22.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 153/1

(1)

Financijska kriza iz 2007. i 2008. otkrila je značajne nedostatke u financijskom nadzoru, kako u pojedinačnim slučajevima, tako i u odnosu na cjelokupan financijski sustav. Nadzorni modeli na nacionalnoj razini zaostali su za financijskom globalizacijom te integriranom i međusobno povezanom realnošću europskih financijskih tržišta na kojima mnoge financijske institucije posluju na prekograničnoj osnovi. Kriza je razotkrila nedostatke u područjima suradnje, koordinacije, dosljedne primjene prava Unije i povjerenja između nacionalnih nadležnih tijela.

(2)

U brojnim rezolucijama donesenima prije i tijekom financijske krize Europski parlament pozvao je na stvaranje integriranijeg europskog nadzora kako bi se osigurali istinski jednaki uvjeti za sve sudionike na razini Unije i kako bi takav nadzor odrazio rastuću integraciju financijskih tržišta u Uniji, posebno u svojim rezolucijama od 13. travnja 2000. o Komunikaciji Komisije o provedbi okvira za financijska tržišta: Akcijski plan od 21. studenoga 2002. o pravilima bonitetnog nadzora u Europskoj uniji, od 11. srpnja 2007. o politici financijskih usluga (2005.–2010.) – Bijela knjiga, od 23. rujna 2008. s preporukama Komisiji o spekulativnim fondovima i vlasničkim ulaganjima koja ne kotiraju na burzi, od 9. listopada 2008. s preporukama Komisiji o daljnjim aktivnostima u vezi s Lamfalussyjevim postupkom: buduća struktura nadzora i u svojim stajalištima od 22. travnja 2009. o izmijenjenom prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i od 23. travnja 2009. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o agencijama za kreditni rejting.

(3)

U studenome 2008. Komisija je od Skupine na visokoj razini na čelu sa Jacquesom de Larosièreom zatražila izradu preporuka za jačanje europskih sustava nadzora radi bolje zaštite građana Unije i ponovne izgradnje povjerenja u financijski sustav. U svojem konačnom izvješću predstavljenom 25. veljače 2009. („de Larosièreovo izvješće”), Skupina na visokoj razini preporučila je jačanje nadzornog okvira radi smanjivanja rizika i težine budućih financijskih kriza. Preporučila je dalekosežne reforme nadzorne strukture financijskog sektora unutar Unije. U de Larosièreovom izvješću također je preporučeno osnivanje Europskog sustava financijskog nadzora, koji bi se sastojao od triju europskih nadzornih tijela, odnosno od po jednog tijela za svaki od sljedećih sektora: bankarstvo, vrijednosni papiri te osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, kao i od Europskog vijeća za sistemske rizike.

(4)

Financijska je stabilnost preduvjet da bi realno gospodarstvo osiguravalo radna mjesta, kreditiranje i rast. Financijska kriza otkrila je ozbiljne nedostatke u području financijskog nadzora kojim nisu predviđena štetna makrobonitetna kretanja niti je spriječena akumulacija prekomjernih rizika u financijskom sustavu.

(5)

U zaključcima nakon svojeg sastanka održanog 18. i 19. lipnja 2009. Europsko vijeće preporučilo je osnivanje europskog sustava financijskih nadzornih tijela koji bi se sastojao od triju novih europskih nadzornih tijela. Također je preporučilo da bi sustav za cilj trebao imati unapređenje kvalitete i dosljednosti nacionalnog nadzora, jačanje nadzora prekograničnih grupa, uspostavljanje jedinstvenog europskog pravilnika koji bi se primjenjivao na sve financijske institucije na unutarnjem tržištu. Naglasilo je da bi europska nadzorna tijela („ESA-e”) također trebala imati nadzorne ovlasti nad agencijama za kreditni rejting i pozvalo Komisiju da pripremi konkretne prijedloge o tome kako bi Europski sustav financijskog nadzora („ESFS”) mogao imati važnu ulogu u kriznim situacijama.

(6)

Europski parlament i Vijeće donijeli su 2010. tri uredbe kojima se uspostavljaju ESA-e: Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Uredbu (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) („EIOPA”) i Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) („ESMA”) kao dio ESFS-a.

(7)

Kako bi se postiglo uspješno djelovanje ESFS-a, potrebno je izvršiti izmjene zakonodavnih akata Unije u području djelovanja triju ESA-a. Te se promjene odnose na definiciju opsega određenih ovlasti ESA-a, integraciju određenih ovlasti u postojećim postupcima uspostavljenima u relevantnim zakonodavnim aktima Unije te izmjene kojima se osigurava nesmetano i djelotvorno funkcioniranje ESA-a u kontekstu ESFS-a

(8)

Osnivanje ESA-a trebalo bi stoga biti popraćeno izradom jedinstvenog pravilnika radi osiguravanja dosljednog usklađivanja i jedinstvene primjene i time doprinijeti još učinkovitijem funkcioniranju unutarnjeg tržišta i učinkovitijoj provedbi nadzora na mikrorazini. Uredbama o osnivanju ESFS-a predviđa se da ESA-e mogu izraditi nacrte tehničkih standarda u područjima koja su posebno uređena relevantnim zakonodavstvom, koji se podnose Komisiji na donošenje u skladu s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) putem delegiranih ili provedbenih akata. S obzirom na to da je Direktivom 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđena prva skupina takvih područja, ovom bi se Direktivom trebala utvrditi daljnja skupina područja, posebno za direktive 2003/71/EZ i 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), za Uredbu (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i za uredbe (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

(9)

Relevantnim zakonodavnim aktima trebalo bi uspostaviti područja u kojima ESA-e imaju ovlasti za izradu nacrta tehničkih standarda i načine njihova donošenja. Relevantnim zakonodavnim aktima trebalo bi utvrditi elemente, uvjete i specifikacije, kako je navedeno u članku 290. UFEU-a u slučaju delegiranih akata.

(10)

Utvrđivanje područja u kojima bi trebalo usvojiti tehničke standarde trebalo bi biti provedeno na način kojim se osigurava odgovarajuća ravnoteža između uspostave jedinstvene skupine usklađenih pravila i izbjegavanja nepotrebno složenih propisa i provedbe. Trebala bi se odabrati samo ona područja u kojima će dosljedna tehnička pravila značajno i uspješno doprinositi postizanju ciljeva relevantnih zakonodavnih akata, istodobno osiguravajući da odluke o pitanjima politike donose Europski parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa svojim uobičajenim postupcima.

(11)

Pitanja koja podliježu tehničkim standardima trebala bi biti istinski tehničke prirode za čiju je izradu potrebna stručnost nadzornih stručnjaka. Regulatornim tehničkim standardima koji se donose kao delegirani akti u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi dodatno razvijati, definirati i utvrditi uvjete za dosljedno usklađivanje pravila sadržanih u zakonodavnim aktima koje donose Europski parlament i Vijeće, dopunjujući ili mijenjajući određene njihove elemente koji nisu ključni. S druge strane, provedbenim tehničkim standardima koji se donose kao provedbeni akti u skladu s člankom 291. UFEU-a trebali bi se uspostaviti uvjeti za jedinstvenu primjenu zakonodavnih akata Unije. Tehnički standardi ne bi smjeli uključivati mogućnost izbora politike.

(12)

Kod regulatornih tehničkih standarda prikladno je primijeniti postupak predviđen u člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, prema potrebi. Provedbene tehničke standarde trebalo bi donijeti u skladu s postupkom predviđenim u članku 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, prema potrebi.

(13)

Regulatorni i provedbeni tehnički standardi trebali bi doprinositi jedinstvenom pravilniku za pravo o financijskim uslugama koji je podržalo Europsko vijeće u svojim zaključcima iz lipnja 2009. U mjeri u kojoj pojedini zahtjevi zakonodavnih akata Unije nisu u potpunosti usklađeni, a u skladu s načelom predostrožnosti koje se primjenjuje u području nadzora, regulatorni i provedbeni tehnički standardi za razvoj, definiranje ili utvrđivanje uvjeta za primjenu tih zahtjeva ne bi smjeli sprečavati države članice da traže dodatne informacije ili određuju strože zahtjeve. Regulatorni i provedbeni tehnički standardi stoga bi trebali omogućiti državama članicama da traže dodatne informacije ili odrede strože zahtjeve u pojedinim područjima kada navedeni zakonodavni akti predviđaju takvo diskrecijsko pravo.

(14)

U skladu s uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, prije podnošenja regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda Komisiji, ESA-e bi prema potrebi trebale provoditi otvorena javna savjetovanja koja se na njih odnose i analizirati moguće povezane troškove i koristi.

(15)

Trebala bi postojati mogućnost da se regulatornim i provedbenim tehničkim standardima predvide prijelazne mjere podložne odgovarajućim rokovima ako bi troškovi neposredne provedbe bili u nerazmjeru s dobivenim koristima.

(16)

U trenutku donošenja ove Direktive već je u tijeku rad na pripremi prve skupine mjera za provedbu okvirnih pravila u skladu s Direktivom 2009/138/EZ i savjetovanja o njima. S ciljem rane finalizacije tih mjera primjereno je tijekom prijelaznog razdoblja dopustiti Komisiji donošenje regulatornih tehničkih standarda predviđenih u ovoj Direktivi u skladu s postupkom donošenja delegiranih akata. Sve izmjene takvih delegiranih akata ili, nakon isteka prijelaznog razdoblja, svi regulatorni tehnički standardi za provedbu Direktive 2009/138/EZ trebali bi se donositi u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

(17)

Nadalje, primjereno je dopustiti da EIOPA nakon prijelaznog razdoblja od dvije godine predlaže ažuriranje određenog broja delegiranih akata u obliku regulatornih tehničkih standarda. Ta bi se ažuriranja trebala ograničiti samo na tehničke aspekte relevantnih delegiranih akata i ne bi trebala podrazumijevati strateške odluke ili političke odabire.

(18)

Kada EIOPA priprema i izrađuje regulatorne tehničke standarde radi prilagodbe delegiranih akata tehničkom razvoju na financijskim tržištima, Komisija bi trebala osigurati istovremen, pravovremen i odgovarajući prijenos informacija o opsegu tih nacrta regulatornih tehničkih standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

(19)

Uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 predviđa se mehanizam za rješavanje neslaganja između nacionalnih nadzornih tijela. U slučaju kada se nacionalno nadzorno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem određenog djelovanja ili propuštanja djelovanja drugog nacionalnog nadzornog tijela u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima Unije u skladu s tim uredbama, a relevantnim zakonodavnim aktom zahtijeva se suradnja, koordinacija ili zajedničko donošenje odluka nacionalnih nadzornih tijela iz više od jedne države članice, dotična bi ESA trebala moći, na zahtjev jednog od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela, pružiti pomoć tim tijelima u postizanju sporazuma u roku koji utvrđuje ESA, a koji bi trebao uzeti u obzir svaki relevantni rok koji predviđa relevantno zakonodavstvo kao i hitnost i složenost pitanja oko kojeg postoji neslaganje. U slučaju da takvo neslaganje potraje, ESA bi trebala moći riješiti to pitanje.

(20)

Uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 zahtijeva se da slučajevi u kojima se može primijeniti mehanizam za rješavanje neslaganja između nacionalnih nadzornih tijela trebaju biti određeni zakonodavstvom dotičnog sektora. Ovom bi se Direktivom trebala utvrditi prva skupina takvih slučajeva u sektoru osiguranja i reosiguranja, ne dovodeći u pitanje eventualne slučajeve koji se mogu u budućnosti dodavati toj skupini. Ovom se Direktivom ne bi smjelo sprečavati ESA-e da djeluju u skladu s ostalim ovlastima ili da ispunjavaju zadaće koje su određene u uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, uključujući neobvezujuće posredovanje i doprinos dosljednoj, djelotvornoj i uspješnoj primjeni prava Unije. Osim toga, u onim područjima u kojima je relevantnim pravom već uspostavljen određen oblik neobvezujućeg posredovanja, ili u kojima postoje rokovi za donošenje zajedničkih odluka od strane jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela, potrebno je izvršiti izmjene radi osiguranja jasnoće i minimalnog narušavanja postupka donošenja zajedničke odluke, ali i radi osiguravanja, gdje je to potrebno, da ESA-e mogu rješavati neslaganja. Obvezujući postupak za rješavanje neslaganja ima za cilj rješavanje situacija kada nacionalna nadzorna tijela ne mogu sama, među sobom, riješiti proceduralna ili materijalna pitanja u vezi s poštovanjem prava Unije.

(21)

Ovom bi se Direktivom stoga trebale utvrditi situacije u kojima je možda potrebno riješiti proceduralno ili materijalno pitanje poštovanja prava Unije, a koja nacionalna nadzorna tijela možda ne mogu sama riješiti. U takvoj situaciji jedno od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela trebalo bi moći uputiti to pitanje dotičnoj ESA-i. Ta ESA trebala bi djelovati u skladu s uredbom kojom je ona osnovana i s ovom Direktivom. Trebala bi moći zatražiti od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od djelovanja radi rješavanja tog pitanja i osiguranja usklađenosti s pravom Unije, uz obvezujuće učinke na dotična nacionalna nadzorna tijela. U slučajevima u kojima se relevantnim zakonodavnim aktom Unije daje diskrecijsko pravo odlučivanja državama članicama, odluke koje donosi neka ESA ne bi smjele zamijeniti korištenje diskrecijskog prava nacionalnih nadzornih tijela kada je to korištenje u skladu s pravom Unije.

(22)

Direktivom 2009/138/EZ predviđaju se zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva za upotrebu unutarnjeg modela na razini grupa ili društava kćeri, odobrenju zahtjeva da se na društva kćeri primjenjuju članci 238. i 239. te direktive i određivanju nadzornika grupe na osnovi drukčijoj od kriterija iz njezinog članka 247. U svim tim područjima izmjenom bi se trebalo jasno izraziti da u slučaju neslaganja EIOPA može riješiti to neslaganje postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1094/2010. Tim je pristupom jasno da, iako EIOPA ne bi trebala zamijeniti korištenje diskrecijskog prava nacionalnih nadzornih tijela, trebalo bi biti moguće rješavanje neslaganja i jačanje suradnje prije nego što nacionalno nadzorno tijelo donese konačnu odluku ili se ona izda instituciji. EIOPA bi trebala rješavati neslaganja posredovanjem između suprotstavljenih stajališta nacionalnih nadzornih tijela.

(23)

Nova nadzorna struktura koja se uspostavlja ESFS-om zahtijevat će blisku suradnju između nacionalnih nadzornih tijela i ESA-a. Izmjene odgovarajućih zakonodavnih akata trebale bi osigurati da ne postoje pravne prepreke obvezama razmjene informacija iz uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 te da pružanje informacija ne uzrokuje nepotrebno administrativno opterećenje.

(24)

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi imati obvezu svojim nacionalnim nadzornim tijelima pružati samo one informacije koje su relevantne za nadzor, uzimajući u obzir ciljeve nadzora utvrđene u Direktivi 2009/138/EZ. Informacije o cjelovitom popisu imovine koje treba dostaviti po stavkama i druge informacije koje treba dostaviti češće od jedanput godišnje trebalo bi zahtijevati samo ako dodatna saznanja koja imaju nacionalna nadzorna tijela u svrhu praćenja financijske stabilnosti društava ili uzimanja u obzir potencijalnih učinaka njihovih odluka na financijsku stabilnost premašuju opterećenje povezano s izračunom i podnošenjem tih informacija. Nakon procjene prirode, opsega i složenosti rizika prisutnih u poslovanju društva nacionalna nadzorna tijela trebala bi imati ovlast dopustiti ograničenja učestalosti i opsega informacija o kojima se izvješćuje ili izuzeti od izvješćivanja po stavkama samo kada to društvo ne prelazi određene pragove. Trebalo bi osigurati da najmanja društva mogu koristiti ograničenja i izuzeća te da ta društva ne predstavljaju više od 20 % tržišta životnog i neživotnog osiguranja ili reosiguranja države članice.

(25)

Kako bi se osiguralo da su informacije o kojima izvješćuju sudjelujuća društva za osiguranje i društva za reosiguranje ili osigurateljni holdinzi na razini grupe točne i potpune, nacionalna nadzorna tijela ne bi smjela dopuštati ograničavanje informacija o kojima se izvješćuje ili koje se izuzimaju iz izvješćivanja po stavkama za društva koja pripadaju grupi, osim ako nacionalno nadzorno tijelo smatra da bi izvješćivanje bilo neprimjereno s obzirom na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju grupe.

(26)

U područjima u kojima je Direktivom 2009/138/EZ Komisija trenutačno ovlaštena donositi provedbene mjere, kada su te mjere nezakonodavni akti opće primjene za dopunu ili izmjenu određenih elemenata te direktive koji nisu ključni u smislu članka 290. UFEU-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s tim člankom ili regulatorne tehničke standarde u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

(27)

Da bi se osigurala primjena jednakog postupanja prema svim društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje koja izračunavaju potrebni solventni kapital (SCR) u skladu s Direktivom 2009/138/EZ na temelju standardne formule ili da bi se u obzir uzeo razvoj tržišta, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u vezi s izračunom SCR-a na temelju standardne formule.

(28)

Kada rizici nisu na odgovarajući način obuhvaćeni podmodulom, EIOPA bi trebala biti ovlaštena izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda u vezi s kvantitativnim ograničenjima i kriterijima prihvatljivosti sredstava za SCR na temelju standardne formule.

(29)

Kako bi društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogla obaviti dosljedan izračun tehničkih pričuva u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, nužno je da središnje tijelo dobije, objavi i ažurira određene tehničke informacije povezane s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa na redovnoj osnovi, uzimajući u obzir opažena kretanja na financijskom tržištu. Način dobivanja relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa trebao bi biti transparentan. S obzirom na tehničku prirodu i prirodu povezanu s osiguranjem koju imaju te zadaće, trebala bi ih izvoditi EIOPA.

(30)

Relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa trebala bi se izbjegavati umjetna volatilnost tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava te pružiti poticaj za dobro upravljanje rizikom. Odabir početne točke za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa trebao bi društvima omogućiti da obveznicama odgovaraju novčanim tokovima koji su diskontirani neekstrapoliranim kamatnim stopama u izračunu najbolje procjene. Prema tržišnim uvjetima sličnima onima na dan stupanja na snagu ove Direktive početna točka za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa, posebno za euro, trebalo bi biti s dospijećem od 20 godina. Prema tržišnim uvjetima sličnima onima na dan stupanja na snagu ove Direktive ekstrapolirani dio relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, posebno za euro, trebao bi konvergirati prema konačnom terminskom tečaju tako da se za dospijeća od 40 godina nakon početne točke ekstrapolacije ekstrapolirani terminski tečajevi ne razlikuju više od tri bazna boda od konačnog terminskog tečaja. Za valute koje nisu euro trebalo bi obilježja lokalnih tržišta obveznica i tržišta ugovora o razmjeni uzeti u obzir prilikom određivanja početne točke ekstrapolacije nerizičnih kamatnih stopa i primjerenog razdoblja konvergencije konačnom terminskom tečaju.

(31)

Kada društva za osiguranje i društva za reosiguranje drže obveznice ili drugu imovinu sa sličnim obilježjima novčanog toka do dospijeća, nisu izložena riziku promjene prinosa na tu imovinu. Kako bi se izbjeglo da promjene prinosa na imovinu ne utječu na iznos vlastitih sredstava tih društava, trebalo bi im omogućiti da prilagode relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene u skladu s kretanjem prinosa njihove imovine. Za primjenu takve uravnotežene prilagodbe trebalo bi imati odobrenje nadzornog tijela, a strogim zahtjevima o imovini i obvezama trebalo bi osigurati da društva za osiguranje i reosiguranje mogu držati svoju imovinu do dospijeća. Posebno bi novčane tokove imovine i obveza trebalo uskladiti, a imovina bi se trebala zamjenjivati u svrhu zadržavanja usklađenosti samo kada su se očekivani novčani tokovi materijalno promijenili kao u slučaju degradirane ili nenaplative obveznice. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj uravnotežene prilagodbe na svoj financijski položaj radi osiguravanja odgovarajuće transparentnosti.

(32)

Radi sprečavanja procikličnog investicijskog ponašanja društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi dopustiti prilagodbu relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa da bi izračun najbolje procjene tehničkih pričuva ublažio učinak pretjeranih prinosa obveznica. Takva prilagodba zbog volatilnosti trebala bi se temeljiti na referentnim portfeljima za relevantne valute tih društava i, ako je potrebno radi osiguravanja zastupljenosti, na referentnim portfeljima za nacionalna osigurateljna tržišta. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj prilagodbe zbog volatilnosti na svoj financijski položaj radi osiguravanja odgovarajuće transparentnosti.

(33)

S obzirom na važnost diskontiranja u izračunu tehničkih pričuva, Direktivom 2009/138/EZ trebali bi se osigurati jedinstveni uvjeti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje prilikom odabira diskontnih stopa. Radi osiguravanja takvih jedinstvenih uvjeta, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u svrhu utvrđivanja relevantnih vremenskih struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene, temeljnih prinosa za izračun uravnotežene prilagodbe i prilagodbe zbog volatilnosti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). U tim bi se provedbenim aktima trebale upotrebljavati tehničke informacije koje se dobivaju iz EIOPA-e i koje ona objavljuje. Za donošenje tih provedbenih akata trebao bi se koristiti savjetodavni postupak.

(34)

Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte kada, u valjano utemeljenim slučajevima povezanima s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(35)

Kako bi se ublažili nepotrebni potencijalni prociklični učinci, razdoblje za ponovno uvođenje usklađenosti s SCR-om trebalo bi produljiti samo u iznimnim nepovoljnim situacijama, uključujući u slučaju naglih padova financijskih tržišta, dugotrajnih niskih kamatnih stopa i katastrofa sa snažnim učinkom, koje utječu na društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja predstavljaju značajan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti. EIOPA bi trebala biti odgovorna za prijavljivanje postojanja iznimnih nepovoljnih situacija, a Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim i provedbenim aktima kojima se utvrđuju kriteriji i relevantni postupci.

(36)

U kontekstu uravnotežene prilagodbe relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa predviđene u skladu s ovom Direktivom, zahtjev da su portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja na koji se primjenjuje uravnotežena prilagodba i dodijeljeni portfelj imovine određeni, organizirani i da se njima upravlja nezavisno od drugih aktivnosti društava te da se ta imovina ne može koristiti za pokrivanje gubitaka koji proizlaze iz drugih aktivnosti društava trebalo bi shvatiti u gospodarskom smislu. Ona se ne bi trebala podrazumijevati kao zahtjev da države članice u nacionalnom zakonodavstvu imaju pravni koncept namjenskih fondova. Društva koja upotrebljavaju uravnoteženu prilagodbu trebala bi identificirati i organizirati portfelj imovine i obveza i njima upravljati zasebno od drugih dijelova poslovanja te im stoga ne bi trebalo biti dopušteno suočavanje s rizicima do kojih dolazi drugdje u poslovanju upotrebom dodijeljenog portfelja imovine. Iako to omogućava učinkovito upravljanje portfeljom, smanjena prenosivost i opseg diversifikacije između dodijeljenog portfelja i ostatka društva, za potrebe uravnotežene prilagodbe, treba se odražavati u prilagodbi vlastitim sredstvima i SCR-u.

(37)

Prinos referentnog portfelja iz ove Direktive trebalo bi odrediti na transparentan način upotrebom relevantnih indeksa ako su dostupni.

(38)

Kako bi se osigurala transparentna primjena prilagodbe zbog volatilnosti, uravnotežene prilagodbe i prijelaznih mjera na nerizične kamatne stope i tehničke odredbe predviđene u skladu s ovom Direktivom, društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj neprimjenjivanja tih mjera na svoj financijski položaj, uključujući za iznos tehničkih pričuva, SCR, minimalni potrebni kapital (MCR) u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, osnovna vlastita sredstva i iznos vlastitih sredstava prihvatljivih za pokrivanje MCR-a i SCR-a.

(39)

Države članice trebale bi moći u svojem nacionalnom zakonodavstvu ovlastiti svoja nacionalna nadzorna tijela da dopuste i, u iznimnim okolnostima, odbiju upotrebu prilagodbe zbog volatilnosti.

(40)

Kako bi se osiguralo da se određeni tehnički unosi u SCR upotrebom standardne formule pružaju na usklađenoj osnovi, primjerice kako bi se omogućili usklađeni pristupi upotrebi rejtinga, EIOPA-i bi trebalo dodijeliti posebne zadaće. Priznavanje agencija za kreditni rejting trebalo bi biti dosljedno i usklađeno s Uredbom (EZ) br. 1060/2009, Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12). Preklapanje s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 trebalo bi izbjeći i stoga je opravdana uloga Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela osnovanih uredbama (EU) br. 1093/2010, br. 1094/2010 i br. 1095/2010. EIOPA bi trebala optimalno upotrebljavati kompetencije i iskustvo ESMA-e. Detaljne upute za izvedbu takvih zadaća trebalo bi dodatno utvrditi u mjerama koje se trebaju donijeti delegiranim ili provedbenim aktima.

(41)

Popis regionalnih vlada i lokalnih tijela koji objavljuje EIOPA ne bi trebao biti detaljniji nego je potrebno kako bi se osiguralo da takve vlade ili tijela uživaju jednak postupak samo kada su rizici izloženosti isti kao i za središnje države.

(42)

Kako bi se osigurao usklađen pristup u skladu s Direktivom 2009/138/EZ pri određivanju kada je dopušteno produljenje roka oporavka u slučajevima kršenja SCR-a, trebalo bi utvrditi uvjete koji čine iznimno nepovoljnu situaciju. EIOPA bi trebala biti odgovorna za prijavljivanje postojanja iznimnih nepovoljnih situacija, a Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim i provedbenim aktima kojima se utvrđuju kriteriji i relevantni postupci u slučaju takvih iznimnih nepovoljnih situacija.

(43)

Kako bi se osigurala međusektorska dosljednost i uklonile neusklađenosti između interesa trgovačkih društava koja „preoblikuju” kredite u vrijednosne papire namijenjene trgovanju i druge financijske instrumente (inicijatori ili pokrovitelji) i interesa društava za osiguranje ili društava za reosiguranje koja ulažu u te vrijednosne papire ili instrumente, Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim aktima u kontekstu ulaganja u „preoblikovane” kredite u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, određujući ne samo zahtjeve, nego i posljedice kršenja tih zahtjeva.

(44)

Kako bi se omogućila veća usklađenost postupaka za odobrenje nadzora, predviđenih u Direktivi 2009/138/EZ, parametara specifičnih za pojedino društvo, politika promjene modela, subjekata posebne namjene te određivanja i uklanjanja kapitalnih dodataka, Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim aktima kojima se određuje odgovarajući postupak u tim područjima.

(45)

Međunarodno udruženje osigurateljnih nadzornih tijela nastavlja raditi na razvoju globalnih standarda solventnosti temeljenih na riziku, a taj razvoj i dalje potiče bolju međunarodnu koordinaciju nadzora i suradnju. Odredbe u Direktivi 2009/138/EZ o delegiranim aktima Komisije kojima se određuje istovjetnost sustava solventnosti i bonitetnih sustava trećih zemalja u skladu su s ciljevima poticanja međunarodnog približavanja uvođenju sustava solventnosti koja se temelji na riziku i bonitetnih sustava. Kako bi se potvrdilo da neke treće zemlje trebaju više vremena za prilagodbu i provođenje regulatornog sustava solventnosti i bonitetnog sustava koji bi potpuno zadovoljili kriterije da ga se prizna kao istovjetnog, potrebno je odrediti uvjete u pogledu postupanja s takvim sustavima trećih zemalja kako bi te treće zemlje bile privremeno priznate kao istovjetne. Delegirani akti Komisije kojima se određuje privremena istovjetnost trebali bi prema potrebi u obzir uzeti međunarodne događaje. Kada Komisija utvrdi da je bonitetni sustav treće zemlje za nadzor grupe privremeno istovjetan, trebalo bi dopustiti dodatno nadzorno izvješćivanje kako bi se osigurala zaštita ugovaratelja i korisnika osiguranja unutar Unije.

(46)

S obzirom na posebnu prirodu tržišta osiguranja, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje s poslovnim nastanom u trećim zemljama, bilo da njihovo matično društvo ima poslovni nastan u Uniji ili ne, Komisija bi trebala moći odrediti da je neka treća zemlja privremeno istovjetna za potrebe izračuna zahtjeva solventnosti grupe te prihvatljivih vlastitih sredstava za ispunjavanje tih zahtjeva.

(47)

Kako bi se osigurala zadovoljavajuća obaviještenost zainteresiranih dionika o strukturi grupa osiguratelja i reosiguratelja, potrebno je objavljivanje informacija o njihovoj pravnoj strukturi te upravljanju i organizacijskoj strukturi. Te bi informacije trebale obuhvaćati barem informacije o pravnom nazivu, vrsti poslovanja i zemlji poslovnog nastana društava kćeri, značajno povezanih društava i značajnih podružnica.

(48)

U odlukama Komisije o potpunoj ili privremenoj istovjetnosti sustava solventnosti ili bonitetnog sustava treće zemlje trebalo bi u obzir uzeti, prema potrebi, postojanje, trajanje i prirodu prijelaznih mjera u sustavima tih trećih zemalja.

(49)

Kako bi se Europskoj zadruzi, osnovanoj Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003 (13) omogućilo pružanje usluga osiguranja i reosiguranja, potrebno je proširiti popis dopuštenih pravnih oblika društava za osiguranje i društava za reosiguranje u skladu s Direktivom 2009/138/EZ kako bi se uključila Europska zadruga.

(50)

Trebalo bi prilagoditi iznose praga MCR-a u eurima za društva za osiguranje i društva za reosiguranje. Takva prilagodba nastaje iz periodične prilagodbe postojećih pragova potrebnog kapitala kako bi takva društva uzela u obzir inflaciju.

(51)

Izračun SCR-a za zdravstveno osiguranje trebao bi odražavati nacionalne sustave izjednačavanja i također u obzir uzeti promjene nacionalnog zakonodavstva o zdravstvu jer su ona temeljni dio sustava osiguranja unutar tih nacionalnih zdravstvenih tržišta.

(52)

Određene provedbene ovlasti utvrđene u skladu s člankom 202. Ugovora o osnivanju Europske zajednice trebalo bi zamijeniti odgovarajućim odredbama u skladu s člankom 290. UFEU-a.

(53)

Usklađivanje postupaka komitologije s UFEU-om, a posebno s njegovim člankom 290., trebalo bi provoditi na pojedinačnoj osnovi. Radi uzimanja u obzir tehničkih kretanja na financijskim tržištima i određivanja zahtjeva utvrđenih u direktivama izmijenjenima ovom Direktivom, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a. Delegirani bi se akti posebno trebali donositi u pogledu pojedinosti povezanih sa zahtjevima upravljanja, vrednovanjem, nadzornim izvješćivanjem i objavljivanjem, utvrđivanjem i klasifikacijom vlastitih sredstava, standardnim formulama za izračun SCR-a (uključujući sve posljedične promjene u području kapitalnih dodataka) te izborom metoda i pretpostavki za izračun tehničkih pričuva.

(54)

U Izjavi br. 39 o članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, priloženoj Završnom aktu Međuvladine konferencije na kojoj je usvojen Ugovor iz Lisabona, Konferencija je primila na znanje namjeru Komisije da se pri pripremi nacrta delegiranih akata u području financijskih usluga, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, nastavi savjetovati sa stručnjacima koje su države članice imenovale.

(55)

Europski parlament i Vijeće trebali bi imati na raspolaganju rok od tri mjeseca od datuma priopćenja za podnošenje prigovora na određeni delegirani akt. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća trebalo bi biti moguće produljiti taj rok za tri mjeseca kada je riječ o značajnim područjima. Također bi trebalo biti omogućeno da Europski parlament i Vijeće obavijeste druge institucije o svojoj namjeri da neće uložiti prigovore. Takvo rano odobrenje delegiranih akata posebno je primjereno u slučajevima kada je potrebno poštovanje rokova, na primjer u slučaju rokova određenih temeljnim aktom unutar kojih Komisija mora donijeti delegirane akte.

(56)

S obzirom na financijsku krizu i prociklične mehanizme koji su doprinijeli njezinom nastanku i povećanju njezinog učinka, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka i skupina G20 sastavili su preporuke za ublažavanje procikličnih učinaka financijske regulative. Te su preporuke od izravne važnosti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje kao važne dijelove financijskog sustava.

(57)

Kako bi se postigla dosljedna primjena ove Direktive i osigurao makrobonitetni nadzor u cijeloj Uniji, prikladno je da Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (14), sastavi načela prilagođena gospodarstvu Unije.

(58)

Financijska kriza naglasila je činjenicu da su financijske institucije u velikoj mjeri podcijenile razinu kreditnog rizika druge ugovorne strane povezanog s OTC izvedenicama. Zato je skupina G20 u rujnu 2009. pozvala na poravnanje više OTC izvedenica putem središnje druge ugovorne strane. Osim toga, pozvali su i na to da za one OTC izvedenice kod kojih poravnanje nije moguće izvesti centralno vrijede viši kapitalni zahtjevi koji bi na odgovarajući način odražavali povezane više rizike.

(59)

Izračunom standardne formule za SCR trebalo bi izloženost kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama tretirati dosljedno s tretmanom takve izloženosti u potrebnom kapitalu za kreditne institucije i financijske institucije, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno u odnosu na razlike u tretmanu između kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana i drugih ugovornih strana.

(60)

Kako bi se osiguralo da se nastavi ispunjavati cilj Unije za dugotrajan održiv rast te ciljevi Direktive 2009/138/EZ za zaštitu ponajprije ugovaratelja osiguranja te ujedno za osiguranje financijske stabilnosti, Komisija bi trebala preispitati prikladnost metoda, pretpostavki i standardnih parametara koji se upotrebljavaju prilikom izračuna standardne formule za SCR unutar pet godina od početka primjene Direktive 2009/138/EZ. Preispitivanje bi se posebno trebalo temeljiti na sveukupnom iskustvu društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja upotrebljavaju standardnu formulu za SCR tijekom prijelaznog razdoblja. Preispitivanjem bi također trebalo uzeti u obzir uspješnost svih vrsti imovine i financijskih instrumenata, ponašanje ulagatelja u tu imovinu i financijske instrumente te promjene u utvrđivanju međunarodnih standarda u financijskim uslugama. Možda će biti potrebno odrediti prioritete preispitivanja standardnih parametara za određene vrste imovine, kao što su vrijednosni papiri s fiksnim prinosom i dugoročna infrastruktura.

(61)

Kako bi se omogućio neometan prijelaz na novi sustav u okviru Direktive 2009/138/EZ, potrebno je predvidjeti postupno uvođenje i posebne prijelazne mjere. Prijelaznim mjerama trebalo bi težiti izbjegavanju narušavanja tržišta i ograničavanju miješanja s postojećim proizvodima te osiguravanju dostupnosti osigurateljskih proizvoda. Prijelaznim mjerama trebalo bi potaknuti društva da se okrenu prema usklađenosti s posebnim zahtjevima novog sustava što je prije moguće.

(62)

Potrebno je predvidjeti prijelazni režim za poslove strukovnog mirovinskog osiguranja koje provode društva za osiguranje u skladu s člankom 4. Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) dok Komisija provodi svoje preispitivanje te direktive. Prijelazni režim trebao bi isteći čim na snagu stupe izmjene Direktive 2003/41/EZ.

(63)

Neovisno o očekivanoj primjeni Direktive 2009/138/EZ, posebno za potrebe procjena koje se odnose na odobravanje unutarnjih modela, pomoćna vlastita sredstva, klasifikaciju vlastitih sredstava, parametre specifične za društva, subjekte posebne namjene, podmodul rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju, i neovisno o prijelaznoj odredbi o izračunu najbolje procjene u odnosu na obveze osiguranja ili reosiguranja koja odgovara uplaćenim premijama za postojeće ugovore, direktive Vijeća 64/225/EEZ (16), 73/239/EEZ (17), 73/240/EEZ (18), 76/580/EEZ (19), 78/473/EEZ (20), 84/641/EEZ (21), 87/344/EEZ (22), 88/357/EEZ (23) i 92/49/EEZ (24) te direktive 98/78/EZ (25), 2001/17/EZ (26), 2002/83/EZ (27) i 2005/68/EZ (28) Europskog parlamenta i Vijeća (zajedno se nazivaju „Solventnost I”), kako su izmijenjene aktima navedenima u Prilogu VI. dijelu A Direktive 2009/138/EZ, trebale bi se nastaviti primjenjivati do kraja 2015.

(64)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima od 28. rujna 2011., države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokument ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive i Direktive 2009/138/EZ zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim.

(65)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta osiguravanjem visoke, učinkovite i usklađene razine bonitetnog uređenja i nadzora, zaštita ugovaratelja i korisnika osiguranja, a time i poduzeća i potrošača, zaštita cjelovitosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta, održavanje stabilnosti financijskog sustava i jačanje međunarodne nadzorne suradnje, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(66)

Direktive 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbe (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 5. stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako konačni uvjeti ponude nisu uključeni ni u osnovni prospekt ni u dopunu, oni se čine dostupnima ulagateljima, podnose se nadležnom tijelu matične države članice, a to ih nadležno tijelo dostavlja nadležnom tijelu države članice (država članica) domaćina u što kraćem roku prilikom javne ponude i, ako je moguće, prije početka javne ponude ili uvrštenja za trgovanje. Nadležno tijelo matične države članice dostavlja te konačne uvjete ESMA-i. Konačni uvjeti sadrže samo informacije koje se odnose na obavijest o vrijednosnim papirima i ne koriste se kao dopuna osnovnom prospektu. U takvim slučajevima primjenjuje se članak 8. stavak 1. točka (a).”;

2.

u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja informacija koje je potrebno uključiti upućivanjem.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

3.

u članku 13. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu odobrenja prospekta, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja postupaka odobrenja prospekta i uvjeta u skladu s kojima se vremenski rokovi mogu prilagoditi.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

4.

u članku 14. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja odredbi koje se odnose na objavljivanje prospekta u stavcima od 1. do 4.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

5.

u članku 15. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja odredbi koje se odnose na distribuciju oglasa kojima se najavljuje namjera ponude vrijednosnih papira javnosti ili njihovo uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, posebno prije nego što je prospekt stavljen na raspolaganje javnosti ili prije otvaranja upisa, i određivanja odredbi utvrđenih u stavku 4.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

6.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 31.a

Osoblje i sredstva ESMA-e

ESMA procjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezinog preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Direktivom te u vezi s tim podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”

1.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi s popisima oblika navedenima u Prilogu III., kojima se izuzimaju točke 28. i 29. svakog od dijelova A, B i C.”;

3.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Obavješćivanje i objavljivanje odobrenja ili povlačenja odobrenja

O svakom odobrenju ili povlačenju odobrenja obavješćuje se Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (‚EIOPA’) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (31). Na popis se unosi naziv svakog društva za osiguranje i društva za reosiguranje kojem je izdano odobrenje. EIOPA objavljuje i ažurira popis na svojoj internetskoj stranici.

4.

u članku 29. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U delegiranim aktima te regulatornim i provedbenim tehničkim standardima koje je donijela Komisija uzima se u obzir načelo proporcionalnosti čime se osigurava proporcionalna primjena ove Direktive, posebno u odnosu na mala društva za osiguranje.

U nacrtima regulatornih tehničkih standarda koje je podnijela EIOPA u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010, nacrtima provedbenih tehničkih standarda podnesenima u skladu s njezinim člankom 15. te smjernicama i preporukama izdanima u skladu s njezinim člankom 16. uzima se u obzir načelo proporcionalnosti čime se osigurava proporcionalna primjena ove Direktive, posebno u odnosu na mala društva za osiguranje.”;

5.

članak 31. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ne dovodeći u pitanje članke 35. i 51., članak 254. stavak 2. i članak 256., Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi sa stavkom 2. ovog članka, kojima se određuju ključni aspekti prema kojima se objavljuju skupni statistički podaci te sadržaj i datum objava.

5.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti u vezi s primjenom stavka 2. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članke 35. i 51., članak 254. stavak 2. i članak 256., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja modela i strukture objave predviđene u ovom članku.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

6.

u članku 33. dodaju se sljedeći stavci:

„Kada je nadzorno tijelo obavijestilo nadzorna tijela države članice domaćina da namjerava provesti izravne nadzore u skladu s prvim stavkom i ako je nadzornom tijelu zabranjeno ostvarivanje njegova prava na provođenje tih izravnih nadzora ili ako nadzorna tijela države članice domaćina nisu u praksi u mogućnosti ostvariti svoje pravo sudjelovanja u skladu s drugim stavkom, nadzorna tijela mogu uputiti predmet EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA može sudjelovati u izravnim nadzorima kada ih zajedno provode dva nadzorna tijela ili više njih.”;

7.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 37. mijenja se kako slijedi:

9.

u članku 38. stavku 2., dodaju se sljedeći podstavci:

„Kada nadzorno tijelo obavijesti odgovarajuće tijelo države članice pružatelja usluge o namjeri da provede izravan nadzor u skladu s ovim stavkom, ili kada ono provede izravan nadzor u skladu s prvim podstavkom pri čemu to nadzorno tijelo nije u mogućnosti ili mu je zabranjeno ostvarivanje prava na provedbu tog izravnog nadzora, nadzorno tijelo može predmet uputiti EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju, EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA je ovlaštena sudjelovati u izravnom nadzoru ako ga zajedno provode dva nadzorna tijela ili više njih.”;

10.

članak 44. mijenja se kako slijedi:

11.

u članku 45. umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Kada društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje primijeni uravnoteženu prilagodbu iz članka 77.b, prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d ili prijelazne mjere iz članaka 308.c i 308.d, ono provodi procjenu usklađenosti s potrebnim kapitalom iz stavka 1. točke (b) uzimajući i ne uzimajući u obzir te prilagodbe i prijelazne mjere.”;

12.

Članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima pobliže određuje:

2.   Kako bi osigurala dosljednu usklađenost u pogledu ovog odjeljka, EIOPA izrađuje, podložno članku 301.b, nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima pobliže određuje:

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Kako bi osigurala dosljednu usklađenost u odnosu na procjenu iz članka 45. stavka 1. točke (a), EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima pobliže određuje elemente te procjene.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

13.

Članak 51. mijenja se kako slijedi:

14.

Članak 52. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 52.

Informacije za Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i njegova izvješća

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 35. Uredbe (EU) br. 1094/2010, države članice zahtijevaju od nadzornih tijela da jedanput godišnje EIOPA-i osiguraju sljedeće informacije:

2.   EIOPA svake godine objavljuje sljedeće informacije:

3.   EIOPA dostavlja informacije iz stavka 2. Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, zajedno s izvješćem u kojemu je prikazan stupanj usklađenosti nadzora u uporabi kapitalnih dodataka između nadzornih tijela u različitim državama članicama.”;

15.

Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 56.

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju: delegirani akti i provedbeni tehnički standardi

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se pobliže određuju informacije koje moraju biti objavljene i rokovi za godišnje objavljivanje informacija u skladu s odjeljkom 3.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog odjeljka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima, formatima i predlošcima.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz drugog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

16.

u članku 58. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u odnosu na ovaj odjeljak, EIOPA može izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja detaljnog popisa informacija iz članka 59. stavka 4. koje namjeravani stjecatelji moraju uključiti u svoju obavijest, ne dovodeći u pitanje članak 58. stavak 2.

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u odnosu na ovaj odjeljak i uzeo u obzir budući razvoj događaja, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima određuje prilagodbe kriterija navedenih u članku 59. stavku 1.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog i drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

9.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ove Direktive, EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima, obrascima i modelima u vezi s postupkom savjetovanja između relevantnih nadzornih tijela kako je navedeno u članku 60.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

17.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 65.a

Suradnja s EIOPA-om

Države članice osiguravaju da nadzorna tijela surađuju s EIOPA-om za potrebe ove Direktive, u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.

Države članice osiguravaju da nadzorna tijela EIOPA-i bez odgađanja osiguraju sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njenih dužnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.”;

18.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 67.a

Istražne ovlasti Europskog parlamenta

Člancima 64. i 67. ne dovode se u pitanje istražne ovlasti koje su dodijeljene Europskom parlamentu člankom 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).”;

19.

u članku 69. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takve objave provode se samo kad su potrebne zbog bonitetnog nadzora. Države članice međutim osiguravaju da se informacije primljene u skladu s člankom 65. i člankom 68. stavkom 1. te informacije koje su pribavljene izravnim nadzorom iz članka 33. mogu objaviti samo uz izričitu suglasnost nadzornog tijela od kojeg te informacije potječu ili nadzornog tijela države članice u kojoj je izravni nadzor obavljen.”;

20.

članak 70. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 70.

Dostavljanje informacija središnjim bankama, monetarnim vlastima, nadzornim tijelima za platne sustave i Europskom odboru za sistemski rizik

1.   Ne dovodeći u pitanje članke od 64. do 69., nadzorno tijelo smije dostaviti informacije sljedećim subjektima u svrhu izvršavanja njihovih zadaća:

2.   U izvanrednoj situaciji, uključujući izvanrednu situaciju kako je navedeno u članku 18. Uredbe (EU) br. 1094/2010, države članice dopuštaju nadzornim tijelima da, bez odgode, priopće informacije središnjim bankama ESSB-a, uključujući ESB, ako su te informacije relevantne za obavljanje njihovih zakonom propisanih zadaća, uključujući provođenje monetarne politike i povezano osiguranje likvidnosti, nadzor platnog prometa, sustava za poravnanje i namiru, te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, te ESRB-u, ako su te informacije relevantne za obavljanje njegovih zadaća.

3.   Te institucije ili tijela mogu također dostaviti nadzornim tijelima one informacije koje im mogu biti potrebne u smislu članka 67. Informacije primljene u tom kontekstu podliježu odredbama o obvezi čuvanja poslovne tajne koja je utvrđena u ovom odjeljku.

21.

članak 71. mijenja se kako slijedi:

22.

u članku 75. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima utvrđuje metode i pretpostavke koje se trebaju koristiti u vrednovanju imovine i obveza kako je utvrđeno u stavku 1.

3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu vrednovanja imovine i obveza, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja:

Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

23.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 77.a

Ekstrapolacija relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa

Prilikom određivanja relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa iz članka 77. stavka 2. upotrebljavaju se informacije dobivene od relevantnih financijskih instrumenata i ono je dosljedno tim informacijama. To određivanje uzima u obzir relevantne financijske instrumente s tim rokovima dospijeća, kada su tržišta za te financijske instrumente, kao i za obveznice, duboka, likvidna i transparentna. Za rokove dospijeća kada tržišta za relevantne financijske instrumente ili za obveznice više nisu duboka, likvidna i transparentna, relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa ekstrapoliraju se.

Ekstrapolirani dio relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa temelji se na terminskim tečajevima koje objedinjuju jedan ili više nizova terminskih tečajeva u odnosu na najdulje rokove dospijeća za koje se relevantni financijski instrumenti i obveznice mogu promatrati na dubokom, likvidnom i transparentnom tržištu do posljednjeg terminskog tečaja.

Članak 77.b

Uravnotežena prilagodba s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa

1.   Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu primijeniti uravnoteženu prilagodbu na relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa kako bi izračunala najbolju procjenu portfelja obveza životnog osiguranja ili reosiguranja, uključujući rente koje proizlaze iz ugovora za neživotno osiguranje ili reosiguranje koji podliježu prethodnom odobrenju nadzornih tijela kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak točku (h), društva za osiguranje ili društva za reosiguranje mogu koristiti imovinu kada su novčani tokovi fiksni osim za ovisnost o inflaciji, pod uvjetom da ta imovina nadomještava novčane tokove portfelja obveza osiguranja i obveza reosiguranja koji ovise o inflaciji.

U slučaju da izdavatelj ili treća strana imaju pravo na izmjenu novčanih tokova imovine na taj način da ulagatelj primi dostatnu naknadu kako bi održao iste novčane tokove prilikom ponovnog ulaganja u imovinu jednake ili bolje kreditne kvalitete, pravo na izmjenu novčanih tokova ne isključuje imovinu za prihvatljivost dodijeljenog portfelja u skladu s prvim podstavkom točkom (h).

2.   Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja primjenjuju uravnoteženu prilagodbu na portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja ne vraćaju se pristupu koji ne uključuje uravnoteženu prilagodbu. Kada društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje primijeni uravnoteženu prilagodbu više nije u mogućnosti poštovati uvjete utvrđene stavkom 1., odmah o tome obavješćuje nadzorno tijelo i poduzima potrebne mjere za obnavljanje usklađenosti s tim uvjetima. Kada društvo nije u mogućnosti obnoviti usklađenost s tim uvjetima unutar dva mjeseca od datuma neusklađenosti, ono prestaje primjenjivati uravnoteženu prilagodbu na sve obveze osiguranja ili obveze reosiguranja i ne primjenjuje uravnoteženu prilagodbu tijekom razdoblja od daljnja 24 mjeseca.

3.   Uravnotežena prilagodba ne primjenjuje se s obzirom na obveze osiguranja i obveze reosiguranja ako relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene za te obveze uključuje prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d ili prijelazne mjere na nerizične kamatne stope iz članka 308.c.

Članak 77.c

Izračun uravnotežene prilagodbe

1.   Za svaku valutu uravnotežena prilagodba iz članka 77.b izračunava se u skladu sa sljedećim načelima:

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b), temeljni prinosi su:

Vjerojatnost neispunjenja iz prvog podstavka točke (a) podtočke i. temelji se na dugoročnoj statistici neispunjenja relevantnoj za imovinu u odnosu na njeno trajanje, kreditnu kvalitetu i vrstu imovine.

Kada se pouzdani kreditni prinos ne može dobiti iz statistike neispunjenja iz drugog podstavka, temeljni prinos jednak je dijelu dugoročnog prosjeka prinosa nad nerizičnim kamatnim stopama iz točaka (b) i (c).

Članak 77.d

Prilagodba zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa

1.   Države članice mogu zahtijevati prethodno odobrenje nadzornih tijela da društva za osiguranje i društva za reosiguranje primijene prilagodbu zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa kako bi izračunale najbolju procjenu iz članka 77. stavka 2.

2.   Za svaku relevantnu valutu, prilagodba zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa temelji se na prinosu između kamatne stope koja se dobiva iz imovine uključene u referentni portfelj za tu valutu i stope relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa za tu valutu.

Referentni portfelj za valutu predstavlja imovinu izraženu u toj valuti u koju su uključena društva za osiguranje i društva za reosiguranje kako bi pokrila najbolju procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja izraženih u toj valuti.

3.   Iznos prilagodbe zbog volatilnosti na nerizične kamatne stope odgovara iznosu od 65 % valutnog prinosa koji uzima u obzir pripadajući rizik.

Valutni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik izračunava se kao razlika između prinosa iz stavka 2. i udjela tog prinosa koji se dodaje realnoj procjeni očekivanih gubitaka ili neočekivanog kreditnog ili drugog rizika imovine.

Prilagodba zbog volatilnosti primjenjuje se samo na relevantne nerizične kamatne stope vremenske strukture koje nisu dobivene ekstrapolacijom u skladu s člankom 77.a. Ekstrapolacija vremenske strukture relevantne nerizične kamatne stope temelji se na tim prilagođenim nerizičnim kamatnim stopama.

4.   Za svaku relevantnu državu, prilagodba zbog volatilnosti na nerizične kamatne stope iz stavka 3. za valutu te države, prije primjene čimbenika 65 %, povećava se za razliku između državnog prinosa koji uzima u obzir pripadajući rizik i dvostrukog valutnog prinosa koji uzima u obzir pripadajući rizik, kad god je ta razlika pozitivna i kada je državni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik veći od 100 baznih bodova. Povećana prilagodba zbog volatilnosti primjenjuje se na izračun najbolje procjene za obveze osiguranja i obveze reosiguranja proizvoda koji se prodaju na tržištu osiguranja te države. Državni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik izračunava se kao i valutni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik za valutu te države, ali na temelju referentnog portfelja koji predstavlja imovinu u koju su uključena društva za osiguranje i društva za reosiguranje kako bi pokrila najbolju procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja proizvoda prodanih na tržištu osiguranja te države i izraženih u valuti te države.

5.   Prilagodba zbog volatilnosti ne primjenjuje se u odnosu na obveze osiguranja kada relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene za te obveze uključuje uravnoteženu prilagodbu iz članka 77.b

6.   Odstupajući od članka 101., potrebni solventni kapital ne pokriva rizik od gubitka osnovnih vlastitih sredstava koji proizlazi iz promjena prilagodbe zbog volatilnosti.

Članak 77.e

Tehničke informacije Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje

1.   EIOPA za sve relevantne valute barem na tromjesečnoj osnovi utvrđuje i objavljuje sljedeće tehničke informacije:

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za izračun tehničke pričuve i osnovnih vlastitih sredstava, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke informacije iz stavka 1. za svaku relevantnu valutu. U tim se provedbenim aktima upotrebljavaju te informacije.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 301. stavka 2.

Iz valjano utemeljenih krajnje hitnih razloga koji se odnose na dostupnost relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 301. stavka 3.

3.   Kada Komisija usvoji tehničke informacije iz stavka 1. u skladu sa stavkom 2., društva za osiguranje i društva za reosiguranje koriste te tehničke informacije pri izračunu najbolje procjene u skladu s člankom 77., uravnotežene prilagodbe u skladu s člankom 77.c i prilagodbe zbog volatilnosti u skladu s člankom 77.d.

S obzirom na valute i nacionalna tržišta, kada prilagodba iz stavka 1. točke (c) nije navedena u provedbenim aktima iz stavka 2., ne primjenjuje se prilagodba zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene.

Članak 77.f

Preispitivanje dugoročnih mjera jamstava i mjera za rješavanje rizika vlasničkih vrijednosnih papira

1.   EIOPA, na godišnjoj razini i do 1. siječnja 2021., Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostavlja izvješće o utjecaju primjene članaka od 77.a do 77.e i 106., članka 138. stavka 4. i članaka 304., 308.c i 308.d, uključujući delegirane ili provedbene akte donesene u skladu s njima.

Nadzorna tijela u tom razdoblju jedanput godišnje EIOPA-i osiguravaju sljedeće informacije:

2.   EIOPA, prema potrebi nakon savjetovanja s ESRB-om i provedbe javnog savjetovanja, Komisiji podnosi mišljenje o procjeni primjene članaka od 77.a do 77.e i 106., članka 138. stavka 4. i članaka 304., 308.c i 308.d, uključujući delegirane ili provedbene akte donesene u skladu s njima. Ta procjena izvršava se u skladu s dostupnošću dugoročnih jamstava u osigurateljnim proizvodima, ponašanjem društava za osiguranje i društava za reosiguranje kao dugoročnih ulagatelja i, općenitije, u skladu s financijskom stabilnošću.

3.   Na temelju mišljenja koje je podnijela EIOPA, iz stavka 2., Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće do 1. siječnja 2021. ili, prema potrebi, ranije. Izvješćem se posebno usredotočuje na učinke na:

Uz to, izvješće se izrađuje na temelju iskustva u nadzoru u vezi s primjenom članaka od 77.a do 77.e i 106., članka 138. stavka 4. i članaka 304., 308.c i 308.d, uključujući delegirane ili provedbene akte donesene u skladu s njima.

4.   Izvješću Komisije prema potrebi se prilažu zakonodavni prijedlozi.”.

24.

članak 86. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 86.

Delegirani akti te regulatorni i provedbeni tehnički standardi

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

2.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu metoda za izračun tehničkih pričuva, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja:

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”.

3.   Kako bi se osigurali dosljedni uvjeti primjene članka 77.b, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za odobrenje primjene uravnotežene prilagodbe iz članka 77.b stavka 1.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

25.

članak 92. mijenja se kako slijedi:

26.

članak 97. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 97.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuje popis stavki vlastitih sredstava, uključujući one iz članka 96., za koje se smatra da ispunjavaju kriterije iz članka 94., koji za svaku stavku vlastitih sredstava sadržava precizan opis značajki koje su odredile njezino razvrstavanje.

2.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi s razvrstavanjem vlastitih sredstava, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje metoda koje trebaju koristiti nadzorna tijela prilikom odobravanja procjene i razvrstavanja stavki vlastitih sredstava koje nisu pokrivene popisom iz stavka 1.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Komisija redovito preispituje i, prema potrebi, ažurira popis iz stavka 1. u svjetlu tržišnih kretanja.”;

27.

članak 99. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 99.

Delegirani akti o prihvatljivosti vlastitih sredstava

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

28.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 109.a

Usklađeni tehnički unosi u standardnu formulu

1.   U svrhu izračuna potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom, ESA-e u Zajedničkom odboru izrađuju nacrte provedbenih tehničkih standarda o raspodjeli procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika na objektivan razmjer stupnja kreditne kvalitete primjenjujući stupnjeve utvrđene u skladu s člankom 111. stavkom 1. točkom (n).

Zajednički odbor ESA-a podnosi Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka te u svrhu olakšavanja izračuna modula tržišnog rizika iz članka 105. stavka 5., olakšavanja izračuna modula rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane iz članka 105. stavka 6., ocjenjivanja tehnika smanjenja rizika iz članka 101. stavka 5. i izračuna tehničkih uvjeta, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o:

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   EIOPA objavljuje tehničke informacije, uključujući informacije u vezi sa simetričnom prilagodbom iz članka 106., barem tromjesečno.

4.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka i u svrhu olakšavanja izračuna modula preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja iz članka 105. stavka 4., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda, vodeći računa o izračunima nadzornih tijela dotične države članice, o standardnim odstupanjima u vezi s posebnim nacionalnim zakonodavnim mjerama država članica kojima se dopušta dijeljenje zahtjeva za isplatu u pogledu zdravstvenog rizika među društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje te koji zadovoljavaju kriterije iz stavka 5. i sve dodatne kriterije utvrđene delegiranim aktima.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

5.   Provedbeni tehnički standardi iz stavka 4. primjenjuju se samo na nacionalne zakonodavne mjere država članica kojima se dopušta dijeljenje zahtjeva za isplatu u pogledu zdravstvenog rizika među društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje te koje zadovoljavaju sljedeće kriterije:

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju dodatni kriteriji koje trebaju zadovoljavati odredbe nacionalnih zakonodavnih mjera te metodologija i uvjeti za izračun standardnih odstupanja iz stavka 4. ovog članka.”;

29.

članak 111. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 111.

Delegirani akti te regulatorni i provedbeni tehnički standardi u vezi s člancima od 103. do 109.

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se predviđaju:

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za odobrenje od strane nadzornih tijela parametara iz stavka 1. točke (k) koji su specifični za određeno društvo.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Komisija do 31. prosinca 2020. izrađuje procjenu prikladnosti metoda, pretpostavki i standardnih parametara korištenih prilikom izračuna standardne formule za potreban solventni kapital. Njome bi se također trebali uzeti u obzir uspješnost svih vrsti imovine i financijskih instrumenata, ponašanje ulagatelja u pogledu te imovine i financijskih instrumenata te promjene u utvrđivanju međunarodnih standarda u financijskim uslugama. Preispitivanje određenih vrsta imovine moglo bi imati pravo prvenstva. Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, te uz njega prilaže, prema potrebi, prijedloge izmjena ove Direktive ili delegiranih ili provedbenih akata donesenih u skladu s njom.

4.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi s potrebnim solventnim kapitalom, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja kvantitativnih ograničenja i kriterija prihvatljivosti sredstava kada ti rizici nisu na odgovarajući način obuhvaćeni podmodulom.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Ti regulatorni tehnički standardi primjenjuju se na imovinu za pokriće tehničke pričuve, osim sredstava koja se drže u vezi s ugovorima o životnom osiguranju kod kojih rizik ulaganja snose ugovaratelji osiguranja. Komisija ih preispituje u svjetlu razvoja standardne formule i financijskih tržišta.”;

30.

Članak 114. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 114.

Delegirani akti i provedbeni tehnički standardi u vezi s unutarnjim modelima za potreban solventni kapital

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za:

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

31.

članak 127. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 127.

Delegirani akti u vezi s člancima od 120. do 126.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u pogledu članaka od 120. do 126. radi unapređenja bolje procjene profila rizičnosti i upravljanja poslovanjem društava za osiguranje i društava za reosiguranje u vezi s upotrebom unutarnjih modela diljem Unije.”

32.

članak 129. mijenja se kako slijedi:

33.

članak 130. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 130.

Delegirani akti

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima određuje izračun minimalnog potrebnog kapitala iz članaka 128. i 129.”;

34.

u članku 131. prvom stavku datumi „31. listopada 2012.” i „31. listopada 2013.” zamjenjuju se datumima „31. prosinca 2015.” odnosno „31. prosinca 2016.”.

35.

članak 135. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 135.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi u vezi s kvalitativnim zahtjevima

1.   Komisija može donositi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima određuje kvalitativne zahtjeve u sljedećim područjima:

2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi sa stavkom 2. točkom (c), EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje metodologija za izračun proporcionalnog dodatnog kapitalnog zahtjeva za vlasničke vrijednosne papire iz istog stavka.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

36.

u članku 138., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U slučaju iznimnih nepovoljnih situacija koje pogađaju društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja predstavljaju znatan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti, prema izjavi EIOPA-e, i prema potrebi nakon savjetovanja s ESRB-om, nadzorna tijela mogu za pogođena društva produljiti razdoblje iz stavka 3. drugog podstavka za najdulje razdoblje od sedam godina, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući prosječno trajanje tehničkih pričuva.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti EIOPA-e prema članku 18. Uredbe (EU) br. 1094/2010, a za potrebe ovog stavka, na zahtjev predmetnog nadzornog tijela EIOPA daje izjavu o postojanju iznimnih nepovoljnih situacija. Dotično nadzorno tijelo može predati zahtjev ako društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja predstavljaju znatan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti vjerojatno neće zadovoljiti uvjete utvrđene u stavku 3.. Iznimne nepovoljne situacije postoje kada je financijski položaj društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja predstavljaju znatan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti ozbiljno ili negativno pogođen jednim ili više od sljedećih uvjeta:

EIOPA, u suradnji s dotičnim nadzornim tijelom, redovito procjenjuje primjenjuju li se još uvjeti iz drugog podstavka. EIOPA, u suradnji s dotičnim nadzornim tijelom, daje izjavu kada iznimna nepovoljna situacija prestane.

Dotično društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje svaka tri mjeseca svom nadzornom tijelu dostavlja izvješće o napretku u kojemu navodi poduzete mjere i napredak ostvaren u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Produljenje roka iz prvog podstavka ukida se ako izvješće o napretku pokazuje da nije ostvaren znatan napredak u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom u razdoblju od dana kad je utvrđeno postojanje neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom do dana dostavljanja izvješća o napretku.”;

37.

članak 143. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 143.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi u vezi s člankom 138. stavkom 4.

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se nadopunjuju vrste iznimnih nepovoljnih situacija i određuju čimbenici i kriteriji o kojima treba voditi računa EIOPA prilikom davanja izjave o postojanju iznimnih nepovoljnih situacija i nadzorna tijela prilikom određivanja produljenja razdoblja oporavka u skladu s člankom 138. stavkom 4.

2.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u odnosu na članak 138. stavak 2., članak 139. stavak 2. i članaka 141., EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja plana oporavka iz članka 138. stavka 2. i financijskog plana iz članka 139. stavka 2. te u pogledu članka 141. pri čemu će učiniti sve što je potrebno kako bi se izbjegli prociklički učinci.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

38.

članak 149. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 149.

Promjene prirode rizika ili obveza

Sve promjene koje društvo za osiguranje namjerava napraviti u vezi s informacijama iz članka 147. podliježu postupku iz članaka 147. i 148.”;

39.

članak 155. mijenja se kako slijedi:

40.

u članku 158. stavku 2. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Uz to, nadzorno tijelo matične države članice ili države članice domaćina može predmet uputiti EIOPA-i te zahtijevati njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.”;

(41)

članak 159. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 159.

Statističke informacije o prekograničnim djelatnostima

Svako društvo za osiguranje obavješćuje nadležno nadzorno tijelo svoje matične države članice posebno o transakcijama koje obavlja u skladu s pravom nastana i transakcijama koje obavlja u skladu sa slobodom pružanja usluga, o iznosu premija, odštetnim zahtjevima i provizijama, bez umanjenja za reosiguranje, po državama članicama kako slijedi:

U pogledu vrste 10. u Prilogu I. dijelu A, isključujući odgovornost prijevoznika, predmetno društvo također obavješćuje to nadzorno tijelo o učestalosti i prosječnom trošku odštetnih zahtjeva.

Nadzorno tijelo matične države članice podnosi informacije iz prvog i drugog podstavka u razumnom roku i skupnom obliku nadzornim tijelima svake predmetne države članice, na njihov zahtjev.”;

42.

članak 172. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 172.

Istovjetnost u vezi s društvima za reosiguranje

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju kriteriji za procjenu istovjetnosti regulatornog sustava solventnosti treće zemlje koji se primjenjuje na djelatnosti reosiguranja društava čija se sjedišta nalaze u toj trećoj zemlji s onim utvrđenim u glavi I.

2.   Ako treća zemlja ispunjava kriterije donesene u skladu sa stavkom 1., Komisija može u skladu s člankom 301.a, uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je regulatorni sustav solventnosti te treće zemlje koji se primjenjuje na djelatnosti reosiguranja društava sa sjedištem u toj trećoj zemlji istovjetan sa sustavom utvrđenim u glavi I. ove Direktive.

Ti se delegirani akti redovito preispituju kako bi se uzele u obzir sve znatne promjene nadzornog sustava iz glave I. i promjene nadzornog sustava u trećoj zemlji.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

3.   Kada se, u skladu sa stavkom 2., smatra da je regulatorni sustav solventnosti treće zemlje istovrijedan onom koji je utvrđen u ovoj Direktivi, ugovori o reosiguranju sklopljeni s društvima čija se sjedišta nalaze u toj trećoj zemlji tretiraju se na isti način kao ugovori o reosiguranju sklopljeni s društvima koja su dobila odobrenje u skladu s ovom Direktivom.

4.   Odstupajući od stavka 2., pa čak i ako kriteriji utvrđeni u skladu sa stavkom 1. nisu ispunjeni, Komisija može, za ograničeno razdoblje, u skladu s člankom 301.a, te uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je regulatorni sustav solventnosti treće zemlje koji se primjenjuje na djelatnosti reosiguranja društava čija se sjedišta nalaze u toj trećoj zemlji privremeno istovjetan s onim koji je utvrđen u glavi I. ako je ta treća zemlja ispunila barem sljedeće kriterije:

U svim delegiranim aktima o privremenoj istovjetnosti u obzir se uzimaju izvješća Komisije u skladu s člankom 177. stavkom 2. Ti se delegirani akti redovito preispituju na temelju izvješća o napretku koja izrađuje mjerodavna treća zemlja, a koja se na godišnjoj osnovi podnose Komisiji na ocjenu. EIOPA pomaže Komisiji u ocjenjivanju tih izvješća o napretku.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a, dodatno navodeći uvjete utvrđene u prvom podstavku.

5.   Ograničeno razdoblje iz stavka 4. prvog podstavka završava 31. prosinca 2020. ili na dan od kojeg se u skladu sa stavkom 2. smatra da je nadzorni sustav te treće zemlje istovjetan onomu utvrđenom u glavi I., ovisno o tome što je ranije.

Ako je to EIOPA-i i Komisiji potrebno za procjenjivanje istovjetnosti u svrhu stavka 2., to se razdoblje može produljiti za najviše godinu dana.

6.   Ugovorima o reosiguranju sklopljenima s društvima čija su sjedišta u trećoj zemlji čiji se nadzorni sustav smatra privremeno istovjetnim u skladu sa stavkom 4., priznaje se jednaki tretman kao onaj utvrđen u stavku 3. Članak 173. također se primjenjuje na društva za reosiguranje čija su sjedišta u trećoj zemlji čiji nadzorni sustav se smatra privremeno istovjetnim u skladu sa stavkom 4.”;

43.

članak 176. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 176.

Informacije država članica Komisiji i EIOPA-i

Nadzorna tijela država članica obavješćuju Komisiju, EIOPA-u i nadzorna tijela drugih država članica o bilo kojem odobrenju danom izravnom ili neizravnom društvu kćeri čije jedno ili više matičnih društava uređuje pravo treće zemlje.

Te informacije također sadrže navod o strukturi predmetne grupe.

Kad društvo uređeno pravom treće zemlje stječe udjel u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje koje je dobilo odobrenje u Uniji, a to društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje time postaje društvo kći društva iz te treće zemlje, nadzorna tijela matične države članice obavješćuju Komisiju, EIOPA-u i nadzorna tijela drugih država članica.”;

44.

u članku 177. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice obavješćuju Komisiju i EIOPA-u o svim općim poteškoćama s kojima su se suočila njihova društva za osiguranje ili društva za reosiguranje prilikom osnivanja i poslovanja u trećoj zemlji ili obavljanja djelatnosti u trećoj zemlji.”;

45.

u članku 210. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju odredbe iz stavka 1. ovog članka u pogledu praćenja i nadzora rizika koji proizlaze iz djelatnosti reosiguranja ograničenog rizika te upravljanja njima.”;

46.

u članku 211. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju sljedeći kriteriji odobrenja nadzornog tijela:

2.a   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu članka 211. stavaka 1. i 2., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za davanje odobrenja nadzornog tijela za osnivanje subjekata posebne namjene te o formatima i modelima koje treba upotrebljavati u svrhe iz stavka 2. točke (f).

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.b   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu članka 211. stavaka 1. i 2., EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za suradnju i razmjenu informacija među nadzornim tijelima kada subjekt posebne namjene koji preuzima rizik od društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ima sjedište u državi članici koja nije država članica u kojoj odobrenje za rad ima društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Subjekti posebne namjene koji su dobili odobrenja za rad prije 31. prosinca 2015. podliježu pravu države članice koja je izdala odobrenje za rad subjektu posebne namjene. Međutim, svaka nova djelatnost koju subjekt posebne namjene počne obavljati nakon ovog datuma podliježe stavcima 1., 2. i 2.a.”;

47.

u članku 212. stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

48.

članak 216. mijenja se kako slijedi:

49.

članak 217. mijenja se kako slijedi:

50.

članak 227. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 227.

Istovjetnost u vezi s povezanim društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje iz trećih zemalja

1.   Prilikom izračunavanja, u skladu s člankom 233., solventnosti grupe društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koje je sudjelujuće društvo u društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje iz treće zemlje, to se društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje iz treće zemlje, isključivo u svrhu tog izračuna, tretira kao povezano društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje.

Međutim, kada treća zemlja u kojoj to društvo ima svoje sjedište zahtijeva od tog društva da dobije odobrenje za rad i nameće mu regulatorni sustav solventnosti koji je barem istovjetan onome iz glave I. poglavlja VI., države članice mogu predvidjeti da se u izračunu u obzir uzima, s obzirom na to društvo, potrebni solventni kapital i vlastita sredstva prihvatljiva za ispunjavanje tog zahtjeva kako je propisano u predmetnoj trećoj zemlji.

2.   Ako nije donesen delegirani akt u skladu sa stavkom 4. ili 5. ovog članka, provjeru je li sustav treće zemlje barem istovjetan obavlja nadzornik grupe na zahtjev sudjelujućeg društva ili na vlastitu inicijativu. EIOPA pomaže nadzorniku grupe u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Nadzornik grupe, kojem pomaže EIOPA, savjetuje se s drugim predmetnim nadzornim tijelima prije nego što donese odluku o istovjetnosti. Ta se odluka donosi u skladu s kriterijima donesenima u skladu sa stavkom 3. Nadzornik grupe ne donosi nikakvu odluku koja se odnosi na treću zemlju, a koja je u suprotnosti s bilo kojom prije donesenom odlukom za tu treću zemlju osim ako je nužno uzeti u obzir značajne promjene u nadzornom sustavu iz glave I. poglavlja VI. i nadzornom sustavu treće zemlje.

Ako se nadzorna tijela ne slažu s odlukom donesenom u skladu s drugim podstavkom, ona mogu u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010 uputiti predmet EIOPA-i i tražiti njezinu pomoć u roku od tri mjeseca nakon što ih je nadzornik grupe obavijestio o toj odluci. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

3.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju kriteriji za procjenu istovjetnosti regulatornog sustava solventnosti treće zemlje s onim koji je utvrđen u glavi I. poglavlju VI.

4.   Ako treća zemlja ispunjava kriterije donesene u skladu sa stavkom 3., Komisija može u skladu s člankom 301.a, uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je nadzorni sustav te treće zemlje istovjetan s nadzornim sustavom utvrđenim u glavi I. poglavlju VI.

Ti se delegirani akti redovito preispituju kako bi se uzele u obzir sve znatne promjene nadzornog sustava iz glave I. poglavlja VI. i promjene nadzornog sustava u trećoj zemlji.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

5.   Odstupajući od stavka 4., pa čak i kada kriteriji utvrđeni u skladu sa stavkom 3. nisu ispunjeni, Komisija može, za razdoblje iz stavka 6., u skladu s člankom 301.a te uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je regulatorni sustav solventnosti koji se primjenjuje na društva čija se sjedišta nalaze u trećoj zemlji privremeno istovjetan s onim koji je utvrđen u glavi I. poglavlju VI. kada:

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

6.   Početno razdoblje privremene istovjetnosti iz stavka 5. traje 10 godina osim ako se prije isteka tog razdoblja:

Privremena istovjetnost može se obnoviti za dodatna razdoblja od 10 godina ako se i dalje ispunjavaju kriteriji iz stavka 5. Komisija sve takve delegirane akte donosi u skladu s člankom 301.a i uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

U svim delegiranim aktima o privremenoj istovjetnosti u obzir se uzimaju izvješća Komisije u skladu s člankom 177. stavkom 2. Komisija te delegirane akte redovito preispituje. EIOPA pomaže Komisiji u ocjenjivanju tih odluka. Komisija obavješćuje Europski parlament o svim preispitivanjima koja se provode i podnosi mu izvješće o svojim zaključcima.

7.   Kada je, u skladu sa stavkom 5., donesen delegirani akt kojim se određuje da je nadzorni sustav treće zemlje privremeno istovjetan, za potrebe stavka 1. drugog podstavka smatra se da je ta treća zemlja istovjetna.”.

51.

članak 231. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 231.

Unutarnji model grupe

1.   U slučaju zahtjeva za izdavanje suglasnosti za izračunavanje konsolidiranog potrebnog solventnog kapitala grupe, kao i potrebnog solventnog kapitala društva za osiguranje i društva za reosiguranje u grupi, na temelju unutarnjeg modela, koji je dostavilo društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje i njegova povezana društva ili zajednički povezana društva osigurateljnog holdinga, predmetna nadzorna tijela surađuju da bi odlučila hoće li izdati takvu suglasnost i da bi utvrdila uvjete, ako ikakve, koji će se odnositi na takvu suglasnost.

Zahtjev iz prvog podstavka dostavlja se nadzorniku grupe.

Nadzornik grupe bez odgađanja obavješćuje druge članove kolegija nadzornika i podnosi im potpuni zahtjev.

2.   Predmetna nadzorna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijela zajedničku odluku o zahtjevu u roku od šest mjeseci od datuma kad nadzornik grupe primi potpuni zahtjev.

3.   Ako tijekom šestomjesečnog razdoblja iz stavka 2. bilo koje od predmetnih nadzornih tijela uputi predmet EIOPA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010, nadzornik grupe odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

EIOPA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka šestomjesečnog razdoblja ili nakon što je donesena zajednička odluka.

Ako se, u skladu s člankom 41. stavcima 2. i 3. te člankom 44. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1094/2010, odluka koju je predložilo radno tijelo odbije, nadzornik grupe donosi konačnu odluku. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode. Šestomjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

4.   EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta primjene postupka zajedničkog donošenja odluka iz stavka 2. u pogledu zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. s ciljem lakšeg donošenja zajedničkih odluka.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

5.   Ako su predmetna nadzorna tijela donijela zajedničku odluku iz stavka 2., nadzornik grupe dostavlja podnositelju zahtjeva dokument u kojemu se navode svi razlozi.

6.   Ako se u roku od šest mjeseci od datuma kad grupa primi potpuni zahtjev ne donese zajednička odluka, nadzornik grupe donosi vlastitu odluku o zahtjevu.

Nadzornik grupe uzima u obzir sva mišljenja i ograde drugih predmetnih nadzornih tijela iznesene tijekom tog šestomjesečnog razdoblja.

Nadzornik grupe dostavlja podnositelju zahtjeva i drugim predmetnim nadzornim tijelima dokument u kojemu se u cijelosti obrazlaže njegova odluka.

Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

7.   Kada bilo koje od predmetnih nadzornih tijela smatra da profil rizičnosti društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koje ono nadzire znatno odstupa od pretpostavki na kojima se temelji unutarnji model odobren na razini grupe, i sve dok to društvo primjereno ne otkloni primjedbe nadzornog tijela, to nadzorno tijelo može, u skladu s člankom 37., uvesti kapitalni dodatak na potrebni solventni kapital tog društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koji proizlazi iz primjene takvog unutarnjeg modela.

U iznimnim okolnostima, kada takav kapitalni dodatak ne bi bio primjeren, nadzorno tijelo može zahtijevati od predmetnog društva da izračunava svoj potrebni solventni kapital na temelju standardne formule iz glave I. poglavlja VI. odjeljka 4. pododjeljaka 1. i 2. U skladu s člankom 37. stavkom 1. točkama (a) i (c) nadzorno tijelo može uvesti kapitalni dodatak na potrebni solventni kapital tog društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koji proizlazi iz primjene standardne formule.

Nadzorno tijelo obrazlaže bilo koju odluku iz prvog i drugog podstavka društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje i drugim članovima kolegija nadzornika.

EIOPA može izdati smjernice kako se osigurala dosljedna i usklađena primjena ovog stavka.”;

52.

u članku 232. prvom stavku uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Prilikom utvrđivanja odražava li konsolidirani potrebni solventni kapital grupe primjereno profil rizičnosti grupe nadzornik grupe obraća posebnu pažnju na bilo koji slučaj u kojem na razini grupe mogu nastati okolnosti iz članka 37. stavka 1. točaka od (a) do (d), posebno kada:”;

53.

u članku 232. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37. stavci od 1. do 5., zajedno s delegiranim aktima i provedbenim tehničkim standardima donesenima u skladu s člankom 37. stavcima 6., 7. i 8. primjenjuju se mutatis mutandis.”;

54.

u članku 233. stavku 6. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37. stavci od 1. do 5., zajedno s delegiranim aktima i provedbenim tehničkim standardima donesenima u skladu s člankom 37. stavcima 6., 7. i 8. primjenjuju se mutatis mutandis.”;

55.

članak 234. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 234.

Delegirani akti koji se odnose na članke od 220. do 229. i od 230. do 233.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju tehnička načela i metode iz članaka od 220. do 229. i primjena članaka od 230. do 233. te kojima se odražava gospodarska priroda posebnih pravnih struktura.”;

56.

članak 237. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 237.

Društva kćeri društva za osiguranje odnosno reosiguranje: odluka o zahtjevu za izdavanje suglasnosti

1.   U slučaju zahtjeva za izdavanje suglasnosti za primjenu pravila iz članaka 238. i 239. predmetna nadzorna tijela zajedno rade u okviru kolegija nadzornika, međusobno blisko surađujući, kako bi odlučila hoće li izdati traženu suglasnost i da bi utvrdila druge uvjete, ako ikakve, koji će se odnositi na takvu suglasnost.

Zahtjev iz prvog podstavka dostavlja se samo nadzornom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad društvu kćeri. To nadzorno tijelo bez odgađanja obavješćuje druge članove kolegija nadzornika i podnosi im potpuni zahtjev.

2.   Predmetna nadzorna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijela zajedničku odluku o zahtjevu u roku od tri mjeseca od datuma kad sva nadzorna tijela u okviru kolegija nadzornika prime potpuni zahtjev.

3.   Ako tijekom tromjesečnog razdoblja iz stavka 2. bilo koje od predmetnih nadzornih tijela uputi predmet EIOPA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010, nadzornik grupe odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

EIOPA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka tromjesečnog razdoblja ili nakon što je donesena zajednička odluka.

Ako se u skladu s člankom 41. stavcima 2. i 3. te člankom 44. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1094/2010 odluka koju je predložilo radno tijelo odbije, nadzornik grupe donosi konačnu odluku. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode. Tromjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

4.   EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda radi osiguranja jedinstvenih uvjeta primjene postupka zajedničkog donošenja odluka iz stavka 2. u pogledu zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. radi lakšeg donošenja zajedničkih odluka.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

5.   Ako su predmetna nadzorna tijela donijela zajedničku odluku iz stavka 2., nadzorno tijelo koje je ovlastilo društvo kćer dostavlja podnositelju zahtjeva odluku u kojoj se navode svi razlozi. Zajedničku se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

6.   Ako predmetna nadzorna tijela ne donesu zajedničku odluku tijekom tromjesečnog razdoblja iz stavka 2., nadzornik grupe donosi vlastitu odluku o zahtjevu.

Tijekom tog razdoblja nadzornik grupe na odgovarajući način u obzir uzima sljedeće:

U odluci se navode svi razlozi i ona sadrži objašnjenje o svim znatnim odstupanjima od ograda od mišljenja drugih predmetnih nadzornih tijela. Nadzornik grupe dostavlja presliku odluke podnositelju zahtjeva i drugim predmetnim nadzornim tijelima. Zajedničku se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.”;

57.

u članku 238. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Kolegij nadzornika čini sve što je u njegovoj moći kako bi se postigla suglasnost u vezi prijedloga nadzornog tijela koje je izdalo odobrenje za rad društvu kćeri ili bilo kojim drugim mogućim mjerama.

Taj se sporazum smatra konačnim i predmetna nadzorna tijela ga provode.”;

58.

u članku 238. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Kad se nadzorno tijelo i nadzornik grupe ne slažu, svaki od nadzornika može to pitanje u roku od mjesec dana od prijedloga nadzornog tijela uputiti EIOPA-i i od nje tražiti pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može postupati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom, a svoju odluku donosi u roku od mjesec dana od upućivanja predmeta. Jednomjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka jednomjesečnog razdoblja iz ovog podstavka ili nakon što je u skladu sa stavkom 4. ovog članka postignut sporazum u kolegiju.

Nadzorno tijelo koje je ovlastilo društvo kćer odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. te uredbe te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EIOPA-e.

Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

U odluci se navode svi razlozi na kojima je utemeljena.

Odluka se dostavlja društvu kćeri i kolegiju nadzornika.”;

59.

u članku 239. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Nadzorno tijelo ili nadzornik grupe mogu uputiti predmet EIOPA-i i od nje zatražiti pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. kada se ne slažu u vezi sa sljedećim:

U tim slučajevima EIOPA može postupati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom, a svoju odluku donosi u roku od mjesec dana od upućivanja predmeta.

Predmet se ne upućuje EIOPA-i:

Četveromjesečno ili jednomjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

Nadzorno tijelo koje je ovlastilo društvo kćer odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donosi svoju konačnu odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

U odluci se navode svi razlozi na kojima je utemeljena.

Odluka se dostavlja društvu kćeri i kolegiju nadzornika.”;

60.

članak 241. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 241.

Društva kćeri društva za osiguranje odnosno reosiguranje: delegirani akti

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

61.

u članku 242. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija do 31. prosinca 2017. obavlja procjenu primjene glave III., posebno s obzirom na suradnju nadzornih tijela u kolegiju nadzornika, funkcionalnost kolegija nadzornika i nadzorne prakse određivanja kapitalnih dodataka te predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću i njemu prema potrebi prilaže prijedloge izmjena ove Direktive.”;

62.

u članku 242. stavku 2. datum „31. listopada 2015.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2018.”;

63.

u članku 244. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi s definicijom značajne koncentracije rizika za potrebe stavaka 2. i 3. ovog članka.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost nadzora nad koncentracijom rizika, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja značajne koncentracije rizika i određivanja odgovarajućih pragova za potrebe stavka 3.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

6.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o obrascima i predlošcima za izvješćivanje o takvim koncentracijama rizika za potrebe stavka 2.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

64.

u članku 245. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi s definicijom značajne unutargrupne transakcije za potrebe stavaka 2. i 3. ovog članka.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost nadzora nad unutargrupnim transakcijama, EIOPA može izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja značajne unutargrupne transakcije za potrebe stavka 3.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

6.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima, obrascima i predlošcima za izvješćivanje o takvim unutargrupnim transakcijama za potrebe stavka 2.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

65.

u članku 247. stavci od 3. do 7. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   U posebnim slučajevima predmetno nadzorno tijelo može, na zahtjev bilo kojeg od drugih nadzornih tijela, donijeti zajedničku odluku o odstupanju od kriterija iz stavka 2. ako bi njihova primjena bila neprimjerena, uzimajući u obzir strukturu grupe i relativni značaj djelatnosti društava za osiguranje i društava za reosiguranje u različitim državama, te mogu odrediti drugo nadzorno tijelo kao nadzornika grupe.

U tu svrhu bilo koje predmetno nadzorno tijelo može zatražiti da bude otvorena rasprava o primjerenosti kriterija iz stavka 2. Takve rasprave ne održavaju se češće nego jedanput godišnje.

Predmetna nadzorna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijela zajedničku odluku o izboru nadzornika grupe u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za raspravu. Prije nego što donesu odluku predmetna nadzorna tijela daju priliku grupi da iskaže svoje mišljenje.

Imenovani nadzornik grupe dostavlja grupi zajedničku odluku u kojoj se navode svi razlozi.

4.   Ako tijekom tromjesečnog razdoblja iz stavka 3. trećeg podstavka bilo koje od predmetnih nadzornih tijela uputi predmet EIOPA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010, predmetna nadzorna tijela odgađaju svoje odluke i čekaju bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donose zajedničku odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se zajedničku odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode. Tromjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

5.   EIOPA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana od upućivanja predmeta u skladu sa stavkom 4. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka tromjesečnog razdoblja ili nakon što je donesena zajednička odluka. Imenovani nadzornik grupe dostavlja grupi i kolegiju nadzornika zajedničku odluku u kojoj se navode svi razlozi.

6.   Ako se ne donese zajednička odluka, zadaću nadzornika grupe obavlja nadzorno tijelo utvrđeno u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

7.   EIOPA obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju barem jedanput godišnje o svim znatnim poteškoćama vezanim uz primjenu stavaka 2., 3. i 6.

U slučaju da zbog primjene kriterija iz stavaka 2. i 3. ovog članka nastanu bilo kakve veće poteškoće, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se dalje određuju ti kriteriji.”;

66.

članak 248. mijenja se kako slijedi:

67.

članak 249. mijenja se kako slijedi:

68.

članak 250. mijenja se kako slijedi:

„Članak 250.

Savjetovanje nadzornih tijela

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 248., predmetna nadzorna tijela, kada je odluka važna za nadzorne zadatke drugih nadzornih tijela, prije nego što donesu tu odluku međusobno se savjetuju u kolegiju nadzornika s obzirom na sljedeće:

Za potrebe prvog podstavka točaka (b) i (c), s nadzornikom grupe uvijek se provodi savjetovanje.

Pored toga, predmetna nadzorna tijela se, kad se odluka temelji na informacijama koje su primljene od drugih nadzornih tijela, međusobno savjetuju prije nego što donesu tu odluku.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 248., nadzorno tijelo može odlučiti da se neće savjetovati s drugim nadzornim tijelima u slučajevima hitnosti ili kad bi takvo savjetovanje moglo ugroziti učinkovitost odluke. U tom slučaju nadzorno tijelo bez odgađanja obavješćuje druga predmetna nadzorna tijela.”;

69.

u članku 254. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice osiguravaju da njihova tijela koja su odgovorna za obavljanje nadzora grupe imaju pristup svim informacijama koje su relevantne u svrhu tog nadzora bez obzira na prirodu predmetnog društva. Članak 35. stavci od 1. do 5. primjenjuju se mutatis mutandis.

Nadzornik grupe može ograničiti redovno nadzorno izvješćivanje na razini grupe koje se obavlja češće nego jedanput godišnje ako sva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje u okviru grupe imaju koristi od tog ograničenja u skladu s člankom 35. stavkom 6., vodeći računa o prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju grupe.

Nadzornik grupe može izuzeti od izvješćivanja po stavkama na razini grupe ako sva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje u okviru grupe imaju koristi od tog izuzeća u skladu s člankom 35. stavkom 7., vodeći računa o prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju grupe te o cilju financijske stabilnosti.”;

70.

u članku 255. stavku 2. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ako se u odnosu na zahtjev koji je podnesen drugom nadzornom tijelu za obavljanje provjere u skladu s ovim stavkom nije postupilo u roku od dva tjedna ili ako nadzorno tijelo nije u mogućnosti u praksi ostvariti svoje pravo sudjelovanja u skladu s trećim podstavkom, tijelo koje je podnijelo zahtjev može uputiti predmet EIOPA-i te može zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010 EIOPA ima pravo sudjelovati u izravnim nadzorima kada ih zajedno provode dva nadzorna tijela ili više njih.”;

71.

članak 256. mijenja se kako slijedi:

72.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 256.a

Struktura grupe

Države članice zahtijevaju od društava za osiguranje i društava za reosiguranje, osigurateljnih holdinga i mješovitih osigurateljnih holdinga da na razini grupe jedanput godišnje objavljuju pravnu, upravljačku i organizacijsku strukturu, uključujući opis svih društava kćeri, značajno povezanih poduzeća i značajnih podružnica koje pripadaju grupi.”;

73.

u članku 258. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a za usklađivanje provedbenih mjera iz stavaka 1. i 2. ovog članka.”;

74.

članak 259. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 259.

Izvješća EIOPA-e

1.   EIOPA podnosi godišnja izvješća Europskom parlamentu u skladu s člankom 50. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.   EIOPA izvješćuje, između ostalog, o svim relevantnim i značajnim iskustvima u okviru nadzornih aktivnosti i suradnji između nadzornika u okviru glave III., a posebno o:

3.   EIOPA može također, u smislu stavka 1. ovog članka po potrebi izvješćivati o glavnim spoznajama do kojih je došla na temelju pregleda iz članka 248. stavka 6.”;

75.

članak 260. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 260.

Matična društva izvan Unije: provjera istovjetnosti

1.   U slučaju iz članka 213. stavka 2. točke (c) predmetna nadzorna tijela provjeravaju podliježu li društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, čije matično društvo ima sjedište izvan Unije, nadzoru nadzornih tijela iz trećih zemalja, koji je istovjetan onom koji je propisan u ovoj glavi o nadzoru na razini grupe društava za osiguranje i društava za reosiguranje iz članka 213. stavka 2. točaka (a) i (b).

Ako nije donesen delegirani akt u skladu sa stavcima 2., 3. ili 5. ovog članka, provjeru obavlja nadzorno tijelo koje bi bilo nadzornik grupe da se primjenjuju kriteriji iz članka 247. stavka 2. (‚vršitelj dužnosti nadzornika grupe’), na zahtjev matičnog društva ili bilo kojeg društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koje je dobilo odobrenje u Uniji ili na vlastitu inicijativu. EIOPA pomaže vršitelju dužnosti nadzornika grupe u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Prilikom obavljanja navedenog taj vršitelj dužnosti nadzornika grupe kojemu pomaže EIOPA savjetuje se s drugim predmetnim nadzornim tijelima prije nego što donese odluku o istovjetnosti. Ta se odluka donosi u skladu s kriterijima donesenima u skladu sa stavkom 2. Vršitelj dužnosti nadzornika grupe ne donosi nikakvu odluku koja se odnosi na treću zemlju, a koja je u suprotnosti s bilo kojom prije donesenom odlukom za tu treću zemlju osim ako je nužno uzeti u obzir značajne promjene u nadzornom sustavu iz glave I. i nadzornom sustavu treće zemlje.

Ako se nadzorna tijela ne slažu s odlukom donesenom u skladu s trećim podstavkom, ona mogu u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010 uputiti predmet EIOPA-i i tražiti njezinu pomoć u roku od tri mjeseca nakon što ih je vršitelj dužnosti nadzornika grupe obavijestio o toj odluci. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

2.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju kriteriji za procjenu jednakosti bonitetnog sustava solventnosti treće zemlje s onim koji je utvrđen u ovoj glavi.

3.   Ako treća zemlja ispunjava kriterije donesene u skladu sa stavkom 2. ovog članka, Komisija može u skladu s člankom 301.a, uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je bonitetni sustav treće zemlje istovjetan s bonitetnim sustavom utvrđenim u ovoj glavi.

Takav se delegirani akt redovito preispituje kako bi se uzele u obzir sve promjene bonitetnog sustava za nadzor grupa iz ove glave i bonitetnog sustava u trećoj zemlji za nadzor grupa i sve druge promjene propisa koje mogu utjecati na odluku o jednakosti.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

4.   Ako ne postoji delegirani akt Komisije donesen u skladu sa stavkom 3. ili 5. ovog članka, primjenjuje se članak 262.

5.   Odstupajući od stavka 3., pa čak i ako kriteriji utvrđeni u stavku 2. nisu ispunjeni, Komisija može, za ograničeno razdoblje i u skladu s člankom 301.a te uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je bonitetni sustav treće zemlje koji se primjenjuje na društva čije matično društvo 1. siječnja 2014. ima sjedište izvan Unije privremeno istovjetan s onim koji je utvrđen u glavi I. ako treća zemlja ispunjava najmanje sljedeće kriterije:

Svi delegirani akti o privremenoj istovjetnosti u obzir uzimaju izvješća Komisije u skladu s člankom 177. stavkom 2. Ti se delegirani akti redovito preispituju na temelju izvješća o napretku koja izrađuje nadležna treća zemlja, a koja se na godišnjoj osnovi podnose Komisiji na ocjenu. EIOPA pomaže Komisiji u ocjenjivanju ovih izvješća o napretku.

EIOPA objavljuje i na svojoj internetskoj stranici ažurira popis svih trećih zemalja navedenih u prvom podstavku.

Komisija može usvojiti delegirane akte u skladu s člankom 301.a, dodatno navodeći uvjete utvrđene prvim podstavkom. Delegiranim se aktima mogu također obuhvatiti ovlasti nadzornih tijela da uvedu dodatne obveze nadzornog izvješćivanja tijekom razdoblja privremene istovjetnosti.

6.   Ograničeno razdoblje iz stavka 5. završava 31. prosinca 2020. ili na dan od kojeg se, u skladu sa stavkom 3., smatra da je bonitetni sustav te treće zemlje istovjetan onom utvrđenom u ovoj glavi, ovisno o tome što je ranije.

To se razdoblje može produljiti za najviše još godinu dana, ako je EIOPA-i i Komisiji potrebno toliko vremena za procjenjivanje istovjetnosti za potrebe stavka 3.

7.   Ako se u skladu sa stavkom 5. donese delegirani akti kojim se određuje da je bonitetni sustav treće zemlje privremeno istovjetan, države članice primjenjuju članak 261. osim ako u državi članici postoji društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje s ukupnom bilancom koja premašuje ukupnu bilancu matičnog društva izvan Unije. U tom slučaju dužnost nadzornika grupe izvršava vršitelj dužnosti nadzornika grupe.”;

76.

u članku 262. stavku 1., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U nedostatku istovjetnog nadzora iz članka 260. ili ako država članica ne primjenjuje članak 261. u slučaju privremene istovjetnosti u skladu s člankom 260. stavkom 7., ta država članica na društva za osiguravanje i društva za reosiguranje primjenjuje jedno od sljedećeg:

77.

U članku 300. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Iznosi izraženi u eurima u ovoj Direktivi revidiraju se svakih pet godina tako da se osnovni iznos u eurima povećava za postotnu promjenu Harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena svih država članica kako ga objavljuje Komisija (Eurostat) od 31. prosinca 2015. do datuma revizije i zaokruženog na višekratnik od 100 000 EUR.”;

78.

članak 301. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 301.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Europski odbor za osiguranje i strukovno mirovino osiguranje, uspostavljen Odlukom Komisije 2004/9/EZ (33). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011, u vezi s njezinim člankom 4.

Članak 301.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Delegiranje ovlasti iz članaka 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. i 308.b dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 23. svibnja 2014.

Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije šest mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. i 308.b.

Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članaka 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. ili 308.b stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 301.b

Odredba o donošenju regulatornih tehničkih standarda

1.   Komisija do 24. svibnja 2016. kada prvi put donosi regulatorne tehničke standarde predviđene u člancima 50., 58., 75., 86., 92., 97., 111., 135., 143., 244., 245., 248. i 249. primjenjuje postupak utvrđen u članku 301.a. Sve izmjene takvih delegiranih akata ili, po završetku privremenog razdoblja, svi novi regulatorni tehnički standardi donose se u skladu člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz stavka 1. u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   EIOPA može do 24. svibnja 2016. Komisiji podnijeti nacrte regulatornih tehničkih standarda kako bi delegirane akte predviđene u člancima 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. i 308.b prilagodila tehničkim kretanjima na financijskim tržištima.

Ti nacrti regulatornih tehničkih standarda ograničavaju se na tehničke aspekte delegiranih akata iz prvog podstavka, u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

79.

u članku 304. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2020. podnosi izvješće o primjeni pristupa navedenog u stavku 1. i praksama koje su nadzorna tijela donijela na temelju stavka 1., te mu prema potrebi prilaže odgovarajuće prijedloge. U tom se izvješću naglasak posebno stavlja na prekogranične učinke uporabe tog pristupa s ciljem sprečavanja regulatorne arbitraže društava za osiguranje i društava za reosiguranje.”.

80.

u glavi VI. poglavlju I. dodaje se sljedeći odjeljak:

„ODJELJAK 3.

OSIGURANJE I REOSIGURANJE

Članak 308.a

Postupno uvođenje

1.   Od 1. travnja 2015. države članice osiguravaju da nadzorna tijela imaju ovlast odlučivanja o odobrenju:

2.   Od 1. travnja 2015. države članice osiguravaju da su nadzorna tijela ovlaštena:

3.   Od 1. srpnja 2015. države članice osiguravaju da su nadzorna tijela ovlaštena:

4.   Države članice obvezuju predmetna nadzorna tijela na razmatranje zahtjeva koje podnesu društva za osiguranje i društva za reosiguranje za dobivanje odobrenja ili suglasnosti u skladu sa stavcima 2. i 3. Odluke koje nadzorna tijela donesu o zahtjevima za odobrenje ili suglasnost ne primjenjuju se prije 1. siječnja 2016.

Članak 308.b

Prijelazne mjere

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 12., društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja do 1. siječnja 2016. prestanu sklapati nove ugovore o osiguranju ili reosiguranju i isključivo upravljaju svojim postojećim portfeljem kako bi prestala s radom ne podliježu glavama I., II. i III. ove Direktive do datuma utvrđenih stavkom 2.:

2.   Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje na koja se primjenjuje:

3.   Društva za osiguranje i društva za reosiguranje prijelaznim mjerama iz stavaka 1. i 2. podliježu samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Stavcima 1. i 2. ne sprečava se rad društava u skladu s glavama I., II. i III. ove Direktive.

4.   Države članice sastavljaju popis predmetnih društava za osiguranje i društava za reosiguranje i dostavljaju ga ostalim državama članicama.

5.   Države članice osiguravaju da se za vrijeme razdoblja od najviše četiri godine nakon 1. siječnja 2016. rok koji društva za osiguranje i društva za reosiguranje imaju za podnošenje informacija iz članka 35. stavaka od 1. do 4. na godišnjoj ili rjeđoj osnovi svake financijske godine smanjuje za dva tjedna, a počinje teći najkasnije 20 tjedana nakon završetka financijske godine društva pri čemu njegova financijska godina završava na dan 30. lipnja 2016. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2017., do najkasnije 14 tjedana nakon završetka financijske godine društva pri čemu njegove financijske godine završavaju na dan 30. lipnja 2019. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2020.

6.   Za vrijeme razdoblja od najviše četiri godine nakon 1. siječnja 2016. rok koji društva za osiguranje i društva za reosiguranje imaju za objavu informacija iz članka 51. svake se financijske godine smanjuje za dva tjedna, a počinje teći najkasnije 20 tjedana nakon kraja financijske godine društva pri čemu njegova financijska godina završava na dan 30. lipnja 2016. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2017., do najkasnije 14 tjedana nakon završetka financijske godine društva pri čemu njegove financijske godine završavaju na dan 30. lipnja 2019. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2020.

7.   Za vrijeme razdoblja od najviše četiri godine nakon 1. siječnja 2016. rok koji društva za osiguranje i društva za reosiguranje imaju za podnošenje informacija iz članka 35. stavaka od 1. do 4. na tromjesečnoj osnovi svake se financijske godine smanjuje za tjedan dana, a počinje teći najkasnije osam tjedana nakon kraja bilo kojeg tromjesečja na dan 1. siječnja 2016. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2017., do pet tjedana nakon kraja bilo kojeg tromjesečja na dan 1. siječnja 2019. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2020.

8.   Države članice osiguravaju da se stavci 5., 6. i 7. ovog članka primjenjuju mutatis mutandis na sudjelujuća društva za osiguranje i društva za reosiguranje, osigurateljne holdinge i mješovite osigurateljne holdinge na razini grupe u skladu s člancima 254. i 256., pri čemu se rokovi iz stavaka 5., 6. i 7. produljuju za šest tjedana.

9.   Neovisno o članku 94., stavke osnovnih vlastitih sredstava uključuju se u osnovna vlastita sredstva kategorije 1 u trajanju do 10 godina nakon 1. siječnja 2016., pod uvjetom da su u pitanju stavke:

10.   Neovisno o članku 94., stavke osnovnih vlastitih sredstava uključuju se u osnovna vlastita sredstva kategorije 2 u trajanju do 10 godina nakon 1. siječnja 2016. pod uvjetom da su u pitanju stavke:

11.   U odnosu na društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja ulažu u vrijednosne papire namijenjene trgovanju i druge financijske instrumente na temelju preoblikovanih kredita izdanih prije 1. siječnja 2011., zahtjevi iz članka 135. stavka 2. primjenjuju se samo u okolnostima u kojima se nove odnosne izloženosti nakon 31. prosinca 2014. dodaju ili zamijene.

12.   Neovisno o članku 100., članku 101. stavku 3. i članku 104. primjenjuje se sljedeće:

13.   Neovisno o članku 100., članku 101. stavku 3. i članku 104., standardni parametri koji će se koristiti za vrijednosne papire koje je društvo kupilo 1. siječnja 2016. ili ranije, pri izračunu podmodula rizika vrijednosnih papira u skladu sa standardnom formulom bez opcije utvrđene člankom 304. izračunavaju se kao ponderirani prosjeci:

Ponder za parametar izražen u prvom podstavku točki (b) na kraju svake godine povećava se barem linearno s 0 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2016. na 100 % 1. siječnja 2023.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a dodatno pojašnjavajući kriterije koje treba ispuniti, uključujući vrijednosne papire koji mogu ovisiti o prijelaznom razdoblju.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene tog prijelaznog razdoblja, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za primjenu ovog stavka.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz četvrtog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

14.   Neovisno o članku 138. stavku 3. i ne dovodeći u pitanje stavak 4. tog članka, kada su društva za osiguranje i društva za reosiguranje usklađena s potrebnom granicom solventnosti iz članka 16.a Direktive 73/239/EEZ, članka 28. Direktive 2002/83/EZ odnosno članaka 37., 38. ili 39. Direktive 2005/68/EZ, koja se primjenjuje u pravu države članice na dan prije stavljanja izvan snage tih direktiva u skladu s člankom 310. ove Direktive, no u prvoj godini primjene ove Direktive nisu usklađena s potrebnim solventnim kapitalom, nadzorno tijelo od predmetnog društva za osiguranje ili društva za reosiguranje zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera za dosezanje razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili smanjenje njegovog profila rizičnosti kako bi se do 31. prosinca 2017. osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Predmetno društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje svaka tri mjeseca dostavlja svojem nadzornom tijelu izvješće o napretku u kojemu navodi poduzete mjere i napredak ostvaren u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Produljenje roka iz prvog podstavka ukida se ako izvješće o napretku pokazuje da nije ostvaren značajan napredak u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom u razdoblju od dana kad je utvrđeno postojanje neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom do dana dostavljanja izvješća o napretku.

15.   Kada su na dan 23. svibnja 2014. matične države članice primjenjivale odredbe iz članka 4. Direktive 2003/41/EZ, te matične države članice mogu nastaviti primjenjivati zakone i druge propise koje su donijele radi usklađivanja s člancima od 1. do 19., od 27. do 30., od 32. do 35. i od 37. do 67. Direktive 2002/83/EZ koji su na snazi zadnjeg dana primjene Direktive 2002/83/EZ do 31. prosinca 2019.

Komisija može donijeti delegirane akte kojima se mijenja prijelazno razdoblje propisano ovim stavkom ako su izmjene članka od 17. do 17.c Direktive 2003/41/EZ usvojene prije datuma navedenog u ovom stavku.

16.   U razdoblju do 31. ožujka 2022. države članice krajnjem matičnom društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje mogu dopustiti podnošenje zahtjeva za odobrenje unutarnjeg modela na razini grupe primjenjivog na dio grupe pod uvjetom da se i društvo i krajnje matično društvo nalaze u istoj državi članici i da taj dio čini zaseban dio koji ima znatno drugačiji profil rizičnosti od ostatka grupe.

17.   Neovisno o članku 218. stavcima 2. i 3., prijelazne odredbe navedene u stavcima od 8. do 12. i stavku 15. ovog članka i člancima 308.c, 308.d i 308.e primjenjuju se mutatis mutandis na razini grupe.

Neovisno o članku 218. stavcima 2., 3. i 4., prijelazne odredbe navedene u stavku 14. ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis na razini grupe i kada su sudjelujuća društva za osiguranje ili društva za reosiguranje odnosno društva za osiguranje i društva za reosiguranje u grupi usklađena s prilagođenom solventnošću iz članka 9. Direktive 98/78/EZ no nisu usklađena s potrebnim solventnim kapitalom grupe.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju promjene u solventnosti grupe kada se primjenjuju prijelazne odredbe iz stavku 13. ovog članka koje se odnose na:

Članak 308.c

Prijelazna mjera o nerizičnim kamatnim stopama

1.   Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu, ovisno o prethodnom odobrenju svojeg nadzornog tijela, provesti prijelaznu prilagodbu relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa u odnosu na dopuštene obveze osiguranja i reosiguranja.

2.   Prilagodba se za svaku valutu izračunava kao dio razlike između:

Ako su države članice donijele zakone i druge propise na temelju članka 20. stavka 1. točke B. podtočke (a) ii. Direktive 2002/83/EZ, kamatna stopa iz prvog podstavka točke (a) ovog stavka određuje se pomoću metoda koje društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koristi na zadnji dan primjene Direktive 2002/83/EZ.

Dio iz prvog podstavka linearno se smanjuje na kraju svake godine sa 100 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2016. do 0 % 1. siječnja 2032.

Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d, relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa iz točke (b) prilagođava se relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa utvrđenoj člankom 77.d.

3.   Dopuštene obveze osiguranja i reosiguranja uključuju samo obveze osiguranja ili reosiguranja koje zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

4.   Društva za osiguranja i društva za reosiguranje koja primjenjuju stavak 1:

Članak 308.d

Prijelazne mjere o tehničkim odredbama

1.   Podložno prethodnom odobrenju svojeg nadzornog tijela, društva za osiguranje i društva za reosiguranje na tehničke pričuve mogu primijeniti privremeni odbitak. Taj se odbitak može primijeniti na razini homogenih grupa rizika iz članka 80.

2.   Privremeni odbitak odgovara dijelu razlike između sljedećih dvaju iznosa:

Najveći mogući dio koji se može odbiti linearno se smanjuje na kraju svake godine sa 100 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2016. do 0 % 1. siječnja 2032.

Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje prvog dana primjene ove Direktive primjenjuju prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d, iznos iz točke (a) izračunava se uz prilagodbu zbog volatilnosti na taj datum.

3.   Podložno prethodnom odobrenju ili na inicijativu nadzornog tijela, iznosi tehničkih pričuvi, prema potrebi uključujući iznos prilagodbe zbog volatilnosti, a koji se koriste za izračun privremenog odbitka iz stavka 2. točaka (a) i (b), mogu se ponovno izračunati svaka 24 mjeseca ili češće u slučaju da se profil rizičnosti društva osjetno promijenio.

4.   Odbitak iz stavka 2. nadzorno tijelo može ograničiti ako bi njegova primjena mogla rezultirati u smanjenju obveznih financijskih sredstava kojima društvo mora raspolagati u usporedbi s onima koja se izračunavaju u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donesu na temelju Direktive 73/239/EEZ, Direktive 2002/83/EZ i Direktive 2005/68/EZ na dan prije stavljanja izvan snage tih direktiva u skladu s člankom 310. ove Direktive.

5.   Društva za osiguranja i društva za reosiguranje koja primjenjuju stavak 1:

Članak 308.e

Plan o postupnom uvođenju prijelaznih mjera za nerizične kamatne stope i tehničke pričuve

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja primjenjuju prijelazne mjere utvrđene u člancima 308.c ili 308.d obavješćuju nadzorno tijelo čim primijete da neće biti usklađena s potrebnim solventnim kapitalom bez primjene tih prijelaznih mjera. Nadzorno tijelo od predmetnih društava za osiguranje ili društava za reosiguranje zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja.

U roku od dva mjeseca od primijećene neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom bez primjene privremenog odbitka, dotično društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje svojem nadzornom tijelu dostavlja plan o postupnom uvođenju u kojem se utvrđuju planirane mjere za dosezanje razine prihvatljivih vlastitih sredstava koja pokrivaju potrebni solventni kapital ili da se smanji njegov profil rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja. Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje tijekom prijelaznog razdoblja može ažurirati plan o postupnom uvođenju.

Dotična društva za osiguranje i društva za reosiguranje nadzornom tijelu godišnje podnose izvješće u kojem se utvrđuju poduzete mjere i postignuti napredak za osiguravanje usklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja. Nadzorna tijela opozivaju odobrenje za primjenu prijelazne mjere ako izvješće o napretku pokaže da je usklađenost s potrebnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja nerealistična”;

81.

Članak 309. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

82.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 310.a

Osoblje i resursi EIOPA-e

EIOPA procjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezinog preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Direktivom te u vezi s tim podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”;

83.

Članak 311. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 311.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 308.a primjenjuje se od 1. travnja 2015.

Članci 1., 2., 3., od 5. do 9., 11., 12., 15., 16., 17., od 19. do 22., 24., 25., 33., od 57. do 66., 69., 70., 73, 145., 147., od 149. do 161., od 168. do 171., od 174. do 177., od 179. do 184., od 186. do 189., 191., od 193. do 209., od 267. do 300., 302., od 305. do 308., 308.b te prilozi I. i II., V., VI. i VII. primjenjuju se od 1. siječnja 2016.

Komisija može donijeti delegirane akte te regulatorne i provedbene tehničke standarde prije datuma navedenog u trećem stavku.”;

84.

U Prilogu III. dijelu A točka (28) zamjenjuje se sljedećim:

85.

U Prilogu III. dijelu B točka (28) zamjenjuje se sljedećim:

86.

U Prilogu III. dijelu C točka (28) zamjenjuje se sljedećim:

87.

u korelacijskoj tablici u Prilogu VII., u stupcu „Ova Direktiva” kao sukladan članku 5. točki (d) Direktive 73/239/EEZ umeće se članak 13. točka (27).

1.

u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

Kad Komisija donosi regulatorni tehnički standard koji je jednak nacrtu regulatornog tehničkog standarda koji je podnijelo Nadzorno tijelo, razdoblje tijekom kojega Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor iznosi mjesec dana od dana obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za mjesec dana. To se produljeno razdoblje može dodatno produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

2.

u članku 17. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje nadzorno tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.”

1.

u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

Kad Komisija donosi regulatorni tehnički standard koji je jednak nacrtu regulatornog tehničkog standarda koji je podnijelo Nadzorno tijelo, razdoblje tijekom kojega Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor iznosi mjesec dana od dana obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za mjesec dana. To se produljeno razdoblje može dodatno produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

2.

u članku 17. stavku 2., drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.”

22.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 153/62

(1)

Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) nekoliko je puta bitno izmijenjena. Kako su predviđene daljnje izmjene, trebalo bi ju je zamijeniti radi jasnoće.

(2)

Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se pravila za akreditaciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti, određuje okvir za tržišni nadzor proizvoda i kontrolu proizvoda iz trećih zemalja te se utvrđuju opća načela za oznaku CE.

(3)

Odlukom br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se opća načela i referentne odredbe za primjenu u sektorskom zakonodavstvu radi utvrđivanja usklađenog temelja za reviziju ili preinaku navedenog zakonodavstva. Direktivu 1999/5/EZ trebalo bi stoga prilagoditi navedenoj Odluci.

(4)

Bitni zahtjevi utvrđeni u Direktivi 1999/5/EZ koji se odnose na terminalnu opremu u nepokretnoj mreži, odnosno osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja te zaštita imovine i odgovarajuća razina elektromagnetske kompatibilnosti, primjereno su obuhvaćeni Direktivom 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Direktivom 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7). Ova se Direktiva stoga ne bi trebala primjenjivati na terminalnu opremu u nepokretnoj mreži.

(5)

Pitanja tržišnog natjecanja na tržištu terminalne opreme primjereno su obuhvaćena Direktivom Komisije 2008/63/EZ (8), posebno kroz obvezu nacionalnih regulatornih tijela da osiguraju objavljivanje pojedinosti tehničkih specifikacija sučelja za mrežni pristup. Stoga u ovu Direktivu nije potrebno uključiti zahtjeve za olakšavanje tržišnog natjecanja na tržištu telekomunikacijske terminalne opreme obuhvaćene Direktivom 2008/63/EZ.

(6)

Oprema koja namjerno odašilje ili prima radijske valove s ciljem radijske komunikacije ili radiodeterminacije sustavno se koristi radiofrekvencijskim spektrom. Kako bi se osigurala učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra s ciljem izbjegavanja štetnih smetnji, sva bi takva oprema trebala biti obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.

(7)

Ciljevi koji se odnose na sigurnosne zahtjeve utvrđene u Direktivi 2014/35/EU dovoljni su da obuhvate radijsku opremu te bi stoga trebalo upućivati na njih i primjenjivati ih na temelju ove Direktive. Kako bi se izbjegle nepotrebne dvostruke odredbe koje nisu one koje se odnose na takve zahtjeve, Direktiva 2014/35/EU ne bi se trebala primjenjivati na radijsku opremu.

(8)

Bitni zahtjevi u području elektromagnetske kompatibilnosti utvrđeni Direktivom 2014/30/EU dovoljni su da obuhvate radijsku opremu te bi stoga trebalo upućivati na njih i primjenjivati ih na temelju ove Direktive. Kako bi se izbjegle nepotrebne dvostruke odredbe koje nisu one koje se odnose na bitne zahtjeve, Direktiva 2014/30/EU ne bi se trebala primjenjivati na radijsku opremu.

(9)

Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati na sve oblike opskrbe, uključujući prodaju na daljinu.

(10)

Kako bi se osiguralo da radijska oprema učinkovito koristi radiofrekvencijski spektar i podržava učinkovito korištenje radiofrekvencijskog spektra, radijska bi oprema trebala biti izrađena tako da: u slučaju odašiljača, ako je odašiljač pravilno ugrađen, održavan i koristi se za predviđenu namjenu, odašilje radijske valove koji ne stvaraju štetne smetnje, dok bi neželjene emisije radijskih valova koje stvara odašiljač (npr. u susjednim kanalima) s potencijalno negativnim utjecajem na ciljeve politike radiofrekvencijskog spektra trebale biti ograničene na takvu razinu da se, u skladu s najnovijim dostignućima, izbjegnu štetne smetnje; te u slučaju prijamnika, da ima razinu učinkovitosti koja mu omogućava da radi kako je predviđeno i štiti ga od rizika štetnih smetnji, posebno iz zajedničkih ili susjednih kanala te time podržava poboljšanje učinkovitog korištenja zajedničkih ili susjednih kanala.

(11)

Iako prijamnici sami ne izazivaju štetne smetnje, kapaciteti prijma sve su važniji čimbenik u osiguravanju učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra povećanom otpornošću prijamnika na štetne smetnje i neželjene signale na temelju odgovarajućih bitnih zahtjeva zakonodavstva Unije o usklađivanju.

(12)

Međudjelovanje s drugom radijskom opremom putem mreža i veza sa sučeljima odgovarajuće vrste u čitavoj Uniji nužni su u nekim slučajevima. Interoperabilnost između radijske opreme i dodataka kao što su punjači pojednostavljuje uporabu radijske opreme i smanjuje nepotreban otpad i troškove. Nužno je ponovno ulaganje napora kako bi se razvio jedinstven punjač za određene kategorije ili razrede radijske opreme, posebno na korist potrošača i ostalih krajnjih korisnika; stoga bi u ovu Direktivu trebalo uključiti posebne zahtjeve u tom području. Posebno bi pokretni telefoni koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu trebali biti sukladni s jedinstvenim punjačem.

(13)

Zaštita osobnih podataka i privatnosti korisnika i pretplatnika radijske opreme te zaštita od prijevare može se pojačati određenim funkcijama radijske opreme. Radijska bi oprema stoga u odgovarajućim slučajevima trebala biti projektirana tako da podržava te funkcije.

(14)

Radijska oprema može biti ključna za omogućavanje pristupa hitnim službama. Radijska bi oprema u odgovarajućim slučajevima trebala biti projektirana tako da podržava funkcije potrebne za pristup tim službama.

(15)

Radijska oprema je važna za dobrobit i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koje predstavljaju značajan i rastući dio stanovništva država članica. Radijska bi oprema u odgovarajućim slučajevima trebala biti projektirana tako da je osobe s invaliditetom mogu koristiti bez prilagodbe ili samo uz minimalnu prilagodbu.

(16)

Na sukladnost nekih kategorija radijske opreme s bitnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi može utjecati uključivanje softvera ili izmjena postojećeg softvera. Učitavanje softvera u radijsku opremu trebalo bi biti omogućeno korisniku, radijskoj opremi ili trećoj strani samo ako to ne ugrožava kasniju sukladnost te radijske opreme s primjenjivim bitnim zahtjevima.

(17)

Radi dopune ili izmjene određenih elemenata ove Direktive koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(18)

Da bi se učinkovito odgovorilo na potrebe u pogledu interoperabilnosti, zaštite osobnih podataka i privatnosti korisnika i pretplatnika, zaštite od prijevare, pristupa hitnim službama, uporabe kad su korisnici osobe s invaliditetom ili sprječavanja nesukladnih kombinacija radijske opreme i softvera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u odnosu na specifikaciju kategorija ili razreda radijske opreme koji moraju zadovoljiti jedan ili više dodatnih bitnih zahtjeva navedenih u ovoj Direktivi, a koji se odnose na te potrebe.

(19)

Provjeru sukladnosti radijske opreme sa softverom ne bi trebalo zloupotrijebiti tako da se spriječi njena uporaba sa softverom koji dobavljaju neovisne strane. Dostupnost informacija o sukladnosti predviđenih kombinacija radijske opreme i softvera tijelima javne vlasti, proizvođačima i korisnicima trebala bi doprinijeti olakšavanju tržišnog natjecanja. Kako bi se postigli ti ciljevi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u odnosu na specifikaciju kategorija ili razreda radijske opreme za koje proizvođači moraju dati informacije o sukladnosti predviđenih kombinacija radijske opreme i softvera s bitnim zahtjevima navedenima u ovoj Direktivi.

(20)

Zahtjev da se u središnjem sustavu podataka registrira radijska oprema koja će se staviti na tržište može ojačati učinkovitost i djelotvornost tržišnog nadzora i tako doprinijeti osiguravanju visoke razine sukladnosti s ovom Direktivom. Takav zahtjev podrazumijeva dodatno opterećenje za gospodarske subjekte te bi ga stoga trebalo uvesti samo za one kategorije radijske opreme kod kojih nije ostvarena visoka razina sukladnosti. Kako bi se osigurala primjena takvog zahtjeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu specifikacije kategorija radijske opreme koju proizvođači moraju registrirati u središnjem sustavu i dijelova tehničke dokumentacije koje treba pružiti na temelju informacija o sukladnosti radijske opreme koje osiguravaju države članice te nakon procjene rizika neprovođenja bitnih zahtjeva.

(21)

Radijskoj opremi koja ispunjava relevantne bitne zahtjeve trebalo bi dopustiti slobodan promet. Trebalo bi dopustiti stavljanje u pogon i korištenje takve opreme za predviđenu namjenu, prema potrebi u skladu s pravilima o odobrenjima za uporabu radiofrekvencijskog spektra i pružanje dotičnih usluga.

(22)

Radi izbjegavanja nepotrebnih prepreka u trgovini radijskom opremom u okviru unutarnjeg tržišta, države članice trebale bi u skladu s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) obavijestiti druge države članice i Komisiju o svojim projektima u području tehničkih propisa, kao što su radijska sučelja, osim kada ti tehnički propisi državama članicama omogućuju sukladnost s obvezujućim aktima Unije poput odluka Komisije o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra donesenih na temelju Odluke br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) ili kada odgovaraju radijskoj opremi koja se može staviti u pogon i upotrebljavati bez ograničenja unutar Unije.

(23)

Pružanje informacija o jednakovrijednosti reguliranih radijskih sučelja i uvjeta njihove uporabe smanjuje prepreke za pristup radijskoj opremi na unutarnjem tržištu. Komisija bi stoga trebala procijeniti i utvrditi jednakovrijednost reguliranih radijskih sučelja i te informacije učiniti dostupnima u obliku razreda radijske opreme.

(24)

U skladu s Odlukom Komisije 2007/344/EZ (11) države članice trebaju koristiti Frekvencijski informacijski sustav (EFIS) Europskog ureda za komunikacije (ECO) kako bi u svakoj državi članici usporedive informacije u vezi s uporabom radiofrekvencijskog spektra učinio dostupnima javnosti na internetu. Proizvođači u EFIS-u mogu pronaći informacije o frekvenciji za sve države članice prije stavljanja radijske opreme na tržište i tako procijeniti može li se i pod kojim uvjetima takva radijska oprema koristiti unutar svake države članice. Stoga nema potrebe u ovu Direktivu uključiti dodatne odredbe, poput prethodne najave, koje bi omogućile obavješćivanje proizvođača o uvjetima uporabe radijske opreme koja koristi neusklađene frekvencijske pojase.

(25)

U svrhu promoviranja istraživanja i demonstracijskih aktivnosti trebalo bi biti moguće, u kontekstu trgovačkih sajmova, izložbi i sličnih događanja, izložiti radijsku opremu koja nije u skladu s ovom Direktivom i ne može biti stavljena na tržište, pod uvjetom da izlagači osiguraju da potrošačima budu pružene dostatne informacije.

(26)

Gospodarski subjekti trebali bi biti odgovorni za sukladnost radijske opreme s ovom Direktivom i to u vezi s njihovom ulogom u opskrbnom lancu radi osiguranja visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja te zaštite imovine, odgovarajuće razine elektromagnetske kompatibilnosti, djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra i, prema potrebi, visoke razine zaštite drugih javnih interesa te osiguranja poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(27)

Svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u opskrbnom i distribucijskom lancu trebali bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurali da na raspolaganje na tržištu stavljaju samo radijsku opremu koja je u skladu s ovom Direktivom. Potrebno je osigurati jasnu i razmjernu raspodjelu obveza koje odgovaraju ulozi svakoga gospodarskog subjekta u opskrbnom i distribucijskom lancu.

(28)

Kako bi se olakšala komunikacija između gospodarskih subjekata, tijela za nadzor tržišta i potrošača, države članice trebale bi poticati gospodarske subjekte da osim poštanske adrese navedu i internetsku stranicu.

(29)

S obzirom na to da detaljno poznaje postupak projektiranja i proizvodnje, proizvođač je najprimjereniji za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti. Stoga bi ocjenjivanje sukladnosti trebalo ostati isključivo obveza proizvođača.

(30)

Proizvođač bi trebao pružiti dostatne informacije o predviđenoj uporabi radijske opreme kako bi se omogućila njezina uporaba u skladu s bitnim zahtjevima. Takve informacije mogu uključivati opis dodataka kao što su antene, komponenti poput softvera i specifikacija postupka ugradnje radijske opreme.

(31)

Ustanovljeno je da zahtjev utvrđen u Direktivi 1999/5/EZ da se uz opremu priloži EU izjava o sukladnosti pojednostavljuje i poboljšava informacije i učinkovitost tržišnog nadzora. Mogućnost da se dostavi pojednostavljena EU izjava o sukladnosti omogućila je smanjenje opterećenja povezanog s ovim zahtjevom bez umanjivanja njegove učinkovitosti i stoga bi trebala biti predviđena ovom Direktivom. Nadalje, da bi se osigurao jednostavan i učinkovit pristup EU izjavi o sukladnosti, uključujući pojednostavljenu EU izjavu o sukladnosti, trebalo bi je moći staviti na pakiranje dotične radijske opreme.

(32)

Potrebno je osigurati da je radijska oprema koja dolazi na tržište Unije iz trećih zemalja u skladu s ovom Direktivom, a posebno da su proizvođači proveli odgovarajuće postupke ocjenjivanja sukladnosti te radijske opreme. Stoga bi trebalo odrediti da uvoznici osiguraju da je radijska oprema koju stavljaju na tržište u skladu sa zahtjevima ove Direktive i da ne stavljaju na tržište radijsku opremu koja nije u skladu s tim zahtjevima ili predstavlja rizik. Trebalo bi i donijeti odredbu prema kojoj bi uvoznici osigurali da je proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti te da su označivanje radijske opreme i dokumentacija proizvođača dostupni za kontrolu nadležnih nacionalnih tijela.

(33)

Prilikom stavljanja radijske opreme na tržište svaki bi uvoznik trebao na radijskoj opremi navesti svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i poštansku adresu na kojoj je dostupan. Trebalo bi omogućiti iznimke za slučajeve u kojima veličina i priroda radijske opreme to ne dopuštaju. To uključuje slučajeve u kojima bi uvoznik morao otvoriti pakiranje kako bi na radijskoj opremi naveo svoje ime i adresu.

(34)

Distributer stavlja radijsku opremu na raspolaganje na tržištu nakon što ju je na tržište stavio proizvođač ili uvoznik te bi trebao djelovati vodeći računa o tome da njegovo rukovanje radijskom opremom nema negativan učinak na sukladnost radijske opreme.

(35)

Svaki gospodarski subjekt koji na tržište stavlja radijsku opremu pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili izmijeni radijsku opremu na takav način da bi to moglo utjecati na sukladnost s ovom Direktivom trebao bi se smatrati proizvođačem i trebao bi preuzeti obveze proizvođača.

(36)

S obzirom na to da su bliski tržištu, distributeri i uvoznici trebali bi biti uključeni u zadaće nadzora tržišta koje provode nadležna nacionalna tijela i spremni aktivno sudjelovati te navedenim tijelima dostaviti sve potrebne informacije u vezi s dotičnom radijskom opremom.

(37)

Osiguranje sljedivosti radijske opreme kroz cijeli opskrbni lanac pomaže pojednostavniti i povećati učinkovitosti tržišnog nadzora. Učinkovit sustav sljedivosti tijelima za nadzor tržišta olakšava praćenje gospodarskih subjekata koji su nesukladnu radijsku opremu stavili na raspolaganje na tržištu. Pri čuvanju informacija koje se zahtijevaju u okviru ove Direktive radi identificiranja ostalih gospodarskih subjekata, gospodarski subjekti ne bi trebali biti obvezni ažurirati takve informacije koje se odnose na ostale gospodarske subjekte koji su ih opskrbili radijskom opremom ili koje su oni opskrbili radijskom opremom.

(38)

Ova Direktiva trebala bi se ograničiti na izražavanje bitnih zahtjeva. Kako bi se olakšalo ocjenjivanje sukladnosti s tim zahtjevima, potrebno je predvidjeti pretpostavku o sukladnosti radijske opreme koja je sukladna s usklađenim normama donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (12) u svrhu određivanja detaljnih tehničkih specifikacija tih zahtjeva.

(39)

Uredbom (EU) br. 1025/2012 predviđa se postupak za prigovore na usklađene norme kada navedene norme ne zadovoljavaju u potpunosti zahtjeve ove Direktive.

(40)

Kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da pokažu i nadležnim tijelima da osiguraju da je radijska oprema koja je stavljena na raspolaganje na tržištu sukladna bitnim zahtjevima, potrebno je predvidjeti postupke ocjenjivanja sukladnosti. Odlukom br. 768/2008/EZ određuju se moduli za postupke ocjenjivanja sukladnosti koji uključuju postupke od najmanje strogog do najstrožeg, razmjerno razini rizika i razini potrebne sigurnosti. Da bi se osigurao međusektorski sklad i izbjegle ad hoc varijante, postupke ocjenjivanja sukladnosti trebalo bi izabrati među navedenim modulima.

(41)

Proizvođači bi trebali pripremiti EU izjavu o sukladnosti kako bi se osigurale informacije koje se zahtijevaju u okviru ove Direktive o sukladnosti radijske opreme sa zahtjevima ove Direktive i drugog mjerodavnog zakonodavstva Unije o usklađivanju.

(42)

Radi osiguranja učinkovitog pristupa informacijama u svrhu nadzora nad tržištem, informacije potrebne za utvrđivanje svih mjerodavnih akata Unije trebale bi biti dostupne u jedinstvenoj EU izjavi o sukladnosti. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, ta jedinstvena EU izjava o sukladnosti može biti dokumentacija koju čine odgovarajuće pojedinačne izjave o sukladnosti.

(43)

Oznaka CE, koja označuje sukladnost radijske opreme, vidljiva je posljedica cijelog postupka koji obuhvaća ocjenjivanje sukladnosti u širem smislu. Opća načela za oznaku CE utvrđena su Uredbom (EZ) br. 765/2008. Pravila za stavljanje oznake CE trebala bi se utvrditi u ovoj Direktivi.

(44)

Zahtjev za stavljanje oznake CE na proizvode važan je radi obavješćivanja potrošača i tijela javne vlasti. Mogućnost, utvrđena u Direktivi 1999/5/EZ, stavljanja umanjene oznake CE na opremu male veličine, pod uvjetom da ostane vidljiva i čitka, omogućila je pojednostavljenje primjene tog zahtjeva bez umanjivanja učinkovitosti i stoga bi se trebala uvrstiti u ovu Direktivu.

(45)

Ustanovljeno je da zahtjev utvrđen u Direktivi 1999/5/EZ za stavljanje oznake CE na pakiranje opreme pojednostavljuje zadaću tržišnog nadzora i stoga bi se trebao uvrstiti u ovu Direktivu.

(46)

Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se radijska oprema može staviti na raspolaganje na tržištu samo ako je, u slučaju da je pravilno ugrađena, održavana i upotrebljava se za predviđenu namjenu, u skladu s bitnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi te, u slučaju bitnog zahtjeva za osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja te zaštite imovine, također u uvjetima uporabe koji se mogu razumno predvidjeti. Radijska oprema trebala bi se smatrati neusklađenom s tim bitnim zahtjevom samo u uvjetima uporabe koji se mogu razumno predvidjeti, odnosno ako bi takva uporaba mogla proizaći iz zakonitog i lako predvidljivog ljudskog ponašanja.

(47)

S obzirom na brze tehnološke promjene prema okruženju bez papira, ako radijska oprema ima integrirani zaslon, Komisija bi u sklopu preispitivanja djelovanja ove Direktive trebala ispitati izvedivost zamjene zahtjeva za stavljanje: imena proizvođača, registriranog trgovačkog imena ili registriranog trgovačkog znaka i jedinstvenog mjesta ili poštanske adrese na kojoj je dostupan, oznake CE i EU izjave o sukladnosti funkcijom koja omogućava automatski prikaz tih informacija prilikom pokretanja radijske opreme ili funkcijom koja omogućava krajnjem korisniku da odabere prikaz relevantnih informacija. Nadalje, u sklopu ispitivanja izvedivosti, ako radijska oprema koja ima integrirani zaslon radi uz pomoć integrirane baterije koja ne sadrži početno punjenje, Komisija bi također trebala razmotriti upotrebu odvojivih prozirnih naljepnica za integrirani zaslon na kojima bi bile te iste informacije.

(48)

Određenim postupcima ocjenjivanja sukladnosti iz ove Direktive zahtijeva se posredovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja su države članice prijavile Komisiji.

(49)

Iskustvo je pokazalo da kriteriji utvrđeni u Direktivi 1999/5/EZ koje tijela za ocjenjivanje sukladnosti trebaju ispunjavati da bi bila prijavljena Komisiji nisu dostatni za osiguranje ujednačeno visoke razine učinkovitosti prijavljenih tijela diljem Unije. Međutim, bitno je da sva prijavljena tijela obavljaju svoje funkcije na jednakoj razini i pod uvjetima poštenog tržišnog natjecanja. To zahtijeva utvrđivanje obveznih zahtjeva za tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja žele biti prijavljena za pružanje usluge ocjenjivanja sukladnosti.

(50)

Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže sukladnost s kriterijima utvrđenima u usklađenim normama, trebalo bi pretpostaviti da je sukladno odgovarajućim zahtjevima iz ove Direktive.

(51)

Da bi se osigurala dosljedna razina kakvoće pri ocjenjivanju sukladnosti, također je potrebno utvrditi zahtjeve za tijela koja provode prijavljivanje i za ostala tijela uključena u ocjenjivanje, prijavljivanje i praćenje prijavljenih tijela.

(52)

Sustav utvrđen ovom Direktivom trebalo bi dopuniti sustavom akreditacije utvrđenim Uredbom (EZ) br. 765/2008. Budući da je akreditacija ključno sredstvo kojim se potvrđuje nadležnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, trebala bi se upotrebljavati i u svrhu prijavljivanja.

(53)

Transparentnoj akreditaciji utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 765/2008, kojom se osigurava potrebna razina povjerenja u potvrde o sukladnosti, nacionalna tijela javne vlasti trebala bi u cijeloj Uniji dati prednost kao sredstvu za dokazivanje tehničke osposobljenosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Međutim, nacionalna tijela mogu smatrati da imaju odgovarajuća sredstva za samostalnu provedbu te ocjene. Da bi se osigurala primjerena razina vjerodostojnosti ocjenjivanja koja obavljaju ostala nacionalna tijela, ona bi u takvim slučajevima Komisiji i ostalim državama članicama trebala kao nužni dokaz dostaviti sve dokumente kojima se dokazuje da ocijenjena tijela za ocjenjivanje sukladnosti ispunjavaju relevantne regulatorne zahtjeve.

(54)

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti često podugovaraju dio svojih poslova u vezi s ocjenjivanjem sukladnosti ili ih prenose na poduzeće kćer. Kako bi se osigurala razina zaštite potrebna za stavljanje radijske opreme na tržište Unije, od ključne je važnosti da podizvođači i poduzeća kćeri koji obavljaju ocjenjivanje sukladnosti zadovoljavaju iste zahtjeve kao i prijavljena tijela u vezi s izvršavanjem zadaća ocjenjivanja sukladnosti. Stoga je važno da ocjenjivanje stručnosti i rada tijela koja će biti prijavljena te nadzor nad već prijavljenim tijelima obuhvaća i aktivnosti koje obavljaju podizvođači i poduzeća kćeri.

(55)

Potrebno je povećati učinkovitost i transparentnost postupka prijavljivanja, a posebno ga treba prilagoditi novim tehnologijama kako bi se omogućilo prijavljivanje na internetu.

(56)

S obzirom na to da prijavljena tijela mogu nuditi svoje usluge u cijeloj Uniji, primjereno je drugim državama članicama i Komisiji omogućiti da izraze svoje prigovore u pogledu pojedinog prijavljenog tijela. Stoga je bitno utvrditi razdoblje u kojem se mogu razjasniti sve sumnje ili nedoumice u pogledu stručnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti prije nego što ona počnu raditi kao prijavljena tijela.

(57)

U interesu konkurentnosti ključno je da prijavljena tijela primjenjuju postupke ocjenjivanja sukladnosti bez nepotrebnog opterećivanja gospodarskih subjekata. Iz istog razloga i radi osiguranja jednakog postupanja prema gospodarskim subjektima treba osigurati dosljednost tehničke primjene postupaka ocjenjivanja sukladnosti. To se najbolje može postići primjerenom koordinacijom i suradnjom prijavljenih tijela.

(58)

Da bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se pravila utvrđena Uredbom (EZ) br. 765/2008 o nadzoru tržišta Unije i kontroli proizvoda koji ulaze na tržište Unije primjenjuju na radijsku opremu obuhvaćenu ovom Direktivom. Ova Direktiva ne bi trebala onemogućiti države članice da odaberu nadležna tijela za obavljanje tih zadaća.

(59)

Direktivom 1999/5/EZ već je predviđen zaštitni postupak koji se primjenjuje samo u slučaju neslaganja između država članica oko mjera koje poduzima neka država članica. Da bi se povećala transparentnost i skratilo vrijeme postupka, neophodno je poboljšati postojeći zaštitni postupak u svrhu povećanja učinkovitosti i na temelju stručnosti dostupne u državama članicama.

(60)

Odluke Komisije donesene u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ mogu obuhvaćati uvjete dostupnosti i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra čija posljedica može biti ograničenje ukupnog broja primjeraka radijske opreme koji se stavljaju u pogon, kao što je datum povlačenja, najveća gustoća ili najveći broj primjeraka radijske opreme u svakoj državi članici ili u cijeloj Uniji. Ti uvjeti omogućuju otvaranje tržišta novoj radijskoj opremi istodobno ograničujući rizik štetnih smetnji zbog gomilanja prevelikog broja primjeraka radijske opreme koji su stavljeni u pogon, iako je ta oprema zasebno gledano u skladu s bitnim zahtjevima iz ove Direktive. Povreda takvih uvjeta može predstavljati rizik za bitne zahtjeve, posebno rizik od štetnih smetnji.

(61)

Postojeći sustav trebalo bi dopuniti postupkom kojim bi se zainteresirane strane obavješćivale o planiranim mjerama u vezi s radijskom opremom koja predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost ljudi ili druge aspekte zaštite javnog interesa obuhvaćene ovom Direktivom. On bi tijelima za tržišni nadzor također trebao omogućiti da u suradnji s relevantnim gospodarskim subjektima djeluju u ranijoj fazi kada je riječ o takvoj opremi.

(62)

Ako se države članice i Komisija slažu da je mjera koju je poduzela država članica opravdana, nije potrebno daljnje sudjelovanje Komisije, osim u slučaju kada se nesukladnost može pripisati nedostacima usklađene norme.

(63)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(64)

Savjetodavni postupak trebao bi se koristiti za donošenje provedbenih akata kojima se: određuje kako predstaviti informacije u slučajevima ograničenja pri stavljanju u pogon ili postojećih zahtjeva za odobrenje uporabe; te kojima se od države članice koja provodi prijavljivanje zahtijeva poduzimanje potrebnih korektivnih mjera u pogledu prijavljenog tijela koje ne zadovoljava ili više ne zadovoljava zahtjeve za prijavljivanje.

(65)

Postupak ispitivanja trebao bi se koristiti za donošenje provedbenih akata kojima se: utvrđuje zadovoljavaju li određene kategorije električnih ili elektroničkih proizvoda definiciju „radijske opreme”; utvrđuju pravila rada za dostupnost informacija o sukladnosti; utvrđuju pravila rada za registraciju i pravila rada za stavljanje registracijskog broja na radijsku opremu; te uspostavlja jednakovrijednost između prijavljenih radijskih sučelja i dodjeljuje razred radijske opreme. Trebao bi se koristiti i u pogledu sukladne radijske opreme koja predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost osoba ili za druge aspekte zaštite javnog interesa.

(66)

Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte kada, u valjano utemeljenim slučajevima koji se odnose na radijsku opremu koja je u skladu s propisima, a predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost ljudi, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(67)

U skladu s ustaljenom praksom, odbor osnovan na temelju ove Direktive može imati korisnu ulogu u razmatranju pitanja u vezi s primjenom ove Direktive koja postavlja ili njegov predsjednik ili predstavnik države članice u skladu s njegovim poslovnikom.

(68)

Kada se razmatraju pitanja u vezi s ovom Direktivom, to jest u stručnoj skupini Komisije, a nije riječ o njezinoj provedbi ili kršenju, Europski parlament u skladu s postojećom praksom trebao bi dobiti sve informacije i dokumentaciju te, prema potrebi, poziv da prisustvuje tim sastancima.

(69)

Komisija bi trebala provedbenim aktima i, s obzirom na njihove posebne značajke, djelujući bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011, utvrditi jesu li mjere koje su države članice poduzele u pogledu nesukladnosti radijske opreme opravdane ili ne.

(70)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama za kršenje odredbi nacionalnog prava koje su usvojene na temelju ove Direktive i osigurati da se ta pravila provode. Predviđene sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(71)

Potrebno je utvrditi prijelazna rješenja kojima se dopušta stavljanje na raspolaganje na tržištu ili stavljanje u pogon radijske opreme koja je već stavljena na tržište u skladu s Direktivom 1999/5/EZ.

(72)

Izvršeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

(73)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest osigurati da radijska oprema koja se stavlja na raspolaganje na tržištu ispunjava zahtjeve kojima se omogućuje visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti, odgovarajuća razina elektromagnetske kompatibilnosti te djelotvorna i učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra radi izbjegavanja štetnih smetnji uz istodobno jamstvo pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(74)

Direktivu 1999/5/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(75)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (14) države članice obvezale su se da će, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokument ili više dokumenata u kojima će objasniti odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra da je dostava tih dokumenata opravdana,

1.

„radijska oprema” znači električni ili elektronički proizvod koji namjerno odašilje i/ili prima radijske valove s ciljem radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije ili električni ili elektronički proizvod kojemu se mora dodati dodatak kao što je antena kako bi namjerno odašiljao i/ili primao radijske valove s ciljem radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije;

2.

„radijska komunikacija” znači komunikacija putem radijskih valova;

3.

„radiodeterminacija” znači određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajki nekog objekta ili dobivanje informacija o tim parametrima primjenom svojstava širenja radijskih valova;

4.

„radijski valovi” znači elektromagnetski valovi frekvencija nižih od 3 000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja;

5.

„radijsko sučelje” znači specifikacija regulirane uporabe radiofrekvencijskog spektra;

6.

„razred radijske opreme” znači razred koji označuje određene kategorije radijske opreme koja se prema ovoj Direktivi smatra sličnom te onih radijskih sučelja za koja je radijska oprema projektirana;

7.

„štetna smetnja” znači štetna smetnja kako je definirana u članku 2. točki (r) Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15);

8.

„elektromagnetska smetnja” znači elektromagnetska smetnja kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Direktive 2014/30/EU;

9.

„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači svaka isporuka radijske opreme za distribuiranje, potrošnju ili uporabu na tržištu Europske unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja;

10.

„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje na raspolaganje radijske opreme na tržištu Europske unije;

11.

„stavljanje u pogon” znači prva uporaba radijske opreme unutar Unije od strane krajnjeg korisnika;

12.

„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja proizvodi radijsku opremu ili koja je projektirala ili proizvela radijsku opremu i stavlja tu opremu na tržište pod svojim imenom ili trgovačkim znakom;

13.

„ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja je dobila pisano ovlaštenje od proizvođača da s obzirom na posebne zadaće djeluje u njegovo ime;

14.

„uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja radijsku opremu iz treće zemlje stavlja na tržište Unije;

15.

„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, osim proizvođača ili uvoznika, koja stavlja radijsku opremu na raspolaganje na tržištu;

16.

„gospodarski subjekti” znači proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik i distributer;

17.

„tehnička specifikacija” znači dokument kojim su propisani tehnički zahtjevi koje radijska oprema mora zadovoljiti;

18.

„usklađena norma” znači usklađena norma kako je definirana u članku 2. točki 1. podtočki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012;

19.

„akreditacija” znači akreditacija kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

20.

„nacionalno akreditacijsko tijelo” znači nacionalno akreditacijsko tijelo kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

21.

„ocjenjivanje sukladnosti” znači postupak kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni bitni zahtjevi ove Direktive koji se odnose na radijsku opremu;

22.

„tijelo za ocjenjivanje sukladnosti” znači tijelo koje provodi aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti;

23.

„opoziv” znači svaka mjera čiji je cilj postići povrat radijske opreme koja je već dostupna krajnjem korisniku;

24.

„povlačenje” znači svaka mjera čiji je cilj spriječiti da radijska oprema u opskrbnom lancu bude stavljena na raspolaganje na tržištu;

25.

„zakonodavstvo Unije o usklađivanju” znači svako zakonodavstvo Unije kojim se usklađuju uvjeti za stavljanje proizvoda na tržište;

26.

„oznaka CE” znači oznaka kojom proizvođač označuje da je radijska oprema u skladu s primjenjivim zahtjevima utvrđenima zakonodavstvom Unije o usklađivanju kojima je predviđeno njezino stavljanje.

(a)

zaštita zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja i zaštita imovine, uključujući ciljeve koji se odnose na sigurnosne zahtjeve utvrđene u Direktivi 2014/35/EU, ali bez primjene naponskih ograničenja;

(b)

odgovarajuća razina elektromagnetske kompatibilnosti kako je utvrđeno u Direktivi 2014/30/EU.

(a)

radijska oprema radi s dodacima, a posebno s jedinstvenim punjačima;

(b)

radijska oprema radi s drugom radijskom opremom putem mreža;

(c)

radijska oprema može se povezati sa sučeljima odgovarajuće vrste širom Unije;

(d)

radijska oprema ne šteti mreži niti njezinom funkcioniranju niti zlorabi mrežne resurse, uzrokujući time neprihvatljivo umanjivanje kakvoće usluge;

(e)

radijska oprema obuhvaća zaštitne mehanizme radi osiguranja zaštite osobnih podataka te privatnosti korisnika i pretplatnika;

(f)

radijska oprema podržava određene funkcije kojima se osigurava zaštita od prijevara;

(g)

radijska oprema podržava određene funkcije kojima se osigurava pristup hitnim službama;

(h)

radijska oprema podržava određene funkcije kako bi se njezina uporaba olakšala korisnicima s invaliditetom;

(i)

radijska oprema podržava određene funkcije kako bi osigurala da se softver može učitati samo u radijsku opremu kod koje je jasno pokazana sukladnost kombinacije radijske opreme i softvera.

(a)

radijskim sučeljima koja su u potpunosti i bez odstupanja sukladna s odlukama Komisije o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra donesenima u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ; i

(b)

radijskim sučeljima koja, u skladu s provedbenim aktima donesenima na temelju stavka 2. ovog članka, odgovaraju radijskoj opremi koja se može staviti u pogon i upotrebljavati bez ograničenja unutar Unije.

(a)

frekvencijski pojas (frekvencijski pojasi) u kojem (kojima) radijska oprema radi;

(b)

najveća radiofrekvencijska snaga koja se prenosi u frekvencijskom pojasu (frekvencijskim pojasima) u kojem (kojima) radijska oprema radi.

(a)

čuva EU izjavu o sukladnosti i tehničku dokumentaciju koja je na raspolaganju nacionalnim tijelima za nadzor tržišta tijekom razdoblja od 10 godina nakon stavljanja radijske opreme na tržište;

(b)

na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela tom tijelu dostavlja sve informacije i dokumentaciju potrebnu za dokazivanje sukladnosti radijske opreme;

(c)

surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima na njihov zahtjev na svakoj radnji koja se poduzima za uklanjanje rizika koje predstavlja radijska oprema obuhvaćena ovlaštenjem ovlaštenog zastupnika.

(a)

svakog gospodarskog subjekta koji im je isporučio radijsku opremu;

(b)

svakog gospodarskog subjekta kojem su isporučili radijsku opremu.

(a)

unutarnjom kontrolom proizvodnje iz Priloga II.;

(b)

EU ispitivanjem tipa nakon kojeg slijedi sukladnost s tipom koja se temelji na unutarnjoj kontroli proizvodnje iz Priloga III.;

(c)

sukladnošću na temelju potpunog osiguranja kakvoće iz Priloga IV.

(a)

unutarnjom kontrolom proizvodnje iz Priloga II.;

(b)

EU ispitivanjem tipa nakon kojeg slijedi sukladnost s tipom koja se temelji na unutarnjoj kontroli proizvodnje iz Priloga III.;

(c)

sukladnošću na temelju potpunog osiguranja kakvoće iz Priloga IV.

(a)

EU ispitivanju tipa nakon kojeg slijedi sukladnost s tipom koja se temelji na unutarnjoj kontroli proizvodnje iz Priloga III.;

(b)

sukladnosti na temelju potpunog osiguranja kakvoće iz Priloga IV.

(a)

osobljem s tehničkim znanjem te dostatnim i primjerenim iskustvom za obavljanje zadaća ocjenjivanja sukladnosti;

(b)

opisima postupaka u skladu s kojima provodi ocjenjivanje sukladnosti, koji osiguravaju transparentnost i sposobnost ponavljanja tih postupaka. Ima uspostavljene odgovarajuće politike i postupke kojima se pravi razlika između zadaća koje ono obavlja kao prijavljeno tijelo i drugih aktivnosti;

(c)

postupcima za obavljanje djelatnosti koje uzimaju u obzir veličinu poduzeća, sektor u kojem djeluje, njegovu strukturu, stupanj složenosti tehnologije dotične radijske opreme i masovni ili serijski karakter proizvodnog postupka.

(a)

temeljito tehničko i strukovno osposobljavanje kojim su obuhvaćene sve aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno;

(b)

zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva u vezi s ocjenjivanjima koja provodi i odgovarajuće ovlaštenje za provedbu tih ocjenjivanja;

(c)

odgovarajuće poznavanje i razumijevanje bitnih zahtjeva iz članka 3., važećih usklađenih normi i odgovarajućih odredaba zakonodavstva Unije o usklađivanju te nacionalnog zakonodavstva;

(d)

sposobnost potrebnu za sastavljanje potvrda EU ispitivanja tipa ili odobrenja sustava kakvoće, očevidnika i izvješća kojima se dokazuje da su ocjenjivanja provedena.

(a)

svakom odbijanju, ograničenju, suspenziji ili povlačenju potvrde o EU ispitivanju tipa ili odobrenja sustava kakvoće u skladu sa zahtjevima iz priloga III. i IV.;

(b)

svim okolnostima koje utječu na područje primjene ili uvjete za prijavljivanje;

(c)

svakom zahtjevu za podatke koji su primili od tijela za nadzor nad tržištem i koji se odnosi na aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti;

(d)

na zahtjev, o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti provedenima u okviru njihove prijave te o svim drugim provedenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i ugovore s podizvođačima.

(a)

činjenice da radijska oprema ne ispunjava relevantne bitne zahtjeve iz članka 3.; ili

(b)

nedostataka u usklađenim normama iz članka 16. u vezi s pretpostavkom sukladnosti.

(a)

oznaka CE stavljena je tako da se krši članak 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008 ili članak 20. ove Direktive;

(b)

oznaka CE nije stavljena;

(c)

identifikacijski broj prijavljenog tijela, kada se primjenjuje postupak za ocjenjivanje sukladnosti iz Priloga IV., stavljen je tako da se krši članak 20. ili nije stavljen;

(d)

EU izjava o sukladnosti nije sastavljena;

(e)

EU izjava o sukladnosti nije pravilno sastavljena;

(f)

tehnička dokumentacija je nedostupna ili nepotpuna;

(g)

podaci iz članka 10. stavka 6. ili 7. ili članka 12. stavka 3. nedostaju, netočni su ili nepotpuni;

(h)

podaci o predviđenoj namjeni radijske opreme, EU izjava o sukladnosti ili uporabna ograničenja kako su navedeni u članku 10. stavcima 8., 9. i 10. nisu priloženi radijskoj opremi;

(i)

zahtjevi za identificiranjem gospodarskih subjekata iz članka 15. nisu ispunjeni;

(j)

ne poštuje se članak 5.

(a)

osiguravanja postizanja koherentnog sustava za svu radijsku opremu na razini Unije;

(b)

omogućavanja konvergencije telekomunikacijskog i audiovizualnog sektora te sektora informacijske tehnologije;

(c)

omogućavanja usklađivanja regulatornih mjera na međunarodnoj razini;

(d)

dostizanja visoke razine zaštite potrošača;

(e)

osiguravanja da prijenosna radijska oprema uzajamno djeluje s dodacima, a posebno s jedinstvenim punjačima;

(f)

kada radijska oprema dolazi s integriranim zaslonom, omogućavanja prikaza traženih informacija na integriranom zaslonu.