišta uključiti objavljivanje povlaštenih informacija. Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje sastavlja pisanu evidenciju svojeg zaključka i razloga za takav zaključak. Na zahtjev dostavlja takvu pisanu evidenciju nadležnim tijelima. Ta obveza primjenjuje se na svako objavljivanje informacija neprekidno tijekom istraživanja tržišta. Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje na odgovarajući način ažurira pisanu evidenciju iz ovog stavka.

4.   Za potrebe članka 10. stavka 1. smatra se da su povlaštene informacije objavljene tijekom istraživanja tržišta u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti te osobe kada je sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje postupio u skladu sa stavcima 3. i 5. ovog članka.

5.   Za potrebe stavka 4., sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje prije objavljivanja:

(a)

pribavlja pristanak osobe koja je podvrgnuta istraživanju tržišta na primanje povlaštenih informacija;

(b)

obavješćuje osobu koja je podvrgnuta istraživanju tržišta da joj je zabranjeno upotrijebiti te informacije, ili pokušati upotrijebiti te informacije tako da stječe ili otpušta financijski instrument na koji se te informacije odnose, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno;

(c)

obavješćuje osobu koja je podvrgnuta istraživanju tržišta da joj je zabranjeno upotrijebiti te informacije, ili pokušati upotrijebiti te informacije tako da otkaže ili izmijeni nalog koji je već predan i u vezi je s financijskim instrumentom na koji se te informacije odnose; i

(d)

obavješćuje osobu koja je podvrgnuta istraživanju tržišta da je ona svojim pristankom za dobivanje informacija dužna čuvati njihovu povjerljivost.

Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje sastavlja i vodi evidenciju svih informacija koje su dane osobi koja je podvrgnuta istraživanju tržišta, uključujući informacije dane u skladu s prvim podstavkom točkama od (a) do (d), te identitet potencijalnih ulagatelja kojima su informacije objavljene, uključujući, ali ne ograničavajući se na, pravne i fizičke osobe koje djeluju u ime potencijalnih ulagatelja, te datum i vrijeme svakog objavljivanja. Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje što je prije moguće prosljeđuje tu evidenciju nadležnom tijelu na zahtjev.

6.   Kada su informacije koje su objavljene tijekom istraživanja tržišta prestale biti povlaštene informacije u skladu s procjenom sudionika na tržištu koji vrši objavljivanje, sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje što je prije moguće na odgovarajući način obavješćuje primatelja.

Sudionik koji vrši objavljivanje vodi evidenciju informacija danih u skladu s ovim stavkom i prosljeđuje ga nadležnom tijelu na zahtjev.

7.   Neovisno o odredbama ovog članka, osoba koja je podvrgnuta istraživanju tržišta sama procjenjuje posjeduje li povlaštene informacije i kad prestaje posjedovati povlaštene informacije.

8.   Sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje čuva evidenciju iz ovog članka u razdoblju od najmanje pet godina.

9.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja odgovarajućih mjera, postupaka i zahtjeva za vođenje evidencije za osobe kako bi ispunjavale zahtjeve utvrđene u stavcima 4., 5., 6. i 8.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

10.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda radi određivanja sustava i predložaka obavijesti koje će koristiti osobe za pridržavanje zahtjeva utvrđenih stavcima 4., 5., 6. i 8. ovog članka, posebno točan oblik evidencije iz stavaka od 4. do 8. i tehnička sredstva za primjereno priopćivanje informacija iz stavka 6. osobi koja je podvrgnuta istraživanju tržišta.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se dodjeljuju ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

11.   ESMA izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010, upućene osobama koje su podvrgnute istraživanjima tržišta, u pogledu:

(a)

čimbenika koje te osobe trebaju uzeti u obzir kada im se objavljuju informacije kao dio istraživanja tržišta kako bi procijenile predstavljaju li te informacije povlaštene informacije;

(b)

koraka koje te osobe trebaju poduzeti ako su im objavljene povlaštene informacije, kako bi postupile u skladu s člancima 8. i 10. ove Uredbe; i

(c)

evidencije koju te osobe trebaju voditi kako bi dokazale da su postupile u skladu s člancima 8. i 10. ove Uredbe.

Članak 12.

Manipuliranje tržištem

1.   Za potrebe ove Uredbe, manipuliranje tržištem obuhvaća sljedeće aktivnosti:

(a)

stupanje u transakciju, davanje naloga za trgovanje ili bilo koji drugi postupak koji:

i.

daje ili vjerojatno daje lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica; ili

ii.

drži ili vjerojatno drži cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini;

osim ako osoba koja stupa u transakciju, daje nalog za trgovanje ili poduzima bilo koji drugi postupak dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13.;

(b)

stupanje u transakciju, davanje naloga za trgovanje ili bilo koja druga aktivnost ili drugi postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili bilo koji drugi oblik obmane ili prijevare;

(c)

širenje informacija putem medija, uključujući i internet, ili nekim drugim načinom koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, ili drže ili bi mogle držati cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata ili povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće;

(d)

prenošenje lažnih ili obmanjujućih informacija ili davanje lažnih ili obmanjujućih osnovnih podataka u odnosu na referentnu vrijednost kada je osoba koja je prenijela informaciju ili dala osnovni podatak znala ili trebala znati da su oni lažni ili obmanjujući, ili bilo koji drugi postupak kojim se manipulira izračunom referentne vrijednosti.

2.   Sljedeći postupci smatraju se, između ostalog, manipuliranjem tržištem:

(a)

aktivnosti jedne osobe ili više osoba koje surađuju kako bi se osigurao vladajući položaj u vezi s ponudom ili potražnjom financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, koje imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja;

(b)

kupnja ili prodaja financijskih instrumenata na početku ili pred kraj trgovinskog dana koja ima ili bi mogla imati učinak obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju objavljenih cijena, uključujući početne ili zadnje cijene trgovanja;

(c)

izdavanje naloga za mjesto trgovanja, uključujući njihovo povlačenje ili izmjenu, svim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, a koje proizvodi jedan od učinaka iz stavka 1. točke (a) ili (b):

i.

ometajući ili odgađajući funkcioniranje sustava trgovanja na mjestu trgovanja ili vjerojatno tako djelujući;

ii.

otežavajući drugim osobama da prepoznaju stvarne naloge u sustavu trgovanja na mjestu trgovanja ili vjerojatno tako djelujući, uključujući unošenje naloga koji dovode do preopterećenja ili destabilizacije knjige naloga; ili

iii.

stvarajući ili vjerojatno stvarajući lažni ili obmanjujući signal o ponudi ili potražnji za financijskim instrumentom ili njegovoj cijeni, a posebno unoseći naloge da se pokrene ili pojača neki trend;

(d)

iskorištavanje povremenog ili redovnog pristupa tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica (ili neizravno o njegovu izdavatelju), nakon prethodnog zauzimanja pozicije u tom financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica te posljedične koristi od utjecaja iznesenog mišljenja na cijenu tog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a da u isto vrijeme javnosti nije na odgovarajući i učinkovit način objavljen taj sukob interesa;

(e)

kupnja ili prodaja na sekundarnom tržištu emisijskih jedinica ili povezanih izvedenica prije održavanja dražbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010 s učinkom namještanja konačne dražbovne cijene proizvoda na dražbi na neprimjerenu ili umjetnu razinu ili obmanjivanja ponuditelja koji sudjeluju u nadmetanju na dražbi.

3.   Za potrebe primjene stavka 1. točaka (a) i (b) i ne dovodeći u pitanje oblike ponašanja navedene u stavku 2., u Prilogu I. određuje se netaksativni popis pokazatelja povezanih s upotrebom fiktivnih postupaka ili svakog drugog oblika obmane ili prijevare te netaksativni popis pokazatelja povezanih s lažnim ili obmanjujućim signalima i držanjem cijena.

4.   Kada je osoba iz ovog članka pravna osoba, ovaj članak primjenjuje se, u skladu s nacionalnim pravom, i na fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obave aktivnosti za račun dotične pravne osobe.

5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kojima se određuju pokazatelji utvrđeni u Prilogu I. kako bi se razjasnili njihovi elementi i uzele u obzir tehničke novosti na financijskim tržištima.

Članak 13.

Prihvaćene tržišne prakse

1.   Zabrana iz članka 15. ne primjenjuju se na aktivnosti iz članka 12. stavka 1. točke (a) pod uvjetom da osoba koja stupa u transakciju, daje nalog za trgovanje ili poduzima bilo koji drugi postupak dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s ovim člankom.

2.   Nadležno tijelo može uspostaviti prihvaćenu tržišnu praksu, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

(a)

predviđa li tržišna praksa znatnu razinu transparentnosti prema tržištu;

(b)

osigurava li tržišna praksa visok stupanj sigurnosti za djelovanje tržišnih mehanizama i odgovarajuće međudjelovanje mehanizama ponude i potražnje;

(c)

ima li tržišna praksa pozitivan učinak na likvidnost i učinkovitost tržišta;

(d)

uzima li tržišna praksa u obzir trgovinski mehanizam mjerodavnog tržišta i omogućava li sudionicima na tržištu da reagiraju pravodobno i na odgovarajući način na novu situaciju na tržištu koju je izazvala ta praksa;

(e)

ne stvara li tržišna praksa rizike za cjelovitost izravno ili neizravno povezanih tržišta relevantnog financijskog instrumenta unutar Unije, bila ta tržišta uređena ili ne;

(f)

ishod istrage nadležnog ili drugog tijela o dotičnoj tržišnoj praksi, a posebno o tome krše li se dotičnom tržišnom praksom pravila ili propisi čija je svrha sprečavanje zlouporabe tržišta ili kodeksi ponašanja, neovisno o tome odnosi li se na dotično tržište ili na izravno ili neizravno povezana tržišta unutar Unije; i

(g)

strukturna obilježja mjerodavnog tržišta, između ostalog je li ono uređeno ili ne, vrste financijskih instrumenata kojima se trguje i vrsta sudionika na tržištu te uključujući opseg sudjelovanja malih ulagatelja na mjerodavnom tržištu.

Tržišna praksa koju je nadležno tijelo uspostavilo kao prihvaćenu tržišnu praksu na određenom tržištu ne smatra se primjenjivom na ostala tržišta, osim ako su nadležna tijela tih drugih tržišta prihvatila tu praksu sukladno ovom članku.

3.   Prije uspostave prihvaćene tržišne prakse u skladu sa stavkom 2., nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u i druga nadležna tijela o svojoj namjeri da uspostavi prihvaćenu tržišnu praksu te dostavlja pojedinosti te procjene izvršene u skladu s kriterijima utvrđenima u stavku 2. Takva se obavijest šalje najmanje tri mjeseca prije nego što prihvaćena tržišna praksa treba stupiti na snagu.

4.   U roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ESMA dostavlja mišljenje nadležnom tijelu koje je poslalo obavijest u kojem se procjenjuje kompatibilnost prihvaćene tržišne prakse sa stavkom 2. i s regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu sa stavkom 7. ESMA također razmatra bi li uvođenje prihvaćene tržišne prakse ugrozilo povjerenje u tržište na financijskom tržištu Unije. Mišljenje se objavljuje na internetskoj stranici ESMA-e.

5.   Kada nadležno tijelo uspostavi prihvaćenu tržišnu praksu suprotno mišljenju ESMA-e dostavljenom u skladu sa stavkom 4., na svojoj internetskoj stranici u roku od 24 sata od uspostave prihvaćene tržišne prakse objavljuje obavijest kojom potpuno obrazlaže svoje razloge za takav postupak, uključujući i objašnjenje zašto prihvaćena tržišna praksa ne ugrožava povjerenje u tržište.

6.   Kada nadležno tijelo smatra da je drugo nadležno tijelo uspostavilo prihvaćenu tržišnu praksu koja ne ispunjava kriterije iz stavka 2., ESMA pomaže dotičnim tijelima u postizanju sporazuma u skladu sa svojim ovlastima na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ako dotična nadležna tijela ne uspiju postići sporazum, ESMA može donijeti odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA priprema nacrte regulatornih tehničkih standarda u kojima se navode kriteriji, postupak i zahtjevi za uspostavu prihvaćene tržišne prakse u skladu sa stavcima 2., 3. i 4., te zahtjevi za njezino održavanje, ukidanje, ili mijenjanje uvjeta za njezino prihvaćanje.

ESMA Komisiji podnosi nacrte tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8.   Nadležna tijela redovito, a najmanje svake dvije godine, preispituju prihvaćene tržišne prakse koje su uvela, posebno uzimajući u obzir značajne promjene u dotičnom tržišnom okruženju, poput izmjena pravila trgovanja ili tržišne infrastrukture, s ciljem odlučivanja hoće li ih zadržati, ukinuti ili izmijeniti uvjete njihova prihvaćanja.

9.   ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis prihvaćenih tržišnih praksi i u kojim su državama članicama one primjenjive.

10.   ESMA prati primjenu prihvaćenih tržišnih praksi i podnosi godišnje izvješće Komisiji o tome kako se one primjenjuju na dotičnim tržištima.

11.   Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o prihvaćenim tržišnim praksama koje su uspostavila prije 2. srpnja 2014. u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda iz stavka 7.

Prihvaćene tržišne prakse iz prvog podstavka ovog stavka nastavljaju se primjenjivati u dotičnoj državi članici sve dok nadležno tijelo ne donese odluku u vezi s nastavkom te prakse prema ESMA-inom mišljenju sukladno stavku 4.

Članak 14.

Zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija i nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija

Osoba ne smije:

(a)

trgovati ili pokušati trgovati na temelju povlaštenih informacija;

(b)

preporučiti drugoj osobi da trguje na temelju povlaštenih informacija ili je poticati na trgovanje na temelju povlaštenih informacija; ili

(c)

nezakonito objaviti povlaštene informacije.

Članak 15.

Zabrana manipuliranja tržištem

Osoba ne smije manipulirati niti pokušati manipulirati tržištem.

Članak 16.

Sprečavanje i otkrivanje zlouporabe tržišta

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koja djeluju na mjestu trgovanja utvrđuju i održavaju učinkovite mjere, sustave i postupke kojima je cilj spriječiti i otkriti trgovanje na temelju povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem i pokušaje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, u skladu s člancima 31. i 54. Direktive 2014/65/EU.

Osoba iz prvog podstavka bez odgode prijavljuje nadležnom tijelu mjesta trgovanja naloge i transakcije, uključujući njihovo povlačenje ili izmjenu, koji bi mogli predstavljati trgovanje na temelju povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem ili pokušaj trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem.

2.   Svaka osoba koja u okviru svojeg posla dogovara ili izvršava transakcije uspostavlja i održava učinkovite mjere, sustave i postupke za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih naloga i transakcija. Kada takva osoba opravdano sumnja da bi nalog ili transakcija bilo kojeg financijskog instrumenta, bilo da su predani ili izvršeni unutar ili izvan mjesta trgovanja, mogli predstavljati trgovanje na temelju povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem ili pokušaj trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem, ona o tome bez odgode obavješćuje nadležno tijelo kako je navedeno u stavku 3.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 22., osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije podliježu pravilima o obavješćivanju države članice u kojoj su registrirane ili imaju glavno sjedište, ili, u slučaju podružnice, države članice u kojoj se nalazi podružnica. Obavijest se upućuje nadležnom tijelu te države članice.

4.   Nadležna tijela navedena u stavku 3. koja prime obavijest o sumnjivim nalozima i transakcijama odmah prenose takvu informaciju nadležnim tijelima dotičnih mjesta trgovanja.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA priprema nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja:

(a)

odgovarajućih mjera, sustava i postupaka da bi se osobe pridržavale zahtjeva utvrđenih u stavcima 1. i 2.; i

(b)

predložaka obavijesti koje će koristiti osobe za pridržavanje zahtjeva utvrđenih u stavcima 1. i 2.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2016.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

POGLAVLJE 3.

ZAHTJEVI ZA OBJAVLJIVANJE

Članak 17.

Objavljivanje povlaštenih informacija

1.   Izdavatelj obavješćuje javnost što je prije moguće o povlaštenim informacijama koje se izravno odnose na tog izdavatelja.

Izdavatelj osigurava da se povlaštene informacije objavljuju na način koji omogućuje javnosti brz pristup tim informacijama te njihovu potpunu, točnu i pravovremenu procjenu te, ako je to primjenjivo, u službeno imenovanom mehanizmu iz članka 21. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24). Izdavatelj ne kombinira objavljivanje povlaštenih informacija javnosti s marketingom svojih djelatnosti. Izdavatelj objavljuje i zadržava na svojoj internetskoj stranici tijekom razdoblja od najmanje pet godina sve povlaštene informacije koje je dužan objaviti.

Ovaj se članak primjenjuje na izdavatelje koji su zatražili ili odobrili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na uređenom tržištu u državi članici ili, u slučaju instrumenata kojima se trguje samo na MTP-u ili OTP-u, izdavatelje koji su odobrili trgovanje svojim financijskim instrumentima na MTP-u ili OTP-u ili koji su zatražili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na MTP-u u državi članici.

2.   Sudionik na tržištu emisijskih jedinica djelotvorno i pravovremeno objavljuje povlaštene informacije o emisijskim jedinicama koje posjeduje povezane sa svojim poslom, uključujući zrakoplovne aktivnosti kako su navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ ili postrojenja u smislu članka 3. točke (e) te Direktive koje dotični sudionik ili njegovo matično društvo ili povezano društvo posjeduje ili kontrolira, ili za operativna pitanja za koja je sudionik ili njegovo matično društvo ili povezano društvo potpuno ili djelomično odgovorno. U odnosu na postrojenja, takvo objavljivanje sadrži relevantne informacije o kapacitetu i iskorištenosti postrojenja, uključujući planiranu i neplaniranu nedostupnost takvih postrojenja.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na subjekt koji sudjeluje na tržištu emisijskih jedinica kada su postrojenja ili zrakoplovne aktivnosti koje posjeduje, kontrolira ili je za njih odgovoran u prethodnoj godini imale emisiju koja nije bila veća od minimalnog praga ekvivalenta u ugljičnom dioksidu i, u slučaju da izvršavaju aktivnosti povezane s izgaranjem, imala nazivnu toplinsku snagu koja nije bila veća od minimalnog praga.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kojima se uspostavlja minimalni prag ekvivalenta ugljičnog dioksida i minimalni prag nazivne toplinske snage u svrhu primjene izuzeća predviđenog u drugom podstavku ovog stavka.

3.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kojima se određuje nadležno tijelo za obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovog članka.

4.   Izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica može, na vlastitu odgovornost, odgoditi objavljivanje javnosti povlaštenih informacija, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

trenutačno objavljivanje vjerojatno bi narušilo legitimne interese izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(b)

odgoda objave vjerojatno ne bi obmanula javnost;

(c)

izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica u stanju je osigurati povjerljivost tih informacija.

U slučaju dugotrajnog procesa koji se odvija u fazama i čija je svrha uzrokovati ili koji ima za posljedicu određenu okolnost ili određeni događaj, izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica može na vlastitu odgovornost odgoditi objavljivanje povlaštenih informacija koje se odnose na taj proces, podložno prvom podstavku točkama (a), (b) i (c).

Kada izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica odgodi objavljivanje povlaštenih informacija u skladu s ovim stavkom, on obavješćuje nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. o tome da je objavljivanje informacija bilo odgođeno i dostavlja pisano obrazloženje o tome kako su bili ispunjeni uvjeti iz ovog stavka, odmah nakon što se informacije objave. Umjesto toga, države članice mogu predvidjeti da se evidencija o takvom obrazloženju ustupi samo na zahtjev nadležnog tijela određenog u skladu sa stavkom 3.

5.   Kako bi se očuvala stabilnost financijskog sustava, izdavatelj koji je kreditna institucija ili financijska institucija, može, na vlastitu odgovornost, odgoditi objavljivanje povlaštenih informacija, uključujući informacije povezane s privremenim problemom s likvidnošću i, posebno, potrebom za primanjem privremene pomoći za problem s likvidnošću od središnje banke ili zajmodavca u krajnjoj nuždi, pod uvjetom da su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

objavljivanje povlaštenih informacija sadrži rizik od potkopavanja financijske stabilnosti izdavatelja i financijskog sustava;

(b)

odgoda objavljivanja u javnom je interesu;

(c)

može se osigurati povjerljivost tih informacija; i

(d)

nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. suglasno je s odgodom zbog toga što su ispunjeni uvjeti iz točaka (a), (b) i (c).

6.   Za potrebe stavka 5. točaka od (a) do (d), izdavatelj obavješćuje nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. o svojoj namjeri da odgodi objavljivanje povlaštenih informacija i dostavlja dokaze da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 5. točkama (a), (b) i (c). Nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. savjetuje se, prema potrebi, s nacionalnom središnjom bankom ili tijelom za makrobonitetni nadzor, kada je uspostavljeno, ili, umjesto toga, sa sljedećim tijelima:

(a)

kada je izdavatelj kreditna institucija ili investicijsko društvo, s tijelom određenim u skladu s člankom 133. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (25);

(b)

u slučajevima osim onih iz točke (a), s bilo kojim drugim nacionalnim tijelom zaduženim za nadzor nad izdavateljem.

Nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. osigurava da je objavljivanje povlaštenih informacija odgođeno samo za razdoblje potrebno zbog javnog interesa. Nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. procjenjuje barem jednom tjedno jesu li i dalje ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 5. točkama (a), (b) i (c).

Ako nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. nije suglasno s odgodom objavljivanja povlaštenih informacija, izdavatelj odmah objavljuje povlaštene informacije.

Ovaj stavak primjenjuje se u slučajevima kada izdavatelj ne odluči odgoditi objavljivanje povlaštenih informacija u skladu sa stavkom 4.

Upućivanje u ovom stavku na nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. ne dovodi u pitanje sposobnost nadležnog tijela da obavlja svoje zadaće na bilo koji od načina iz članka 23. stavka 1.

7.   Ako je objavljivanje povlaštenih informacija odgođeno u skladu sa stavkom 4. ili 5. te povjerljivost tih povlaštenih informacija više nije osigurana, izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica objavljuje te povlaštene informacije javnosti što je prije moguće.

Ovaj stavak uključuje situacije kad se glasina izričito odnosi na povlaštene informacije čije je objavljivanje odgođeno u skladu sa stavkom 4. ili 5., kada je ta glasina dovoljno točna da ukazuje na to da povjerljivost tih informacija više nije osigurana.

8.   Kada izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica, ili osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun, objavi povlaštene informacije trećoj osobi u normalnom tijeku izvršavanja posla koji je dio radnog mjesta, profesije ili dužnosti kako je navedeno u članku 10. stavku 1., oni moraju te informacije u potpunosti i učinkovito objaviti, i to istodobno u slučaju namjernog objavljivanja, a brzo u slučaju nenamjernog objavljivanja. Ovaj se stavak ne primjenjuje ako je osoba koja je primila informacije vezana obvezom povjerljivosti, bez obzira na to temelji li se ta obveza na zakonu, drugim propisima, statutu ili ugovoru.

9.   Povlaštene informacije koje se odnose na izdavatelje čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova mogu se objaviti na internetskoj stranici mjesta trgovanja umjesto na internetskoj stranici izdavatelja kada mjesto trgovanja odluči pružiti tu mogućnost izdavateljima na tom tržištu.

10.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA priprema nacrte provedbenih tehničkih standarda radi određivanja:

(a)

tehničkih sredstava odgovarajućeg objavljivanja povlaštenih informacija kako je navedeno u stavcima 1., 2., 8. i 9.; i

(b)

tehničkih sredstava odgađanja objavljivanja povlaštenih informacija kako je navedeno u stavcima 4. i 5.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2016.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

11.   ESMA izdaje smjernice za uspostavljanje netaksativnog, okvirnog popisa legitimnih interesa izdavateljâ, kako je navedeno u stavku 4. točki (a), i situacija u kojima je vjerojatno da će odgoda objavljivanja povlaštenih informacija obmanuti javnost kako je navedeno u stavku 4. točki (b).

Članak 18.

Popisi upućenih osoba

1.   Izdavatelji ili bilo koja osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun:

(a)

sastavljaju popis osoba koje imaju pristup povlaštenim informacijama i koje rade za njih na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način obavljaju zadatke koji im omogućavaju pristup povlaštenim informacijama, kao što su savjetnici, računovođe ili agencije za kreditni rejting (popis upućenih osoba);

(b)

odmah ažuriraju popis upućenih osoba u skladu sa stavkom 4.; i

(c)

prosljeđuju popis upućenih osoba nadležnom tijelu na njegov zahtjev što je prije moguće.

2.   Izdavatelji ili bilo koja osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun poduzimaju sve razumne korake da osiguraju da svaka osoba na popisu osoba koje raspolažu povlaštenim informacijama prihvati u pisanom obliku zakonske i regulatorne obveze koje iz toga proizlaze te da bude svjesna sankcija koje se primjenjuju na trgovanje na temelju povlaštenih informacija i nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija.

Kada druga osoba koja djeluje u ime ili za račun izdavatelja preuzme zadaću sastavljanja i ažuriranja popisa upućenih osoba, izdavatelj ostaje potpuno odgovoran za poštovanje ovog članka. Izdavatelj uvijek zadržava pravo pristupa popisu upućenih osoba.

3.   Popis upućenih osoba uključuje barem:

(a)

identitet svake osobe koja ima pristup povlaštenim informacijama;

(b)

razlog za uključivanje te osobe na popis upućenih osoba;

(c)

datum i vrijeme kada je ta osoba stekla pristup povlaštenim informacijama; i

(d)

datum sastavljanja popisa upućenih osoba.

4.   Izdavatelji ili svaka osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun odmah ažuriraju popis upućenih osoba, uključujući i datum ažuriranja, u sljedećim okolnostima:

(a)

kada dođe do promjene razloga za uključivanje osobe koja je već na popisu upućenih osoba;

(b)

kada se pojavi nova osoba koja ima pristup povlaštenim informacijama te je stoga treba dodati na popis upućenih osoba; i

(c)

kada osoba prestane imati pristup povlaštenim informacijama.

U svakom ažuriranju navodi se datum i vrijeme kad se dogodila promjena koja je uzrokovala ažuriranje.

5.   Izdavatelji ili svaka osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun čuvaju popis upućenih osoba tijekom razdoblja od najmanje pet godina nakon što je popis sastavljen ili ažuriran.

6.   Izdavatelji čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova izuzeti su od obveze sastavljanja popisa osoba koje raspolažu povlaštenim informacijama, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

izdavatelj poduzima sve razumne korake kako bi osigurao da svaka osoba koja ima pristup povlaštenim informacijama prihvaća zakonske i regulatorne obveze koje iz toga proizlaze i da bude svjesna sankcija koje se primjenjuju na trgovanje na temelju povlaštenih informacija i nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija; i

(b)

izdavatelj može na zahtjev dostaviti nadležnom tijelu popis upućenih osoba.

7.   Ovaj se članak primjenjuje na izdavatelje koji su zatražili ili odobrili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na uređenom tržištu u državi članici ili, u slučaju instrumenta kojim se trguje samo na MTP-u ili OTP-u, koji su odobrili trgovanje svojim financijskim instrumentima na MTP-u ili OTP-u ili koji su zatražili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na MTP-u u državi članici.

8.   Stavci od 1. do 5. ovog članka također se primjenjuju na:

(a)

sudionike na tržištu emisijskih jedinica u odnosu na povlaštene informacije koje se odnose na emisijske jedinice, a koje proizlaze iz fizičkih aktivnosti tog sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(b)

svaku dražbovnu platformu, dražbovatelja i kontrolora dražbe u vezi s dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje, a koji se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010.

9.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA priprema nacrte provedbenih tehničkih standarda radi određivanja točnog obrasca popisa upućenih osoba i obrasca za ažuriranje popisa upućenih osoba iz ovog članka.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2016.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 19.

Transakcije rukovoditeljâ

1.   Osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti te osobe koje su s njima usko povezane obavješćuju izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica i nadležno tijelo iz stavka 2. drugog podstavka:

(a)

u odnosu na izdavatelje, o svakoj transakciji izvršenoj za vlastiti račun koja se odnosi na dionice ili dužničke financijske instrumente navedenog izdavatelja ili na izvedenice ili druge financijske instrumente koji su s njima povezani;

(b)

u odnosu na sudionike na tržištu emisijskih jedinica, o svakoj transakciji izvršenoj za vlastiti račun koja se odnosi na emisijske jedinice, na proizvode na dražbi koji se na njima temelje ili s njima povezane izvedenice.

Takve obavijesti šalju se odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije.

Prvi podstavak primjenjuje se kada ukupan iznos transakcija u jednoj kalendarskoj godini dosegne prag postavljen u stavku 8. ili 9., ovisno o slučaju.

2.   Za potrebe stavka 1. i ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide druge obveze obavješćivanja osim onih iz ovog članka, o svim transakcijama koje se provode za vlastiti račun osoba iz stavka 1. te osobe obavješćuju nadležna tijela.

Pravila primjenjiva na obavijesti, kojih se moraju pridržavati osobe iz stavka 1., pravila su države članice u kojoj je izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica registriran. Obavješćivanje se provodi u roku od tri radna dana od datuma transakcije, i to nadležnom tijelu te države članice. Kada izdavatelj nije registriran u državi članici, obavijest se dostavlja nadležnom tijelu matične države članice u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom i. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ili, ako ona ne postoji, nadležnom tijelu mjesta trgovanja.

3.   Izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica osigurava da se informacije o kojima je obavijest predana u skladu sa stavkom 1. objave odmah, a najkasnije tri radna dana od transakcije na način koji omogućuje brz i nediskriminirajući pristup tim informacijama u skladu s provedbenim tehničkim standardima iz članka 17. stavka 10. točke (a).

Izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica koristi medije na koje se opravdano može osloniti za učinkovito širenje informacija javnosti u cijeloj Uniji i, ako je primjenjiv, koristi službeno imenovan mehanizam iz članka 21. Direktive 2004/109/EZ.

Umjesto toga, nacionalnim pravom može se predvidjeti da nadležno tijelo može sâmo objaviti te informacije.

4.   Ovaj se članak primjenjuje na izdavatelje:

(a)

koji su zatražili ili odobrili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na uređenom tržištu; ili

(b)

u slučaju instrumenta kojim se trguje samo na MTP-u ili OTP-u, koji su odobrili trgovanje svojim financijskim instrumentima na MTP-u ili OTP-u ili koji su zatražili uvrštavanje svojih financijskih instrumenata za trgovanje na MTP-u.

5.   Izdavatelji ili sudionici na tržištu emisijskih jedinica obavješćuju osobu koja obavlja rukovoditeljske dužnosti o njezinim obvezama iz ovog članka u pisanom obliku. Izdavatelji i sudionici na tržištu emisijskih jedinica sastavljaju popis svih osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti i osoba koje su s njima usko povezane.

Osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti obavješćuju osobe koje su s njima usko povezane o njihovim obvezama iz ovog članka u pisanom obliku i čuvaju presliku te obavijesti.

6.   Obavijest o transakcijama iz stavka 1. sadržava sljedeće informacije:

(a)

ime osobe;

(b)

razlog obavješćivanja;

(c)

ime dotičnog izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica;

(d)

opis i oznaku financijskog instrumenta;

(e)

narav transakcije ili transakcija (npr. stjecanje ili otpuštanje), uz naznaku je li povezana s korištenjem programa nuđenja dionica zaposlenicima od strane poslodavca ili s određenim primjerima navedenima u stavku 7.;

(f)

datum i mjesto transakcije ili transakcija; i

(g)

cijenu i volumen transakcije ili transakcija. U slučaju založenog instrumenta u čijim je uvjetima predviđeno mijenjanje njegove vrijednosti, to bi trebalo objaviti zajedno s njegovom vrijednošću na datum zaloga.

7.   Za potrebe stavka 1. transakcije o kojima se mora obavješćivati također uključuju:

(a)

zalaganje ili pozajmljivanje financijskih instrumenata od strane ili u ime osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osobe usko povezane s tom osobom, kako je navedeno u stavku 1.;

(b)

transakcije koje su poduzele osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije ili neka druga osoba u ime osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osobe koja je usko povezana s takvom osobom, kako je navedeno u stavku 1., uključujući slučajeve kada se koristi diskrecijsko pravo;

(c)

transakcije izvršene u sklopu police životnog osiguranja, definirane u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26), u kojima:

i.

je ugovaratelj osiguranja osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osoba koja je usko povezana s takvom osobom, kako je navedeno u stavku 1.;

ii.

rizik ulaganja snosi ugovaratelj osiguranja; i

iii.

ugovaratelj osiguranja ima ovlast ili diskrecijsko pravo donositi odluke o ulaganjima u pogledu određenih instrumenata s tom policom životnog osiguranja ili izvršavati transakcije u pogledu određenih instrumenata za tu policu životnog osiguranja.

Za potrebe točke (a), založno ili slično pravo na financijskim instrumentima u vezi s polaganjem financijskih instrumenata na skrbničkom računu ne mora se prijavljivati, osim ako i sve dok je takvo založno ili slično pravo namijenjeno osiguranju kreditne linije.

U mjeri u kojoj je ugovaratelj ugovora o osiguranju dužan prijaviti transakcije prema ovom stavku, obveza prijave ne odnosi se na društvo za osiguranje.

8.   Stavak 1. primjenjuje se na naknadnu transakciju kad se dosegne ukupan iznos od 5 000 EUR u jednoj kalendarskoj godini. Prag od 5 000 EUR izračunava se zbrajanjem bez netiranja svih transakcija iz stavka 1.

9.   Nadležno tijelo može odlučiti povećati prag postavljen u stavku 8. na 20 000 EUR i obavješćuje ESMA-u o svojoj odluci prije njezine primjene, uz obrazloženje svoje odluke zašto je odredilo veći prag s posebnim osvrtom na tržišne uvjete. ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis pragova koji se primjenjuju u skladu s ovim člankom i obrazloženja koja su dostavila nadležna tijela za takve pragove.

10.   Ovaj se članak također primjenjuje na transakcije koje izvršavaju osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti pri svakoj dražbovnoj platformi, dražbovatelju i kontroloru dražbe uključenima u dražbe koje se održavaju prema Uredbi (EU) br. 1031/2010 te na osobe koje su s takvim osobama usko povezane u mjeri u kojoj njihove transakcije obuhvaćaju emisijske jedinice, njihove izvedenice ili proizvode na dražbi koji se na tome temelje. Te osobe prijavljuju svoje transakcije dražbovnim platformama, dražbovateljima i kontroloru dražbe, ovisno o tome što je primjenjivo, te nadležnom tijelu mjesta gdje je registrirana dražbovna platforma, dražbovatelj ili kontrolor dražbe, ovisno o tome što je primjenjivo. Dražbovne platforme, dražbovatelji, kontrolor dražbe ili nadležno tijelo objavljuju na taj način prijavljene informacije u skladu sa stavkom 3.

11.   Ne dovodeći u pitanje članke 14. i 15., osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti pri izdavatelju ne obavlja nikakve transakcije za vlastiti račun niti za račun treće osobe, izravno ili neizravno, u vezi s dionicama ili dužničkim instrumentima tog izdavatelja, izvedenicama ili drugim financijskim instrumentima koji su s njima povezani, tijekom razdoblja zabrane trgovanja od 30 kalendarskih dana prije objave financijskog izvještaja za razdoblja tijekom godine ili završnog godišnjeg izvještaja koje je izdavatelj obvezan objaviti u skladu s:

(a)

pravilima mjesta trgovanja na kojem su izdavateljeve dionice uvrštene za trgovanje; ili

(b)

nacionalnim pravom.

12.   Ne dovodeći u pitanje članke 14. i 15., izdavatelj može dopustiti osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti unutar njega da trguje za vlastiti račun ili za račun treće osobe tijekom razdoblja zabrane trgovanja kako je navedeno u stavku 11.:

(a)

od slučaja do slučaja zbog postojanja izvanrednih okolnosti, poput velikih financijskih poteškoća, koje zahtijevaju hitnu prodaju dionica; ili

(b)

zbog značajki dotičnog trgovanja za transakcije u sklopu ili povezane s planom kupovine dionica od strane zaposlenika, ugovornom štednjom, dionicama za članove uprave ili pravom na dionice, ili transakcijama u kojima se materijalni interes vrijednosnog papira ne mijenja.

13.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kojim se navode okolnosti u kojima izdavatelj može odobriti trgovanje tijekom razdoblja zabrane trgovanja, kako je navedeno u stavku 12., uključujući okolnosti koje bi se smatrale izuzetnima i vrste transakcija koje bi opravdale odobrenje za trgovanje.

14.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kojima se utvrđuju vrste transakcija kojima bi se potaknuo zahtjev iz stavka 1.

15.   Kako bi se osigurala jedinstvena primjena stavka 1., ESMA priprema nacrte provedbenih tehničkih standarda u vezi s obrascem i predloškom na kojem se obavješćuje o informacijama iz stavka 1. i na kojem se one objavljuju.

ESMA Komisiji podnosi nacrte tih provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 20.

Preporuke za ulaganje i statistički podaci o ulaganju

1.   Osobe koje izrađuju ili šire preporuke za ulaganje ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja ulažu razumnu pažnju kako bi osigurale da se takve informacije prikažu na objektivan način te kako bi objavile svoje interese ili sukobe interesa u pogledu financijskih instrumenata na koje se te informacije odnose.

2.   Javne institucije koje šire statističke podatke ili predviđanja koja bi mogla imati značajan utjecaj na financijska tržišta šire ih na objektivan i transparentan način.

3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA priprema nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja tehničkih mjera za kategorije osoba iz stavka 1., za objektivno predstavljanje preporuka za ulaganje ili drugih informacija kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja te za objavljivanje određenih interesa ili indikacija sukoba interesa.

ESMA Komisiji podnosi nacrte tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Tehničke mjere utvrđene u regulatornim tehničkim standardima iz stavka 3. ne primjenjuju se na novinare koji podliježu jednakovrijednom odgovarajućem propisu u državi članici, uključujući i odgovarajuće jednakovrijedno samoreguliranje, pod uvjetom da se takvim propisom postižu učinci slični onima koje imaju te tehničke mjere. Države članice obavješćuju Komisiju o tekstu tog jednakovrijednog odgovarajućeg propisa.

Članak 21.

Objavljivanje ili širenje informacija u medijima

Za potrebe članka 10., članka 12. stavka 1. točke (c) i članka 20., kada se informacije objavljuju ili šire te kada se preporuke izrađuju ili šire za potrebe novinarstva ili drugog oblika izražavanja u medijima, takvo objavljivanje ili širenje informacija procjenjuje se uzimajući u obzir pravila koja uređuju slobodu tiska i slobodu izražavanja u drugim medijima te pravila ili kodekse kojima se uređuje novinarska struka, osim ako:

(a)

dotične osobe ili osobe usko povezane s njima stječu izravnu ili neizravnu prednost ili koristi od objavljivanja ili širenja dotičnih informacija; ili

(b)

objavljivanje ili širenje ima namjeru obmanjivanja tržišta o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih instrumenata.

POGLAVLJE 4.

ESMA I NADLEŽNA TIJELA

Članak 22.

Nadležna tijela

Ne dovodeći u pitanje nadležnosti pravosudnih tijela, svaka država članica određuje jedinstveno upravno nadležno tijelo za potrebe ove Uredbe. Države članice o tome obavješćuju Komisiju, ESMA-u i druga nadležna tijela drugih država članica. Nadležno tijelo osigurava primjenu odredbi ove Uredbe na svojem državnom području u vezi sa svim radnjama koje se vrše na njegovom državnom području i onim radnjama koje se vrše u inozemstvu povezanima s instrumentima uvrštenima za trgovanje na uređenom tržištu za koje je predan zahtjev za uvrštavanje za trgovanje na takvom tržištu, koji su bili na dražbi na dražbovnoj platformi ili kojima se trguje na MTP-u ili OTP-u ili za koje je predan zahtjev za uvrštavanje za trgovanje na MTP-u koji posluje na njegovom državnom području.

Članak 23.

Ovlasti nadležnih tijela

1.   Nadležna tijela izvršavaju svoje dužnosti i ovlasti na bilo koji od sljedećih načina:

(a)

izravno;

(b)

u suradnji s drugim tijelima ili sudionicima na tržištu;

(c)

delegiranjem zadaća u okviru svoje odgovornosti na ta tijela ili sudionike na tržištu;

(d)

podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

2.   Kako bi ispunile svoje dužnosti u okviru ove Uredbe, nadležna tijela imaju, u skladu s nacionalnim pravom, barem sljedeće nadzorne i istražne ovlasti:

(a)

pristupiti svakom dokumentu i podacima u bilo kojem obliku te primiti ili uzeti preslike tog dokumenta i podataka;

(b)

zahtijevati ili zatražiti informacije od svake osobe, uključujući i onih osoba koje su uzastopno uključene u prijenos naloga ili obavljaju dotične operacije, kao i od njihovih nalogodavaca, i prema potrebi pozivati i ispitivati te osobe s ciljem dobivanja informacija;

(c)

u vezi s izvedenicama na robu, zatražiti informacije od sudionika na povezanim promptnim tržištima u skladu sa standardiziranim obrascima, dobiti izvješća o transakcijama i imati izravan pristup sustavima trgovatelja;

(d)

vršiti izravne nadzore i istrage na mjestima koja ne uključuju privatne stambene prostore fizičkih osoba;

(e)

podložno drugom podstavku, ulaziti u prostorije fizičkih i pravnih osoba s ciljem zapljenjivanja dokumenata i podataka u bilo kojem obliku kada postoji opravdana sumnja da dokumenti ili podaci povezani s predmetom nadzora ili istrage mogu biti relevantni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem, čime se krši ova Uredba;

(f)

upućivati predmete u postupak kaznene istrage;

(g)

zahtijevati postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničke komunikacije ili ostalih zapisa o podatkovnom prometu koje posjeduju investicijska društva, kreditne institucije ili financijske institucije;

(h)

u mjeri u kojoj je to dozvoljeno prema nacionalnom pravu, zahtijevati postojeće zapise o podatkovnom prometu koje posjeduje telekomunikacijski operater, kada postoji opravdana sumnja u kršenje i kada takvi zapisi mogu biti relevantni za istragu o kršenju članka 14. točke (a) ili (b) ili članka 15.;

(i)

tražiti zamrzavanje ili oduzimanje imovine, ili oboje;

(j)

suspendirati trgovanje dotičnim financijskim instrumentom;

(k)

tražiti da se privremeno obustavi svaka praksa koju nadležno tijelo smatra suprotnom ovoj Uredbi;

(l)

izreći privremenu zabranu obavljanja djelatnosti; i

(m)

poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da je javnost točno obaviještena, između ostalog ispravljanjem neistinitih ili obmanjujućih objavljenih informacija, što uključuje zahtjev da izdavatelj ili druga osoba koja je objavila ili širila neistinite ili obmanjujuće informacije objavi izjavu s ispravkom.

Kada je u skladu s nacionalnim pravom potrebno prethodno dopuštenje pravosudnog tijela dotične države članice za ulazak u prostorije fizičke ili pravne osobe iz prvog podstavka točke (e), ovlast navedena u toj točki koristi se samo nakon dobivanja takvog prethodnog dopuštenja.

3.   Države članice osiguravaju postojanje odgovarajućih mjera kako bi nadležna tijela imala sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za ispunjavanje svojih dužnosti.

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje zakoni i drugi propisi doneseni u vezi s ponudama za preuzimanje, transakcijama spajanja i drugim transakcijama koje utječu na vlasništvo ili kontrolu društava koja reguliraju nadzorna tijela koja imenuju države članice u skladu s člankom 4. Direktive 2004/25/EZ, kojima se uvode zahtjevi pored zahtjeva iz ove Uredbe.

4.   Ne smatra se da osoba koja učini informacije dostupnima nadležnom tijelu u skladu s ovom Uredbom krši ikakvo ograničenje u vezi s objavljivanjem informacija koje je nametnuto ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te ne čini osobu koja je dostavila informacije odgovornom ni na koji način u vezi s takvim obavješćivanjem.

Članak 24.

Suradnja s ESMA-om

1.   Nadležna tijela surađuju s ESMA-om za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

2.   Nadležna tijela bez odlaganja pružaju ESMA-i sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njenih dužnosti u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA priprema nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja postupaka i oblika razmjene informacija iz stavka 2.

ESMA Komisiji podnosi nacrte tih provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2016.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 25.

Obveza suradnje

1.   Nadležna tijela surađuju međusobno i s ESMA-om ako je to potrebno za potrebe ove Uredbe, osim ako se primjenjuje jedna od iznimaka iz stavka 2. Nadležna tijela pružaju pomoć nadležnim tijelima drugih država članica i ESMA-i. Posebno razmjenjuju podatke bez nepotrebne odgode te surađuju u istražnim radnjama, nadzornim i provedbenim aktivnostima.

Obveza suradnje i pomoći utvrđena u prvom podstavku također se primjenjuje na Komisiju u vezi s razmjenom informacija povezanih s robom u obliku poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u.

Nadležna tijela i ESMA surađuju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010, a posebno njezinim člankom 35.

Kada su države članice izabrale, u skladu s člankom 30. stavkom 1. drugim podstavkom, utvrditi kaznenopravne sankcije za kršenja odredaba ove Uredbe iz tog članka, one osiguravaju postojanje odgovarajućih mjera tako da nadležna tijela imaju sve potrebne ovlasti za suradnju s pravosudnim tijelima u okviru njihove nadležnosti kako bi dobila određene informacije u vezi s kaznenim istragama ili postupcima pokrenutima zbog mogućih kršenja ove Uredbe te kako bi te podatke dostavila drugim nadležnim tijelima i ESMA-i, s ciljem ispunjenja svoje obveze da surađuju međusobno i s ESMA-om za potrebe ove Uredbe.

2.   Nadležno tijelo može odbiti postupanje po zahtjevu za informacijama ili zahtjevu za suradnjom u istrazi samo u sljedećim iznimnim okolnostima, to jest:

(a)

kada bi slanje relevantnih informacija moglo negativno utjecati na sigurnost države članice kojoj je upućen zahtjev, a posebno na borbu protiv terorizma i drugih teških kaznenih djela;

(b)

kada bi udovoljavanje zahtjevu vjerojatno negativno utjecalo na vlastitu istragu ili provođenje zakona, ili na kaznenu istragu, ako je to primjenjivo;

(c)

kada su već pokrenuti sudski postupci protiv istih osoba i za iste radnje pred tijelima države članice kojoj je upućen zahtjev; ili

(d)

kada je donesena konačna presuda u odnosu na te osobe za iste radnje u državi članici kojoj je upućen zahtjev.

3.   Nadležna tijela i ESMA surađuju s Agencijom za suradnju energetskih regulatora (ACER), osnovanom u okviru Uredbe (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (27), i nacionalnim regulatornim tijelima država članica kako bi se osigurao koordinirani pristup pri provođenju relevantnih pravila kada se transakcije, nalozi za trgovanje ili druge radnje ili postupci odnose na jedan ili više financijskih instrumenata na koje se primjenjuje ova Uredba te također na jedan ili više veleprodajnih energetskih proizvoda na koje se primjenjuju članci 3., 4. i 5. Uredbe (EU) br. 1227/2011. Nadležna tijela uzimaju u obzir posebna obilježja definicija iz članka 2. Uredbe (EU) br. 1227/2011 i odredbi članaka 3., 4. i 5. Uredbe (EU) br. 1227/2011 pri primjeni članaka 7., 8. i 12. ove Uredbe na financijske instrumente povezane s veleprodajnim energetskim proizvodima.

4.   Nadležna tijela na zahtjev odmah šalju sve informacije u svrhu iz stavka 1.

5.   Kada je nadležno tijelo uvjereno da se na državnom području neke druge države članice čine ili su počinjena djela suprotna odredbama ove Uredbe ili da djela utječu na financijske instrumente kojima se trguje na mjestu trgovanja koje se nalazi u drugoj državi članici, ono o toj činjenici što je detaljnije moguće obavješćuje nadležno tijelo druge države članice i ESMA-u te, u slučaju veleprodajnih energetskih proizvoda, ACER. Nadležna tijela različitih uključenih država članica savjetuju se međusobno i s ESMA-om te, u vezi s veleprodajnim energetskim proizvodima, s ACER-om o poduzimanju odgovarajućih radnji i međusobnom obavješćivanju o važnim novostima. Ona koordiniraju svoje djelovanje kako bi izbjegla moguća dupliciranja i preklapanja u primjeni administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera na te prekogranične predmete u skladu s člancima 30. i 31. te si međusobno pomažu u provođenju svojih odluka.

6.   Nadležno tijelo jedne države članice može zatražiti pomoć od nadležnog tijela druge države članice kod izravnih nadzora ili u istražnim radnjama.

Nadležno tijelo koje traži pomoć može obavijestiti ESMA-u o svakom zahtjevu iz prvog podstavka. U slučaju istrage ili nadzora s prekograničnim učinkom, ESMA koordinira istragu ili nadzor ako to od nje zatraži neko od nadležnih tijela.

Kada nadležno tijelo zaprimi zahtjev od nadležnog tijela druge države članice da izvrši izravni nadzor ili istragu, može postupiti na jedan od sljedećih načina:

(a)

izvršiti izravni nadzor ili istragu samostalno;

(b)

dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da sudjeluje u izravnom nadzoru ili istrazi;

(c)

dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da izvrši izravni nadzor ili istragu samostalno;

(d)

imenovati revizore ili stručne osobe da provedu izravni nadzor ili istražne radnje;

(e)

podijeliti zadaće povezane s nadzornim aktivnostima s drugim nadležnim tijelima.

Nadležna tijela također mogu surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u odnosu na olakšavanje ubiranja novčanih sankcija.

7.   Ne dovodeći u pitanje članak 258. UFEU-a, nadležno tijelo po čijem se zahtjevu za informacijama ili pomoći u skladu sa stavcima 1., 3., 4. i 5. ne postupi u razumnom roku ili čiji se zahtjev za informacijama ili pomoći odbije, može o tom odbijanju ili nepostupanju u razumnom roku obavijestiti ESMA-u.

U tim situacijama ESMA može postupiti u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ne dovodeći u pitanje mogućnost da ESMA postupi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8.   Nadležna tijela surađuju i razmjenjuju informacije s relevantnim nacionalnim regulatornim tijelima i takvim tijelima trećih zemalja nadležnima za povezana promptna tržišta ako postoji opravdana sumnja da se čine ili su počinjena djela koja predstavljaju trgovanje na temelju povlaštenih informacija, nezakonito objavljivanje informacija ili manipuliranje tržištem, čime se krši ova Uredba. Takvom se suradnjom osigurava konsolidirani pregled financijskih i promptnih tržišta te se otkrivaju i izriču sankcije za zlouporabe tržišta koje se odvijaju na više tržišta i u više država.

U vezi s emisijskim jedinicama, suradnja i razmjena informacija predviđeni prvim podstavkom također se osiguravaju uz pomoć:

(a)

kontrolora dražbe, u vezi s dražbama emisijskih jedinica ili drugih proizvoda na dražbi koji se na tome temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010; i

(b)

nadležnih tijela, administratora registra, uključujući središnjeg administratora, te drugih javnih tijela kojima je zadaća nadzor pridržavanja u sklopu Direktive 2003/87/EZ.

ESMA ima ulogu olakšavanja i koordiniranja suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela i regulatornih tijela u drugim državama članicama i trećim zemljama. Nadležna tijela, kad je to moguće, sklapaju sporazume o suradnji s regulatornim tijelima trećih zemalja nadležnima za povezana promptna tržišta u skladu s člankom 26.

9.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA priprema nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja postupaka i oblika razmjene informacija i pomoći kako je navedeno u ovom članku.

ESMA Komisiji podnosi nacrte tih provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2016.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 26.

Suradnja s trećim zemljama

1.   Nadležna tijela država članica prema potrebi sklapaju sporazume o suradnji s nadzornim tijelima trećih zemalja o razmjeni informacija s nadzornim tijelima u trećim zemljama i provođenju obveza koje u trećim zemljama proizlaze iz ove Uredbe. Tim se sporazumima o suradnji osigurava barem učinkovita razmjena informacija kojom se nadležnim tijelima omogućava da vrše svoje dužnosti u okviru ove Uredbe.

Nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u i druga nadležna tijela kada predlaže sklapanje takvog sporazuma.

2.   ESMA, kad je to moguće, olakšava i koordinira izradu sporazuma o suradnji između nadležnih tijela i odgovarajućih nadzornih tijela trećih zemalja.

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost ovog članka, ESMA priprema nacrte regulatornih tehničkih standarda koji sadrže predložak dokumenta za sporazume o suradnji koje trebaju koristiti nadležna tijela država članica kad je to moguće.

ESMA Komisiji podnosi nacrte tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ESMA također olakšava i koordinira, kad je to moguće, razmjenu informacija između nadležnih tijela koje su dobile od nadzornih tijela trećih zemalja i koje mogu biti relevantne za poduzimanje mjera u okviru članaka 30. i 31.

3.   Nadležna tijela sklapaju sporazume o suradnji kojima se uređuje razmjena informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja, ali samo ako objavljeni podaci podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je barem istovjetna onoj iz članka 27. Ta razmjena podataka mora biti namijenjena izvršavanju zadaća tih nadležnih tijela.

Članak 27.

Poslovna tajna

1.   Svi povjerljivi podaci primljeni, razmijenjeni ili prenijeti drugima po ovoj Uredbi podliježu uvjetima čuvanja poslovne tajne utvrđenima u stavcima 2. i 3.

2.   Sve informacije koje razmjenjuju nadležna tijela na temelju ove Uredbe, a koje se odnose na poslovne ili operativne uvjete i druga gospodarska ili osobna pitanja, smatraju se povjerljivima i podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne, osim ako nadležno tijelo izjavi u vrijeme priopćenja da se takve informacije mogu objavljivati ili ako je njihovo objavljivanje potrebno za pokretanje pravnog postupka.

3.   Obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se na sve osobe koje rade ili su radile za nadležno tijelo ili za sva tijela ili sudionike na tržištu kojima je nadležno tijelo delegiralo svoje ovlasti, uključujući revizore i stručnjake koji su sklopili ugovor s nadležnim tijelom. Informacije obuhvaćene poslovnom tajnom ne smiju se odati ni jednoj drugoj osobi ili tijelu, osim na temelju odredaba utvrđenih pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Članak 28.

Zaštita podataka

U vezi s obradom osobnih podataka u okviru ove Uredbe, nadležna tijela obavljaju svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima kojima se prenosi Direktiva 95/46/EZ. U vezi s obradom osobnih podataka koju vrši ESMA u okviru ove Uredbe, ESMA se pridržava odredbi Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Osobni podaci zadržavaju se na maksimalno razdoblje od pet godina.

Članak 29.

Objavljivanje osobnih podataka trećim zemljama

1.   Nadležno tijelo države članice može prenijeti osobne podatke trećoj zemlji ako su ispunjeni zahtjevi iz Direktive 95/46/EZ, te samo od slučaja do slučaja. Nadležno tijelo mora se uvjeriti da je prijenos potreban za potrebe ove Uredbe i osigurati da treća zemlja ne prenese podatke drugoj trećoj zemlji, osim ako je za to dobila izričito pisano ovlaštenje i ako udovoljava uvjetima koje je odredilo nadležno tijelo države članice.

2.   Nadležno tijelo države članice objavljuje osobne podatke dobivene od nadležnog tijela druge države članice nadzornom tijelu treće zemlje samo kada je nadležno tijelo dotične države članice dobilo izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je dostavilo podatke i, gdje je to primjenjivo, kada se podaci objavljuju isključivo u svrhe za koje je to nadležno tijelo dalo suglasnost.

3.   Kada je sporazumom o suradnji predviđena razmjena osobnih podataka, ona mora biti u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima kojima se prenosi Direktiva 95/46/EZ.

POGLAVLJE 5.

ADMINISTRATIVNE MJERE I SANKCIJE

Članak 30.

Administrativne sankcije i druge administrativne mjere

1.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje kaznenopravne sankcije i ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela iz članka 23., države članice daju ovlast nadležnim tijelima, u skladu s nacionalnim pravom, da poduzimaju odgovarajuće administrativne sankcije i druge administrativne mjere u vezi s barem sljedećim kršenjima:

(a)

kršenja članaka 14. i 15., članka 16. stavaka 1. i 2., članka 17. stavaka 1., 2., 4., 5. i 8., članka 18. stavaka od 1. do 6., članka 19. stavaka 1., 2., 3., 5., 6., 7. i 11. te članka 20. stavka 1.; i

(b)

nesudjelovanje ili nepridržavanje pravila prilikom istrage, nadzora ili zahtjeva kako je navedeno u članku 23. stavku 2.

Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama iz prvog podstavka kada kršenja iz točke (a) ili (b) tog podstavka već podliježu kaznenopravnim sankcijama prema njihovom nacionalnom pravu do 3. srpnja 2016. Kada tako odluče, države članice detaljno obavješćuju Komisiju i ESMA-u o odgovarajućim dijelovima svojeg kaznenopravnog zakonodavstva.

Države članice do 3. srpnja 2016. detaljno obavješćuju Komisiju i ESMA-u o pravilima iz prvog i drugog podstavka. Komisiju i ESMA-u bez odgode obavješćuju o daljnjim izmjenama tih pravila.

2.   Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast izricanja barem sljedećih administrativnih sankcija i poduzimanja barem sljedećih administrativnih mjera u slučaju kršenja iz stavka 1. prvog podstavka točke (a):

(a)

nalog kojim se zahtijeva da osoba odgovorna za kršenje prekine takvo postupanje i da takvo postupanje ne ponavlja;

(b)

povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog kršenja, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(c)

javno upozorenje u kojem se navodi osoba odgovorna za kršenje i narav kršenja;

(d)

povlačenje ili suspenzija odobrenja za rad investicijskom društvu;

(e)

privremenu zabranu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje da obnaša rukovoditeljske funkcije u investicijskim društvima;

(f)

u slučaju ponovljenog kršenja članka 14. ili 15., privremenu zabranu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje da obnaša rukovoditeljske funkcije u investicijskim društvima;

(g)

privremenu zabranu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje da trguje za vlastiti račun;

(h)

najviše administrativne novčane sankcije u iznosu barem tri puta većem od iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zahvaljujući kršenju, kada ih je moguće utvrditi;

(i)

u odnosu na fizičku osobu, najviše administrativne novčane sankcije u iznosu od najmanje:

i.

za kršenja članaka 14. ili 15., 5 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti 2. srpnja 2014.;

ii.

za kršenja članaka 16. i 17., 1 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti 2. srpnja 2014.; i

iii.

za kršenja članaka 18., 19. i 20., 500 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti 2. srpnja 2014.; i

(j)

u odnosu na pravne osobe, najviše administrativne novčane sankcije u iznosu od najmanje:

i.

za kršenja članaka14. i 15., 15 000 000 EUR ili 15 % ukupnog godišnjeg prometa pravne osobe prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti 2. srpnja 2014.;

ii.

za kršenja članaka 16. i 17., 2 500 000 EUR ili 2 % njezinog ukupnog godišnjeg prometa prema posljednjim dostupnim financijskih izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti 2. srpnja 2014.; i

iii.

za kršenja članaka 18., 19. i 20., 1 000 000 EUR ili u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti 2. srpnja 2014.

Upućivanja na nadležno tijelo u ovom stavku ne dovode u pitanje sposobnost nadležnog tijela da obavlja svoje zadaće na bilo koji način naveden u članku 23. stavku 1.

Za potrebe prvog podstavka točke (j) podtočaka i. i ii., kada je pravna osoba matično društvo ili društvo kći koje je obvezno sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU (28), odgovarajući ukupni godišnji promet je ukupan godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s mjerodavnim računovodstvenim direktivama, Direktivom Vijeća 86/635/EEZ (29) za banke i Direktivom Vijeća 91/674/EEZ (30) za društva za osiguranje, prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

3.   Države članice mogu dodijeliti tim nadležnim tijelima ovlasti pored onih iz stavka 2. i mogu predvidjeti više razine sankcija od onih koje su utvrđene u tom stavku.

Članak 31.

Izvršavanje ovlasti nadzora i izricanja sankcija

1.   Države članice osiguravaju da, prilikom određivanja vrste i razine administrativnih sankcija, nadležna tijela uzimaju u obzir sve bitne okolnosti, uključujući prema potrebi:

(a)

ozbiljnost i trajanje kršenja;

(b)

stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

(c)

financijsku snagu osobe odgovorne za kršenje, uzetu kao, na primjer, ukupni prihod pravne osobe ili godišnji dohodak fizičke osobe;

(d)

važnost ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka osobe odgovorne za kršenje, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(e)

razinu suradnje osobe odgovorne za kršenje s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe;

(f)

prethodna kršenja osobe odgovorne za kršenje; i

(g)

mjere koje je osoba odgovorna za kršenje poduzela kako bi spriječila uzastopno kršenje.

2.   Prilikom izvršavanja svojih ovlasti izricanja administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera na temelju članka 30., nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da su izvršavanje njihovih ovlasti nadzora i istraživanja te administrativne sankcije koje ona izriču i druge administrativne mjere koje poduzimaju, učinkoviti i prikladni u okviru ove Uredbe. Ona koordiniraju svoja djelovanja u skladu s člankom 25. kako bi izbjegla udvostručavanja i preklapanja u izvršavanju svojih nadzornih i istražnih ovlasti te u izricanju administrativnih sankcija u odnosu na prekogranične slučajeve.

Članak 32.

Prijavljivanje kršenja

1.   Države članice osiguravaju da nadležna tijela uspostave učinkovite mehanizme koji omogućavaju prijavljivanje stvarnih ili potencijalnih kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima.

2.   Mehanizmi iz stavka 1. uključuju najmanje:

(a)

posebne postupke za zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave;

(b)

u okviru njihovog radnog odnosa, odgovarajuću zaštitu osoba koje rade na temelju ugovora o radu, a koje prijave kršenja ili koje su optužene za kršenja, barem od odmazde, diskriminacije ili drugih vrsta nepoštenog postupanja prema njima; i

(c)

zaštitu osobnih podataka i prijavitelja kršenja i fizičke osobe koja je navodno počinila kršenje, uključujući zaštitu u odnosu na očuvanje tajnosti njihovog identiteta u svim fazama postupka, bez obzira na to je li objavljivanje informacija bilo obvezno prema nacionalnom pravu u okviru istraga ili u okviru naknadnih sudskih postupaka.

3.   Države članice zahtijevaju od poslodavaca koji se bave djelatnostima koje su uređene propisima o financijskim uslugama da imaju uspostavljene odgovarajuće unutarnje postupke prema kojima njihovi zaposlenici mogu prijaviti kršenja ove Uredbe.

4.   Države članice mogu predvidjeti financijske poticaje osobama koje nude relevantne informacije o mogućim kršenjima ove Uredbe koji se dodjeljuju u skladu s nacionalnim pravom kada takve osobe nemaju druge postojeće zakonske ili ugovorne obveze prijaviti takve informacije i pod uvjetom da su informacije nove i da rezultiraju izricanjem administrativne ili kaznenopravne sankcije ili poduzimanjem druge administrativne mjere zbog kršenja ove Uredbe.

5.   Komisija donosi provedbene akte radi određivanja postupaka iz stavka 1., uključujući načine postupanja za prijavu i po prijavi te mjere za zaštitu osoba koje rade na temelju ugovora o radu i mjere za zaštitu osobnih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 36. stavka 2.

Članak 33.

Razmjena podataka s ESMA-om

1.   Nadležna tijela godišnje dostavljaju ESMA-i zbirne podatke o svim administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama koje su nadležna tijela izrekla u skladu s člancima 30., 31. i 32. ESMA objavljuje te podatke u godišnjem izvješću. Nadležna tijela također godišnje dostavljaju ESMA-i anonimizirane i zbirne podatke o svim administrativnim istragama poduzetima u skladu s tim člancima.

2.   Kada su države članice, u skladu s člankom 30. stavkom 1. drugim podstavkom, utvrdile kaznenopravne sankcije za kršenja iz tog članka, njihova nadležna tijela dostavljaju ESMA-i godišnje anonimizirane i zbirne podatke o svim poduzetim kaznenim istragama i kaznenopravnim sankcijama koje su izrekla pravosudna tijela u skladu sa člancima 30., 31. i 32. ESMA objavljuje podatke o izrečenim kaznenopravnim sankcijama u godišnjem izvješću.

3.   Kada nadležno tijelo objavi administrativne ili kaznenopravne sankcije ili druge administrativne mjere, istodobno o tome obavješćuje ESMA-u.

4.   Kada se objavljena administrativna ili kaznenopravna sankcija ili druga administrativna mjera odnosi na investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU, ESMA dodaje uputu na tu objavljenu sankciju ili mjeru u registar investicijskih društava osnovan u skladu s člankom 5. stavkom 3. te Direktive.

5.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, ESMA priprema nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja postupaka i oblika razmjene informacija iz ovog članka.

ESMA Komisiji podnosi te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 3. srpnja 2016.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 34.

Objavljivanje odluka

1.   Podložno trećem podstavku, nadležna tijela objavljuju svaku odluku kojom se izriče administrativna sankcija ili druga administrativna mjera u vezi s kršenjem ove Uredbe na svojoj internetskoj stranici odmah nakon što osoba na koju se odnosi ta odluka bude obaviještena o toj odluci. Takva objava uključuje barem podatke o vrsti i naravi kršenja te identitet osobe na koju se odnosi odluka.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na odluke kojima se uvode mjere istražnog karaktera.

Kada nadležno tijelo smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba na koje se odnosi odluka ili osobnih podataka fizičke osobe bilo nerazmjerno, a na temelju procjene razmjernosti objavljivanja takvih podataka koja se provodi za svaki slučaj posebno, ili kada bi takvo objavljivanje ugrozilo istragu u tijeku ili stabilnost financijskih tržišta, ono poduzima bilo što od sljedećeg:

(a)

odgađa objavu odluke do trenutka kad razlozi za tu odgodu prestanu postojati;

(b)

objavljuje odluku na anonimnoj osnovi u skladu s nacionalnim pravom kada takvo objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu predmetnih osobnih podataka;

(c)

ne objavljuje odluku u slučaju kada nadležno tijelo smatra da će objava u skladu s točkom (a) ili (b) biti nedostatna da se osigura:

i.

neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta; ili

ii.

proporcionalnost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju blažima po svojoj prirodi.

Kada nadležno tijelo odluči objaviti odluku na anonimnoj osnovi, kako je navedeno u trećem podstavku točki (b), ono može odgoditi objavljivanje relevantnih podataka na razumno razdoblje kada se može predvidjeti da će u tom razdoblju prestati postojati razlozi za anonimnu objavu.

2.   Kada postoji pravo na žalbu protiv odluke pred nacionalnim pravosudnim, administrativnim ili drugim tijelom, nadležno tijelo također odmah objavljuje na svojoj internetskoj stranici te informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Osim toga, objavljuje se i svaka odluka kojom se ukida odluka na koju postoji pravo žalbe.

3.   Nadležna tijela osiguravaju da svaka odluka koja je objavljena u skladu s ovim člankom ostane dostupna na njihovoj internetskoj stranici najmanje pet godina od objave. Osobni podaci sadržani u takvim objavama ostaju na internetskoj stranici nadležnog tijela onoliko dugo koliko je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

POGLAVLJE 6.

DELEGIRANI AKTI I PROVEDBENI AKTI

Članak 35.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavaka 5. i 6., članka 12. stavka 5., članka 17. stavka 2. trećeg podstavka, članka 17. stavka 3. i članka 19. stavaka 13. i 14. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 2. srpnja 2014.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavaka 5. i 6., članka 12. stavka 5., članka 17. stavka 2. trećeg podstavka, članka 17. stavka 3. i članka 19. stavaka 13. i 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koja je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavaka 5. i 6., članka 12. stavka 5., članka 17. stavka 2. trećeg podstavka, članka 17. stavka 3. ili članka 19. stavka 13. ili 14. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 36.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Europski odbor za vrijednosne papire osnovan Odlukom Komisije 2001/528/EZ (31). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE 7.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Stavljanje izvan snage Direktive 2003/6/EZ i njezinih provedbenih mjera

Direktiva 2003/6/EZ i direktive Komisije 2004/72/EZ (32), 2003/125/EZ (33) i 2003/124/EZ (34) te Uredba Komisije (EZ) br. 2273/2003 (35) stavljaju se izvan snage s učinkom od 3. srpnja 2016. Upućivanja na Direktivu 2003/6/EZ tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 38.

Izvješće

Komisija do 3. srpnja 2019. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom za njezinu izmjenu. U izvješću se ocjenjuje, između ostalog:

(a)

prikladnost uvođenja zajedničkih pravila o potrebi da sve države članice osiguraju administrativne sankcije za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem;

(b)

je li definicija povlaštenih informacija dovoljna da obuhvati sve informacije relevantne nadležnim tijelima za učinkovito suzbijanje zlouporabe tržišta;

(c)

primjerenost uvjeta pod kojima se određuje zabrana trgovanja u skladu s člankom 19. stavkom 11. s ciljem utvrđivanja postoje li neke druge okolnosti pod kojima bi se trebala primjenjivati zabrana;

(d)

mogućnost uspostave okvira Unije za nadzor knjige naloga koja se odnosi na prekogranično trgovanje u odnosu na zlouporabu tržišta, uključujući i preporuke za takav okvir; i

(e)

područje primjene odredbi o referentnim mjerilima.

Za potrebe prvog podstavka točke (a), ESMA poduzima provjeru primjene administrativnih sankcija i, u slučajevima kada su države članice odlučile u skladu s člankom 30. stavkom 1. drugim podstavkom utvrditi kaznenopravne sankcije zbog kršenja ove Uredbe kako je tamo navedeno, provjeru primjene takvih kaznenopravnih sankcija unutar država članica. Tom se provjerom obuhvaćaju i svi podaci stavljeni na raspolaganje u skladu s člankom 33. stavcima 1. i 2.

Članak 39.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od 3. srpnja 2016., osim članka 4. stavaka 4. i 5., članka 5. stavka 6., članka 6. stavaka 5. i 6., članka 7. stavka 5., članka 11. stavaka 9., 10. i 11., članka 12. stavka 5., članka 13. stavaka 7. i 11., članka 16. stavka 5., članka 17. stavka 2. trećeg podstavka, članka 17. stavaka 3., 10. i 11., članka 18. stavka 9., članka 19. stavaka 13., 14. i 15., članka 20. stavka 3., članka 24. stavka 3., članka 25. stavka 9., članka 26. stavka 2. drugog, trećeg i četvrtog podstavka,članka 32. stavka 5. i članka 33. stavka 5., koji se počinju primjenjivati 2. srpnja 2014.

3.   Države članice do 3. srpnja 2016. poduzimaju mjere potrebne za usklađivanje s člancima 22., 23. i 30., člankom 31. stavkom 1. i člancima 32. i 34.

4.   Upućivanja u ovoj Uredbi na Direktivu 2014/65/EU i Uredbu (EU) br. 600/2014 prije 3. siječnja 2017. čitaju se kao upućivanja na Direktivu 2004/39/EZ u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV. Direktivi 2014/65/EU u mjeri u kojoj ta korelacijska tablica sadrži odredbe kojima se upućuje na Direktivu 2004/39/EZ.

Kada se u odredbama ove Uredbe upućuje na OTP-ove, rastuća tržišta MSP-ova, emisijske jedinice ili proizvode na dražbi koji se na njima temelje, te se odredbe ne primjenjuju na OTP-ove, rastuća tržišta MSP-ova, emisijske jedinice ili proizvode na dražbi koji se na njima temelje do 3. siječnja 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 161, 7.6.2012., str. 3.

(2)  SL C 181, 21.6.2012., str. 64.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 10. rujna 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(4)  Direktiva 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem (zlouporabi tržišta) (SL L 96, 12.4.2003., str. 16.).

(5)  Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (SL L 326, 8.12.2011., str. 1.).

(6)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(7)  Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ te stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).

(8)  Uredba Komisije (EU) br. 1031/2010 od 12. studenoga 2010. o rasporedu, upravljanju i drugim aspektima dražbi emisijskih jedinica stakleničkih plinova prema Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (SL L 302, 18.11.2010., str. 1.).

(9)  Direktiva 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30.4.2004., str. 12.).

(10)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (vidjeti str. 349 ovog Službenog lista).

(11)  Direktiva 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (vidjeti str. 179 ovog Službenog lista).

(12)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(13)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(14)  Uredba Komisije (EZ) br. 2273/2003 od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za programe otkupa i stabilizacije financijskih instrumenata (SL L 336, 23.12.2003., str. 33.).

(15)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(16)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(17)  SL C 177, 20.6.2012., str. 1.

(18)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL, L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(19)  Uredba Komisije (EZ) br. 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s obvezom vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, transparentnosti tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata za trgovanje i određenim pojmovima za potrebe navedene Direktive (SL L 241, 2.9.2006., str. 1.).

(20)  Direktiva 2012/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih osoba, države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu drugog stavka članka 54. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u pogledu osnivanja javnih društava s ograničenom odgovornošću i održavanja i promjene njihovog kapitala, a s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mjera (SL L 315, 14.11.2012., str. 74.).

(21)  Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (vidjeti str. 84 ovog Službenog lista).

(22)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(23)  Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(24)  Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s podacima o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu i izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

(25)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljaju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(26)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(27)  Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (SL L 211, 14.8.2009., str. 1.).

(28)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i vezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(29)  Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31.12.1986., str. 1.).

(30)  Direktiva Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje (SL L 374, 31.12.1991., str. 7.).

(31)  Odluka Komisije 2001/528/EZ od 6. lipnja 2001. o osnivanju Europskog odbora za vrijednosne papire (SL L 191, 13.7.2001., str. 45.).

(32)  Direktiva Komisije 2004/72/EZ od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prihvaćenih tržišnih praksi, definicije povlaštene informacije u odnosu na izvedenice na robu, izrade popisa upućenih osoba, prijavljivanja transakcija osoba na rukovodećim položajima i prijavljivanja sumnjivih transakcija (SL L 162, 30.4.2004., str. 70.).

(33)  Direktiva Komisije 2003/125/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjerenog prikaza preporuka za ulaganje i objavljivanja sukoba interesa (SL L 339, 24.12.2003., str. 73.).

(34)  Direktiva Komisije 2003/124/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ u pogledu definicije i javnog objavljivanja povlaštenih informacija i definicije manipuliranja tržištem (SL L 339, 24.12.2003., str. 70.).

(35)  Uredba Komisije (EZ) br. 2273/2003 od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za programe otkupa i stabilizacije financijskih instrumenata (SL L 336, 23.12.2003., str. 33.).


PRILOG I.

A.   Pokazatelji manipulativnog ponašanja povezanog s lažnim ili obmanjujućim signalima i držanjem cijena

Za potrebe primjene članka 12. stavka 1. točke (a) ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje oblike ponašanja navedene u stavku 2. tog članka, uzimaju se u obzir sljedeći netaksativni pokazatelji, koje se same po sebi nužno ne smatra manipuliranjem tržištem, kada sudionici na tržištu ili nadležna tijela ispituju transakcije ili naloge za trgovanje:

(a)

u kojoj mjeri zadani nalozi za trgovanje ili izvršene transakcije predstavljaju značajan dio dnevnog volumena transakcija relevantnim financijskim instrumentom, povezanim promptnim ugovorom za robu ili proizvodom na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a posebno kada te aktivnosti dovode do značajne promjene njihovih cijena;

(b)

u kojoj mjeri nalozi za trgovanje koje su izdale ili transakcije koje su izvršile osobe sa značajnom kupovnom ili prodajnom pozicijom u financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica dovode do značajnih promjena cijene tog financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica;

(c)

dovode li izvršene transakcije do promjene u stvarnom vlasništvu financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili drugog proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica;

(d)

u kojoj mjeri zadani nalozi za trgovanje ili izvršene transakcije ili otkazani nalozi obuhvaćaju izmjenu pozicija u kratkom razdoblju i predstavljaju značajan dio dnevnog volumena transakcija relevantnim financijskim instrumentom, povezanim promptnim ugovorom za robu ili proizvodom na dražbi na temelju emisijskih jedinica te bi se mogli povezati sa značajnim promjenama cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica;

(e)

u kojoj su mjeri zadani nalozi za trgovanje ili izvršene transakcije koncentrirani unutar kratkog vremenskog raspona tijekom dnevnog trgovanja i dovode do promjene cijene koja je slijedom toga promijenila smjer kretanja;

(f)

u kojoj mjeri zadani nalozi za trgovanje mijenjaju prikaz najboljih cijena ponude ili potražnje financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, ili u općenitijem smislu prikaz knjige naloga dostupne sudionicima na tržištu, a uklonjeni su prije nego što su izvršeni; i

(g)

u kojoj su mjeri nalozi za trgovanje zadani ili transakcije izvršene u specifično vrijeme ili oko specifičnog vremena u kojem se izračunavaju referentne cijene i cijene namire te vrše vrednovanja, a dovode do promjena cijena koje imaju učinak na te cijene i vrednovanja.

B.   Pokazatelji manipulativnog ponašanja povezani s upotrebom fiktivnih postupaka ili svakog drugog oblika obmane ili prijevare

Za potrebe primjene članka 12. stavka 1. točke (b) ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje oblike ponašanja navedene u stavku 2. tog članka, uzimaju se u obzir sljedeći netaksativni pokazatelji, koje se same po sebi nužno ne smatra manipuliranjem tržištem, kada sudionici na tržištu ili nadležna tijela ispituju transakcije ili naloge za trgovanje:

(a)

prethodi li zadanim nalozima za trgovanje ili izvršenim transakcijama, ili slijedi nakon njih, širenje neistinitih ili obmanjujućih informacija od strane istih osoba koje su naloge zadale ili transakcije izvršile ili osoba povezanih s njima; i

(b)

zadaju li naloge za trgovanje ili izvršavaju li transakcije osobe prije ili nakon što te iste osobe ili osobe povezane s njima izrade ili prošire preporuke za ulaganje koje su netočne, pristrane ili očito pod utjecajem materijalnih interesa.


PRILOG II.

Korelacijska tablica

Ova Uredba

Direktiva 2003/6/EZ

Članak 1.

 

Članak 2.

 

Članak 2. stavak 1. točka (a)

Članak 9. prvi stavak

Članak 2. stavak 1. točka (b)

 

Članak 2. stavak 1. točka (c)

 

Članak 2. stavak 1. točka (d)

Članak 9. drugi podstavak

Članak 2. stavak 3.

Članak 9. prvi podstavak

Članak 2. stavak 4.

Članak 10. točka (a)

Točka 1. članka 3. stavka 1.

Članak 1. stavak 3.

Točka 2. članka 3. stavka 1.

 

Točka 3. članka 3. stavka 1.

 

Točka 4. članka 3. stavka 1.

 

Točka 5. članka 3. stavka 1.

 

Točka 6. članka 3. stavka 1.

Članak 1. stavak 4.

Točka 7. članka 3. stavka 1.

 

Točka 8. članka 3. stavka 1.

 

Točka 9. članka 3. stavka 1.

Članak 1. stavak 5.

Točka 10. članka 3. stavka 1.

 

Točka 11. članka 3. stavka 1.

 

Točka 12. članka 3. stavka 1.

Članak 1. stavak 7.

Točka 13. članka 3. stavka 1.

Članak 1. stavak 6.

Točke od 14. do 35. članka 3. stavka 1.

 

Članak 4.

 

Članak 5.

Članak 8.

Članak 6. stavak 1.

Članak 7.

Članak 6. stavak 2.

 

Članak 6. stavak 3.

 

Članak 6. stavak 4.

 

Članak 6. stavak 5.

 

Članak 6. stavak 6.

 

Članak 6. stavak 7.

 

Članak 7. stavak 1. točka (a)

Članak 1. stavak 1. prvi stavak

Članak 7. stavak 1. točka (b)

Članak 1. stavak 1. drugi stavak

Članak 7. stavak 1. točka (c)

 

Članak 7. stavak 1. točka (d)

Članak 1. stavak 1. treći stavak

Članak 7. stavak 2.

 

Članak 7. stavak 3.

 

Članak 7. stavak 4.

 

Članak 7. stavak 5.

 

Članak 8. stavak 1.

Članak 2. stavak 1. podstavak 1.

Članak 8. stavak 2.

 

Članak 8. stavak 2. točka (a)

Članak 3. točka (b)

Članak 8. stavak 2. točka (b)

 

Članak 8. stavak 3.

 

Članak 8. stavak 4. točka (a)

Članak 2. stavak 1. točka (a)

Članak 8. stavak 4. točka (b)

Članak 2. stavak 1. točka (b)

Članak 8. stavak 4. točka (c)

Članak 2. stavak 1. točka (c)

Članak 8. stavak 4. točka (d)

Članak 2. stavak 1. točka (d)

Članak 8. stavak 4. drugi podstavak

Članak 4.

Članak 8. stavak 5.

Članak 2. stavak 2.

Članak 9. stavak 1.

 

Članak 9. stavak 2.

 

Članak 9. stavak 3. točka (a)

Članak 2. stavak 3.

Članak 9. stavak 3. točka (b)

Članak 2. stavak 3.

Članak 9. stavak 4.

 

Članak 9. stavak 5.

 

Članak 9. stavak 6.

 

Članak 10. stavak 1.

Članak 3. točka (a)

Članak 10. stavak 2.

 

Članak 11.

 

Članak 12. stavak 1.

 

Članak 12. stavak 1. točka (a)

Članak 1. stavak 2. točka (a)

Članak 12. stavak 1. točka (b)

Članak 1. stavak 2. točka (b)

Članak 12. stavak 1. točka (c)

Članak 1. stavak 2. točka (c)

Članak 12. stavak 1. točka (d)

 

Članak 12. stavak 2. točka (a)

Članak 1. stavak 2. drugi stavak prva alineja

Članak 12. stavak 2. točka (b)

Članak 1. stavak 2. drugi stavak druga alineja

Članak 12. stavak 2. točka (c)

 

Članak 12. stavak 2. točka (d)

Članak 1. stavak 2. drugi stavak treća alineja

Članak 12. stavak 2. točka (e)

 

Članak 12. stavak 3.

 

Članak 12. stavak 4.

 

Članak 12. stavak 5.

Članak 1. stavak 2. treći stavak

Članak 13. stavak 1.

Članak 1. stavak 2. točka (a) drugi stavak

Članak 13. stavak 1.

 

Članak 13. stavak 2.

 

Članak 13. stavak 3.

 

Članak 13. stavak 4.

 

Članak 13. stavak 5.

 

Članak 13. stavak 6.

 

Članak 13. stavak 7.

 

Članak 13. stavak 8.

 

Članak 13. stavak 9.

 

Članak 13. stavak 10.

 

Članak 13. stavak 11.

 

Članak 14. točka (a)

Članak 2. stavak 1. stavak 1.

Članak 14. točka (b)

Članak 3. točka (b)

Članak 14. točka (c)

Članak 3. točka (a)

Članak 15.

Članak 5.

Članak 16. stavak 1.

Članak 6. stavak 6.

Članak 16. stavak 2.

Članak 6. stavak 9.

Članak 16. stavak 3.

 

Članak 16. stavak 4.

 

Članak 16. stavak 5.

Članak 6. stavak 10. sedma alineja

Članak 17. stavak 1.

Članak 6. stavak 1.

Članak 17. stavak 1. treći podstavak

Članak 9. treći stavak

Članak 17. stavak 2.

 

Članak 17. stavak 3.

 

Članak 17. stavak 4.

Članak 6. stavak 2.

Članak 17. stavak 5.

 

Članak 17. stavak 6.

 

Članak 17. stavak 7.

 

Članak 17. stavak 8.

Članak 6. stavak 3. prvi i drugi podstavak

Članak 17. stavak 9.

 

Članak 17. stavak 10.

Članak 6. stavak 10. prva i druga alineja

Članak 17. stavak 11.

 

Članak 18. stavak 1.

Članak 6. stavak 3. treći podstavak

Članak 18. stavak 2.

 

Članak 18. stavak 3.

 

Članak 18. stavak 4.

 

Članak 18. stavak 5.

 

Članak 18. stavak 6.

 

Članak 18. stavak 7.

Članak 9. treći podstavak

Članak 18. stavak 8.

 

Članak 18. stavak 9.

Članak 6. stavak 10. četvrta alineja

Članak 19. stavak 1.

Članak 6. stavak 4.

Članak 19. stavak 1. točka (a)

Članak 6. stavak 4.

Članak 19. stavak 1. točka (b)

 

Članak 19. stavak 2.

 

Članak 19. stavak 3.

 

Članak 19. stavak 4. točka (a)

 

Članak 19. stavak 4. točka (b)

 

Članak 19. stavci od 5. do 13.

 

Članak 19. stavak 14.

Članak 6. stavak 10. peta alineja

Članak 19. stavak 15.

Članak 6. stavak 10. peta alineja

Članak 20. stavak 1.

Članak 6. stavak 5.

Članak 20. stavak 2.

Članak 6. stavak 8.

Članak 20. stavak 3.

Članak 6. stavak 10. šesta alineja i članak 6. stavak 11.

Članak 21.

Članak 1. stavak 2. točka (c) druga rečenica

Članak 22.

Članak 11. prvi stavak i članak 10.

Članak 23. stavak 1.

Članak 12. stavak 1.

Članak 23. stavak 1. točka (a)

Članak 12. stavak 1. točka (a)

Članak 23. stavak 1. točka (b)

Članak 12. stavak 1. točka (b)

Članak 23. stavak 1. točka (c)

Članak 12. stavak 1. točka (c)

Članak 23. stavak 1. točka (d)

Članak 12. stavak 1. točka (d)

Članak 23. stavak 2. točka (a)

Članak 12. stavak 2. točka (a)

Članak 23. stavak 2. točka (b)

Članak 12. stavak 2. točka (b)

Članak 23. stavak 2. točka (c)

 

Članak 23. stavak 2. točka (d)

Članak 12. stavak 2. točka (c)

Članak 23. stavak 2. točka (e)

 

Članak 23. stavak 2. točka (f)

 

Članak 23. stavak 2. točka (g)

Članak 12. stavak 2. točka (d)

Članak 23. stavak 2. točka (h)

Članak 12. stavak 2. točka (d)

Članak 23. stavak 2. točka (i)

Članak 12. stavak 2. točka (g)

Članak 23. stavak 2. točka (j)

Članak 12. stavak 2. točka (f)

Članak 23. stavak 2. točka (k)

Članak 12. stavak 2. točka (e)

Članak 23. stavak 2. točka (l)

Članak 12. stavak 2. točka (h)

Članak 23. stavak 2. točka (m)

Članak 6. stavak 7.

Članak 23. stavak 3.

 

Članak 23. stavak 4.

 

Članak 24. stavak 1.

Članak 15.a stavak 1.

Članak 24. stavak 2.

Članak 15.a stavak 2.

Članak 24. stavak 3.

 

Članak 25. stavak 1. prvi podstavak

Članak 16. stavak 1.

Članak 25. stavak 2.

Članak 16. stavak 2. i članak 16. stavak 4. četvrti podstavak

Članak 25. stavak 2. točka (a)

Članak 16. stavak 2. drugi podstavak prva alineja i članak 16. stavak 4. četvrti podstavak

Članak 25. stavak 2. točka (b)

 

Članak 25. stavak 2. točka (c)

Članak 16. stavak 2. drugi podstavak druga alineja i članak 16. stavak 4. četvrti podstavak

Članak 25. stavak 2. točka (d)

Članak 16. stavak 2. drugi podstavak treća alineja i članak 16. stavak 4. četvrti podstavak

Članak 25. stavak 3.

 

Članak 25. stavak 4.

Članak 16. stavak 2. prva rečenica

Članak 25. stavak 5.

Članak 16. stavak 3.

Članak 25. stavak 6.

Članak 16. stavak 4.

Članak 25. stavak 7.

Članak 16. stavak 2. četvrti podstavak i članak 16. stavak 4. četvrti podstavak

Članak 25. stavak 8.

 

Članak 25. stavak 9.

Članak 16. stavak 5.

Članak 26.

 

Članak 27. stavak 1.

 

Članak 27. stavak 2.

 

Članak 27. stavak 3.

Članak 13.

Članak 28.

 

Članak 29.

 

Članak 30. stavak 1. prvi podstavak

Članak 14. stavak 1.

Članak 30. stavak 1. točka (a)

 

Članak 30. stavak 1. točka (b)

Članak 14. stavak 3.

Članak 30. stavak 2.

 

Članak 30. stavak 3.

 

Članak 31.

 

Članak 32.

 

Članak 33. stavak 1.

Članak 14. stavak 5. prvi podstavak

Članak 33. stavak 2.

 

Članak 33. stavak 3.

Članak 14. stavak 5. drugi podstavak

Članak 33. stavak 4.

Članak 14. stavak 5. treći podstavak

Članak 33. stavak 5.

 

Članak 34. stavak 1.

Članak 14. stavak 4.

Članak 34. stavak 2.

 

Članak 34. stavak 3.

 

Članak 35.

 

Članak 36. stavak 1.

Članak 17. stavak 1.

Članak 36. stavak 2.

 

Članak 37.

Članak 20.

Članak 38.

 

Članak 39.

Članak 21.

Prilog

 


12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/62


UREDBA (EU) br. 597/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 812/2004 o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 812/2004 (3) Komisiji se dodjeljuju ovlasti za provedbu određenih odredbi te Uredbe. Slijedom stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, potrebno je te ovlasti uskladiti s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Kako bi se osigurala učinkovita prilagodba pojedinih odredbi Uredbe (EZ) br. 812/2004 tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s tehničkim specifikacijama i uvjetima koji se odnose na značajke signala i značajke primjene pri korištenju akustičnih odvraćajućih uređaja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(3)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredaba Uredbe (EZ) br. 812/2004 o utvrđivanju pravila o postupku i načinu izvješćivanja od strane država članica, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(4)

U pogledu zahtjeva državama članicama da poduzmu potrebne mjere za uspostavu sustava stroge zaštite kitova i dupina u skladu s Uredbom (EZ) br. 812/2004, te s obzirom na nedostatke te Uredbe koje je ustanovila Komisija, prikladnost i djelotvornost odredaba te Uredbe za zaštitu kitova i dupina trebalo bi preispitati do 31. prosinca 2015. Na temelju tog preispitivanja, Komisija bi, prema potrebi, trebala podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću sveobuhvatan zakonodavni prijedlog za osiguravanje djelotvorne zaštite kitova i dupina, uključujući putem postupka regionalizacije.

(5)

Stoga bi Uredbu (EZ) br. 812/2004 trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 812/2004 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Akustični odvraćajući uređaji koji se koriste na temelju članka 2. stavka 1. moraju biti u skladu s tehničkim specifikacijama i uvjetima korištenja navedenima u Prilogu II. Kako bi osigurala da Prilog II. i dalje odražava stupanj tehničkog i znanstvenog napretka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se ažuriraju u njemu navedene značajke signala i odgovarajuće značajke primjene. Pri donošenju tih delegiranih akata Komisija osigurava dovoljno vremena za provedbu takvih prilagodbi.”

2.

U članku 7. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Komisija do 31. prosinca 2015. preispituje djelotvornost mjera propisanih u ovoj Uredbi i, prema potrebi, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću sveobuhvatan zakonodavni prijedlog za osiguravanje djelotvorne zaštite kitova i dupina.”

3.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Provedba

Komisija može donijeti provedbene akte o detaljnim pravilima o postupku i obliku izvješćivanja predviđenog u članku 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 8.b stavka 2.”

4.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 8.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine od 2. srpnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. To razdoblje produžava se za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 8.b

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu koji je osnovan člankom 47. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

(5)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.)."

(6)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”"

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 11, 15.1.2013., str. 85.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Stajalište Vijeća u prvom čitanju od 3. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 812/2004 od 26. travnja 2004. o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 88/98 (SL L 150, 30.4.2004., str. 12.).

(4)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/65


UREDBA (EU) br. 598/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o utvrđivanju pravila i postupaka u vezi s uvođenjem operativnih ograničenja povezanih s bukom u zračnim lukama Unije unutar uravnoteženog pristupa kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2002/30/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Glavni je cilj zajedničke prometne politike održivi razvoj. Za njega je potreban cjelovit pristup usmjeren kako na djelotvorno funkcioniranje prometnih sustava Unije, tako i na zaštitu okoliša.

(2)

Održiv razvoj zračnog prometa zahtijeva uvođenje mjera usmjerenih na smanjenje učinka buke zrakoplova u zračnim lukama Unije. Te bi mjere trebale poboljšati okruženje u uvjetima buke oko zračnih luka Unije kako bi se održala ili povećala kvaliteta života stanovništva u okolici i poboljšala kompatibilnost između aktivnosti zrakoplovstva i naselja, a osobito ako se radi o noćnim letovima.

(3)

Rezolucija A33/7 Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) uvodi koncept „uravnoteženog pristupa” (uravnoteženi pristup) upravljanju bukom i uspostavlja sveobuhvatnu metodu za rješavanje buke zrakoplova. Uravnoteženi pristup trebao bi ostati temelj uređenja buke za zrakoplovstvo kao globalnu djelatnost. Uravnoteženi pristup priznaje vrijednosti relevantnih pravnih obveza, postojećih sporazuma, važećih zakona i ustanovljenih politika i ne dovodi ih u pitanje. Uključivanje međunarodnih pravila uravnoteženog pristupa u ovu Uredbu trebalo bi značajno smanjiti rizik od međunarodnih sporova u slučaju da zračni prijevoznici trećih strana budu pogođeni operativnim ograničenjima povezanim s bukom.

(4)

Nakon uklanjanja najbučnijih zrakoplova sukladno Direktivi 2002/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktivi 2006/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), potrebna je ažurirana verzija načina upotrebe mjera operativnih ograničenja kako bi se nadležnim tijelima omogućilo rješavanje pitanja najbučnijih zrakoplova radi poboljšanja okružja u uvjetima buke oko zračnih luka Unije unutar međunarodnog okvira uravnoteženog pristupa upravljanju bukom.

(5)

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 15. veljače 2008. naslovljeno „Operativna ograničenja povezana s bukom u zračnim lukama EU-a” uputilo je na potrebu za tim da se u tekstu Direktive 2002/30/EZ razjasni dodjela odgovornosti i točnih prava i obveza zainteresiranih strana tijekom postupka procjene buke kako bi se zajamčilo poduzimanje troškovno učinkovitih mjera za ostvarenje ciljeva smanjenja buke za svaku zračnu luku.

(6)

Uvođenje operativnih ograničenja od strane država članica u zračnim lukama Unije od slučaja do slučaja, iako smanjuje kapacitete, može pridonijeti poboljšanju okružja u uvjetima buke oko zračnih luka. Međutim, postoji mogućnost poremećaja u tržišnom natjecanju ili smanjenja opće učinkovitosti zrakoplovne mreže Unije zbog neučinkovitog korištenja postojećih kapaciteta. Budući da posebne ciljeve smanjenja buke iz ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog usklađenih pravila o procesu uvođenju operativnih ograničenja u sklopu postupka upravljanja bukom oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Takva usklađena metoda ne nameće ciljeve u pogledu kvalitete, koji i dalje proizlaze iz Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), drugih relevantnih pravila ili zakonodavstva Unije u svakoj državi članici i ne dovodi u pitanje konkretan odabir mjera.

(7)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati samo na države članice u kojima se nalazi zračna luka s više od 50 000 operacija civilnih zrakoplova po kalendarskoj godini i kada se razmatra uvođenje operativnih ograničenja povezanih s bukom u takvoj zračnoj luci.

(8)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati na zrakoplove koji se upotrebljavaju u civilnom zrakoplovstvu. Ne bi se trebala primjenjivati na zrakoplove kao što su vojni zrakoplovi i zrakoplovi kojima se obavljaju carinske, policijske i vatrogasne aktivnosti. Nadalje, različite izvanredne operacije kao što su letovi za hitnu humanitarnu pomoć, traženje i spašavanje u izvanrednim situacijama, medicinska pomoć i pomoć pri katastrofama trebalo bi izuzeti iz ove Uredbe.

(9)

Iako bi se procjene buke trebale provoditi redovno u skladu s Direktivom 2002/49/EZ, takve bi procjene trebale dovesti do daljnjih mjera za smanjenje buke samo ako trenutna kombinacija mjera za ublažavanje buke ne ostvaruje ciljeve smanjenja buke, uzimajući u obzir očekivani razvoj zračne luke. Za zračne luke u kojima je utvrđen problem buke trebalo bi utvrditi dodatne mjere za smanjenje buke prema metodologiji „uravnoteženog pristupa” ICAO-a. Kako bi se osigurala široka primjena uravnoteženog pristupa u Uniji, preporuča se njegovo korištenje gdje god ga pojedina država članica u pitanju smatra primjerenim, čak i izvan područja primjene ove Uredbe. Operativna ograničenja povezana s bukom trebala bi se uvoditi samo kad druge mjere „uravnoteženog pristupa” ICAO-a nisu dostatne za ostvarivanje posebnih ciljeva smanjenja buke.

(10)

Iako analiza troškova i koristi daje naznaku o učincima na ukupno gospodarsko blagostanje usporedbom svih troškova i koristi, procjena troškovne učinkovitosti usmjerava se na ostvarivanje danog cilja na troškovno najučinkovitiji način, pri čemu se traži samo usporedba troškova. Ova Uredba ne sprečava države članice da se prema potrebi koriste analizom troškova i koristi.

(11)

Treba prepoznati važnost zdravstvenih aspekata u vezi s problemima povezanim s bukom te je stoga važno da se ti aspekti dosljedno uzimaju u obzir u svim zračnim lukama pri donošenju odluka o ciljevima smanjenja buke, uzimajući u obzir postojanje zajedničkih pravila Unije u ovom području. Stoga bi trebalo procijeniti zdravstvene aspekte prema zakonodavstvu Unije o procjeni učinaka buke.

(12)

Procjene buke trebale bi se temeljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima zajedničkim svim državama članicama i koristiti se postojećim raspoloživim informacijama, kao što su informacije koje proizlaze iz provedbe Direktive 2002/49/EZ. Države članice trebale bi osigurati da su takve informacije pouzdane, dobivene na transparentan način i pristupačne nadležnim tijelima i zainteresiranim stranama. Nadležna tijela trebala bi uspostaviti potrebne relevantne alate za praćenje.

(13)

Nadležno tijelo odgovorno za donošenje operativnih ograničenja povezanih s bukom trebalo bi biti neovisno o bilo kojoj organizaciji koja je uključena u operacije zračne luke, zračnom prijevozniku, ili pružanju usluga zračne plovidbe ili organizaciji koja zastupa njihove interese te o stanovnicima koji žive u blizini zračne luke. To se ne bi smjelo shvatiti kao traženje od država članica da izmijene svoje upravne strukture ili postupke donošenja odluka.

(14)

Prepoznaje se da su se države članice odlučile za operativna ograničenja povezana s bukom sukladno nacionalnom zakonodavstvu na temelju nacionalno priznatih metoda za buku, koje, zasad, možda nisu potpuno sukladne metodi opisanoj u autoritativnom izvješću dokumenta br. 29 Europske konferencije civilnog zrakoplovstva pod naslovom „Standardna metoda proračuna krivulja jednakih razina buke oko civilnih zračnih luka” (dokument br. 29 ECAC-a), a ni ne upotrebljavaju međunarodno priznate informacije o učinkovitosti zrakoplova u vezi s bukom. Međutim, učinkovitost i djelotvornost operativnog ograničenja povezanog s bukom trebalo bi procijeniti u skladu s metodama propisanima u dokumentu br. 29 ECAC-a i uravnoteženim pristupom. Slijedom navedenoga, države članice trebale bi donijeti svoje procjene operativnih ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu radi potpune sukladnosti s dokumentom br. 29 ECAC-a.

(15)

Trebalo bi uvesti novu i širu definiciju operativnih ograničenja u usporedbi s Direktivom 2002/30/EZ kako bi se olakšala provedba novih tehnologija i novih operativnih mogućnosti zrakoplova i zemaljske opreme. Njezina primjena ne bi trebala dovesti do odgoda u primjeni operativnih mjera koje mogu trenutačno ublažiti učinak buke bez značajnog utjecaja na operativni kapacitet zračne luke. Takve mjere stoga ne bi trebalo smatrati novim operativnim ograničenjima.

(16)

Centraliziranjem informacija o buci znatno bi se smanjio administrativni teret i za operatore zrakoplova i operatore zračnih luka. Takve informacije trenutno se daju i njima se upravlja na razini pojedine zračne luke. Te podatke treba staviti na raspolaganje operatorima zrakoplova i operatorima zračnih luka u operativne svrhe. Važno je upotrebljavati banku podataka Europske agencije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) u vezi s certificiranjem učinkovitosti u vezi s bukom kao validacijskim alatom s podacima Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol) o pojedinim letovima. Takvi podaci trenutno se već sustavno traže za potrebe središnjeg upravljanja protokom zračnog prometa, ali trenutno nisu dostupni Komisiji ni Agenciji i treba ih navesti za potrebe ove Uredbe i u svrhu uređenja učinkovitosti upravljanja zračnim prometom. Dobar pristup potvrđenim podacima o izradi modela, određen u skladu s međunarodno priznatim procesima i najboljom praksom, trebao bi poboljšati kvalitetu kartiranja krivulja jednakih razina buke pojedinih zračnih luka u potporu odlukama o politici.

(17)

Da bi se izbjegle neželjene posljedice za sigurnost zrakoplovstva, kapacitete zračnih luka i tržišno natjecanje, Komisija bi trebala obavijestiti relevantno nadležno tijelo ako utvrdi da postupak kojeg se pridržava za uvođenje operativnih ograničenja povezanih s bukom ne ispunjava zahtjeve ove Uredbe. Relevantno nadležno tijelo trebalo bi razmotriti obavijest Komisije i obavijestiti Komisiju o svojim namjerama prije uvođenja operativnih ograničenja.

(18)

Kako bi se uvažio uravnoteženi pristup, trebalo bi osigurati mogućnost izuzeća u posebnim okolnostima za operatore iz trećih zemalja u razvoju, bez kojih bi takvi operatori trpjeli nepotrebne teškoće. Referencu na „zemlje u razvoju” treba shvaćati u svjetlu ovog posebnog zrakoplovnog konteksta i nipošto ne uključuje sve države na koje bi se inače moglo referirati kao na takve, unutar međunarodne zajednice. Osobito je potrebno osigurati da svako takvo izuzeće bude u skladu s načelom nediskriminacije.

(19)

Kako bi se stalan tehnološki napredak uključio u tehnologije motora i konstrukcije i metode koje se upotrebljavaju za kartiranje krivulja jednakih razina buke, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s redovnim ažuriranjem standarda buke zrakoplova iz ove Uredbe i s obzirom na upućivanje na povezane metode certifikacije, uzimajući prema potrebi u obzir promjene u relevantnim dokumentima ICAO-a, te ažuriranjem upućivanja na metodu proračuna krivulja jednakih razina buke. Osim toga, izmjene dokumenta br. 29 ECAC-a također treba uzeti u obzir za tehnička ažuriranja putem delegiranih akata, gdje je to potrebno. Osobito je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada obavi odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se svi relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(20)

Dok se ovom Uredbom zahtijeva redovna procjena situacije u vezi s bukom u zračnim lukama, takva procjena nužno ne podrazumijeva uvođenje novih operativnih ograničenja povezanih s bukom ni preispitivanje postojećih. Stoga se ovom Uredbom ne zahtijeva preispitivanje operativnih ograničenja povezanih s bukom koja su već uvedena na dan njezinog stupanja na snagu, uključujući ona koja proizlaze iz sudskih odluka ili lokalnih procesa medijacije. Manje tehničke izmjene mjera bez značajnih implikacija za kapacitet ili operacije ne bi se trebale smatrati novim operativnim ograničenjima povezanim s bukom.

(21)

Ako je proces savjetovanja koji prethodi uvođenju operativnih ograničenja povezanih s bukom pokrenut u skladu s Direktivom 2002/30/EZ i još uvijek traje na datum stupanja na snagu ove Uredbe, primjereno je omogućavanje donošenja konačne odluke u skladu s Direktivom 2002/30/EZ kako bi se očuvao već postignuti napredak u tom procesu.

(22)

Razmatrajući potrebu za dosljednom primjenom metode procjene buke na tržištu zračne plovidbe u Uniji, ova Uredba utvrđuje zajednička pravila u području operativnih ograničenja povezanih s bukom.

(23)

Direktivu 2002/30/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet, ciljevi i područje primjene

1.   Ova Uredba utvrđuje, ako je utvrđen problem buke, pravila o postupku kojeg se treba dosljedno pridržavati za uvođenje operativnih ograničenja povezanih s bukom, za svaku zračnu luku posebno, kako bi se pomoglo poboljšati okružje u uvjetima buke i ograničio ili smanjio broj ljudi na koje značajno djeluju potencijalno štetni učinci buke zrakoplova, u skladu s uravnoteženim pristupom.

2.   Ciljevi ove Uredbe su sljedeći:

(a)

pospješiti ostvarivanje posebnih ciljeva smanjenja buke, uključujući zdravstvene aspekte, na razini pojedine zračne luke, uz istodobno poštovanje relevantnih pravila Unije, posebno onih utvrđenih u Direktivi 2002/49/EZ, i zakonodavstva u svakoj državi članici;

(b)

omogućiti korištenje operativnih ograničenja u skladu s uravnoteženim pristupom kako bi se postigao održiv razvoj kapaciteta zračnih luka i mreže upravljanja zračnim prometom s gledišta „od izlaza do izlaza”.

3.   Ova Uredba primjenjuje se na zrakoplove koji se upotrebljavaju u civilnom zrakoplovstvu. Ne odnosi se na zrakoplove koji se upotrebljavaju u vojnim, carinskim, policijskim i sličnim operacijama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„zrakoplov” znači zrakoplov s fiksnim krilima čija najveća dopuštena masa pri uzlijetanju iznosi najmanje 34 000 kg ili više, ili čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala za tip zrakoplova o kojem se radi 19 ili više, pri čemu se u tom broju ne računaju sjedala za članove posade;

2.

„zračna luka” znači zračna luka u kojoj je u kalendarskoj godini više od 50 000 operacija civilnih zrakoplova (pri čemu operacija znači jedno uzlijetanje ili jedno slijetanje zrakoplova), na temelju prosječnog broja operacija zrakoplova u posljednje tri kalendarske godine prije procjene buke;

3.

„uravnotežen pristup” znači postupak koji je razvila Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) u sklopu kojeg se dosljedno razmatra cijeli niz raspoloživih mjera, naime, smanjenje buke na samom njezinom izvoru, planiranje i upravljanje korištenjem zemljišta, operativni postupci i operativna ograničenja za smanjenje buke kojima će se rješavati problem buke na troškovno najprihvatljiviji način, za svaku zračnu luku posebno;

4.

„zrakoplov granične sukladnosti” znači zrakoplov koji udovoljava certifikacijskim ograničenjima definiranima u svesku 1., dijelu II., poglavlju 3. Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisanoj 7. prosinca 1944.) (Čikaška konvencija), pri čemu je tijekom prijelaznog razdoblja koje završava 14. lipnja 2020. kumulativno odstupanje manje od 8 EPNdB (stvarno opažene buke u decibelima), a na kraju tog prijelaznog razdoblja to je kumulativno odstupanje manje od 10 EPNdB, pri čemu je kumulativno odstupanje brojka izražena u EPNdB dobivena zbrajanjem pojedinačnih odstupanja (tj. razlika između certificirane razine buke i maksimalno dopuštene razine buke) na svakoj od tri referentne pozicije za mjerenje buke definirane u svesku 1., dijelu II., poglavlju 3. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

5.

„aktivnost povezana s bukom” znači svaka mjera koja utječe na okružje u uvjetima buke oko zračnih luka, na koju se primjenjuju načela uravnoteženog pristupa ICAO-a, uključujući ostale neoperativne aktivnosti koje mogu utjecati na broj ljudi izloženih buci zrakoplova;

6.

„operativno ograničenje” znači aktivnost povezanu s bukom kojom se ograničava pristup zračnoj luci ili se smanjuju operativni kapaciteti zračne luke, uključujući operativna ograničenja kojima je cilj zabrana operacija zrakoplovima granične sukladnosti u pojedinim zračnim lukama, kao i djelomična operativna ograničenja, koja se, na primjer, primjenjuju za utvrđeno vremensko razdoblje tijekom dana ili samo za određene uzletno-sletne staze u zračnoj luci.

Članak 3.

Nadležna tijela

1.   Država članica u kojoj se nalazi zračna luka iz članka 2. točke 2. odredit će jedno ili više nadležnih tijela koja su odgovorna za postupak pri donošenju operativnih ograničenja.

2.   Nadležna tijela neovisna su o bilo kojoj organizaciji na koju bi mogla utjecati aktivnost povezana s bukom. Ta neovisnost može se postići razdvajanjem funkcija.

3.   Države članice dužne su pravodobno obavijestiti Komisiju o nazivima i adresama određenih nadležnih tijela iz stavka 1. Komisija objavljuje te podatke.

Članak 4.

Pravo žalbe

1.   Države članice osiguravaju pravo na žalbu protiv operativnih ograničenja donesenih sukladno ovoj Uredbi pred žalbenim tijelom koje nije tijelo koje je donijelo pobijano ograničenje, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i postupcima.

2.   Država članica u kojoj se nalazi zračna luka iz članka 2. točke 2. pravodobno obavješćuje Komisiju o nazivu i adresi određenog žalbenog tijela iz stavka 1. ili, prema potrebi, o načinima kako se osigurava imenovanje žalbenog tijela.

Članak 5.

Opća pravila o upravljanju bukom zrakoplova

1.   Države članice osiguravaju da se situacija u vezi s bukom u pojedinoj zračnoj luci kako je navedena u članku 2. točki 2. procjenjuje u skladu s Direktivom 2002/49/EZ.

2.   Države članice osiguravaju usvajanje uravnoteženog pristupa u pogledu upravljanja bukom zrakoplova za one zračne luke u kojima je utvrđen problem s bukom. U tu svrhu one osiguravaju da:

(a)

se definira cilj smanjenja buke za dotičnu zračnu luku, uzimajući u obzir, prema potrebi, članak 8. i Prilog V. Direktivi 2002/49/EZ;

(b)

se identificiraju dostupne mjere za smanjenje učinka buke;

(c)

se temeljito ocjenjuje vjerojatna troškovna učinkovitost mjera za ublažavanje buke;

(d)

se pri odabiru mjera uzima u obzir javni interes u području zračnog prometa što se tiče izgleda za razvoj njihovih zračnih luka, bez ugrožavanja sigurnosti;

(e)

su održane transparentne konzultacije sa zainteresiranim stranama o namjeravanim aktivnostima;

(f)

su donesene mjere i osigurana dovoljna objava;

(g)

se mjere provode; i

(h)

je osigurano rješavanje sporova.

3.   Države članice osiguravaju da se, pri poduzimanju aktivnosti povezane s bukom, razmatra sljedeća kombinacija dostupnih mjera kako bi se utvrdila troškovno najučinkovitija mjera ili kombinacija mjera:

(a)

predvidivi učinak smanjenja buke na samom njezinom izvoru;

(b)

planiranje i upravljanje korištenjem zemljišta;

(c)

operativni postupci za smanjenje buke;

(d)

ne primjenjivati operativna ograničenja kao prvi izbor, nego tek nakon razmatranja drugih mjera uravnoteženog pristupa.

Dostupne mjere mogu uključiti povlačenje zrakoplova granične sukladnosti, ako je to potrebno. Države članice, ili upravna tijela zračnih luka, prema potrebi, mogu ponuditi gospodarske poticaje kako bi potakli zračne operatore da upotrebljavaju zrakoplove koji proizvode manju buku tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 2. točke 4. Ti gospodarski poticaji usklađeni su s važećim pravilima o državnim potporama.

4.   Mjere se mogu, unutar uravnoteženog pristupa, razlikovati prema vrsti zrakoplova, razini buke koju zrakoplov proizvodi, upotrebi zračnih luka i objekata zračne plovidbe, putanji leta i/ili vremenskom okviru koji su obuhvaćeni.

5.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., operativna ograničenja u obliku povlačenja zrakoplova granične sukladnosti iz operacija zračnih luka ne utječu na civilne podzvučne zrakoplove koji udovoljavaju, putem svoje certifikacijske izvorne ili ponovno utvrđene najveće dopuštene razine buke, standardu buke iz sveska 1., dijela II., poglavlja 4. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji.

6.   Mjere ili kombinacija mjera poduzetih u skladu s ovom Uredbom za određenu zračnu luku ne smiju biti restriktivnije nego što je to potrebno da bi se ostvarili ciljevi smanjenje buke u okolišu za dotičnu zračnu luku. Operativna ograničenja ne smiju biti diskriminirajuća, osobito na temelju državne pripadnosti ili identiteta, te ne smiju biti arbitrarna.

Članak 6.

Pravila o procjeni buke

1.   Nadležna tijela osiguravaju da se situacija u vezi s bukom u zračnim lukama za koje su odgovorna redovno procjenjuje, sukladno Direktivi 2002/49/EZ i zakonima koji se primjenjuju u svakoj državi članici. Nadležna tijela mogu zatražiti potporu tijela za reviziju učinkovitosti iz članka 3. Uredbe Komisije (EU) br. 691/2010 (7).

2.   Ako procjena iz stavka 1. pokaže da mogu biti potrebne nove mjere operativnih ograničenja za rješavanje problema buke u nekoj zračnoj luci, nadležna tijela osiguravaju da:

(a)

se metoda, pokazatelji i informacije iz Priloga I. primjenjuju kako bi se uvažio doprinos svake vrste mjera u sklopu uravnoteženog pristupa, prije uvođenja operativnih ograničenja;

(b)

se na odgovarajućoj razini uspostavlja tehnička suradnja između operatora zračnih luka, operatora zrakoplova i pružatelja usluga zračne plovidbe na ispitivanju mjera za ublažavanje buke. Nadležna tijela također su dužna osigurati da se konzultira lokalno stanovništvo ili njegovi predstavnici, kao i relevantne lokalne vlasti, te da im se daju tehničke informacije o mjerama za ublažavanje buke;

(c)

troškovna učinkovitost bilo kojega novog operativnog ograničenja procjenjuje se u skladu s Prilogom II. Manje tehničke izmjene mjera bez značajnih implikacija za kapacitet ili operacije ne smatraju se novim operativnim ograničenjima;

(d)

proces konzultacija sa zainteresiranim stranama, koji može biti u obliku procesa medijacije, organizira se pravodobno i obuhvaća značajna pitanja, te osigurava otvorenost i transparentnost u pogledu podataka i metodologija izračuna. Zainteresirane strane moraju imati najmanje tri mjeseca za podnošenje komentara prije donošenja novih operativnih ograničenja. Zainteresirane strane moraju uključiti barem sljedeće:

i.

lokalno stanovništvo koje živi u blizini zračne luke i pod utjecajem je buke zračnog prometa ili njihove predstavnike i relevantne lokalne vlasti;

ii.

predstavnike lokalnih poslovnih subjekata koji se nalaze u blizini zračne luke na čije aktivnosti utječe zračni promet i rad zračne luke;

iii.

relevantne operatore zračnih luka;

iv.

predstavnike onih operatora zrakoplova koji mogu biti pod utjecajem aktivnosti povezanih s bukom;

v.

relevantne pružatelje usluga zračne plovidbe;

vi.

upravitelja mreže, kako je definiran u Uredbi Komisije (EU) br. 677/2011 (8);

vii.

ako je to primjenjivo, određenog koordinatora slotova.

3.   Nadležna tijela kontroliraju i prate provedbu operativnih ograničenja i djeluju prema potrebi. Dužna su osigurati da relevantne informacije budu brzo dostupne i besplatne za lokalno stanovništvo koje živi u blizini zračnih luka i relevantne lokalne vlasti.

4.   Relevantne informacije mogu uključivati:

(a)

uz poštovanje nacionalnog zakona, informacije o navodnim kršenjima zbog promjena u postupcima leta, u smislu njihovog učinka i razloga za uvođenje takvih promjena;

(b)

opće kriterije koji se primjenjuju pri raspodjeli i upravljanju prometom u svakoj zračnoj luci, utoliko ako ti kriteriji mogu imati učinak na okoliš ili buku; i

(c)

podatke koje prikupe sustavi za mjerenje buke, ako ih ima.

Članak 7.

Informacije o razini buke

1.   Odluke o operativnim ograničenjima povezanim s bukom temelje se na razini buke koju zrakoplov proizvodi utvrđenoj postupkom certificiranja provedenim u skladu sa sveskom 1. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji, šesto izdanje iz ožujka 2011.

2.   Na zahtjev Komisije operatori zrakoplova dostavljaju sljedeće informacije o buci u vezi sa zrakoplovom kojim upravljaju u zračnim lukama Unije:

(a)

oznaku državne pripadnosti zrakoplova i registracijsku oznaku;

(b)

dokumentaciju o buci zrakoplova koji se upotrebljava, zajedno s pridruženom najvećom težinom pri uzlijetanju;

(c)

bilo kakvu izmjenu na zrakoplovu koja utječe na razinu buke koju on proizvodi i navodi se u dokumentaciji o buci.

3.   Na zahtjev Agencije, imatelji certifikata tipa zrakoplova ili dodatnog certifikata tipa, koji su izdani u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te pravne ili fizičke osobe koje upravljaju zrakoplovom za koji nije izdan ni jedan certifikat tipa prema toj Uredbi, dostavljaju informacije o buci zrakoplova i učinkovitosti u vezi s bukom u svrhu izrade modela. Agencija određuje tražene podatke i vremenski okvir, oblik i način za njihovo dostavljanje. Agencija provjerava primljene informacije o buci zrakoplova i učinkovitosti u vezi s bukom u svrhu izrade modela te ustupa informacije drugim stranama u svrhu izrade modela.

4.   Podaci iz stavaka 2. i 3. ovog članka ograničeni su na ono što je strogo neophodno i dostavljaju se besplatno, u elektroničkom obliku i u određenom formatu, prema potrebi.

5.   Agencija provjerava podatke o buci zrakoplova i njegovoj učinkovitosti u vezi s bukom u svrhu izrade modela u vezi sa svojim zadaćama koje obavlja sukladno članku 6. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

6.   Podaci se pohranjuju u središnjoj bazi podataka i dostupni su nadležnim tijelima, operatorima zrakoplova, pružateljima usluga zračne plovidbe i operatorima zračnih luka u operativne svrhe.

Članak 8.

Pravila o uvođenju operativnih ograničenja

1.   Prije uvođenja operativnog ograničenja, nadležna tijela daju državama članicama, Komisiji i relevantnim zainteresiranim stranama obavijest o tome šest mjeseci ranije, a taj rok završava najmanje dva mjeseca prije određivanja parametara koordinacije slotova kako su definirani u članku 2. točki (m) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 95/93 (10) za dotičnu zračnu luku za relevantno razdoblje rasporeda.

2.   Nakon procjene obavljene u skladu s člankom 6. ove Uredbe, uz obavijest se prilaže pisano izvješće sukladno zahtjevima određenim u članku 5. u kojem se objašnjavaju razlozi za uvođenje operativnog ograničenja, cilj smanjenja buke utvrđen za zračnu luku, mjere koje su se razmatrale u svrhu ostvarenja tog cilja, kao i ocjena vjerojatne troškovne učinkovitosti raznih razmotrenih mjera, uključujući, ako je to potrebno, njihov prekogranični učinak.

3.   Na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu Komisija može u roku od tri mjeseca nakon dana u kojem je primila obavijest iz stavka 1. preispitati postupak uvođenja operativnog ograničenja. Ako Komisija utvrdi da uvođenje operativnog ograničenja vezanog za buku ne slijedi postupak utvrđen u ovoj Uredbi, može o tome obavijestiti relevantno nadležno tijelo. Relevantno nadležno tijelo razmatra obavijest Komisije i obavješćuje Komisiju o svojim namjerama prije uvođenja operativnih ograničenja.

4.   Ako se operativno ograničenje odnosi na povlačenje zrakoplova granične sukladnosti iz neke zračne luke, nikakve dodatne usluge iznad broja operacija zrakoplova granične sukladnosti u odgovarajućem razdoblju prethodne godine ne dopuštaju se u toj zračnoj luci šest mjeseci nakon obavijesti navedene u stavku 1. Države članice dužne su osigurati da nadležna tijela odlučuju o godišnjoj stopi smanjenja operacija zrakoplova granične sukladnosti operatora o kojima se radi u toj zračnoj luci, uvažavajući starost zrakoplova i sastav ukupne flote. Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 4., ta stopa ne smije biti veća od 25 % broja operacija zrakoplova granične sukladnosti za svakog operatora koji opslužuje tu zračnu luku.

Članak 9.

Zemlje u razvoju

1.   Kako bi se izbjegle nepredviđene ekonomske poteškoće, nadležna tijela mogu izuzeti zrakoplove granične sukladnosti koji su registrirani u zemljama u razvoju od ograničenja povezana s bukom, uz istodobno poštovanje načela nediskriminacije, uz uvjet da su takvi zrakoplovi:

(a)

dobili certifikat o buci prema normama specificiranima u poglavlju 3., svesku 1. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

(b)

bili korišteni u operacijama u Uniji tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo stupanju na snagu ove Uredbe;

(c)

bili upisani u registar dotične zemlje u razvoju u tom petogodišnjem razdoblju; i

(d)

ako se dalje upotrebljavaju u operacijama fizičke ili pravne osobe u toj zemlji.

2.   Ako država članica odobri izuzeće iz stavka 1., o njemu odmah obavješćuje nadležna tijela drugih država članica i Komisiju.

Članak 10.

Izuzeća za operacije zrakoplova iznimne prirode

Nadležna tijela mogu, od slučaja do slučaja, u zračnim lukama za koje su nadležna odobriti s obzirom na pojedinačne operacije zrakoplova granične sukladnosti koje se inače ne bi mogle odvijati na temelju ove Uredbe.

Izuzeće je ograničeno na:

(a)

operacije koje su toliko iznimne prirode da bi bilo nerazumno uskratiti privremeno izuzeće, uključujući letove humanitarne pomoći; ili

(b)

nekomercijalne operacije zrakoplova u svrhu tehničkih preinaka, popravaka ili održavanja.

Članak 11.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12. u vezi s:

(a)

tehničkim ažuriranjima za norme certificiranja buke iz članka 5. stavka 5. i članka 9. stavka 1. točke (a), te za certifikacijske postupke iz članka 7. stavka 1.;

(b)

tehničkim ažuriranjima za metodologiju i pokazatelja utvrđenih u Prilogu I.

Svrha tih ažuriranja uzeti je u obzir promjene relevantnih međunarodnih pravila, prema potrebi.

Članak 12.

Izvršavanje ovlasti delegacije

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 13. lipnja 2016. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 13.

Informiranje i revizija

Države članice na zahtjev Komisiji podnose informacije o primjeni ove Uredbe.

Najkasnije 14. lipnja 2021., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe.

Uz to izvješće podnose se, gdje je to potrebno, prijedlozi za reviziju ove Uredbe.

Članak 14.

Postojeća operativna ograničenja

Operativna ograničenja u vezi s bukom koja su već bila uvedene prije 13. lipnja 2016. ostaju na snazi dok ih nadležna tijela ne odluče preispitati u skladu s ovom Uredbom.

Članak 15.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2002/30/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 13. lipnja 2016.

Članak 16.

Prijelazne odredbe

Neovisno o članku 15. ove Uredbe, operativna ograničenja u vezi s bukom donesena nakon 13. lipnja 2016. mogu se donijeti u skladu s Direktivom 2002/30/EZ ako je proces konzultacija koji prethodi njihovu donošenju bio u tijeku toga datuma i ako se ta ograničenja donesu najkasnije jednu godinu nakon tog datuma.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu 13. lipnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 181, 21.6.2012., str. 173.

(2)  SL C 277, 13.9.2012., str. 110.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. prosinca 2012. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 24. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. [(još nije objavljeno u Službenom listu)].

(4)  Direktiva 2002/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2002. o utvrđivanju pravila i postupaka u vezi s uvođenjem operativnih ograničenja vezanih uz buku u zračnim lukama Zajednice (SL L 85, 28.3.2002., str. 40.).

(5)  Direktiva 2006/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uređenju uporabe zrakoplova obuhvaćena dijelom II. poglavljem 3. sveskom 1. Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, drugo izdanje (1988.) (SL L 374, 27.12.2006., str. 1.).

(6)  Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).

(7)  Uredba Komisije (EU) br. 691/2010 od 29. srpnja 2010. o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2096/2005 o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (SL L 201, 3.8.2010., str. 1.).

(8)  Uredba Komisije (EU) br. 677/2011 od 7. srpnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) i izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2010 (SL L 185, 15.7.2011., str. 1.).

(9)  Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (SL L 79, 19.3.2008., str. 1.).

(10)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (SL L 14, 22.1.1993., str. 1.).


PRILOG I.

PROCJENA SITUACIJE U VEZI S BUKOM U ZRAČNOJ LUCI

Metodologija:

Nadležna tijela osigurat će upotrebu metoda procjene buke razvijenih u skladu s dokumentom br. 29 Europske konferencije civilnog zrakoplovstva naslovljenim „Standardna metoda izračuna krivulja jednakih razina buke oko civilnih zračnih luka”, 3. izdanje.

Pokazatelji:

1.

Opisat će se učinak buke od zračnog prometa, bar u smislu pokazatelja buke Lden i Lnight koji su definirani i izračunati sukladno Prilogu I. Direktivi 2002/49/EZ.

2.

Mogu se upotrebljavati dodatni pokazatelji buke koji imaju objektivnu osnovu.

Informacije o upravljanju bukom:

1.   Sadašnji popis

1.1

Opis zračne luke uključujući informacije o njezinoj veličini, lokaciji, okolini, opsegu i vrsti zračnog prometa.

1.2

Opis svih ciljeva zaštite okoliša za zračnu luku i nacionalni kontekst. To će uključivati opis ciljeva smanjenja buke za zračnu luku.

1.3

Detalji o krivuljama jednakih razina buke za relevantne prethodne godine – uključujući procjenu broja ljudi pod utjecajem buke zrakoplova, obavljenu sukladno Prilogu II. Direktivi 2002/49/EZ.

1.4

Opis postojećih i planiranih mjera za upravljanje bukom zrakoplova koje se već provode u okviru uravnoteženog pristupa i njihov učinak i doprinos situaciji u vezi s bukom, upućivanjem na sljedeće:

1.4.1

Za smanjenje buke na njezinom izvoru:

(a)

informacije o sadašnjoj zrakoplovnoj floti i svim očekivanim tehnološkim poboljšanjima;

(b)

posebni planovi za obnovu flote.

1.4.2

Za planiranje i upravljanje korištenjem zemljišta:

(a)

uspostavljeni instrumenti planiranja, kao što su cjelovito planiranje ili zoniranje buke;

(b)

uspostavljene mjere za ublažavanje buke, kao što su kodeksi u graditeljstvu, programi zvučne izolacije ili mjere za smanjenje područja namjene zemljišta u osjetljive svrhe;

(c)

proces konzultacija o mjerama za korištenje zemljišta;

(d)

praćenje širenja.

1.4.3

Za operativne mjere smanjenja buke, utoliko ako te mjere ne ograničavaju kapacitet zračne luke:

(a)

korištenje povoljnijih uzletno-sletnih staza;

(b)

korištenje najboljih ruta u vezi s bukom;

(c)

korištenje postupaka za smanjenje buke pri uzlijetanju i prilazu zrakoplova;

(d)

prikazivanje u kojem opsegu su te mjere uređene prema okolišnim pokazateljima, navedenima u Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 691/2010.

1.4.4

Za operativna ograničenja:

(a)

korištenje globalnih ograničenja, kao što su gornja granica operacija ili kvote buke;

(b)

korištenje ograničenja posebnih za zrakoplove, kao što je povlačenje zrakoplova granične sukladnosti;

(c)

korištenje djelomičnih ograničenja, uz razlike između dnevnih i noćnih mjera.

1.4.5

Uspostavljeni financijski instrumenti, kao što su naknade zračnih luka za prekoračenje dopuštenih razina buke.

2.   Prognoza bez novih mjera

2.1

Opisi razvoja zračne luke, ako postoje, koji je već odobren i u tijeku, na primjer, povećanje kapaciteta, proširenje uzletno-sletne staze i/ili terminala, predviđanja pristupa i uzlijetanja, projekcija buduće kombinacije prometa i procjena rasta te detaljno istraživanje učinka buke na okolno područje koje je posljedica širenja kapaciteta, uzletno-sletnih staza i terminala, kao i izmjene putanja leta i prilaznih i uzletnih zračnih linija.

2.2

U slučaju proširenja kapaciteta zračne luke koristi od dostupnosti toga dodatnog kapaciteta u široj mreži zračne plovidbe i u regiji.

2.3

Opis učinka na okružje u uvjetima buke bez daljnjih mjera, kao i učinka mjera koje se već planiraju u svrhu ublažavanja učinka buke u istom razdoblju.

2.4

Predviđene krivulje jednakih razina buke – uključujući i procjenu broja ljudi koji će biti izloženi buci zrakoplova – pri čemu je potrebno razlikovati već postojeća naselja, novoizgrađena ili planirana naselja i planirana buduća naselja koja su već dobila odobrenje nadležnih tijela.

2.5

Procjena posljedica i mogućih troškova ako se ne poduzmu mjere u cilju smanjenja učinka povećane razine buke – ako se očekuje povećanje.

3.   Procjena dodatnih mjera

3.1

Pregled dodatnih raspoloživih mjera koje su dostupne i naznaka glavnih razloga za njihov odabir. Opis mjera koje su izabrane za daljnju analizu i informacije o ishodima analize troškovne učinkovitosti, osobito troškova koje će izazvati njihovo uvođenje; procijenjeni broj ljudi koji će imati koristi od primjene tih mjera, te vremensko razdoblje djelovanja izabranih mjera; te rangiranje ukupne uspješnosti svake pojedine mjere.

3.2

Pregled mogućih utjecaja izabranih mjera na okoliš zračne luke i na konkurentnost drugih zračnih luka, operatora i ostalih zainteresiranih strana.

3.3

Razlozi zbog kojih su izabrane baš te mjere.

3.4

Netehnički sažetak.


PRILOG II.

Procjena troškovne učinkovitosti operativnih ograničenja u vezi s bukom

Troškovna učinkovitost predviđenih operativnih ograničenja u vezi s bukom ocijenit će se uzimajući u obzir sljedeće elemente, u mjeri u kojoj je to moguće, kvantificirano:

1.

predviđene koristi u pogledu buke od predviđenih mjera, sada i u budućnosti;

2.

sigurnost operacija zrakoplova, uključujući rizik za treće strane;

3.

kapacitet zračne luke;

4.

učinci na Europsku mrežu zračne plovidbe.

Osim toga, nadležna tijela vlasti mogu uzeti u obzir sljedeće čimbenike:

1.

zdravlje i sigurnost lokalnog stanovništva koje živi u blizini zračne luke;

2.

održivost okoliša, uključujući međusobne ovisnosti između buke i emisija;

3.

izravne i neizravne učinke na zapošljavanje i gospodarstvo, kao i učinke koji ih pospješuju.


Izjava Komisije o preispitivanju Direktive 2002/49/EZ

Komisija raspravlja s državama članicama o Prilogu II. Direktivi 2002/49/EZ (metode računanja buke) s ciljem njegova donošenja u sljedećim mjesecima.

Na temelju rada koji sada poduzima WHO o metodologiji procjene implikacija utjecaja buke za zdravlje, Komisija namjerava revidirati Prilog III. Direktivi 2002/49/EZ (procjena učinka na zdravlje, krivulje reakcija na doze).


12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/79


UREDBA (EU) br. 599/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 428/2009 (2) zahtijeva se da roba s dvojnom namjenom podliježe učinkovitoj kontroli pri izvozu iz Unije ili pri provozu kroz Uniju ili pri isporuci u treću zemlju kao posljedica brokerskih usluga koje je pružio broker s boravištem ili poslovnim nastanom u Uniji.

(2)

Kako bi se državama članicama i Uniji omogućilo da ispunjavaju svoje međunarodne obveze, Prilog I. Uredbi (EZ) br. 428/2009 sadrži zajednički popis robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli u Uniji. Odluke o robi koja podliježe kontroli donose se u okviru Australske skupine, Režima nadzora raketne tehnologije, Skupine nuklearnih dobavljača, Wassenaarskog sporazuma i Konvencije o kemijskom oružju.

(3)

Uredbom (EZ) br. 428/2009 predviđeno je da se popis robe s dvojnom namjenom naveden u Prilogu I. toj Uredbi treba ažurirati u skladu s odgovarajućim dužnostima i obvezama, te svakom njihovom izmjenom, koje su države članice prihvatile kao članice međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom odgovarajućih međunarodnih ugovora.

(4)

Popis robe s dvojnom namjenom naveden u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 428/2009 treba redovito ažurirati kako bi se osigurala potpuna usklađenost s međunarodnim sigurnosnim obvezama, jamčila transparentnost i održavala konkurentnost izvoznika. Kašnjenje s ažuriranjem tog popisa robe s dvojnom namjenom može imati nepovoljan utjecaj na sigurnost i na međunarodne napore za suzbijanje širenja oružja, kao i na uspješnost gospodarskih djelatnosti od strane izvoznika u Uniji. Istodobno, zbog tehničke prirode izmjena i činjenice da te izmjene trebaju biti u skladu s odlukama koje se donose u međunarodnim režimima za kontrolu izvoza, trebalo bi primjenjivati ubrzani postupak kako bi potrebna ažuriranja stupila na snagu u Uniji.

(5)

Uredbom (EZ) br. 428/2009 uvode se opća odobrenja Unije za izvoz kao jedna od četiriju vrsta odobrenja za izvoz koje su na raspolaganju na temelju te Uredbe. Opća odobrenja Unije za izvoz dozvoljavaju izvoznicima s poslovnim nastanom u Uniji da izvoze određenu robu u određena odredišta podložno ispunjenju uvjeta tih dozvola.

(6)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 428/2009 navode se opća odobrenja Unije za izvoz koja su trenutačno na snazi u Uniji. S obzirom na prirodu takvih općih odobrenja Unije za izvoz, možda će trebati ukloniti određena odredišta iz područja primjene tih dozvola, posebno ako se u izmijenjenim okolnostima pokaže da pojednostavljene izvozne transakcije više ne bi trebale biti dozvoljene na temelju općeg odobrenja Unije za izvoz za pojedino odredište. Takvo uklanjanje odredišta iz područja primjene općeg odobrenja Unije za izvoz ne bi trebalo sprečavati izvoznika da podnese zahtjev za drugu vrstu odobrenja za izvoz u okviru odgovarajućih odredaba Uredbe (EZ) br. 428/2009.

(7)

Kako bi se osiguralo redovito i pravodobno ažuriranje zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom u skladu s dužnostima i obvezama koje su preuzele države članice u okviru međunarodnih režima za kontrolu izvoza, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom Priloga I. Uredbi (EZ) br. 428/2009 unutar područja primjene članka 15. te Uredbe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(8)

Kako bi se omogućio brz odgovor Unije na promjenu okolnosti u vezi s procjenom osjetljivosti izvoza u okviru općih odobrenja Unije za izvoz, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga II. Uredbi (EZ) br. 428/2009 što se tiče uklanjanja odredišta iz područja primjene općih odobrenja Unije za izvoz. S obzirom na to da bi takve izmjene trebalo provesti samo uslijed povećanja u procjeni rizika za određeni izvoz te da bi kontinuirana upotreba općih odobrenja Unije za izvoz za taj izvoz mogla nepovoljno utjecati na sigurnost Unije i njezinih država članica, Komisija može primijeniti hitni postupak.

(9)

Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(10)

Uredbu (EZ) br. 428/2009 stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 428/2009 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 9. stavku 1. dodaju se sljedeći stavci:

„Kako bi se osiguralo da su općim odobrenjima Unije za izvoz navedenima u prilozima od II.a do II.f obuhvaćene samo transakcije niskog rizika, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.a radi uklanjanja odredišta iz područja primjene tih općih odobrenja Unije za izvoz ako se za takva odredišta uvede embargo na oružje kako je navedeno u članku 4. stavku 2.

Kada, u slučaju takvih embarga na oružje, krajnje hitni razlozi zahtijevaju uklanjanje pojedinih odredišta iz područja primjene općeg odobrenja Unije za izvoz, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 23.b.”

2.

U članku 15. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.a u vezi s ažuriranjem popisa robe s dvojnom namjenom navedenog u Prilogu I. Ažuriranje Priloga I. provodi se unutar područja primjene navedenog u stavku 1. ovog članka. Kada se ažuriranje Priloga I. tiče robe s dvojnom namjenom koja je također navedena u prilozima od II.a do II.g ili u Prilogu IV., ti se prilozi mijenjaju na odgovarajući način.”

3.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 23.a

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 1. i članka 15. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 2. srpnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 1. i članka 15. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 1. i članka 15. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 23.b

1.   Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka odmah stupaju na snagu i primjenjuju se ako nije uložen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. U priopćenju Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu navode se razlozi korištenja hitnog postupka.

2.   Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na neki delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 23.a stavka 5. U takvom slučaju Komisija dotični akt stavlja izvan snage odmah nakon što je Europski parlament ili Vijeće obavijeste o svojoj odluci o ulaganju prigovora.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 23. listopada 2012. (SL C 68 E, 7.3.2014., str. 112.) i Stajalište Vijeća u prvom čitanju od 3. ožujka 2014. (SL C 100, 4.4.2014., str. 6.). Stajalište Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).


Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o pregledu sustava kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom

Europski parlament, Vijeće i Komisija svjesni su važnosti stalnog poboljšavanja učinkovitosti i usklađenosti režima za kontrolu strateških izvoznih proizvoda EU-a, čime se osigurava visoka razina sigurnosti i odgovarajuća transparentnost bez narušavanja konkurentnosti i zakonite trgovine robom s dvojnom namjenom.

Te tri institucije smatraju da je potrebna modernizacija i daljnje usklađivanje sustava kako bi se držalo korak s novim prijetnjama i brzim tehnološkim promjenama, kako bi se smanjilo narušavanje, stvorilo istinsko zajedničko tržište za robu s dvojnom namjenom (jedinstveni i ravnopravni uvjeti za izvoznike) te kako bi se i dalje pružao model za kontrolu izvoza trećim zemljama.

U tu svrhu važno je pojednostaviti proces za ažuriranje kontrolnih popisa (Prilozi Uredbi); ojačati procjenu rizika i razmjenu informacija, razviti poboljšane industrijske norme, te smanjiti razlike u provedbi.

Europski parlament, Vijeće i Komisija priznaju probleme u odnosu na izvoz određenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) koje se mogu upotrijebiti u vezi s kršenjima ljudskih prava, kao i narušiti sigurnost EU-a, osobito za tehnologije koje se upotrebljavaju za masovni nadzor, nadgledanje, slijeđenje, praćenje i cenzuriranje, kao i za ranjivosti softvera.

U tom smislu pokrenuta su stručna savjetovanja, uključujući ona u okviru EU-ovih posjeta kolega u vezi s robom s dvojnom namjenom, Koordinacijske skupine za robu s dvojnom namjenom i režime za kontrolu izvoza, te se i dalje provode aktivnosti kako bi se riješilo hitne situacije pomoću sankcija (u skladu s člankom 215. UFEU-a) ili nacionalnih mjera. Pojačat će se i napori za promicanje multilateralnih sporazuma u kontekstu režima za kontrolu izvoza, te će se istražiti mogućnosti za rješavanje tog pitanja u kontekstu tekućeg pregleda politike EU-a za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom i pripreme komunikacije Komisije. U tom su se kontekstu te tri institucije osvrnule na sporazum država sudionica Wassenaarskog sporazuma od 4. prosinca 2013. kojim se usvajaju kontrole nad složenim nadzornim alatima koji omogućuju neovlašteni pristup računalnim sustavima i nad sustavima nadzora IP-mreže.

Europski parlament, Vijeće i Komisija također se obvezuju da će dodatno razviti postojeći sveobuhvatni mehanizam za robu s dvojnom namjenom koji nije obuhvaćen Prilogom I. Uredbi, kako bi se dodatno poboljšali sustav kontrole izvoza i njegova primjena unutar jedinstvenog europskog tržišta.


Izjava Komisije o delegiranim aktima

U kontekstu ove Uredbe Komisija podsjeća na svoju obvezu iz stavka 15. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije tj. obvezu pružanja Parlamentu potpunih informacija i sve raspoložive dokumentacije o svojim sastancima s nacionalnim stručnjacima u okviru svojeg rada na pripremi delegiranih akata.


Izjava Komisije o ažuriranju Uredbe

Kako bi osigurala integriraniji, učinkovitiji i dosljedniji europski pristup kretanju (izvoz, prijenos, brokering i provoz) strateške robe, Komisija će podnijeti novi prijedlog za ažuriranje Uredbe u što je moguće kraćem roku.


12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/84


UREDBA (EU) br. 600/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. svibnja 2014.

o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Financijska kriza razotkrila je slabosti u transparentnosti financijskih tržišta koje mogu doprinijeti štetnim društveno-gospodarskim učincima. Veća transparentnost jedno je od zajedničkih načela za jačanje financijskog sustava, kao što je potvrđeno izjavom čelnika skupine G20 u Londonu 2. travnja 2009. Kako bi se povećala transparentnost i unaprijedilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta financijskih instrumenata, potrebno je uspostaviti novi okvir kojim se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za transparentnost transakcija na tržištima financijskih instrumenata. Tim okvirom trebala bi se utvrditi sveobuhvatna pravila za niz različitih financijskih instrumenata. On bi trebao nadopunjavati zahtjeve za transparentnost naloga i transakcija dionicama koji su utvrđeni Direktivom 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4):

(2)

Skupina na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u pod predsjedanjem Jacquesa de Larosièrea pozvala je Uniju da izradi usklađeniji skup financijskih propisa. U kontekstu buduće europske nadzorne strukture, na sjednici Europskog vijeća 18. i 19. lipnja 2009. naglašena je potreba uspostavljanja jedinstvenih europskih pravila koja bi se primjenjivala na sve financijske institucije na unutarnjem tržištu.

(3)

U skladu s tim, novo zakonodavstvo trebalo bi obuhvatiti dva različita pravna instrumenta, tj. direktivu i ovu Uredbu. Oba pravna instrumenta trebala bi zajedno stvoriti pravni okvir kojim se utvrđuju zahtjevi primjenjivi na investicijska društva, uređena tržišta i pružatelje usluga dostave podataka. Stoga bi ovu Uredbu trebalo čitati zajedno s tom Direktivom. Potreba za uspostavljanjem jedinstvenog skupa pravila za sve institucije s obzirom na određene zahtjeve, izbjegavanjem potencijalne regulatorne arbitraže i osiguranjem veće razine pravne sigurnosti i manje regulatorne složenost za sudionike na tržištu, opravdava primjenu pravne osnove i dopušta sastavljanje Uredbe. Kako bi se uklonile preostale prepreke trgovini i značajno narušavanje tržišnog natjecanja kao posljedica razlika među nacionalnim pravima te spriječila pojava mogućih novih prepreka trgovini i značajno narušavanje tržišnog natjecanja, potrebno je donijeti uredbu kojom se utvrđuju jedinstvena pravila primjenjiva u svim državama članicama. Cilj je ovog izravno primjenjivog pravnog akta na odlučujući način doprinijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, zbog čega bi se, u skladu s time, trebao temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se tumači u skladu s dosljednom sudskom praksom Suda Europske unije.

(4)

Direktivom 2004/39/EZ utvrđena su pravila kojima se osigurava transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja prilikom trgovanja dionicama uvrštenim za trgovanje na uređeno tržište te pravila za izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama financijskim instrumentima uvrštenim za trgovanje na uređena tržišta. Direktivu je potrebno preinačiti kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima i otklonile slabosti i nedostaci u propisima koji su, među ostalim, postali vidljivi tijekom krize na financijskim tržištima.

(5)

Odredbe o zahtjevima u pogledu trgovanja i regulatorne transparentnosti trebale bi biti u obliku izravno primjenjivog pravnog akta koji se primjenjuje na sva investicijska društva koja bi trebala poslovati u skladu s jedinstvenim pravilima na svim tržištima Unije kako bi se osigurala jedinstvena primjena zajedničkog regulatornog okvira, osnažilo povjerenje u transparentnost tržišta na području cijele Unije, smanjila složenost propisa i troškovi usklađivanja za investicijska društva, a naročito za financijske institucije s prekograničnim poslovanjem te kako bi se smanjili poremećaji tržišnog natjecanja. Donošenje uredbe kojom se jamči izravna primjenjivost najbolji je način za ostvarenje tih regulatornih ciljeva i za osiguranje jedinstvenih uvjeta jer se time sprječava nastanak različitih nacionalnih zahtjeva uslijed prijenosa direktive.

(6)

Važno je osigurati da se trgovanje financijskim instrumentima izvršava u što je moguće većoj mjeri na organiziranim mjestima te da su sva takva mjesta uređena na odgovarajući način. Na osnovi Direktive 2004/39/EZ razvili su se neki sustavi trgovanja koji nisu bili na odgovarajući način obuhvaćeni regulatornim režimom. Svi sustavi trgovanja financijskim instrumentima, poput tijela koja su trenutačno poznata kao mreže internog uparivanja, u budućnosti bi trebali biti uređeni na odgovarajući način i imati odobrenje za rad u okviru jedne od vrsta multilateralnih mjesta trgovanja ili kao sistematski internalizator na temelju uvjeta iz ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU (5).

(7)

Trebalo bi pojasniti definicije uređenog tržišta i multilateralne trgovinske platforme (MTP) i održati ih međusobno usklađenima kako bi odražavale činjenicu da oba segmenta predstavljaju zapravo isti način organiziranog trgovanja. Definicije bi trebale isključiti bilateralne sustave kod kojih investicijsko društvo svako trgovanje obavlja za vlastiti račun, čak i kao druga ugovorna strana koja ne preuzima rizike, već posreduje između kupca i prodavatelja. Uređenim tržištima i MTP-ima ne bi trebalo biti dopušteno izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala. Pojam „sustav” obuhvaća sva tržišta koja se sastoje od skupa pravila i trgovinske platforme, kao i ona koja funkcioniraju samo na temelju skupa pravila. Uređena tržišta i MTP-i nisu dužni koristiti „tehnički” sustav za uparivanje naloga i trebali bi imati mogućnost korištenja drugih protokola za trgovanje, uključujući sustave u kojima korisnici mogu trgovati na temelju ponuda koje zatraže od više pružatelja usluga. Tržište koje ima samo jedan skup pravila koji uređuje pitanja u vezi s članstvom, uvrštavanjem instrumenata za trgovanje, trgovanje među članovima, izvješćivanje i, ako je primjenjivo, obveze transparentnosti, uređeno je tržište ili MTP za potrebe ove Uredbe, a transakcije zaključene po tim pravilima smatraju se zaključenima u okviru sustava uređenog tržišta ili MTP-a. Izraz „interes za kupnju i prodaju” trebalo bi shvatiti u širem smislu, a uključuje naloge, ponude i iskaz interesa.

Jedan od važnih zahtjeva tiče se obveze za okupljanjem interesa unutar jednog sustava pomoću nediskrecijskih pravila koja postavlja operater sustava. Taj zahtjev znači da se okupljanje obavlja po pravilima sustava ili po protokolima sustava ili putem internih operativnih postupaka, uključujući postupke ugrađene u informatičke programe. Pojam „nediskrecijska pravila” znači pravila prema kojima uređeno tržište ili tržišni operater ili investicijsko društvo koje upravlja MTP-om nema diskrecijsko pravo u vezi s mogućom interakcijom interesa. Prema definiciji, interese treba okupiti na takav način da dovedu do sklapanja ugovora, što se događa kada se izvršenje odvija po pravilima sustava ili po protokolima sustava ili po internim operativnim postupcima.

(8)

Kako bi se povećala transparentnost i učinkovitost financijskih tržišta Unije te kako bi se ujednačio prostor djelovanja različitih mjesta koja nude multilateralne usluge trgovanja, nužno je uvesti novu kategoriju mjesta trgovanja organizirane trgovinske platforme (OTP) za obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske kvote i izvedenice, osigurati da je odgovarajuće uređena te da se primjenjuju nediskriminirajuća pravila kad je riječ o pristupu sustavu. Ta nova kategorija široko je definirana kako bi njome sada i u budućnosti mogli obuhvaćeni svi oblici organizirane provedbe i dogovaranja trgovanja koji nemaju funkcije ili regulatorne specifikacije postojećih mjesta trgovanja. Stoga je potrebno primijeniti odgovarajuće organizacijske zahtjeve i pravila o transparentnosti koji omogućuju učinkovito utvrđivanje cijena. Ta nova kategorija obuhvaća sustave pogodne za trgovanje izvedenicama koje su prihvatljive za poravnanje i dovoljno likvidne.

Ne bi trebala obuhvaćati sustave u okviru kojih nema stvarne provedbe ili dogovaranja trgovanja, kao što su oglasne ploče za oglašavanje interesa za kupnju i prodaju, ostali sustavi koji objedinjuju ili okupljaju potencijalne interese za kupnju ili prodaju, elektroničke usluge izdavanja potvrda nakon trgovanja, ili kompresija portfelja, kojom se smanjuju netržišni rizici postojećih portfelja izvedenica bez mijenjanja tržišnog rizika portfelja. Kompresiju portfelja može osigurati više društava koja nisu uređena kao takva na temelju ove Uredbe ili Direktive 2014/65/EU, poput središnjih drugih ugovornih strana, trgovinskih repozitorija, kao i investicijskih društava ili tržišnih operatera. Potrebno je pojasniti da u slučaju da kompresiju portfelja provode investicijska društva i tržišni operateri, na nju se ne primjenjuju određene odredbe ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU. Budući da će, kod pružanja određenih investicijskih usluga ili obavljanja određenih investicijskih aktivnosti središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) podlijegati istim zahtjevima kao i investicijska društva, odredbe ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU ne bi se trebale primjenjivati na društva koja njima nisu regulirana kada provode kompresiju portfelja.

(9)

Ta nova kategorija OTP-a nadopunit će postojeće vrste mjesta trgovanja. Dok uređena tržišta i MTP-ovi imaju nediskrecijska pravila za izvršavanje transakcija, operater OTP-a trebao bi izvršiti nalog na diskrecijskoj osnovi ovisno o, prema potrebi, zahtjevima za transparentnost prije trgovanja i obvezama najpovoljnijeg izvršavanja naloga. Shodno tomu, pravila poslovnog ponašanja te obveza najpovoljnijeg izvršenja i postupanja s nalogom klijenta trebali bi se primjenjivati na transakcije sklopljene na OTP-u kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater. Osim toga, svaki tržišni operater koji ima odobrenje za upravljanje OTP-om trebao bi se uskladiti s poglavljem 1. Direktive 2014/65/EU u vezi s uvjetima i postupcima za izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja OTP-om trebao bi moći koristiti diskrecijsko pravo na dvije različite razine: prvo, prilikom odlučivanja o davanju naloga za trgovanje na OTP-u ili o njegovu povlačenju i drugo, kod odlučivanja o neuparivanju određenog naloga s nalozima koji su dostupni u sustavu u određenom trenutku, pod uvjetom da je to u skladu s posebnim uputama primljenim od klijenata te obvezama najpovoljnijeg izvršavanja naloga.

Kod sustava koji uparuje naloge klijenta operater bi trebao moći odlučiti hoće li, kada i koliki dio naloga od njih dva ili više upariti u okviru sustava. U skladu s člankom 20. stavcima 1., 2., 4. i 5. Direktive 2014/65/EU te ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 3. Direktive 2014/65/EU društvo bi trebalo moći olakšati pregovore između klijenata kako bi dva ili više potencijalno podudarnih trgovinskih interesa spojilo u transakciju. Operater OTP-a na objema diskrecijskim razinama mora poštovati svoje obveze u skladu s člancima 18. i 27. Direktive 2014/65/EU. Tržišni operater ili investicijsko društvo koji upravljaju OTP-om trebali bi pojasniti korisnicima odgovarajućeg mjesta trgovanja kako će koristiti diskrecijsko pravo. Budući da OTP predstavlja stvarnu trgovinsku platformu, operater platforme trebao bi biti neutralan. Stoga bi investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju OTP-om trebali biti podložni zahtjevima u vezi s nediskriminirajućim izvršenjem, a niti bi investicijsko društvo, odnosno tržišni operater koji upravljaju OTP-om, niti bilo koji subjekt koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao investicijsko društvo ili tržišni operater smjeli izvršavati naloge klijenata na OTP-u koristeći vlastiti kapital.

Za potrebe olakšavanja izvršenja jednog ili više naloga klijenata u obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama koje nisu podložne obvezi poravnanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6), operateru OTP-a dopušteno je koristiti trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga u smislu Direktive 2014/65/EU pod uvjetom da je klijent pristao na taj postupak. U pogledu državnih dužničkih vrijednosnih papira za koje ne postoji likvidno tržište, investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju OTP-om trebali bi moći trgovati za vlastiti račun i bez uparivanja naloga. Kod korištenja trgovanja za vlastiti račun uparivanjem naloga moraju se poštovati svi zahtjevi za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja, kao i obveze najpovoljnijeg izvršenja naloga. Operater OTP-a ili bilo koji subjekt koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao investicijsko društvo ili tržišni operater ne bi se trebao ponašati kao sistematski internalizator na OTP-u kojim upravlja. Osim toga, operater OTP-a podliježe istim obvezama kao i operater MTP-a u pogledu dobrog upravljanja mogućim sukobima interesa.

(10)

Cjelokupno organizirano trgovanje trebalo bi se obavljati na uređenim mjestima i biti potpuno transparentno, kako prije trgovanja tako i poslije trgovanja. Na odgovarajući način prilagođeni zahtjevi u pogledu transparentnosti stoga bi se trebali primjenjivati na sve vrste mjesta trgovanja i sve financijske instrumente kojima se na njima trguje.

(11)

Kako bi se osiguralo da se više trguje na uređenim mjestima trgovanja i posredstvom sistematskih internalizatora, ovom Uredbom potrebno je za investicijska društva uvesti obvezu trgovanja za dionice koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili kojima se trguje na mjestu trgovanja. Tom obvezom trgovanja od investicijskih društava zahtijeva se da provedu sve transakcije, uključujući one za vlastiti račun kao i transakcije koje se provode izvršavajući naloge klijenata na uređenom tržištu, MTP-u, posredstvom sistematskog internalizatora ili jednakovrijednog mjesta trgovanja u trećoj zemlji Međutim, trebalo bi predvidjeti izuzeće od te obveze trgovanja ako za to postoji legitiman razlog. Ti legitimni razlozi uključuju nesistematske transakcije, ad hoc, nepravilne i povremene transakcije, kao i tehničke transakcije poput prepuštenih transakcija koje ne doprinose procesu utvrđivanja cijena. Izuzeće od obveze trgovanja ne bi se smjelo koristiti za zaobilaženje ograničenja uvedenih kod korištenja izuzeća u vezi s referentnom cijenom i izuzeća u vezi s dogovorenom cijenom ili za upravljanje mrežom internog uparivanja ili drugim sustavom uparivanja.

Mogućnost trgovanja posredstvom sistematskog internalizatora ne dovodi u pitanje režim sistematskog internalizatora utvrđen u ovoj Uredbi. Namjera je da se, ako investicijsko društvo zadovoljava relevantne kriterije utvrđene u ovoj Uredbi može smatrati sistematskim internalizatorom za tu određenu dionicu, a koji su utvrđeni u ovoj Uredbi, trgovanje se može provesti na taj način; međutim, ako se to investicijsko društvo ne može smatrati sistematskim internalizatorom za tu određenu dionicu, ipak bi trebalo moći provesti trgovanje posredstvom drugog sistematskog internalizatora ako je to u skladu s njegovim obvezama najpovoljnijeg izvršenja naloga i ako mu je ta mogućnost dostupna. Osim toga, kako bi se osigurala propisna uređenost multilateralnog trgovanja dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima, investicijsko društvo koje upravlja unutarnjim sustavom za uparivanje naloga na multilateralnoj osnovi trebalo bi imati odobrenje za rad kao MTP. Trebalo bi razjasniti i da bi se odredbe o najpovoljnijem izvršavanju naloga iz Direktive 2014/65/EU trebale primjenjivati tako da se njima ne ugrožavaju obveze trgovanja prema ovoj Uredbi.

(12)

Trgovanje potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima, sličnim financijskim instrumentima i dionicama osim onih koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu obavlja se uglavnom na sličan način i ostvaruje gotovo istu gospodarsku svrhu kao i trgovanje dionicama koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu. Odredbe o transparentnosti koje se primjenjuju na dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu stoga bi trebalo proširiti i na te financijske instrumente.

(13)

Iako se načelno uvažava potreba za sustavom izuzeća od obveze transparentnosti prije trgovanja kako bi se omogućilo transparentno funkcioniranje tržišta, trebalo bi preispitati odredbe o izuzećima u pogledu dionica koje se primjenjuju na temelju Direktive 2004/39/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 1287/2006 (7), s obzirom na njihovu daljnju prikladnost u smislu područja primjene i mjerodavnih uvjeta. Kako bi se zajamčila jedinstvena primjena izuzeća od obveza u pogledu transparentnosti prije trgovanja dionicama i, eventualno, sličnim financijskim instrumentima i nevlasničkim proizvodima za posebne tržišne modele i vrste te veličine naloga, Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8) (ESMA), trebalo bi procijeniti kompatibilnost pojedinačnih zahtjeva za primjenu izuzeća u pogledu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi i delegiranim aktima predviđenim ovom Uredbom. Procjena ESMA-e trebala bi imati obliku mišljenja u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Osim toga, ESMA bi trebala razmotriti postojeća izuzeća za dionice u primjerenom razdoblju te, primjenjujući isti postupak, procijeniti jesu li ona još uvijek u skladu s odredbama ove Uredbe i navedenih delegiranih akata koji su predviđeni ovom Uredbom.

(14)

Financijska kriza razotkrila je specifične slabosti s obzirom na to kako se informacije o mogućnostima trgovanja i cijenama financijskih instrumenata, osim dionica, stavljaju na raspolaganje tržišnim sudionicama, a naročito u pogledu vremenskog rasporeda, podrobnosti, jednakog pristupa i pouzdanosti. Stoga je potrebno uvesti pravovremene zahtjeve u pogledu transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja kojima se uzimaju u obzir različita svojstva i tržišne strukture specifičnih vrsta financijskih instrumenata osim dionica te ih prilagoditi različitim vrstama sustava trgovanja, uključujući sustave na temelju naloga, sustave na temelju ponuda, hibridne sustave, sustave za trgovanje koji se temelje na periodičnim dražbama ili sustave glasovnog trgovanja. Kako bi se uspostavio pouzdan okvir za transparentnost za sve relevantne financijske instrumente, ti bi se zahtjevi trebalo primjenjivati na obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice i izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja. Stoga bi izuzeća u odnosu na zahtjev za transparentnost prije trgovanja i prilagodbe zahtjeva u odnosu na odgođeno objavljivanje trebali biti mogući samo u određenim utvrđenim slučajevima.

(15)

Potrebno je uspostaviti odgovarajuću razinu transparentnosti trgovanja na tržištima obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda i izvedenica kako bi se omogućilo lakše vrednovanje proizvoda i učinkovito formiranje cijena. Strukturirani financijski proizvodi trebali bi naročito obuhvaćati vrijednosne papire osigurane imovinom definirane u članku 2. stavku 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (9), koji obuhvaćaju, između ostalog, kolateralizirane zadužnice.

(16)

Kako bi se utvrdila jedinstvena pravila mjerodavna za mjesta trgovanja, isti zahtjevi u pogledu transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja trebali bi se primjenjivati na različite vrste mjesta. Zahtjevi u pogledu transparentnosti trebali bi biti prilagođeni različitim vrstama financijskih instrumenata, uključujući vlasničke instrumente, obveznice i izvedenice, uzimajući u obzir interese ulagatelja i izdavatelja, uključujući izdavatelje državnih obveznica, i tržišnu likvidnost. Zahtjevi bi trebali biti prilagođeni različitim vrstama trgovanja, uključujući sustave na temelju naloga i ponuda kao što je zahtjev za ponudom, kao i hibridne sustave i sustave glasovnog posredovanja, te bi trebalo uzeti u obzir veličinu transakcije, uključujući promet, i druge relevantne kriterije.

(17)

Kako bi se izbjegao negativni učinak na proces formiranja cijena, potrebno je uvesti odgovarajući mehanizam najvećeg volumena za naloge plasirane u sustavima koji se temelje na metodologiji trgovanja kod koje se cijena određuje u skladu s referentnom cijenom, kao i za određene dogovorene transakcije. Taj bi mehanizam trebao imati dvostruko ograničenje: najveći volumen koji se primjenjuje na svako mjesto trgovanja koje koristi ta izuzeća tako da se na svakom mjestu trgovanja može provesti samo određeni postotak trgovanja, a uz to se primjenjuje najveći ukupni volumen čije bi prekoračenje dovelo do suspenzije korištenja tih izuzeća u cijeloj Uniji. U pogledu dogovorenih transakcija, trebao bi se primjenjivati samo na transakcije izvršene unutar trenutačnog raspona cijena ponderiranog volumenom koji utječe na knjigu naloga ili ponude održavatelja tržišta dotičnog mjesta trgovanja koji upravljaju navedenim sustavom. Trebao bi isključiti dogovorene transakcije u nelikvidnim dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima ili drugim sličnim financijskim instrumentima kao i one transakcije koje podliježu uvjetima različitima od trenutačne tržišne cijene jer one ne doprinose procesu formiranja cijene.

(18)

Kako trgovanje izvan uređenog tržišta ne bi ugrozilo učinkovito određivanje cijena ili stvaranje transparentnih jednakih konkurentskih uvjeta za različite načine trgovanja, na investicijska društva koja trguju financijskim instrumentima za vlastiti račun izvan uređenog tržišta trebalo bi primijeniti odgovarajuće zahtjeve u pogledu transparentnosti prije trgovanja ako ta društva trguju u svojstvu sistematskog internalizatora za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente za koje postoji likvidno tržište, te obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice i izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja i za koje postoji likvidno tržište.

(19)

Investicijsko društvo koje izvršava naloge klijenta uz korištenje vlastitog kapitala trebalo bi se smatrati sistematskim internalizatorom, osim ako se transakcije ne izvršavaju izvan mjesta trgovanja povremeno, privremeno i neredovito. Stoga bi se sistematske internalizatore trebalo definirati kao investicijska društva koja, na organizirani, učestali i sistematski način te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun izvršavanjem naloga klijenata izvan mjesta trgovanja. Zahtjevi za sistematske internalizatore iz ove Uredbe trebali bi se primjenjivati na investicijsko društvo samo u odnosu na svaki pojedinačni financijski instrument (npr. na razini oznake ISIN) za koji to društvo djeluje kao sistematski internalizator. Kako bi se osigurala objektivna i učinkovita primjena definicije sistematskog internalizatora na investicijska društva, za sistematsku internalizaciju trebao bi postojati unaprijed određeni prag s točnim opisom onoga što se podrazumijeva pod učestalim i sistematskim načinom te znatnom mjerom.

(20)

Dok je OTP svaki sustav ili platforma u kojoj su višestruki interesi trećih strana za kupnju i prodaju međusobno povezani, sistematskom internalizatoru ne bi smjelo biti dopušteno spajati interese trećih strana za kupnju i prodaju. Primjerice, tzv. platforma s jednim trgovcem na kojoj se trgovanje uvijek odvija preko jednog investicijskog društva trebala bi se smatrati sistematskim internalizatorom ako ispunjava uvjete iz ove Uredbe. Međutim, tzv. platforma s više trgovaca na kojoj za isti financijski instrument međusobno djeluje više trgovaca ne bi se trebala smatrati sistematskim internalizatorom.

(21)

Sistematski internalizatori trebali bi na temelju svoje poslovne politike te na objektivan i nediskriminirajući način moći odlučiti kojim će ulagateljima dati pristup svojim ponudama, praveći razliku između kategorija klijenata te bi također trebali imati pravo uzeti u obzir razliku između klijenata, primjerice u odnosu na kreditni rizik. Sistematski internalizatori ne bi smjeli biti obvezni objavljivati obvezujuće ponude, izvršavati naloge klijenta i omogućiti pristup svojim ponudama za transakcije vlasničkog kapitala iznad uobičajene veličine tržišta i transakcije nevlasničkog kapitala iznad količine tipične za taj financijski instrument.Nadležna tijela trebala bi provjeravati usklađenost sistematskih internalizatora s njihovim obvezama, a sistematski internalizatori trebali bi nadležnim tijelima dostaviti informacije koje im to omogućuju.

(22)

Namjera ove Uredbe nije zahtijevati primjenu pravila o transparentnosti prije trgovanja na transakcije provedene izvan uređenog tržišta (OTC), osim na one koje se izvršavaju posredstvom sistematskog internalizatora.

(23)

Tržišni podaci trebali bi biti lako dostupni korisnicima te raščlanjeni u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se ulagateljima i pružateljima podatkovnih usluga koji zadovoljavaju njihove potrebe omogućila što bolja prilagodba podatkovnih rješenja. Stoga podaci o transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja trebali bi biti dostupni javnosti u „nevezanom” obliku kako bi se smanjili troškovi tržišnih sudionika prilikom kupnje podataka.

(24)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća (11) trebale bi se u potpunosti primjenjivati na razmjenu, prijenos i obradu osobnih podataka za potrebe ove Uredbe, a naročito glave IV., od strane država članica i ESMA-e.

(25)

S obzirom na sporazum koji su postigle države sudionice sastanka na vrhu skupine G20 održanog u Pittsburghu 25. rujna 2009. o preseljenju trgovanja standardiziranim ugovorima o OTC izvedenicama na burze ili elektroničke trgovinske platforme gdje je to primjereno, potrebno je utvrditi formalni regulatorni postupak za trgovanje između financijskih drugih ugovornih strana i velikih nefinancijskih drugih ugovornih strana svim izvedenicama koje se smatraju prihvatljivima za poravnanje i dovoljno su likvidne, a koje bi se trebao odvijati na mjestima trgovanja koja podliježu usporedivim propisima i omogućuju sudionicima trgovanje s više drugih ugovornih strana. Pri procjeni dostatne likvidnosti trebalo bi uzeti u obzir karakteristike tržišta na nacionalnoj razini, uključujući elemente kao što su broj i vrsta tržišnih sudionika na dotičnom tržištu, te karakteristike transakcija poput veličine i učestalosti transakcija na tom tržištu.

Likvidno tržište određenim razredom proizvoda izvedenica bit će obilježeno velikim brojem aktivnih sudionika na tržištu, uključujući primjerenu kombinaciju pružatelja likvidnosti i primatelja likvidnosti, ovisno o broju proizvoda kojima se trguje, a koji često trguju tim proizvodima u obujmu koji ne prelazi uobičajenu veličinu tržišta. Takva tržišna aktivnost trebala bi biti naznačena velikim brojem otvorenih ponuda za odgovarajuću izvedenicu, zbog čega ostaje mali raspon cijene za izvršenje transakcije uobičajene tržišne veličine. Pri ocjeni dostatne likvidnosti u obzir bi trebalo uzeti da se likvidnost izvedenice može značajno razlikovati ovisno o tržišnim uvjetima i njezinom poslovnom ciklusu.

(26)

S obzirom na sporazum koji su postigle države sudionice sastanka na vrhu skupine G20 održanog u Pittsburgu 25. rujna 2009. o preseljenju trgovanja standardiziranim ugovorima o OTC izvedenicama na burze ili elektroničke trgovinske platforme gdje je to moguće, s jedne strane, i relativno manju likvidnost različitih OTC izvedenica, s druge strane, primjereno je predvidjeti primjereni krug prihvatljivih mjesta na kojima se može obavljati trgovanje u skladu s tom obvezom. Sva prihvatljiva mjesta trebala bi biti podložna pomno usklađenim zahtjevima u pogledu organizacijskih i operativnih aspekata, načina smanjenja sukoba interesa, nadzora svih aktivnosti trgovanja, transparentnosti prije trgovanja i poslije trgovanja koja je prilagođena financijskom instrumentu i vrstama sustava trgovanja kako bi se omogućila interakcija među trgovinskim interesima trećih strana. Međutim trebalo bi predvidjeti mogućnost da operateri mjesta trgovanja organiziraju transakcije u skladu s tom obvezom između više trećih strana prema svojoj diskrecijskoj ocjeni kako bi se osigurali bolji uvjeti izvršenja i likvidnost.

(27)

Obveza zaključivanja transakcija izvedenicama iz razreda izvedenica koji podliježe obvezi trgovanja na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili na mjestu trgovanja u trećoj zemlji ne bi se trebao primjenjivati na sastavnice usluga smanjenja rizika nakon trgovanja koje se ne koriste kod utvrđivanja cijena, koje smanjuju netržišne rizike za portfelje izvedenica, uključujući postojeće portfelje OTC izvedenica u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 bez mijenjanja tržišnog rizika portfelja. Osim toga, iako je potrebno uvesti posebne odredbe za kompresiju portfelja, ovom se Uredbom ne namjerava spriječiti korištenje drugih usluga smanjenja rizika nakon trgovanja.

(28)

Obveza trgovanja utvrđena za te izvedenice trebala bi omogućiti uspješno tržišno natjecanje među prihvatljivim mjestima trgovanja. Stoga ta mjesta trgovanja ne bi trebala imati mogućnost zahtijevanja isključivih prava u vezi s bilo kojom izvedenicom koja podliježe navedenoj obvezi trgovanja čime bi se ostalim mjestima trgovanja onemogućilo obavljanje trgovanja tim instrumentima. Kako bi se osiguralo uspješno tržišno natjecanje među mjestima trgovanja izvedenicama, nužno je da ona imaju nediskriminirajući i transparentan pristup središnjim drugim ugovornim stranama. Nediskriminirajući pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani trebao bi značiti da mjesto trgovanja ima pravo na nediskriminirajuće postupanje u smislu kako se tretiraju ugovori kojima se trguje na njegovoj platformi s obzirom na zahtjeve za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora i međusobnog kolateraliziranja s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane i na nediskriminirajuće naknade za poravnanje.

(29)

Ovlasti nadležnih tijela trebalo bi nadopuniti mehanizmom kojim se izričito zabranjuje ili ograničava stavljanje na tržište, distribucija i prodaja svih financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita koji izazivaju zabrinutost u pogledu zaštite ulagatelja, ispravnog funkcioniranja i integriteta financijskih tržišta ili tržišta robom ili stabilnosti financijskog sustava u cjelini ili njegovih dijelova, kao i odgovarajućim ovlastima ESMA-e ili, u slučaju strukturiranih depozita, europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) (EBA) osnovanog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (12), u pogledu koordiniranja i postupanja u kriznim situacijama. Izvršavanje tih ovlasti od strane nadležnih tijela te, u iznimnim slučajevima, ESMA-e ili EBA-e trebalo bi biti podložno potrebi ispunjavanja brojnih konkretnih uvjeta. U slučaju ispunjavanja tih uvjeta, nadležno tijelo ili, u iznimnim slučajevima, ESMA ili EBA, trebali bi moći nametnuti zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se neki financijski instrument ili strukturirani depozit stavi na tržište, distribuira ili proda klijentima.

Te ovlasti ne podrazumijevaju zahtjeve za uvođenje ili primjenu odobrenja proizvoda ili licenciranje od strane nadležnog tijela, ESMA-e ili EBA-e, i ne oslobađaju investicijska društva od njihove obveze poštovanja svih relevantnih zahtjeva iz ove Uredbe ili Direktive 2014/65/EU. Uredno funkcioniranje i integritet tržišta robom trebao bi biti jedan od kriterija za intervenciju nadležnih tijela kako bi se omogućilo djelovanje u slučaju mogućih negativnih vanjskih utjecaja na tržišta robom od aktivnosti na financijskim tržištima. To se posebno odnosi na tržišta poljoprivrednom robom čija je svrha osigurati sigurnu opskrbu stanovništva hranom. U tim slučajevima, mjere je potrebno uskladiti s tijelima nadležnima za predmetna tržišta robom.

(30)

Nadležna tijela trebala bi obavijestiti ESMA-u o pojedinostima u vezi sa svim svojim zahtjevima za smanjenje pozicije vezano za pojedini ugovor o izvedenici, u vezi sa svim jednokratnim limitima i svim prethodno utvrđenim limitima pozicija radi bolje koordinacije i usklađenosti pri primjeni tih ovlasti. Najvažniji podaci o svim prethodno utvrđenim limitima pozicija koje primjenjuje nadležno tijelo trebaju biti objavljeni na internetskoj stranici ESMA-e.

(31)

ESMA bi trebala biti u mogućnosti od svih osoba tražiti informacije o njihovoj poziciji u vezi s pojedinim ugovorom o izvedenici, zahtijevati da se ta pozicija smanji te osobama ograničiti mogućnost da sklapaju pojedinačne transakcije u vezi s robnim izvedenicama. U takvim slučajevima ESMA bi trebala obavijestiti relevantna nadležna tijela o mjerama čije poduzimanje predlaže i trebala bi objaviti te mjere.

(32)

Podatke u vezi s transakcijama financijskim instrumentima trebalo bi dostaviti nadležnim tijelima kako bi ona mogla utvrditi i ispitati potencijalne slučajeve zlouporabe tržišnog položaja, pratiti korektno i ispravno funkcioniranje tržišta kao i aktivnosti investicijskih društava. Tim nadzorom obuhvaćeni su svi financijski instrumenti kojima se trguje na mjestu trgovanja i financijski instrumenti čiji je temelj financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja ili čiji je temelj indeks ili košarica sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja. Ova obveza trebala bi se primjenjivati bez obzira na to jesu li transakcije bilo kojim od tih financijskih instrumenata izvršene na mjestu trgovanja. Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje investicijskih društava, financijske instrumente koji nisu podložni zlouporabi tržišnog položaja trebalo bi izuzeti od obveze izvješćivanja. U izvješćima bi se trebao koristiti identifikator pravne osobe u skladu s obvezama G-20. ESMA bi o funkcioniranju takvog izvješćivanja nadležnim tijelima trebala izvijestiti Komisiju, koja bi prema potrebi trebala predložiti promjene.

(33)

Operater mjesta trgovanja svojem bi nadležnom tijelu trebao dostaviti relevantne referentne podatke o financijskom instrumentu. Nadležna tijela te podatke trebaju bez odlaganja dostaviti ESMA-i, koja bi ih trebala odmah objaviti na svojoj internetskoj stranici kako bi ona i nadležna tijela mogli koristiti, analizirati i razmjenjivati izvješća o transakciji.

(34)

Kako bi izvješća o transakcijama ispunila svoju svrhu kao sredstvo za praćenje tržišta, u njima je potrebno navesti osobu koja je donijela investicijsku odluku te osobe odgovorne za njezino izvršenje. Osim režima transparentnosti iz Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13), obilježavanjem kratke prodaje pružaju se korisne dodatne informacije koje nadležnim tijelima omogućuju praćenje razina kratke prodaje. Nadležna tijela trebala bi imati potpun pristup evidencijama u svim etapama procesa izvršenja naloga, od početne odluke o trgovanju do njezinog izvršenja. Stoga bi financijska društva trebala voditi evidenciju o svim svojim nalozima i svim svojim transakcijama financijskim instrumentima, a od operatera platformi zahtijeva se vođenje evidencija o svim nalozima koji su zaprimljeni u njihovim sustavima. ESMA bi trebala koordinirati razmjenu informacija među nadležnim tijelima kako bi im se zajamčio pristup svim evidencijama o transakcijama i nalozima u vezi s financijskim instrumentima pod njihovim nadzorom, uključujući i one transakcije i naloge koji se izvršavaju na platformama koje rade izvan njihovog područja nadležnosti.

(35)

Trebalo bi izbjegavati dvostruko dostavljanje istovjetnih informacija. Ne bi trebalo zahtijevati da se izvješća dostavljena trgovinskim repozitorijima koji su registrirani ili priznati u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012za relevantne financijske instrumente, a koja sadrže sve potrebne informacije u svrhu izvješćivanja o transakcijama, dostavljaju nadležnim tijelima, već bi ih njima trebali dostavljati trgovinski repozitoriji. Uredba (EU) br. 648/2012 u skladu s time trebala bi se izmijeniti.

(36)

Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela trebala bi biti u skladu s pravilima prijenosa osobnih podataka kako je navedeno u Direktivi 95/46/EZ. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane ESMA-e treba biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 45/2001., koja bi se trebala u cijelosti primjenjivati na obradu osobnih podataka za potrebe ove Uredbe.

(37)

Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuju se kriteriji prema kojima bi određeni razredi OTC izvedenica trebali biti podložni obvezi poravnanja. Njome se također sprečava narušavanje tržišnog natjecanja jer se zahtijeva da mjesta trgovanja imaju nediskriminirajući pristup središnjim drugim ugovornim stranama koje obavljaju poravnanje OTC izvedenica kao i da središnje druge ugovorne strane koje obavljaju poravnanje OTC izvedenica imaju nediskriminirajući pristup izvorima podataka o trgovanju kojima raspolažu mjesta trgovanja. Budući da su OTC izvedenice definirane kao ugovori o izvedenicama čije se izvršenje ne odvija na uređenom tržištu, nema potrebe za uvođenje sličnih zahtjeva za uređena tržišta temeljem ove Uredbe. Za izvedenice kojima se trguje na uređenim tržištima također bi se trebalo provesti središnje poravnanje.

(38)

Osim zahtjeva iz Direktive 2004/39/EZ i Direktive 2014/65/EU kojima se države članice onemogućuju da neopravdano ograničuju pristup infrastrukturi poslije trgovanja, kao što su središnje druge ugovorne strane i sustavi za poravnanje, neophodno je da se ovom Uredbom eliminiraju različite druge poslovne prepreke koje onemogućuju tržišno natjecanje na području poravnanja financijskih instrumenata. U cilju izbjegavanja diskriminirajuće prakse, središnje druge ugovorne strane trebale bi prihvaćati poravnanje transakcija izvršenih na različitim mjestima trgovanja pod uvjetom da ta mjesta ispunjavaju operativne i tehničke uvjete koje je postavila dotična središnja druga ugovorna strana, uključujući zahtjeve povezane s upravljanjem rizikom. Središnja druga ugovorna strana trebala bi odobriti pristup ako su zadovoljeni određeni kriteriji za pristup navedeni u regulatornim tehničkim standardima. U pogledu novoosnovanih središnjih drugih ugovornih strana koje su odobrene ili priznate na razdoblje kraće od tri godine u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, u vezi s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca, nadležna tijela trebala bi imati mogućnost odobrenja prijelaznog razdoblja u trajanju do dvije i pol godine prije nego što spomenute središnje ugovorne strane dobiju potpuni nediskriminirajući pristup u vezi s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca. Međutim, ako središnja druga ugovorna strana odluči iskoristiti prijelazni režim, tijekom njegovog trajanja ne bi trebala imati pravo pristupa mjestu trgovanja u skladu s ovom Uredbom. Nadalje, nijedno mjesto trgovanja koje je usko povezano s tom središnjom drugom ugovornom stranom, tijekom trajanja prijelaznog režima ne bi trebalo imati prava pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s ovom Uredbom.

(39)

U Uredbi (EU) br. 648/2012 utvrđeni su uvjeti pod kojima bi se za OTC izvedenice trebao odobriti nediskriminirajući pristup između središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja. U Uredbi (EU) br. 648/2012 OTC izvedenice definirane su kao izvedenice čije se izvršenje ne odvija na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje koje se smatra jednakovrijednim uređenom tržištu u skladu s člankom 19. stavkom 6. Direktive 2004/39/EZ. Kako bi se izbjegle praznine ili preklapanja te osigurala dosljednost između Uredbe (EU) br. 648/2012 i ove Uredbe, zahtjevi ove Uredbe za nediskriminirajući pristup između središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja primjenjuju se na izvedenice kojima se trguje na uređenim tržištima ili na tržištu treće zemlje koje se smatra jednakovrijednim uređenom tržištu u skladu s Direktivom 2014/65/EU te na sve financijske instrumente koji nisu izvedenice.

(40)

Od mjesta trgovanja treba zahtijevati da središnjim drugim ugovornim stranama koje žele obavljati poravnanje transakcija izvršenih na tom mjestu trgovanja omoguće transparentan i nediskriminirajući pristup, uključujući i pristup njihovim izvorima podataka. Međutim, to ne bi smjelo zahtijevati korištenje ugovora o međudjelovanju za klirinške transakcije izvedenicama ili dovesti do fragmentacije likvidnosti na način koji bi ugrozio neometano i uredno funkcioniranje tržišta. Mjesto trgovanja pristup bi trebalo odbiti samo ako nisu zadovoljeni određeni kriteriji navedeni u regulatornim tehničkim standardima. U pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi bilo bi nerazmjerno očekivati od manjih mjesta trgovanja, posebno onih koja su usko povezana sa središnjim drugim ugovornim stranama, da bez odlaganja ispune zahtjeve za nediskriminirajući pristup ako još uvijek nemaju tehničku mogućnost da djeluju pod jednakim uvjetima na većini tržišta infrastrukture nakon trgovanja. Stoga bi mjesta trgovanja koja su ispod odgovarajućeg praga trebala imati mogućnost da sama sebe izuzmu, a time i središnje druge ugovorne strane koje su s njima povezane, od zahtjeva za nediskriminirajući pristup u vezi s izvedenicama kojima se trguje na burzi na razdoblje od 30 mjeseci s mogućnošću naknadnih obnova. Međutim, ako se mjesto trgovanja odluči izuzeti, tijekom trajanja izuzeća ne bi trebalo imati pravo pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s ovom Uredbom.

Nadalje, nijedna središnja druga ugovorna strana usko povezana s tim mjestom trgovanja tijekom trajanja izuzeća ne bi trebala imati prava pristupa mjestu trgovanja u skladu s ovom Uredbom. U Uredbi (EU) br. 648/2012 navodi se da u slučaju da se trgovinska prava i prava intelektualnog vlasništva odnose na financijske usluge povezane s ugovorima o izvedenicama, licencije bi se trebale izdavati pod razmjernim, korektnim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima. Središnjim drugim ugovornim stranama i drugim mjestima trgovanja treba stoga omogućiti pristup licencijama i informacijama u vezi s referentnim vrijednostima koje se koriste pri određivanju vrijednosti financijskih instrumenata na razmjernoj, korektnoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi, a svaka licencija trebala bi se izdati pod razumnim komercijalnim uvjetima. Ne dovodeći u pitanje primjenu pravila tržišnog natjecanja, ako nova referentna vrijednost bude razvijena nakon stupanja na snagu ove Uredbe, obveza licenciranja trebala bi početi 30 mjeseci nakon što započne trgovanje financijskim instrumentom koji se poziva na tu referentnu vrijednost ili se on uvrsti za trgovanje. Pristup licencijama ključan je za olakšavanje pristupa između mjesta trgovanja i središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člancima 35. i 36. jer bi u suprotnom ugovori o licenciranju i dalje mogli sprečavati pristup između mjesta trgovanja i središnjih drugih ugovornih strana kojima su zatražila pristup.

Uklanjanjem prepreka i diskriminirajućih postupaka nastoji se ojačati tržišno natjecanje u području poravnanja i trgovanja financijskim instrumentima kako bi se smanjili troškovi ulaganja i zaduživanja, eliminirale neučinkovitosti i potakla inovacija na tržištima Unije. Komisija treba i dalje pažljivo pratiti razvoj infrastrukture poslije trgovanja i, prema potrebi, intervenirati kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, osobito ako se odbijanjem pristupa infrastrukturi ili referentnim vrijednostima krše članci 101. i 102. UFEU-a. Dužnostima licenciranja u skladu s ovom Uredbom ne bi se smjela dovoditi u pitanje opća obveza vlasnika referentnih vrijednosti u skladu s pravilima tržišnog natjecanja i posebice člancima 101. i 102. UFEU-a, u vezi s pristupom referentnim vrijednostima koje su nužne za ulazak na novo tržište. Odobrenja nadležnih tijela da se tijekom prijelaznih razdoblja ne primjenjuju prava pristupa ne predstavljaju odobrenja za rad ili izmjene odobrenja za rad.

(41)

Pružanje usluga društava iz trećih zemalja u Uniji podliježe nacionalnim pravima i zahtjevima. Ti su propisi vrlo različiti, a društva koja su dobila odobrenje za rad u skladu s njima ne uživaju slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana u drugim državama članicama osim one u kojoj imaju poslovni nastan. Primjereno je uvesti zajednički regulatorni okvir na razini Unije. Ti propisi trebali bi ujednačiti postojeći razjedinjeni okvir, zajamčiti sigurnost i jednako postupanje prema društvima iz trećih zemalja koja pristupaju tržištu Unije, zajamčiti da je Komisija obavila ocjenu stvarne jednakovrijednosti s obzirom na bonitetni okvir i okvir poslovnog ponašanja trećih zemalja, te bi trebali osigurati usporedivu razinu zaštite klijenata u EU-u koji primaju usluge društava iz trećih zemalja.

Prilikom primjene propisa Komisija i države članice trebale bi davati prednost područjima obuhvaćenima obvezama skupine G-20 i sporazumima s najvećim trgovinskim partnerima Unije te bi trebale uzimati u obzir središnju ulogu koju Unija ima na svjetskim financijskim tržištima, osigurati da prihvaćanje zahtjeva trećih zemalja ne sprečava ulagatelje i izdavatelje iz Unije od ulaganja ili dobivanja financiranja od trećih zemalja ili ulagatelje i izdavatelje iz trećih zemalja od ulaganja, prikupljanja kapitala ili korištenja financijskim uslugama na tržištima Unije osim ako to nije potrebno zbog objektivnih razloga opreza utemeljenih na dokazima. Prilikom provedbe ocjena Komisija bi trebala uzeti u obzir ciljeve i načela uređenja vrijednosnih papira Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) te njezine preporuke s izmjenama i tumačenjem IOSCO-a.

Ako nije moguće donijeti odluku o stvarnoj jednakovrijednosti, pružanje usluga društava iz trećih zemalja u Europskoj uniji i dalje podliježe nacionalnim režimima. Komisija bi na vlastitu inicijativu trebala pokrenuti ocjenjivanje jednakovrijednosti. Države članice trebale bi moći pokazati da žele da određena treća zemlja ili određene treće zemlje podliježu ocjeni jednakovrijednosti koju provodi Komisija, ali Komisija nije obvezna na temelju toga pokrenuti proces utvrđivanja jednakovrijednosti. Ocjena jednakovrijednosti trebala bi se temeljiti na rezultatima; trebala bi ocijeniti u kojoj mjeri regulatorni i nadzorni okvir dotične treće zemlje imaju slične i odgovarajuće regulatorne učinke te u kojoj mjeri ispunjavaju iste ciljeve kao pravo Unije. Kod pokretanja tih ocjena jednakovrijednosti, Komisija bi trebala dati prednost onim nadležnostima trećih zemalja koje uzimaju u obzir značaj koji utvrđivanje jednakovrijednosti ima za društva i klijente iz Unije, postojanje ugovora o nadzoru i suradnji između trećih zemalja i država članica, postojanje učinkovitog jednakovrijednog sustava za priznavanje investicijskih društava koja su odobrenje za rad izdali strani pravni sustavi kao i interes i voljnost predmetne treće zemlje da pokrene proces ocjene jednakovrijednosti. Komisija bi trebala pratiti sve značajne promjene regulatornog i nadzornog okvira treće zemlje i prema potrebi revidirati odluke o jednakosti.

(42)

Prema ovoj Uredbi, pružanje usluga bez podružnica trebalo bi biti ograničeno na kvalificirane nalogodavatelje i profesionalne ulagatelje. Ono bi trebalo biti registrirano pri ESMA-i i pod nadzorom treće zemlje. Trebali bi postojati odgovarajući mehanizmi za suradnju između ESMA-e i nadležnih tijela u trećoj zemlji.

(43)

Odredbe ove Uredbe kojima se uređuje pružanje usluga ili obavljanje aktivnosti društava trećih zemalja ne bi trebale utjecati na mogućnost da osobe s poslovnim nastanom u Uniji primaju investicijske usluge od društva iz treće zemlje isključivo na svoju inicijativu ili da investicijska društva ili kreditne institucije iz Unije primaju investicijske usluge ili aktivnosti društava iz trećih zemalja isključivo na njihovu inicijativu ili da klijent prima investicijske usluge iz društva iz treće zemlje isključivo na njegovu inicijativu uz posredovanje takve kreditne institucije ili investicijskog društva. Kada društvo iz treće zemlje pruža usluge isključivo na inicijativu osobe s poslovnim nastanom u Uniji, ne bi se trebalo smatrati da su usluge pružene na području Unije. U slučaju da društvo iz treće zemlje vrbuje klijente ili potencijalne klijente u Uniji ili promiče ili oglašava investicijske usluge ili aktivnosti zajedno s pomoćnim uslugama u Uniji, to se ne bi trebalo smatrati kao pružanjem usluga isključivo na inicijativu klijenta.

(44)

Što se tiče priznavanja društava iz trećih zemalja i u skladu s međunarodnim obvezama Unije sukladno ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, uključujući Opći sporazum o trgovini uslugama, odluke kojima se utvrđuje istovrijednost regulatornih i nadzornih okvira trećih zemalja s regulatornim i nadzornim okvirom Unije trebalo bi donijeti samo ako pravni i nadzorni okvir treće zemlje osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje investicijskih društava kojima su odobrenje za rad izdali strani pravni sustavi u skladu s, između ostalog, općim regulatornim ciljevima i standardima koje je utvrdila skupina G20 u rujnu 2009. o poboljšanju transparentnosti na tržištu izvedenica, ublažavanju sistemskog rizika i zaštiti od zlouporabe tržišta. Takav sustav se treba smatrati istovrijednim ako se njime osigurava da je značajan rezultat primjenjivog regulatornog okvira sličan zahtjevima Unije i trebalo bi ga smatrati učinkovitim ako se ta pravila primjenjuju na dosljedan način.

(45)

Na promptnim sekundarnim tržištima emisijskih jedinica pojavio se niz prijevara, što bi moglo ugroziti povjerenje u trgovanje emisijskim jedinicama utvrđeno Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14), te poduzimaju se mjere za jačanje sustava registracije emisijskih jedinica i uvjeta za otvaranje računa za trgovanje emisijskim jedinicama. U cilju jačanja integriteta i zaštite učinkovitog funkcioniranja tih tržišta, uključujući i sveobuhvatni nadzor nad trgovanjem, primjereno je dopuniti mjere poduzete prema Direktivi 2003/87/EZ prenošenjem emisijskih jedinica u potpunosti u područje primjene ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU, kao i Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Direktive 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća (16) razvrstavajući ih kao financijske instrumente.

(46)

Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a. Osobito, delegirane akte trebalo bi donijeti u pogledu proširenja područja primjene određenih odredbi ove Uredbe na središnje banke trećih zemalja, određenih detalja u vezi s definicijama, posebnih odredbi u vezi s troškovima povezanima s dostupnošću tržišnih podataka pristupa ponudama, količinama pri kojima ili ispod kojih društvo zaključuje transakciju s bilo kojim drugim klijentom kojem je ponuda dostupna, kompresije portfelja te dodatnog utvrđivanja postoji li značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta roba ili stabilnosti cijelog financijskog sustava Unije ili njegovog dijela koja može opravdati djelovanje ESMA-e, EBA-e ili nadležnih tijela, ovlasti ESMA-e za upravljanje pozicijama, produljenje prijelaznog razdoblja na temelju članka 35. stavak 5. ove Uredbe za određeno vrijeme te u pogledu izuzimanja izvedenica kojima se trguje na burzi od područja primjene pojedinih odredbi ove Uredbe za određeno razdoblje. Osobito je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Komisija bi pri pripremi i sastavljanju delegiranih akata trebala osigurati istodobno, pravodobno i prikladno dostavljanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(47)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje odluka o jednakovrijednosti pravnih i nadzornih okvira trećih zemalja za usluge koje pružaju društva iz trećih zemalja ili mjesta trgovanja iz trećih zemalja, radi zadovoljavanja uvjeta mjesta trgovanja za izvedenice podložne obvezi trgovanja i pristupa središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja iz trećih zemalja mjestima trgovanja i središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(48)

S obzirom da ciljeve ove Uredbe, koji se odnose ne uspostavljanje jedinstvenih zahtjeva povezanih s financijskim instrumentima u odnosu na objavljivanje podataka o trgovanju, izvješćivanje o transakcijama nadležnim tijelima, trgovanje izvedenicama i dionicama na organiziranim mjestima, nediskriminirajući pristup središnjim drugim ugovornim stranama, mjestima trgovanja i referentnim vrijednostima, ovlasti u pogledu intervencija u području proizvoda te ovlasti za upravljanje pozicijama i ograničenjima pozicija, pružanje investicijskih usluga ili obavljanje investicijskih aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, premda nacionalna nadležna tijela mogu bolje pratiti tržišna kretanja, ukupan učinak problema u vezi s transparentnošću trgovanja, izvješćivanjem o transakcijama, trgovanjem izvedenicama i zabranama proizvoda i postupaka može u potpunosti razumijeti samo u kontekstu cijele Unije te se stoga, zbog opsega primjene i učinka ove Uredbe, oni mogu na bolji način ostvariti na razini Unije;. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(49)

Nijednom mjerom koju poduzmu nadležno tijelo ili ESMA tijekom obavljanja svojih dužnosti ne bi smjelo doći do izravne ili neizravne diskriminacije prema bilo kojoj državi članici ili skupini država članica kao mjestu pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti u bilo kojoj valuti. Nijednom mjerom koju poduzme EBA tijekom obavljanja svojih dužnosti prema ovoj Uredbi ne bi smjelo doći od izravne ili neizravne diskriminacije prema bilo kojoj državi članici ili skupini država članica.

(50)

Tehnički standardi financijskih usluga trebali bi osigurati odgovarajuću zaštitu štediša, ulagatelja i potrošača u Uniji. Bilo bi korisno i primjereno povjeriti ESMA-i, kao visokospecijaliziranom stručnom tijelu, izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda koji nisu povezani s političkim odlukama, a koji bi se potom podnijeli Komisiji.

(51)

Komisija bi trebala usvojiti nacrt regulatornih tehničkih standarda koji donese ESMA u vezi s detaljnim obilježjima zahtjeva za transparentnost trgovanja, u vezi s operacijama monetarne politike, devizne politike i politike financijske stabilnosti te vrstama transakcija koje su relevantne prema ovoj Uredbi, tu vezi s detaljnim uvjetima za izuzeća od transparentnosti prije trgovanja, u vezi s mehanizmom odgode objavljivanja nakon trgovanja, u vezi s obvezom odvojenog objavljivanja podataka prije trgovanja i poslije trgovanja, u vezi s kriterijima za primjenu obveza transparentnosti prije trgovanja za sistematske internalizatore, u vezi s objavom poslije trgovanja od strane investicijskih društava, u vezi sa sadržajem i učestalošću zahtjeva za podacima za pružanje informacija za potrebe transparentnosti i druge izračune, u vezi s transakcijama koje ne doprinose procesu utvrđivanja cijena, u vezi s podacima o nalozima koji se moraju čuvati, u vezi sa sadržajem i specifikacijama izvješća o transakciji, u vezi sa sadržajem i specifikacijom referentnih podataka o financijskom instrumentu, u vezi s vrstama ugovora koji imaju izravan, značajan i predvidljiv učinak u Uniji i slučajevima kada je za izvedenice nužna obveza trgovanja, u vezi sa zahtjevima za sustave i postupke kojima se osigurava da su transakcije poravnanim izvedenicama podnesene i prihvaćene za poravnanje, u kojemu se navode vrste usluga neizravnog poravnanja, u vezi s utvrđivanjem izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja na organiziranim mjestima trgovanja, u vezi s izvedenicama koje podliježu obvezi trgovanja na organiziranim mjestima trgovanja, u vezi s nediskriminirajućim pristupom središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjestu trgovanja, u vezi s nediskriminirajućim pristupom licenciranju referentnih vrijednosti i obvezom licenciranja referentnih vrijednosti te u vezi s informacijama koje bi društvo iz treće zemlje koje podnosi zahtjev trebalo dostaviti ESMA-i prilikom podnošenja zahtjeva za registraciju. Komisija bi trebala usvojiti taj nacrt regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a te u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(52)

Člankom 95. Direktive 2014/65/EU predviđa se prijelazno izuzeće za određene ugovore o izvedenicama u području energije iz C6 za potrebe obveze poravnanja utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 648/2012. Stoga je potrebno da se to uzme u obzir u tehničkim standardima u kojima se navodi obveza poravnanja i koje sastavlja ESMA u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 648/2012 te da se njima ne nametne obveza poravnanja za ugovore o izvedenicama koji bi naknadno podlijegali prijelaznom izuzeću za ugovore o izvedenicama u području energije iz C6.

(53)

Primjenu zahtjeva iz ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se mogućnost njihove primjene uskladila s primjenom prenesenih odredaba preinačene Direktive i uspostavile sve bitne provedbene mjere. Cjelokupni regulatorni paket trebalo bi zatim početi primjenjivati u istom trenutku. Samo primjenu ovlasti za donošenje provedbenih mjera ne bi trebalo odgađati kako bi se koraci potrebni za izradu nacrta i donošenje tih provedbenih mjera mogli poduzeti što je prije moguće.

(54)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela iz Povelje o temeljnim pravima Europske unije, posebno pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), sloboda poduzetništva (članak 16.), pravo na zaštitu potrošača (članak 38.), pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje (članak 47.) i pravo da se za isto kazneno djelo ne sudi ili kažnjava dvaput (članak 50.), te se ona mora primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima.

(55)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 koji je donio mišljenje 10. veljače 2012. (18),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

PREDMET, OPSEG PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom uspostavljaju jedinstveni zahtjevi s obzirom na:

(a)

objavljivanje podataka o trgovanju;

(b)

izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama;

(c)

trgovanje izvedenicama na organiziranim mjestima;

(d)

nediskriminirajući pristup poravnanju i nediskriminirajući pristup trgovanju referentnim vrijednostima;

(e)

ovlasti nadležnih tijela, ESMA-e i EBA-e te ovlasti ESMA-e u pogledu kontrola nad upravljanjem pozicijama i ograničenjima pozicija;

(f)

pružanje investicijskih usluga ili obavljanje aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja s podružnicom ili bez nje, koja djeluju u skladu s mjerodavnom odlukom o jednakovrijednosti Komisije.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU i kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (19) u slučaju da pružaju investicijske usluge i/ili obavljaju investicijske aktivnosti te na tržišne operatere uključujući sva mjesta trgovanja koja vode.

3.   Glava V. ove Uredbe također se primjenjuje na sve financijske druge ugovorne strane određene člankom 2. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 648/2012 i sve nefinancijske druge ugovorne obuhvaćene člankom 10. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe.

4.   Glava VI. ove Uredbe također se primjenjuje na središnje druge ugovorne strane i osobe koje imaju vlasnička prava na referentne vrijednosti.

5.   Glava VIII. ove Uredbe primjenjuje se na društva iz trećih zemalja koja pružaju investicijske usluge ili obavljaju investicijske aktivnosti na području Unije i obuhvaćena su mjerodavnom odlukom o jednakosti Komisije, s podružnicom ili bez nje.

6.   Članci 8., 10., 18. i 21. ne primjenjuju se na uređena tržišta, tržišne operatere i investicijska društva u pogledu transakcije kod koje je druga ugovorna strana član Europskog sustava središnjih banaka (ESSB-a), i kada je transakcija započeta u okviru provođenja monetarne politike, devizne politike i politike financijske stabilnosti koju je taj član ESSB-a pravno ovlašten slijediti i kada je taj član prethodno obavijestio drugu ugovornu stranu da je transakcija izuzeta.

7.   Stavak 6. ne primjenjuje se na transakcije koje je započeo bilo koji od članova ESSB-a u okviru obavljanja svojih investicijskih operacija.

8.   U uskoj suradnji s ESSB-om ESMA donosi nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojemu se navode operacije monetarne i devizne politike te politike financijske stabilnosti kao i vrste transakcija na koje se odnose stavci 6. i 7.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 3 srpnja 2015.

Komisiji je dodijeljena ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

9.   Komisija ima ovlast donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 50. kako bi proširila područje primjene stavka 6. na druge središnje banke.

U tu svrhu, Komisija do 1. lipnja 2015. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu ocjenjuje tretman transakcija od strane središnjih banaka trećih zemalja što za potrebe ovog stavka uključuje Banku za međunarodne namire. Izvješće uključuje analizu njihovih statutarnih zadaća i volumene njihovog trgovanja u Uniji. U izvješću se:

(a)

navode odredbe koje se primjenjuju na relevantne treće zemlje u vezi s regulatornim objavljivanjem transakcija središnjih banaka, uključujući transakcije koje su članovi ESSB-a izvršili u tim trećim zemljama; i

(b)

ocjenjuje mogući učinak koji bi zahtjevi za regulatorno objavljivanje u Uniji mogli imati na transakcije središnjih banaka iz trećih zemalja.

Ako se u izvješću zaključi da je izuzeće iz stavka 6. nužno u pogledu transakcija u kojima je druga ugovorna strana središnja banka iz treće zemlje koja provodi monetarnu politiku, deviznu politiku i operacije financijske stabilnosti, Komisija utvrđuje da se to izuzeće primjenjuje na predmetnu središnju banku iz treće zemlje.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (1) Direktive 2014/65/EU;

2.

„investicijske usluge i aktivnosti” znači investicijske usluge i aktivnosti kako su deifnirane u članku 4. stavku 1. točki 2. Direktive 2014/65/EU;

3.

„pomoćne usluge” znači pomoćne usluge kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (3) Direktive 2014/65/EU;

4.

„izvršavanje naloga za račun klijenta” znači izvršavanje naloga za račun klijenta kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 4. Direktive 2014/65/EU;

5.

„trgovanje za vlastiti račun” znači trgovanje za vlastiti račun kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 5. Direktive 2014/65/EU;

6.

„održavatelj tržišta” znači održavatelj tržišta kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 7. Direktive 2014/65/EU;

7.

„klijent” znači klijent kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 9. Direktive 2014/65/EU;

8.

„profesionalni ulagatelj” znači profesionalni ulagatelj kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 10. Direktive 2014/65/EU;

9.

„financijski instrument” znači financijski instrument kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU;

10.

„tržišni operater” znači tržišni operater kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 18. Direktive 2014/65/EU;

11.

„multilateralni sustav” znači multilateralni sustav kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 19. Direktive 2014/65/EU;

12.

„sistematski internalizator” znači sistemski internalizator kako je definiran u članku 4. stavku 1.točki 20. Direktive 2014/65/EU;

13.

„uređeno tržište” znači uređeno tržište kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU;

14.

„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralna trgovinska platforma kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Direktive 2014/65/EU;

15.

„organizirana trgovinska platforma” ili „OTP” znači svaka organizirana trgovinska platforma kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 23. Direktive 2014/65/EU;

16.

„mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 24. Direktive 2014/65/EU;

17.

„likvidno tržište” znači:

(a)

za potrebe članaka 9., 11. i 18. tržište za financijski instrument ili razred financijskih instrumenata, ako na stalnoj osnovi postoje spremni i voljni kupci i prodavači, ako se tržište ocjenjuje u skladu sa sljedećim kriterijima, uzimajući u obzir specifične tržišne strukture određenog financijskog instrumenta ili određenog razreda financijskih instrumenata:

i

prosječna učestalost i opseg transakcija pod nizom tržišnih uvjeta, uzimajući u obzir prirodu i poslovni ciklus proizvoda unutar određenog razreda financijskih instrumenata;

ii.

broj i vrstu sudionika na tržištu, uključujući omjer sudionika na tržištu i financijskih instrumenata kojima se trguje za pojedini proizvod;

iii.

prosječnu veličinu raspona cijena, ako je dostupna;

(b)

za potrebe članaka 4, 5. i 14., tržište financijskog instrumenta na kojemu se tim financijskim instrumentom svakodnevno trguje, a tržište se ocjenjuje u skladu sa sljedećim kriterijima:

i.

slobodna prodaja;

ii.

prosječni dnevni broj transakcija tim financijskim instrumentima;

iii.

prosječni dnevni promet za te financijske instrumente.

18.

„nadležno tijelo” znači nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 26. Direktive 2014/65/EU;

19.

„kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20)

20.

„podružnica” znači podružnica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 30. Direktive 2014/65/EU;

21.

„uska povezanost” znači uska povezanost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 35. Direktive 2014/65/EU;

22.

„upravljačko tijelo” znači upravljačko tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 36. Direktive 2014/65/EU;

23.

„strukturirani depozit” znači strukturirani depozit kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 43. Direktive 2014/65/EU;

24.

„prenosivi vrijednosni papiri” znači prenosivi vrijednosni papiri kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 44. Direktive 2014/65/EU;

25.

„potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima” znači potvrde o deponiranim vrijednosim papirima kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki 45. Direktive 2014/65/EU;

26.

„fond čijim se udjelima trguje na burzi” ili „ETF” znači fond čijim se udjelima trguje na burzi kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 46. Direktive 2014/65/EU;

27.

„certifikati” znači vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala i koji su, u slučaju otplate ulaganja od strane izdavatelja, rangirani iznad dionica, ali ispod neosiguranih obveznica i drugih sličnih instrumenata;

28.

„strukturirani financijski proizvodi” znači vrijednosni papiri koji su oblikovani radi osiguranja i prijenosa kreditnog rizika povezanog s financijskom imovinom, a koji imatelju vrijednosnog papira omogućuju primanje redovitih isplata koje ovise o gotovinskom tijeku proizašlom iz temeljne imovine;

29.

„izvedenice” znači financijski instrumenti definirani u članku 4. stavku 1. točki (44) podtočki c) Direktive 2014/65/EU i navedeni u odjeljku C točkama od (4) do (10) Priloga I. navedenoj Direktivi;

30.

„robne izvedenice” znači financijski instrumenti definirani u članku 4. stavku 1. točki (44) podtočki c) Direktive 2014/65/EU u vezi s robom ili temeljem navedenom u odjeljku C točki (10) Priloga I. Direktivi 2014/65/EU ili u odjeljku C točkama (5),(6), (7) i (10) Priloga I. navedenoj Direktivi;

31.

„središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana smislu članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012;

32.

„izvedenica kojom se trguje na burzi” znači izvedenica kojom se trguje na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje koje se smatra jednakovrijednim uređenom tržištu u skladu s člankom 28. ove Uredbe i kao takvo nije obuhvaćeno definicijom OTC izvedenice kako je definirana u članku 2. stavku 7. Uredbe (EU) br. 684/2012.

33.

„provediv iskaz interesa” znači poruka jednog člana ili sudionika u sustavu trgovanja drugom članu ili sudioniku u vezi s postojanjem interesa za trgovanje koja sadrži sve potrebne informacije za ugovaranje trgovanja;

34.

„ovlašteni sustav objavljivanja” ili „APA” znači ovlašteni sustav objavljivanja kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 52. Direktive 2014/65/EU;

35.

„pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju” ili „CTP” znači pružatelj konsolidiranih podataka kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 53 Direktive 2014/65/EU;

36.

„ovlašteni mehanizam izvješćivanja” ili „ARM” znači ovlašteni mehanizam izvješćivanja kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 54. Direktive 2014/65/EU;

37.

„matična država članica” znači matična država članica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 55. Direktive 2014/65/EU;

38.

„država članica domaćin” znači država članica domaćin kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 56 Direktive 2014/65/EU;

39.

„referentna vrijednost” znači svaka stopa, indeks ili brojka koja je dostupna javnosti ili objavljena i koja se periodički ili redovito određuje primjenom određene formule, ili na temelju vrijednosti jedne ili više vrsta osnovne imovine ili cijena, uključujući procijenjene cijene, stvarne ili procijenjene kamatne stope ili druge vrijednosti ili ankete te s obzirom na koju se utvrđuje iznos koji je potrebno platiti za neki financijski instrument ili vrijednost financijskog instrumenta.

40.

„ugovor o međudjelovanju” znači ugovor o međudjelovanju kako je definiran članku 2 točki 12. Uredbe (EU) br. 648/2012;

41.

„financijska institucija iz treće zemlje” znači subjekt čija je središnja uprava u trećoj zemlji, a koja je na temelju zakona te treće zemlje dobila odobrenje za rad ili dopuštenje za obavljanje bilo koje od aktivnosti navedenih u Direktivi 2013/36/EU, Direktivi 2014/65/EU, Direktivi 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21), Direktivi 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22), Direktivi 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) ili Direktivi 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (24);

42.

„društvo iz treće zemlje” znači društvo iz treće zemlje kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 57 Direktive 2014/65/EU.

43.

„veleprodajni energent” znači veleprodajni energent kako je definiran u članku 2. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

44.

„poljoprivredne robne izvedenice” znači ugovori o izvedenicama vezani za proizvode navedene u članku 1. te Prilogu I, dijelovima 1. do XX. te XXIV./1 Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (26);

45.

„fragmentacija likvidnosti” znači situacija u kojoj:

(a)

sudionici na mjestu trgovanja ne mogu zaključiti transakciju s jednim ili više sudionika na tom mjestu zbog nedostatka sporazuma o poravnanju kojima svi sudionici imaju pristup; ili

(b)

klirinški član ili njegovi klijenti bi bili prisiljeni držati svoje pozicije u financijskom instrumentu u više od jedne središnje ugovorne strane, što bi ograničilo potencijal za netiranje financijskih izloženosti;

46.

„državni dužnički vrijednosni papiri” znači državni dužnički vrijednosni papir kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 61. Direktive 2014/65/EU;

47.

„kompresija portfelja” znači usluga smanjenja rizika u kojoj dvije ili više drugih ugovornih strana u cijelosti ili djelomično likvidiraju neke ili sve izvedenice koje su te ugovorne strane predložile za uključenje u kompresiju portfelja, a likvidirane izvedenice zamjenjuju drugom izvedenicom čija je kombinirana zamišljena vrijednost manja od kombinirane zamišljene vrijednosti likvidiranih izvedenica.

2.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 50. za određivanje određenih tehničkih elemenata definicija utvrđenih u stavku 1. radi usklađivanja s razvojem tržišta.

GLAVA II.

TRANSPARENTNOST MJESTA TRGOVANJA

POGLAVLJE 1.

Transparentnost u pogledu vlasničkih instrumenata

Članak 3.

Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti prije trgovanja dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koja vode mjesto trgovanja objavljuju svoje aktualne ponude za kupnju i prodaju te dubinu tržišta po tim cijenama, koje su u putem njihovih sustava objavljene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate i druge slične financijske instrumente kojima se trguje na mjestu trgovanja. Taj zahtjev primjenjuje se i na provedivi iskaz interesa. Tržišni operateri i investicijska društva koja vode mjesto trgovanja objavljuju navedene informacije neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja.

2.   Zahtjev za transparentnost iz stavka 1. prilagođava se za različite vrste sustava za trgovanje, uključujući sustave na temelju naloga, sustave na temelju ponuda, kao i hibridne sustave te sustave za trgovanje koji se temelje na periodičnim dražbama.

3.   Tržišni operateri i investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja dužni su omogućiti pristup, po razumnim komercijalnim uvjetima i bez diskriminacije, sustavima kojima se koriste za objavljivanje informacije iz stavka 1. investicijskim društvima koja su obvezna objavljivati svoje ponude za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate i druge slične financijske instrumente u skladu s člankom 14.

Članak 4.

Izuzeća u pogledu vlasničkih instrumenata

1.   Nadležna tijela mogu tržišne operatere i investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja izuzeti od obveze objavljivanja informacija iz članka 3. stavka 1. u slučaju:

(a)

sustava za uparivanje naloga koji se temelje na metodologiji trgovanja kod koje se cijena financijskog instrumenta iz članka 3. stavka 1. dobiva iz mjesta trgovanja u koje je taj financijski instrument najprije bio uvršten za trgovanje ili iz najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti, ako je ta referentna cijena javno objavljena te je sudionici na tržištu općenito smatraju pouzdanom referentnom cijenom. Kontinuirano korištenje tog izuzeća podložno je uvjetima iz članka 5.

(b)

sustava kojima se formaliziraju dogovorene transakcije koje:

i.

izvršene su unutar trenutačnog raspona cijena ponderiranog volumenom koji utječe na knjigu naloga ili ponude održavatelja tržišta mjesta trgovanja koje upravlja navedenim sustavom. Te su transakcije podložne uvjetima iz članka 5.;

ii

u obliku su nelikvidne dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata ili drugog sličnog financijskog instrumenta koji nije obuhvaćen značenjem likvidnog tržišta, a obrađuju se unutar postotka primjerene referentne cijene, s tim da je postotak i referentnu cijenu operater sustava unaprijed odredio; ili

iii.

podliježu uvjetima koji se razlikuju od trenutačne tržišne cijene tog financijskog instrumenta;

(c)

naloga koji prelaze uobičajenu veličinu tržišta;

(d)

naloga koji su zaprimljeni u sustav za upravljanje nalozima do njihovog objavljivanja na tržištu.

2.   Referentna cijena iz stavka 1. točke (a) određuje se se dobivanjem:

(a)

središnje vrijednosti u aktualnoj ponudi za kupnju i prodaju mjesta trgovanja u kojemu je taj financijski instrument uvršten za trgovanje ili najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti; ili

(b)

ako cijena iz točke (a) nije dostupna, početna ili zadnja cijena relevantnog trgovanja.

Nalozi se pozivaju samo na cijene iz točke (b) izvan kontinuirane faze relevantnog trgovanja.

3.   Ako mjesta trgovanja upravljaju sustavima kojima se formaliziraju dogovorene transakcije u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom i.:

(a)

te se transakcije provode u skladu s pravilima mjesta trgovanja;

(b)

mjesto trgovanja osigurava postojanje mehanizama, sustava i postupaka za sprečavanje i otkrivanje zlouporaba tržišta ili pokušaja zlouporabe tržišta u vezi s tim dogovorenim transakcijama u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 596/2014;

(c)

mjesto trgovanja ustanovljuje, održava i provodi sustave za otkrivanje svakog pokušaja korištenja izuzeća kako bi se zaobišli drugi uvjeti iz ove Uredbe ili Direktive 2014/65/EU i za izvješćivanje nadležnog tijela o takvim pokušajima.

Ako nadležno tijelo odobri izuzeće u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. ili iii., to nadležno tijelo nadzire kako mjesto trgovanja koristi izuzeće da bi osiguralo da se poštuju uvjeti za korištenje izuzeća.

4.   Prije odobrenja izuzeća u skladu sa stavkom 1. nadležna tijela dužna su obavijestiti ESMA-u i ostala nadležna tijela o namjeravanom odobrenju svakog pojedinog izuzeća i dati objašnjenje o primjeni izuzeća, uključujući pojedinosti mjesta trgovanja ako je referentna cijena ustanovljena na način opisan u stavku 1. točki (a). Obavijest o namjeri odobrenja izuzeća daje se najmanje četiri mjeseca prije namjeravanog stupanja izuzeća na snagu. U roku od dva mjeseca po primitku obavijesti ESMA dotičnom nadležnom tijelu dostavlja neobvezujuće mišljenje u kojem se procjenjuje kompatibilnost svakog izuzeća sa zahtjevima utvrđenima u stavku 1. i navedenima u regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu sa stavkom 6. Ako nadležno tijelo odobri izuzeće, a nadležno tijelo druge države članice se s time ne slaže, dotično nadležno tijelo može pitanje opet uputiti ESMA-i koja može postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA prati primjenu izuzeća i podnosi godišnje izvješće Komisiji o tome kako se izuzeća primjenjuju u praksi.

5.   Nadležno tijelo može, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drugog nadležnog tijela, povući izuzeće odobreno prema stavku 1.,kako je navedeno u stavku 6. ako primijeti da se izuzeće koristi na način koji odstupa od izvorne namjene ili ako smatra da se izuzeće koristi za zaobilaženje uvjeta utvrđenih ovim člankom.

Nadležna tijela o tom povlačenju obavješćuju ESMA-u i druga nadležna tijela, pružajući detaljne razloge svoje odluke.

6.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

raspona ponuda za kupnju i prodaju ili ponude imenovanih održavatelja tržišta te dubinu tržišnog interesa po tim cijenama, koji se objavljuju za svaki razred dotičnog financijskog instrumenta u skladu s člankom 3. stavkom 1., uzimajući u obzir potrebnu prilagodbu za različite vrste sustava za trgovanje kako je određeno u članku 3. stavku 2.;

(b)

najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti financijskog instrumenta u skladu sa stavkom 1. točkom (a);

(c)

posebnih obilježja dogovorene transakcije u odnosu na različite načine na koje član ili sudionik mjesta trgovanja mogu izvršiti tu transakciju;

(d)

dogovorenih transakcija koje ne doprinose formiranja cijena i koje koriste izuzeće predviđeno stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii.;

(e)

veličine naloga koji prelaze uobičajenu veličinu i vrste te minimalne veličine naloga koji su zaprimljeni u sustav za upravljanje nalozima, do njihovog objavljivanja na tržištu i koji se mogu osloboditi od obveze objavljivanja prije trgovanja prema stavku 1. za svaki razred predmetnog financijskog instrumenta;

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7.   Izuzeća koja su odobrila nadležna tijela u skladu s člankom 29. stavkom 2. i člankom 44. stavkom 2. Direktive 2004/39/EZ i člancima 18., 19. i 20. Uredbe (EZ) br. 1287/2006 prije 3. siječnja 2017. ESMA preispituje do 3. siječnja 2019. ESMA je dužna dostaviti mišljenje dotičnom nadležnom tijelu u kojem se procjenjuje buduća kompatibilnost svakog od tih izuzeća sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i svim delegiranim aktima i regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju ove Uredbe.

Članak 5.

Mehanizam najvećeg volumena

1.   Kako bi se osiguralo da korištenje izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke (a) i članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke i. ne šteti neopravdano formiranju cijena, trgovanje na temelju tih izuzeća ograničeno je na sljedeći način:

(a)

postotak trgovanja financijskim instrumentom koje se izvršava na mjestu trgovanja na temelju tih izuzeća ograničen je na 4 % ukupnog volumena trgovanja tim financijskim instrumentom na svim mjestima trgovanja u Uniji tijekom prethodnog razdoblja od 12 mjeseci;

(b)

ukupan obujam trgovanja financijskim instrumentom u Uniji koje se izvršava na temelju tih izuzeća ograničen je na 8 % ukupnog volumena trgovanja tim financijskim instrumentom na svim mjestima trgovanja u Uniji tijekom prethodnog razdoblja od 12 mjeseci.

Ovaj mehanizam najvećeg volumena ne primjenjuje se na dogovorene transakcije koje su transakcije dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima ili drugim sličnim financijskim instrumentima za koji ne postoji likvidno tržište kako je određeno u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom 17. podtočkom (b) i obrađuju se unutar postotka primjerene referentne cijene kako je određeno člankom 4. stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii., ili na dogovorene transakcije koje podliježu uvjetima različitim od trenutne tržišne cijene tog financijskog instrumenta kako je određeno člankom 4. stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii.

2.   Ako postotak trgovanja financijskim instrumentom koje se izvršava na mjestu trgovanja na temelju izuzeća premaši granicu utvrđenu stavkom 1. točkom (a), nadležno tijelo koje je odobrilo korištenje tih izuzeća na tom mjestu u roku od dva radna dana ukida njihovo korištenje na razdoblje od šest mjeseci na tom mjestu i tim financijskim instrumentom na temelju podataka koje objavi ESMA u skladu sa stavkom 4.

3.   Kada postotak trgovanja financijskim instrumentom koje se izvršava na svim mjestima trgovanja u Uniji na temelju tih izuzeća premaši ograničenje iz stavka 1. točke (b), sva nadležna tijela u roku od dva radna dana ukidaju korištenje tih izuzeća u Uniji na razdoblje od šest mjeseci.

4.   U roku od pet radnih dana na kraju svakog kalendarskog mjeseca ESMA objavljuje ukupni volumen trgovanja u Uniji za svaki financijski instrument u prethodnom razdoblju od 12 mjeseci, postotak trgovanja financijskim instrumentom koje se izvršava u Uniji na temelju tih izuzeća i na svakom mjestu trgovanja tijekom prethodnog razdoblja od 12 mjeseci te metodologiju koja se koristi za izračun tih postotaka.

5.   U slučaju da izvješće iz stavka 4. ukaže na neko mjesto trgovanja na kojemu je trgovanje nekim financijskim instrumentom koje se izvršava na temelju izuzeća premašilo 3,75 % ukupnog trgovanja u Uniji tim financijskim instrumentom na temelju prethodnog razdoblja od 12 mjeseci, ESMA objavljuje dodatno izvješće u roku od pet radnih dana od 15. dana mjeseca u kojemu je objavljeno izvješće iz stavka 4. To izvješće sadrži informacije iz stavka 4. u pogledu onih financijskih instrumenata za koje je premašeno 3,75 %.

6.   Ako izvješće iz stavka 4. ukaže da je ukupno trgovanje nekim financijskim instrumentom u Uniji koje se izvršava na temelju izuzeća premašilo 7,75 % ukupnog trgovanja tim financijskim instrumentom u Uniji na temelju prethodnog razdoblja od 12 mjeseci, ESMA objavljuje dodatno izvješće u roku od pet radnih dana od 15. dana mjeseca u kojemu je objavljeno izvješće iz stavka 4. To izvješće sadrži informacije iz stavka 4. u pogledu onih financijskih instrumenata za koje je premašeno 7,75 %.

7.   Kako bi se osigurale pouzdane podloge za nadzor nad trgovanjem koje se odvija na temelju tih izuzeća i određivanja prekoračenja ograničenja iz stavka 1., operateri mjesta trgovanja moraju uspostaviti sustave i postupke kako bi se:

(a)

omogućilo identificiranje svih slučajeva trgovanja koji su se odvili na njihovom mjestu na temelju tih izuzeća; i

(b)

osiguralo da se ni u kojim okolnostima ne prekorači dopušteni postotak trgovanja omogućen tim izuzećima kako je utvrđeno stavkom 1. točkom (a).

8.   Razdoblje za objavljivanje podataka o trgovanju od strane ESMA-e i nadzor trgovanja određenim financijskim instrumentom na temelju tih izuzeća počinje 3. siječnja 2016. Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 5. nadležna tijela ovlaštena su suspendirati korištenje tim izuzećima od datuma početka primjene ove Uredbe i nakon toga na mjesečnoj osnovi.

9.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojemu utvrđuje metodu, uključujući označivanje transakcija, kojom se zbrajaju, izračunavaju i objavljuju podaci o transakcijama kako je navedeno u stavku 4., kako bi se pružilo točno mjerenje ukupnog volumena trgovanja za svaki financijski instrument i postotci trgovanja koja koriste ta izuzeća u Uniji i za svako mjesto trgovanja.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 6.

Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti poslije trgovanja dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju cijenu, volumen i vrijeme izvršenih transakcija dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima kojima se trguje na tom mjestu trgovanja. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju pojedinosti o svim takvim transakcijama onoliko blizu stvarnom vremenu koliko im to dopuštaju tehničke mogućnosti.

2.   Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dužni su omogućiti pristup, po razumnim komercijalnim uvjetima i bez diskriminacije, aranžmanima kojima se koriste za objavljivanje informacije iz stavka 1. ovog članka investicijskim društvima koja su obvezna objavljivati detalje svojih transakcija dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima u skladu s člankom 20.

Članak 7.

Odobrenje odgođenog objavljivanja

1.   Nadležna tijela mogu tržišnim operaterima i investicijskim društvima koji upravljaju mjestom trgovanja odobriti odgođeno objavljivanje podataka o transakcijama na temelju njihove veličine ili vrste.

To znači da nadležna tijela mogu odobriti odgođeno objavljivanje podataka o transakcijama koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta za dotičnu dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument ili tu vrstu dotične dionice, potvrde o deponiranom vrijednosnom papiru, fonda čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata ili drugog sličnog financijskog instrumenta.

Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dobivaju od nadležnog tijela prethodno odobrenje za predložene dogovore o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju te su o tim dogovorima dužni jasno obavijestiti tržišne sudionike i javnost. ESMA prati primjenu tih dogovora o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju i podnosi godišnje izvješće Komisiji o tome kako se oni primjenjuju u praksi.

Ako nadležno tijelo odobri odgođeno objavljivanje, a nadležno tijelo druge države članice se ne slažes odgodom ili se ne slaže s učinkovitom primjenom odobrenja, dotično nadležno tijelo može pitanje opet uputiti ESMA-i koja može postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2.   ESMA donosi nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojemu, kako bi omogućila objavu informacija u skladu s članom 64. Direktive 2014/65/EU, navodi sljedeće:

(a)

pojedinosti transakcija koje investicijska društva, uključujući sistematske internalizatore i tržišne operatere te investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja čine dostupnima javnosti za svaki razred dotičnog financijskog instrumenta u skladu s člankom 6. stavkom 1., uključujući identifikatore za različite vrste transakcija objavljene u skladu s člankom 6. stavkom 1. i člankom 20., pri čemu se uvodi razlika između identifikatora utvrđenih na temelju čimbenika vezanih prvenstveno uz vrednovanje instrumenata i onih utvrđenih na temelju drugih čimbenika;

(b)

vremenski rok u skladu s obvezom objavljivanja što je moguće bliže stvarnom vremenu, uključujući i slučajeve trgovanja izvan uobičajenog vremena za trgovanje;

(c)

uvjete za izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima, uključujući sistematske internalizatore i tržišne operatere, te investicijskim društvima koja upravljaju mjestom trgovanja da omoguće odgođeno objavljivanje pojedinosti transakcije za svaki razred predmetnih financijskih instrumenata u skladu s stavkom 1. ovog članka i člankom 20. stavkom 1.;

(d)

kriteriji koji se primjenjuju kod odlučivanja o transakcijama za koje je, zbog njihove veličine ili vrste, uključujući i profil likvidnosti dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fonda čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata ili drugog uključenog sličnog financijskog instrumenta, odobreno odgođeno objavljivanje za svaki razred dotičnog financijskog instrumenta.

ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

POGLAVLJE 2.

Transparentnost u pogledu nevlasničkih instrumenata

Članak 8.

Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti prije trgovanja obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju svoje aktualne ponude za kupnju i prodaju te dubinu tržišta po tim cijenama, koje su preko njihovih sustava objavljene za obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice ili izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja. Taj zahtjev primjenjuje se i na provedivi iskaz interesa. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju navedene informacije neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja. Obveza objavljivanja ne primjenjuje se na one transakcije izvedenicama nefinancijskih drugih ugovornih strana koje su objektivno mjerljive u pogledu smanjenja rizika izravno povezanih s komercijalnim aktivnostima ili aktivnostima financiranja državne blagajne nefinancijske druge ugovorne strane ili te grupe.

2.   Zahtjev za transparentnost iz stavka 1. prilagođava se za različite vrste sustava za trgovanje, uključujući sustave na temelju naloga, sustave na temelju ponuda, kao i hibridne sustave i sustave za trgovanje koji se temelje na periodičnim dražbama ili glasovnom trgovanju.

3.   Tržišni operateri te investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dužna su omogućiti pristup, po razumnim komercijalnim uvjetima i bez diskriminacije, aranžmanima kojima se koriste za objavljivanje informacije iz stavka 1. investicijskim društvima koja su obvezna objavljivati svoje ponude u obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama u skladu s člankom 18.

4.   Kada se u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (b) odobri izuzeće, tržišni operateri i investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja objavljuju barem okvirne ponude za kupnju i prodaju prije trgovanja koje su blizu cijeni trgovinskih interesa koje su oglašene preko njihovih sustava obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica i izvedenica kojima se trguje na mjestu trgovanja. Tržišni operateri i investicijska društva koja vode mjesto trgovanja objavljuju navedene informacije odgovarajućim elektroničkim sredstvima redovito i tijekom uobičajenog vremena trgovanja. Tim se aranžmanima osigurava da se informacije pružaju pod razumnim komercijalnim uvjetima i na nediskriminirajućoj osnovi.

Članak 9.

Izuzeća za nevlasničke instrumente

1.   Nadležna tijela mogu tržišne operatere i investicijska društva koja vode mjesto trgovanja izuzeti od obveze objavljivanja informacija iz članka 8. stavka 1. u slučaju:

(a)

naloga koji su veliki u usporedbi s uobičajenom veličinom tržišta i naloga koji su zaprimljeni u sustav za upravljanje nalozima do njihovog objavljivanja na tržištu;

(b)

provedivih iskaza interesa u sustavu zahtjeva za ponudom i sustavu glasovnog trgovanja koji prekoračuju veličinu svojstvenu određenom financijskom instrumentu, koja bi pružatelje likvidnosti izložila prekomjernom riziku i uzimaju u obzir jesu li relevantni sudionici na tržištu mali i veliki ulagatelji;

(c)

izvedenica koje ne podliježu obvezi trgovanja iz članka 28. i drugih financijskih instrumenata za koje ne postoji likvidno tržište.

2.   Prije odobrenja izuzeća u skladu sa stavkom 1. nadležna tijela dužna su obavijestiti ESMA-u i ostala nadležna tijela o namjeravanom odobrenju svakog pojedinog izuzeća za izuzeće i dati objašnjenje o primjeni izuzeća. Obavijest o namjeri odobrenja izuzeća daje se najmanje četiri mjeseca prije namjeravanog stupanja izuzeća na snagu. U roku od dva mjeseca po primitku obavijesti ESMA dostavlja mišljenje dotičnom nadležnom tijelu u kojem se procjenjuje kompatibilnost izuzeća sa zahtjevima utvrđenima u stavku 1. i navedenima u regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu sa stavkom 5. Ako nadležno tijelo odobri izuzeće, a nadležno tijelo druge države članice se ne slaže, dotično nadležno tijelo može pitanje opet uputiti ESMA-i koja može postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA prati primjenu izuzeća i podnosi godišnje izvješće Komisiji o tome kako se izuzeća primjenjuju u praksi.

3.   Nadležna tijela mogu, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drugih nadležnih tijela, povući izuzeće dano u skladu sa stavkom 1. ako primijete da se izuzeće koristi na način koji odstupa od izvorne namjere ili ako smatraju da se izuzeće koristi za zaobilaženje pravila utvrđenih ovim člankom.

Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u i druga nadležna tijela o tom oduzimanju bez odgode i prije nego što proizvede učinke, te pružaju potpuno objašnjenje svoje odluke.

4.   Nadležno tijelo zaduženo za nadzor nad jednim mjestom trgovanja ili više njih na kojima se trguje razredom obveznica, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama ili izvedenicama može privremeno suspendirati obveze iz članka 8. kada likvidnost tog razreda financijskog instrumenta padne ispod određenog praga. Taj se prag utvrđuje na temelju objektivnih kriterija koji su specifični za tržište dotičnog financijskog instrumenta. Obavijest o takvoj privremenoj suspenziji objavljuje se na internetskoj stranici dotičnog nadležnog tijela.

Privremena suspenzija vrijedi tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca od dana njezine objave na internetskoj stranici relevantnog nadležnog tijela. Takva se suspenzija može obnoviti na naredna razdoblja koje nisu dulja od tri mjeseca ako je osnova za suspenziju i dalje primjenjiva. Ako se suspenzija ne obnovi nakon razdoblja od tri mjeseca, ona automatski prestaje važiti.

Prije suspenzije ili obnove privremene suspenzije u skladu s obvezama iz ovog stavka iz članka 8 relevantno nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o svojoj namjeri i daje objašnjenje. ESMA nadležnom tijelu što je prije moguće izdaje mišljenje o tome je li po njezinom mišljenju suspenzija ili obnova privremene suspenzije opravdana u skladu s prvim i drugim podstavkom.

5.   ESMA donosi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila:

(a)

parametre i metode izračuna praga likvidnosti iz stavka 4. u odnosu na financijske instrumente. Parametri i metode država članica za izračun praga postavljaju su na način da, kada se dosegne prag, to predstavlja znatan pad u likvidnosti na mjestima trgovanja u Uniji za dotični financijski instrument na temelju kriterija korištenih u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom 17.;

(b)

raspon cijena za kupnju i prodaju ili ponude i dubinu tržišta po tim cijenama, ili okvirne cijene prije trgovanja i ponude za prodaju koje su blizu cijeni tržišta, koji se trebaju objaviti za svaki razred dotičnih financijskih instrumenata u skladu s člankom 8. stavcima 1.i 4., uzimajući u obzir potrebnu prilagodbu za različite vrste sustava za trgovanje kako je određeno u članku 8. stavku 2.;

(c)

veličinu naloga koji prelaze uobičajenu veličinu tržišta i vrstu te minimalnu veličinu neizvršenih naloga koji su zaprimljeni u sustav za upravljanje nalozima do objavljivanja koji se mogu osloboditi od obveze objavljivanja prije trgovanja prema stavku 1. za svaki dotični razred financijskog instrumenta;

(d)

količinu tipičnu za financijski instrument iz stavka 1. točke (b) i definiciju sustava zahtjeva za ponudom i sustava glasovnog trgovanja koji se mogu osloboditi od obveze objavljivanja prije trgovanja po stavku 1.;

Prilikom određivanja količine tipične za financijski instrument koja bi pružatelje likvidnosti izložila prekomjernom riziku i uzimajući u obzir to jesu li relevantni sudionici na tržištu mali ili veliki ulagatelji, u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ESMA uzima u obzir sljedeće čimbenike:

i.

mogu li se, pri takvim količinama, osiguravatelji ikvidnosti osigurati od rizika,

ii.

ako se tržište za financijski instrument ili razred financijskih instrumenata sastoji dijelom od malih ulagatelja, prosječnu vrijednost transakcija koje izvršavaju ti ulagatelji,

(e)

financijske instrumente ili razrede financijskih instrumenata za koje ne postoji likvidno tržište kod kojih je moguće izuzeće od obveze objavljivanja prije trgovanja prema stavku 1.

ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 10.

Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti poslije trgovanja obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestmo trgovanja objavljuju cijenu, volumen i vrijeme izvršenih transakcija obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama kojima se trguje na mjestu trgovanja. Tržišni operateri te investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju pojedinosti o svim takvim transakcijama onoliko blizu stvarnom vremenu koliko im to dopuštaju tehničke mogućnosti.

2.   Tržišni operateri te investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dužna su omogućiti učinkoviti pristup, prema razumnim komercijalnim uvjetima i bez diskriminacije, aranžmanima kojima se koriste za objavljivanje informacije iz prvog stavka investicijskim društvima koja su obvezna objavljivati pojedinosti o svojim transakcijama obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama u skladu s člankom 21.

Članak 11.

Odobrenje odgođenog objavljivanja

1.   Nadležna tijela mogu tržišnim operaterima i investicijskim društvima koji upravljaju mjestom trgovanja odobriti odgođeno objavljivanje podataka o transakcijama na temelju veličine ili vrste transakcija.

Nadležna tijela mogu posebno odobriti odgođeno objavljivanje ako se radi o transakcijama koje imaju sljedeće karakteristike:

(a)

prelaze uobičajenu veličinu tržišta za dotičnu obveznicu, strukturirani financijski proizvod, emisijsku jedinicu ili izvedenicu kojima se trguje na mjestu trgovanja ili za taj razred obveznica, strukturirani financijski proizvod, emisijsku jedinicu ili izvedenicu. njima se trguje na mjestu trgovanja; ili

(b)

povezane su s obveznicom, strukturiranim financijskim proizvodom, emisijskom jedinicom ili izvedenicom kojima se trguje na mjestu trgovanja, ili s razredom obveznica, strukturiranog financijskog proizvoda, emisijske jedinice ili izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja za koje nema likvidnog tržišta;

(c)

prelaze količinu tipičnu za tu obveznicu, strukturirani financijski proizvod, emisijsku jedinicu ili izvedenicu kojima se trguje na mjestu trgovanja ili za taj razred obveznica, strukturiranog financijskog proizvoda, emisijske jedinice ili izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja, koja bi osiguravatelje likvidnosti izložila prekomjernom riziku i uzimaju u obzir to jesu li relevantni sudionici na tržištu mali i veliki ulagatelji.

Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dobivaju od nadležnog tijela prethodno odobrenje za predložene aranžmane o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju te su o tim aranžmanima dužni jasno obavijestiti tržišne sudionike i javnost. ESMA prati primjenu tih aranžmana o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju i podnosi godišnje izvješće Komisiji o tome kako se oni primjenjuju u praksi.

2.   Nadležno tijelo zaduženo za nadzor nad jednim mjestom trgovanja ili više njih na kojima se trguje razredom obveznica, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama ili izvedenicama može privremeno suspendirati obveze iz članka 10. kada likvidnost tog razreda financijskog instrumenta padne ispod praga određenog u skladu s metodologijom iz članka 9. stavka 5. točke (a). Taj se prag utvrđuje na temelju objektivnih kriterija koji su specifični za tržište dotičnog financijskog instrumenta. Ta privremena suspenzija objavljuje se na internetskoj stranici relevantnog nadležnog tijela.

Suspenzija vrijedi tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca od dana njezine objave na internetskoj stranici relevantnog nadležnog tijela. Takva se suspenzija može obnoviti na naredna razdoblja koje nisu dulja od tri mjeseca ako je osnova za suspenziju i dalje primjenjiva. Ako se suspenzija ne obnovi nakon razdoblja od tri mjeseca, ona automatski prestaje važiti.

Prije suspenzije ili obnove privremene suspenzije u skladu s obvezama iz članka 10. relevantno nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o svojoj namjeri i daje objašnjenje. ESMA nadležnom tijelu što je prije moguće izdaje mišljenje o tome je li po njezinom mišljenju suspenzija ili obnova privremene suspenzije opravdana u skladu s prvim i drugim podstavkom.

3.   Uz izdavanje odobrenja odgođenog objavljivanja, nadležna tijela mogu:

(a)

zahtijevati objavu ograničenih pojedinosti transakcije ili pojedinosti nekoliko transakcija u zbirnom obliku, ili njihovu kombinaciju, tijekom razdoblja odgode;

(b)

omogućiti neobjavljivanje volumena pojedinačne transakcije tijekom produženog razdoblja odgode;

(c)

u pogledu nevlasničkih instrumenata koji nisu državni dužnički vrijednosni papiri, omogućiti objavu različitih transakcija u zbirnom obliku tijekom produženog razdoblja odgode;

(d)

u pogledu državnih dužničkih vrijednosnih papira, omogućiti objavu različitih transakcija u zbirnom obliku na neodređeno razdoblje.

U pogledu državnih dužničkih vrijednosnih papira, točke (b) i (d) mogu se koristiti odvojeno ili uzastopno pomoću čega bi se, jednom kada produženi rok za suspenziju objave volumena istekne, volumeni mogli objaviti u zbirnom obliku.

U pogledu svih drugih financijskih instrumenata, kada razdoblje odgode prestane važiti, objavljuju se ostale pojedinosti transakcije i sve pojedinosti transakcije na pojedinačnoj osnovi.

4.   ESMA donosi nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojemu, kako bi omogućila objavu informacija u skladu s članom 64. Direktive 2014/65/EU, navodi sljedeće:

(a)

pojedinosti transakcija koje investicijska društva, uključujući sistematske internalizatore i tržišne operatere te investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja čine dostupnima javnosti za svaki razred dotičnog financijskog instrumenta u skladu s člankom 10. stavkom 1., uključujući identifikatore za različite vrste transakcija objavljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 1., pri čemu se uvodi razlika između identifikatora određenih čimbenicima vezanim prvenstveno uz vrednovanje financijskih instrumenata i onih određenih drugim čimbenicima;

(b)

rok u skladu s obvezom objavljivanja što je moguće bliže stvarnom vremenu, uključujući i slučajeve trgovanja izvan uobičajenog vremena za trgovanje;

(c)

uvjete za izdavanje odobrenja investicijskim društvima, sistematskim internalizatorima i tržišnim operaterima te investicijskim društvima koja upravljaju mjestom trgovanja da omoguće odgođeno objavljivanje pojedinosti transakcije za svaki razred predmetnih financijskih instrumenata u skladu s stavkom 1. ovog članka i člankom 21. stavkom 4.;

(d)

kriterije koje treba primijeniti prilikom određivanja veličine ili vrste transakcije za koju je u skladu sa stavkom 3. dopušteno odgođeno objavljivanje i objavljivanje ograničenih pojedinosti transakcije, ili objavljivanje pojedinosti nekoliko transakcija u zbirnom obliku, ili neobjavljivanje volumena transakcija posebno s obzirom na dopuštanje produžetka razdoblja odgode za određene financijske instrumente ovisno o njihovoj kvaliteti.

ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

POGLAVLJE 3.

Obveza odvojenog objavljivanja podataka o trgovanju prema razumnim komercijalnim uvjetima

Članak 12.

Obveza odvojenog objavljivanja podataka prije trgovanja i poslije trgovanja

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja dužna su informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11. staviti na raspolaganje javnosti pri čemu se podaci prije trgovanja i podaci poslije trgovanja objavljuju odvojeno.

2.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje objavljivanje podataka prije trgovanja i poslije trgovanja, uključujući i razinu razdvajanja podataka za objavljivanje iz stavka 1.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 13.

Obveza objavljivanja podataka prije trgovanja i poslije trgovanja prema razumnim komercijalnim uvjetima

1.   Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dužni su informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11. staviti na raspolaganje javnosti prema razumnim komercijalnim uvjetima i osigurati učinkovit nediskriminirajući pristup informacijama. Takve informacije se stavljaju na raspolaganje besplatno 15 minuta nakon objave.

2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 50. kojima se pojašnjava što su to razumni uvjeti poslovanja prema kojima se informacije iz stavka 1. javno objavljuju.

GLAVA III.

ZAHTJEVI TRANSPARENTNOSTI ZA SISTEMATSKE INTERNALIZATORE I INVESTICIJSKA DRUŠTVA KOJI TRGUJU IZVAN UREĐENOG TRŽIŠTA

Članak 14.

Obveza sistemskih internalizatora da objavljuju obvezujuće ponude u vezi s dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima

1.   Investicijska društva dužna su objaviti obvezujuće ponude u vezi s dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima kojima se trguje na mjestu trgovanja za koje su oni sistemski internalizatori i za koje postoji likvidno tržište.

Ako ne postoji likvidno tržište za financijske instrumente iz prvog podstavka, sistemski internalizatori objavljuju ponudu na zahtjev svojih klijenata.

2.   Ovaj članak te članci 15., 16. i 17. primjenjuju se na sistematske internalizatore kada trguju količinama do uobičajene veličine tržišta. Sistemski internalizatori nisu podložni ovom članku i članaka, 15,. 16. i 17. kada trguju količinama iznad uobičajene veličine tržišta.

3.   Sistematski internalizatori mogu odlučiti o količini ili količinama za koje će isticati ponude. Minimalna količina za koju se daje ponuda predstavlja najmanje 10 % uobičajene veličine tržišta za dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument kojima se trguje na mjestu trgovanja. Svaka ponuda za određenu dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja obuhvaća obvezujuću ponudu na prodaju i nudi cijenu ili cijene za količinu ili količine koje mogu biti do uobičajene veličine tržišta za razred dionica, potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata ili drugih sličnih financijskih instrumenata kojem dotični financijski instrument pripada. Cijena ili cijene odražavaju prevladavajuće tržišne uvjete za tu dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument.

4.   Dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, certifikati i drugi slični financijski instrumenti grupiraju se u razrede na temelju aritmetičke sredine vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za taj financijski instrument. Standardna veličina tržišta za svaki razred dionica, potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata i drugih sličnih financijskih instrumenata jest veličina koja predstavlja aritmetičku sredinu vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za financijske instrumente u svakom razredu.

5.   Tržište za svaku dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili sličan financijski instrument čine svi nalozi izvršeni u Uniji za taj financijski instrument, isključujući one koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta.

6.   Nadležno tijelo najvažnijeg tržišta u smislu likvidnosti, kako je utvrđeno u članku 26. za svaku dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument, određuje barem jednom godišnje, na temelju aritmetičke sredine vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za taj financijski instrument, razred kojemu on pripada. Te se informacije javno objavljuju svim sudionicima na tržištu i dostavljaju ESMA-i koja informacije objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

7.   Kako bi se osiguralo učinkovito vrednovanje dionica, potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata i drugih sličnih financijskih instrumenata i maksimizirala mogućnost da investicijska društva postignu najbolje uvjete za svoje klijente, ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno utvrđuju aranžmani za objavu obvezujuće ponude kako je navedeno u stavku 1., određivanje toga odražavaju li cijene prevladavajuće tržišne uvjete kako je navedeno u stavku 3. i uobičajene veličine tržišta kako je navedeno u stavcima 2. i 4.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 15.

Izvršavanje naloga klijenata

1.   Sistematski internalizatori javno objavljuju svoje ponude, trajno i redovito tijekom uobičajenog vremena trgovanja. Svoje ponude mogu ažurirati u bilo kojem trenutku. Također imaju pravo svoje ponude povući u iznimnim tržišnim okolnostima.

Država članica zahtijeva da društva koja ispunjavaju definiciju sistemskog internalizatora obavijeste svoje nadležno tijelo. Ta obavijest prosljeđuje se ESMA-i. ESMA sastavlja popis svih sistemskih internalizatora u Uniji.

Ponude se javno objavljuju ostalim sudionicima na tržištu na lako dostupan način prema razumnim tržišnim uvjetima.

2.   Sistematski internalizatori uz poštovanje članka 27. Direktive 2014/65/EU izvršavaju naloge svojih klijenata za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate i druge slične financijske instrumente za koje su oni sistematski internalizatori prema cijenama istaknutima u trenutku zaprimanja naloga.

U opravdanim slučajevima, međutim, naloge mogu izvršiti i prema boljoj cijeni uz uvjet da je cijena u okviru objavljenog raspona blizu tržišnih uvjeta.

3.   Sistematski internalizatori mogu izvršiti naloge profesionalnih ulagatelja prema cijenama različitima od objavljenih, bez obveze poštovanja uvjeta utvrđenih u stavku 2., u vezi s transakcijama u kojima je izvršenje naloga za nekoliko vrijednosnih papira predmet jedne transakcije ili u vezi s nalozima koji podliježu uvjetima različitima od trenutačnih tržišnih cijena.

4.   Ako sistematski internalizator koji daje samo jednu ponudu ili čija je najviša ponuda niža od uobičajene veličine tržišta, zaprimi nalog klijenta za količinu veću od njegove objavljene količine, ali nižu od uobičajene veličine tržišta, može odučiti izvršiti onaj dio naloga koji prelazi njegovu objavljenu količinu pod uvjetom da se cijeli nalog izvrši po objavljenoj cijeni, osim ako je drukčije dopušteno uvjetima iz stavaka 2. i 3. Ako sistematski internalizator objavljuje ponudu za različite veličine, a zaprimi nalog između te dvije veličine, izvršava nalog po jednoj od objavljenih cijena u skladu s člankom 28. Direktive 2014/65/EU, osim ako je drukčije dopušteno uvjetima iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50. kojima se pojašnjava što su to razumni uvjeti poslovanja prema kojima se informacije iz stavka 1. javno objavljuju.

Članak 16.

Obveze nadležnih tijela

Nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

ažuriraju li investicijska društva redovito ponude za kupnju i prodaju objavljene u skladu s člankom 14. i održavaju li cijene koje odražavaju prevladavajuće tržišne uvjete;

(b)

poštuju li investicijska društva uvjete za poboljšanje cijena utvrđene u članku 15. stavku 2.

Članak 17.

Pristup ponudama

1.   Sistematski internalizatori mogu na temelju svoje poslovne politike i na objektivan nediskriminirajući način odlučiti kojim će klijentima dati pristup svojim ponudama. U tu svrhu moraju postojati jasni standardi koji uređuju pristup njihovim ponudama. Sistematski internalizatori mogu odbiti ući u poslovni odnos ili prekinuti poslovni odnos s klijentima iz tržišnih razloga, kao što su kreditni status klijenta, rizik druge ugovorne strane i konačna namira transakcije.

2.   Radi ograničavanja rizika izloženosti višestrukim transakcijama s istim klijentom, sistematskim internalizatorima dopušteno je na nediskriminirajući način ograničiti broj transakcija koje poduzimaju s istim klijentom prema objavljenim uvjetima. Nadalje, mogu na nediskriminirajući način i prema uvjetima iz članka 28. Direktive 2014/65/EU ograničiti ukupan broj transakcija koje se provode istodobno s različitim klijentima, pod uvjetom da je to dopušteno, samo ako broj/ili volumen naloga koji klijenti žele zadati znatno prelazi normu.

3.   Kako bi se osiguralo učinkovito vrednovanje dionica, potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata i drugih sličnih financijskih instrumenata i povećala mogućnost da investicijska društva postignu najbolje uvjete za svoje klijente, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 50. kojima se utvrđuju:

(a)

kriteriji kojima se određuje kada se ponuda smatra objavljenom redovito, trajno i na lako dostupan način kako je navedeno u članku 15. stavku 1., kao i sredstvo kojim investicijsko društvo smije ispunjavati obveze objavljivanja svojih ponuda, a što uključuje sljedeće mogućnosti:

i.

sustavom bilo kojeg uređenog tržišta koje je uvrstilo dotični instrument za trgovanje,

ii.

ovlaštenim sustavom objavljivanja (APA),

iii.

vlastitim sustavima,

(b)

kriteriji kojima se određuju transakcije u kojima je izvršenje naloga za nekoliko vrijednosnih papira predmet jedne transakcije ili naloga koji podliježu uvjetima različitima od trenutačnih tržišnih cijena kako je navedeno u članku 15. stavku 3.;

(c)

kriteriji kojima se određuje što se može smatrati iznimnim tržišnim okolnostima koje uvjetuju povlačenje ponuda kao i uvjete za ažuriranje ponuda kako je navedeno u članku 15. stavku 1.;

(d)

kriteriji kojima se određuje kada broj i/ili volumen naloga klijenata znatno prelazi normu iz stavka 2.;

(e)

kriteriji kojima se određuje kada su cijene u okviru objavljenog raspona blizu tržišnih uvjeta iz članka 15. stavka 2.

Članak 18.

Obveza sistemskih internalizatora da objavljuju obvezujuće ponude u vezi s obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama

1.   Investicijska društva dužna su objaviti obvezujuće ponude u vezi s obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama kojima se trguje na mjestu trgovanja za koje su oni sistemski internalizatori i za koje postoji likvidno tržište kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

ponudu je zatražio klijent sistematskog internalizatora;

(b)

ona pristaju dati ponudu.

2.   U pogledu obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica i izvedenica kojima se trguje na mjestu trgovanja za koje ne postoji likvidno tržište, sistemski internalizatori objavljuju ponude svojim klijentima na zahtjev ako pristanu dati ponudu. Ta se obveza može ukinuti ako se ispune uvjeti navedeni u članku 9. stavku 1.

3.   Sistemski internalizatori mogu ažurirati svoje ponude u svakom trenutku. U slučaju izvanrednih tržišnih uvjeta mogu povući svoje ponude.

4.   Države članice zahtijevaju da društva koja ispunjavaju definiciju sistemskog internalizatora obavijeste svoje nadležno tijelo. Ta obavijest prosljeđuje se ESMA-i. ESMA sastavlja popis svih sistemskih internalizatora u Uniji.

5.   Sistemski internalizatori objavljuju obvezujuće ponude u skladu sa stavkom 1. svojim drugim klijentima. Neovisno o tome, oni mogu na temelju svoje poslovne politike i na objektivan nediskriminirajući način odlučiti kojim će klijentima dati pristup svojim ponudama. U tu svrhu sistemski internalizatori moraju imati jasne standarde kojima se uređuje pristup njihovim ponudama. Sistematski internalizatori mogu odbiti ući u poslovni odnos ili prekinuti poslovni odnos s klijentima iz tržišnih razloga, kao što su kreditni status klijenta, rizik druge ugovorne strane i konačna namira transakcije.

6.   Sistematski internalizatori obvezuju se zaključiti transakcije prema objavljenim uvjetima sa svakim drugim klijentom kojemu je ponuda dana u skladu sa stavkom 5. ako je ponuđena količina jednaka količini tipičnoj za taj financijski instrument ili manja od nje što je određeno u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (d).

Sistemski internalizatori ne podliježu obvezi objavljivanja obvezujuće ponude u skladu sa stavkom 1. za financijske instrumente koji su ispod praga likvidnosti određenog u skladu s člankom 9. stavkom 4.

7.   Sistematski internalizatori smiju odrediti nediskriminirajuće i transparentne limite u pogledu broja transakcija koje se obvezuju sklopiti s klijentima u skladu sa svakom danom ponudom.

8.   Ponude objavljene u skladu sa stavcima 1. i 5. i one jednake ili manje od količine iz stavka 6. objavljuju se na način koji je lako dostupan ostalim tržišnim sudionicima po razumnim komercijalnim uvjetima.

9.   Ponuđena cijena ili cijene daju se na način koji osigurava da sistemski internalizator poštuje sve obveze iz članka 27. Direktive 2014/65/EU, prema potrebi, i odražava prevladavajuće tržišne uvjete s obzirom na cijene po kojima se sklapaju transakcije istim ili sličnim financijskim instrumentima na mjestu trgovanja.

U opravdanim slučajevima, međutim, naloge mogu izvršiti i prema boljoj cijeni uz uvjet da je ta cijena u okviru objavljenog raspona blizu tržišnih uvjeta.

10.   Sistemski internalizatori ne podliježu ovom članku kada trguju količinama iznad količine tipične za instrument određene u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (d).

Članak 19.

Suradnja s ESMA-om

1.   Nadležna tijela i ESMA prate primjenu članka 18. s obzirom na količine u kojima se ponude daju klijentima investicijskog društva i ostalim tržišnim sudionicima u odnosu na ostalu aktivnost trgovanja društva, te stupanj u kojem te ponude odražavaju prevladavajuće tržišne uvjete u odnosu na transakcije istim ili sličnim financijskim instrumentima koje se obavljaju na mjestu trgovanja. Do 3. siječnja 2019. ESMA podnosi izvješće Komisiji o primjeni članka 18. U slučaju znatnih ponuda i trgovinske aktivnosti neznatno iznad praga iz članka 18. stavka 6. ili izvan prevladavajućih tržišnih uvjeta, ESMA podnosi izvješće Komisiji prije tog roka.

2.   Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 50. utvrđuje količine iz članka 18. stavka 6. u kojima društvo sklapa transakcije s bilo kojim drugim klijentom kome je dana ponuda. Količina tipična za instrument određuje se u skladu s kriterijima iz članka 9. stavka 5. točke (d).

3.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 50. kojima se pojašnjava što su to razumni uvjeti poslovanja po kojima se informacije iz članka 18. stavka 8. javno objavljuju.

Članak 20.

Objave investicijskih društava, uključujući sistematske internalizatore, nakon trgovanja dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim financijskim instrumentima

1.   Investicijska društva koja za vlastiti račun ili za račun klijenata sklapaju transakcije dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i sličnim financijskim instrumentima kojima se trguje na mjestu trgovanja objavljuju volumen i cijenu tih transakcija kao i vrijeme kada su sklopljene. Informacije se objavljuju ovlaštenim sustavom objavljivanja (APA).

2.   Informacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovog članka i rokovi u kojima se one objavljuju moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u skladu s člankom 6., uključujući regulatorne tehničke standarde usvojene u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a). Ako se mjerama donesenim u skladu s člankom 7. predviđa odgođeno objavljivanje za određene kategorije transakcija dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i sličnim financijskim instrumentima kojima se trguje na mjestu trgovanja, ta se mogućnost primjenjuje i na te transakcije ako su provedene izvan mjesta trgovanja.

3.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

identifikatora različitih vrsta transakcija objavljenih u skladu s ovim člankom, pri čemu se čini razlika između identifikatora utvrđenih na temelju čimbenika vezanih prvenstveno uz vrednovanje financijskih instrumenata i onih utvrđenih na temelju drugih čimbenika;

(b)

primjena obveza iz stavka 1. na transakcije izvršene tim financijskim instrumentima kao kolateralom, u svrhu pozajmljivanja ili u druge svrhe gdje se razmjena financijskih instrumenata određuje prema nekim drugim čimbenicima, a ne prema trenutačnoj tržišnoj vrijednosti financijskog instrumenta;

(c)

strane u transakciji koja mora objaviti transakciju u skladu sa stavkom 1. ako su obje strane u transakciji investicijska društva.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 21.

Objave investicijskih društava, uključujući sistematske internalizatore, poslije trgovanja obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama

1.   Investicijska društva koja za vlastiti račun ili za račun klijenata sklapaju transakcije obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama kojima se trguje na mjestu trgovanja objavljuju volumen i cijenu tih transakcija, kao i vrijeme kada su sklopljene. Informacije se objavljuju ovlaštenim sustavom objavljivanja (APA).

2.   Svaka pojedinačna transakcija objavljuje se jednom preko jednog APA-e.

3.   Informacije objavljene u skladu sa stavkom 1. i rokovi u kojima se one objavljuju moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u skladu s člankom10., uključujući regulatorne tehničke standarde usvojene u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkama (a) i (b).

4.   Nadležna tijela mogu odobriti investicijskim društvima odgođeno objavljivanje, ili mogu zahtijevati objavu ograničenih pojedinosti o transakciji, ili pojedinosti više transakcija u zbirnom obliku, ili njihovu kombinaciju, tijekom razdoblja odgode ili mogu dopustiti neobjavljivanje volumena za pojedinačne transakcije tijekom produženog razdoblja odgode, ili u slučaju nevlasničkih financijskih instrumenata koji nisu državni dužnički vrijednosni papiri, mogu dopustiti objavu nekoliko transakcija u zbirnom obliku tijekom produženog razdoblja odgode, ili u slučaju državnih dužničkih vrijednosnih papira mogu dopustiti objavu nekoliko transakcija u zbirnom obliku na neodređeno i mogu privremeno suspendirati obveze iz stavka 1. o istim uvjetima utvrđenim u članku 11.

Ako se mjerama usvojenim u skladu s člankom 11. omogućava odgođeno objavljivanje i objavljivanje ograničenih pojedinosti u zbirnom obliku, ili njihova kombinacija, ili neobjavljivanje volumena za određene kategorije transakcija obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama kojima se trguje na mjestu trgovanja, ta se mogućnost također primjenjuje na te transakcije ako su izvršene izvan mjesta trgovanja.

5.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojemu, kako bi omogućila objavu informacija u skladu s članom 64. Direktive 2014/65/EU, navodi sljedeće:

(a)

identifikatore različitih vrsta transakcija objavljenih u skladu s ovim člankom, pri čemu se čini razlika između identifikatora utvrđenih na temelju čimbenika vezanih prvenstveno uz vrednovanje financijskih instrumenata i onih utvrđenih na temelju drugih čimbenika;

(b)

primjenu obveza iz stavka 1. na transakcije izvršene tim financijskim instrumentima kao kolateralom, u svrhu pozajmljivanja ili u druge svrhe gdje se razmjena financijskih instrumenata određuje prema nekim drugim čimbenicima, a ne prema trenutačnoj tržišnoj vrijednosti financijskog instrumenta;

(c)

strane u transakciji koja mora objaviti transakciju u skladu sa stavkom 1. ako su obje strane u transakciji investicijska društva.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 22.

Pružanje informacija u svrhu transparentnosti i drugih izračuna

1.   Kako bi se izvršili izračuni za određivanje zahtjeva za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja i mehanizme obveze trgovanja određene člancima 3. do 11., člancima 14. do 21. i člankom 32., koji su primjenjivi na financijske instrumente i za određivanje toga je li investicijsko društvo sistemski internalizator kako je određeno člankom 2. stavkom 3., nadležna tijela mogu zahtijevati informacije od:

(a)

mjesta trgovanja;

(b)

APA-e; i

(c)

CTP-ova.

2.   Mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi pohranjuju potrebne podatke na dovoljno dugo razdoblje.

3.   Nadležna tijela prenose ESMA-i takve informacije s obzirom na to da ESMA zahtijeva da se sastavljaju izvješća iz članka 5. stavaka 4., 5. i 6.

4.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila sadržaj i učestalost zahtjeva za podacima, format i vremenski okvir u kojem mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi moraju odgovoriti na takve zahtjeve u skladu sa stavkom 1. i vrstu podataka koja se mora pohraniti te minimalno razdoblje na koje mjesta trgovanja, APA i CTP-ovi moraju pohraniti podatke kako bi mogli odgovoriti na takve zahtjeve u skladu sa stavkom 2.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 23.

Obveza trgovanja za investicijska društva

1.   Investicijsko društvo osigurava da se trgovanja dionicama koja ono izvršava, a koje su uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili se njima trguje na mjestu trgovanja, odvijaju na uređenom tržištu, MTP-u ili sistemskom internalizatoru, ili mjestu trgovanja u trećoj zemlji koje se ocijenjeno kao jednakovrijedno u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU, prema potreba, osim ako prema njihovim značajkama one nisu:

(a)

nesistemske, ad hoc, nepravilne i povremene; ili

(b)

ako se izvršavaju između kvalificiranih nalogodavatelja i/ili profesionalnih nalogodavatelja i ne doprinose procesu utvrđivanja cijena.

2.   Investicijsko društvo koje upravlja unutarnjim sustavom za uparivanje naloga koje izvršava naloge klijenata u dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima na multilateralnoj osnovi mora osigurati da ima odobrenje za rad kao MTP u skladu s Direktivom 2014/65/EU i da poštuje sve relevantne odredbe koje se odnose na takva odobrenja za rad.

3.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju posebne značajke tih transakcija dionicama koje ne doprinose procesu utvrđivanja cijena kako je navedeno u stavku 1., uzimajući u obzir slučajeve kao što su:

(a)

trgovanje bez dospunih podataka o likvidnosti; ili

(b)

kada je razmjena takvih financijskih instrumenata određena čimbenicima različitima od trenutne tržišne vrijednosti financijskog instrumenta.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

GLAVA IV.

IZVJEŠĆIVANJE O TRANSAKCIJAMA

Članak 24.

Obveza čuvanja tržišnog integriteta

Ne dovodeći u pitanje raspodjelu odgovornosti za provedbu Uredbe (EU) br. 596/2014, nadležna tijela kojima koordinira ESMA u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1095/2010 nadgledaju aktivnosti investicijskih društava radi osiguravanja da djeluju pošteno, korektno i u skladu s pravilima struke te na način koji promiče integritet tržišta.

Članak 25.

Obveza vođenja evidencije

1.   Investicijska društva najmanje pet godina drže na raspolaganju nadležnim tijelima relevantne podatke o svim nalozima i transakcijama financijskih instrumenata koje su izvršila za vlastiti račun ili za račun klijenta. U slučaju transakcija koje se provode za račun klijenata, evidencija mora sadržavati sve informacije i pojedinosti o identitetu klijenta te informacije u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2005/60/EZ (27). ESMA može zatražiti pristup tim podacima u skladu s postupkom i pod uvjetima utvrđenim člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2.   Operater mjesta trgovanja najmanje pet godina drži na raspolaganju nadležnom tijelu relevantne podatke o svim nalozima u okviru poslovanja s financijskim instrumentima koji se objavljuju putem njihovih sustava. Evidencije sadrže relevantne podatke koji predstavljaju značajke naloga, uključujući one koje povezuju nalog s izvršenom transakcijom koja proizlazi iz tog naloga i o čijim se pojedinostima izvješćuje u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 3. ESMA olakšava i koordinira pristup informacijama za nadležna tijela u skladu s odredbama ovog stavka.

3.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila pojedinosti relevantnih podataka o nalogu koje se trebaju održavati u skladu sa stavkom 2. ovog članka a koje nisu navedene u članku 26.

Ti nacrti regulatornih tehničkih standarda obuhvaćaju identifikacijsku oznaku člana ili sudionika koji je prenio nalog, identifikacijsku oznaku naloga, datum i vrijeme kad je nalog prenesen, značajke naloga, uključujući vrstu naloga, ograničenje cijene ako je to primjenjivo, razdoblje valjanosti, posebne upute o načinu izvršavanja naloga, pojedinosti o izmjenama, poništavanjima, djelomičnom ili potpunom izvršenju naloga, te zadaje li se nalog u vlastito ime i za vlastiti račun ili u svojstvu zastupnika.

ESMA dostavlja Komisiji nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 26.

Obveza izvješćivanja o transakcijama

1.   Investicijska društva koja izvršavaju transakcije s financijskim instrumentima izvješćuju nadležno tijelo o potpunim i točnim pojedinostima takvih transakcija što je prije moguće, a najkasnije od kraja sljedećeg radnog dana.

Nadležna tijela, u skladu s člankom 85. Direktive 2014/65/EU, utvrđuju odgovarajuće mjere kako bi osigurala da te podatke primi i nadležno tijelo tržišta najrelevantnijeg tržišta u smislu likvidnosti za te financijske instrumente.

Nadležno tijelo stavlja na raspolaganje ESMA-i, na njen zahtjev, svaku informaciju o kojoj se izvješćuje u skladu s ovim člankom.

2.   Obveza utvrđena u stavku 1. odnosi se na:

(a)

financijske instrumente koji su uvrštenih za trgovanje ili kojima se trguje na mjestu trgovanja ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje;

(b)

financijske instrumente čiji je temelj financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja; i

(c)

financijske instrumente čiji je temelj indeks ili košarica koja je sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja.

Obveza se odnosi na transakcije financijskim instrumentima iz točaka (a) do (c) neovisno o tome izvršavaju li se takve transakcije na mjestu trgovanja ili ne.

3.   Izvješća posebno obuhvaćaju pojedinosti o nazivima i brojevima kupljenih i prodanih instrumenata, količini, datumima i vremenima izvršenja, cijenama transakcija, oznaku identiteta klijenata za čiji je račun investicijsko društvo izvršilo tu transakciju, oznaku identiteta osoba i računalnih algoritama unutar investicijskog društva koji su odgovorni za odluku o ulaganju i izvršenje transakcije, oznaku kojom se utvrđuje pripadajuće izuzeće pod kojim je došlo do trgovanja, načine utvrđivanja dotičnog investicijskog društva, te oznake radi li se o kratkoj prodaji dionice ili državnog dužničkog instrumenta kako je određeno u članku 2. stavku 1. točki (b)Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. Za transakcije koje nisu izvršene na mjestu trgovanja, izvješća također sadrže oznaku kojom se utvrđuju vrste transakcija u skladu s mjerama koje treba donijeti u skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (a) i člankom 21. stavkom 5. Za robne izvedenice u izvješćima se također navodi smanjuju li transakcije rizik na objektivno mjerljiv način u skladu s člankom 57. Direktive 2014/65/EU.

4.   Investicijska društva koja prenose naloge u prijenos tog naloga navode sve pojedinosti navedene u stavcima 1. i 3. Umjesto navođenja spomenutih pojedinosti pri prijenosu naloga, investicijsko društvo može odlučiti podnijeti izvješće o prenesenom nalogu, ako je izvršen, kao transakciji u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. U tom slučaju u izvješću o transakciji investicijskog društva navodi se da se odnosi na preneseni nalog.

5.   Operater na mjestu trgovanja izvješćuje o pojedinostima transakcija s instrumentima kojima se trguje na njegovoj platformi koji se izvršavaju preko njegovog sustava, a to čini društvo koje nije predmet ove Uredbe u skladu sa stavcima 1. i 3.

6.   Prilikom izvješćivanja oznaka identiteta klijenata u skladu sa stavcima 3. i 4., investicijska društva upotrebljavaju identifikator pravne osobe uveden radi identifikacije klijenata koji su pravne osobe.

ESMA, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010, sastavlja smjernice do 3. siječnja 2016. radi osiguravanja da se primjenom identifikatora pravne osobe u Uniji poštuju međunarodni standardi, posebno oni koje je uveo Odbor za financijsku stabilnost.

7.   Izvješća nadležnom tijelu dostavlja samo investicijsko društvo, odobren mehanizam izvješćivanja koji djeluje u njegovo ime, ili mjesto trgovanja putem čijih je sustava transakcija izvršena u skladu sa stavcima 1., 3. i 9.

Investicijska društva su odgovorna za potpunost, točnost i pravovremenu predaju izvješća koja se podnose nadležnom tijelu.

Odstupajući od te odgovornosti, ako investicijsko društvo izvješćuje o pojedinostima tih transakcija putem odobrenog mehanizma izvješćivanja koji djeluje u njegovo ime ili mjesta trgovanja, investicijsko društvo nije odgovorno za propusti u potpunosti, točnosti i pravovremenom podnošenju izvješća koja se mogu pripisati odobrenom mehanizmu izvješćivanja ili mjestu trgovanja. U tim slučajevima i podložno članku 66. stavku 4. Direktive 2014/65/EU, odobreni mehanizam izvješćivanja ili mjesto trgovanja odgovorno je za te propuste.

Investicijska društva ipak trebaju poduzeti razumne korake kako bi provjerili potpunost, točnost i pravovremenost izvješća o transakcijama koja su podnesena u njihovo ime.

Matična država članica zahtijeva da mjesto trgovanja, pri izradi izvješća u ime investicijskog društva, ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost i ovjera prijenosa podataka, smanjuje rizik netočnosti podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija održavajući povjerljivost podataka u svakom trenutku. Matična država članica zahtijeva da mjesto trgovanja održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge.

Nadležno tijelo može odobriti sustave za uparivanje ili izvješćivanje, uključujući trgovinske repozitorije registrirane ili priznate u skladu s Glavom VI. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao ovlaštene mehanizme izvješćivanja kako bi se izvješća o transakcijama prenijela nadležnom tijelu u skladu sa stavcima 1., 3. i 9.

Kada se transakcije u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 dostavljaju trgovinskom repozitoriju koji ima odobrenje za rad kao ovlašteni mehanizam izvješćivanja i kada ta izvješća sadrže pojedinosti utvrđene stavcima 1., 3. i 9., te ih trgovinski repozitorij dostavljaju nadležnom tijelu u roku utvrđenom u stavku 1., obveza investicijskog društva utvrđena u stavku 1. smatra se ispunjenom.

Ako postoje greške ili nedostaci u izvješćima o transakcijama, odobreni mehanizam izvješćivanja, investicijsko društvo ili mjesto trgovanja koje izvješćuje o transakcijama ispravlja informacije i podnosi ispravljeno izvješće nadležnom tijelu.

8.   Ako se u skladu s člankom 35. stavkom 8. Direktive 2014/65/EU, izvješća predviđena ovim člankom šalju nadležnom tijelu matične države članice, ona prenosi podatke nadležnim tijelima matične države članice investicijskog društva, osim ako nadležna tijela matične države članice odluče da ne žele primati te podatke.

9.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

standarda i formata podataka za informacije o kojima se izvješćuje u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući metode i načine izvješćivanja o financijskim transakcijama te oblik i sadržaj takvih izvješća;

(b)

kriterija određivanja mjerodavnog tržišta u skladu sa stavkom 1.;

(c)

referentnih podataka kupljenih ili prodanih financijskih instrumenata, količinu, datume i vremena izvršenja, cijenu transakcija, informacije i pojedinosti o identitetu klijenta, oznaku identiteta klijenata u čije je ime investicijsko društvo izvršilo tu transakciju, oznaku identiteta osoba i računalnih algoritama unutar investicijskog društva koji su odgovorni za odluku o ulaganju i izvršenje transakcije, oznaku primjenjivog izuzeća preko kojeg se trgovanje dogodilo, načine utvrđivanja dotičnog investicijskog društva, načine na koje je transakcije izvršena, potrebna polja za podatke za provođenje i analiziranje izvješća o transakciji u skladu sa stavkom 3.; i

(d)

oznake utvrđivanja kratkih prodaja dionica i državnih dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 3.;

(e)

relevantne kategorije financijskih instrumenata o kojima se treba izvješćivati u skladu sa stavkom 2.;

(f)

uvjeta prema kojima države članice pripremaju, dodjeljuju i održavaju identifikatore pravne osobe u skladu sa stavkom 6. i uvjeta prema kojima te identifikatore pravne osobe koriste investicijska društva kako bi, u skladu sa stavcima 3., 4. i 5., osigurali oznaku identiteta klijenata u izvješćima o transakcijama koje trebaju dostaviti prema stavku 1.;

(g)

primjene obveza izvješćivanja o transakcijama podružnicama investicijskog društva;

(h)

što predstavlja transakciju i izvršenje transakcije za potrebe ovog članka;

(i)

kada se smatra da je investicijsko društvo prenijelo nalog za potrebe ovog stavka 4.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

10.   Do 3. siječnja 2019. ESMA podnosi izvješće Komisiji o funkcioniranju ovog članka, uključujući o njegovom uzajamnom djelovanju s povezanim obvezama izvješćivanja prema Uredbi (EU) br. 648/2012 i o tome omogućuju li sadržaj i format primljenih izvješća o transakcijama koje su razmijenila nadležna tijela sveobuhvatno nadgledanje aktivnosti investicijskih društava u skladu s člankom 24. ove Uredbe. Komisija može poduzeti korake za predlaganje promjena, uključujući utvrđivanje da transakcije treba dostavljati samo jedinstvenom sustavu koji je imenovala ESMA umjesto nadležnim tijelima. Komisija izvješće ESMA-e dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 27.

Obveza dostavljanja referentnih podataka o financijskom instrumentu

1.   S obzirom na financijske instrumente uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima ili kojima se trguje na MTP-ovima ili OTP-ovima, mjesta trgovanja dostavljaju nadležnim tijelima identifikacijske referentne podatke za potrebe izvješća o transakcijama u skladu s člankom 263.

S obzirom na druge instrumente obuhvaćene člankom 26. stavkom 2. kojima se trguje na njihovom sustavu, svaki sistemski internalizator dostavlja nadležnom tijelu referentne podatke koji se odnose na te financijske instrumente.

Identifikacijski referentni podaci pripremaju se za podnošenje nadležnom tijelu u elektroničkom i standardiziranom obliku prije nego što započne trgovanje financijskim instrumentom na koje se odnose. Referentni podaci o financijskom instrumentu ažuriraju se kada god dođe do promjene podataka u vezi s nekim financijskim instrumentom. Nadležno tijelo proslijeđuje te obavijesti bez odgode ESMA-i koja ih odmah objavljuje na svojoj internetskoj stranici. ESMA nadležnim tijelima daje pristup tim referentnim podacima.

2.   Kako bi se nadležnim tijelima u skladu s člankom 26. omogućilo praćenje aktivnosti investicijskih društava radi osiguravanja da djeluju pošteno, korektno, u skladu s pravilima struke i na način koji promiče integritet tržišta, ESMA i nadležna tijela utvrđuju odgovarajuće aranžmane kako bi osigurali da:

(a)

ESMA i nadležna tijela stvarno primaju referentne podatke o financijskom instrumentu u skladu sa stavkom 1.;

(b)

kvaliteta primljenih podataka je prikladna u svrhu izvješćivanja o transakcijama prema članku 26.;

(c)

referentni podaci o financijskom instrumentu primljeni u skladu sa stavkom 1. učinkovito se razmjenjuju između relevantnih nadležnih tijela.

3.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

standarda podataka i formata za referentne podatke o instrumentu u skladu sa stavkom 1., uključujući načine i mjere za dostavljanje podataka i svako njihovo ažuriranje upućeno nadležnim tijelima i ESMA-i u skladu sa stavkom 1., te oblika i sadržaja takvih podataka;

(b)

tehničkih mjera koje su potrebne u odnosu na aranžmane koje trebaju uvesti ESMA i nadležna tijela u skladu sa stavkom 2.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

GLAVA V.

IZVEDENICE

Članak 28.

Obveza trgovanja na uređenim tržištima, MTP-ima ili OTP-ima

1.   Financijske druge ugovorne strane, kako je određeno u članku 2. stavku 8., Uredbe (EU) br. 648/2012 i nefinancijske druge ugovorne strane koje zadovoljavaju uvjete iz njezinog članka 10. stavka 1.b zaključuju transakcije koje nisu transakcije unutar grupe kako je određeno u članku 3. niti transakcije obuhvaćene prijelaznim odredbama iz članka 89. te Uredbe s takvim drugim financijskim drugim ugovornim stranama ili takvim nefinancijskim drugim ugovornim stranama koje zadovoljavaju uvjete iz članka 10. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 648/2012 u izvedenicama koje se odnose na razred izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja u skladu s postupkom utvrđenim u članku 32. i popisane su u registru iz članka 34. samo na:

(a)

uređenim tržištima;

(b)

MTP-ovima;

(c)

OTP-ima; ili

(d)

mjestima trgovanja u trećim zemljama, uz uvjet da je Komisija donijela odluku u skladu sa stavkom 4. i uz uvjet da treća zemlja osigurava učinkovit sustav za priznavanje jednakovrijednosti mjesta trgovanja koja imaju odobrenje za rad prema Direktivi 2014/65/EU za trgovanje ili trgovanje izvedenicama koje podliježu obvezi trgovanja u toj trećoj zemlji na neisključivoj osnovi.

2.   Obveza trgovanja također se primjenjuje na druge ugovorne strane iz stavka 1. koje zaključuju transakcije s izvedenicama koje se odnose na razred izvedenice koji podliježe obvezi trgovanja s financijskim institucijama iz trećih zemalja ili drugim subjektima iz trećih zemalja koji bi podlijegali obvezi poravnanja da su osnovana u Uniji. Obveza trgovanja također se primjenjuje na subjekte iz trećih zemalja koja bi podlijegala obvezi poravnanja da su osnovana u Uniji koja zaključuju transakcije s izvedenicama koje se odnose na razred izvedenica koji podliježe obvezi trgovanja, uz uvjet da ugovor ima izravan, znatan i predvidljiv učinak unutar Unije ili ako je takva obveza potrebna ili prikladna radi sprečavanja izbjegavanja bilo koje odredbe ove Uredbe.

ESMA redovito prati aktivnosti izvedenica koje ne podliježu obvezi trgovanja opisanoj u stavku 1. kako bi se utvrdili slučajevi u kojima određeni razred ugovora može predstavljati sistemski rizik i spriječila regulatorna arbitraža između transakcija izvedenicama koje podliježu obvezi trgovanja i transakcija izvedenicama koje ne podliježu obvezi trgovanja.

3.   Izvedenice koje podliježu obvezi trgovanja u skladu sa stavkom 1. prihvatljive su za uvrštavanje radi trgovanja na uređenom tržištu ili trgovanje u bilo kojem mjestu trgovanja iz stavka 1. na neisključivoj i nediskriminirajućoj osnovi.

4.   Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51. stavka 2. može donijeti odluke kojima se određuje da pravni i nadzorni okvir treće zemlje osigurava da mjesto trgovanja koje ima odobrenje za rad u toj trećoj zemlji zadovoljava pravno obvezujuće zahtjeve koji su jednakovrijedni zahtjevima za mjesta trgovanja iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c) ovog članka koji proizlaze iz ove Uredbe, Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 596/2014 te koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

Svrha tih odluka jest odrediti prihvatljivost mjesta trgovanja za izvedenice koje su podložne obvezi trgovanja.

Smatra se da pravni i nadzorni okvir treće zemlje ima jednakovrijedni učinak ako taj okvir zadovoljava sljedeće uvjete:

(a)

mjesta trgovanja u toj trećoj zemlji podliježu odobrenju za rad te neprekidnom učinkovitom nadzoru i provedbi;

(b)

mjesta trgovanja imaju jasna i transparentna pravila u vezi s uvrštenjem financijskih instrumenata za trgovanje tako da je tim financijskim instrumentima moguće trgovati na korektan, uredan i učinkovit način te da su slobodno prenosiva;

(c)

izdavatelji financijskih instrumenata podliježu zahtjevima redovnog i neprekidnog obavješćivanja osiguravajući visoku razinu zaštite ulagatelja;

(d)

njime se osigurava transparentnost i integritet putem pravila kojima se razmatra zloupotreba tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

Odluka Komisije u skladu s ovim stavkom može se ograničiti na kategoriju ili kategorije mjesta trgovanja. U tom slučaju mjesto trgovanja iz treće zemlje uključuje se u stavak 1. točku (d) samo ako potpada pod kategoriju obuhvaćenu odlukom Komisije.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se odredili vrste ugovora iz stavka 2. koji imaju izravan, znatan i predvidljiv učinak unutar Unije i slučajevi kada je obveza trgovanja potrebna ili prikladna radi sprečavanja izbjegavanja bilo koje odredbe ove Uredbe.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kada je moguće i prikladno, regulatorni tehnički standardi iz ovog stavka istovjetni su onim usvojenim prema članku 4. stavku 4. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Članak 29.

Obveza poravnanja za izvedenice kojima se trguje na uređenim tržištima i vrijeme prihvaćanja poravnanja

1.   Operater na uređenom tržištu osigurava da transakcije izvedenicama koje su zaključene na uređenom tržištu poravnava središnja druga ugovorna strana.

2.   Središnje druge ugovorne strane, mjesta trgovanja i investicijska društva koja djeluju kao klirinški članovi u skladu s člankom 2. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 uspostavljaju djelotvorne sustave, postupke i mehanizme u odnosu na poravnane izvedenice kako bi se osiguralo da su transakcije poravnanim izvedenicama podnesene i prihvaćene za poravnanje čim je to tehnološki izvedimo uz upotrebu automatiziranih sustava.

U ovom stavku „poravnane izvedenice” znači

(a)

sve izvedenice koje se trebaju poravnati u skladu s obvezom poravnanja prema stavku 1. ovog članka ili u skladu s obvezom poravnanja prema članku 4. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(b)

sve izvedenice za koje su se relevantne strane dogovorile da se trebaju poravnati.

3.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje minimalnih zahtjeva za sustave, postupke i mehanizme, uključujući vremenski rok prihvaćanja, u skladu s ovim člankom uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem ispravnog upravljanja operativnim i drugim rizicima.

ESMA ima stalnu ovlast sastavljati daljnje tehničke standarde kako bi ažurirala one koji su na snazi ako smatra da je to potrebno s obzirom na razvoj industrijskih standarda.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog i drugog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 30.

Sporazum o neizravnom poravnanju

1.   Sporazumi o neizravnom poravnanju u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi dopušteni su uz uvjet da se tim sporazumima ne povećava rizik druge ugovorne strane i da se njima osigurava da imovina i pozicije druge ugovorne strane uživaju zaštitu koja je istovjetna onoj iz članaka 39. i 48. Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se odredile vrste sporazuma o uslugama neizravnog poravnanja ako se uspostavi da ispunjavaju kriterije iz stavka 1., osiguravajući dosljednost s odredbama uspostavljenim za izvedenice izvan uređenog tržišta prema Poglavlju II. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 (28).

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 31.

Kompresija portfelja

1.   Kada omogućavaju kompresiju portfelja, investicijska društva i tržišni operateri ne podliježu obvezi najpovoljnijeg izvršenja naloga iz članka 27. Direktive 2014/65/EU, obvezi transparentnosti iz članaka 8.,10., 18. i 21. ove Uredbe i obvezi iz članka 1. stavka 6. Direktive 2014/65/EU. Prestanak ili zamjena izvedenica koje su dio kompresije portfelja ne podliježe članku 28. ove Uredbe.

2.   Investicijska društva i tržišni operateri koji omogućavaju kompresiju portfelja objavljuju putem APA-e volumen transakcija koje podliježu kompresijama portfelja i vrijeme kad su zaključene u rokovima koji su navedeni u članku 10. ove Uredbe.

3.   Investicijska društva i tržišni operateri koji omogućavaju kompresiju portfelja vode potpunu i točnu evidenciju svih kompresija portfelja koje organiziraju ili u kojima sudjeluju. Te su evidencije odmah dostupne relevantnim nadzornim tijelima ili ESMA-i na zahtjev.

4.   Komisija može delegiranim aktima u skladu s člankom 50. donijeti mjere kojima se utvrđuju:

(a)

elementi kompresije portfelja;

(b)

informacije koje se trebaju objaviti u skladu sa stavkom 2.;

tako da se u što većoj mjeri iskoriste svi postojeći zahtjevi za vođenjem evidencije, izvješćivanjem ili objavom.

Članak 32.

Postupak obveze trgovanja

1.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

kojim razredom izvedenica koje podliježu obvezi poravnanja u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili kojom odgovarajućom podskupinom toga razreda treba trgovati na mjestima iz članka 24. stavka 1. ove Uredbe;

(b)

datuma od kojeg obveza trgovanja proizvodi učinke, uključujući u slučaju postupnog uvođenja i kategorije drugih ugovornih strana na koje se obveza primjenjuje ako su to postupno uvođenje i kategorije drugih ugovornih strana predviđeni regulatornim tehničkim standardima u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 648/2012.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji u roku od šest mjeseci nakon što Komisija donese regulatorne tehničke standarde u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Prije nego što nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavi Komisiji na donošenje, ESMA provodi javno savjetovanje i može se, prema potrebi, savjetovati s nadležnim tijelima trećih zemalja.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2.   Kako bi obveza trgovanja stupila na snagu:

(a)

razred izvedenica u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ili odgovarajuća podskupina toga razreda mora biti uvršten za trgovanje na mjestu trgovanja ili se njime mora trgovati na barem jednom mjestu trgovanja iz članka 28. stavka 1.; te

(b)

mora postojati dovoljno interesa trećih strana za kupnju i prodaju razreda izvedenica ili odgovarajuće podskupine tog razreda tako da se taj razred izvedenica smatra dovoljno likvidnim samo za trgovanje na mjestima iz članka 28. stavka 1.

3.   Prilikom sastavljanja nacrta regulatornih tehničkih standarda iz stavka 1., ESMA razred izvedenica ili odgovarajuću podskupinu toga razreda smatra dovoljno likvidnim u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)

prosječna učestalost i opseg trgovanja pod nizom tržišnih uvjeta, uzimajući u obzir prirodu i poslovni ciklus proizvoda unutar određenog razreda financijskih instrumenata;

(b)

broj i vrstu aktivnih sudionika na tržištu, uključujući omjer sudionika na tržištu i proizvoda/ugovora kojima se trguje za određeni tržišni proizvod;

(c)

prosječnom veličinom raspona cijena;

Pri sastavljanju tih nacrta regulatornih tehničkih standarda ESMA uzima u obzir predviđeni utjecaj koji obveza trgovanja može imati na likvidnost razreda izvedenica ili odgovarajuće podskupine tog razreda i poslovne aktivnosti krajnjih korisnika koji nisu financijski subjekti.

ESMA utvrđuje je li razred izvedenica ili odgovarajuća podskupina tog razreda samo dovoljno likvidan ispod određene veličine.

4.   ESMA na vlastitu inicijativu, u skladu s kriterijima utvrđenim u stavku 2., nakon provođenja javnog savjetovanja utvrđuje razrede izvedenica ili pojedinih ugovora o izvedenicama koji bi trebali podlijegati obvezi trgovanja na mjestima iz članka 28. stavka 1., no za koje niti jedna središnja druga ugovorna strana nije dobila odobrenje prema članku 14. ili 15. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili koji nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili se njima ne trguje na mjestu iz članka 28. stavka 1. te ih dostavlja Komisiji.

Komisija nakon obavijesti ESMA-e iz prvog podstavka može objaviti poziv za izradu prijedloga za trgovanje tim izvedenicama na mjestima iz članka 28. stavka 1.

5.   ESMA u skladu sa stavkom 1. Komisiji dostavlja nov nacrt regulatornih tehničkih standarda kojim se mijenjaju, suspendiraju ili povlače postojeći regulatorni tehnički standardi kadgod se dogodi materijalna promjena u kriterijima utvrđenim u stavku 2. Prije no što to učini ESMA se, prema potrebi, može savjetovati s nadležnim tijelima trećih zemalja.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija iz stavka 2. točke (b).

ESMA Komisiji dostavlja nacrte za te regulatorne tehničke standarde do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 33.

Mehanizam za izbjegavanje dvostrukih ili proturječnih pravila

1.   ESMA pomaže Komisiji u praćenju i pripremi izvješća, najmanje jednom godišnje, Europskom parlamentu i Vijeću o međunarodnoj primjeni načela utvrđenih u člancima 28. i 29., posebno u pogledu mogućih dvostrukih ili proturječnih zahtjeva koji se postavljaju sudionicima na tržištu, koja daje preporuke za moguće mjere.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje da su pravni, nadzorni i izvršni aranžmani relevantne treće zemlje:

(a)

istovjetni su zahtjevima koji proizlaze iz članaka 28. i 29.;

(b)

osiguravaju zaštitu profesionalne tajne koja je istovrijedna onoj navedenoj u ovoj Uredbi;

(c)

učinkovito su primijenjeni i izvršavaju se na pravedan način i bez narušavanja tržišne konkurencije, u cilju osiguranja učinkovitog nadzora i izvršenja u toj trećoj zemlji.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51.

3.   Učinak provedbenog akta o istovrijednosti iz stavka 2. takav je da se smatra da su druge ugovorne strane koje izvršavaju transakciju koja podliježe ovoj Uredbi ispunile obveze sadržane u člancima 28. i 29. ako barem jedna od drugih ugovornih strana ima poslovni nastan u toj trećoj zemlji te ako druge ugovorne strane poštuju te pravne, nadzorne i izvršne aranžmane relevantnih trećih zemalja.

4.   Komisija, u suradnji s ESMA-om, prati učinkovitu provedbu zahtjeva trećih zemalja istovrijednim onima iz članaka 28. i 29. za koje je donesen provedbeni akt o istovrijednosti, i redovito podnosi izvješće, najmanje jednom godišnje, Europskom parlamentu i Vijeću.

U roku od 30 kalendarskih dana od predstavljanja izvješća ako se u izvješću pokaže da postoji bitna pogreška ili vlasti trećih zemalja nedosljedno primjenjuju istovjetne zahtjeve, Komisija može povući priznavanje pravnog okvira dotične treće zemlje kao istovjetnog. U slučaju povlačenja provedbenog akta o istovrijednosti, transakcije drugih ugovornih strana automatski ponovno podliježu svim zahtjevima sadržanim u člancima 28. i 29. ove Uredbe.

Članak 34.

Registar izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja

ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i održava registar u kojem se na iscrpan i jasan način navode izvedenice koje podliježu obvezi trgovanja na mjestima iz članka 28. stavka 1., mjesta na kojima su uvrštene za trgovanje ili na kojima se njima trguje i datumi od kojih obveza stupa na snagu.

GLAVA VI.

NEDISKRIMINIRAJUĆI PRISTUP PORAVNANJU ZA FINANCIJSKE INSTRUMENTE

Članak 35.

Nediskriminirajući pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 7. Uredbe (EU) br. 648/2012, središnja druga ugovorna strana prihvaća poravnanje financijskih instrumenata na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi, uključujući u pogledu zahtjeva za instrumente osiguranja i naknade vezane uz pristup, nevezano za mjesto trgovanja na kojem se transakcija izvršava, Ovim se osobito osigurava da mjesto trgovanja ima pravo na nediskriminirajuće postupanje u pogledu toga kako se postupa s ugovorima kojima se trguje na tom mjestu trgovanja u smislu:

(a)

zahtjeva za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora ako uključenje takvih ugovora u postupke konačnog netiranja i druge postupke netiranja središnje ugovorne strane koji se temelje na mjerodavnom zakonu o nesolventnosti ne bi ugrožavalo nesmetani rad, valjanost ili provodivost takvih postupaka; i

(b)

međusobnog kolateraliziranja s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane prema modelu rizika koji ispunjava uvjete iz članka 41. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Središnja druga ugovorna strana može tražiti da mjesto trgovanja ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje određuje središnja druga ugovorna strana, uključujući zahtjeve koji se odnose na upravljanje rizicima. Zahtjev u ovom stavku ne primjenjuje se na ugovore o izvedenicama koje već podliježu obvezama pristupa prema članku 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Središnja druga ugovorna strana nije vezana ovim člankom ako je usko povezana s mjestom trgovanja koja je izdala obavijest prema članku 36. stavku 5.

2.   Zahtjev mjesta trgovanja za pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani službeno se predaje središnjoj drugoj ugovornoj strani, relevantnom nadležnom tijelu i nadležnom tijelu mjesta trgovanja. U zahtjevu se navodi kojoj vrsti financijskih instrumenata se odobrava pristup.

3.   Središnja druga ugovorna strana daje pisani odgovor mjestu trgovanja u roku od tri mjeseca u slučaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, te u roku od šest mjeseci u slučaju izvedenica kojima se trguje na burzi, kojim odobrava pristup, pod uvjetom da je mjerodavno nadležno tijelo odobrilo pristup prema stavku 4., ili kojim ga uskraćuje. Središnja druga ugovorna strana može uskratiti pristup jedino po uvjetima navedenima u stavku 6 točki (a). Ako središnja druga ugovorna strana uskrati pristup, u svojem odgovoru mora navesti sve razloge tome i u pisanom obliku nadležno tijelu obavijestiti o svojoj odluci. Kada je mjesto trgovanja osnovano u drugoj državi članici od središnje druge ugovorne strane, središnja druga ugovorna strana također daje tu obavijest i razloge nadležnom tijelu mjesta trgovanja. Središnja druga ugovorna strana omogućuje pristup u roku od tri mjeseca nakon davanja pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.

4.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili ono mjesta trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani odobrava pristup mjestu trgovanja samo ako takav pristup:

(a)

ne bi zahtijevao ugovor o međudjelovanju, u slučaju izvedenica koje nisu OTC izvedenice prema članku 2. stavku 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.; ili

(b)

ne bi ugrozio nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta, osobito zbog fragmentacije likvidnosti prema članku 2. stavku 36., ili ne bi štetno utjecao na sistemski rizik.

Nijedna odredba iz točke (a) prvog podstavka ne sprečava odobravanje pristupa pri čemu zahtjev iz stavka 2. zahtijeva međudjelovanje, pri čemu su mjesto trgovanja i sve strane ugovora o međudjelovanju središnje druge ugovorne strane suglasni s ugovorom i pri čemu rizike koji proizlaze iz pozicije između središnjih drugih ugovornih strana i kojima je središnja druga ugovorna strana izložena osigurava treća strana.

Kada je potreba za ugovorom o međudjelovanju razlog ili dio razloga za odbijanje zahtjeva, mjesto trgovanja će savjetovati središnju drugu ugovornu stranu i obavijestiti ESMA-u koje središnje druge ugovorne strane imaju pristup mjestu trgovanja te će ESMA objaviti te informacije kako bi investicijska društva mogla odlučiti o ostvarivanju svojih prava prema članku 37. Direktive 2014/65/EU poštujući te središnje druge ugovorne strane, radi olakšavanja alternativnih mehanizama pristupa.

Ako nadležno tijelo odbije pristup svoju odluku izdaje u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 2. te drugom nadležnom tijelu, središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjestu trgovanja navodi sve razloge tome, uključujući dokaze na kojima je utemeljena odluka.

5.   U vezi s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca, središnja druga ugovorna strana koja je tek uspostavljena i ima odobrenje za rad kao središnja druga ugovorna strana kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili priznata prema članku 25. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili ima odobrenje za rad prema već postojećem nacionalnom sustavu za izdavanje odobrenja u razdoblju kraćem od tri godine od 2. srpnja 2014. može, prije 3. siječnja 2017., od svojeg nadležnog tijela zatražiti odobrenje izuzeća iz prijelaznog aranžmana. Nadležno tijelo može odlučiti da se ovaj članak ne primjenjuje na središnju drugu ugovornu stranu u odnosu na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, u prijelaznom razdoblju do 3. srpnja 2019.

Kada je takvo prijelazno razdoblje odobreno, središnja druga ugovorna strana ne može koristiti prava pristupa prema članku 36. ili ovom članku u odnosu na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za trajanje ovog prijelaznog aranžmana. Nadležno tijelo obavješćuje članove kolegija nadležnih tijela za središnju drugu ugovornu stranu i ESMA-u o odobrenju prijelaznog razdoblja. ESMA objavljuje popis svih obavijesti koje primi.

Kada je središnja druga ugovorna strana za koju je odobren prijelazni aranžman prema ovom stavku blisko povezana s jednim ili više mjesta trgovanja, ta mjesta trgovanja nemaju prava pristupa prema članku 36. ili ovom članku u odnosu na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za trajanje prijelaznog aranžmana.

Središnja druga ugovorna strana koja je dobila odobrenje za rad u razdoblju od tri godine prije stupanja na snagu, ali je oblikovana spajanjem ili stjecanjem koje uključuje barem jednu središnju drugu ugovornu stranu ovlaštenu prije tog razdoblja, nije ovlaštena tražiti prijelazni aranžman iz ovog stavka.

6.   ESMA sastavlja nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

posebnih uvjeta prema kojima bi središnja druga ugovorna strana mogla uskratiti zahtjev za pristupom, uključujući predviđeni volumen transakcija, broj i vrste korisnika, režime za upravljanje operativnim rizikom i složenošću ili druge čimbenike koji stvaraju prekomjeran rizik;

(b)

uvjeta pod kojima središnja druga ugovorna strana mora odobriti pristup, uključujući povjerljivost informacija vezanih uz financijske instrumente danih na raspolaganje tijekom razvojne faze, nediskriminirajuću i transparentnu osnovu u pogledu naknada za poravnanje, zahtjeve za instrumente osiguranja i operativne maržne zahtjeve

(c)

uvjeta pod kojima će odobravanje pristupa ugroziti nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili štetno utjecati na sistemski rizik;

(d)

postupka za podnošenje obavijesti prema stavku 5.;

(e)

uvjeta za nediskriminirajuće postupanje u pogledu toga kako se tretiraju ugovori kojima se trguje na tom mjestu trgovanja s obzirom na zahtjeve za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora i međusobno kolateraliziranje s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 36.

Nediskriminirajući pristup mjestu trgovanja

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 8. Uredbe (EU) br. 648/2012, mjesto trgovanja na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi daje na raspolaganje izvore podataka o trgovanju kojima raspolaže, uključujući u vezi s naknadama vezanima uz pristup, zahtjevima bilo kojoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s odobrenjem za rad ili priznatoj Uredbom (EU) br. 648/2012 koja želi poravnati transakcije s financijskim instrumentima i koje su izvršene na tom mjestu trgovanja. Ovaj zahtjev ne primjenjuje se na ugovore o izvedenicama koji već podliježu obvezama pristupa prema članku 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Mjesto trgovanja nije vezano ovim člankom ako je usko povezano sa središnjom drugom ugovornom stranom koja je izdala obavijest da se izuzima iz prijelaznog aranžmana prema članku 35. stavku 5.

2.   Zahtjev za pristup mjestu trgovanja središnja druga ugovorna strana službeno predaje mjestu trgovanja, relevantnom nadležnom tijelu i nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane.

3.   Središnja druga ugovorna strana daje pisani odgovor središnjoj drugoj ugovornoj strani u roku od tri mjeseca u slučaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, te u roku od šest mjeseci u slučaju izvedenica kojima se trguje na burzi, kojim odobrava pristup, pod uvjetom da je mjerodavno nadležno tijelo odobrilo pristup prema stavku 4., ili kojim ga uskraćuje. Mjesto trgovanja može uskratiti pristup jedino po uvjetima navedenima u stavku 6. točki (a). Ako se pristup uskrati, mjesto trgovanja u svojem odgovoru mora navesti sve razloge tome i o svojoj odluci u pisanom obliku obavijestiti svoje nadležno tijelo. Ako je središnja druga ugovorna strana uspostavljena u drugoj državi članici od mjesta trgovanja, mjesto trgovanja također izdaje takvu obavijest i razloge nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane. Mjesto trgovanja omogućuje pristup u roku od tri mjeseca nakon davanja pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.

4.   Nadležno tijelo mjesta trgovanja ili ono središnje druge ugovorne strane, središnjoj drugoj ugovornoj strani odobrava pristup mjestu trgovanja samo ako takav pristup:

(a)

ne bi zahtijevao ugovor o međudjelovanju, u slučaju izvedenica koje nisu OTC izvedenice prema članku 2. stavku 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.; ili

(b)

ne bi ugrozio nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta, osobito zbog fragmentacije likvidnosti, a mjesto trgovanja je uspostavilo primjerene mehanizme za prevenciju takve fragmentacije, ili ne bi štetno utjecao na sistemski rizik.

Nijedna odredba iz točke (a) prvog podstavka ne sprečava odobravanje pristupa pri čemu zahtjev iz stavka 2. zahtijeva međudjelovanje, pri čemu su mjesto trgovanja i sve strane ugovora o međudjelovanju središnje druge ugovorne strane suglasni s ugovorom i pri čemu rizike koji proizlaze iz pozicije između središnjih drugih ugovornih strana i kojima je središnja druga ugovorna strana izložena osigurava treća strana.

Kada je potreba za ugovorom o međudjelovanju razlog ili dio razloga za odbijanje zahtjeva, mjesto trgovanja će savjetovati središnju drugu ugovornu stranu i obavijestiti ESMA-u koje središnje druge ugovorne strane imaju pristup mjestu trgovanja te će ESMA objaviti te informacije kako bi investicijska društva mogla odlučiti o ostvarivanju svojih prava prema članku 37. Direktive 2014/65/EU poštujući te središnje druge ugovorne strane, radi olakšavanja alternativnih mehanizama pristupa.

Ako nadležno tijelo odbije pristup svoju odluku izdaje u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 2. te drugom nadležnom tijelu, mjestu trgovanja i središnjoj drugoj ugovornoj strani navodi sve razloge tome, uključujući dokaze na kojima je utemeljena odluka.

5.   U pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi, mjesto trgovanja koje padne ispod relevantnog praga u kalendarskoj godini koja prethodi stupanju na snagu ove Uredbe može, prije početka primjene ove Uredbe, obavijestiti ESMA-u i svoje nadležno tijelo da ne želi biti vezano ovim člankom za izvedenice kojima se trguje na burzi koje su uključene u taj prag, za razdoblje od trideset mjeseci od primjene ove Uredbe. Mjesto trgovanja koje ostaje ispod relevantnog praga u svakoj godini unutar tog razdoblja od 30 mjeseci ili dulje može, na kraju tog razdoblja, obavijestiti ESMA-u i svoje nadležno tijelo da i dalje ne želi biti vezano ovim člankom za sljedećih trideset mjeseci. Ako je izdana obavijest, mjesto trgovanja ne može koristiti prava pristupa iz članka 35. ili ovog članka za izvedenice kojima se trguje na burzi koje su uključene u relevantni prag, za vrijeme trajanja izuzeća. ESMA objavljuje popis svih obavijesti koje primi.

Relevantni prag za izuzeće je godišnji zamišljeni iznos od 1 000 000 milijuna eura kojim se trguje. Zamišljeni iznos spaja se u jedan iznos i uključuje sve transakcije izvedenica kojima se trguje na burzi koje su zaključene prema pravilima mjesta trgovanja.

Ako je mjesto trgovanja dio grupe koja je blisko povezana, prag se izračunava dodavanjem godišnjeg zamišljenog iznosa kojim se trguje na svim mjestima trgovanja u grupi kao cjelini u Uniji.

Kada je mjesto trgovanja koje je izdalo obavijest prema ovom stavku blisko povezano s jednom ili više središnjih drugih ugovornih strana, te središnje druge ugovorne strane nemaju prava pristupa prema članku 35. ili ovom članku u odnosu na izvedenice kojima se trguje na burzi unutar relevantnog praga, za trajanje izuzeća.

6.   ESMA sastavlja nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

posebnih uvjeta pod kojima bi mjesto trgovanja moglo uskratiti zahtjev za pristupom, uključujući predviđeni volumen transakcija, broj korisnika, režime za upravljanje operativnim rizikom i složenošću ili druge čimbenike koji stvaraju značajan prekomjeran rizik;

(b)

uvjeta pod kojima se pristup odobrava, uključujući povjerljivost informacija danih na raspolaganje vezanih za financijske instrumente tijekom razvojne faze te nediskriminirajuću i transparentnu osnovu u pogledu naknada u vezi s pristupom;

(c)

uvjeta pod kojima će odobravanje pristupa ugroziti nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili štetno utjecati na sistemski rizik;

(d)

postupka za izdavanje obavijesti prema stavku 5., uključujući daljnji opis izračuna zamišljenog iznosa i metodu prema kojoj ESMA može provjeriti izračun volumena i odobriti pravo izuzeća.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 37.

Nediskriminirajući pristup licenciranju referentnih vrijednosti i obveza licenciranja

1.   Ako se vrijednost bilo kojeg financijskog instrumenta računa prema referentnoj vrijednosti, osoba koja ima vlasnička prava na referentnu vrijednost osigurava da središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja u svrhu trgovanja i poravnanja imaju dozvolu za nediskriminirajući pristup:

(a)

relevantnoj cijeni i izvorima podataka te informacijama o sastavu, metodologiji i cijeni te referentne vrijednosti za potrebe poravnanja i trgovanja; i

(b)

licencijama.

Licencija koja uključuje pristup informacijama odobrava se na korektnoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi unutar tri mjeseca nakon zahtjeva središnje druge ugovorne strane ili mjesta trgovanja.

Pristup se odobrava po razumnoj komercijalnoj cijeni uzimajući u obzir cijenu po kojoj je dopušten pristup referentnoj vrijednosti ili su prava intelektualnog vlasništva pod jednakim uvjetima licencirana drugoj središnjoj ugovornoj strani, mjestu trgovanja ili bilo kojoj povezanoj osobi za potrebe poravnanja ili trgovanja. Različite cijene mogu se naplatiti različitim središnjim drugim ugovornim stranama, mjestima trgovanja ili bilo kojoj povezanoj osobi samo uz objektivno opravdanje uzimajući u obzir opravdane komercijalne razloge poput količine, područja primjene ili područja tražene uporabe.

2.   Ako se nova referentna vrijednost ustanovi nakon 3. siječnja 2017., obveza licenciranja započinje najkasnije 30 mjeseci nakon što započne trgovanje financijskim instrumentom koji se poziva na tu referentnu vrijednost ili se on uvrsti za trgovanje. Ako osoba koja ima vlasnička prava na novu referentnu vrijednost posjeduje postojeću referentnu vrijednost, ona mora utvrditi da, u usporedbi s bilo kojom takvom postojećom referentnom vrijednošću, nova referentna vrijednost ispunjava sljedeće kumulativne kriterije:

(a)

nova referentna vrijednost nije kopija ili prilagodba nijedne takve postojeće referentne vrijednosti i metodologija nove referentne vrijednosti, uključujući pripadajuće podatke, značajno se razlikuje od bilo koje takve postojeće referentne vrijednosti; i

(b)

nova referentna vrijednost nije zamjena ni za jednu takvu postojeću referentnu vrijednost.

Ovaj stavak ne dovodi u pitanje primjenu pravila tržišnog natjecanja, osobito članke 101. i 102. UFEU-a.

3.   Središnja druga ugovorna strana, mjesta trgovanja ili povezani subjekti ne smiju sklapati sporazume s ponuditeljima referentne vrijednosti čiji bi učinak bio ili:

(a)

spriječiti drugu središnju drugu ugovornu stranu ili mjesto trgovanja od dobivanja pristupa takvim informacijama ili pravima navedenima u stavku 1.; ili

(b)

spriječiti drugu središnju drugu ugovornu stranu ili mjesto trgovanja od dobivanja pristupa takvoj licenciji, kako je navedeno u stavku 1.

4.   ESMA sastavlja nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje:

(a)

da informacije putem licenciranja budu dostupne prema stavku 1. točki (a) samo za korištenje središnje druge ugovorne strane ili mjesta trgovanja;

(b)

drugih uvjeta po kojima se dozvoljava pristup, uključujući povjerljivost pruženih informacija;

(c)

standarda koji pokazuju kako se može dokazati da je referentna vrijednost nova u skladu sa stavkom 2. točkama (a) i (b).

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 3. srpnja 2015.

Komisiji je dodijeljena ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 38.

Pristup za središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja trećih zemalja

1.   Mjesto trgovanja osnovano u trećoj zemlji može zatražiti pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani osnovanoj u Uniji jedino ako je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 28. stavkom 4. u vezi s tom trećom zemljom. Središnja druga ugovorna strana osnovana u trećoj zemlji može zatražiti pristup mjestu trgovanja u Uniji što podliježe priznavanju te središnje druge ugovorne strane prema članku 25. Uredbe (EU) br. 648/2012. Središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja osnovana u trećim zemljama mogu koristiti prava pristupa iz članaka 35. i 36. samo ako je Komisija donijela odluku u skladu sa stavkom 3. da pravni i nadzorni okvir treće zemlje pruža učinkovit istovrijedan sustav koji središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja koji su odobrenje za rad dobili od stranih pravnih sustava dopušta pristup središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima pristupa osnovanima u toj trećoj zemlji.

2.   Središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja osnovana u trećim zemljama mogu zatražiti licenciju i prava pristupa u skladu s člankom 37. samo ako je Komisija donijela odluku u skladu sa stavkom 3. ovog članka da pravni i nadzorni okvir te treće zemlje pruža učinkovit istovrijedan sustav koji središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja koji su odobrenje za rad dobili od stranih nadležnosti, na korektnoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi, dopušta pristup:

(a)

relevantnoj cijeni i izvorima podataka te informacijama o sastavu, metodologiji i cijeni referentnih vrijednosti za potrebe poravnanja i trgovanja; i

(b)

licencijama,

od osoba koje imaju vlasnička prava na referentne vrijednosti u toj trećoj zemlji.

3.   Komisija može donijeti odluku u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51., u kojoj navodi da pravni i nadzorni okvir treće zemlje osigurava da mjesto trgovanja ili središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad u toj trećoj zemlji ispunjava pravno obvezujuće zahtjeve koji su jednakovrijedni zahtjevima iz stavka 2. ovog članka i koji se učinkovito nadziru i provode u toj trećoj zemlji.

Pravni i nadzorni okvir treće zemlje smatra se jednakovrijednim ako taj okvir zadovoljava sljedeće uvjete:

(a)

mjesta trgovanja u toj trećoj zemlji podliježu odobrenju za rad te neprekidnom učinkovitom nadzoru i provedbi;

(b)

pruža učinkovit istovjetan sustav koji središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja koji su odobrenje za rad dobili od stranih pravnih sustava dopušta pristup središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima pristupa osnovanima u toj trećoj zemlji;

(c)

pravni i nadzorni okvir te treće zemlje pružaju učinkovit istovrijedan sustav koji središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja koji su odobrenje za rad dobili od stranih nadležnosti, na korektnoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi, dopušta pristup:

i.

relevantnoj cijeni i izvorima podataka te informacijama o sastavu, metodologiji i cijeni referentnih vrijednosti za potrebe poravnanja i trgovanja, i

ii.

licencijama,

od osoba koje imaju vlasnička prava na referentne vrijednosti u toj trećoj zemlji.

GLAVA VII.

NADZORNE MJERE ZA INTERVENCIJE U PODRUČJU PROIZVODA I POZICIJE

POGLAVLJE 1.

Nadzor proizvoda i intervencije

Članak 39.

Praćenje tržišta

1.   U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ESMA prati tržište za financijske instrumente koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.

2.   U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, ESMA prati tržište za strukturirane depozite koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.

3.   Nadležna tijela prate tržište za financijske instrumente i strukturirane depozite koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u njihovoj državi članici ili iz nje.

Članak 40.

Privremene ovlasti ESMA-e za intervencije

1.   U skladu s člankom 9. stavkom 5 Uredbe (EU) br. 1095/2010, ako su zadovoljeni uvjeti iz stavaka 2. i 3., ESMA u Uniji može privremeno zabraniti ili ograničiti:

(a)

stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih instrumenata ili financijskih instrumenata s određenim naznačenim obilježjima; ili

(b)

određene vrste financijskih aktivnosti ili praksi.

Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima, ili biti podložno iznimkama, koje odredi ESMA.

2.   ESMA donosi odluku iz stavka 1. samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

predložena mjera suočava se sa značajnom zabrinutošću o zaštiti ulagatelja ili prijetnjom urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta robe ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije;

(b)

regulatorni zahtjevi prema pravu Unije primjenjivi na relevantne financijske instrumente ili aktivnosti ne suočavaju se s prijetnjom;

(c)

nadležno tijelo ili nadležna tijela nisu poduzeli mjere za suočavanje s prijetnjom ili mjere koje su poduzete ne suočavaju se s prijetnjom na prikladan način.

U slučaju kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, ESMA može nametnuti zabranu ili ograničenje na koje se upućuje u stavku 1. kao mjeru opreza prije nego što se financijski instrument ponudi, distribuira ili proda klijentima.

3.   Kada se poduzimaju mjere prema ovom članku, ESMA osigurava da mjera:

(a)

nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagatelje koji je neproporcionalan koristima mjere;

(b)

ne stvara rizik regulatorne arbitraže; i

(c)

da je poduzeta nakon savjetovanja s javnim tijelima nadležnima za nadzor, upravljanje i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EZ) br. 1234/2007, u slučaju da se mjera odnosi na poljoprivredne robne izvedenice.

Ako je nadležno tijelo ili su nadležna tijela poduzela mjeru prema članku 42., ESMA može poduzeti mjere iz stavka 1. bez izdavanja mišljenja navedenog u članku 43.

4.   Prije odlučivanja o poduzimanju mjere prema ovom članku, ESMA obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.

5.   ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest o svakoj odluci o poduzimanju bilo kakve mjere prema ovom članku. U obavijesti se navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju i navodi se rok od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu. Zabrana ili ograničenja primjenjuje se samo na mjere poduzete nakon što je stupilo na snagu.

6.   ESMA preispituje zabranu ili ograničenje nametnuto prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, a najmanje svaka tri mjeseca. Ako se zabrana ili ograničenje ne obnove nakon razdoblja od tri mjeseca, ono ističe.

7.   Mjere koje je donijela ESMA prema ovom članku imaju prednost pred bilo kakvim prethodnim mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo.

8.   Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirane akte kojima se određuju kriteriji i čimbenici o kojima ESMA treba voditi računa prilikom utvrđivanja kada postoji značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta robaili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije iz stavka 2. točke (a).

Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

(a)

stupanj složenosti financijskog instrumenta i vezu s vrstom klijenta kojemu je ponuđen i prodan;

(b)

veličinu ili zamišljenu vrijednost izdavanja financijskih instrumenata;

(c)

stupanj inovacije financijskog instrumenta, aktivnosti ili prakse;

(d)

polugu koju pruža financijski instrument ili praksa.

Članak 41.

Privremene ovlasti EBA-e za intervencije

1.   U skladu s člankom 9. stavkom 5 Uredbe (EU) br. 1093/2010, ako su zadovoljeni uvjeti iz stavaka 2. i 3., EBA u Uniji može privremeno zabraniti ili ograničiti:

(a)

stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih strukturiranih depozita ili strukturiranih depozita s određenim naznačenim obilježjima; ili

(b)

određene vrste financijskih aktivnosti ili praksi.

Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima ili biti podložno iznimkama koje određuje EBA.

2.   EBA donosi odluku iz stavka 1. samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

predložena mjera suočava se sa značajnom zabrinutošću o zaštiti ulagatelja ili prijetnjom urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije;

(b)

regulatorni zahtjevi prema pravu Unije primjenjivi na relevantni strukturirani depozit ili aktivnosti ne suočavaju se s prijetnjom;

(c)

nadležno tijelo ili nadležna tijela nisu poduzeli mjere za suočavanje s prijetnjom ili mjere koje su poduzete ne suočavaju se s prijetnjom na prikladan način.

U slučaju kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, EBA može nametnuti zabranu ili ograničenje na koje se upućuje u stavku 1. kao mjeru opreza prije nego se strukturirani depozit ponudi, distribuira ili proda klijentima.

3.   Kada se poduzimaju mjere prema ovom članku, EBA osigurava da mjera:

(a)

nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagatelje koji je neproporcionalan koristima mjere; [i[

(b)

ne stvara rizik regulatorne arbitraže.

Ako je nadležno tijelo ili su nadležna tijela poduzela mjeru prema članku 42., EBA može poduzeti mjere iz stavka 1. bez izdavanja mišljenja navedenog u članku 43.

4.   Prije odlučivanja o poduzimanju mjere prema ovom članku, EBA obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.

5.   EBA na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest o svakoj odluci o poduzimanju bilo kakve mjere prema ovom članku. U obavijesti se navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju i navodi se rok od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu. Zabrana ili ograničenja primjenjuje se samo na mjere poduzete nakon što je stupilo na snagu.

6.   EBA preispituje zabranu ili ograničenje nametnuto prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, a najmanje svaka tri mjeseca. Ako se zabrana ili ograničenje ne obnove nakon razdoblja od tri mjeseca, ono ističe.

7.   Mjere koje je donijela EBA prema ovom članku imaju prednost pred bilo kakvim prethodnim mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo.

8.   Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirane akte kojima se određuju kriteriji i čimbenici o kojima EBA treba voditi računa prilikom utvrđivanja kada postoji značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih te stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije iz stavka 2. točke (a).

Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

(a)

stupanj složenosti strukturiranog depozita i vezu s vrstom klijenta kojemu je ponuđen i prodan;

(b)

veličinu ili zamišljenu vrijednost izdavanja strukturiranih depozita;

(c)

stupanj inovacije strukturiranog depozita, aktivnosti ili prakse;

(d)

polugu koju pruža strukturirani depozit ili praksa.

Članak 42.

Intervencije nadležnih tijela u području proizvoda

1.   Nadležno tijelo može zabraniti ili ograničiti u toj državi članici ili iz nje sljedeće:

(a)

stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita ili financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita s određenim naznačenim obilježjima; ili

(b)

određene vrste financijskih aktivnosti ili praksi.

2.   Nadležno tijelo može poduzeti mjere iz stavka 1. ako je na temelju opravdanih razloga zadovoljen uvjet da:

(a)

ili

i.

financijski instrument, strukturirani depozit ili aktivnost ili praksa izaziva znatnu zabrinutost za zaštitu ulagatelja ili predstavlja prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta robe ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava unutar barem jedne države članice; ili

ii.

izvedenica ima štetan utjecaj na mehanizam formiranja cijene na temeljnom tržištu;

(b)

postojeći regulatorni zahtjevi prema pravu Unije koji su primjenjivi na financijski instrument, strukturirani depozit ili aktivnost ili praksu ne suočavaju se u dovoljnoj mjeri s rizicima iz točke (a) i to se pitanje ne bi moglo bolje riješiti unaprijeđenim nadzorom ni provedbom postojećih zahtjeva;

(c)

mjerom se proporcionalno vodi računa o naravi utvrđenih rizika, razini i strukturi relevantnih ulagatelja ili sudionika na tržištu i vjerojatan učinak mjere na ulagatelje i sudionike na tržištu koji mogu posjedovati, koristiti ili imati koristi od financijskog instrumenta, strukturiranog depozita ili aktivnosti ili prakse;

(d)

nadležno tijelo uredno je provelo savjetovanje s nadležnim tijelima u drugim državama članicama na koje bi mjera mogla imati znatan utjecaj;

(e)

mjera nema diskriminirajući učinak na usluge ili aktivnosti koje su pružene iz druge države članice; i

(f)

uredno je provelo savjetovanje s javnim tijelima nadležnima za nadzor, upravljanje i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EZ) br. 1234/2007, kada financijski instrument ili aktivnost ili praksa predstavljaju ozbiljnu prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu poljoprivrednih tržišta.

U slučaju kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, nadležno tijelo može nametnuti zabranu ili ograničenje na koje se upućuje u stavku 1. kao mjeru opreza prije nego što se financijski instrument ili strukturirani depozit ponudi, distribuira ili proda klijentima.

Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima ili biti podložno iznimkama koje određuje nadležno tijelo.

3.   Nadležno tijelo ne određuje zabranu ili ograničenje prema ovom članku osim ako, ne manje od jednog mjeseca prije stupanja na snagu mjere, nije pisanim ili nekim drugim putem dogovorenim između tijela obavijestilo sva nadležna tijela i ESMA-u o detaljima o:

(a)

financijskom instrumentu ili aktivnosti ili praksi na koje se predložena mjera odnosi;

(b)

točnoj naravi predložene zabrane ili ograničenja i kada se planira stupanje na snagu; te ako

(c)

dokazima na kojima je utemeljilo svoju odluku i prema kojima su zadovoljeni svi uvjeti iz stavka 2.

4.   U iznimnim slučajevima kada nadležno tijelo procijeni da je potrebno poduzeti hitne mjere prema ovom članku radi sprečavanja štete koja proizlazi iz financijskog instrumenta, strukturiranog depozita, praksi ili aktivnosti iz stavka 1., nadležno tijelo može poduzeti mjere na privremenoj osnovi izdajući pisanu obavijest ne manje od 24 sata prije stupanja na snagu mjere svim drugim nadležnim tijelima i ESMA-i ili, za strukturirane depozite, EBA-i, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji iz ovog članka i da je uz to jasno utvrđeno da razdoblje za izdavanje obavijesti od jednog mjeseca ne bi na odgovarajući način riješilo rizik ili prijetnju. Nadležno tijelo ne poduzima mjere na privremenoj osnovi dulje od tri mjeseca.

5.   Nadležno tijelo na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest o svakoj odluci o nametanju zabrane ili ograničenja iz stavka 1. U obavijesti se navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju, vremenskom roku od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu i dokazi po kojima su zadovoljeni svi uvjeti iz stavka 2. Zabrana ili ograničenje ne primjenjuje se u vezi s mjerama poduzetim nakon objavljivanja obavijesti.

6.   Nadležno tijelo povlači zabranu ili ograničenje ako uvjeti iz stavka 2. više nisu primjenjivi.

7.   Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirane akte kojima se određuju kriteriji i čimbenici koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir prilikom utvrđivanja postoji li značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta robe te stabilnosti financijskog sustava Unije unutar barem jedne države članice iz stavka 2. točke (a).

Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

(a)

stupanj složenosti financijskog instrumenta ili strukturiranog depozita i vezu s vrstom klijenta kojemu je ponuđen, distribuiran i prodan;

(b)

stupanj inovacije financijskog instrumenta ili strukturiranog depozita, aktivnosti ili prakse;

(c)

polugu koju pruža financijski instrument ili strukturirani depozit ili praksa;

(d)

u vezi s urednim funkcioniranjem i integritetom financijskih tržišta ili tržišta robe, veličinu ili zamišljeni iznos izdavanja financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita.

Članak 43.

Usklađivanje koje provodi ESMA i EBA

1.   ESMA ili, za strukturirane depozite, EBA imaju ulogu olakšavanja i usklađivanja u vezi s mjerom koju poduzimaju nadležna tijela prema članku 42. ESMA ili, za strukturirane depozite, EBA posebno osiguravaju da su mjere koje poduzima nadležno tijelo opravdane i proporcionalne te, prema potrebi, da su nadležna tijela pri njihovom donošenju imala dosljedan pristup.

2.   Nakon primanja informacije prema članku 42. o bilo kojoj mjeri koja se nameće prema tom članku, ESMA ili, za strukturirane depozite, EBA donosi odluku o tome jesu li zabrana ili ograničenje opravdani i proporcionalni. Ako ESMA ili, za strukturirane depozite, EBA smatra da je radi suočavanja s rizikom potrebno da druga nadležna tijela poduzmu mjeru, to se navodi u njezinu mišljenju. Mišljenje se objavljuje na mrežnoj stranici ESMA-e ili, za strukturirane depozite, EBA-e.

3.   Ako nadležno tijelo predloži poduzimanje mjere koja nije u skladu s mišljenjem koje je usvojila ESMA ili EBA prema članku 2. ili ako poduzme takvu mjeru, ili ako odbije poduzeti mjeru protivno tom mišljenju, odmah na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest u kojoj se iscrpno objašnjavaju razlozi takvog postupanja.

POGLAVLJE 2.

Pozicije

Članak 44.

Usklađivanje nacionalnih mjera za upravljanje pozicijama i ograničenja pozicija koje provodi ESMA

1.   ESMA ima ulogu olakšavanja i usklađivanja u vezi s mjerama koje poduzimaju nadležna tijela prema članku 69. stavku 2. točkama (o) i (p) Direktive 2014/65/EU. ESMA posebno osigurava da nadležna tijela imaju dosljedan pristup u pogledu toga kada se te ovlasti izvršavaju, naravi i opsegu nametnutih mjera te trajanju i slijednih radnji za sve mjere.

2.   Nakon primanja obavijesti o bilo kojoj mjeri prema članku 79. stavku 5. Direktive 2014/65/EU, ESMA bilježi mjeru i njezine razloge. U vezi s mjerama poduzetima u skladu s člankom 69. stavkom 2. točkama (o) ili (p) Direktive 2014/65/EU, na svojoj internetskoj stranici održava i objavljuje bazu podataka sa sažecima o mjerama koje su na snazi, uključujući podatke o dotičnoj osobi, primjenjivom financijskom instrumentu, sva ograničenja na veličinu pozicija koji svaka osoba može u bilo kojem trenutku imati, sve iznimke u skladu s člankom 57. Direktive 2014/65/EU i razloge tome.

Članak 45.

Ovlasti ESMA-e za upravljanje pozicijama

1.   ESMA u skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ako su oba uvjeta iz stavka 2. zadovoljeni, poduzima jednu ili više sljedećih mjera:

(a)

od svih osoba traži sve relevantne informacije u vezi s veličinom i namjenom pozicije ili izloženosti nastale zaključenjem izvedenice;

(b)

nakon analize dobivenih podataka u skladu s točkom (a), traži od tih osoba da smanje veličinu ili uklone pozicije ili izloženost u skladu s delegiranim aktima iz stavka 10.točke (b);

(c)

kao krajnje rješenje, ograničava mogućnost osoba da zaključe robnu izvedenicu.

2.   ESMA donosi odluku iz stavka 1. samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)

mjere navedene stavku 1. odnose se na prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta, uključujući tržišta robnih izvedenica u skladu s ciljevima iz članka 57. stavka 1.Direktive 2014/65/EU i uključujući u vezi s načinima isporuke fizičke robe, ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskih sustava Unije;

(b)

nadležno tijelo ili nadležna tijela nisu poduzela mjere za suočavanje s prijetnjom ili mjere poduzete ne suočavaju se s prijetnjom na dostatan način;

ESMA provodi procjenu ispunjavanja uvjeta iz ovog stavka, prvog podstavka, točaka (a) i (b) u skladu s kriterijima i čimbenicima predviđenim u delegiranim aktima iz stavka 10. točke (a) ovog članka.

3.   Kada poduzima mjere iz stavka 1., ESMA osigurava da mjera:

(a)

značajno odgovara na prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta, uključujući tržišta robnih izvedenica u skladu s ciljevima iz članka 57. stavka 1. Direktive 2014/65/EU i uključujući u vezi s načinom isporuke fizičke robe, ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije ili znatno unapređuje sposobnost nadležnih tijela da nadziru prijetnju, u skladu s kriterijima i čimbenicima utvrđenima delegiranim aktima iz stavka 10. točke (a) ovog članka;

(b)

ne stvara rizik regulatorne arbitraže u skladu sa stavkom 10. točkom (c) ovog članka;

(c)

nema nijedan od navedenih štetnih učinaka na učinkovitost financijskih tržišta koji je neproporcionalan koristima mjere: smanjenje likvidnosti tih tržišta, ograničavajući uvjete za smanjenje rizika koji je u izravnoj vezi s tržišnom aktivnosti nefinancijske druge ugovorne strane, ili stvaranje nesigurnosti za sudionike na tržištu.

2011/0296 (COD)ESMA se savjetuje s Agencijom za suradnju energetskih regulatora osnovanom u okviru Uredbe (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (29) prije poduzimanja bilo koje mjere povezane s veleprodajnim energetskim proizvodima.

ESMA se savjetuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor, upravljanje i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EZ) br. 1234/2007, prije poduzimanja bilo koje mjere povezane s poljoprivrednim robnim izvedenicama.

4.   Prije odlučivanja o poduzimanju ili obnovi bilo koje mjere iz stavka 1., ESMA obavješćuje relevantna nadležna tijela o mjeri koju predlaže. U slučaju zahtjeva iz stavka 1. točaka (a) ili (b) obavijest sadrži pojedinosti o osobi ili osobama kojima je upućena te pojedinosti i razloge tome. U slučaju mjere prema iz stavka 1. točke (c) obavijest sadrži pojedinosti o relevantnoj osobi, primjenjivim financijskim instrumentima, relevantnim kvantitativnim mjerama kao što je maksimalna veličina pozicije na koje dotična osoba može stupiti ili koje može zauzimati tijekom određenog razdoblja i razlozima tome.

5.   Obavijest se izdaje u roku od 24 sata prije nego što mjera treba stupiti na snagu ili biti obnovljena. U iznimnim okolnostima ESMA može izdati obavijest u roku kraćem od 24 sata prije no što mjera treba stupiti na snagu u slučajevima kada nije moguće izdati obavijest u roku od 24 sata.

6.   ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest o svakoj odluci nametanja ili obnavljanja bilo koje mjere iz stavka 1.točke (c). Obavijest sadrži pojedinosti o relevantnoj osobi, primjenjivim financijskim instrumentima, relevantnim kvantitativnim mjerama kao što je maksimalna veličina pozicije na koji dotična osoba može stupiti i razlozima tome.

7.   Mjera iz stavka 1. točke (c) stupa na snagu kada je obavijest objavljena ili u trenutku određenom u obavijesti poslije njezina objavljivanja i primjenjuje se samo na transakciju zaključenu nakon što je mjera stupila na snagu.

8.   ESMA preispituje mjere iz stavka 1. točke (c) u odgovarajućim vremenskim intervalima, a najmanje svaka tri mjeseca. Ako se mjera ne obnovi nakon ta tri mjeseca, ona ističe. Stavci od 2. do 8. također se primjenjuju na obnavljanje mjera.

9.   Mjera koju je donijela ESMA prema ovom članku ima prednost pred bilo kojom prethodnom mjerom koje je poduzelo nadležno tijelo prema članku 69. stavku 2. točkama (o) ili (p) Direktive 2014/65/EU.

10.   Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju kriteriji i čimbenici za određivanje:

(a)

postojanja prijetnje urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta, uključujući tržišta robnih izvedenica u skladu s ciljevima iz članka 57. stavka 1. Direktive 2014/65/EU i uključujući u vezi s aranžmanom za isporuke fizičke robe, ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije kako je navedeno u stavku 2. točki (a), uzimajući u obzir stupanj do kojeg se pozicije koriste za zaštitu pozicija za fizičku robu ili ugovora za robu te stupanj prema kojem su određene cijene na pripadajućim tržištima u odnosu na cijene robnih izvedenica;

(b)

primjerenog smanjenja pozicije ili izloženosti nastale zaključenjem izvedenice iz stavka 1. točke (b) ovog članka;

(c)

stanja iz kojeg može proizaći rizik regulatorne arbitraže iz stavka 3. točke (b) ovog članka.

Ti kriteriji i čimbenici uzimaju u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda iz članka 57. stavka 3.a Direktive 2014/65/EU i razlikuju između situacija u kojima ESMA poduzima mjere zbog toga što nadležno tijelo nije djelovalo i situacija u kojima se ESMA suočava s dodatnim rizikom s kojim se nadležno tijelo nije moglo suočiti u skladu s člankom 69. stavkom 2. točkama (j) ili (o) Direktive 2014/65/EU.

GLAVA VIII.

PRUŽANJE USLUGA I OBAVLJANJE AKTIVNOSTI DRUŠTAVA IZ TREĆIH ZEMALJA PUTEM PODRUŽNICE ILI BEZ NJE, KOJA DJELUJU U SKLADU S ODLUKOM O JEDNAKOVRIJEDNOSTI

Članak 46.

Opće odredbe

1.   Društvo iz treće zemlje može pružati investicijske usluge ili obavljati investicijske aktivnosti s pomoćnim aktivnostima ili bez njih kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima u smislu odjeljka I. Priloga II. Direktivi 2014/65/EU osnovanim diljem Unije bez osnivanja podružnice samo ako je registrirano u registru društava iz trećih zemalja koji vodi ESMA u skladu s člankom 47.

2.   ESMA unosi u registar društvo iz treće zemlje koje je zatražilo odobrenje za pružanje investicijskih usluga ili obavljanje aktivnosti diljem Unije u skladu sa stavkom 1. samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a)

Komisija je donijela odluku u skladu s člankom 47. stavkom 1.;

(b)

društvo ima odobrenje za pružanje investicijskih usluga ili aktivnosti koje želi pružati u Uniji u nadležnosti prema mjestu gdje se nalazi njegova središnja uprava i podliježe djelotvornom nadzoru i provedbi čime se osigurava potpuno poštovanje zahtjeva koji se primjenjuju u toj trećoj zemlji;

(c)

sporazumi o suradnji uspostavljeni su u skladu sa člankom 47. stavkom 2.;

3.   Ako je društvo iz treće zemlje registrirano u skladu s ovim člankom, države članice ne smiju nametnuti nikakve dodatne uvjete društvu iz treće zemlje u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom ili Direktivom 2014/65/EU i jednako tako ne smiju staviti društva iz trećih zemalja u povoljniji položaj od društava iz Unije.

4.   Društvo iz treće zemlje iz stavka 1. dostavlja svoj zahtjev ESMA-i nakon što je Komisija donijela odluku iz članka 47. kojom se utvrđuje da je pravni i nadzorni okvir treće zemlje u kojem društvo iz treće zemlje ima odobrenje za rad istovjetan zahtjevima opisanim u članku 47. stavku 1.

Društvo iz treće zemlje koje podnosi zahtjev ESMA-i daje sve informacije potrebne za njegovu registraciju. U roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva ESMA ocjenjuje je li zahtjev potpun. Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok u kojem društvo iz treće zemlje koje podnosi zahtjev treba dostaviti dodatne informacije.

Odluka o registraciji temelji se na uvjetima utvrđenima u stavku 2.

U roku od 180 radnih dana od predaje potpunog zahtjeva, ESMA u pisanom obliku s potpuno obrazloženim objašnjenjem obavješćuje društvo iz treće zemlje koje podnosi zahtjev a je li registracija dozvoljena ili odbijena.

Države članice mogu dopustiti društvima iz treće zemlje pružanje investicijskih usluga ili obavljanje investicijskih aktivnosti zajedno s pomoćnim uslugama kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima u smislu odjeljka I. Priloga II. Direktivi 2014/65/EU na njihovim državnim područjima u skladu s nacionalnim pravom, ako ne postoji odluka Komisije u skladu s člankom 47. točkom 1. ili ako takva odluka više nije na snazi.

5.   Društvo iz treće zemlje koje pruža usluge u skladu s ovim člankom prije nego što pruži bilo kakve investicijske usluge obavješćuje klijente koji su osnovani u Uniji da nisu ovlašteni pružati usluge klijentima koji nisu prihvatljive druge ugovorne strane i profesionalnim ulagateljima u smislu odjeljka I. Priloga I. Direktivi 2014/65/EU i da ne podliježu nadzoru u Uniji. Navode ime i adresu nadležnog tijela odgovornog za nadzor u trećoj zemlji.

Informacije iz prvog podstavka dostavljaju se u pisanom obliku i na istaknut način.

Države članice osiguravaju da se ovaj članak ne primjenjuje na pružanje investicijskih usluga ili aktivnosti od strane društva iz treće zemlje, kada kvalificirani nalogodavatelj ili profesionalni ulagatelj u smislu odjeljka I. Priloga II. Direktivi 2014/65/EU koji ima poslovni nastan ili koji se nalazi u Uniji, isključivo na svoju inicijativu zatraži pružanje takve usluge ili aktivnosti od strane društva iz treće zemlje uključujući odnos koji je u posebnoj vezi s pružanjem te usluge ili aktivnosti. Inicijative tih klijenata ne daju društvu iz treće zemlje pravo da tome pojedincu nudi nove kategorije investicijskih proizvoda ili usluga.

6.   Društva iz trećih zemalja koja pružaju usluge ili obavljaju aktivnosti u skladu s ovim člankom prije pružanja bilo kakve usluge ili obavljanja bilo kakve aktivnosti u vezi s klijentom koji ima poslovni nastan u Uniji ponudit će da bilo kakve sporove koji se odnose te usluge i aktivnosti predaju u nadležnost sudu ili arbitražnom sudu u nekoj od država članica.

7.   ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se navode informacije koje društvo iz treće zemlje koje podnosi zahtjev mora dostaviti ESMA-i u svojem zahtjevu za registraciju u skladu sa stavkom 4. i format informacija koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 5.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 3. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 47.

Odluka o jednakovrijednosti

1.   Komisija može donijeti odluku u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51. stavka 2. u vezi s trećom zemljom ako pravni i nadzorni aranžmani te treće zemlje osiguravaju da društva kojima je izdano odobrenje za rad u toj trećoj zemlji ispunjavaju pravno obvezujuće uvjete koji imaju učinke jednakovrijedne uvjetima iz ove Uredbe, Direktive (EU) br. 2013/36/EU i Direktive 2014/65/EU i njihovih provedbenih mjera usvojenih u skladu s ovom Uredbom i tim direktivama te ako pravni okvir te treće zemlje pruža učinkovit jednakovrijedan sustav za priznavanje investicijskih društava koja su odobrenje za rad dobila od pravnih sustava treće zemlje.

Može se smatrati da bonitetni okvir i okvir poslovnog ponašanja treće zemlje ima jednakovrijedan učinak ako taj okvir zadovoljava sljedeće uvjete:

(a)

društva koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti u tim trećim zemljama podliježu odobrenju za rad te neprekidnom djelotvornom nadzoru i provedbi;

(b)

društva koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti u tim trećim zemljama ispunjavaju uvjete adekvatnosti kapitala i odgovarajućih zahtjeva koji se primjenjuju na dioničare i članove njihovog upravljačkog tijela;

(c)

društva koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti ispunjavaju odgovarajuće organizacijske uvjete u području unutarnjih kontrolnih funkcija;

(d)

društva koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti podliježu odgovarajućim pravilima poslovnog ponašanja;

(e)

osigurava transparentnost i integritet tržišta sprečavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem

2.   ESMA utvrđuje aranžmane za suradnju s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji pravni i nadzorni okviri nisu priznati stvarno jednakovrijednima u skladu sa stavkom 1. Takvim aranžmanima određuje se barem sljedeće:

(a)

mehanizam razmjene informacija između ESMA-e i relevantnih nadležnih tijela, uključujući pristup informacijama koje traži ESMA vezanima uz društva koja nisu iz Unije, a imaju odobrenje za rad u trećim zemljama;

(b)

mehanizam brzog obavješćivanja ESMA-e ako nadležno tijela treće zemlje smatra da društvo iz treće zemlje koje nadzire, a ESMA ga je upisala u registar iz članka 48., krši uvjete pod kojima je dano odobrenje za rad ili drugi propis kojeg je obvezan poštovati;

(c)

postupke koji se odnose na koordiniranje nadzornih aktivnosti, uključujući, kada je to primjereno, neposredne nadzore.

3.   Društvo iz treće zemlje osnovano u državi čiji se pravni i nadzorni okvir smatraju stvarno jednakovrijednim u skladu sa stavkom 1. koje ima odobrenje za rad u skladu s člankom 39. Direktive 2014/65/EU može sukladno odobrenju za rad pružati usluge i aktivnosti kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima u smislu odjeljka I. Priloga II. Direktivi 2014/65/EU u drugim državama članicama Unije bez osnivanja novih podružnica. U tu svrhu, ono se usklađuje sa zahtjevima za informacijama za prekogranično pružanje usluga i aktivnosti u članku 34. Direktive 2014/65/EU.

Podružnica i dalje podliježe nadzoru države članice u kojoj je osnovana u skladu s člankom 39. Direktive 2014/65/EU. Međutim, i ne dovodeći u pitanje obveze suradnje utvrđene Direktivom 2014/65/EU, nadležno tijelo države članice u kojoj je osnovana podružnica i nadležno tijelo države članice domaćina mogu sklopiti razmjerne sporazume o suradnji kako bi osigurali da podružnica društva iz treće zemlje koja pruža investicijske usluge unutar Unije pruža odgovarajuću razinu zaštite ulagatelja.

4.   Društvo iz treće zemlje više ne može koristiti prava iz članka 46. stavka 1. ako Komisija donese odluku u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51. stavka 2. povlačeći svoju odluku iz stavka 1. ovog članka u odnosu na tu treću zemlju.

Članak 48.

Registar

ESMA vodi registar društava iz trećih zemalja koja imaju dozvolu za pružanje investicijskih usluga ili vršenje investicijskih aktivnosti u Uniji u skladu s člankom 46. Registar je javno dostupan na internetskoj stranici ESMA-e i sadrži informacije o uslugama i aktivnostima koje društva iz trećih zemalja smiju ili obavljati te podatke o nadležnom tijelu odgovornom za provođenje nadzora u trećoj zemlji.

Članak 49.

Oduzimanje registracije

1.   ESMA oduzima registraciju društva iz treće zemlje iz registra ustrojenog u skladu s člankom 48. u sljedećim slučajevima:

(a)

kada ESMA na osnovi dokumentiranih dokaza ima dobro utemeljene razloge vjerovati da društvo iz treće zemlje prilikom pružanja investicijskih usluga i aktivnosti u Uniji djeluje na način koji očito šteti interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta; ili

(b)

kada ESMA na osnovi dokumentiranih dokaza ima dobro utemeljene razloge vjerovati da društvo iz treće zemlje prilikom pružanja investicijskih usluga i aktivnosti u Uniji djeluje na način koji ozbiljno krši odredbe koje su na njega primjenjive u trećoj zemlji i na temelju kojih je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 47. stavkom 1.;

(c)

kada je ESMA uputila predmet nadležnom tijelu treće zemlje i to nadležno tijelo treće zemlje nije poduzelo odgovarajuće mjere potrebne za zaštitu ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta u Uniji ili nije dokazalo da dotično društvo iz treće zemlje usklađeno sa zahtjevima koje se na njega primjenjuju u trećoj zemlji; te ako

(d)

kada je ESMA nadležno tijelo treće zemlje obavijestila o svojoj namjeri oduzimanja registracije društva iz treće zemlje najmanje 30 dana prije oduzimanja registracije.

2.   ESMA bez odgode obavješćuje Komisiju o svakoj mjeri donesenoj u skladu sa stavkom 1. te svoju odluku objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

3.   Komisija ocjenjuje nastavljaju li u odnosu na dotičnu treću zemlju važiti uvjeti pod kojima je donesena odluka u skladu s člankom 47. stavkom 1.

GLAVA IX.

DELEGIRANI I PROVEDBENI AKTI

POGLAVLJE 1.

Delegirani akti

Članak 50.

Izvršavanje ovlasti delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavka 2. i 3., članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavka 10. i 12. dodjeljuje se na neodređeno vrijeme počevši od 2. srpnja 2014.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavka 2. i 3., članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavka 10. i 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je naveden u odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3.,