ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 150

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 57.
20. svibnja 2014.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009

1

 

*

Uredba (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji ( 1 )

59

 

*

Uredba (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS

72

 

*

Uredba (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP

93

 

*

Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama

112

 

*

Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ

143

 

*

Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ

168

 

*

Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 ( 1 )

195

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

 

2014/283/EU

 

*

Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja, uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti ( 1 )

231

 

 

Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz konvenciju o biološkoj raznolikosti

234

 

 

2014/284/EU

 

*

Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Indonezije o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju

250

 

 

Dobrovoljni sporazum o partnerstvu između Europske unije i Republike Indonezije o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju

252

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

UREDBE

20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/1


UREDBA (EU) br. 510/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2. i članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Uredbu Vijeća (EZ) br. 1216/2009 (3) i Uredbu Vijeća (EZ) br. 614/2009 (4) potrebno je izmijeniti zbog stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, a posebice njegova uvođenja razlikovanja delegiranih i provedbenih akata. Potrebne su daljnje izmjene radi poboljšanja jasnoće i transparentnosti postojećih tekstova.

(2)

Do 31. prosinca 2013. glavni instrument zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”), predviđen Ugovorom o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) bila je Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (5).

(3)

U okviru reforme ZPP-a Uredba (EZ) br. 1234/2007 zamijenjena je, s učinkom od 1. siječnja 2014.,Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Uredbe (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009 trebalo bi izmijeniti kako bi uzele u obzir tu Uredbu radi zadržavanja sukladnosti trgovinskih aranžmana s trećim zemljama za poljoprivredne proizvode s jedne strane te za robu koja nastaje preradom poljoprivrednih proizvoda s druge.

(4)

Određeni poljoprivredni proizvodi koriste se za proizvodnju i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. UFEU-u. Potrebno je poduzeti mjere i u okviru ZPP-a i u okviru zajedničke trgovinske politike kako bi se uzeo u obzir učinak koji trgovina takvim proizvodima i robom ima na postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a te učinci mjera koje su usvojene radi provedbe članka 43. UFEU-a na gospodarski položaj tih proizvoda i robe s obzirom na razlike između cijene nabave poljoprivrednih proizvoda u Uniji i na svjetskom tržištu.

(5)

Kako bi se uzela u obzir različita stanja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji u Uniji, razlika se pravi u Uniji između poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u i prerađenih poljoprivrednih proizvoda koji nisu navedeni u tom Prilogu. Ista se razlika ne može praviti u određenim trećim zemljama s kojima Unija sklapa sporazume. Stoga je potrebno donijeti odredbu za proširivanje općih pravila primjenjivih na prerađene poljoprivredne proizvode koji nisu navedeni u Prilogu I. UFEU-u na određene poljoprivredne proizvode navedene u tom Prilogu u slučajevima kada međunarodni sporazum predviđa izjednačavanje tih dviju vrsta proizvoda.

(6)

Kod upućivanja u ovoj Uredbi na međunarodne sporazume koje je Unija zaključila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om, u tom se pogledu misli na članak 218. UFEU-a.

(7)

Kako bi se spriječili ili otklonili neželjeni učinci koje bi uvoz nekih prerađenih poljoprivrednih proizvoda mogao imati na tržište Unije i na učinkovitost ZPP-a, trebalo bi omogućiti da se za uvoz takvih proizvoda naplati dodatna carina ako su ispunjeni određeni uvjeti.

(8)

Ovalbumin i laktalbumin prerađeni su poljoprivredni proizvodi koji nisu uključeni u Prilog I. UFEU-u. Radi usklađivanja i pojednostavljenja, zajednički bi trgovinski sustav za ovalbumin i laktalbumin utvrđen u Uredbi (EZ) br. 614/2009 trebalo uključiti u trgovinske aranžmane primjenjive na određenu robu koja nastaje preradom poljoprivrednih proizvoda. Uzimajući u obzir činjenicu da se u velikoj mjeri jaja mogu zamijeniti ovalbuminom, a u određenoj mjeri laktalbuminom, trgovinski aranžmani za ovalbumin i laktalbumin trebaju odgovarati aranžmanima koji su utvrđeni za jaja.

(9)

Ne dovodeći u pitanje određene odredbe u vezi s povlaštenim trgovinskim aranžmanima u skladu s Uredbom (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7) kao ni druge autonomne trgovinske aranžmane Unije, potrebno je utvrditi glavna pravila koja uređuju trgovinske aranžmane primjenjive na prerađene poljoprivredne proizvode i robu koja nije obuhvaćena Prilogom I., a koja nastaje preradom poljoprivrednih proizvoda. Također je potrebno osigurati određivanje smanjenih uvoznih carina i carinskih kvota te odobravanje izvoznih subvencija u skladu s tim glavnim pravilima. U tim pravilima i odredbama trebalo bi se voditi računa o ograničenjima uvoznih carina i izvoznih subvencija koje nastaju zbog obveza koje je Unija prihvatila u sklopu sporazuma WTO-a i bilateralnih sporazuma.

(10)

Zbog tijesne veze između tržišta ovalbumina i laktalbumina i tržišta jaja trebalo bi omogućiti da se zahtijeva predočenje uvozne dozvole za uvoz ovalbumina i laktalbumina te da se suspendiraju postupci aktivnog obogaćivanja ovalbumina i laktalbumina ako je tržište Unije za navedene proizvode ili tržište jaja poremećeno ili bi se moglo poremetiti zbog postupaka aktivnog obogaćivanja ovalbumina i laktalbumina. Trebalo bi biti moguće da se za izdavanje uvoznih dozvola za ovalbumin i laktalbumin te za njihovo puštanje proizvoda u slobodan promet mogu propisati zahtjevi koji se odnose na njihovo porijeklo, izvor, autentičnost i značajke kvalitete.

(11)

Kako bi se uzeli u obzir razvoj trgovine i događanja na tržištu, potrebe tržišta za ovalbuminom i laktalbuminom ili potrebe tržišta za jajima i rezultati nadzora uvoza ovalbumina i laktalbumina, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati na Komisiju u pogledu pravila da puštanje ovalbumina i laktalbumina u slobodni promet podliježe predočenju uvozne dozvole, pravilima o pravima i obvezama koji proizlaze iz te uvozne dozvole i njezinih pravnih učinaka, slučajevima u kojima se primjenjuje odstupanje u pogledu obveze navedene u dozvoli, pravilima kojima se određuje da izdavanje uvozne dozvole i puštanje u slobodni promet podliježu predočavanju dokumenta koji je izdala treća zemlja ili tijelo koji između ostalog potvrđuje podrijetlo, izvor, autentičnost i značajke kvalitete proizvoda, pravilima za prenošenje uvoznih dozvola ili ograničenjima te mogućnosti prenošenja, u slučajevima u kojima predočavanje uvozne dozvole nije potrebno i u slučajevima kad nije potrebno položiti jamstvo kojim se jamči da su proizvodi uvezeni tijekom roka valjanosti dozvole.

(12)

Određeni prerađeni poljoprivredni proizvodi koji nisu navedeni u Prilogu I. UFEU-a dobivaju se korištenjem poljoprivrednih proizvoda koji podliježu ZPP-u. Carine koje se primjenjuju na uvoz tih prerađenih poljoprivrednih proizvoda trebale bi izjednačiti razliku između cijena poljoprivrednih proizvoda korištenih u njihovoj proizvodnji na svjetskom tržištu i cijena na tržištu Unije uz istodobno osiguravanje konkurentnosti dotične prerađivačke industrije.

(13)

U skladu s određenim međunarodnim sporazumima smanjenje ili postupno ukidanje uvoznih carina za prerađene poljoprivredne proizvode odobrava se u pogledu poljoprivredne komponente, dodatne carine na šećer i brašno te ad valorem carine u okviru trgovinske politike Unije. Trebalo bi omogućiti da se ta smanjenja utvrde pozivanjem na poljoprivredne komponente koje se primjenjuju na nepovlaštenu trgovinu.

(14)

Poljoprivredna komponenta uvozne carine trebala bi izjednačiti razliku između cijena poljoprivrednih proizvoda korištenih u proizvodnji dotičnih prerađenih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu i na tržištu Unije. Stoga je potrebno zadržati tijesnu vezu između izračuna poljoprivredne komponente uvozne carine koja se primjenjuje na prerađene poljoprivredne proizvode i one koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode koji se uvoze u nepromijenjenom stanju.

(15)

Radi provedbe međunarodnih sporazuma koji predviđaju mogućnost smanjenja ili postupnog ukidanja uvoznih carina na prerađene poljoprivredne proizvode na temelju posebnih poljoprivrednih proizvoda koji su korišteni ili se smatra da su korišteni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s uspostavljanjem popisa onih poljoprivrednih proizvoda za koje se smatra da su bili korišteni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda, utvrđivanjem ekvivalentnih količina i pravila za pretvaranje količina drugih poljoprivrednih proizvoda u ekvivalentne količine posebnih poljoprivrednih proizvoda za koje se smatra da su korišteni, elementima koji su potrebni za izračun smanjene poljoprivredne komponente i smanjenih dodatnih carina te metodama tog izračuna i zanemarivim količinama za koje smanjene poljoprivredne komponente i dodatne carine na šećer i brašno trebaju biti utvrđene na nulu.

(16)

Carinske koncesije moguće je odobriti za neograničene količine robe ili za ograničene količine koje su obuhvaćene carinskom kvotom. Kada su carinske koncesije u skladu s određenim međunarodnim sporazumima odobrene u sklopu carinskih kvota, Komisija bi trebala otvoriti kvote i upravljati njima. Zbog praktičnih je razloga ključno da upravljanje nepoljoprivrednim dijelom uvoznih carina za robu za koju su dogovorene carinske povlastice podliježe istim pravilima kao i upravljanje poljoprivrednom komponentom.

(17)

Zbog bliskih poveznica između tržišta ovalbumina i laktalbumina i tržišta jaja, carinske kvote za ovalbumin i laktalbumin trebalo bi otvoriti i njima upravljati na isti način kao i kvotama za jaja prema Uredbi (EU) br. 1308/2013. Metoda upravljanja po potrebi treba uzeti u obzir potrebe opskrbe tržišta Unije i potrebu za očuvanjem njegove ravnoteže te bi se trebala temeljiti na metodama koje su se uporabljivale u prošlosti, vodeći računa o pravima koja proizlaze iz sporazuma WTO-a.

(18)

Kako bi se za sve subjekte osigurao pravedan pristup tržištu i jednako postupanje prema njima, vodilo računa o potrebama opskrbe tržišta Unije i očuvala ravnoteža tog tržišta, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati na Komisiju u pogledu uvjeta koje treba ispuniti za podnošenje zahtjeva u sklopu carinske kvote, pravilima o prijenosu prava u sklopu carinske kvote, čime sudjelovanje u carinskoj kvoti podliježe polaganju jamstva i posebnim obilježjima, uvjetima ili ograničenjima koji se primjenjuju na carinske kvote.

(19)

Kako bi se osigurala mogućnost da izvezeni proizvodi mogu imati poseban tretman pri uvozu u treću zemlju pod određenim uvjetima, u skladu s međunarodnim sporazumima koje je Unija zaključila u skladu s UFEU-om, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebala bi se prenijeti Komisiji u vezi s pravilima koja propisuju nadležnim tijelima država članica da, na zahtjev i nakon odgovarajućih provjera, izdaju dokument koji potvrđuje da su ispunjeni uvjeti za proizvode koji u slučaju da se izvoze mogu imati poseban tretman pri uvozu u treću zemlju ako su zadovoljeni određeni uvjeti.

(20)

Moguće je da potražnju prerađivačkih industrija za poljoprivrednim sirovinama ne mogu potpuno zadovoljiti sirovine Unije pod konkurentnim uvjetima. Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (8) dopušta da takva roba u okviru postupaka aktivnog obogaćivanja podliježe ispunjenju gospodarskih uvjeta iz Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (9). Uredba (EEZ) br. 2913/1992 zamjenjuje se Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10), no samo s učinkom od 1. lipnja 2016. Stoga je primjereno da se u ovoj Uredbi uputi na Uredbu (EEZ) br. 2913/1992, posebno u svjetlu činjenice da u budućnosti upućivanja na Uredbu (EEZ) br. 2913/1992 treba smatrati upućivanjima na Uredbu (EU) br. 952/2013. Za odobravanje određenih količina poljoprivrednih proizvoda u okvir postupaka aktivnog obogaćivanja trebali bi, u jasno utvrđenim okolnostima, biti ispunjeni gospodarski uvjeti. Te količine trebale bi biti određene na temelju ravnoteže opskrbe. Sustavom potvrda o aktivnom obogaćivanju koje izdaju države članice trebalo bi osigurati pravedan pristup dostupnim količinama, jednako postupanje prema subjektima i jasnoću.

(21)

Kako bi se osiguralo oprezno i učinkovito upravljanje postupcima aktivnog obogaćivanja, vodeći računa o stanju na tržištu Unije za dotičnu robu te o potrebama i praksama prerađivačkih industrija, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s popisom onih poljoprivrednih proizvoda za koje se mogu izdati potvrde o aktivnom obogaćivanju, pravima koja proizlaze iz potvrda o aktivnom obogaćivanju i njihovih pravnih učinaka, odredbama povezanih s prijenosom prava među subjektima te pravilima potrebnih za pouzdanost i učinkovitost sustava potvrda o aktivnom obogaćivanju povezanih s autentičnošću potvrde, njezinim prijenosom ili ograničenjima mogućnosti tog prijenosa.

(22)

Potrebno je, u okviru granica koje postavljaju Unijine obveze prema WTO-u, utvrditi aranžmane za odobravanje izvoznih subvencija na određene poljoprivredne proizvode koji se koriste u proizvodnji robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. UFEU-u kako se proizvođače te robe ne bi kažnjavalo u smislu cijena po kojima su zbog ZPP-a obvezni nabavljati zalihe. Te bi subvencije trebale pokrivati samo razliku između cijene poljoprivrednog proizvoda na tržištu Unije i na svjetskom tržištu. Te bi aranžmane stoga trebalo utvrditi kao dio trgovinskih aranžmana za određenu robu koja nastaje preradom poljoprivrednih proizvoda.

(23)

Trebalo bi utvrditi popis robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. koja ispunjava zahtjeve za izvozne subvencije, vodeći računa o utjecaju razlike između cijena poljoprivrednih proizvoda koji se koriste u njezinoj proizvodnji na tržištu Unije i na svjetskom tržištu te potrebi potpunog ili djelomičnog izjednačavanja te razlike radi olakšavanja izvoza poljoprivrednih proizvoda koji se koriste u dotičnoj robi koja nije obuhvaćena Prilogom I.

(24)

Potrebno je osigurati da se subvencije ne odobravaju za uvezenu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I., a koje je puštena u slobodan promet te se ponovno izvozi, izvozi nakon prerade ili ugrađuje u drugu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. U vezi s uvezenim žitaricama, rižom, mlijekom i mliječnim proizvodima ili jajima koji su pušteni u slobodan promet potrebno je osigurati da se kod izvoza nakon prerade ili ugradnje u drugu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. ne odobrava subvencija.

(25)

Stope izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode izvezene u obliku robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. trebalo bi utvrditi u skladu s istim pravilima i praktičnim aranžmanima te u skladu s istim postupkom kao stope izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode izvezene u nepromijenjenom stanju u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 i Uredbom (EU) br. 1370/2013 (11).

(26)

S obzirom na, s jedne strane, blizak odnos robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. i poljoprivrednih proizvoda koji se koriste u proizvodnji te robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. i, s druge strane, razlika između te robe i proizvoda potrebno je omogućiti primjenu horizontalnih odredbi koje se odnose na izvozne subvencije utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013,na robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

(27)

Kako bi se uzeli u obzir posebni postupci proizvodnje i zahtjevi trgovine robom koja nije navedena u Prilogu I., a sadrži određene poljoprivredne proizvode, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati na Komisiju u vezi s pravilima vezanim uz značajke robe koja nije navedena u Prilogu I., a koja je predviđena za izvoz te poljoprivrednih proizvoda korištenih za njezinu proizvodnju, pravilima o određivanju izvoznih subvencija za određene poljoprivredne proizvode koji se izvoze nakon prerađivanja u robu koja nije obuhvaćena Prilogom I., pravilima o dokazima potrebnima za dokazivanje sastava izvezene robe koja nije obuhvaćena Prilogom I., pravilima u vezi s obvezom deklaracije o uporabi određenih uvezenih poljoprivrednih proizvoda, pravilima o izjednačavanju drugih poljoprivrednih proizvoda s osnovnim proizvodima te određivanjem referentne količine za svaki od tih osnovnih proizvoda, te s primjenom horizontalnih pravila o izvoznim subvencijama za poljoprivredne proizvode na robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

(28)

Usklađenost izvoznih ograničenja koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma koje je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om potrebno je osigurati izdavanjem potvrda o subvenciji za referentna razdoblja utvrđena u sporazumima vodeći računa o godišnjem iznosu koji je predviđen za male izvoznike.

(29)

Izvozne subvencije trebale bi se odobriti do ukupnog dostupnog iznosa, ovisno o određenom stanju u trgovanju robom koja nije obuhvaćena Prilogom I. Sustav potvrda o subvencijama trebao bi olakšati učinkovito upravljanje iznosima subvencija.

(30)

Potrebno je donijeti odredbu da potvrde o subvencijama izdane u državama članicama budu valjane u cijeloj Uniji, a da je za njihovo izdavanje potrebno položiti jamstvo kojim se jamči da će subjekt podnijeti zahtjev za subvenciju. Potrebno je utvrditi pravila za subvencije u okviru sustava utvrđivanja unaprijed, koje se odobravaju za sve primjenjive stope subvencija, kao i za polaganje i otpuštanje jamstava.

(31)

Radi nadziranja rashoda za izvozne subvencije i provedbe sustava potvrda o subvencijama, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu pravila o pravima i obvezama koji proizlaze iz potvrda o subvencijama, pravilima u vezi s njihovim prijenosom ili ograničenjima te mogućnosti prijenosa, slučajevima i situacijama u kojima predočavanje potvrde o subvenciji ili polaganje jamstva nije potrebno te najvišim dopuštenim odstupanjem u okviru kojeg se ne primjenjuje obveza za podnošenje zahtjeva za subvencije.

(32)

Pri uzimanju u obzir učinka ciljanih mjera koje se odnose na izvozne subvencije potrebno je općenito razmotriti poduzeća koja prerađuju poljoprivredne proizvode te posebice stanje malih i srednjih poduzeća. U smislu posebnih potreba malih izvoznika, njima bi svake proračunske godine trebao biti dodijeljen ukupan iznos i trebali bi biti izuzeti od obveze predavanja potvrda o subvencijama u okviru aranžmana o izvoznim subvencijama.

(33)

Kada se sukladno Uredbi (EU) br. 1308/2013 donesu mjere u vezi s izvozom poljoprivrednih proizvoda, a vjerojatno je da će izvoz robe s visokim udjelom poljoprivrednih proizvoda koja nije navedena u Prilogu I. ograničavati postizanje cilja tih mjera, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati na Komisiju u vezi s poduzimanjem istovrsnih mjera u pogledu izvoza one robe koja nije obuhvaćena Prilogom I., istodobno poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma.

(34)

Pod određenim međunarodnim sporazumima Unija može ograničiti uvozne carine i plative iznose u pogledu izvoza radi potpunog ili djelomičnog izjednačavanja razlika u cijeni poljoprivrednih proizvoda koji se koriste u proizvodnji dotičnih prerađenih poljoprivrednih proizvoda ili robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. Za te je prerađene poljoprivredne proizvode i robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. potrebno utvrditi zajedničko određivanje tih iznosa kao dio cjelokupne carine, što treba služiti izjednačavanju razlika između cijena poljoprivrednih proizvoda koje je potrebno uzeti u obzir na tržištu dotične države ili regije i tržištu Unije.

(35)

Budući da sastav prerađenih poljoprivrednih proizvoda i robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. može biti važan za dobru primjenu trgovinskih aranžmana utvrđenih u ovoj Uredbi, trebalo bi omogućiti utvrđivanje njihovog sastava kvalitativnim i kvantitativnim analizama.

(36)

Radi provedbe međunarodnih sporazuma koje je zaključila Unija te kako bi se osigurala jasnoća i usklađenost s izmjenama Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (12), ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s izmjenama određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni i njezinih Priloga u navedene svrhe.

(37)

Potrebno je donijeti odredbu kako bi države članice mogle Komisiji i jedna drugoj pružiti informacije koje su potrebne za provedbu trgovinskih aranžmana za prerađene poljoprivredne proizvode i robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

(38)

Kako bi se osigurala cjelovitost informacijskih sustava te autentičnost i jasnoća dokumenata i povezanih dostavljenih podataka, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s utvrđivanjem naravi i vrste informacija koje se posreduju, kategorijama podataka koji se obrađuju, maksimalnim vremenom pohrane podataka i svrhom obrade, pravom na pristup informacijama ili informacijskim sustavima te uvjetima objavljivanja tih informacija.

(39)

Primjenjuje se pravo Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka i koje se odnosi na slobodno kretanje takvih podataka, a posebno Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(40)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje za subjekte i nacionalna tijela, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s utvrđivanjem praga ispod kojeg se ne mogu zaračunati ni odobriti iznosi u vezi s uvoznim carinama, dodatnim uvoznim carinama, smanjenim uvoznim carinama, izvoznim subvencijama i iznosima koje je potrebno zaračunati ili su plativi radi ujednačavanja zajednički utvrđene cijene.

(41)

S obzirom na tijesnu povezanost robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. i poljoprivrednih proizvoda koji se koriste u njezinoj proizvodnji, potrebno je predvidjeti primjenu mutatis mutandis horizontalnih odredbi o jamstvima, pregledima, provjerama, nadzoru i kaznama utvrđenim i donesenim u Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

(42)

Kako bi se osigurala primjena horizontalnih pravila usvojenih na temelju Uredbe (EU) br. 1306/2013na uvozne dozvole i carinske kvote za prerađene poljoprivredne proizvode i na izvozne subvencije i potvrde o subvencijama za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I., ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s pravilima kojima se po potrebi prilagođavaju horizontalne odredbe o jamstvima, pregledima, provjerama, nadzoru i kaznama donesene na temelju te Uredbe.

(43)

Prilikom donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a, posebno je važno da Komisija izvrši odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada prije donošenja delegiranih akata, uključujući i na stručnoj razini. Komisija bi prilikom pripreme i izrade delegiranih akata trebala osigurati da se relevantni dokumenti istodobno, pravovremeno i primjereno dostave Europskom parlamentu i Vijeću.

(44)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s uvozom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere kojima se utvrđuju prerađeni poljoprivredni proizvodi za koje bi trebale vrijediti dodatne uvozne carine kako bi se spriječili ili suzbili štetni utjecaji na tržište Unije, mjere za primjenu tih dodatnih uvoznih carina u pogledu rokova za dokazivanje uvozne cijene, za podnošenje dokaznih dokumenata i za određivanje visine dodatnih uvoznih carina, mjere za određivanje reprezentativnih cijena i inicijalnih volumena radi primjene dodatnih uvoznih carina, mjere u vezi s formatom i sadržajem uvoznih dozvola za ovalbumin i laktalbumin, podnošenjem prijava, izdavanjem i korištenjem tih uvoznih dozvola, u vezi s razdobljem njihove valjanosti, postupcima za polaganje jamstva u vezi s tim dozvolama i tim iznosom, o dokazima potrebnima za dokazivanje da su uvjeti za korištenje tih dozvola zadovoljeni, mjere u vezi s najvećim dopuštenim odstupanjem u pogledu poštovanja obveze za uvoz količine navedene u uvoznoj dozvoli i izdavanjem zamjenske uvozne dozvole i njezinih duplikata, mjerama za postupanje država članica s uvoznim dozvolama, kao i razmjenom informacija potrebnih za upravljanje sustavom uvoznih dozvola za ovalbumin i laktalbumin, uključujući postupke povezane s posebnom administrativnom pomoći među državama članicama, s izračunom uvoznih carina i s određivanjem razine uvoznih carina za prerađene poljoprivredne proizvode u okviru provedbe međunarodnih sporazuma.

(45)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s uvozom, Komisiji bi također trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere kojima se utvrđuju fiksne količine poljoprivrednih proizvoda koji se smatraju upotrijebljenima u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda radi smanjenja ili postepenog ukidanja uvoznih carina koje vrijede u preferencijalnoj trgovini, kao i odgovarajući zahtjevi za dokumentacijom, godišnje carinske kvote i metoda primjene koje se treba koristiti za uvoz prerađenih poljoprivrednih proizvoda i određenih poljoprivrednih proizvoda u skladu s međunarodnim obvezama Unije, postupci za primjenu posebnih odredbi iz međunarodnih sporazuma ili akata kojim se usvaja uvozni ili izvozni režim posebno u pogledu jamstava koja se odnose na vrstu, podrijetlo i izvor proizvoda, priznavanje dokumenta koji se koristi za provjeru tih jamstava, predočenje dokumenta o odredištu i namjeni proizvoda, koji je izdala zemlja izvoznica, mjere kojima se utvrđuju razdoblje valjanosti uvoznih dozvola, postupak za polaganje jamstva, upotreba tih uvoznih dozvola i, po potrebi, posebne mjere povezane posebno s uvjetima prema kojima treba podnijeti zahtjeve za uvoz i dobivanjem odobrenja u okviru carinskih kvota te odgovarajućim zahtjevima za dokumentacijom.

(46)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s uvozom i postupcima aktivnog obogaćivanja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere za upravljanje procesom kojim se osigurava da dostupne količine u okviru carinske kvote neće biti prekoračene, te mjere preraspodjele neiskorištenih iznosa carinskih kvota, mjere za zaštitu od uvoza u Uniju u skladu s Uredbama Vijeća (EZ) br. 260/2009 (16) i (EZ) br. 625/2009 (17) ili zaštitne mjere iz međunarodnih sporazuma, mjere koje se odnose na količinu poljoprivrednih proizvoda za koje se mogu izdati potvrde o aktivnom obogaćivanju, mjere o provedbi sustava potvrda o aktivnom obogaćivanju u pogledu dokumenata potrebnih za podnošenje prijava i izdavanje potvrda o aktivnom obogaćivanju, mjere o upravljanju država članica potvrdama o aktivnom obogaćivanju, postupci povezani s administrativnom pomoći među državama članicama, mjere za ograničavanje količina za koje se mogu izdati potvrde o aktivnom obogaćivanju, odbijanje količina za čiju se potvrdu podnijela prijava i suspenziju podnošenja zahtjeva za potvrdu o aktivnom obogaćivanju ako prijava obuhvaća velike količine, te mjere za suspenziju uporabe postupaka za preradu ili aktivno obogaćivanje za ovalbumin i laktalbumin.

(47)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s izvozom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere u vezi s primjenom stopa subvencije, izračunom izvoznih subvencija, izjednačavanjem nekih proizvoda s osnovnim proizvodima, utvrđivanjem referentne količine osnovnih proizvoda, prijavom, izdavanjem i upravljanjem potvrdama o izvozu neke robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. u neka odredišta ako je tako predviđeno međunarodnim sporazumom koji je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om te postupanjem u slučaju nestanka proizvoda i količinskih gubitaka u proizvodnom postupku i postupanjem s nusproizvodima.

(48)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s izvozom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere u vezi s mjerama za utvrđivanje postupaka za prijavljivanje i dokaza potrebnih za dokazivanje sastava izvezene robe koja nije obuhvaćena Prilogom I., koje su potrebne za provedbu sustava izvoznih subvencija; pojednostavljenim dokazima potrebnima za dokazivanje dolaska na odredište u slučaju da se subvencije razlikuju prema odredištu; mjerama za primjenu horizontalnih odredbi o izvoznim subvencijama za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.; mjerama za provedbu sustava potvrda o izvoznim subvencijama kad je riječ o podnošenju, formatu i sadržaju zahtjeva za potvrdu o subvenciji, formatu, sadržaju i razdoblju valjanosti potvrde o subvenciji; postupku za podnošenje zahtjeva i izdavanjem potvrda o subvenciji te njihovu uporabu; postupku za podnošenje jamstva i njegovoj visini, najvećim dopuštenim odstupanjem za iznose izvozne subvencije za koje se nije podnio zahtjev, sredstvima za dokazivanje da su obveze koje proizlaze iz potvrde o subvenciji ispunjene.

(49)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s izvozom i nekim općim odredbama, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere u vezi s mjerama država članica za upravljanje potvrdama o izvoznim subvencijama i razmjenom informacija i posebnom administrativnom pomoći među državama članicama u vezi s potvrdama o subvenciji; mjerama za određivanje ukupnog iznosa dodijeljenog malim izvoznicima i granične vrijednosti ispod koje nije potrebno podnijeti potvrde o subvenciji; mjerama za određivanje ukupnog iznosa koji se dodjeljuje malim izvoznicima i pojedinačnih pragova za izuzeće od predočavanja potvrda o subvenciji; mjerama za izdavanje zamjenskih potvrda o subvenciji i njihovih duplikata, mjerama o ograničavanju iznosa za koje se mogu izdati potvrde o subvenciji, odbijanje iznosa traženih u navedenim potvrdama i suspenziju podnošenja zahtjeva za potvrdu o subvenciji ako se takvi zahtjevi podnose za iznose koji prekoračuju dostupne iznose utvrđene na temelju obveza koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma; potrebnim pravilima i tehničkim kriterijima za primjenu drugih mjera u vezi s izvozom; mjerama za određivanje carina u slučaju neposrednog ujednačavanja u preferencijalnoj trgovini i povezanih iznosa koji se plaćaju za izvoz u dotičnu zemlju ili regiju; mjerama kojima se osigurava da se prerađeni poljoprivredni proizvodi prijavljeni za izvoz u okviru preferencijalnih trgovinskih aranžmana ne izvoze zapravo u okviru nepreferencijalnog sporazuma ili obrnuto; mjerama koje se tiču metoda kvalitativne i kvantitativne analize prerađenih poljoprivrednih proizvoda i robe koja nije obuhvaćena Prilogom I.; tehničkim odredbama potrebnim za njihovo utvrđivanje te postupcima njihova razvrstavanja u kombiniranu nomenklaturu.

(50)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u vezi s izvozom i nekim općim odredbama, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na mjere potrebne za provedbu obveza Komisije i država članica s obzirom na razmjenu informacija o metodama dostave informacija, pravilima o informacijama koje se dostavljaju, načinima upravljanja informacijama koje se dostavljaju, o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za dostavu informacija te načinima slanja i stavljanja na raspolaganje dostupnih informacija i dokumenata, što podliježe zaštiti osobnih podataka i legitimnim interesima trgovačkih društava u vezi sa zaštitom poslovnih tajni te mjerama u vezi s primjenom horizontalnih odredbi o jamstvima, pregledima, provjerama, nadzoru i kaznama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1306/2013 na uvozne dozvole i carinske kvote za prerađene poljoprivredne proizvode i na izvozne subvencije i potvrde o subvencijama za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

(51)

S obzirom na njihovu posebnu prirodu, provedbene akte u vezi s mjerama određivanja reprezentativnih cijena i inicijalnih volumena radi primjene dodatnih uvoznih carina i razine uvoznih carina u skladu s međunarodnim obvezama Unije, mjerama koje ograničavaju količine za koje se mogu izdati uvozne dozvole, potvrde o aktivnom obogaćivanju i potvrde o subvenciji, odbijanjem količina za koje je podnesen zahtjev u vezi s tim potvrdama te suspenzijom podnošenja zahtjeva za te potvrde i mjerama za upravljanje procesom jamčenja da se dostupne količine iz carinskih kvota ne premašuju te za preraspodjelu neiskorištenih količina carinskih kvota, trebalo bi donositi bez primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011 (18). Sve druge provedbene akte iz ove Uredbe trebalo bi donositi u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011.

(52)

Za donošenje provedbenih akata koje treba donijeti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011, trebalo bi upotrijebiti postupak ispitivanja s obzirom na to da se ti akti odnose na ZPP, kako je navedeno članku 2. stavku 2. točki (b) podtočki ii. te Uredbe.

(53)

Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte u propisno opravdanim slučajevima vezanima uz zaštitne mjere od uvoza prerađenih poljoprivrednih proizvoda u Uniju ili aktualnih ili mogućih poteškoća na tržištu Unije koje zahtijevaju obustavu uporabe postupaka prerađivanja ili aktivnog obogaćivanja ovalbumina i laktalbumina, kada je to potrebno zbog neodloživih hitnih razloga.

(54)

U skladu s načelom razmjernosti, za postizanje ciljeva ove Uredbe potrebno je i prikladno utvrditi trgovinske aranžmane primjenjive na određenu robu koja nastaje preradom poljoprivrednih proizvoda. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tih ciljeva.

(55)

Kako bi se zadržalo trenutno stanje, ova Uredba trebala bi uključivati priloge koji sadrže svako od sljedećeg: popis prerađenih poljoprivrednih proizvoda, koji zamjenjuje Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1216/2009; popis robe koja nije obuhvaćena Prilogom I., koji zamjenjuje Prilog II. Uredbi Komisije (EU) br. 578/2010 (19) i Prilog XX. Uredbi (EZ) 1234/2007; popis osnovnih proizvoda koji se upotrebljavaju u proizvodnji robe koja nije obuhvaćena Prilogom I., koji zamjenjuje Prilog I. Uredbi (EU) br. 578/2010; popis prerađenih poljoprivrednih proizvoda za koje se mogu obračunati dodatne uvozne carine, koji zamjenjuje Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1216/2009; te popis poljoprivrednih proizvoda koji se upotrebljavaju u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda, koji zamjenjuje važeći Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1216/2009.

(56)

Uredbe (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009 treba u skladu s tim staviti izvan snage.

(57)

U svjetlu činjenice da se prijelaznom odredbom u članku 230. stavku 1. drugom podstavku točki i. Uredbe (EU) br. 1308/2013 osigurala potrebna usklađenost prije stupanja na snagu ove Uredbe, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati što je prije moguće nakon usvajanja paketa uredbi o reformi ZPP-a uz puno poštovanje pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja gospodarskih subjekata,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju trgovinski aranžmani primjenjivi na uvoz prerađenih poljoprivrednih proizvoda i izvoz robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. te poljoprivrednih proizvoda koji su ugrađeni u tu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

Ova se Uredba primjenjuje i na uvoz poljoprivrednih proizvoda koji su obuhvaćeni međunarodnim sporazumom koji je Unija zaključila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om i koji predviđa izjednačavanje tih proizvoda s prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji podliježu preferencijalnoj trgovini.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poljoprivredni proizvodi” znači oni proizvodi koji su navedeni u članku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(b)

„prerađeni poljoprivredni proizvodi” znači oni proizvodi koji su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi;

(c)

„roba koja nije obuhvaćena Prilogom I.” znači proizvodi koji nisu nabrojani Prilogom I. UFEU-u, a nabrojani su u prvom i drugom stupcu Priloga II. ovoj Uredbi;

(d)

„osnovni proizvodi” znači oni proizvodi koji su navedeni u Prilogu III. ovoj Uredbi;

(e)

„poljoprivredna komponenta” je dio uvozne carine koji se primjenjuje na prerađene poljoprivredne proizvode koji odgovara uvoznim carinama koje se primjenjuju na poljoprivrede proizvode navedene u Prilogu V. ovoj Uredbi ili, prema potrebi, smanjene carine primjenjive na poljoprivredne proizvode podrijetlom iz dotičnih država za količine poljoprivrednih proizvoda koji su upotrijebljeni ili za koje se smatra da su bili upotrijebljeni;

(f)

„nepoljoprivredna komponenta” znači dio davanja koje odgovara carinama Zajedničke carinske tarife, umanjene za poljoprivrednu komponentu utvrđenu u točki (e);

(g)

„dodatne carine na šećer i brašno” znači dodatna carina na šećer (AD S/Z) i dodatna carina na brašno (AD F/M), kako je navedeno u dijelu prvom, odjeljku 1.., točki B.6 Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87 te kako je utvrđeno u dijelu trećem, odjeljku 1., prilogu 1., tablici 2. Priloga I. toj Uredbe;

(h)

ad valorem carina” znači dio uvozne carine koji je izražen kao postotak carinske vrijednosti;

i.

„skupina proizvoda 1” znači sirutka u prahu, granulama ili drugom krutom obliku, koja ne sadrži dodani šećer ili druga sladila, obuhvaćena oznakama KN ex 0404 10 02 do KN ex 0404 10 16;

(j)

„skupina proizvoda 2” znači mlijeko u prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, koje ne sadrži dodani šećer ili druga sladila, s masenim udjelom masti koji nije veći od 1,5 %, osim u neposrednom pakiranju s neto sadržajem do najviše 2,5 kg, obuhvaćena oznakom KN ex 0402 10 19;

(k)

„skupina proizvoda 3” znači mlijeko u prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, koje ne sadrži dodani šećer ili druga sladila, s masenim udjelom masti koji nije veći od 26 %, osim u neposrednom pakiranju s neto sadržajem do najviše 2,5 kg, obuhvaćena oznakom KN ex 0402 21 18;

(l)

„skupina proizvoda 6” znači maslac, s masenim udjelom masti 82 % obuhvaćena oznakom KN ex 0405 10;

POGLAVLJE II.

UVOZ PRERAĐENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

ODJELJAK I.

Opće odredbe za uvoz

Pododjeljak I.

Uvozne carine za prerađene poljoprivredne proizvode

Članak 3.

Komponente uvoznih carina

1.   Za prerađene poljoprivredne proizvode navedene u tablici 1. Priloga I., uvozne carine određene u Zajedničkoj carinskoj tarifi sastoje se od poljoprivredne komponente koja nije dio ad valorem carine te od nepoljoprivredne komponente koja je dio ad valorem carine.

2.   Za prerađene poljoprivredne proizvode navedene u tablici 2. Priloga I., uvozne carine određene u Zajedničkoj carinskoj tarifi sastoje se od ad valorem carine te od poljoprivredne komponente koja je dio ad valorem carine. Ako za prerađene poljoprivredne proizvode navedene u tablici 2. Priloga I. ne postoji ad valorem carina, smatra se da je poljoprivredna komponenta za takve proizvode dio posebne carine na te proizvode.

Članak 4.

Najviša stopa uvoznih carina

1.   Ako se primjenjuje najviša stopa carine, metoda izračuna za određivanje najviše stope carine određuje se u Zajedničkoj carinskoj tarifi na temelju članka 31. UFEU-a.

2.   Ako se za prerađene poljoprivredne proizvode navedene u tablici 1. Priloga I. najviša stopa carine sastoji od dodatne carine na šećer i brašno, metoda izračuna za izračuna za određivanje dodatne carine određuje se u Zajedničkoj carinskoj tarifi na temelju članka 31. UFEU-a.

Članak 5.

Dodatne uvozne carine namijenjene sprečavanju ili suzbijanju štetnih učinaka na tržište Unije

1.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju prerađeni poljoprivredni proizvodi s popisa u Prilogu IV. na koje se, kada su uvezeni podložno carinskoj stopi utvrđenoj u Zajedničkoj carinskoj tarifi, treba primjenjivati dodatna uvozna carina. Ti provedbeni akti donose se samo kako bi se spriječili ili suzbili štetni utjecaji na tržištu Unije koji se mogu pojaviti zbog takvih uvoza t te ako:

(a)

se uvozi po cijeni koja je niža od one koju je Unija prijavila WTO-u („inicijalna cijena”); ili

(b)

volumen uvoza u nekoj godini premaši određenu razinu („inicijalni volumen”).

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   U skladu sa stavkom 1. dodatne uvozne carine ne primjenjuju se ako nije vjerojatno da bi uvezeni proizvodi mogli prouzročiti poremećaje na tržištu Unije ili ako bi učinci takvih dodatnih uvoznih carina, u pogledu postavljenog cilja, bili nerazmjerni.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (a), cijene uvoza određuju se na temelju uvoznih cijena c.i.f. pošiljke koja se razmatra.

Uvozne cijene c.i.f. provjeravaju se u odnosu na reprezentativne cijene proizvoda na svjetskom tržištu ili na uvoznom tržištu Unije za taj proizvod.

Reprezentativne cijene utvrđuju se u redovitim vremenskim intervalima na temelju podataka prikupljenih u okviru sustava nadzora Zajednice koji je uspostavljen na temelju članka 308.d Uredbe Komisije (EEZ) 2454/1993 (20).

4.   Inicijalni volumen temelji se na prilikama za pristup tržištu koje su definirane kao uvoz i postotak odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri godine koje prethode godini u kojoj su se štetni utjecaji iz stavka 1. pojavili ili bi se mogli pojaviti.

5.   Komisija može donijeti provedbene akte koji sadrže mjere potrebne za primjenu ovog članka posebno one koje se tiču vremenskih rokova za dokazivanje uvozne cijene i podnošenje dokaznih dokumenata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

6.   Komisija može donijeti provedbene akte bez primjene postupka iz članka 44. stavaka 2. ili 3. u vezi s proizvodima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. kojima se:

(a)

određuju reprezentativne cijene i inicijalni volumeni radi primjene dodatnih uvoznih carina;

(b)

određuju dodatne uvozne carine u skladu s pravilima utvrđenima u međunarodnim sporazumima koje je Unija zaključila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om.

7.   Komisija inicijalne cijene koje se navode u stavku 1. točki (a) objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Pododjeljak II.

Uvoz ovalbumina I laktalbumina

Članak 6.

Uvozne dozvole za ovalbumin i laktalbumin

1.   Uvoz ovalbumina i laktalbumina radi puštanja u slobodni promet može biti uvjetovan predočavanjem uvozne dozvole ako je takva dozvola potrebna radi upravljanja tržištima na koja se to odnosi te posebice radi nadzora trgovine tim proizvodima.

2.   Ne dovodeći u pitanje mjere poduzete u skladu s člankom 14., države članice izdaju uvozne dozvole navedene u stavku 1. svakom podnositelju s poslovnim nastanom u Uniji, neovisno o mjestu nastana tog podnositelja, osim ako aktom donesenim u skladu s člankom 43. stavkom 2. UFEU-a propisano drukčije.

3.   Uvozne dozvole navedene u stavku 1. valjane su u cijeloj Uniji.

4.   Izdavanje uvoznih dozvola iz stavka 1. i puštanje u slobodan promet robe obuhvaćene dozvolom može biti uvjetovano zahtjevima u vezi s podrijetlom i izvorom dotičnog proizvoda te predočavanju dokumenta koji je izdala treća zemlja ili tijelo koje potvrđuje između ostalog podrijetlo, izvor, autentičnost i značajke kvalitete proizvoda.

Članak 7.

Sigurnost u vezi s uvoznim dozvolama

1.   Izdavanje uvoznih dozvola iz članka 6. može se izvršiti uz polaganje jamstva čime se jamči da će gospodarski subjekt uvesti proizvode u roku valjanosti uvozne dozvole.

2.   Ako se proizvodi ne uvezu u roku valjanosti uvozne dozvole, jamstvo se potpuno ili djelomično oduzima.

3.   Međutim, jamstvo se ne oduzima ako do uvoza proizvoda u tom roku nije došlo zbog više sile ili ako je količina koja u tom roku nije uvezena o okviru najvećeg dopuštenog odstupanja.

Članak 8.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 42. s obzirom na:

(a)

pravila uvjetovanja uvoza ovalbumina i laktalbumina za puštanje u slobodni promet predočavanjem uvozne dozvole;

(b)

pravila o pravima i obvezama koji proizlaze iz uvozne dozvole i njezinih pravnih učinaka;

(c)

slučajeve u kojima se primjenjuje najveće dopušteno odstupanje u pogledu poštovanja obveze uvoza količina navedenih u dozvoli ili u kojima se u dozvoli treba navesti porijeklo;

(d)

pravila za izdavanje uvoznih dozvola ili pravila koja čine puštanje u slobodan promet robe obuhvaćeno dozvolom, što je uvjetovano predočavanjem dokumenta koji je izdala treća zemlja ili tijelo koje između ostalog potvrđuje podrijetlo, izvor, autentičnost i značajke kvalitete proizvoda;

(e)

pravila o prijenosu uvozne dozvole ili ograničenjima takvog prijenosa;

(f)

slučajeve u kojima nije potrebno predočavanje uvozne dozvole;

(g)

pravila koja izdavanje uvozne dozvole iz članka 6. čine podložnim polaganju jamstva;

Članak 9.

Provedbene ovlasti

Komisija, ako je to potrebno, donosi provedbene akte u vezi s:

(a)

formatom i sadržajem uvozne dozvole;

(b)

podnošenjem zahtjeva za uvozne dozvole, izdavanjem tih dozvola i njihovom uporabom;

(c)

razdobljem valjanosti uvozne dozvole, visinom jamstva koje je potrebno položiti te postupcima za njegovo polaganje;

(d)

dokazom potrebnim za dokazivanje da su uvjeti za korištenje uvozne dozvole ispunjeni;

(e)

najvećim dopuštenim odstupanjem u vezi s poštovanjem obveze uvoza količine navedene u uvoznoj dozvoli;

(f)

izdavanjem zamjenskih uvoznih dozvola i njihovih duplikata;

(g)

načinom na koji države članice postupaju s dozvolama i razmjeni informacija koje su potrebne za upravljanje sustavom, uključujući postupke u vezi s posebnom administrativnom pomoći među državama članicama.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

ODJELJAK II.

Preferencijalna trgovina

Pododjeljak I.

Smanjenje uvoznih carina

Članak 10.

Smanjenje i ukidanje poljoprivrednih komponenti, ad valorem carina i dodatnih carina

1.   Ako je međunarodnim sporazumom koji je Unija zaključila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om:

(a)

predviđeno smanjenje ili uzastopna smanjenja koja vode prema postupnom ukidanju uvoznih carina za prerađene poljoprivredne proizvode; i

(b)

utvrđeno koji proizvodi ispunjavaju uvjete za ta smanjenja, količine robe, vrijednost svih kvota na koje se takva smanjenja primjenjuju, metoda izračuna takvih količina ili vrijednosti, ili čimbenici koji određuju smanjenje poljoprivredne komponente, dodatne carine na šećer i brašno ili ad valorem carine,

poljoprivredna komponenta, dodatne carine na šećer i brašno ili ad valorem carina mogu podlijegati smanjenju ili uzastopnim smanjenjima koja vode ukidanju predviđenom u slučaju uvoznih carina za prerađene poljoprivredne proizvode.

Za potrebe ovog članka, poljoprivredna komponenta može uključivati i poljoprivredni element iz dijela prvog, odjeljka I., točke B.1 Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87, utvrđen u dijelu trećem, odjeljku I., Prilogu 1., tablici 2. Priloga I. te Uredbe

2.   Kada međunarodni sporazum koji je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om predviđa smanjenje ili postupno ukidanje poljoprivrednih komponenti za proizvode navedene u tablici 2. Priloga I. ovoj Uredbi, carina koja sadrži poljoprivrednu komponentu, koja je dio ad valorem carine, zamjenjuje se poljoprivrednom komponentom koja nije dio ad valorem carine.

Članak 11.

Upotrijebljene količine ili količine koje se smatraju upotrijebljenima

1.   Smanjenje ili postupno ukidanje poljoprivrednih komponenti ili dodatnih carina na šećer i brašno u skladu s člankom 10. stavkom 1. određuje se na temelju sljedećeg:

(a)

količine poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu V. koji su upotrijebljeni ili se smatra da su upotrijebljeni u proizvodnji prerađenog poljoprivrednog proizvoda;

(b)

carina koje se primjenjuju na poljoprivredne proizvode iz točke (a) te koje se koriste za izračun smanjene poljoprivredne komponente i dodatnih carina na šećer i brašno u slučaju određenih preferencijalnih trgovinskih aranžmana.

2.   Poljoprivredne proizvode za koje se smatra da su bili upotrijebljeni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda odabire se među onim poljoprivrednim proizvodima koji su stvarno bili upotrijebljeni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda na temelju njihove važnosti u međunarodnoj trgovini i mjere u kojoj su njihove visine cijena reprezentativne za sve druge poljoprivredne proizvode upotrijebljene u proizvodnji tog prerađenog poljoprivrednog proizvoda.

3.   Količine poljoprivrednih proizvoda koji su navedeni u Prilogu V. i bili upotrijebljeni pretvaraju se u ekvivalentne količine posebnih poljoprivrednih proizvoda za koje se smatra da su bili upotrijebljeni.

Članak 12.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 42. s obzirom na:

(a)

utvrđivanje popisa poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu V. za koje se smatra da su bili upotrijebljeni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda na temelju kriterija odabira utvrđenih u članku 11. stavku 2.;

(b)

utvrđivanje ekvivalentne količine i pravila za pretvaranje predviđeno člankom 11. stavkom 3.;

(c)

elemente koji su potrebni za izračun smanjene poljoprivredne komponente i smanjenih dodatnih carina na šećer i brašno i utvrđivanje metode tog izračuna;

(d)

zanemarive količine za koje se smanjenje poljoprivredne komponente i dodatne carine na šećer i brašno mogu postaviti na nulu.

Članak 13.

Provedbene ovlasti

1.   Komisija po potrebi donosi provedbene akte koji sadrže mjere za provedbu međunarodnih sporazuma koje je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om u vezi s izračunom uvoznih carina za prerađene poljoprivredne proizvode koji podliježu smanjenju u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ove Uredbe.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   Komisija može, ako je to potrebno, donijeti provedbene akte radi utvrđivanja:

(a)

određenih količina poljoprivrednih proizvoda iz članka 12. točke (a) za koje se smatra da su upotrijebljeni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda;

(b)

količina poljoprivrednih proizvoda iz članka 12. točke (a) za koje se smatra da su upotrijebljeni u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda, za svaki mogući sastav tih prerađenih poljoprivrednih proizvoda za koje se u skladu s točkom (a) ovog podstavka ne mogu utvrditi fiksne količine posebnih poljoprivrednih proizvoda;

(c)

zahtjevi za dokumentacijom.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

3.   Komisija može donijeti provedbene akte bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2. ili 3., radi određivanja visine primijenjene uvozne carine, u skladu s pravilima utvrđenima u međunarodnom sporazumu koji je Unija zaključila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om i onim pravilima donesenim u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

Pododjeljak II.

Carinske kvote I poseban režim uvoza trećih zemalja

Članak 14.

Otvaranje carinskih kvota i upravljanje njima

1.   Carinske kvote za uvoz prerađenih poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrednih proizvoda iz drugog stavka članka 1. za njihovo stavljanje u slobodan promet u Uniji, koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma koje je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om otvara Komisija i njima upravlja u skladu s člancima 15. i 16.

2.   Carinskim kvotama iz stavka 1. upravlja se na način da se izbjegne svaka diskriminacija između subjekata i da se zahtjevima opskrbe tržišta Unije i potrebi za očuvanjem ravnoteže tržišta daje potrebna važnost.

3.   Carinskim kvotama iz stavka 1. upravlja se primjenom jedne od sljedećih metoda, nekom drugom odgovarajućom metodom ili njihovom kombinacijom:

(a)

metodom dodjeljivanja na temelju kronološkog reda podnošenja zahtjeva (načelo „prvi po redoslijedu”);

(b)

metodom dodjeljivanja kvota razmjerno traženim količinama u podnesenim zahtjevima (metoda „istodobnog ispitivanja”);

(c)

metodom dodjeljivanja na temelju tradicionalnih trgovinskih obrazaca (metoda „tradicionalnih/novih gospodarskih subjekata”);

Članak 15.

Delegirane ovlasti

1.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 42. s obzirom na:

(a)

uvjete i zahtjeve prihvatljivosti koje je subjekt dužan ispuniti prije podnošenja zahtjeva u okviru carinske kvote utvrđene u međunarodnom sporazumu kako je navedeno u članku 14. stavku 1.;

(b)

pravila za prijenos prava između subjekata te po potrebi ograničenja takvih prijenosa u sklopu upravljanja carinskim kvotama utvrđenim u međunarodnom sporazumu kako je navedeno u članku 14. stavku 1.;

(c)

odredbe koje sudjelovanje u carinskim kvotama utvrđenima u međunarodnom sporazumu iz članka 14. stavka 1. uvjetuju predočenjem uvozne dozvole i polaganjem jamstva;

(d)

posebna obilježja, uvjete ili ograničenja koji se primjenjuju na carinske kvote utvrđene u međunarodnom sporazumu kako je navedeno u članku 14. stavku 1.

2.   Komisija u skladu s člankom 42. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se od nadležnih tijela države članice traži da, na zahtjev i nakon odgovarajuće provjere, izdaju dokument kojim se potvrđuje da proizvod ispunjava uvjete za korištenje posebne pogodnosti pri uvozu u treću zemlju.

Članak 16.

Provedbene ovlasti

1.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje:

(a)

godišnje carinske kvote koje se po potrebi prikladno uvode tijekom godine i metodu primjene koja se koristi;

(b)

postupke za primjenu posebnih odredbi utvrđenih u međunarodnom sporazumu ili pravnom aktu kojim se donosi uvozni ili izvozni režim, osobito onima koji se tiču:

i.

jamstava koja se odnose na vrstu, podrijetlo i izvor proizvoda;

ii.

priznavanja svakog dokumenta koji se koristi za provjeru jamstava iz točke (-i.;

iii.

predočavanja dokumenta koji je izdala država izvoznica;

iv.

odredišta i uporabe proizvoda;

(c)

razdoblju valjanosti uvoznih dozvola koje je potrebno predočiti u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (c);

(d)

postupaka za polaganje jamstva u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (c) i njegovog iznosa;

(e)

uporabu uvoznih dozvola koje je potrebno predočiti u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (c) te po potrebi posebne mjere posebice u vezi s uvjetima za podnošenje zahtjeva za uvoz i dobivanje odobrenja u okviru carinske kvote;

(f)

zahtjevi za dokumentacijom;

(g)

potrebne mjere u vezi sa sadržajem, oblikom, izdavanjem i uporabom dokumenta iz članka 15. stavka 2.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   Komisija provedbenim aktima donesenim bez primjene postupka iz članka 44. stavaka 2. ili 3. kojima se:

(a)

upravlja procesom kojim se osigurava da se količine koje su dostupne u okviru carinske kvote ne premaše, posebice na način da se za svaki podneseni zahtjev, kada se dosegne dostupna količina, odredi koeficijent dodjeljivanja, odbiju podneseni zahtjevi na čekanju te, po potrebi, suspendira podnošenje zahtjeva;

(b)

preraspodjeljuju neiskorištene količine carinske kvote.

ODJELJAK III.

Zaštitne mjere

Članak 17.

Zaštitne mjere

1.   Komisija, podložno stavku 3. ovog članka, donosi provedbene akte koji sadrže mjere zaštite od uvoza prerađenih poljoprivrednih proizvoda u Uniju. Radi osiguranja ujednačenosti zajedničke trgovinske politike, ti provedbeni akti moraju biti usklađeni s Uredbom (EZ) br. 260/2009 i (EZ) br. 625/2009. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   Osim ako je drugačije određeno u skladu s nekim drugim pravnim aktom Europskog parlamenta i Vijeća i nekim drugim pravnim aktom Vijeća, Komisija, podložno stavku 3. ovog članka, donosi provedbene akte koji sadrže mjere zaštite od uvoza prerađenih poljoprivrednih proizvoda u Uniju koje su predviđene međunarodnim sporazumom koji je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

3.   Komisija mjere iz stavaka 1. i 2. može poduzeti na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu.

Kada Komisija primi zahtjev od države članice za donošenje provedbenih akata iz stavaka 1. ili 2. ili obaju, ona donosi provedbene akte koji sadrže njezinu odluku o tome u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

4.   Komisija u slučajevima hitnosti iz propisno opravdanih razloga koji se tiču zaštitnih mjera iz stavaka 1. i 2. odmah usvaja primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom navedenim u članku 44. stavku 3.

5.   Ako Komisija želi opozvati ili izmijeniti zaštitne mjere usvojene na temelju stavaka od 1. do 4., ona donosi provedbene akte u tu svrhu. Ti provedbeni akti donose se u skladu s člankom 44. stavkom 2., osim u slučaju hitnosti na temelju propisno opravdanih razloga, u kojem se slučaju ti provedbeni akti donose u skladu s člankom 44. stavkom 3.

ODJELJAK IV.

Aktivno obogaćivanje

Pododjeljak I.

Aktivno obogaćivanje bez ispitivanja gospodarskih uvjeta

Članak 18.

Aktivno obogaćivanje poljoprivrednih proizvoda bez ispitivanja gospodarskih uvjeta

1.   Kada se roba koja nije obuhvaćena Prilogom I. dobije iz poljoprivrednih proizvoda nabrojanih u Prilogu III. ovoj Uredbi aktivnim obogaćivanjem, smatra se da su gospodarski uvjeti iz članka 117. točke (c) Uredbe (EEZ) br. 2913/92 ispunjeni predočavanjem potvrde o aktivnom obogaćivanju za te proizvode.

2.   Potvrde o aktivnom obogaćivanju izdaju se za poljoprivredne proizvode korištene u proizvodnji robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. u okviru količinskih ograničenja koje utvrdi Komisija.

Te se količine utvrđuju uravnoteženjem, s jedne strane, obveznih proračunskih ograničenja za izvozne subvencije za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. i, s druge strane, očekivanih zahtjeva za izvozne subvencije za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. te, posebice, vodeći računa o:

(a)

procijenjenom obujmu izvoza dotičnih robe koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(b)

stanju na tržištu Unije i na svjetskom tržištu relevantnih osnovnih proizvoda, po potrebi;

(c)

gospodarskim i regulatornim čimbenicima.

Količine se revidiraju u redovitim intervalima kako bi se uzele u obzir promjene gospodarskih i regulatornih čimbenika.

3.   Države članice izdaju potvrde o aktivnom obogaćivanju navedene u stavku 1. svakom podnositelju zahtjeva za potvrdu koji ima poslovni nastan u Uniji, neovisno o mjestu podnositeljeva poslovnog nastana.

Potvrde o aktivnom obogaćivanju valjane su u cijeloj Uniji.

Članak 19.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 42. s obzirom na:

(a)

popis poljoprivrednih proizvoda upotrijebljenih u proizvodnji robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. za koju se mogu izdati potvrde o aktivnom obogaćivanju;

(b)

prava koja proizlaze iz potvrde o aktivnom obogaćivanju i njezinih pravnih učinaka;

(c)

prijenos prava koja proizlaze iz potvrda o aktivnom obogaćivanju između subjekata;

(d)

pravila potrebna za pouzdanost i učinkovitost sustava potvrda o aktivnom obogaćivanju u vezi s autentičnošću potvrde, njezinim prijenosom ili ograničenjem mogućnosti prijenosa;

Članak 20.

Provedbene ovlasti

1.   Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte u vezi s:

(a)

određivanjem količine poljoprivrednih proizvoda za koje se mogu izdati potvrde o aktivnom obogaćivanju na temelju članka 18. stavka 2.;

(b)

formatom i sadržajem zahtjeva za potvrde o aktivnom obogaćivanju;

(c)

formatom, sadržajem i razdobljem valjanosti potvrda o aktivnom obogaćivanju;

(d)

potrebnom dokumentacijom i postupkom za podnošenje zahtjeva i izdavanje potvrda o aktivnom obogaćivanju;

(e)

upravljanjem država članica potvrdama o aktivnom obogaćivanju;

(f)

postupcima vezanim uz administrativnu pomoć među državama članicama;

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   Kod podnošenja zahtjeva za količine koje premašuju količine utvrđene u skladu sa stavkom 1. točkom (a), Komisija može provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 44. stavaka 2. ili 3. ograničiti količine za koje se mogu izdati potvrde o aktivnom obogaćivanju, odbiti količine za koje je podnesen zahtjev za potvrde o aktivnom obogaćivanju te suspendirati podnošenje zahtjeva za potvrde o aktivnom obogaćivanju za dotične proizvode.

Pododjeljak II.

Obustava postupaka aktivnog obogaćivanja

Članak 21.

Obustava postupaka aktivnog obogaćivanja za ovalbumin i laktalbumin

1.   Kada je tržište Unije poremećeno ili bi se moglo poremetiti zbog postupaka aktivnog obogaćivanja, Komisija može, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, donijeti provedbene akte kojima potpuno ili djelomično suspendira uporabu postupaka aktivnog obogaćivanja za ovalbumin i laktalbumin. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Kada Komisija primi zahtjev od države članice za donošenje provedbenih akata iz prvog podstavka, ona donosi provedbene akte koji sadrže njezinu odluku o tome u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   Komisija u slučajevima hitnosti iz propisno opravdanih razloga donosi odmah primjenjive provedbene akte koji se odnose na obustavu koja je navedena u stavku 1. u skladu s postupkom navedenim u članku 44. stavku 3.

POGLAVLJE III.

IZVOZ

ODJELJAK I.

Izvozne subvencije

Članak 22.

Prihvatljiva roba i proizvodi

1.   Ako se izvozi roba koja nije navedena u Prilogu I., poljoprivredni proizvodi navedeni u članku 196. stavku 1. točki (a) podtočkama i., ii., iii., v. i vii. Uredbe (EU) br. 1308/2013, koji su upotrijebljeni u proizvodnji navedene robe koja nije navedena u Prilogu I., ispunjavaju uvjete za izvozne subvencije na temelju članka 196. te Uredbe, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi, te se primjenjuje članak 196. stavak 1. točka (b) i stavci 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Izvozne subvencije iz stavka 1. ne odobravaju se za sljedeće:

(a)

uvezenu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. za koju se smatra da je u slobodnom prometu u skladu s člankom 29. UFEU-a te koja se ponovno izvozi;

(b)

uvezenu roba koja nije obuhvaćena Prilogom I. za koju se smatra da je u slobodnom prometu u skladu s člankom 29. UFEU-a, a koja se izvozi nakon prerađivanja ili ugrađivanja u drugu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(c)

uvezene žitarice, riža, mlijeko i mliječni proizvodi ili jaja za koje se smatra da su u slobodnom prometu u skladu s člankom 29. UFEU-a, a koji se izvoze nakon prerađivanja ili ugrađivanja u robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

Članak 23.

Određivanje izvoznih subvencija

1.   Izvozne subvencije navedene u članku 22. određuju nadležna tijela država članica na temelju sastava izvezene robe i stopa izvoznih subvencija određenih za svaki osnovni proizvod od kojeg je sastoji izvezena roba.

2.   Radi određivanja izvoznih subvencija, proizvodi navedeni u članku 196. stavku 1. točki (a) podtočkama i., ii., iii., v. i vii. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji nisu navedeni u Prilogu III. ovoj Uredbi izjednačavaju se s osnovnim proizvodima ili proizvodima dobivenim prerađivanjem osnovnih proizvoda.

Članak 24.

Horizontalna pravila i stope izvoznih subvencija

1.   Horizontalna pravila o izvoznim subvencijama za poljoprivredne proizvode utvrđena u članku 199. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 primjenjuju se na robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

2.   Poduzimaju se mjere u skladu s člankom 198. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i člankom 13. Uredbe (EU) br. 1370/2013 za utvrđivanje stopa izvoznih subvencija za osnovne proizvode.

3.   Radi izračuna izvoznih subvencija, poljoprivredni proizvodi navedeni u članku 196. stavku 1. točki (a) podtočkama i., ii., iii., v. i vii. Uredbe (EU) br. 1308/2013, koji nisu navedeni u Prilogu III. ovoj Uredbi te koji proizlaze iz osnovnih proizvoda ili proizvoda dobivenih prerađivanjem osnovnih proizvoda ili su izjednačeni s njima u skladu s člankom 23. stavkom 2. pretvaraju se u osnovne proizvode.

Članak 25.

Potvrde u pogledu izvoza posebne robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. na posebna odredišta

Kada to zahtijeva međunarodni sporazum koji je Unija sklopila ili privremeno primjenjuje u skladu s člankom 218. UFEU-a, nadležna tijela dotične države članice na zahtjev dotične strane izdaju potvrdu u kojoj se navodi je li isplaćena izvozna subvencija za posebnu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. koja je izvezena na posebna odredišta.

Članak 26.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 42. s obzirom na:

(a)

pravila za značajke robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. namijenjene izvozu te poljoprivrednih proizvoda upotrijebljenih za njihovu proizvodnju;

(b)

pravila za određivanje izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode koji su izvezeni nakon prerađivanja u robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(c)

pravila za dokaze koji su potrebni za dokazivanje sastava izvezene robe koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(d)

pravila koja zahtijevaju deklaraciju o uporabi određenih uvezenih poljoprivrednih proizvoda;

(e)

pravila za izjednačavanje poljoprivrednih proizvoda koji su navedeni u članku 196. stavku 1. točki (a) podtočkama i., ii., iii., v. i vii. Uredbe (EU) br1308/2013, a nisu navedeni u Prilogu III. ovoj Uredbi s osnovnim proizvodima te za određivanje referentne količine svakog od tih osnovnih proizvoda;

(f)

primjenu horizontalnih pravila o izvoznim subvencijama za poljoprivredne proizvode donesenih sukladno članku 202. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

Članak 27.

Provedbene ovlasti

Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte za:

(a)

primjenu stopa subvencije kod kojih se za izračun izvoznih subvencija trebaju u obzir uzeti značajke komponenti proizvoda navedenih u točki (c) ovog članka te robe koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(b)

izračun izvoznih subvencija za:

i.

osnovne proizvode;

ii.

proizvode nastale preradom osnovnih proizvoda;

iii.

proizvode izjednačene s proizvodima iz točaka i. ili ii.;

(c)

izjednačavanje proizvoda iz točke (b) podtočaka ii. i iii. koji su navedeni u članku 196. stavku 1. točki (a) podtočkama i., ii., iii., v. i vii. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji nisu navedeni u Prilogu III. ovoj Uredbi s osnovnim proizvodima;

(d)

određivanje, za svaki od osnovnih proizvoda, referentne količine koja služi kao osnova za određivanje izvoznih subvencija na osnovi stvarne količine proizvoda koja je korištena u proizvodnji robe koja se izvozi ili na fiksnoj osnovi, kako je utvrđeno u Prilogu II.;

(e)

podnošenje prijava, izdavanje i upravljanje potvrdama iz članka 25.;

(f)

postupanje u slučaju nestanka proizvoda i količinskih gubitaka tijekom postupka proizvodnje te postupanje s nusproizvodima;

(g)

postupke za prijavljivanje i dokaze potrebne za dokazivanje sastava izvezenih robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. koji su potrebni za provedbu sustava izvoznih subvencija;

(h)

pojednostavljene dokaze potrebne za dokazivanje dolaska na odredište u slučaju da se subvencije razlikuju prema odredištu;

i.

primjenu horizontalnih odredbi o izvoznim subvencijama za poljoprivredne proizvode donesenih sukladno članku 203. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za izvozne subvencije za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

ODJELJAK II.

Potvrde o subvencijama

Članak 28.

Potvrde o subvencijama

1.   Izvozne subvencije za poljoprivredne proizvode ugrađene u robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. odobravaju se ako se podnese zahtjev za izvozne subvencije te predoči potvrda o subvenciji koja je vrijedila u trenutku izvoza.

Mali izvoznici, uključujući imatelje potvrda o subvencijama, koji podnose zahtjev za ograničene iznose izvoznih subvencija koji su premali da bi bili obuhvaćeni potvrdom o subvencijama, koji ne ugrožavaju sukladnost s proračunskim ograničenjima, izuzimaju se od predočavanja potvrde o subvenciji. Ta izuzeća ne prelaze ukupan iznos dodijeljen malim izvoznicima.

2.   Države članice izdaju potvrdu o subvenciji svakom podnositelju zahtjeva za potvrdu o subvenciji koji ima poslovni nastan u Uniji, neovisno o mjestu poslovnog nastana podnositelja zahtjeva. Potvrde o subvencijama valjane su u cijeloj Uniji.

Članak 29.

Primjenjive stope subvencija

1.   Stopa primijenjene subvencije je stopa koja se primjenjuje na dan na koji carinske vlasti prihvate deklaraciju o izvozu za robe koja nije obuhvaćena Prilogom I., osim ako je zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 2. da je stopa subvencije određena unaprijed.

2.   Zahtjev za određivanje stope subvencije unaprijed može se podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za potvrdu o subvenciji, na dan izdavanja potvrde o subvenciji ili u bilo kojem trenutku nakon tog dana, ali prije isteka razdoblja valjanosti potvrde o subvenciji.

3.   Stopa se određuje unaprijed prema stopi važećoj na dan podnošenja zahtjeva za određivanje stope unaprijed. Stope subvencije koje su određene unaprijed primjenjuje se od tog dana na sve stope subvencije obuhvaćene potvrdom o subvenciji.

4.   Izvozne subvencije robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. odobravaju se na temelju:

(a)

stopa subvencije koje treba primijeniti u skladu sa stavkom 1. za osnovne proizvode ugrađene u tu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. ako stope subvencija nisu unaprijed određene; ili

(b)

stopa subvencija, određenih unaprijed u skladu s stavkom 3. za osnovne proizvode ugrađene u tu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

Članak 30.

Sigurnost u vezi s potvrdama o subvencijama

1.   Izdavanje potvrda o subvenciji podliježe polaganju osiguranja kojim se jamči da će gospodarski subjekt nadležnim tijelima dotične države članice podnijeti zahtjev za izvozne subvencije u vezi s izvozom robe, koja nije obuhvaćena Prilogom I., koji je izvršen tijekom razdoblja valjanosti potvrde o subvenciji.

2.   Jamstvo se oduzima u cijelosti ili djelomično ako zahtjev za izvoznu subvenciju nije podnesen ili je podnesen samo djelomično u vezi s izvozom koji je izvršen u razdoblju valjanosti potvrde o subvenciji.

Neovisno o prvom podstavku, jamstvo se ne oduzima:

(a)

ako roba zbog više sile nije bila izvezena ili je bila izvezena djelomično, ili ako nije podnesen zahtjev za izvoznu subvenciju ili je podnesen samo djelomično;

(b)

ako su iznosi izvozne subvencije za koje nije podnesen zahtjev u okviru razine tolerancije.

Članak 31.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 42. o:

(a)

pravilima o pravima i obvezama koja proizlaze iz potvrda o subvenciji, uključujući jamstvo, podložno ispunjenju svih uvjeta, da će izvozne subvencije biti plaćene te obvezu podnošenja zahtjeva za izvozne subvencije za poljoprivredne proizvode izvezene nakon prerade u robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(b)

pravilima o prijenosu potvrde o subvenciji ili ograničenju tog prijenosa;

(c)

slučajevima i situacijama u kojima se sukladno članku 28. stavku 1. ne zahtijeva predočavanje potvrde o subvenciji, vodeći računa o svrsi operacije, dotičnim iznosima i ukupnom iznosu koji se može odobriti malim izvoznicima;

(d)

slučajevima i situacijama u kojima se, odstupajući od članka 30., polaganje jamstva ne zahtijeva

(e)

pravilima o toleranciji iz članka 30. stavka 2., drugog podstavka, točke (b), uzimajući u obzir potrebu za poštovanjem proračunskih ograničenja;

Članak 32.

Provedbene ovlasti

1.   Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte u vezi s:

(a)

podnošenjem, formatom i sadržajem zahtjeva za potvrdu o subvenciji;

(b)

formatom, sadržajem i razdobljem valjanosti potvrde o subvenciji;

(c)

postupkom za podnošenje zahtjeva, kao i postupkom za izdavanje potvrda o subvenciji te postupkom za njihovu uporabu;

(d)

postupkom za polaganje osiguranja i njegovim iznosom;

(e)

razinom tolerancije iz članka 30. drugog podstavka točke(b) uzimajući u obzir potrebu za poštovanje proračunskih ograničenja;

(f)

sredstvima za dokazivanje ispunjenja obveza koje proizlaze iz potvrda o subvenciji;

(g)

načinom na koji države članice postupaju s potvrdama o subvenciji i razmjenom informacija koje su potrebne za upravljanje sustavom, uključujući postupke u vezi s posebnom administrativnom pomoći između država članica;

(h)

određivanjem ukupnog iznosa dodijeljenog malim izvoznicima i pojedinačnog praga izuzeća od predočavanja potvrda o subvencijama u skladu s člankom 28. stavkom 1. drugim podstavkom;

i.

izdavanjem zamjenskih potvrda o subvenciji i njihovih duplikata.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

2.   Ako se zahtijevaju iznosi koji prelaze raspoložive iznose utvrđene na osnovi obveza koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om, Komisija može donijeti provedbene akte bez primjene postupka iz članka 44. stavaka 2. ili 3., kojima se ograničuju iznosi za koje se mogu izdati potvrde o subvencijama, odbijaju iznosi za koje je podnesen zahtjev u vezi s potvrdama o subvencijama ili suspendira podnošenje zahtjeva za potvrde o subvencijama.

ODJELJAK III.

Druge mjere u vezi s izvozom

Članak 33.

Druge mjere u vezi s izvozom

1.   Ako se u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 mjere za izvoz poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu III. donesu u obliku pristojbi ili naknada, i ako izvoz robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. s visokim sadržajem tog poljoprivrednog proizvoda vjerojatno će ograničavati postizanje cilja tih mjera, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 42. ove Uredbe o istovrsnim mjerama u odnosu na tu robu koja nije obuhvaćena Prilogom I., pod uvjetom da ti provedbeni budu usklađeni sa svim obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma sklopljenih u skladu s UFEU-om. Ti provedbeni akti donose se samo ako se postojeće mjere koje su dostupne na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 pokažu nedovoljnim.

Ako u slučajevima iz prvog podstavka to zahtijevaju neodloživi hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak iz članka 43.

Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio tržišni poremećaj ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.

2.   Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte kojima se utvrđuju postupci i tehničke kriterije za primjenu stavka 1.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

POGLAVLJE IV.

MJERE KOJE SE ODNOSE NA UVOZ I IZVOZ

Članak 34.

Neposredno ujednačavanje u povlaštenoj trgovini

1.   Ako je tako predviđeno međunarodnim sporazumom koji je Unija sklopila ili ga privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om, carina koja se primjenjuje na uvoz poljoprivrednih proizvoda može se zamijeniti iznosom utvrđenim na temelju razlike između poljoprivrednih cijena u Uniji i cijena u dotičnoj zemlji ili regiji, ili iznosom kojim se ujednačava zajednički utvrđena cijena za dotičnu zemlju ili regiju.

U tom slučaju iznosi koji su plativi za izvoz u dotičnu zemlju ili regiju određuju se zajednički i na istoj osnovi kao i poljoprivredna komponenta uvozne carine pod uvjetima utvrđenima u sporazumu.

2.   Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte za:

(a)

određivanje važeće carine iz stavka 1. i povezanih iznosa koji se plaćaju za izvoz u dotičnu zemlju ili regiju;

(b)

osiguravanje da se prerađeni poljoprivredni proizvodi namijenjeni izvozu na temelju povlaštenog aranžmana u stvarnosti ne izvoze na temelju nepovlaštenog aranžmana, ili obrnuto.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Članak 35.

Metode analize

1.   U svrhu trgovinskih aranžmana iz ove Uredbe, ako se za prerađene poljoprivredne proizvode ili robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. tako zahtijeva, značajke i sastav tih proizvoda i robe utvrđuju se analizom njihovih sastavnih elemenata.

2.   Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte u vezi s proizvodima i robom iz stavka 1. o:

(a)

metodama kvalitativne i kvantitativne analize;

(b)

tehničkim odredbama potrebnim za njihovo utvrđivanje;

(c)

postupcima za njihovu klasifikaciju KN.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Članak 36.

Prilagodba ove Uredbe

U skladu s člankom 42. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte o:

(a)

prilagodbi Priloga od I. do V., uključujući brisanje prerađenih poljoprivrednih proizvoda i robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. te uključivanje novih prerađenih poljoprivrednih proizvoda i robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. u međunarodne sporazume koje je Unija sklopila ili ih privremeno primjenjuje u skladu s UFEU-om;

(b)

prilagodbi članka 2. točaka i. do (l), članka 26. i Priloga od I. do V. izmjena Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87.

Članak 37.

Razmjena informacija

1.   Kad je to potrebno za provedbu ove Uredbe, države članice Komisiji pružaju, na zahtjev, sljedeće informacije:

(a)

uvoz prerađenih poljoprivrednih proizvoda;

(b)

izvoz robe koja nije obuhvaćena Prilogom I.;

(c)

zahtjevi za potvrde o aktivnom obogaćivanju za poljoprivredne proizvode iz članka 18., njihovo izdavanje i uporaba;

(d)

zahtjevi za potvrde o subvenciji te njihovo izdavanje i uporaba iz članka 28. stavka 1.;

(e)

isplate i povrat izvoznih subvencija za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I. iz članka 22. stavka 1.;

(f)

usvojene administrativne provedbene mjere;

(g)

druge relevantne informacije.

Ako se zahtjev za izvozne subvencije podnese u drugoj državi članici, u kojoj je proizvedena ta roba koja nije obuhvaćena Prilogom I., tu se državu članicu na njezin zahtjev obavještava o informacijama o proizvodnji i sastavu robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. iz točke (e).

2.   Komisija može svim državama članicama proslijediti o informacije koje su joj predane u skladu sa stavkom 1. točkama od (a) do (g).

3.   Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te osigurala autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 42. kojima se utvrđuju:

(a)

narav i vrsta informacija o kojima se obavještava u skladu sa stavkom 1.;

(b)

kategorije podataka koji se trebaju obraditi, maksimalne garantne rokove te svrha prerađivanja, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;

(c)

pravo na pristup informacijama ili informacijskom sustavu koji su dostupni, uzimajući u obzir poslovnu tajnu i povjerljivost;

(d)

uvjete podložno kojima se trebaju objavljivati informacije.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte potrebne za primjenu ovog članka, u vezi s:

(a)

načinima priopćavanja;

(b)

pojedinostima o informacijama o kojima se treba obavještavati;

(c)

mjerama za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i za sadržaj, oblik, vrijeme, učestalost i rokove za obavještavanje;

(d)

mjerama za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, pri čemu se jamči zaštita osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Članak 38.

Obrada i zaštita osobnih podataka

1.   Države članice i Komisija prikupljaju osobne podatke u svrhe utvrđene u članku 37. stavku 1. i ne obrađuju te podatke na način koji prelazi te svrhe.

2.   Ako su osobni podaci obrađeni u svrhe navedene u članku 37. stavku 1., oni su anonimni i obrađeni jedino u sažetom obliku.

3.   Osobni podaci obrađuju se u skladu s pravilima Direktive 94/46/EZ i Uredbe (EZ) br. 45/2001. Posebno, takvi podaci ne pohranjuju se u obliku koji omogućuje identificiranje pojedinaca na koje se odnose podaci duže nego što je potrebno za svrhe za koje su prikupljeni ili za koje se dalje obrađuju, uzimajući u obzir minimalna razdoblja zadržavanja utvrđena važećim nacionalnim pravom i pravom Unije.

4.   Države članice obavješćuju pojedince na koje se odnose podaci da njihove osobne podatke mogu obraditi nacionalna tijela ili tijela Unije u skladu sa stavkom 1. i da u tom smislu uživaju prava utvrđena u pravilima o zaštiti podataka u Direktivi 95/46/EZ i Uredbi (EZ) br. 45/2001.

Članak 39.

Zanemarive količine

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 42. o pragovima ispod kojih se države članice mogu suzdržati od podnošenja zahtjeva za iznose koji se mogu naplatiti ili odobriti u skladu s člancima 3., 5., 10., 22. i 34. Prag se postavlja na razinu ispod koje bi administrativni trošak podnošenja zahtjeva za te iznose bio nerazmjeran naplaćenim ili odobrenim iznosima.

Članak 40.

Jamstva, pregledi, provjere, nadzor i kazne

1.   Ako je potrebno, horizontalna pravila o jamstvima, pregledima, provjerama, nadzoru i kaznama i o uporabi EURA utvrđena člancima 58. do 66, 79. do 88. i člancima 105. do 108. Uredbe (EU) br. 1306/2013 te pravni akti doneseni na temelju njih primjenjuju se mutatis mutandis na uvozne dozvole i carinske kvote za prerađene poljoprivredne proizvode i na izvozne subvencije i potvrde o subvencijama za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 42. o pravilima kojima se po potrebi prilagođavaju odredbe donesene na osnovi članaka iz stavka 1. za potrebe ove Uredbe.

3.   Komisija, prema potrebi, donosi provedbene akte u vezi s potrebnim mjerama za primjenu odredaba donesenih na osnovi članaka iz stavka 1. za potrebe ove Uredbe. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Članak 41.

Međunarodne obveze i važeći standardi

Kad donosi delegirane akte i provedbene akte Komisija uzima u obzir međunarodne obveze Unije i važeće socijalne i ekološke standarde Unije te standarde Unije u području dobrobiti životinja, potrebu za nadzorom razvoja trgovinskog i tržišnog kretanja, potrebu za dobrim upravljanjem tržištem i potrebu za smanjenjem administrativnog opterećenja.

POGLAVLJE V.

DELEGIRANJE OVLASTI I POSTUPAK U ODBORU

Članak 42.

Postupak delegiranja

1.   Ovlast donošenja delegiranih akata dodijeljena Komisiji podliježe uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.   Ovlast donošenja delegiranih akata iz članaka 8., 12., 15., 19., 26. i 31., članka 33. stavka 1., članka 36., članka 37. stavka 3.,članka 39. i članka 40. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 8., 12., 15., 19., 26., 31., članka 33. stavka 1., članka 36., članka 37. stavka 3., članka 39. i članka 40.a stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen u skladu s člancima 8., 12., 15., 19., 26. i 31., člankom 33. stavkom 1., člankom 36., člankom 37. stavkom 3., člankom 39. i člankom 40. stavkom 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 43.

Hitni postupak

1.   Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka odmah stupaju na snagu i primjenjuju se ako nije iznesen nijedan prigovor u skladu sa stavkom 2. U obavijesti o delegiranom aktu donesenom na temelju ovog članka upućenoj Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.   Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na neki delegirani akt koji je donesen na temelju ovog članka u skladu s postupkom iz članka 42. stavka 5. U tom slučaju Komisija bez odgode stavlja akt izvan snage nakon što su je Europski parlament ili Vijeće obavijestili o odluci o ulaganju prigovora.

Članak 44.

Postupak u odboru

1.   Za potrebe članka 13., članka 17. stavaka 1., 2., 4. i 5., članka 20 stavka 1., članka 28., članka 32. stavka 1., članka 33. stavka 2., članka 34. stavka 2. i članka 37. stavka 4. te, u pogledu prerađenih poljoprivrednih proizvoda osim ovalbumina i laktalbumina, za potrebe članka 5. stavaka 1. i 5. te članka 16. stavka 1. i, u pogledu uvoznih dozvola i tarifnih kvota za prerađene poljoprivredne proizvode osim ovalbumina i laktalbumina te izvozne subvencije i potvrde o subvencijama za robu koja nije obuhvaćena Prilogom I., za potrebe članka 40. stavka 3., Komisiji pomaže odbor nazvan Odbor za horizontalna pitanja u vezi s trgovinom prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji nisu obuhvaćeni Prilogom I. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Za potrebe članka 9. stavka 1. i članka 21. stavaka 1. i 2., u vezi s ovalbuminom i laktalbuminom, za potrebe članka 5. stavaka 1. i 5. te članka 16. stavka 1. i, u pogledu uvoznih dozvola i tarifnih kvota za ovalbumin i laktalbumin, za potrebe članka 40. stavka 3., Komisiji pomaže Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda uspostavljen člankom 229. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Za potrebe članka 35. stavka 2., Komisiji pomaže Odbor za carinski kodeks uspostavljen člankom 247.a Uredbe (EEZ) br. 2913/92. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

4.   Ako se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak prekida bez ishoda ako u roku za dostavu mišljenja predsjednik odbora tako odluči ili najmanje četvrtina članova odbora to zatraži.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Stavljanje izvan snage

Stavljaju se izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2009 i (EZ) br. 1216/2009.

Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage shvaćaju se kao upućivanja na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VI.

Članak 46.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 327, 12.11.2013., str. 90.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda (SL L 328, 15.12.2009., str. 10.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 614/2009 od 7. srpnja 2009. o zajedničkom trgovinskom sustavu za ovalbumin i laktalbumin (SL L 181, 14.7.2009., str. 8.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i stavljanju izvan snage Uredaba Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(7)  Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).

(8)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o uspostavljanju Carinskog zakonika zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).

(9)  Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredbi za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o uspostavljanju Carinskog zakonika zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o uspostavljanju Carinskog zakonika Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(11)  Uredba Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 346, 20.12.2013., str. 12.).

(12)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(13)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka i slobodno kretanje takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(14)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka od strane institucija i tijela Zajednice i slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(15)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(16)  Uredba Vijeća (EZ) br. 260/2009 od 26. veljače 2009. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 84, 31.3.2009., str. 1.).

(17)  Uredba Vijeća (EZ) br. 625/2009 od 7. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 185, 17.7.2009., str. 1.).

(18)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(19)  Uredba Komisije (EU) br. 578/2010 od 29. lipnja 2010. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1216/2009 u vezi sa sustavom odobravanja izvoznih subvencija za određene poljoprivredne proizvode koji se izvoze u obliku robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. Ugovoru, te kriterijima za utvrđivanje iznosa takvih subvencija (SL L 171, 6.7.2010., str. 1.).

(20)  Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).


PRILOG I.

Prerađeni poljoprivredni proizvodi iz članka 2. točke (b)

Tablica 1.

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za koje se uvozna carina sastoji od ad valorem carine i poljoprivredne komponente koja koji dio ad valorem carine, kako je navedeno u članku 3. stavku 1.

Oznaka KN

Naziv

ex 0403

Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili nekoncentrirani, sadrži dodani šećer ili ne ili druga sladila, aromatizirani ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao:

0403 10 51 do 0403 10 99

Jogurt, aromatizirani ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao

0403 90 71 do 0403 90 99

Ostalo, aromatizirano ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao

0405 20 10 i 0405 20 30

Mliječni namazi s masenim udjelom masti 39 % ili većim, ali ne većim od 75 %

0710 40 00

Kukuruz šećerac (nekuhani ili kuhan u pari ili vodi), zamrznut

0711 90 30

Kukuruz šećerac privremeno konzerviran (na primjer sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u tom stanju neprikladno za neposrednu potrošnju

ex 1517

Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz poglavlja 15., osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516:

1517 10 10

Margarin, isključujući tekući margarin, koji sadrži maseni udio mliječnih masti veći od 10 %, ali ne veći od 15 %

1517 90 10

Ostalo, sadrži maseni udio mliječnih masti veći od 10 % ali ne veći od 15 %

1702 50 00

Kemijski čista fruktoza

ex 1704

Konditorski proizvodi od šećera (slatkiši) (uključujući bijelu čokoladu), koji ne sadrže kakao, osim ekstrakta slatkog korijena koji sadrži maseni udio saharoze veći od 10 %, ali ne sadrži druge dodatke, koji su obuhvaćeni KN oznakom 1704 90 10

1806

Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao

Ex19 01

Sladni ekstrakt; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, koji ne sadrže kakao ili sadrže maseni udio kakaa manji od 40 % računano na potpuno odmašćenoj osnovi, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva 0401 do 0404, koji ne sadrže kakao ili sadrže maseni udio kakaa manji od 5 %, računano na potpuno odmašćenoj osnovi, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu, osim proizvoda s oznakom KN 1901 90 91

ex 1902

Tjestenina, kuhana ili nekuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, pripremljen ili nepripremljen, osim punjene tjestenine obuhvaćene oznakama KN 1902 20 10 i 1902 20 30

1903 00 00

Tapioka i nadomjesci tapioke pripremljeni od škroba, u obliku pahuljica, zrnaca, kuglica ili sličnih oblika

1904

Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (na primjer, kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), pretkuhane ili drukčije pripremljene, nespomenute niti uključene na drugom mjestu

1905

Kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule vrsta pogodnih za farmaceutsku uporabu, pečatne oblate, rižin papir i slični proizvodi

2001 90 30

Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata), pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini

2001 90 40

Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka koji sadrže maseni udio škroba 5 % ili više, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini

2004 10 91

Krumpir u obliku brašna, krupice ili pahuljica, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006

2004 90 10

Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006:

2005 20 10

Krumpir u obliku brašna, krupice ili pahuljica, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006

2005 80 00

Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006:

2008 99 85

Kukuruz, osim kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata), drukčije pripremljen ili konzerviran, koji ne sadrži dodani alkohol ili šećer

2008 99 91

Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka, koja sadrže maseni udio škroba 5 % ili veći, pripremljen ili konzerviran na drugi način, i koja ne sadrže dodani alkohol ili šećer

2101 12 98

Pripravci na osnovi kave

2101 20 98

Pripravci na osnovi čaja ili mate-čaja

2101 30 19

Prženi nadomjesci kave, osim pržene cikorije

2101 30 99

Ekstrakti, esencije i koncentrati prženih nadomjestaka kave, osim onih od pržene cikorije

2102 10 31 i 2102 10 39

Pekarski kvasac, suh ili svježi

2105 00

Sladoled i drugi jestivi ledeni proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne

ex 2106

Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu osim onih obuhvaćenih oznakom KN 2106 10 20, 2106 90 20 i 2106 90 92, te osim aromatiziranih ili obojenih šećernih sirupa

2202 90 91, 2202 90 95 i 2202 90 99

Druga bezalkoholna pića, osim voćnih sokova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009, koja sadrže proizvode iz tarifnih oznaka od 0401 do 0404 ili masti dobivene od proizvoda iz tarifnih oznaka od 0401 do 0404

2905 43 00

Manitol

2905 44

D-glucitol (sorbitol)

3302 10 29

Mješavine mirisnih tvari i mješavine (uključujući alkoholne otopine) na osnovi jedne ili više tih tvari, te drugi pripravci na osnovi mirisnih tvari, za uporabu u proizvodnji pića, koje sadrže sve mirisne tvari svojstvene za određenu vrstu pića, sa sadržajem alkohola manjim od 0,5 %, osim onih s oznakom KN 3302 10 21

3501

Kazeini, kazeinati i ostali kazeinski derivati; kazeinska ljepila

ex 3505 10

Dekstrini i drugi modificirani škrobovi, isključujući esterificirane ili eterificirane škrobove s oznakom KN 3505 10 50

3505 20

Ljepila na osnovi škrobova ili dekstrina ili drugih modificiranih škrobova

3809 10

Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila ili drugi proizvodi i pripravci (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), koji se upotrebljavaju u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

3824 60

Sorbitol i drugo osim iz podbroja 2905 44


Tablica 2.

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za koje se uvozna carina sastoji od ad valorem carine, uključujući poljoprivrednu komponentu ili posebnu carinu, kako je navedeno u članku 3. stavku 2.

Oznaka KN

Naziv

ex 0505

Kože i drugi dijelovi od ptica, s perjem i paperjem, perje i dijelovi perja (neovisno imaju li obrezane rubove ili ne) te paperje, dalje neobrađeni osim čišćeni, dezinficirani ili pripremljeni za konzerviranje; prah i otpaci perja ili dijelova perja:

0505 10 90

Vrsta perja koja se upotrebljava za punjenje i paperje, osim sirovog

0505 90 00

Ostalo

0511 99 39

Prirodne spužve životinjskog podrijetla, osim sirovih

ex 1212 29 00

Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, zamrznute ili suhe, mljevene ili nemljevene, neprikladne za ljudsku prehranu, osim onih koje se upotrebljavaju u farmaciji

ex 1302

Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zgušnjivači, neovisno jesu li modificirani ili ne, dobiveni od biljnih proizvoda:

1302 12 00

Biljni sokovi i ekstrakti od slatkog korijena

1302 13 00

Biljni sokovi i ekstrakti od hmelja

1302 19 20 i 1302 19 70

Biljni sokovi i ekstrakti osim sokova i ekstrakata od slatkog korijena i hmelja, oleo smole vanilije i opijuma

ex 1302 20

Pektati

1302 31 00

Agar-agar, modificiran ili ne

1302 32 10

Sluzi i zgušnjivače, neovisno jesu li modificirani ili ne, dobiveni od rogača ili sjemena rogača

1505 00

Mast od vune i masne tvari dobivene od te masti (uključujući lanolin)

1506 00 00

Druge životinjske masti i ulja i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

ex 1515 90 11

Jojobino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

1516 20 10

Hidrogenirano ricinusovo ulje, takozvani „opal vosak”

1517 90 93

Jestive mješavine ili pripravci koji se upotrebljavaju kao pripravci za odvajanje kalupa

ex 1518 00

Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporirani, puhani, polimerizirani zagrijavanjem u vakuumu ili u inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516; nejestive mješavine ili pripravci od životinjskih ili biljnih masti ili ulja ili od frakcija različitih masti ili ulja iz poglavlja 15., koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu: isključujući ulja s oznakama KN 1518 00 31 i 1518 00 39

1520 00 00

Glicerol, sirov; glicerolske vode i lužine

1521

Biljni voskovi (osim triglicerida), pčelinji vosak, voskovi od drugih kukaca i spermaceti, rafinirani ili nerafinirani, obojeni ili neobojeni

1522 00 10

Degra

1702 90 10

Kemijski čista maltoza

1704 90 10

Ekstrakt slatkog korijena koji sadrži maseni udio saharoze veći od 10 %, ali ne sadrži dodatke drugih tvari

1803

Kakao pasta, odmašćena ili neodmašćena

1804 00 00

Kakao maslac, mast i ulje od kakaa

1805 00 00

Kakao prah, ne sadrži dodani šećer ili druga sladila

ex 1901

Sladni ekstrakt; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, koji ne sadrže kakao ili sadrže maseni udio kakaa manji od 40 % računano na potpuno odmašćenoj osnovi, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404, koji ne sadrže kakao ili sadrže maseni udio kakaa manji od 5 % računano na potpuno odmašćenoj osnovi, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

1901 90 91

Drugi proizvodi koji ne sadrže mliječne masti, saharozu, izoglukozu, glukozu ili škrob, ili sadrže maseni udio mliječne masti manji od 1,5 %, saharoze (uključujući invertni šećer) ili izoglukoze manji od 5 %, glukoze ili škroba manji od 5 %, isključujući prehrambene proizvode u prahu od robe iz tarifnih brojeva 0401 do 0404

ex 2001 90 92

Palmine jezgre, pripremljene ili konzervirane u octu ili octenoj kiselini

ex 2008

Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno o tome sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

2008 11 10

Maslac od kikirikija

2008 91 00

Palmine jezgre

ex 2101

Ekstrakti, esencije i koncentrati kave, čaja, mate-čaja te pripravci na osnovi tih proizvoda; pržena cikorija i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda, osim pripravaka s oznakama KN 2101 12 98, 2101 20 98, 2101 30 19 i 2101 30 99

ex 2102 10

Aktivni kvasci:

2102 10 10

Kultura kvasca

2102 10 90

Ostalo, isključujući pekarski kvasac

2102 20

Neaktivni kvasci; drugi jednostanični mikroorganizmi, mrtvi

2102 30 00

Pripremljeni praškovi za peciva

2103

Umaci i pripravci za umake; miješane začinske tvari i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf)

2104

Juhe, uključujući i mesne i pripravke za njih; homogenizirani složeni prehrambeni proizvodi

ex 2106

Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

ex 2106 10

Koncentrati bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari

2106 10 20

Ne sadrže mliječne masti, saharozu, izoglukozu, glukozu ili škrob ili sadrže maseni udio mliječne masti manji od 1,5 %, saharoze ili izoglukoze manji od 5 %, glukoze ili škroba manji od 5 %

ex 2106 90

Ostalo:

2106 90 20

Složeni alkoholni pripravci, osim onih na osnovi mirisnih tvari, koji se upotrebljavaju u proizvodnji pića

2106 90 92

Drugi pripravci koji ne sadrže mliječne masti, saharozu, izoglukozu, glukozu ili škrob ili sadrže maseni udio mliječne masti manji od 1,5 %, saharoze ili izoglukoze manji od 5 %, glukoze ili škroba manji od 5 %

2201 10

Prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, ne sadrže dodani šećer ili druga sladila i nearomatizirane;

2202 10 00

Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, sadrže dodani šećer ili druga sladila ili aromatizirane

2202 90 10

Druga bezalkoholna pića, osim voćnih sokova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009, koja ne sadrže proizvode iz tarifnih oznaka od 0401 do 0404 ili masti dobivene od proizvoda iz tarifnih oznaka od 0401 do 0404

2203 00

Pivo dobiveno od slada

2205

Vermut i druga vina od svježeg grožđa, aromatizirani biljem ili aromatskim tvarima

ex 2207

Osim ako su dobiveni od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 % ili većim i etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, s bilo kojim sadržajem alkohola

ex 2208

Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol.%, osim onog dobivenog od poljoprivrednih proizvoda koji su navedeni u Prilogu I. UFEU-u rakije, likeri i ostala alkoholna pića

2402

Cigare, cigarilosi i cigarete od duhana ili nadomjestaka duhana

2403

Druge vrste prerađenog duhana i prerađeni nadomjesci duhana; homogenizirani i rekonstituirani duhan; duhanski ekstrakti i esencije

3301 90

Ekstrahirane oleosmole; koncentrati eteričnih ulja u mastima, nehlapivim (masnim) uljima, voskovima ili slično, dobiveni ekstrakcijom pomoću masti ili maceracijom; terpenski nusproizvodi deterpenacije eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja

ex 3302

Mješavine mirisnih tvari i mješavine (uključujući alkoholne otopine) na osnovi jedne ili više tih tvari koje se u industriji upotrebljavaju kao sirovine; drugi pripravci na osnovi mirisnih tvari koji se upotrebljavaju za proizvodnju pića:

3302 10 10

Pripravci za uporabu u industriji pića koji sadrže svojstvene mirisne tvari za određenu vrstu pića sa sadržajem alkohola većim od 0,5 % vol.,

3302 10 21

Pripravci za uporabu u industriji pića koji sadrže svojstvene mirisne tvari za određenu vrstu pića sa sadržajem alkohola manjim od 0,5 % vol., koji ne sadrže mliječnu mast, saharozu, izoglukozu, škrob ili glukozu, ili koji sadrže mliječnu mast s masenim udjelom manjim od 1,5 %, saharozu ili izoglukozu s masenim udjelom manjim od 5 %, glukozu ili škrob s masenim udjelom manjim od 5 %

Ex35 02

Albumini (uključujući koncentrate dviju ili više bjelančevina surutke, sadrži maseni udio bjelančevina surutke veći od 80 %, izračunano na suhu tvar), albuminati i drugi albuminski derivati:

Albumin iz jaja:

ex 3502 11

Sušen:

3502 11 90

Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi

ex 3502 19

Ostalo:

3502 19 90

Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi

ex 3502 20

Albumin iz mlijeka, uključujući koncentrate dviju ili više bjelančevina surutke:

3502 20 91 i 3502 20 99

Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi, sušen ili ne (na primjer u listićima, ljuskicama, pahuljicama, prahu)

3823

Industrijske monokarboksilne masne kiseline; kisela ulja od rafinacije; industrijski masni alkoholi


PRILOG II.

Roba koja nije obuhvaćena Prilogom I. i poljoprivredni proizvodi upotrijebljeni u proizvodnji te robe, koji ispunjavaju uvjete za izvozne subvencije kako je utvrđeno u članku 22. stavku 1.

Opis robe koja nije obuhvaćena Prilogom I.

Poljoprivredni proizvodi za koje se može odobriti izvozna subvencija

Oznaka KN

A: Referentna količina određena na osnovi količine proizvoda koja se trenutno upotrebljava u proizvodnji robe koja se izvozi (članak 27. točka (d))

B: Fiksno određena referentna količina (članak 27. točka (d))

Žitarice (1)

Riža (2)

Jaja (3)

Šećer, melase ili izoglukoza (4)

Mliječni proizvodi (5)

1

2

3

4

5

6

7

ex 0403

Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili nekoncentrirani, sadrži dodani šećer ili ne ili druga sladila, aromatizirani ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao:

 

 

 

 

 

ex 0403 10

– Jogurt:

 

 

 

 

 

0403 10 51 do 0403 10 99

– – Aromatiziran ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao

– – – Aromatiziran

– – – ostalo:

A

A

A

A

 

 

– – – – Sadrži dodano voće i/ili orašaste plodove

A

A

 

A

 

 

– – – – Sadrži dodani kakao

A

A

A

A

 

ex 0403 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

0403 90 71 do 0403 90 99

– – Aromatiziran ili sadrži dodano voće i/ili orašaste plodove ili kakao

– – – Aromatiziran

– – – Ostalo:

A

A

A

A

 

 

– – – – Sadrži dodano voće ili orašaste plodove

A

A

 

A

 

 

– – – – Sadrže dodani kakao

A

A

A

A

 

ex 0405

Maslac i druge masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi:

 

 

 

 

 

ex 0405 20

– Mliječni namazi:

 

 

 

 

 

0405 20 10

– – S masenim udjelom masti 39 % ili većim, ali manjim od 60 %

 

 

 

 

A

0405 20 30

– – S masenim udjelom masti 60 % ili većim, ali ne većim od 75 %

 

 

 

 

A

ex 0710

Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), zamrznuto:

 

 

 

 

 

 

– Kukuruz šećerac:

 

 

 

 

 

0710 40 00

– – U klipu

A

 

 

A

 

 

– – U zrnu

B

 

 

A

 

ex 0711

Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje je u tom stanju neprikladno za neposrednu konzumaciju:

 

 

 

 

 

 

– – – Kukuruz šećerac:

 

 

 

 

 

0711 90 30

– – – – U klipu

A

 

 

A

 

 

– – – – U zrnu

B

 

 

A

 

ex 1517

Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz poglavlja 15., osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516:

 

 

 

 

 

ex 1517 10

– Margarin, isključujući tekući margarin:

 

 

 

 

 

1517 10 10

– – Sadrže maseni udio mliječnih masti veći od 10 % ali ne veći od 15 %

 

 

 

 

A

ex 1517 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

1517 90 10

– – Sadrže maseni udio mliječnih masti veći od 10 % ali ne veći od 15 %

 

 

 

 

A

1702 50 00

– Kemijski čista fruktoza

 

 

 

A

 

ex 1704

Konditorski proizvodi od šećera (slatkiši) (uključujući bijelu čokoladu), ne sadrže kakao:

 

 

 

 

 

1704 10

– Žvakaće gume, neovisno jesu li prevučene šećerom ili ne

A

 

 

A

 

ex 1704 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

1704 90 30

– – Bijela čokolada

A

 

 

A

A

1704 90 51 do 1704 90 99

– – Ostalo

A

A

 

A

A

1806

Čokolada i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao:

 

 

 

 

 

1806 10

– Kakao prah, sadrži dodani šećer ili druga sladila:

 

 

 

 

 

 

– – Zaslađeno samo dodavanjem saharoze

A

 

A

A

 

 

– – Ostalo

A

 

A

A

A

1806 20

– Ostali proizvodi u blokovima, pločama ili šipkama mase veće od 2 kg ili u tekućem stanju, u obliku pasti, praha, granula ili u drugom rasutom stanju, u spremnicima ili neposrednim pakiranjima koja su teža od 2 kg:

 

 

 

 

 

 

– – Čokoladno mlijeko u prahu iz podbroja 1806 20 70

A

 

A

A

A

 

– – Ostali pripravci iz podbroja 1806 20

A

A

A

A

A

1806 31 00 i 1806 32

– Ostali, u blokovima, pločama ili šipkama

A

A

A

A

A

1806 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

1806 90 11,

1806 90 19,

1806 90 31,

1806 90 39,

1806 90 50

– – Čokolada i čokoladni proizvodi; konditorski proizvodi od šećera i njihovi nadomjesci proizvedeni od nadomjestaka šećera, koji sadrže kakao

A

A

A

A

A

1806 90 60,

1806 90 70,

1806 90 90

– – Namazi koji sadrže kakao; pripravci koji sadrže kakao za pripravu pića; drugo

A

 

A

A

A

ex 1901

Sladni ekstrakt; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, koji ne sadrže kakao ili sadrže maseni udio kakaa manji od 40 % računano na potpuno odmašćenoj osnovi, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404, koji ne sadrže kakao ili sadrže maseni udio kakaa manji od 5 % računano na potpuno odmašćenoj osnovi, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

 

 

 

 

 

1901 10 00

– Proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, u pakiranjima za maloprodaju:

 

 

 

 

 

 

– – Prehrambeni proizvodi od mliječnih proizvoda iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404 koji sadrže manje od 5 % masenog udjela kakaa računano na potpuno odmašćenoj osnovi;

A

A

A

A

A

 

– – Ostalo

A

A

 

A

A

1901 20 00

– Mješavine i tijesta za proizvodnju pekarskih proizvoda iz tarifnog broja 1905;

 

 

 

 

 

 

– – Prehrambeni proizvodi od mliječnih proizvoda iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404 koji sadrže manje od 5 % masenog udjela kakaa računano na potpuno odmašćenoj osnovi;

A

A

A

A

A

 

– – Ostalo

A

A

 

A

A

ex 1901 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

1901 90 11 i 1901 90 19

– – Sladni ekstrakt

A

A

 

 

 

 

– – Ostalo:

 

 

 

 

 

1901 90 99

– – – Ostalo:

 

 

 

 

 

 

– – Prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404 koji sadrže manje od 5 % masenog udjela kakaa računano na potpuno odmašćenoj osnovi;

A

A

A

A

A

 

– – – – Ostalo

A

A

 

A

A

ex 1902

Tjestenina, kuhana ili nekuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, neovisno je li pripremljen ili ne:

 

 

 

 

 

 

– Tjestenina nekuhana, nepunjena niti drukčije pripremljena:

 

 

 

 

 

 

– – Sadrži jaja:

 

 

 

 

 

1902 11 00

– – – Od duruma ili drugih žitarica

B

 

A

 

 

 

– – – Ostalo:

A

 

A

 

 

 

– – Ostalo:

 

 

 

 

 

1902 19

– – – Od duruma ili drugih žitarica

B

 

 

 

A

 

– – – Ostalo

A

 

 

 

A

ex 1902 20

– Punjena tjestenina, neovisno je li kuhana ili nekuhana ili drukčije pripremljena

 

 

 

 

 

1902 20 91 i 1902 20 99

– – Ostalo

A

A

 

A

A

1902 30

– Ostala tjestenina

A

A

 

A

A

1902 40

– Kuskus:

 

 

 

 

 

 

– – Nepripremljen:

 

 

 

 

 

1902 40 10

– – – Od duruma

B

 

 

 

 

 

– – – Ostalo

A

 

 

 

 

1902 40 90

– – Ostalo

A

A

 

A

A

1903 00 00

Tapioka i nadomjesci tapioke pripremljeni od škroba, u obliku pahuljica, zrnaca, kuglica ili sličnih oblika

A

 

 

 

 

1904

Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (na primjer kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), pretkuhane ili drukčije pripremljene, koje nisu spomenute niti uključene na drugom mjestu:

 

 

 

 

 

 

– Nezaslađena ekspandirana riža ili pretkuhana riža:

 

 

 

 

 

 

– – Sadrži kakao (6)

A

B

A

A

A

 

– – Ne sadrži kakao

A

B

 

A

A

 

– – Ostalo, sadrži kakao (6)

A

A

A

A

A

 

– Ostalo

A

A

 

A

A

1905

Kruh, pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule pogodne za farmaceutsku uporabu, pečatne oblate, rižin papir i slični proizvodi

 

 

 

 

 

1905 10 00

– Hruskavi kruh (krisp)

A

 

 

A

A

1905 20

– Medenjaci i slični proizvodi

A

 

A

A

A

 

– Slatki keksi; vafli i oblate:

 

 

 

 

 

1905 31 i 1905 32

– Slatki keksi; vafli i oblate

A

 

A

A

A

1905 40

– Dvopek (prepečenac), tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi

A

 

A

A

A

1905 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

1905 90 10

– – Matzos

A

 

 

 

 

1905 90 20

– – Hostije, prazne kapsule pogodne za farmaceutsku uporabu, pečatne oblate, rižin papir i slični proizvodi

A

A

 

 

 

 

– – Ostalo:

 

 

 

 

 

1905 90 30

– – – Kruh, koji ne sadrži dodani med, jaja, sir ili voće, s masenim udjelom šećera u suhom stanju ne većim od 5 % i masti ne većim od 5 %

A

 

 

 

 

1905 90 45 do 1905 90 90

– – – Ostali proizvodi

A

 

A

A

A

ex 2001

Povrće, voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini:

 

 

 

 

 

ex 2001 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

 

– – Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)

 

 

 

 

 

2001 90 30

– – – U klipu

A

 

 

A

 

 

– – – U zrnu

B

 

 

A

 

2001 90 40

– – Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka s masenim udjelom škroba 5 % ili većim

A

 

 

A

 

ex 2004

Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006:

 

 

 

 

 

ex 2004 10

– Krumpir:

– – Ostalo:

 

 

 

 

 

2004 10 91

– – – U obliku brašna, krupice ili pahuljica

A

A

 

A

A

ex 2004 90

– Ostalo povrće i mješavine povrća:

 

 

 

 

 

 

– – Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)

 

 

 

 

 

2004 90 10

– – – U klipu

A

 

 

A

 

 

– – – U zrnu

B

 

 

A

 

ex 2005

Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006:

 

 

 

 

 

ex 2005 20

– Krumpir:

 

 

 

 

 

2005 20 10

– – U obliku brašna, krupice ili pahuljica

A

A

 

A

A

 

– Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)

 

 

 

 

 

2005 80 00

– – U klipu

A

 

 

A

 

 

– – U zrnu

B

 

 

A

 

ex 2008

Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno o tome sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

 

 

 

 

 

ex 2008 99

– – Ostalo:

– – – Ne sadrži dodani alkohol:

– – – – Ne sadrži dodani šećer:

 

 

 

 

 

 

– – – – – Kukuruz, osim kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata):

 

 

 

 

 

2008 99 85

– – – – – – U klipu

A

 

 

 

 

 

– – – – – – U zrnu

B

 

 

 

 

2008 99 91

– – – – – Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka s masenim udjelom škroba 5 % ili većim

A

 

 

 

 

ex 2101

Ekstrakti, esencije i koncentrati kave, čaja ili mate-čaja i pripravci na osnovi tih proizvoda ili na osnovi kave, čaja ili mate-čaja; pržena cikorija i drugi prženi nadomjesci kave, te ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda:

 

 

 

 

 

 

– Ekstrakti, esencije i koncentrati kave i pripravci na osnovi tih ekstrakata, esencija i koncentrata ili na osnovi kave:

 

 

 

 

 

2101 12 98

– – – Ostalo

A

A

 

A

 

ex 2101 20

– Ekstrakti, esencije i koncentrati čaja ili mate-čaja i pripravci na osnovi tih ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi čaja ili mate-čaja

 

 

 

 

 

2101 20 98

– – – Ostalo

A

A

 

A

 

ex 2101 30

– Pržena cikorija i ostali prženi nadomjesci kave, te ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda:

 

 

 

 

 

 

– – Pržena cikorija i ostali prženi nadomjesci kave:

 

 

 

 

 

2101 30 19

– – – Ostalo

A

 

 

A

 

 

– – Ekstrakti, esencije i koncentrati pržene cikorije i ostalih prženih nadomjestaka kave:

 

 

 

 

 

2101 30 99

– – – Ostalo

A

 

 

A

 

ex 2102

Kvasci (aktivni ili neaktivni); drugi jednostanični mikroorganizmi, mrtvi (osim cjepiva iz tarifnog broja 3002); pripremljeni praškovi za peciva:

 

 

 

 

 

ex 2102 10

– Aktivni kvasci:

 

 

 

 

 

2102 10 31 i 2102 10 39

– – Pekarski kvasac

A

 

 

 

 

2105 00

Sladoled i njemu slični jestivi ledeni proizvodi, koji sadrže kakao ili ne

 

 

 

 

 

 

– Sadrži kakao

A

A

A

A

A

 

– Ostalo

A

A

 

A

A

ex 2106

Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

 

 

 

 

 

ex 2106 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

2106 90 92 i 2106 90 98

– – Ostalo

A

A

 

A

A

2202

Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, koje sadrže dodani šećer ili druga sladila ili aromatizirane vode, te druga bezalkoholna pića, osim sokova od voća ili povrća iz tarifnog broja 2009:

 

 

 

 

 

2202 10 00

– Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, koje sadrže dodani šećer ili druga sladila ili aromatizirane vode

A

 

 

A

 

2202 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

 

– – Ne sadrže proizvode iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404 ili masti dobivene od proizvoda iz tarifnih brojeva od 0401 do 0404

 

 

 

 

 

2202 90 10

– – – Pivo od slada, sa sadržajem alkohola ne većim od 0,5 % vol.

B

 

 

 

 

 

– – – Ostalo

A

 

 

A

 

2202 90 91 do 2202 90 99

– – Ostalo

A

 

 

A

A

2205

Vermut i druga vina od svježeg grožđa, aromatizirani biljem ili aromatskim tvarima

A

 

 

A

 

ex 2208

Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol.%; rakije, likeri i druga alkoholna pića:

 

 

 

 

 

2208 20

– Alkoholna pića dobivena destilacijom vina od grožđa ili koma od grožđa

 

 

 

A

 

ex 2208 30

– Viski:

– – Osim Bourbon viskija:

 

 

 

 

 

ex 2208 30 30 do 2208 30 88

– – – Viski, osim vrsta navedenih u Uredbi Komisije (EZ) br. 1670/2006 (7)

A

 

 

 

 

2208 50 11 i 2208 50 19

– – Džin

A

 

 

 

 

2208 50 91 i 2208 50 99

– – Klekovača

A

 

 

A

 

2208 60

– Votka

A

 

 

 

 

2208 70

– Likeri i pića za okrepu

A

 

A

A

A

ex 2208 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

2208 90 41

– – – – Ouzo, u posudama obujma 2 l ili manjeg

A

 

 

A

 

2208 90 45

– – – – – – – Calvados, u posudama obujma 2 l ili manjeg

 

 

 

A

 

2208 90 48

– – – – – – – Ostala alkoholna pića (osim likera), dobivena destilacijom voća, u posudama obujma 2 l ili manjeg

 

 

 

A

 

2208 90 56

– – – – – – – Ostala alkoholna pića (osim likera), osim onih koja su dobivena destilacijom voća i osim tekile, u posudama obujma 2 l ili manjeg

A

 

 

A

 

2208 90 69

– – – – – Ostala alkoholna pića, u posudama obujma 2 l ili manjeg

A

 

 

A

A

2208 90 71

– – – – – Alkoholna pića dobivena destilacijom voća, u posudama obujma većeg od 2 l

 

 

 

A

 

2208 90 77

– – – – – Ostala alkoholna pića (osim likera), osim onih koja su dobivena destilacijom voća i osim tekile, u posudama obujma većeg od 2 l

A

 

 

A

 

2208 90 78

– – – – Ostala alkoholna pića, u posudama obujma većeg od 2 l

A

 

 

A

A

ex 2905

Aciklički alkoholi i njihovi halogeni, sulfo, nitro ili nitrozo derivati:

 

 

 

 

 

2905 43 00

– – Manitol

B

 

 

B

 

2905 44

– – D-glucitol (sorbitol)

B

 

 

B

 

ex 3302

Mješavine mirisnih tvari i mješavine (uključujući alkoholne otopine) na osnovi jedne ili više tih tvari koje se u industriji upotrebljavaju kao sirovine; drugi pripravci na osnovi mirisnih tvari koji se upotrebljavaju za proizvodnju pića:

 

 

 

 

 

ex 3302 10

– Za uporabu u prehrambenoj industriji i industriji pića:

 

 

 

 

 

3302 10 29

– – – – – Ostalo

A

 

 

A

A

3501

Kazein, kazeinati i ostali kazeinski derivati; kazeinska ljepila:

 

 

 

 

 

3501 10

– Kazein

 

 

 

 

B

3501 90

– Ostalo:

 

 

 

 

 

3501 90 10

– – Kazeinska ljepila

 

 

 

 

A

3501 90 90

– – Ostalo

 

 

 

 

B

ex 3502

Albumini (uključujući koncentrate dviju ili više bjelančevina surutke, s masenim udjelom bjelančevina surutke većim od 80 %, izračunano na suhu tvar), albuminati i drugi albuminski derivati:

– Albumin iz jaja:

 

 

 

 

 

ex 3502 11

– – Sušen:

 

 

 

 

 

3502 11 90

– – – Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi

 

 

B

 

 

ex 3502 19

– – Ostalo:

 

 

 

 

 

3502 19 90

– – – Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi

 

 

B

 

 

ex 3502 20

– Mliječni albumin (laktalbumin):

 

 

 

 

 

3502 20 91 i s3502 20 99

– – Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi, sušen ili ne (na primjer u listićima, ljuskicama, pahuljicama, prahu)

 

 

 

 

B

ex 3505

Dekstrini i drugi modificirani škrobovi (na primjer preželatinirani ili esterificirani škrobovi); ljepila na osnovi škrobova ili na osnovi dekstrina ili drugih modificiranih škrobova, osim škrobova s oznakom KN 3505 10 50

A

A

 

 

 

3505 10 50

– – – Eterificirani i esterificirani škrobovi

A

 

 

 

 

ex 3809

Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila i drugi proizvodi i pripravci (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), koji se upotrebljavaju u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

 

 

 

 

 

3809 10

– Na osnovi škrobnih tvari

A

A

 

 

 

ex 3824

Pripremljena vezivna sredstva za ljevaoničke kalupe ili jezgre; kemijski proizvodi i pripravci kemijske ili srodnih industrija (uključujući one koji se sastoje od mješavine prirodnih proizvoda), koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

 

 

 

 

 

3824 60

– Sorbitol, osim onog iz podbroja 2905 44

B

 

 

B

 


(1)  Dio I. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013

(2)  Dio II. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013.

(3)  Dio XIX. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013.

(4)  Dio III., točke (b), (c), (d) i (g) Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013.

(5)  Dio XVI., točke od (a) do (g) Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013.

(6)  Ne sadrži više od 6 % kakaa.

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 1670/2006 od 10. studenoga 2006. utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća br. 1784/2003 u pogledu utvrđivanja i dodjele prilagođenih subvencija u vezi sa žitaricama izvezenim u obliku određenih jakih alkoholnih pića (SL L 312, 11.11.2006., str. 33.).


PRILOG III.

Osnovni proizvodi iz članka 2. točke (d)

Oznaka KN

Naziv

ex 0402 10 19

Mlijeko u prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, koje ne sadrži dodani šećer ili druga sladila, s masenim udjelom masti koji nije veći od 1,5 %, osim u neposrednom pakiranju s neto sadržajem do najviše 2,5 kg (skupina proizvoda 2)

ex 0402 21 18

Mlijeko u prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, koje ne sadrži dodani šećer ili druga sladila, koje sadrži maseni udio masti koji 26 %, osim u neposrednom pakiranju s neto sadržajem do najviše 2,5 kg (skupina proizvoda 3)

ex 0404 10 02 do ex 0404 10 16

Sirutka u prahu, granulama ili drugom krutom obliku, koja ne sadrži dodani šećer ili druga sladila (skupina proizvoda 1)

ex 0405 10

Maslac, s masenim udjelom masti 82 % (skupina proizvoda 6)

0407 21 00, 0407 29 10,

ex 0407 90 10

Jaja peradi, u ljusci, svježa ili konzervirana, osim rasplodnih jaja

ex 0408

Ptičja jaja, bez ljuske, i žumanjci jaja, prikladni za prehranu ljudi, svježa, sušena, zamrznuta ili na drugi način konzervirana, koja ne sadrže dodani šećer ili druga sladila

1001 19 00

Durum, osim za sjetvu

ex 1001 99 00

Obična pšenica i suražica, osim za sjetvu

1002 90 00

Raž, osim za sjetvu

1003 90 00

Ječam, osim za sjetvu

1004 90 00

Zob, osim za sjetvu

1005 90 00

Kukuruz, osim sjemenskog kukuruza

ex 1006 30

Bijela riža

1006 40 00

Lomljena riža

1007 90 00

Sirak u zrnu, osim za sjetvu

1701 99 10

bijeli šećer

ex 1702 19 00

Laktoza koja sadrži maseni udio laktoze 98,5 %, izražene kao bezvodna laktoza, računano na suhu tvar

1703

Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera


PRILOG IV.

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za koje se može propisati dodatna uvozna carina iz članka 5. stavka 1.

Oznaka KN

Opis proizvoda

0403 10 51 do 0403 10 99

Jogurt, aromatiziran ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao:

0403 90 71 do 0403 90 99

Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, kefir i drugo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, aromatizirano ili sadrži dodano voće, orašaste plodove ili kakao

0710 40 00

Kukuruz šećerac (nekuhani ili kuhan u pari ili vodi), zamrznut

0711 90 30

Kukuruz šećerac, privremeno konzerviran (na primjer sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u tom stanju neprikladan za neposrednu potrošnju

1517 10 10

Margarin, isključujući tekući margarin, koji sadrži maseni udio mliječnih masti veći od 10 %, ali ne veći od 15 %

1517 90 10

Ostale jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz poglavlja 15., osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516, koji sadrže maseni udio mliječnih masti veći od 10 % ali ne veći od 15 %

1702 50 00

Kemijski čista fruktoza

2005 80 00

Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006:

2905 43 00

Manitol

2905 44

D-glucitol (sorbitol)

Ex35 02

Albumini (uključujući koncentrate dviju ili više bjelančevina surutke, sadrži maseni udio bjelančevina surutke veći od 80 %, izračunano na suhu tvar), albuminati i drugi albuminski derivati:

Albumin iz jaja:

ex 3502 11

Sušen:

3502 11 90

Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi:

ex 3502 19

Ostalo:

3502 19 90

Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi

ex 3502 20

Albumin iz mlijeka, uključujući koncentrate dviju ili više bjelančevina surutke:

 

Ostali, osim neprikladnog, ili koji će biti učinjen neprikladnim, za prehranu ljudi

3502 20 91

Sušeni (npr. u listićima, ljuskicama, pahuljicama, prahu)

3502 20 99

Ostalo

3505 10 10

Dekstrini

3505 10 90

Modificirani škrobovi osim dekstrina, isključujući eterificirane i esterificirane škrobove

3505 20

Ljepila na osnovi škrobova ili dekstrina ili drugih modificiranih škrobova

3809 10

Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila ili drugi proizvodi i pripravci (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), koji se upotrebljavaju u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

3824 60

Sorbitol, osim onog iz podbroja 2905 44


PRILOG V.

Poljoprivredni proizvodi kako su navedenu u članku 11. stavku 1. točki (a)  (1)

Oznaka KN

Opis poljoprivrednih proizvoda

0401

Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, bez dodanog šećera ili drugih sladila

0402

Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima

ex 0403

Mlaćenica, kiselo mlijeko, kiselo vrhnje, jogurt, kefir i drugo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili nekoncentrirani, koji sadrže dodani šećer ili ne ili druga sladila, aromatizirani ili sadrže dodano voće, orašaste plodove ili kakao

0404

Sirutka, neovisno o tome je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno o tome sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

ex 0405

Maslac i ostale masti i ulja dobiveni od mlijeka

0407 21 00

Jaja peradi, u ljusci, svježa, od kokoši vrste Gallus domesticus, osim rasplodnih jaja

0709 99 60

Kukuruz šećerac, svjež ili rashlađen

0712 90 19

Kukuruz šećerac, cijeli, rezan na kocke ili rezance, ili u prahu, ali ne dalje obrađen, osim sjemenskog hibridnog slatkog kukuruza

Poglavlje 10.

Žitarice (2)

1701

Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju

1703

Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera


(1)  Poljoprivredni proizvodi koji se uzimaju u obzir kad se upotrebljavaju u neprerađenom stanju ili nakon prerađivanja ili za koje se smatra da su bili upotrjebljeni pri proizvodnji robe iz Tablice 1. Priloga I.

(2)  Osim pšenice i suražice iz podbroja 1001 11 00, 1001 91 10, 1001 91 20 i 1001 91 90, sjemenske raži iz podbroja 1002 10 00, sjemenskog ječma iz podbroja 1003 10 00, sjemenske zobi iz podbroja 1004 10 00, sjemenskog kukuruza iz podbroja 1005 10, sjemenske riže iz podbroja 1006 10 10, sjemenskog sirka iz podbroja 1007 10 i sjemenskog prosa iz podbroja 1008 21 00.


PRILOG VI.

Korelacijska tablica

Ova Uredba

Uredba (EZ) br. 1216/2009

Uredba (EZ) br. 614/2009

Članak 1. prvi stavak

Članak 1.

Članak 1.

Članak 1. drugi stavak

Članak 3.

Članak 2. točka (a)

Članak 2. stavak 1. prvi podstavak točka (a)

Članak 2. točka (b)

Članak 2. stavak 1. prvi podstavak točka (b)

Članak 2. točka (c)

Članak 2. stavak 1. drugi podstavak

Članak 2. točka (d)

Članak 2. točka (e)

Članak 2. stavak 2. točke (a) i (c)

Članak 2. točka (f)

Članak 2. stavak 2. točka (b)

Članak 2. točka (g)

Članak 2. točka (h).

Članak 2. točka (i).

Članak 2. točka (j)

Članak 2. točka (k)

Članak 2. točka (l)

Članak 3.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 3.

Članak 8. stavak 1.

Članak 4. stavak 2.

Članak 8. stavak 2.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 11.

Članak 3.

Članak 6. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 6. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.

Članak 6. stavak 3.

Članak 2. stavak 3. prva rečenica

Članak 6. stavak 4.

Članak 7.

Članak 2. stavak 3. druga rečenica

Članak 8.

Članak 2. stavak 4.

Članak 9.

Članak 2. stavak 4.

Članak 10. stavak 1.

Članak 6. stavak 1. i članak 7. stavak 1.

Članak 6. stavak 2.

Članak 10. stavak 2.

Članak 6. stavak 3.

Članak 11.

Članak 14. prvi stavak

Članak 12. točke (a), (b) i (c)

Članak 6. stavak 4. i članak 14. drugi stavak

Članak 12. točka (d)

Članak 6. stavak 4. i članak 15. stavak 1.

Članak 13. stavci 1., 2. i 3.a

Članak 6. stavak 4., članak 6. stavak 6., članak 7. stavci 2., 3. i 4., članak 14. prvi stavak

Članak 13. stavak 2.

Članak 14. drugi stavak

Članak 14. stavak 1.

Članak 4. stavak 1.

Članak 14. stavak 2.

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak i članak 4. stavak 3.

Članak 14. stavak 3.

Članak 14. stavak 4.

Članak 4. stavak 2. prvi podstavak i članak 4. stavak 3.

Članak 15. stavak 1.

Članak 4. Stavci 1. I 4.

Članak 15. stavak 2.

Članak 16.

Članak 4. stavci 1. i 4.

Članak 17.

Članak 10.

Članak 18.

Članak 12. stavak 1. prvi i drugi podstavak

Članak 19.

Članak 12. stavak 1. treći i četvrti podstavak

Članak 20.

Članak 12. stavak 1. treći podstavak

Članak 12. stavak 2.

Članak 21.

Članak 7.

Članak 22. stavak 1.

Članak 8. stavci 1. i 2.

Članak 22. stavak 2.

Članak 23.

Članak 24. stavak 1.

Članak 8. stavak 3. drugi podstavak

Članak 24. stavak 2.

Članak 25.

Članak 26.

Članak 8. stavak 3. prvi podstavak

Članak 27.

Članak 8. stavak 3. prvi podstavak

Članak 28.

Članak 8. stavak 5.

Članak 29.

Članak 30.

Članak 31.

Članak 8. stavak 3. prvi podstavak i članak 8. stavci 5. i 6.

Članak 32.

Članak 8. stavak 3. prvi podstavak i članak 8. stavci 5. i 6.

Članak 33.

Članak 9.

Članak 5.

Članak 34. stavak 1.

Članak 8. stavak 4. prvi podstavak

Članak 34. stavak 2.

Članak 8. stavak 4. drugi podstavak

Članak 35.

Članak 18., članak 6. stavak 5. i članak 8. stavak 4. treći podstavak

Članak 36.

Članak 13.

Članak 37.

Članak 19.

Članak 10.

Članak 38.

Članak 39.

Članak 15. stavak 2.

Članak 40.

Članak 41.

Članak 42.

Članak 16.

Članak 43.

Članak 16.

Članak 44.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 45.

Članak 20.

Članak 11.

Članak 46.

Članak 21. stavak 1.

Članak 12.

Članak 21. stavak 2.

 

Članak 6.

Članak 9.

Prilog I.

Prilog II.

Članak 1.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog III.

Članak 1.

Prilog V.

Prilog I.

 

Prilog IV.

Prilog I.

Prilog VI.

Prilog V.

Prilog II.


Izjava Komisije o delegiranim aktima

U kontekstu ove Uredbe Komisija podsjeća na svoju obvezu iz stavka 15. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, tj. obvezu pružanja Parlamentu potpunih informacija i dokumentacije o svojim sastancima s nacionalnim stručnjacima u okviru svojeg rada na podnošenju delegiranih akata.


20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/59


UREDBA (EU) br. 511/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Glavni međunarodni instrument koji daje opći okvir za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti te poštenu i pravičnu podjelu dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa jest Konvencija o biološkoj raznolikosti, odobrena u ime Unije u skladu s Odlukom Vijeća 93/626/EEZ (3) („Konvencija”).

(2)

Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (4) („Protokol iz Nagoye”) međunarodni je ugovor koji su usvojile stranke Konvencije 29. listopada 2010. Protokolom iz Nagoye dodatno se razrađuju opća pravila Konvencije o pristupu genetskim resursima i podjeli monetarne i nemonetarne dobiti u pogledu korištenja genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima („pristup i podjela dobiti”). Protokol iz Nagoye odobren je u ime Unije u skladu s Odlukom Vijeća 2014/283/EU (5).

(3)

Široki raspon korisnika i osiguravatelja u Uniji, uključujući znanstvene, sveučilišne i nekomercijalne istraživače i poduzeća iz različitih sektora industrije, koristi genetske resurse u svrhu istraživanja, razvoja te komercijalizacije. Neki se također služe tradicionalnim znanjem povezanim s genetskim resursima.

(4)

Genetski resursi predstavljaju genski rezervoar prirodnih i udomaćenih ili uzgojenih vrsta te imaju važnu i sve veću ulogu u mnogim gospodarskim sektorima, uključujući proizvodnju hrane, šumarstvo, razvoj lijekova, kozmetičkih proizvoda i izvora energije biološkog podrijetla. Nadalje, genetski resursi imaju važnu ulogu u provedbi strategija osmišljenih radi obnavljanja narušenih ekosustava i zaštite ugroženih vrsta.

(5)

Tradicionalno znanje koje posjeduju autohtone i lokalne zajednice, moglo bi pružiti važne informacije vodilje za znanstvena otkrića zanimljivih genetskih ili biokemijskih svojstava genetskih resursa. Takvo tradicionalno znanje uključuje znanje, inovacije i običaje autohtonih i lokalnih zajednica koje utjelovljuju tradicionalan način života važan za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.

(6)

Konvencijom se potvrđuje da države imaju suverena prava nad prirodnim resursima nađenima na području svoje nadležnosti te ovlasti da odlučuju o pristupu svojim genetskim resursima. Konvencijom se nameće obveza svim svojim strankama da nastoje stvoriti uvjete za olakšavanje pristupa genetskim resursima nad kojima imaju suverena prava kako bi ih druge stranke Konvencije mogle koristiti na okolišno razborit način. Konvencija također obvezuju sve svoje stranke da poduzimaju mjere u cilju poštene i pravične razmjene rezultata istraživanja i razvoja te dobiti koje proizlaze iz komercijalnih i ostalih korištenja genetskih resursa sa strankom Konvencije koja je osigurala te resurse. Takve razmjene dogovaraju se prema uzajamno dogovorenim uvjetima. U Konvenciji se također razmatraju pristup i podjela dobiti u odnosu na znanje, inovacije i prakse autohtonih i lokalnih zajednica koji su relevantni za očuvanje i održivu upotrebu biološke raznolikosti.

(7)

Genetske resurse trebalo bi čuvati in situ i koristiti na održive načine, a dobiti koje proizlaze iz njihova korištenja trebale bi biti pošteno i pravično podijeljene kako bi se doprinijelo iskorjenjivanju siromaštva, a time i ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda, kao što je utvrđeno u preambuli Protokola iz Nagoye. Cilj provedbe Protokola iz Nagoye trebao bi također biti ostvarenje tog potencijala.

(8)

Protokol iz Nagoye odnosi se na genetske resurse, nad kojima države članice imaju suverena prava, koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 15. Konvencije, za razliku od šireg područja primjene članka 4. Konvencije. Time se implicira da se Protokol iz Nagoye ne odnosi na cijelo područje primjene članka 4. Konvencije, kao na primjer na aktivnosti koje se odvijaju u morskim područjima izvan nacionalne nadležnosti. Istraživanje genetskih resursa postupno se širi na nova područja, posebno na oceane koji su i dalje najmanje istražena i najmanje poznata okruženja na planetu. Oceanske dubine osobito predstavljaju posljednje veliko neistraženo područje na planetu i privlače sve veći interes u smislu istraživanja, ispitivanja i traženja resursa.

(9)

Važno je utvrditi jasan i čvrst okvir za provedbu Protokola iz Nagoye koji bi trebao doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i održivoj upotrebi njezinih komponenata, poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih resursa te iskorjenjivanju siromaštva, istodobno povećavajući mogućnosti za istraživanje i razvoj koje se temelje na prirodnim resursima u Uniji. Također je od ključne važnosti spriječiti korištenje u Uniji genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima, kojima se nije pristupilo u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima o pristupu i podjeli dobiti stranke Protokola iz Nagoye te podupirati učinkovitu provedbu obveza o podjeli dobiti koje su utvrđene između osiguravatelja i korisnika na osnovi uzajamno dogovorenih uvjeta. Nužno je i poboljšati uvjete pravne sigurnosti u vezi s korištenjem genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima.

(10)

Okvir stvoren ovom uredbom doprinijet će održavanju i povećavanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te drugih dionika, uključujući autohtone i lokalne zajednice, koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa.

(11)

Radi osiguravanja pravne sigurnosti, važno je da se pravila o provedbi Protokola iz Nagoye primjenjuju samo na genetske resurse nad kojima države imaju suverena prava u okviru područja primjene članka 15. Konvencije i na tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima u okviru područja primjene Konvencije kojima se pristupa nakon stupanja na snagu Protokola iz Nagoye za Uniju.

(12)

Protokolom iz Nagoye zahtijeva se da svaka njegova stranka, prilikom razvoja i provedbe svojeg zakonodavstva ili regulatornih zahtjeva o pristupu i podjeli dobiti, treba uzeti u obzir važnost genetskih resursa za hranu i poljoprivredu („GRFA”) i njihovu posebnu ulogu za sigurnost hrane. U skladu s Odlukom Vijeća 2004/869/EZ (6), Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu („ITPGRFA”) odobren je u ime Unije. ITPGRFA predstavlja specijalizirani međunarodni instrument za pristup i podjelu dobiti u smislu članka 4. stavka 4. Protokola iz Nagoye na koji ne bi trebala utjecati pravila o provedbi Protokola iz Nagoye.

(13)

Mnoge su stranke Protokola iz Nagoye, pri ostvarivanju svojih suverenih prava, odredile da će biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu (PGRFA) u okviru njihova upravljanja i nadzora te u javnoj domeni, koji nisu navedeni u Prilogu I. ITPGRFA-u, također podlijegati uvjetima standardnog sporazuma o prijenosu materijala (sMTA) u svrhe navedene u ITPGRFA-u.

(14)

Protokol iz Nagoye trebao bi se provoditi na način koji pruža uzajamnu podršku drugim međunarodnim instrumentima koji nisu u suprotnosti s njegovim ciljevima ili ciljevima Konvencije.

(15)

U članku 2. Konvencije, pojmovi „udomaćene vrste” definirani su kao sve vrste na čiji je proces evolucije utjecao čovjek kako bi udovoljio svojim potrebama, a „biotehnologija” kao svaka primjena tehnologije koja upotrebljava biološke sustave, žive organizme ili njihove derivate za izradu ili izmjenu proizvoda ili procesa za posebnu uporabu. U članku 2. Protokola iz Nagoye, pojam „derivati” definiran je kao biokemijski spoj koji se pojavljuje u prirodi, a posljedica je ekspresije gena ili metabolizma bioloških ili genetskih resursa, čak i ako ne sadrži funkcionalne jedinice nasljeđa.

(16)

Protokol iz Nagoye zahtijeva da svaka njegova stranka obrati pozornost na postojeće ili prijeteće izvanredne situacije koje ugrožavaju ili narušavaju zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, kako je određeno na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Na Šezdeset četvrtoj svjetskoj zdravstvenoj skupštini 24. svibnja 2011. donesen je Okvir za pripremljenost za pandemiju gripe za razmjenu virusa gripe i pristup cjepivima i drugim dobitima („okvir PIP”). Okvir PIP odnosi se samo na viruse gripe koji imaju pandemijski potencijal kod ljudi i ne primjenjuje se na viruse sezonske gripe. Okvir PIP predstavlja specijalizirani međunarodni instrument za pristup i podjelu dobiti usklađen s Protokolom iz Nagoye i na koji ne bi trebala utjecati pravila o provedbi Protokola iz Nagoye.

(17)

Važno je u ovu uredbu uključiti definicije iz Protokola iz Nagoye i Konvencije koje su neophodne za provedbu ove uredbe od strane korisnika. Važno je da nove definicije sadržane u ovoj uredbi, a koje nisu uključene u Konvenciju ili Protokol iz Nagoye, budu usklađene s definicijama iz Konvencije i Protokola iz Nagoye. Pojam „korisnik” osobito bi trebao biti usklađen s definicijom „korištenje genetskih resursa” iz Protokola iz Nagoye.

(18)

Protokolom iz Nagoye utvrđuje se obveza promicanja i poticanja istraživanja povezanog s biološkom raznolikošću, a osobito istraživanja s nekomercijalnom namjerom.

(19)

Važno je prisjetiti se stavka 2. Odluke II/11 Konferencije stranaka Konvencije u kojem se ponovno potvrđuje da humani genetski resursi nisu obuhvaćeni okvirom Konvencije.

(20)

Trenutno ne postoji međunarodno dogovorena definicija „tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima”. Ne dovodeći u pitanje nadležnost i odgovornost država članica za pitanja u vezi s tradicionalnim znanjem povezanim s genetskim resursima i provedbom mjera za zaštitu interesa autohtonih i lokalnih zajednica, ova bi uredba trebala upućivati na tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima kako je opisano u sporazumima o podjeli dobiti, kako bi se osigurala fleksibilnost i pravna sigurnost za osiguravatelje i korisnike.

(21)

S ciljem osiguravanja učinkovite provedbe Protokola iz Nagoye, svi korisnici genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima trebali bi posvetiti dužnu pažnju kako bi se provjerilo da je pristup genetskim resursima i tradicionalnom znanju povezanom s genetskim resursima bio u skladu s primjenjivim pravnim ili regulatornim zahtjevima te kako bi se osiguralo, kada je to primjenjivo, da su dobiti pošteno i pravično raspodijeljene. U tom kontekstu nadležna tijela trebala bi prihvatiti međunarodno priznate certifikate o sukladnosti koji služe kao dokaz da je pristup obuhvaćenim genetskim resursima bio u skladu sa zakonom te da su uspostavljeni uzajamno dogovoreni uvjeti za korisnika i navedeno korištenje. Korisnike bi u donošenju specifičnih odluka u pogledu izbora instrumenata i mjera za postupanje s dužnom pažnjom trebalo poduprijeti prepoznavanjem najbolje prakse te dopunskim mjerama za potporu sektorskih kodeksa ponašanja, modelima ugovornih klauzula i smjernicama za povećanje pravne sigurnosti i smanjenje troškova. Obveza korisnika da čuvaju informacije koje su važne za pristup i podjelu dobiti trebala bi biti vremenski ograničena i u skladu s vremenskim okvirom potrebnim za eventualnu inovaciju.

(22)

Uspješna provedba Protokola iz Nagoye ovisi o pregovaranju korisnika i osiguravatelja genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima o zajednički dogovorenim uvjetima koji dovode do poštene i pravične podjele dobiti i doprinose širem cilju Protokola iz Nagoye pomaganja u očuvanju i održivoj upotrebi biološke raznolikosti. Korisnike i osiguravatelje također se potiče na podizanje svijesti o važnosti genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima.

(23)

Obveza dužne pažnje trebala bi se primjenjivati na sve korisnike neovisno o njihovoj veličini, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Ova bi uredba trebala pružati niz mjera i instrumenata koji bi omogućili mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima ispunjavanje svojih obveza uz prihvatljiv trošak te s visokom razinom pravne sigurnosti.

(24)

Najbolje prakse razvijene od strane korisnika trebale bi imati važnu ulogu u prepoznavanju mjera dužne pažnje koje su osobito prikladne za postizanje usklađenosti sa sustavom provedbe Protokola iz Nagoye uz prihvatljiv trošak i uz visok stupanj pravne sigurnosti. Korisnici bi trebali nadograđivati postojeće kodekse ponašanja u pogledu pristupa i podjele dobiti koji su razvijeni za znanstveni, sveučilišni i nekomercijalni istraživački sektor i različite industrije. Udruženja korisnika trebala bi biti u mogućnosti zahtijevati da Komisija odredi može li se određena kombinacija postupaka, instrumenata i mehanizama koje nadzire određeno udruženje priznati kao najbolja praksa. Nadležna tijela država članica trebala bi uzeti u obzir da provedba prepoznate najbolje prakse od strane korisnika smanjuje rizik od neusklađenosti tog korisnika i opravdava manji broj provjera usklađenosti. Isto bi se trebalo primjenjivati u pogledu najbolje prakse koju su usvojile stranke Protokola iz Nagoye.

(25)

Prema Protokolu iz Nagoye kontrolne točke moraju biti učinkovite i trebale bi biti relevantne za korištenje genetskih resursa. Na identificiranim točkama u lancu aktivnosti koje sačinjavaju korištenje, korisnici bi trebali prijaviti i, na zahtjev, pružiti dokaze da su postupali s dužnom pažnjom. Jedna od prikladnih točaka za takvu prijavu jest primitak novčanih sredstava za javna istraživanja. Druga prikladna točka jest u završnoj fazi korištenja, što znači u fazi konačnog razvijanja proizvoda prije traženja odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je razvijen putem korištenja genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s takvim resursima ili, kada se takvo odobrenje ne zahtijeva, u fazi konačnog razvijanja proizvoda prije prvog stavljanja na tržište Unije. Kako bi se osigurala učinkovitost kontrolnih točaka, uz istodobno povećanje pravne sigurnosti za korisnike, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u skladu s člankom 291. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Komisija bi trebala imati pravo korištenja tih provedbenih ovlasti radi određivanja faze konačnog razvoja proizvoda, u skladu s Protokolom iz Nagoye, kako bi utvrdila završnu fazu korištenja u različitim sektorima.

(26)

Važno je utvrditi da bi Mehanizam za razmjenu informacija o pristupu i podjeli dobiti mogao imati važnu ulogu u provedbi Protokola iz Nagoye. U skladu s člancima 14. i 17. Protokola iz Nagoye informacije bi se dostavljale Mehanizmu za razmjenu informacija o pristupu i podjeli dobiti u sklopu postupka dodjele međunarodno priznatog certifikata o sukladnosti. Nadležna tijela trebala bi surađivati s Mehanizmom za razmjenu informacija o pristupu i podjeli dobiti kako bi se osigurala razmjena informacija kojom se nadležnim tijelima olakšava praćenje usklađenosti korisnika.

(27)

Prikupljanje genetskih resursa u divljini provode znanstveni, sveučilišni i nekomercijalni istraživači ili sakupljači uglavnom u nekomercijalne svrhe. U velikoj većini slučajeva i u gotovo svim sektorima novim prikupljenim genetskim resursima pristupa se putem posrednika, zbirki ili agenata koji pribavljaju genetske resurse u trećim zemljama.

(28)

Zbirke su najznačajniji osiguravatelji genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima koji se koriste u Uniji. Kao osiguravatelji, one mogu imati važnu ulogu u pomaganju drugim korisnicima u lancu sljedivosti u ispunjavanju njihovih obveza. Kako bi se to ostvarilo, sustav registriranih zbirki u Uniji trebao bi se uspostaviti putem uspostave dobrovoljnog registra zbirki koji će voditi Komisija. Takav bi sustav osigurao da zbirke koje su uključene u registar učinkovito primjenjuju mjere koje ograničavaju opskrbu uzorcima genetskih resursa samo na treće osobe koje imaju dokumentaciju koja pruža dokaze o zakonitom pristupu i osiguravaju uspostavu uzajamno dogovorenih uvjeta, kada je to potrebno. Sustav registriranih zbirki u Uniji trebao bi znatno smanjiti rizik od korištenja u Uniji genetskih resursa kojima se nije pristupilo u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima o pristupu i podjeli dobiti stranke Protokola iz Nagoye. Nadležna tijela država članica trebala bi provjeravati zadovoljavaju li zbirke zahtjeve na temelju kojih se one priznaju kao zbirke koje se mogu upisati u registar. Korisnici koji pribave genetske resurse iz zbirki uključenih u registar Unije trebali bi se smatrati korisnicima koji su postupali s dužnom pažnjom u pogledu traženja svih potrebnih informacija. To bi se trebalo pokazati osobito korisnim za znanstvene, sveučilišne i nekomercijalne istraživače te mala i srednja poduzeća te bi trebalo doprinijeti smanjenju administrativnih zahtjeva i zahtjeva u pogledu usklađenosti.

(29)

Nadležna tijela država članica trebala bi provjeriti ispunjavaju li korisnici njihove obveze te jesu li pribavili prethodni informirani pristanak i uspostavili uzajamno dogovorene uvjete. Nadležna tijela također bi trebala voditi evidenciju o obavljenim provjerama, a relevantne informacije trebale bi biti dostupne u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(30)

Države članice trebale bi osigurati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za sankcioniranje kršenja pravila o provedbi Protokola iz Nagoye.

(31)

Uzimajući u obzir međunarodni karakter ugovaranja pristupa i podjele dobiti, nadležna tijela država članica trebala bi surađivati međusobno te s Komisijom i s nadležnim nacionalnim tijelima iz trećih zemalja kako bi osigurala da korisnici ispunjavaju uvjete iz ove uredbe i podržavaju učinkovitu primjenu pravila za provedbu Protokola iz Nagoye.

(32)

Unija i države članice trebale bi djelovati proaktivno kako bi osigurale da se ciljevi Protokola iz Nagoye ostvare da bi se povećali resursi za očuvanje biološke raznolikosti i održive upotrebe njezinih komponenti na globalnoj razini.

(33)

Komisija i države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće dopunske mjere da povećaju učinkovitost provedbe ove uredbe te smanje troškove, posebno kada bi to pogodovalo znanstvenim, sveučilišnim i nekomercijalnim istraživačima te malim i srednjim poduzećima.

(34)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(35)

S obzirom na to da cilj ove uredbe, točnije potporu poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih resursa u skladu s Protokolom iz Nagoye, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i radi potrebe osiguranja funkcioniranja unutarnjeg tržišta on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tom članku, ova uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(36)

Datum stupanja na snagu ove uredbe trebao bi biti izravno povezan sa stupanjem na snagu Protokola iz Nagoye za Uniju kako bi se osigurali jednaki uvjeti na razini Unije i na globalnoj razini u aktivnostima povezanima s pristupom i podjelom dobiti od genetskih resursa,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom uredbom uspostavljaju se pravila kojima se uređuje usklađenost s pristupom i podjelom dobiti za genetske resurse i tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima u skladu s odredbama Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti („Protokol iz Nagoye”). Učinkovita provedba ove uredbe također će doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i održivoj upotrebi njezinih komponenti, u skladu s odredbama Konvencije o biološkoj raznolikosti („Konvencija”).

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova uredba primjenjuje se na genetske resurse nad kojima države imaju suverena prava te na tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima kojima se pristupa nakon stupanja na snagu Protokola iz Nagoye za Uniju. Primjenjuje se također na dobiti koje proizlaze iz korištenja takvih genetskih resursa te tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima.

2.   Ova se uredba ne primjenjuje na genetske resurse za koje su pristup i podjela dobiti uređeni specijaliziranim međunarodnim instrumentima koji su usklađeni s ciljevima Konvencije i Protokola iz Nagoye te nisu u suprotnosti s njima.

3.   Ovom uredbom ne dovode se u pitanje pravila država članica o pristupu genetskim resursima nad kojima one imaju suverena prava u okviru područja primjene članka 15. Konvencije, kao ni odredbe država članica o članku 8. točki (j) Konvencije u vezi s tradicionalnim znanjem povezanim s genetskim resursima.

4.   Ova uredba primjenjuje se na genetske resurse i tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima na koje se primjenjuje zakonodavstvo ili regulatorni zahtjevi o pristupu i podjeli dobiti stranke Protokola iz Nagoye.

5.   Ništa u ovoj uredbi ne obvezuje državu članicu da pruži informacije za koje smatra da njihova objava šteti osnovnim interesima njezine sigurnosti.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove uredbe primjenjuju se definicije Konvencije i Protokola iz Nagoye, kao i sljedeće definicije:

1.

„genetski materijal” znači svaki materijal biljnog, životinjskog, mikrobnog ili drugog podrijetla koji sadrži funkcionalne jedinice nasljeđivanja;

2.

„genetski resursi” znači genetski materijal stvarne ili potencijalne vrijednosti;

3.

„pristup” znači pribavljanje genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima u stranci Protokola iz Nagoye;

4.

„korisnik” znači fizička ili pravna osoba koja koristi genetske resurse ili tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima;

5.

„korištenje genetskih resursa” znači provođenje istraživanja i razvoja na genetskom i/ili biokemijskom sastavu genetskih resursa, uključujući i primjenom biotehnologije kako je utvrđeno u članku 2. Konvencije;

6.

„uzajamno dogovoreni uvjeti” znači ugovorni dogovor sklopljen između osiguravatelja genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima i korisnika, a koji utvrđuje konkretne uvjete za poštenu i pravičnu podjelu dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima te koji također može uključivati dodatne uvjete i odredbe za takvo korištenje, kao i naknadne primjene i komercijalizaciju;

7.

„tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima” znači tradicionalno znanje koje posjeduje autohtona ili lokalna zajednica, a koje je relevantno za korištenje genetskih resursa i koje je kao takvo opisano u uzajamno dogovorenim uvjetima koji se primjenjuju pri korištenju genetskih resursa;

8.

„genetski resursi kojima se pristupa na nezakonit način” znači genetski resursi i tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima kojima se nije pristupilo u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima o pristupu i podjeli dobiti zemlje osiguravateljice koja je stranka Protokola iz Nagoye koja zahtijeva prethodni informirani pristanak;

9.

„zbirka” znači skup prikupljenih uzoraka genetskih resursa i povezanih informacija koje su prikupljene i pohranjene bilo u posjedu javnih ili privatnih subjekata;

10.

„udruženje korisnika” znači organizacija, uspostavljena u skladu sa zahtjevima države članice u kojoj se nalazi, a koja zastupa interese korisnika i koja je uključena u razvoj i nadgledanje najboljih praksi iz članka 8. ove uredbe;

11.

„međunarodno priznat certifikat o sukladnosti” znači dopuštenje ili jednakovrijedan dokument koji izdaje nadležno tijelo u skladu s člankom 6. stavkom 3. točkom (e) i člankom 13. stavkom 2. Protokola iz Nagoye u vrijeme pristupa kao dokaz da se genetskom resursu koji obuhvaća pristupilo u skladu s odlukom o odobrenju prethodnog informiranog pristanka i da su uspostavljeni uzajamno dogovoreni uvjeti za korisnika te korištenje navedeno u tom dokumentu, a koji je dostupan u Mehanizmu za razmjenu informacija o pristupu i podjeli dobiti uspostavljenom u skladu s člankom 14. stavkom 1. tog protokola.

POGLAVLJE II.

USKLAĐENOST KORISNIKA

Članak 4.

Obveze korisnika

1.   Korisnici postupaju s dužnom pažnjom kako bi se utvrdilo je li pristup korištenim genetskim resursima i tradicionalnom znanju povezanom s genetskim resursima bio u skladu s primjenjivim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima o pristupu i podjeli dobiti te jesu li dobiti pošteno i pravično podijeljene na osnovi uzajamno dogovorenih uvjeta, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima.

2.   Genetski resursi i tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima prenose se i koriste pod uzajamno dogovorenim uvjetima ako su potrebni u skladu s primjenjivim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima.

3.   Za potrebe stavka 1. korisnici traže, čuvaju i prenose budućim korisnicima:

(a)

međunarodno priznat certifikat o sukladnosti te informacije o sadržaju uzajamno dogovorenih uvjeta relevantnih za buduće korisnike; ili

(b)

ako međunarodno priznat certifikat o sukladnosti nije dostupan, informacije i relevantne dokumente o:

i.

datumu i mjestu pristupa genetskim resursima ili tradicionalnom znanju povezanom s genetskim resursima;

ii.

opisu genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s korištenim genetskim resursima;

iii.

izvoru iz kojeg su izravno dobiveni genetski resursi ili tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima te budućim korisnicima genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima;

iv.

postojanju ili nepostojanju prava i obveza u vezi s pristupom i podjelom dobiti, uključujući prava i obveze u vezi s budućim primjenama i komercijalizacijom;

v.

dopuštenjima za pristup, gdje je primjenjivo;

vi.

uzajamno dogovorenim uvjetima, uključujući mogućnosti podjele dobiti, prema potrebi.

4.   Smatra se da su korisnici koji pribavljaju biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu (PGRFA) u stranci Protokola iz Nagoye koja je utvrdila da će biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu u okviru njezina upravljanja i nadzora te u domeni javnosti, koji nisu navedeni u Prilogu I. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (ITPGRFA), također podlijegati uvjetima standardnog sporazuma o prijenosu materijala za svrhe navedene u ITPGRFA-u, udovoljili zahtjevima o dužnoj pažnji u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

5.   Kada su informacije kojima raspolažu nedostatne ili ako postoje nepouzdanosti o zakonitosti pristupa ili korištenja, korisnici pribavljaju dopuštenje za pristup ili jednakovrijedni dokument i uspostavljaju uzajamno dogovorene uvjete korištenja ili prekidaju korištenje.

6.   Korisnici zadržavaju informacije koje su relevantne za pristup i podjelu dobiti dvadeset godina nakon isteka razdoblja korištenja.

7.   Smatra se da su korisnici koji pribavljaju genetski resurs iz zbirke uključene u registar zbirki unutar Unije iz članka 5. stavka 1. postupali s dužnom pažnjom u pogledu traženja informacija navedenih u stavku 3. ovog članka.

8.   Korisnici koji pribavljaju genetski resurs za koji je utvrđeno da jest ili je utvrđeno da je vjerojatno uzrokujući patogen postojeće ili prijeteće izvanredne situacije u području javnog zdravlja od međunarodnog značaju, u smislu Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005.), ili ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju kako je definirana u Odluci br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9), radi pripremljenosti na izvanredne situacije u području javnog zdravlja u zemljama koje još nisu pogođene i odgovora u pogođenim zemljama, ispunjavaju obveze navedene u stavku 3. ili 5. ovog članka najkasnije:

(a)

mjesec dana nakon prestanka prijeteće ili postojeće prijetnje javnom zdravlju; ili

(b)

tri mjeseca nakon početka korištenja genetskih resursa,

što je god ranije.

Ako obveze navedene u stavku 3. ili 5. ovog članka nisu ispunjene do rokova utvrđenih u prvom podstavku točkama (a) i (b) ovog stavka, korištenje prestaje.

U slučaju zahtjeva za odobrenje stavljanja na tržište ili stavljanja na tržište proizvoda koji proizlaze iz korištenja tih genetskih resursa, obveze navedene u stavku 3. ili 5. primjenjuju se u potpunosti i bez odlaganja.

U nedostatku pravovremeno pribavljenog prethodnog informiranog pristanka i uspostavljenih uzajamno dogovorenih uvjeta te dok se ne postigne dogovor s dotičnom zemljom osiguravateljicom, korisnik neće tražiti nikakva isključiva prava ni na koji razvoj postignut putem upotrebe takvih patogena.

Specijalizirani međunarodni instrumenti za pristup i podjelu dobiti navedeni u članku 2. ostaju nepromijenjeni.

Članak 5.

Registar zbirki

1.   Komisija uspostavlja i održava registar zbirki unutar Unije („registar”). Komisija osigurava da se registar nalazi na internetu i da je lako dostupan korisnicima. Registar sadrži upućivanja na zbirke genetskih resursa ili dijelove tih zbirki za koje je utvrđeno da udovoljavaju kriterijima određenima u stavku 3.

2.   Država članica na zahtjev imatelja zbirke pod svojom nadležnošću razmatra uključenje te zbirke ili njezina dijela u registar. Nakon što provjeri udovoljava li predmetna zbirka ili njezin dio kriterijima određenima u stavku 3., država članica Komisiji bez nepotrebnog odlaganja priopćava naziv i pojedinosti za kontakt zbirke i njezina imatelja te vrstu dotične zbirke. Komisija bez odlaganja uključuje te informacije u registar.

3.   Kako bi se zbirka ili dio zbirke mogli uključiti u registar, zbirka dokazuje svoje mogućnosti u pogledu:

(a)

primjene standardiziranih postupaka za razmjenu uzoraka genetskih resursa i povezanih informacija s drugim zbirkama te za opskrbu trećih osoba uzorcima genetskih resursa i povezanim informacijama za njihovo korištenje, u skladu s Konvencijom i Protokolom iz Nagoye;

(b)

opskrbe trećih osoba genetskim resursima i povezanim informacijama za njihovo korištenje jedino uz dokumentaciju koja pruža dokaze o tome da se genetskim resursima i povezanim informacijama pristupilo u skladu s primjenjivim zakonodavstvom ili regulatornim zahtjevima o pristupu i podjeli dobiti i, kada je to primjenjivo, uzajamno dogovorenim uvjetima;

(c)

vođenja evidencije o svim uzorcima genetskih resursa i povezanim informacijama kojima opskrbljuje treće osobe za njihovo korištenje;

(d)

uspostavljanja ili korištenja jedinstvenih identifikatora, gdje je to moguće, za uzorke genetskih resursa kojima se opskrbljuje treće osobe; i

(e)

korištenja odgovarajućim instrumentom za praćenje i nadzor razmjene uzoraka genetskih resursa i povezanih informacija s drugim zbirkama.

4.   Države članice redovito provjeravaju udovoljava li svaka zbirka ili dio zbirke pod njihovom nadležnošću, koje su uključene u registar, kriterijima određenima u stavku 3.

Ako na temelju informacija pruženih na temelju stavka 3. postoji dokaz da zbirka ili dio zbirke uključeni u registar ne udovoljava kriterijima određenima u stavku 3., dotična država članica bez nepotrebnog odlaganja u dijalogu s dotičnim imateljem zbirke utvrđuje korektivne radnje ili mjere.

Država članica koja utvrdi da zbirka ili dio zbirke pod njezinom nadležnošću više ne udovoljava uvjetima iz stavka 3. o tome obavještava Komisiju bez nepotrebnog odlaganja.

Nakon što zaprimi tu informaciju, Komisija briše zbirku ili dio zbirke iz registra.

5.   Komisija donosi provedbene akte za uspostavu postupaka za provedbu stavaka od 1. do 4. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2.

Članak 6.

Nadležna tijela i kontaktna točka

1.   Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za primjenu ove uredbe. Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama svojih nadležnih tijela od datuma stupanja na snagu ove uredbe. Države članice bez nepotrebnog odlaganja priopćavaju Komisiji svaku promjenu naziva ili adrese nadležnih tijela.

2.   Komisija objavljuje popis nadležnih tijela država članica, uključujući objavu na internetu. Komisija ažurira popis.

3.   Komisija određuje kontaktnu točku za pristup i podjelu dobiti odgovornu za suradnju s Tajništvom Konvencije u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom uredbom.

4.   Komisija osigurava da tijela Unije uspostavljena Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 (10) doprinose postizanju ciljeva ove uredbe.

Članak 7.

Praćenje usklađenosti korisnika

1.   Države članice i Komisija od svih primatelja novčanih sredstava za javna istraživanja koja uključuju korištenje genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima traže izjavu da postupaju s dužnom pažnjom u skladu s člankom 4.

2.   U fazi konačnog razvoja proizvoda koji je razvijen putem korištenja genetskih resursa ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima, korisnici izjavljuju nadležnim tijelima uspostavljenima prema članku 6. stavku 1. da su ispunili obveze iz članka 4. te istodobno dostavljaju:

(a)

relevantne informacije iz međunarodno priznatog certifikata o sukladnosti; ili

(b)

povezane informacije kako je navedeno u članku 4. stavku 3. točki (b) podtočkama od i. do v. i članku 4. stavku 5., uključujući informacije da su uspostavljeni uzajamno dogovoreni uvjeti, prema potrebi.

Korisnici na zahtjev dodatno pružaju dokaze nadležnom tijelu.

3.   Nadležna tijela dostavljaju informacije primljene na temelju stavaka 1. i 2. ovog članka Mehanizmu za razmjenu informacija o pristupu i podjeli dobiti koji je uspostavljen na temelju članka 14. stavka 1. Protokola iz Nagoye, Komisiji i, prema potrebi, nadležnim nacionalnim tijelima iz članka 13. stavka 2. Protokola iz Nagoye.

4.   Nadležna tijela surađuju s Mehanizmom za razmjenu informacija o pristupu i podjeli dobiti kako bi se osigurala razmjena informacija navedenih u članku 17. stavku 2. Protokola iz Nagoye za praćenje usklađenosti korisnika.

5.   Nadležna tijela uzimaju u obzir poštovanje povjerljivosti trgovačkih ili industrijskih informacija ako je ta povjerljivost predviđena pravom Unije ili nacionalnim pravom radi zaštite legitimnih ekonomskih interesa, posebno u vezi s označavanjem genetskih resursa i korištenja.

6.   Komisija donosi provedbene akte za uspostavu postupaka za provedbu stavaka 1., 2. i 3. ovog članka. U tim provedbenim aktima Komisija određuje fazu konačnog razvijanja proizvoda kako bi se utvrdila konačna faza korištenja u različitim sektorima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2.

Članak 8.

Najbolje prakse

1.   Udruženja korisnika ili druge zainteresirane strane mogu podnijeti zahtjev Komisiji da prizna kao najbolju praksu kombinaciju postupaka, instrumenata ili mehanizama, koje to udruženje ili druge zainteresirane strane razvijaju i nadgledaju, u skladu sa zahtjevima ove uredbe. Uz zahtjev se prilažu dokazi i popratne informacije.

2.   Komisija priznaje praksu kao najbolju praksu u slučaju kada, na osnovi dokaza i informacija pruženih na temelju stavka 1. ovog članka, utvrdi da konkretna kombinacija postupaka, instrumenata ili mehanizama, kada je korisnik učinkovito provodi, omogućuje da taj korisnik ispunjava svoje obveze utvrđene člancima 4. i 7.

3.   Udruženje korisnika ili druge zainteresirane strane priopćavaju Komisiji svaku promjenu ili dopunu najbolje prakse koja je priznata u skladu sa stavkom 2.

4.   Ako dokazi ukazuju na to da korisnici u provedbi najbolje prakse opetovano ili značajno ne ispunjavaju svoje obveze u skladu s ovom uredbom, Komisija u suradnji s relevantnim udruženjem korisnika ili drugim zainteresiranim strankama ispituje ukazuju li ti slučajevi na moguće nedostatke u najboljoj praksi.

5.   Komisija povlači svoje priznavanje najbolje prakse kada utvrdi da promjene najbolje prakse ugrožavaju mogućnost korisnika da ispunjava svoje obveze na temelju članaka 4. i 7. ili kada se opetovani ili značajni slučajevi neusklađenosti korisnika odnose na nedostatke u najboljim praksama.

6.   Komisija uspostavlja registar priznate najbolje prakse u internetskom obliku te ga redovito ažurira. Taj registar u jednom odjeljku sadrži popis najboljih praksi koje je priznala Komisija u skladu sa stavkom 2. ovog članka, a u drugom odjeljku popis najboljih praksi koje su usvojene na temelju članka 20. stavka 2. Protokola iz Nagoye.

7.   Komisija donosi provedbene akte za uspostavu postupaka za provedbu stavaka od 1. do 5. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2.

Članak 9.

Provjere usklađenosti korisnika

1.   Nadležna tijela iz članka 6. stavka 1. vrše provjere kako bi ispitala ispunjavaju li korisnici svoje obveze na temelju članaka 4. i 7., uzimajući u obzir da provedba najboljih praksi od strane korisnika u odnosu na pristup i podjelu dobiti priznatih na temelju članka 8. stavka 2. ove uredbe ili na temelju članka 20. stavka 2. Protokola iz Nagoye može smanjiti rizik od neusklađenosti korisnika.

2.   Države članice osiguravaju da su provjere koje se provode na temelju stavka 1. učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te da otkrivaju slučajeve neusklađenosti korisnika s ovom uredbom.

3.   Provjere iz stavka 1. provode se:

(a)

u skladu s planom koji se povremeno preispituje i koji se razvija korištenjem pristupa koji se temelji na riziku;

(b)

kada nadležno tijelo posjeduje relevantne informacije, uključujući i one utemeljene na potkrijepljenim sumnjama trećih strana, o neusklađenosti korisnika s ovom uredbom. Posebna pozornost posvećuje se takvim sumnjama koje su izrazile zemlje osiguravateljice.

4.   Provjere iz stavka 1. ovog članka mogu uključivati ispitivanje:

(a)

mjera koje poduzima korisnik radi postupanja s dužnom pažnjom u skladu s člankom 4.;

(b)

dokumentacije i evidencija koje dokazuju da je postupano s dužnom pažnjom u skladu s člankom 4. u odnosu na konkretne aktivnosti korištenja;

(c)

instanci kod kojih je korisnik bio obvezan podnijeti prijave u skladu s člankom 7.

Prema potrebi, mogu se izvršavati i provjere na licu mjesta.

5.   Korisnici nude svu pomoć potrebnu za olakšavanje vršenja provjera iz stavka 1.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 11., u slučaju uočenih nedostataka nakon provjera iz stavka 1. ovog članka, nadležno tijelo izdaje obavijest o korektivnim radnjama ili mjerama koje korisnik treba poduzeti.

Ovisno o vrsti nedostataka, države članice mogu odmah poduzeti i privremene mjere.

Članak 10.

Evidencije provjera

1.   Nadležna tijela najmanje pet godina vode evidenciju o provjerama iz članka 9. stavka 1., koja osobito pokazuje prirodu i rezultat tih provjera te evidenciju o svim poduzetim korektivnim radnjama i mjerama u skladu s člankom 9. stavkom 6.

2.   Informacije iz stavka 1. stavljaju se na raspolaganje u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.

Članak 11.

Sankcije

1.   Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivim u slučaju kršenja članaka 4. i 7. i poduzimaju sve potrebne mjere za osiguranje njihove provedbe.

2.   Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

3.   Do 11. lipnja 2015. države članice Komisiji priopćuju odredbe iz stavka 1. te sve naknadne izmjene tih pravila bez odlaganja.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Suradnja

Nadležna tijela iz članka 6. stavka 1.:

(a)

surađuju međusobno i s Komisijom kako bi se osigurala usklađenost korisnika s ovom uredbom;

(b)

savjetuju se, prema potrebi, s dionicima o provedbi Protokola iz Nagoye i ove uredbe;

(c)

surađuju s nadležnim nacionalnim tijelima iz članka 13. stavka 2. Protokola iz Nagoye kako bi se osigurala usklađenost korisnika s ovom uredbom;

(d)

obavješćuju nadležna tijela drugih država članica i Komisiju o svim ozbiljnim nedostacima, uočenim tijekom provjera iz članka 9. stavka 1., i o vrstama sankcija koje se izriču u skladu s člankom 11.;

(e)

razmjenjuju informacije o organizaciji svojih sustava provjera za praćenje usklađenosti korisnika s ovom uredbom.

Članak 13.

Dopunske mjere

Komisija i države članice, prema potrebi:

(a)

promiču i potiču aktivnosti informiranja, podizanja svijesti i osposobljavanja kako bi pomogle dionicima i zainteresiranim stranama da razumiju svoje obveze koje proizlaze iz provedbe ove uredbe i relevantnih odredaba Konvencije i Protokola iz Nagoye u Uniji;

(b)

potiču razvoj sektorskih kodeksa ponašanja, modela ugovornih klauzula, smjernica i najbolje prakse, posebno kada bi to pogodovalo znanstvenim, sveučilišnim i nekomercijalnim istraživačima te malim i srednjim poduzećima;

(c)

promiču razvoj i upotrebu isplativih komunikacijskih instrumenata i sustava radi pružanja potpore zbirkama i korisnicima u pogledu praćenja i nadzora korištenja genetskih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima;

(d)

pružaju korisnicima tehničke i druge smjernice, uzimajući u obzir situaciju znanstvenih, sveučilišnih i nekomercijalnih istraživača te malih i srednjih poduzeća, kako bi se olakšala usklađenost sa zahtjevima ove uredbe;

(e)

potiču korisnike i osiguravatelje na usmjeravanje dobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih resursa prema očuvanju biološke raznolikosti i održivoj upotrebi njezinih komponenata u skladu s odredbama Konvencije;

(f)

promiču mjere za potporu zbirkama koje doprinose očuvanju biološke i kulturne raznolikosti.

Članak 14.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Taj odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Ako odbor ne dostavi mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 15.

Savjetodavni forum

Komisija osigurava ravnomjerno sudjelovanje predstavnika država članica i drugih zainteresiranih strana u pitanjima vezanim uz provedbu ove uredbe. Oni se sastaju na savjetodavnom forumu. Komisija utvrđuje poslovnik tog savjetodavnog foruma.

Članak 16.

Izvješća i preispitivanje

1.   Osim ako je određen alternativni interval za izvješća iz članka 29. Protokola iz Nagoye, države članice Komisiji podnose izvješće o primjeni ove uredbe do 11. lipnja 2017., a nakon toga svakih pet godina.

2.   Najkasnije godinu dana nakon vremenskog roka za podnošenje izvješća iz stavka 1., Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o primjeni ove uredbe, uključujući prvu ocjenu učinkovitosti ove uredbe.

3.   Svakih deset godina od svog prvog izvješća Komisija, na osnovi izvještavanja i iskustava u vezi s primjenom ove uredbe, preispituje njezino funkcioniranje i učinkovitost u ispunjavanju ciljeva Protokola iz Nagoye. Prilikom preispitivanja Komisija posebno razmatra administrativne posljedice za institucije koje provode javna istraživanja, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća i posebne sektore. Razmatra i potrebu da se preispita provedba odredaba ove uredbe s obzirom na događaje u drugim relevantnim međunarodnim organizacijama.

4.   Komisija izvješćuje Konferenciju stranaka Konvencije, koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Nagoye, o mjerama koje je Unija poduzela radi provedbe mjera usklađivanja s Protokolom iz Nagoye.

Članak 17.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Što je prije moguće nakon polaganja instrumenta Unije za prihvaćanje Protokola iz Nagoye, Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje obavijest u kojoj se navodi datum stupanja na snagu Protokola iz Nagoye za Uniju. Ova se uredba primjenjuje od tog datuma.

3.   Članci 4., 7. i 9. ove uredbe primjenjuju se godinu dana nakon dana stupanja na snagu Protokola iz Nagoye za Uniju.

Ova je uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 161, 6.6.2013., str. 73.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(3)  Odluka Vijeća 93/626/EEZ od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(4)  Prilog I. dokumentu UNEP/CBD/COP/DEC/X/1 od 29. listopada 2010.

(5)  Odluka Vijeća 2014/283/EU od 14. travnja 2014. o sklapanju u ime Europske unije, Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti, koja proizlazi iz njihova korištenja, uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Vidi stranicu 231 ovog Službenog lista).

(6)  Odluka Vijeća 2004/869/EZ od 24. veljače 2004. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (SL L 378, 23.12.2004., str. 1.).

(7)  Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).

(8)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(9)  Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).

(10)  Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).


20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/72


UREDBA (EU) br. 512/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Iz kombiniranih odredaba članka 14. Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i članka 2. Uredbe (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) proizlazi da Agencija za europski GNSS („Agencija”) treba osigurati sigurnosnu akreditaciju europskih sustava satelitske navigacije („sustavi”) i u tu svrhu započeti i pratiti provedbu sigurnosnih postupaka te provođenja sigurnosnih revizija.

(2)

Sustavi su definirani u članku 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013. To su složeni sustavi i njihova uspostava i rad uključuju mnoge dionike s različitim ulogama. U ovom kontekstu od iznimne je važnosti da klasificiranim podacima EU-a rukuju i da ih štite svi dionici uključeni u provedbu programa Galileo i EGNOS („programi”) u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima navedenim u sigurnosnim pravilima Komisije i Vijeća u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a te da se članak 17. Uredbe (EU) br. 1285/2013, koji jamči jednaku razinu zaštite klasificiranih podataka EU-a, primjenjuje, prema potrebi, na sve dionike uključene u provedbu programâ.

(3)

Dionici koji sudjeluju u procesu sigurnosne akreditacije i koji su njime zahvaćeni jesu države članice, Komisija, relevantne agencije Unije i Europska svemirska agencija (ESA) te sudionici uključeni u Zajedničku akciju Vijeća 2004/552/ZVSP (5).

(4)

S obzirom na specifičnost i složenost sustavâ, različita tijela uključena u njihovu provedbu i raznolikost potencijalnih korisnika, sigurnosnu akreditaciju trebalo bi olakšati kroz odgovarajuće savjetovanje sa svim relevantnim stranama kao što su nacionalna tijela država članica i trećih zemalja koja upravljaju mrežama povezanim sa sustavom uspostavljenim u okviru programa Galileo za pružanje javne regulirane usluge (PRS), ostala relevantna nadležna tijela država članica, ESA ili, ako je predviđeno međunarodnim sporazumom, treće zemlje koje su domaćini zemaljskih postaja sustavâ.

(5)

Kako bi se omogućilo pravilno izvršavanje zadaća povezanih sa sigurnosnom akreditacijom, od najveće je važnosti da Komisija osigura sve relevantne podatke potrebne za izvršavanje tih zadaća. Također je važno uskladiti aktivnosti sigurnosne akreditacije s radom tijela odgovornih za upravljanje programima u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013 i drugim subjektima odgovornima za provedbu sigurnosnih odredaba.

(6)

Pristup procjene rizika i upravljanja rizicima koji će se primjenjivati trebao bi slijediti najbolju praksu. Trebao bi uključivati primjenu sigurnosnih mjera u skladu s konceptom dubinske obrane. Trebao bi uzeti u obzir mogućnost ostvarenja rizika ili neželjenog događaja. Također bi trebao biti razmjeran, prikladan i isplativ, uzimajući u obzir trošak provedbe mjera za smanjenje rizika u usporedbi s naknadnim poboljšanjem sigurnosti. Cilj je dubinske obrane poboljšanje sigurnosti sustavâ provedbom tehničkih i netehničkih sigurnosnih mjera organiziranih kao višestruki slojevi obrane.

(7)

Razvoj, uključujući relevantne povezane istraživačke aktivnosti, i proizvodnja PRS prijemnika i PRS sigurnosnih modula sačinjavaju posebno osjetljive aktivnosti. Stoga je od iznimne važnosti da se uspostave postupci za ovlaštenje proizvođača PRS prijemnika i PRS sigurnosnih modula.

(8)

Nadalje, s obzirom na potencijalno veliki broj mreža i opreme povezane sa sustavom uspostavljenim u sklopu programa Galileo, posebno za upotrebu PRS-a, trebalo bi definirati načela sigurnosne akreditacije tih mreža i opreme u sklopu strategije sigurnosne akreditacije kako bi se osigurala homogenost akreditacije ne zadirući u nadležnost nacionalnih tijela država članica nadležnih za sigurnosna pitanja. Primjena tih načela omogućila bi dosljedno upravljanje rizikom i smanjila bi potrebu za većim opsegom ublažavajućih aktivnosti na razini sustava, što bi imalo negativan učinak na troškove, raspored, izvedbu i pružanje usluga.

(9)

Proizvode i mjere koji štite od elektromagnetnog zračenja (tj. od elektroničkog prisluškivanja) i kriptografskih proizvoda korištenih za pružanje sigurnosti za sustave trebala bi procjenjivati i odobravati nacionalna tijela nadležna za sigurnosna pitanja zemlje gdje poduzeće koje proizvodi takve proizvode ima poslovni nastan. U vezi s kriptografskim proizvodima tu procjenu i odobrenje trebalo bi dopuniti u skladu s načelima navedenima u Prilogu IV. točkama od 26. do 30. Odluke Vijeća 2013/488/EU (6). Tijelo odgovorno za sigurnosnu akreditaciju sustavâ trebalo bi poticati odabir tih odobrenih proizvoda uzimajući u obzir sveukupne sigurnosne zahtjeve sustavâ.

(10)

U Uredbi (EU) br. 912/2010, a posebno u njezinom poglavlju III., izričito se utvrđuju uvjeti na temelju kojih Agencija mora izvršavati svoje zadaće povezane sa sigurnosnom akreditacijom sustavâ. Posebno se utvrđuje da se odluke o sigurnosnoj akreditaciji moraju donositi neovisno o Komisiji i tijelima odgovornim za provedbu programâ te da bi nadležno tijelo za sigurnosnu akreditaciju sustavâ trebalo biti nezavisno tijelo u okviru Agencije koje samostalno donosi odluke.

(11)

U skladu s tim načelom, Uredbom (EU) br. 912/2010 uspostavlja se Odbor za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava („Odbor za sigurnosnu akreditaciju”) koji, uz upravni odbor i izvršnog direktora, predstavlja jedno od triju tijela Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju izvršava zadaće dodijeljene Agenciji u vezi sa sigurnosnom akreditacijom te ima ovlasti donositi odluke o sigurnosnoj akreditaciji u ime Agencije. Trebao bi usvojiti svoj poslovnik i imenovati predsjednika.

(12)

S obzirom na to da Komisija, u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013 treba osigurati sigurnost programâ uključujući sigurnost sustava i njihovog funkcioniranja, aktivnosti Odbora za sigurnosnu akreditaciju trebale bi biti ograničene na aktivnosti sigurnosne akreditacije sustavâ i ne bi trebale dovoditi u pitanje zadaće i odgovornosti Komisije. Ovo bi se trebalo primjenjivati posebno u odnosu na zadaće i odgovornosti Komisije prema članku 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članku 8. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7), uključujući usvajanje bilo kakvog dokumenta povezanog sa sigurnošću putem delegiranog akta, provedbenog akta ili na neki drugi način u skladu s tim člancima. Ne dovodeći u pitanje te zadaće i odgovornosti Komisije, u svjetlu svojeg određenog stručnog znanja, Odbor za sigurnosnu akreditaciju bi, međutim, trebao imati pravo, unutar svoje nadležnosti, savjetovati Komisiju o izradi nacrta tekstova za akte navedene u tim člancima.

(13)

Također bi trebalo osigurati da se aktivnosti povezane sa sigurnosnom akreditacijom provode ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti i posebna prava država članica u pogledu sigurnosne akreditacije.

(14)

Što se tiče sigurnosti, pojmovi „revizije” i „ispitivanja” mogu uključivati sigurnosne procjene, inspekcije, preglede, revizije i ispitivanja.

(15)

Kako bi mogao djelotvorno i učinkovito provoditi sve svoje aktivnosti, Odbor za sigurnosnu akreditaciju trebao bi moći osnovati odgovarajuća podređena tijela koja djeluju u skladu s njegovim uputama. Trebao bi posebno osnovati povjerenstvo koje će mu pomagati u pripremi odluka.

(16)

Trebalo bi osnovati skupinu stručnjaka iz država članica pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju kako bi izvršavala zadaće tijela za distribuciju kriptomaterijala (CDA) u pogledu upravljanja kriptografskim materijalom EU-a. Tu bi skupinu trebalo osnovati privremeno kako bi se osigurao kontinuitet upravljanja stavkama sigurnosti komunikacija tijekom faze uvođenja programa Galileo. Održivo rješenje za provedbu takvih operativnih zadaća trebalo bi primijeniti na dulji rok kad sustav uspostavljen u okviru programa Galileo postane potpuno operativan.

(17)

Uredbom (EU) br. 1285/2013 definiraju se sporazumi o javnom upravljanju za programe u razdoblju od 2014. do 2020. Njome se Komisiji dodjeljuje sveukupna odgovornost za programe. Pored toga, njome se proširuje opseg zadaća povjerenih Agenciji te se posebno osigurava važna uloga Agencije u iskorištavanju sustava i maksimiziranju njihovih društveno-gospodarskih koristi.

(18)

U tom novom kontekstu bitno je osigurati da Odbor za sigurnosnu akreditaciju može potpuno neovisno izvršavati zadaće koje su mu povjerene, posebno u pogledu ostalih tijela i aktivnosti Agencije, te da može izbjegavati eventualne sukobe interesa. Stoga je važno unutar same Agencije dodatno razdvojiti aktivnosti povezane sa sigurnosnom akreditacijom od ostalih aktivnosti, poput upravljanja Centrom za praćenje sigurnosti Galileo, doprinosa komercijalizaciji sustavâ i bilo koje druge aktivnosti koju Komisija delegiranjem može povjeriti Agenciji, a posebno one povezane s iskorištavanjem sustavâ. U tu svrhu Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom trebali bi obavljati svoj rad na način kojim se osigurava autonomija i neovisnost u odnosu na ostale aktivnosti Agencije. U okviru Agencije trebalo bi uspostaviti opipljivu i djelotvornu strukturnu podjelu različitih aktivnosti i to do 1. siječnja 2014. Interna pravila Agencije o osoblju trebala bi također osigurati autonomiju i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje provodi ostale aktivnosti Agencije.

(19)

Uredbu (EU) br. 912/2010 stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se povećali neovisnost i ovlasti Odbora za sigurnosnu akreditaciju i njegova predsjednika, te u širim okvirima kako bi se ta neovisnost i te ovlasti uskladili s neovisnošću i ovlastima upravnog odbora odnosno izvršnog direktora Agencije, uz istodobno ispunjavanje uvjeta za suradnju između različitih tijela Agencije.

(20)

Prilikom imenovanja članova odbora i izbora njihovih predsjednika i zamjenika predsjednika trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir uravnoteženu zastupljenost spolova. Nadalje, trebalo bi također uzeti u obzir relevantne upravljačke, administrativne i proračunske vještine.

(21)

Odbor za sigurnosnu akreditaciju, a ne upravni odbor, trebao bi pripremati i odobravati dio programâ rada Agencije u kojima se opisuju operativne aktivnosti povezane sa sigurnosnom akreditacijom sustavâ, kao i dio godišnjeg izvješća povezanog s aktivnostima i izgledima Agencije, imajući u vidu aktivnosti sigurnosne akreditacije sustavâ. On bi ih trebao pravodobno podnositi upravnom odboru za uvrštenje u program rada i godišnje izvješće Agencije. Također bi trebao izvršavati stegovne ovlasti nad svojim predsjednikom.

(22)

Poželjno je dodijeliti ulogu povezanu s aktivnostima sigurnosne akreditacije predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju usporedivu s onom izvršnog direktora za aktivnosti Agencije. Stoga bi, uz funkciju zastupanja Agencije, već navedenu u Uredbi (EU) br. 912/2010, predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju trebao upravljati aktivnostima sigurnosne akreditacije pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju te osigurati provedbu dijela programa rada Agencije povezanih s akreditacijom. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju trebao bi također podnijeti i izvješće o izvršavanju zadaća Odbora za sigurnosnu akreditaciju te dati izjavu pred njima.

(23)

Trebalo bi uspostaviti odgovarajuće postupke za slučaj da upravni odbor ne odobri programe rada Agencije kako bi se osiguralo da proces sigurnosne akreditacije nije zahvaćen i da se može provoditi bez prekida.

(24)

Imajući u vidu uključenost određenog broja trećih zemalja i potencijalnu uključenost međunarodnih organizacija u programe, uključujući sigurnosna pitanja, trebalo bi donijeti izričitu odredbu za predstavnike međunarodnih organizacija i trećih zemalja, posebno Švicarske s kojom je potrebno sklopiti sporazum o suradnji (8), kako bi, iznimno i pod određenim uvjetima, mogli sudjelovati u radu Odbora za sigurnosnu akreditaciju. Takve bi uvjete trebalo navesti u međunarodnom sporazumu u skladu s člankom 218. UFEU-a koji se treba sklopiti s Unijom, uzimajući u obzir sigurnosna pitanja i, posebice, zaštitu klasificiranih podataka EU-a. Sporazum o suradnji u području satelitske navigacije između Europske unije i njezinih država članica i Kraljevine Norveške (9) kao i protokoli 31. i 37. uz Sporazum o EGP-u već pružaju okvir za sudjelovanje Norveške. S obzirom na posebno stručno znanje Odbora za sigurnosnu akreditaciju, trebalo biti moguće savjetovati se s njim prije ili tijekom pregovora o takvim međunarodnim sporazumima, u okviru njegove nadležnosti.

(25)

Uredbu (EU) br. 912/2010 trebalo bi uskladiti s načelima sadržanima u zajedničkom pristupu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije decentraliziranim agencijama, koji su te tri institucije usvojile redoslijedom navođenja 5. srpnja, 26. lipnja i 12. lipnja 2012., posebno u pogledu pravila usvajanja odluka upravnog odbora, mandata članova upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju te njihovih predsjednika, postojanja višegodišnjeg programa rada, ovlasti upravnog odbora povezanih s upravljanjem osobljem, procjenom i revizijom te uredbe, suzbijanja sukoba interesa i upravljanja njima te rukovanja neklasificiranim, ali osjetljivim informacijama. Proces donošenja višegodišnjeg programa rada trebalo bi provoditi u potpunom skladu s načelima iskrene suradnje i uzimajući u obzir vremenska ograničenja povezana s takvim programom rada.

(26)

U pogledu sprečavanja i upravljanja sukobima interesa, nužno je da Agencija stekne i održava reputaciju nepristranosti, cjelovitosti i visokih profesionalnih standarda. Nikada ne bi smio postojati opravdan razlog za sumnju da na odluke utječu interesi koji su u sukobu s ulogom Agencije kao tijela koje služi Uniji kao cjelini ili privatni interesi ili opredjeljenja bilo kojeg člana osoblja Agencije, bilo kojeg upućenog nacionalnog stručnjaka ili promatrača ili bilo kojeg člana upravnog odbora ili Odbora za sigurnosnu akreditaciju koji bi stvorili, ili imaju potencijal stvoriti, sukob s pravilnim obavljanjem službenih dužnosti dotične osobe. Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju trebali bi stoga donijeti sveobuhvatna pravila o sukobu interesa koja pokrivaju cijelu Agenciju. Ta bi pravila trebala uzeti u obzir preporuke koje je izdao Revizorski sud u svom posebnom izvješću br. 15 iz 2012. godine koje je pripremljeno na zahtjev Europskog parlamenta, kao i potrebu za izbjegavanjem sukoba interesa između članova upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

(27)

Kako bi se osiguralo transparentno poslovanje Agencije, njezin bi poslovnik trebalo objaviti. Međutim, određene bi javne i privatne interese trebalo iznimno zaštititi. Kako bi se osigurao neometan rad programâ, višegodišnji i godišnji programi rada te godišnje izvješće trebali bi biti što detaljniji. Slijedom toga, oni bi mogli sadržavati materijal koji je osjetljiv sa stajališta sigurnosti ili ugovornih odnosa. Stoga bi bilo primjereno objaviti samo sažetak tih dokumenata. U interesu transparentnosti ti bi sažeci svejedno trebali biti što potpuniji.

(28)

Također bi trebalo naglasiti da bi programi rada Agencije trebali biti uspostavljeni na temelju procesa upravljanja izvedbom, uključujući pokazatelje uspješnosti, za djelotvornu i učinkovitu procjenu ostvarenih rezultata.

(29)

Programi rada Agencije trebali bi također sadržavati programiranje resursa, uključujući ljudske i financijske resurse dodijeljene svakoj aktivnosti te uzimajući u obzir činjenicu da bi izdatke povezane s novim kadrovskim zahtjevima Agencije trebalo djelomično poravnati odgovarajućim smanjenjem broja radnih mjesta u planu radnih mjesta Komisije za isto razdoblje, to jest od 2014. do 2020.

(30)

Ne dovodeći u pitanje političku odluku o sjedištima agencija Unije, poželjnost geografske rasprostranjenosti i ciljeve koje su države članice postavile u pogledu sjedišta novih agencija, kako je sadržano u zaključcima predstavnika država članica koji su se sastali na razini čelnika država ili vlada u Bruxellesu 13. prosinca 2003., te kako se podsjeća u zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2008., trebalo bi uzeti u obzir objektivne kriterije u procesu donošenja odluke za odabir mjesta za lokalne urede Agencije. Ti kriteriji uključuju: dostupnost prostorija, postojanje odgovarajuće obrazovne infrastrukture za djecu članova osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka, pristup tržištu rada, sustavu socijalnog osiguranja i zdravstvenoj zaštiti za obitelji članova osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka, kao i troškove provedbe i operativne troškove.

(31)

Države domaćini trebale bi kroz posebne sporazume osigurati potrebne uvjete za neometano djelovanje Agencije kao što je odgovarajuća obrazovna i prometna infrastruktura.

(32)

Odlukom 2010/803/EU (10) predstavnici vlada država članica odlučili su da će sjedište Agencije biti u Pragu. Sporazum između Češke Republike kao zemlje domaćina i Agencije sklopljen je 16. prosinca 2011., a stupio je na snagu 9. kolovoza 2012. Smatra se da taj sporazum o zemlji domaćinu i ostali posebni dogovori ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EU) br. 912/2010.

(33)

Financijski interesi Unije trebaju se štititi koristeći se razmjernim mjerama kroz cijeli ciklus rashoda, posebno kroz suzbijanje i otkrivanje nepravilnosti, provedbu pregleda, povrat izgubljenih, nepotrebno isplaćenih sredstava, odnosno onih kojima se loše upravljalo te, prema potrebi, primjenjujući sankcije.

(34)

Uzimajući u obzir da članak 8. Uredbe (EU) br. 1285/2013 omogućuje državama članicama ulaganje dodatnih sredstava kako bi se financirali pojedini elementi programa, Agenciji bi trebalo dozvoliti dodjelu ugovora zajedno s državama članicama kada je to prikladno za izvršavanje njezinih zadaća.

(35)

Agencija bi trebala primjenjivati pravila Komisije u pogledu sigurnosti klasificiranih podataka EU-a. Također bi trebala moći odrediti pravila za rukovanje neklasificiranim, ali osjetljivim podacima. Ta bi se pravila trebala primjenjivati samo na rukovanje takvim podacima od strane Agencije. Neklasificirani, ali osjetljivi podaci su podaci ili materijali koje bi Agencija trebala štititi zbog pravnih obveza određenih u Ugovorima i/ili zbog njihove osjetljivosti. To uključuje, ali nije ograničeno na, podatke ili materijale obuhvaćene obvezom poslovne tajne kako je navedeno u članku 339. UFEU-a, podatke povezane s pitanjima iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11) ili podatke iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(36)

Uredbu (EU) br. 912/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 912/2010 mijenja se kako slijedi:

1.

Članci od 2. do 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 2.

Zadaće

Zadaće Agencije navedene su u članku 14. Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

Članak 3.

Tijela

1.   Tijela Agencije su:

(a)

upravni odbor;

(b)

izvršni direktor;

(c)

Odbor za sigurnosnu akreditaciju za europske GNSS sustave (‚Odbor za sigurnosnu akreditaciju’).

2.   Tijela Agencije izvršavaju svoje zadaće kako je navedeno u članku 6., 8. odnosno 11.

3.   Upravni odbor i izvršni direktor te Odbor za sigurnosnu akreditaciju i njegov predsjednik surađuju kako bi osigurali rad Agencije i koordinaciju njenih tijela u skladu s postupcima određenima internim pravilima Agencije, poput poslovnika upravnog odbora, poslovnika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijskih pravila primjenjivih na Agenciju, provedbenih pravila za status osoblja i pravila kojima se utvrđuje pristup dokumentima.

Članak 4.

Pravni status, lokalni uredi

1.   Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj od država članica Agencija uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju prava. Ona može posebno kupovati ili raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom i biti stranka u pravnom postupku.

3.   Agencija može odlučiti uspostaviti lokalne urede u državama članicama, podložno njihovu pristanku, ili u trećim zemljama koje sudjeluju u radu Agencije, u skladu s člankom 23.

4.   Izbor lokacije tih ureda donosi se na osnovi objektivnih kriterija definiranih kako bi se osigurao neometani rad Agencije.

Odredbe povezane s uspostavom i radom Agencije u državama članicama domaćinima i u trećim zemljama domaćinima te one povezane s olakšicama koje potonje dodjeljuju izvršnom direktoru, članovima upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju te osoblju Agencije i članovima njihovih obitelji, predmet su posebnih dogovora koje Agencija sklapa s tim državama članicama odnosno zemljama. Te posebne dogovore potvrđuje upravni odbor.

5.   Države članice domaćini i treće zemlje domaćini posebnim dogovorima iz stavka 4. osiguravaju potrebne uvjete za neometano djelovanje Agencije.

6.   Podložno članku 11.a stavku 1. točki (f), Agenciju zastupa izvršni direktor.

Članak 5.

Upravni odbor

1.   Uspostavlja se upravni odbor kako bi izvršavao zadaće navedene u članku 6.

2.   Upravni odbor sastoji se od:

(a)

jednog predstavnika kojeg imenuje svaka država članica;

(b)

četiriju predstavnika koje imenuje Komisija;

(c)

jednog predstavnika bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament.

Članovi upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju imenuju se na temelju njihovog stupnja relevantnog iskustva i stručnog znanja.

Mandat članova upravnog odbora traje četiri godine i može se produljiti jednom. Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u upravnom odboru.

Predsjednik ili zamjenik predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, predstavnik visokog povjerenika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (‚VP’) te predstavnik Europske svemirske agencije (‚ESA’) pozivaju se prisustvovati sastancima upravnog odbora kao promatrači, prema uvjetima određenima poslovnikom upravnog odbora.

3.   Prema potrebi, sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tog sudjelovanja uspostavljaju se u sporazumima iz članka 23. stavka 1. i u skladu su s poslovnikom upravnog odbora.

4.   Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika iz redova svojih članova. Zamjenik predsjednika automatski zauzima mjesto predsjednika kada je predsjednik spriječen u obavljanju svojih dužnosti. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje dvije godine, može se produljiti jednom, a istječe kada ta osoba prestane biti član upravnog odbora.

Upravni odbor ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu.

5.   Sastanke upravnog odbora saziva predsjednik.

Izvršni direktor uobičajeno sudjeluje u raspravama, osim ako predsjednik odluči drukčije.

Upravni odbor održava redovite sastanke dva puta godišnje. Osim toga sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

Upravni odbor može pozvati bilo koju osobu čije mišljenje je od interesa da sudjeluje u sastancima kao promatrač. Članovima upravnog odbora mogu, podložno njegovu poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Agencija pruža upravnom odboru usluge tajništva.

6.   Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, upravni odbor donosi odluke apsolutnom većinom svojih članova koji glasuju.

Potrebna je dvotrećinska većina svih članova koji glasuju za izbor i razrješenje dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog odbora kako je navedeno u stavku 4. te za donošenje proračuna i programâ rada.

7.   Svaki predstavnik države članice i Komisije ima jedan glas. Izvršni direktor ne glasuje. Odluke na temelju članka 6. stavka 2. točaka (a) i (b) te članka 6. stavka 5., osim za pitanja obuhvaćena poglavljem III., ne donose se bez glasa predstavnika Komisije.

Poslovnikom upravnog odbora određuje se detaljnije uređenje glasovanja, posebno uvjeti pod kojima jedan član može djelovati u ime drugoga.

Članak 6.

Zadaće upravnog odbora

1.   Upravni odbor osigurava da Agencija izvršava zadaće koje su joj dodijeljene na temelju ove Uredbe, te u tu svrhu donosi sve potrebne odluke, ne dovodeći u pitanje nadležnosti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti iz poglavlja III.

2.   Upravni odbor također:

(a)

do 30. lipnja prve godine višegodišnjeg financijskog okvira predviđenog člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, usvaja višegodišnji program rada Agencije za razdoblje obuhvaćeno tim višegodišnjim financijskim okvirom, a nakon dodavanja, bez izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (a), na temelju dobivenog mišljenja Komisije. Provodi se savjetovanje s Europskim parlamentom o tom višegodišnjem programu rada pod uvjetom da je svrha tog savjetovanja razmjena mišljenja te da ishod nije obvezujući za Agenciju;

(b)

najkasnije 15. studenoga svake godine donosi program rada Agencije za sljedeću godinu, nakon dodavanja, bez ikakvih izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (b), nakon što dobije mišljenje Komisije;

(c)

obavlja proračunske funkcije predviđene člankom 13. stavcima 5., 6., 10. i 11. te člankom 14. stavkom 5.;

(d)

nadzire rad Centra za praćenje sigurnosti Galileo, kako je navedeno u članku 14. stavku 1. točki (a) podtočki ii. Uredbe (EU) br. 1285/2013;

(e)

usvaja mehanizme za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (14), u skladu s člankom 21. ove Uredbe;

(f)

odobrava dogovore iz članka 23. stavka 2. nakon savjetovanja s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o onim odredbama tih sporazuma koje se odnose na sigurnosnu akreditaciju;

(g)

usvaja tehničke postupke potrebne za izvršavanje svojih zadaća;

(h)

usvaja godišnje izvješće o aktivnostima i izgledima Agencije, nakon dodavanja, bez ikakvih izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (c) te ga do 1. srpnja prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu;

(i)

osigurava odgovarajuće popratne aktivnosti u pogledu rezultata i preporuka koje proizlaze iz procjena i revizija navedenih u članku 26., kao i onih koje proizlaze iz istraga koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te svih unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i prosljeđuje proračunskom tijelu sve podatke relevantne za ishod postupaka ocjene;

(j)

savjetuje se s izvršnim direktorom o sporazumima o delegiranju iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013 prije njihova potpisivanja;

(k)

na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava radne dogovore između Agencije i Europske svemirske agencije iz članka 14. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1285/2013;

(l)

na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava strategiju za borbu protiv prijevara;

(m)

odobrava, prema potrebi i na temelju prijedloga izvršnog direktora, organizacijske strukture Agencije;

(n)

usvaja i objavljuje svoj poslovnik.

3.   U pogledu osoblja Agencije, upravni odbor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije (15) (‚Pravilnik o osoblju’) dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu (‚ovlasti tijela za imenovanje’).

Upravni odbor u skladu s postupkom iz članka 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta o zaposlenju ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor podnosi izvješće upravnom odboru o izvršenju tih delegiranih ovlasti. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Prilikom primjene drugog podstavka ovog stavka, kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti, upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i onima kojima ih je potonji dalje delegirao te ih sam provoditi odnosno delegirati ih jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Međutim, odstupajući od drugog podstavka, upravni odbor mora predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju delegirati ovlasti navedene u prvom podstavku u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti obuhvaćene poglavljem III. i disciplinskim mjerama koje treba poduzeti u vezi s takvim osobljem.

Upravni odbor usvaja provedbene mjere Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju. Prvo se savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i na odgovarajući način uzima u obzir njegove primjedbe u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti iz poglavlja III. i o relevantnim disciplinskim mjerama koje treba poduzeti.

Također donosi odluku o utvrđivanju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju. Prije donošenja te odluke upravni odbor se po pitanju upućivanja nacionalnih stručnjaka uključenih u aktivnosti sigurnosne akreditacije iz poglavlja III. savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i propisno uzima u obzir njegove primjedbe.

4.   Upravni odbor imenuje izvršnog direktora i može produljiti ili okončati njegov mandat u skladu s člankom 15.b stavcima 3. i 4.

5.   Upravni odbor izvršava stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom u vezi s njegovom učinkovitošću, posebno u pogledu sigurnosnih pitanja koja potpadaju pod nadležnost Agencije, osim u odnosu na aktivnosti poduzete u skladu s poglavljem III.

Članak 7.

Izvršni direktor

Agencijom upravlja izvršni direktor koji svoje dužnosti obnaša pod nadzorom upravnog odbora, ne dovodeći u pitanje ovlasti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člancima 11. odnosno 11.a.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i upravnog odbora, izvršni direktor je u izvršavanju svojih dužnosti neovisan i ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ni od bilo kojeg drugog tijela.

Članak 8.

Zadaće izvršnog direktora

Izvršni direktor izvršava sljedeće zadaće:

(a)

zastupanje Agencije, osim u pogledu aktivnosti i odluka poduzetih u skladu s poglavljima II. i III., te potpisivanje sporazuma o delegiranju iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013, u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (j) ove Uredbe;

(b)

pripremanje radnih dogovora između Agencije i ESA-e iz članka 14. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1285/2013 te ih podnosi upravnom odboru u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (k) ove Uredbe i potpisuje ih nakon dobivanja potvrde upravnog odbora;

(c)

pripremanje rada upravnog odbora te sudjelovanje bez prava glasa u njegovom radu, podložno članku 5. stavku 5. drugom podstavku;

(d)

provedba odluka upravnog odbora;

(e)

priprema višegodišnjih i godišnjih programa rada Agencije i njihova predaja upravnom odboru na odobrenje, osim dijelova koje je pripremio i usvojio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkama (a) i (b);

(f)

provedba višegodišnjih i godišnjih programa rada, osim dijelova koje provodi predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11.a stavkom 1. točkom (b);

(g)

priprema izvješća o napretku o provedbi godišnjeg programa rada i, prema potrebi, višegodišnjeg programa rada za svaki sastanak upravnog odbora, uključujući neizmijenjeni odjeljak koji je pripremio predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11.a stavkom 1. točkom (d);

(h)

priprema godišnjeg izvješća o aktivnostima i mogućnostima Agencije, osim dijela koji priprema i usvaja Odbor za sigurnosnu akreditaciju u vezi s aktivnostima iz poglavlja III. u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (c) i njegovo podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(i)

poduzimanje svih potrebnih mjera, uključujući usvajanje internih upravnih uputa i objavu obavijesti, kako bi se osigurao rad Agencije u skladu s ovom Uredbom;

(j)

sastavljanje nacrta izjave o procjeni prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 13. te izvršavanje proračun u skladu s člankom 14.;

(k)

osiguravanje da Agencija, kao voditelj Centra za praćenje sigurnosti Galileo, može odgovoriti na upute dostavljene prema Zajedničkoj akciji Vijeća 2004/552/ZVSP (16) i ispuniti svoju ulogu navedenu u članku 6. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17);

(l)

osiguravanje kruženja relevantnih informacija, posebno u pogledu sigurnosti, među tijelima Agencije iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe;

(m)

priopćivanje Komisiji stajališta Agencije o tehničkim i operativnim specifikacijama potrebnima za provedbu promjena sustavâ iz članka 12. stavka 3. točke (d) Uredbe (EU) br. 1285/2013, uključujući definiranje postupaka odobravanja i preispitivanja te istraživačkih aktivnosti u potporu tim promjenama;

(n)

pripremanje, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije obuhvaćene poglavljem III. ove Uredbe, organizacijskih struktura Agencije i njihovo podnošenje na odobrenje upravnom odboru;

(o)

u pogledu osoblja Agencije, izvršavanje ovlasti iz članka 6. stavka 3. prvog podstavka, u mjeri u kojoj su mu te ovlasti delegirane u skladu s drugim podstavkom istog stavka;

(p)

nakon odobrenja upravnog odbora, donošenje potrebnih mjera za uspostavu lokalnih ureda u državama članicama ili u trećim zemljama u skladu s člankom 4. stavkom 3.;

(q)

osiguravanje da su Odboru za sigurnosnu akreditaciju, tijelima navedenima u članku 11. stavku 11. i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružene tajničke usluge i sva ostala sredstva potrebna za normalno funkcioniranje;

(r)

pripremanje plana djelovanja za osiguranje praćenja nalaza i preporuka ocjena i revizija iz članka 26. s iznimkom odjeljka plana djelovanja koji se odnosi na aktivnosti obuhvaćene poglavljem III. te dva puta godišnje podnošenje izvješća o napretku Komisiji, nakon dodavanja neizmijenjenog odjeljka čiji je nacrt pripremio Odbor za sigurnosnu akreditaciju, a koje izvješće se podnosi i upravnom odboru kao obavijest;

(s)

poduzimanje sljedećih mjera za zaštitu financijskih interesa Unije:

i.

preventivne mjere protiv prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti te upotreba djelotvornih nadzornih mjera;

ii.

povrat nepotrebno plaćenih iznosa kod kojih su otkrivene nepravilnosti i, prema potrebi, primjena učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih upravnih i financijskih sankcija;

(t)

sastavljanje za Agenciju strategije protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevare uzimajući u obzir analizu odnosa troškova i koristi mjera koje treba provesti i uzimajući u obzir rezultate i preporuke koji proizlaze iz istraga OLAF-a te njezino podnošenje na odobrenje upravnom odboru.

2.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Programi rada i godišnje izvješće

1.   U višegodišnjem programu rada Agencije iz članka 6. stavka 2. točke (a), navedene su aktivnosti koje Agencija treba obavljati tijekom razdoblja obuhvaćenog višegodišnjim financijskim okvirom iz članka 312. Ugovora o financiranju Europske unije, uključujući aktivnosti povezane s međunarodnim odnosima i komunikacijom za koje je odgovorna. U tom programu navodi se opće strateško programiranje, uključujući ciljeve, faze, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti, kao i programiranje resursa, uključujući ljudske i financijske resurse dodijeljene svakoj aktivnosti. Uzima u obzir procjene i revizije navedene u članku 26. ove Uredbe. U svrhu informiranja, višegodišnji program rada uključuje i opise prijenosa zadaća koje Komisija povjerava Agenciji, uključujući zadaće upravljanja programima iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013.

2.   Godišnji program rada naveden u članku 6. stavku 2. točki (b) ove Uredbe temelji se na višegodišnjem programu rada. U njemu su navedena djelovanja koja Agencija treba provesti tijekom nadolazeće godine, uključujući djelovanja povezana s međunarodnim odnosima i komunikacijom za koje je odgovorna. Godišnji program rada obuhvaća detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Jasno navodi i koje su zadaće dodane, promijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom te promjene pokazatelja uspješnosti i njihovih ciljanih vrijednosti. U programu su također utvrđeni ljudski i financijski resursi dodijeljeni svakoj aktivnosti. U svrhu informiranja uključuje i zadaće koje je Komisija putem sporazuma o delegiranju povjerila Agenciji u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013.

3.   Izvršni direktor prosljeđuje višegodišnje i godišnje programe rada, nakon što ih usvoji upravni odbor, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i državama članicama te objavljuje njihov sažetak.

4.   Godišnje izvješće iz članka 8. točke (h) ove Uredbe uključuje informacije o:

(a)

provedbi višegodišnjih i godišnjih programa rada, uključujući provedbu u odnosu na pokazatelje uspješnosti;

(b)

izvršavanju proračuna i plana kadrovske politike;

(c)

sustavima Agencije za upravljanje i unutarnju kontrolu i napretku u provedbi sustavâ i tehnika upravljanja projektima iz članka 11. točke (e) Uredbe (EU) br. 1285/2013;

(d)

bilo kojim mjerama za unapređenje utjecaja Agencije na okoliš;

(e)

rezultatima unutarnjih i vanjskih revizija i praćenju preporuka revizije i preporuke za izvršenje proračuna;

(f)

izjavi o jamstvu izvršnog direktora.

Sažetak godišnjeg izvješća se objavljuje.”

3.

U članku 9., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1285/2013, kad god bi sigurnost Unije ili država članica mogla biti pogođena djelovanjem sustavâ, primjenjuju se postupci izneseni u Zajedničkoj akciji 2004/552/ZVSP.”

4.

Članci 10. i 11. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 10.

Opća načela

Aktivnosti sigurnosne akreditacije za europske GNSS sustave iz ovog poglavlja provode se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

aktivnosti sigurnosne akreditacije i odluke poduzimaju se u kontekstu kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i država članica;

(b)

ulaže se napor kako bi se odluke donosile konsenzusom;

(c)

aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se upotrjebljujući pristup procjene rizika i upravljanja, razmatrajući rizike za sigurnost europskih GNSS sustava kao i utjecaj na troškove ili raspored mjera za smanjenje rizika, a uzimajući u obzir cilj nesmanjivanja opće razine sigurnosti sustavâ;

(d)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji pripremaju i provode stručnjaci kvalificirani za područje akreditacije složenih sustava s odgovarajućom razinom sigurnosne provjere i koji djeluju objektivno;

(e)

ulažu se napori kako bi se provelo savjetovanje sa svim relevantnim stranama zainteresiranim za pitanja sigurnosti;

(f)

aktivnosti sigurnosne akreditacije izvode svi relevantni dionici u skladu sa strategijom sigurnosne akreditacije bez obzira na ulogu Europske komisije definiranu Uredbom (EU) br. 1285/2013;

(g)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji temelje se, prema procesu definiranom u relevantnoj strategiji sigurnosne akreditacije, na lokalnim odlukama o sigurnosnoj akreditaciji koje donose predmetna nacionalna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica;

(h)

trajni, transparentni i potpuno razumljivi proces praćenja osigurava poznavanje sigurnosnih rizika za europske GNSS sustave, definiranje sigurnosnih mjera kako bi se smanjili rizici na prihvatljivu razinu s ciljem sigurnosnih potreba Unije i njenih država članica, nesmetanu provedbu programâ i primjenu tih mjera u skladu s konceptom dubinske obrane. Djelotvornost tih mjera neprekidno se procjenjuje. Proces u vezi s procjenom i upravljanjem sigurnosnim rizikom zajednički provode svi dionici programâ u sklopu repetitivnog procesa;

(i)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji donose se na strogo neovisan način, uključujući i u odnosu na Komisiju i druga tijela odgovorna za provedbu programâ i pružanje usluga, kao i u odnosu na izvršnog direktora i upravni odbor Agencije;

(j)

aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se uzimajući u obzir potrebu za prikladnom koordinacijom između Komisije i tijela odgovornih za provedbu sigurnosnih odredaba;

(k)

klasificirane podatke EU-a upotrebljavaju i štite svi dionici uključeni u provedbu programâ u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima iznesenima u sigurnosnim pravilima Vijeća odnosno Komisije za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

Članak 11.

Odbor za sigurnosnu akreditaciju

1.   Osniva se Odbor za sigurnosnu akreditaciju za europske GNSS sustave (‚Odbor za sigurnosnu akreditaciju’) kako bi izvršavao zadaće navedene u ovom članku.

2.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavlja svoje zadaće bez obzira na odgovornosti dodijeljene Komisiji Uredbom (EU) br. 1285/2013, posebno u pitanjima sigurnosti te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u vezi sa sigurnosnim akreditacijama.

3.   U svojstvu tijela za sigurnosnu akreditaciju, Odbor za sigurnosnu akreditaciju je u pogledu sigurnosnih akreditacija za europske GNSS sustave odgovoran za:

(a)

definiranje i potvrđivanje strategije sigurnosnog akreditiranja kojom se određuje:

i.

opseg aktivnosti potrebnih za provedbu i upravljanje akreditacijom europskih GNSS sustava te njihovu moguću povezanost s drugim sustavima;

ii.

proces sigurnosne akreditacije za europske GNSS sustave s razinom detalja primjerenom za potrebnu razinu osiguranja te s jasnim uvjetima potvrđivanja; taj proces vodi se u skladu s relevantnim zahtjevima, posebno s onima navedenima u članku 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013;

iii.

uloga relevantnih dionika uključenih u proces akreditacije;

iv.

raspored za akreditaciju podudaran s fazama programâ, posebno u pogledu razmještaja infrastrukture, pružanja usluga i razvoja;

v.

načela sigurnosnog akreditiranja za mreže povezane sa sustavima i PRS opremu povezanu sa sustavom uspostavljene u sklopu programa Galileo, što moraju provesti nacionalna tijela država članica nadležna za sigurnosna pitanja;

(b)

odlučivanje o sigurnosnom akreditiranju, posebno u pogledu odobrenja za lansiranje satelita, autorizacije za korištenje sustavâ u različitim konfiguracijama i za različite usluge sve do i uključujući signaliziranje u svemiru te autorizaciju za vođenje zemaljskih postaja. U pogledu mreža i PRS opreme povezane sa sustavom uspostavljenim u sklopu programa Galileo, Odbor za sigurnosnu akreditaciju odlučuje samo o autorizaciji tijela za razvoj i proizvodnju PRS prijamnika ili PRS sigurnosnih modula, uzimajući u obzir savjete nacionalnih tijela mjerodavnih za sigurnosna pitanja i opće sigurnosne rizike;

(c)

ispitivanje i odobravanje sve dokumentacije vezane za sigurnosnu akreditaciju, osim za dokumente koje Komisija treba usvojiti prema članku 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članku 8. Odluke br. 1104/2011/EU;

(d)

unutar svojih ovlasti, savjetovanje Komisije prilikom razrade nacrta tekstova za akte iz članka 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članku 8. Odluke br. 1104/2011/EU, uključujući za uspostavu sigurnosno-operativnih postupaka (SecOp-i), te za izdavanje izjave sa svojim zaključnim stavom;

(e)

ispitivanje i odobravanje procjene sigurnosnog rizika razvijene u skladu s procesom praćenja iz članka 10. točke (h) uzimajući u obzir sukladnost s dokumentima iz točke (c) ovog stavka i onima razvijenima u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i člankom 8. Odluke br. 1104/2011/EU; surađujući s Komisijom u definiranju mjera za ublažavanje rizika;

(f)

provjeru provedbe sigurnosnih mjera u vezi sa sigurnosnom akreditacijom europskih GNSS sustava, poduzimajući ili sponzorirajući sigurnosne procjene, inspekcije ili preispitivanja u skladu s člankom 12. točkom (b) ove Uredbe;

(g)

potvrđivanje odabira odobrenih proizvoda i mjera koji štite od elektroničkog prisluškivanja (TEMPEST) i odobrenih kriptografskih proizvoda korištenih za pružanje sigurnosti za europske GNSS sustave;

(h)

odobrenje ili, prema potrebi, sudjelovanje u zajedničkom odobrenju s relevantnim tijelima mjerodavnima za sigurnosna pitanja, a u vezi s međusobnom povezanosti europskih GNSS sustava s ostalim sustavima;

(i)

dogovaranje predloška za kontrolu pristupa iz članka 12. točke (c) s relevantnom državom članicom;

(j)

na osnovi izvještaja o riziku iz stavka 11. ovog članka, informiranje Komisije o procjeni rizika i pružanje savjeta Komisiji o mogućnostima rješavanja preostalih rizika za određenu akreditacijsku odluku;

(k)

pomoć Vijeću, uz blisku suradnju s Komisijom, u provedbi Zajedničke akcije 2004/552/ZVSP na poseban zahtjev Vijeća;

(l)

provedbu savjetovanja potrebnih za izvršavanje svojih zadaća.

4.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju također:

(a)

priprema i odobrava dio višegodišnjeg programa rada iz članka 8.a stavka 1. u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti, te ga pravodobno podnosi upravnom odboru kako bi mogao biti uključen u višegodišnji program rada;

(b)

priprema i odobrava dio godišnjeg programa rada iz članka 8.a stavka 2. u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti, te ga pravodobno podnosi upravnom odboru kako bi mogao biti uključen u godišnji program rada;

(c)

priprema i odobrava dio godišnjeg programa rada iz članka 6. stavka 2. točke (h) u vezi s aktivnostima i mogućnostima Agencije obuhvaćenima ovim poglavljem te financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti i mogućnosti, te ga pravodobno podnosi upravnom odboru kako bi mogao biti uključen u godišnje izvješće;

(d)

usvaja i objavljuje svoj poslovnik.

5.   Komisija redovito obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učincima bilo kojih planiranih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju o ispravnom vođenju programâ i o provedbi planova rješavanja preostalih rizika. Odbor za sigurnosnu akreditaciju uzima u obzir sva navedena mišljenja Komisije.

6.   Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućuju se Komisiji.

7.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice, predstavnika Komisije i predstavnika VP-a. Države članice, Komisija i VP nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u Odboru za sigurnosnu akreditaciju. Mandat članova Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje četiri godine i može se produljiti. Predstavnik ESA-e poziva se na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Izuzetno i predstavnici trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu biti pozvani na sastanke kao promatrači kada se pitanja izravno tiču tih trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te njegovi uvjeti uspostavljaju se u sporazumima iz članka 23. stavka 1. i u skladu su s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

8.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju među svojim članovima odabire predsjednika i zamjenika predsjednika dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa. Zamjenik predsjednika automatski zauzima mjesto predsjednika kada je predsjednik spriječen u obavljanju svojih dužnosti.

Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu. Odluku o otpuštanju donosi dvotrećinskom većinom.

Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat svake od navedenih osoba završava kada ta osoba prestane biti član Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

9.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima pristup svim ljudskim i materijalnim resursima potrebnima za pružanje odgovarajuće administrativne podrške te kako bi omogućio, zajedno s tijelima navedenima u stavku 11., izvršavanje svojih zadaća na neovisan način posebno u vezi s vođenjem spisa, pokretanjem i praćenjem primjene sigurnosnih postupaka i provođenjem revizija sigurnosnih sustava, pripremom odluka i organiziranjem sastanaka. Također ima pristup svim informacijama potrebnima za izvršavanje svojih zadaća, a koje posjeduje Agencija, ne dovodeći u pitanje načela autonomije i neovisnosti iz članka 10. točke (i).

10.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom obavljaju svoj rad na način kojim osiguravaju autonomiju i neovisnost u vezi s ostalim aktivnostima Agencije, posebno operativnim aktivnostima u vezi s iskorištavanjem sustavâ u skladu s ciljevima programa. U tu svrhu uspostavlja se djelotvorna organizacijska podjela unutar Agencije na osoblje uključeno u aktivnosti obuhvaćene ovim poglavljem i ostalo osoblje Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju odmah obavješćuje izvršnog direktora, upravni odbor i Komisiju o bilo kojim okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovu autonomiju i neovisnost. U slučaju da se u okviru Agencije ne pronađe rješenje, Komisija ispituje situaciju uz savjetovanje s relevantnim stranama. Na temelju rezultata tog ispitivanja, Komisija poduzima odgovarajuće mjere za ublažavanje koje Agencija treba provesti i o tome obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

11.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju uspostavlja posebna pomoćna tijela za posebna pitanja, koja djeluju prema njegovim uputama. Istodobno osiguravajući kontinuitet rada, posebno uspostavlja povjerenstvo koje provodi preglede i testiranja sigurnosnih analiza za izradu relevantnih izvješća o riziku kao pomoć Odboru u njegovim odlukama. Odbor za sigurnosnu akreditaciju može uspostaviti i raspustiti stručne skupine kako bi pridonijele radu povjerenstva.

12.   Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica i zadaću Agencije iz članka 14. stavka 1. točke (a) podtočke i. Uredbe (EU) br. 1285/2013, tijekom faze uvođenja programa Galileo, organizira se skupina stručnjaka iz država članica pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju kako bi izvršila zadaće tijela za distribuciju kriptomaterijala (CDA) u pogledu upravljanja kriptografskim materijalom EU-a, a posebno za:

i.

upravljanje ključevima za polijetanja i drugim ključevima potrebnima za funkcioniranje sustava uspostavljenog u sklopu programa Galileo;

ii.

provjeru uspostave i izvršenja postupaka za vođenje evidencije o PRS ključevima, sigurno postupanje s njima, njihovo čuvanje i distribuciju.

13.   Ako se u skladu s općim načelima iz članka 10. ove Uredbe ne može postići konsenzus, Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke većinom glasova kako je predviđeno u članku 16. Ugovora o Europskoj uniji i ne dovodeći u pitanje članak 9. ove Uredbe. Predstavnik Komisije i predstavnik VP-a ne glasuju. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju potpisuje u ime Odbora za sigurnosnu akreditaciju odluke koje je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

14.   Komisija bez nepotrebnog odgađanja redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na izvođenje programâ. Ako Komisija smatra da odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju može značajno utjecati na izvođenje programâ, primjerice u smislu troškova, rasporeda i rada, o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

15.   Uzimajući u obzir stajališta Europskog parlamenta i Vijeća, koja trebaju biti izražena u roku od mjesec dana, Komisija može usvojiti bilo koju prikladnu mjeru u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013.

16.   Upravni se odbor periodično obavješćuje o razvoju rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

17.   Raspored rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju poštuje godišnji program rada iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1285/2013.”

5.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.a

Zadaće predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.   Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju izvršava sljedeće zadaće:

(a)

upravlja aktivnostima sigurnosne akreditacije pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(b)

osigurava provedbu višegodišnjih i godišnjih programa rada Agencije obuhvaćenih ovim poglavljem pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(c)

surađuje s izvršnim direktorom kako bi pomogao u sastavljanju nacrta plana radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. i organizacijskih struktura Agencije;

(d)

priprema dio izvješća o napretku iz članka 8. točke (g) u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te ga pravodobno podnosi Odboru za sigurnosnu akreditaciju i izvršnom direktoru kako bi mogao biti uključen u izvješće o napretku;

(e)

priprema dio godišnjeg izvješća i plana djelovanja iz članka 8. točke (h) odnosno (r) u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te ga pravodobno podnosi izvršnom direktoru;

(f)

zastupa Agenciju u aktivnostima i odlukama obuhvaćenima ovim poglavljem;

(g)

u pogledu osoblja Agencije uključenog u aktivnosti obuhvaćene ovim poglavljem, izvršava ovlasti iz članka 6. stavka 3. prvog podstavka koje su mu delegirane u skladu s člankom 6. stavkom 3. četvrtim podstavkom.

2.   Što se tiče aktivnosti obuhvaćenih ovim poglavljem, Europski parlament i Vijeće mogu pozvati predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju na razmjenu mišljenja o radu i izgledima Agencije pred tim institucijama, uključujući u pogledu višegodišnjih i godišnjih programa rada.”

6.

U članku 12. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

dozvoljavaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju, pod nadzorom nacionalnih tijela nadležnih za sigurnosna pitanja i u dogovoru s njima, pristup bilo kojim informacijama i bilo kojim područjima i/ili mjestima povezanima sa sigurnošću sustavâ u njihovoj nadležnosti, a u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima te bez diskriminacije na osnovi državljanstva državljana država članica, uključujući i u svrhu sigurnosnih revizija i ispitivanja koje je dogovorio Odbor za sigurnosnu akreditaciju te za proces praćenja sigurnosnog rizika iz članka 10. točke (h). Te revizije i ispitivanja izvode se u skladu sa sljedećim načelima:

i.

naglašava se važnost za sigurnost i djelotvorno upravljanje rizikom unutar istraženih tijela;

ii.

preporučaju se protumjere za ublažavanje specifičnog učinka gubitka povjerljivosti, integriteta ili dostupnosti klasificiranih podataka.”

7.

Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Izvršni direktor, blisko surađujući s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti obuhvaćene poglavljem III., sastavlja nacrt procjene rashoda i prihoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, jasno odvajajući one elemente nacrta izjave o procjeni koji se odnose na aktivnosti sigurnosne akreditacije te ostale aktivnosti Agencije. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju prilaže svoju izjavu tom nacrtu, a izvršni direktor prosljeđuje nacrt procjene i izjavu upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju uz nacrt plana radnih mjesta.”;

(b)

stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5.   Na temelju okvirne procjene rashoda i prihoda te blisko surađujući s Odborom za sigurnosnu akreditaciju u aktivnostima obuhvaćenima poglavljem III., upravni odbor svake godine sastavlja procjenu prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

6.   Izjavu o procjeni, koja uključuje nacrt plana radnih mjesta zajedno s privremenim godišnjim programom rada, upravni odbor do 31. ožujka prosljeđuje Komisiji i trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama s kojima Unija ima sklopljene sporazume, u skladu s člankom 23. stavkom 1.”

8.

U članku 14., stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.   Europski parlament, na preporuku Vijeća koje djeluje kvalificiranom većinom, prije 30. travnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N, uz iznimku dijela izvršenja proračuna koji se odnosi na zadaće koje su, prema potrebi, dodijeljene Agenciji u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013 na koji se primjenjuje postupak iz članaka 164. i 165. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (18).

9.

Umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE IV.a

LJUDSKI RESURSI

Članak 15.a

Osoblje

1.   Na osoblje zaposleno u Agenciji primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene navedenog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2.   Osoblje Agencije čine službenici koje je Agencija zaposlila za potrebe izvršavanja svojih zadaća. Oni imaju uvjerenje o sigurnosnoj provjeri shodno klasifikaciji podataka kojima rukuju.

3.   Interna pravila Agencije, poput poslovnika upravnog odbora, poslovnika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijskih pravila primjenjivih na Agenciju, pravila za primjenu pravilnika o osoblju i pravila za pristup dokumentima, osiguravaju autonomiju i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje radi na drugim zadaćama Agencije u skladu s člankom 10. točkom i.

Članak 15.b

Imenovanje i mandat izvršnog direktora

1.   Izvršni se direktor zapošljava kao privremeni član osoblja Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Izvršnog direktora imenuje upravni odbor na osnovi zasluga i dokumentiranih upravnih i menadžerskih vještina, kao i relevantnog znanja i iskustva, iz popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.

Kandidat kojeg odabere upravni odbor može biti pozvan da što ranije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja njegovih članova.

Predsjednik upravnog odbora zastupa Agenciju u svrhu sklapanja ugovora s izvršnim direktorom.

Upravni odbor odluku o imenovanju izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

3.   Mandat izvršnog direktora iznosi pet godina. Na kraju toga mandata Komisija provodi procjenu rada izvršnoga direktora uzimajući u obzir buduće zadaće i izazove koji predstoje Agenciji.

Na osnovi prijedloga Komisije, uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do četiri godine.

Svaka odluka o produljenju mandata izvršnom direktoru usvaja se dvotrećinskom većinom glasova članova upravnog odbora.

Izvršni direktor čiji je mandat produljen nakon toga ne smije sudjelovati u postupku odabira za istu dužnost.

Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da produlji mandat izvršnog direktora. Prije produljenja mandata izvršni direktor može biti pozvan da dâ izjavu pred relevantnim odborima Europskog parlamenta te da odgovori na pitanja članova.

4.   Upravni odbor može razriješiti dužnosti izvršnog direktora na osnovi prijedloga Komisije ili trećine svojih članova, a to čini odlukom usvojenom dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

5.   Europski parlament i Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora na razmjenu mišljenja o radu i izgledima Agencije pred tim institucijama, uključujući u pogledu godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Ta razmjena mišljenja ne dotiče se stvari u vezi s aktivnostima sigurnosne akreditacije obuhvaćenima poglavljem III.

Članak 15.c

Upućeni nacionalni stručnjaci

Agencija može koristiti i nacionalne stručnjake. Ti stručnjaci imaju uvjerenje o sigurnosnoj provjeri shodno klasifikaciji podataka kojima rukuju. Na to se osoblje ne primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.”

10.

Članci 16. i 17. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 16.

Suzbijanje prijevara

1.   S ciljem borbe protiv prijevara, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19) primjenjuje se na Agenciju bez ograničenja. U tu svrhu Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije Europskih zajednica o internim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (20) te izdaje odgovarajuće odredbe u vezi s osobljem Agencije i upućenim nacionalnim stručnjacima korištenjem modela odluke iz Priloga navedenom sporazumu.

2.   Revizorski sud ima ovlast nadzirati korisnike sredstava Agencije kao i ugovaratelje i podugovaratelje koji su dobili sredstva Unije putem Agencije, na osnovi dostavljene dokumentacije ili provjerama na terenu.

3.   U vezi s bespovratnim sredstvima koja financira ili ugovorima koje dodjeljuje Agencija, OLAF može provesti istragu uključujući i provjere i inspekcije na terenu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (21) kako bi spriječio prijevare, korupciju i bilo koje druge nezakonite aktivnosti koje štete financijskim interesima Unije.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3. ovog članka, sporazumi o suradnji koje je Agencija sklopila s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, ugovori i sporazumi o bespovratnim sredstvima sklopljeni s trećim stranama te bilo koja financijska odluka koju je donijela Agencija izrijekom navode da Revizorski sud i OLAF mogu provoditi provjere i istrage u skladu sa svojim pojedinačnim ovlastima.

Članak 17.

Povlastice i imuniteti

Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Agenciju i njezino osoblje iz članka 15.a.

11.

Članak 18. briše se.

12.

Članci 22. i 23. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 22.

Sigurnosna pravila o zaštiti klasificiranih ili osjetljivih podataka

1.   Agencija primjenjuje sigurnosna pravila Komisije u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a.

2.   Agencija u svojim internim pravilima može utvrditi odredbe za rukovanje neklasificiranim, ali osjetljivim podacima. Takve odredbe između ostalog obuhvaćaju razmjenu i čuvanje tih podataka te postupanje s njima.

Članak 22.a

Sukobi interesa

1.   Članovi upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, kao i upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači, daju izjavu o preuzetim obvezama i izjavu o interesima u kojima navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvog izravnog ili neizravnog interesa koji se može smatrati štetnim po njihovu neovisnost. Te izjave moraju biti točne i potpune. Podnose se u pisanom obliku prilikom stupanja na dužnost i obnavljaju se na godišnjoj razini. Ažuriraju se kad god je to potrebno, a posebno u slučaju relevantnih promjena u osobnim okolnostima dotičnih osoba.

2.   Prije svakog sastanka na kojem sudjeluju članovi upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, kao i upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u ad hoc radnim skupinama, točno i potpuno navode nepostojanje ili postojanje interesa koji se mogu smatrati štetnima po njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasovanju o tim točkama.

3.   Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju u svojim poslovnicima utvrđuju praktične dogovore o pravilu izjave o interesima iz stavaka 1. i 2. te o suzbijanju i upravljanju sukobima interesa.

Članak 23.

Sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija

1.   Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Takvo sudjelovanje i njegovi uvjeti određuju se sporazumom između Unije i dotične treće zemlje ili međunarodne organizacije, a u skladu s postupkom utvrđenim u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

2.   U skladu s relevantnim odredbama tih sporazuma, razrađuju se praktični dogovori za sudjelovanje trećih zemalja ili međunarodnih organizacija u radu Agencije, uključujući dogovore u vezi s njihovim sudjelovanjem u inicijativama koje poduzima Agencija, financijskim doprinosima i osobljem.

Članak 23.a

Zajednička nabava s državama članicama

Za izvršavanje svojih zadaća Agencija je ovlaštena dodijeliti ugovore zajedno s državama članicama u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (22).

13.

Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Preispitivanje, ocjena i revizija

1.   Komisija do 31. prosinca 2016. i svakih pet godina nakon toga provodi ocjenjivanje Agencije, posebno njezinog učinka, djelotvornosti, neometanog rada, radnih metoda, zahtjeva i upotrebe dodijeljenih sredstava. Ocjena posebno uključuje procjenu svih promjena opsega ili prirode zadaća Agencije i financijskog učinka tih promjena. Obuhvaća primjenu politike Agencije o sukobima interesa i također navodi bilo koje okolnosti koje su mogle ugroziti neovisnost i autonomiju Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

2.   Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju Agencije podnosi izvješće o ocjeni i njezinim zaključcima. Rezultati ocjene dostupni su javnosti.

3.   Svaka druga ocjena uključuje pregled bilance stanja Agencije u pogledu njezinih ciljeva i zadaća. Ako Komisija smatra da nastavak postojanja Agencije nije više opravdan u pogledu dodijeljenih zadaća i ciljeva, Komisija prema potrebi može predložiti stavljanje ove Uredbe izvan snage.

4.   Vanjske revizije rada Agencije mogu se provesti na zahtjev upravnog odbora ili Komisije.”

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 198, 10.7.2013., str. 67.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(3)  Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(4)  Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 276, 20.10.2010., str. 11.).

(5)  Zajednička akcija Vijeća 2004/552/ZVSP od 12. srpnja 2004. o aspektima djelovanja Europskog satelitskog radionavigacijskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije (SL L 246, 20.7.2004., str. 30.).

(6)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(7)  Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima pristupa javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo (SL L 287, 4.11.2011., str. 1.).

(8)  SL L 15, 20.1.2014., str. 1.

(9)  SL L 283, 29.10.2010., str. 12.

(10)  Odluka 2010/803/EU donesena uz zajedničku suglasnost predstavnika vlada država članica od 10. prosinca 2010. o mjestu sjedišta Agencije za europski GNSS (SL L 342, 28.12.2010., str. 15.).

(11)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(12)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(14)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(15)  Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije, utvrđeni u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(16)  Zajednička akcija Vijeća 2004/552/ZVSP od 12. srpnja 2004. o aspektima djelovanja Europskog satelitskog radionavigacijskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije (SL L 246, 20.7.2004., str. 30.).

(17)  Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima za pristup javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo (SL L 287, 4.11.2011., str. 1.).”

(18)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).”

(19)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1).

(20)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(21)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).”

(22)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).”


20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/93


UREDBA (EU) br. 513/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 82. stavak 1., 84. i 87. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Cilj Unije za osiguranje visoke razine sigurnosti na području slobode, sigurnosti i pravde na temelju članka 67. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi biti postignut, između ostalog, mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala kao i mjerama za koordinaciju i suradnju među tijelima za provedbu zakona i drugim nacionalnim tijelima država članica, uključujući Europol ili druga relevantna tijela Unije, i s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

(2)

Za ostvarivanje ovog cilja na razini Unije potrebno je poduzeti pojačana djelovanja za zaštitu ljudi i robe od sve većih transnacionalnih prijetnji te za podršku radu koji obavljaju nadležne vlasti država članica. Terorizam, organizirani kriminal, putujući kriminal, nezakonita trgovina drogom, korupcija, računalni kriminal, trgovanje ljudima i oružjem i dalje su, između ostalog, izazovi s kojima je suočena unutarnja sigurnost Unije.

(3)

Strategija unutarnje sigurnosti Europske unije („Strategija unutarnje sigurnosti”), koju je Vijeće usvojilo u veljači 2010., predstavlja zajednički program rada za rješavanje tih zajedničkih sigurnosnih pitanja. Komunikacija Komisije od 22. studenoga 2010. pod nazivom „Strategija unutarnje sigurnosti EU-a na djelu: pet koraka prema sigurnijoj Europi” pretvara načela i smjernice strategije u konkretne mjere tako što utvrđuje pet strateških ciljeva: prekinuti mreže međunarodnog kriminala, spriječiti terorizam i rješavati pitanja radikalizacije i privlačenja novih pristaša, podići stupanj sigurnosti građana i poduzeća u računalnom prostoru, ojačati sigurnost upravljanjem granicama i povećati otpornost Europe pri suočavanju s krizama i katastrofama.

(4)

Solidarnost među državama članicama, jasna podjela zadataka, poštovanje temeljnih prava i sloboda te vladavine prava kao,jasna usmjerenost na globalnu perspektivu i vezu te neophodnu usklađenost s vanjskom sigurnošću, trebala bi biti ključna načela koja usmjeravaju provedbu Strategije unutarnje sigurnosti.

(5)

Kako bi se promicala provedba Strategije unutarnje sigurnosti i osigurala njezina stvarnu primjenu, osnivanjem Fonda za unutarnju sigurnost („Fond”) i upravljanjem tim Fondom, države članice trebale bi dobiti odgovarajuću financijsku potporu Unije.

(6)

Fond bi trebao odražavati potrebu za sve većom fleksibilnošću i pojednostavljenjem uz istodobno poštovanje zahtjeva u smislu predvidljivosti i osiguravanje poštene i transparentne raspodjele sredstava radi ostvarivanja općih i specifičnih ciljeva iz ove Uredbe.

(7)

Učinkovitost mjera i kvaliteta trošenja čine vodeća načela u provedbi Fonda. Nadalje, Fond bi također trebalo provoditi na najučinkovitiji i korisnicima najprilagođeniji način.

(8)

U vrijeme štednje za politike Unije, nadilaženje gospodarskih problema zahtijeva novu fleksibilnost, inovativne organizacijske mjere, bolju upotrebu postojećih struktura i koordinaciju između institucija i agencija Unije i nacionalnih tijela i s trećim zemljama.

(9)

Postoji potreba da se do najveće moguće mjere poveća učinak Unijinog financiranja putem mobiliziranja, udruživanja i aktiviranja javnih i privatnih financijskih sredstava.

(10)

Cilj je ciklusa politike EU-a, kojeg je uspostavilo Vijeće 8. i 9. studenoga 2010., optimalnom suradnjom između relevantnih službi riješiti najveće prijetnje teškog i organiziranog kriminala Uniji na usklađen i metodičan način. Kako bi se podržala djelotvorna provedba ovog višegodišnjeg ciklusa, financiranje u okviru instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom („Instrument”) treba koristiti sve moguće metode provedbe kako su određene u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, (4) uključujući, prema potrebi, neizravnim upravljanjem, kako bi se osigurala pravodobna i učinkovita provedba aktivnosti i projekata.

(11)

Zbog pravnih posebnosti primjenjivih na glavu V. UFEU-a, Fond nije moguće osnovati kao jedinstven financijski instrument. Stoga bi Fond trebao biti osnovan kao sveobuhvatni okvir za financijsku potporu Unije na području unutarnje sigurnosti te uključivati Instrument kao i Instrument za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza uspostavljen Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Taj bi sveobuhvatni okvir trebalo nadopuniti Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(12)

Prekogranični kriminal poput trgovine ljudima i iskorištavanja nezakonitog useljavanja sa strane kriminalnih organizacija može se djelotvorno riješiti policijskom suradnjom.

(13)

Ukupna sredstva za ovu Uredbu i Uredbu (EU) br. 515/2014 zajedno određuju financijsku omotnicu za razdoblje trajanja Fonda u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju (7) predstavlja prioritetni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(14)

Rezolucijom Europskog parlamenta od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca priznaje se da je borba protiv organiziranog kriminala europski izazov i poziva na veću suradnju među državama članicama na području provedbe zakona budući da je djelotvorno rješavanje organiziranog kriminala od temeljne važnosti za zaštitu zakonitog gospodarstva od tipičnih kriminalnih aktivnosti poput pranja novca stečenog kriminalom.

(15)

Unutar sveobuhvatnog okvira Fonda, financijska pomoć osigurana Instrumentom treba podržavati policijsku suradnju, razmjenu informacija i pristup informacijama, sprečavanje kriminala, borbu protiv prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala uključujući terorizam, korupciju, nezakonitu trgovinu drogom, ljudima i oružjem, iskorištavanje nezakonitog useljavanja, seksualno iskorištavanje djece, distribuciju slika dječjeg zlostavljanja i dječje pornografije, računalni kriminal, pranje novca stečenog kriminalom, zaštitu ljudi i kritične infrastrukture od događaja koji mogu ugroziti sigurnost te djelotvorno upravljanje rizicima i krizama koji mogu ugroziti sigurnost, uzimajući u obzir zajedničke politike (strategije, cikluse politika, programe i akcijske planove), zakonodavstvo i praktičnu suradnju.

(16)

Financijska pomoć na tim područjima trebala bi posebno podržavati djelovanja s ciljem promicanja zajedničkih prekograničnih operacija, pristupa informacijama, razmjene informacija i najbolje prakse, olakšane i sigurne komunikacije te koordinacije, i razmjene osoblja, analitičkih aktivnosti, praćenja i evaluacije, sveobuhvatnih procjena prijetnji i rizika u skladu s nadležnostima iznesenima u UFEU-u, podizanja svijesti, testiranja i ovjeravanja novih tehnologija, istraživanja na području sudske medicine,kupnje tehničke interoperabilne opreme i suradnje između država članica i relevantnih tijela Unije, uključujući Europol. Financijska pomoć na tim područjima treba podržati samo one mjere koje su usklađene s prioritetima i inicijativama određenima na razini Unije, a posebno onima koje su podržali Europski parlament i Vijeće.

(17)

Unutar sveobuhvatnog okvira strategije Unije za borbu protiv droge kojom se zagovara uravnotežen pristup utemeljen na istovremenom smanjenju u ponudi i potražnji, financijska pomoć omogućena ovim Instrumentom trebala bi podržati sve aktivnosti usmjerene na sprečavanje i borbu protiv trgovine drogom (smanjenje ponude), a posebno mjere kojima se cilja na proizvodnju, izradu, ekstrakciju, prodaju, prijevoz, uvoz i izvoz nezakonitih droga, uključujući posjed i kupnju u cilju nezakonite trgovine drogom.

(18)

Mjere u trećim zemljama i one koje se uz njih vezuju, a koje podupire Instrument, trebalo bi usvajati u sinergiji i u skladu s ostalim mjerama izvan Unije koje podupiru instrumenti Unije za vanjsku pomoć, kako geografski tako i tematski. Pri provedbi takvih mjera posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije vezanima uz dotičnu zemlju ili regiju, demokratska načela i vrijednosti, temeljne slobode i prava, vladavinu prava i suverenitet trećih zemalja. Mjere ne bi trebale biti usmjerene na podupiranje djelovanja izravno usmjerenih na razvoj te bi trebale, kada je to prikladno, upotpunjavati financijsku pomoć osiguranu putem instrumenata vanjske potpore. Također se treba tražiti usklađenost s humanitarnom politikom Unije, posebno kad je riječ o provedbi hitnih mjera.

(19)

Instrument bi trebalo primjenjivati poštujući u potpunosti prava i načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima i međunarodne obveze Unije.

(20)

Sukladno članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Instrument treba podržavati aktivnosti koje osiguravaju zaštitu djece protiv nasilja, zlostavljanja, izrabljivanja i zanemarivanja. Instrument bi također trebao podržavati mjere sigurnosti i pomoći za djecu svjedoke i žrtve, posebno one koji su bez pratnje ili im je potrebno starateljstvo.

(21)

Instrument treba dopuniti i ojačati aktivnosti za razvoj suradnje između Europola ili drugih relevantnih tijela Unije i država članica kako bi se postigli ciljevi Instrumenta na području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama. To između ostalog znači da, pri izradi svojih nacionalnih programa, države članice trebaju uzeti u obzir informacijsku bazu podataka, analitičke alate i operativne i tehničke smjernice koje je razvio Europol, a posebno informacijski sustav Europola (EIS), mrežnu aplikaciju za sigurnu razmjenu informacija Europola (SIENA) i procjenu prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u (SOCTA).

(22)

Kako bi se osigurala jedinstvena provedba Fonda, sredstva Unije dodijeljena Instrumentu trebaju se provesti izravnim i neizravnim upravljanjem, u vezi s djelovanjem od posebnog interesa za Uniju („djelovanje Unije”), hitne i tehničke pomoći te zajedničkim upravljanjem nacionalnim programima i aktivnostima koje zahtijevaju administrativnu fleksibilnost.

(23)

Za sredstva provedena u okviru zajedničkog upravljanja, potrebno je osigurati da su nacionalni programi država članica usklađeni s prioritetima i ciljevima Unije.

(24)

Sredstva dodijeljena državama članicama za provedbu u okviru njihovih nacionalnih programa trebaju biti određena u ovoj Uredbi i podijeljena na temelju jasnih, objektivnih i mjerljivih kriterija. Ti kriteriji trebaju biti vezani za javna dobra koje države članice trebaju zaštititi te uz razinu njihove financijske sposobnosti osiguranja više razine unutarnje sigurnosti, poput broja stanovnika, površine i njihovog bruto domaćeg proizvoda. Osim toga, budući da SOCTA za 2013. ukazuje na prevladavajuću važnost morskih i zračnih luka kao ulaznih točaka kriminalnih organizacija za trgovinu ljudima i nezakonitom robom, određene osjetljivosti koje predstavljaju rute kriminala na tim vanjskim graničnim prijelazima trebaju se odraziti u distribuciji dostupnih materijala za djelovanja država članica putem kriterija koji se odnose na broj putnika i težinu tereta u međunarodnim zračnim i morskim lukama.

(25)

Kako bi ojačale solidarnost i podjelu odgovornosti za zajedničke politike, strategije i programe Unije, države članice trebalo bi poticati na korištenje dijela ukupnih sredstava raspoloživih za nacionalne programe da bi se ispunili strateški prioriteti Unije izloženi u Prilogu I. ovoj Uredbi. Za projekte koji ispunjavaju te prioritete doprinos Unije njihovim ukupnim prihvatljivim troškovima treba povećati na 90 % u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014.

(26)

Gornja granica sredstava koja ostaju na raspolaganju Uniji treba biti komplementarna sredstvima dodijeljenima državama članicama za provedbu njihovih nacionalnih programa. To će omogućiti Uniji da u danoj proračunskoj godini podrži mjere od posebnog interesa za Uniju, poput studija, testiranja i ovjeravanja novih tehnologija, transnacionalnih projekata, umrežavanja i razmjene najbolje prakse, praćenja provedbe odgovarajućih prava i politika Unije te djelovanja u vezi s trećim zemljama ili u njima. Mjere koje se podupiru trebaju biti u skladu s prioritetima određenima u odgovarajućim strategijama, programima, akcijskim planovima i procjenama rizika i prijetnji Unije.

(27)

Kako bi se doprinijelo postizanju općeg cilja Instrumenta, države članice trebaju osigurati da njihovi nacionalni programi uključuju mjere koje obuhvaćaju sve posebne ciljeve Instrumenta i da je dodjela sredstava ciljevima razmjerna izazovima i potrebama te da jamči postizanje ciljeva. U slučaju kada nacionalni program ne ispunjava jedan od posebnih ciljeva ili je dodjela sredstava ispod razine minimalnih postotaka utvrđenih ovom Uredbom, dotična država članica treba dati obrazloženje unutar programa.

(28)

Kako bi se ojačala sposobnost Unije da bez odlaganja reagira u situacijama koje prijete sigurnosti, trebalo bi biti moguće pružiti hitnu pomoć, u skladu s okvirom utvrđenim Uredbom (EU) br. 514/2014.

(29)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na aktivnosti u kojima intervencija Unije, naspram mjera samih država članica, može rezultirati dodatnom vrijednošću. Budući da je Unija u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih situacija i za pružanje platforme za zajedničke pristupe, aktivnosti koje ispunjavaju uvjete za potporu iz ove Uredbe trebaju posebno doprinijeti jačanju nacionalnih sposobnosti te sposobnosti Unije, prekogranične suradnje i koordinacije, umrežavanja, obostranog povjerenja i razmjene informacija i najbolje prakse.

(30)

Kako bi se dopunile ili izmijenile odredbe ove Uredbe u vezi s definiranjem strateških prioriteta Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom, dopunom ili brisanjem strateških prioriteta Unije koji su navedeni u toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(31)

Pri primjeni ove Uredbe, uključujući pri pripremi delegiranih akata, Komisija bi se trebala savjetovati sa stručnjacima iz svih država članica.

(32)

Komisija bi, u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) br. 514/2014, trebala nadzirati provedbu Instrumenta uz pomoć ključnih pokazatelja za provedbu evaluacije rezultata i učinaka. Ti pokazatelji, uključujući relevantne polazne vrijednosti, trebali bi pružiti najnižu osnovu za provedu evaluacije opsega u kojem su ostvareni ciljevi Instrumenta.

(33)

Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje u pogledu svakog posebnog cilja Instrumenta. Mjerenje ostvarivanja posebnih ciljeva putem zajedničkih pokazatelja ne čini provedbu djelovanja povezanih s time pokazateljima obvezatnom.

(34)

Odluku Vijeća 2007/125/PUP (8) trebalo bi staviti izvan snage podložno prijelaznim odredbama koje su određene u ovoj Uredbi.

(35)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, posebno jačanje koordinacije i suradnje među tijelima za provedbu zakona, sprečavanje i suzbijanje kriminala, zaštitu ljudi i kritične infrastrukture od događaja koji mogu ugroziti sigurnost te povećanje kapaciteta država članica i Unije da djelotvorno upravljaju rizicima i krizama koji mogu ugroziti sigurnost, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(36)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženom UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se u njoj primjenjuje.

(37)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji se nalazi u prilogu UEU-u i UFEU-u i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska je priopćila svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(38)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen UEU-u i UFEU-u i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u usvajanju ove Uredbe, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(39)

Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (9).Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODRDBE

Članak 1.

Svrha i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama („Instrument”) u okviru Fonda za unutarnju sigurnost („Fond”).

Zajedno s Uredbom (EU) br. 515/2014, ovom se Uredbom osniva Fond za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

2.   Ovom se Uredbom utvrđuju:

(a)

ciljevi, prihvatljive mjere i strateški prioriteti za financijsku potporu u okviru ovog Instrumenta;

(b)

opći okvir za provedbu prihvatljivih mjera;

(c)

raspoloživa sredstva u okviru Instrumenta od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. i njihova raspodjela.

3.   Ovom se Uredbom predviđa primjena pravila određenih Uredbom (EU) br. 514/2014.

4.   Instrument se neće primjenjivati na pitanja na koja se odnosi Program za pravosuđe kao što je navedeno u Uredbi (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Međutim, Instrument se može odnositi na mjere kojima je cilj poticati suradnju između pravosudnih tijela i tijela za provedbu zakona.

5.   Teži se sinergiji, dosljednosti i komplementarnosti s drugim relevantnim financijskim instrumentima Unije, poput Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), Obzora 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12), Trećeg višegodišnjeg programa djelovanja Unije u području zdravlja uspostavljenog Uredbom (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Fonda Europske unije za solidarnosti instrumenata vanjske pomoći, Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Instrumenta europskog susjedstva uspostavljenog Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (15), Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (16), Partnerskog instrumenta za suradnju s trećim zemljama uspostavljenog Uredbom (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (17), Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava uspostavljenog Uredbom (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18) i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru uspostavljenog Uredbom (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (19). Djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe ne mogu primiti financijsku potporu za istu svrhu iz drugih financijskih instrumenata Unije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„policijska suradnja” znači određene mjere i oblici suradnje koji uključuju sva nadležna tijela država članica kao što je navedeno u članku 87. UFEU-a;

(b)

„razmjena podataka i pristup informacijama” znači sigurno prikupljanje, pohrana, obrada, analiza i razmjena informacija relevantnih za ta tijela kao što je navedeno u članku 87. UFEU-a na području sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela, posebno prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala;

(c)

„sprečavanje kriminala” znači sve mjere čija je namjena smanjiti ili doprinijeti smanjivanju kriminala i osjećaja nesigurnosti državljana, prema članku 2. stavku 2. Odluke Vijeća 2009/902/PUP (20);

(d)

„organizirani kriminal” znači kažnjivo ponašanje povezano sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji prema definiciji Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP (21);

(e)

„terorizam” znači svako namjerno djelovanje i kazneno djelo prema definiciji iz Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP (22);

(f)

„upravljanje rizicima i krizama” znači mjere procjene, sprečavanja, pripravnosti i upravljanja posljedicama terorizma, organiziranog kriminala i drugih rizika koji mogu ugroziti sigurnost;

(g)

„sprečavanje i pripravnost” znači mjere čiji je cilj sprečavanje i/ili smanjenje rizika vezanih uz moguće terorističke napade ili drugih rizika povezanih sa sigurnošću;

(h)

„upravljanje posljedicama” znači koordinacija djelovanja na nacionalnoj razini i/ili na razini Unije koja se poduzimaju kao reakcija na terorističke napade ili nesreće povezane sa sigurnošću i radi smanjenja njihovih učinaka;

(i)

„kritična infrastruktura” znači imovina, mreža, sustav ili njihov dio koji je neophodan za održavanje vitalnih društvenih funkcija, zdravlja, sigurnosti, zaštite, gospodarske ili socijalne dobrobiti ljudi, čiji bi poremećaj rada, povreda ili uništenje, kao posljedica neuspjelog održavanja tih funkcija, mogli imati znatan učinak u državi članici;

(j)

„hitna situacija” znači bilo koja nesreća povezana sa sigurnošću ili novonastala prijetnja koja ima ili može imati negativan učinak na sigurnost ljudi u jednoj ili više država članica.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Opći je cilj Instrumenta doprinijeti osiguravanju visoke razine sigurnosti u Uniji.

2.   U okviru općeg cilja izloženog u 1. odlomku Instrument doprinosi, u skladu s prioritetima određenima u odgovarajućim strategijama, ciklusima politika, programima, procjenama rizika i prijetnji Unije, sljedećim posebnim ciljevima:

(a)

sprečavanju kriminala, suzbijanju prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala uključujući terorizam te jačanju koordinacije i suradnje među tijelima za provedbu zakona i drugim nacionalnim tijelima država članica, uključujući Europol ili druga relevantna tijela Unije, i s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

(b)

povećanju kapaciteta država članica i Unije da djelotvorno upravljaju rizicima i krizama koji mogu ugroziti sigurnost te priprema zaštite i zaštita ljudi i kritične infrastrukture od terorističkih napada i ostalih događaja koji mogu ugroziti sigurnost.

Ostvarenje posebnih ciljeva Instrumenta evaluira se u skladu s člankom 55. stavkom 2. Uredbe br. 514/2014 upotrebom zajedničkih pokazatelja iz Priloga II. ovoj Uredbi i pokazatelja specifičnih za program uključenih u nacionalne programe.

3.   Radi ostvarivanja ciljeva iz stavaka 1. i 2., Instrument doprinosi sljedećim operativnim ciljevima:

(a)

promicanju i razvoju mjera za jačanje sposobnosti država članica za sprečavanje i suzbijanje prekograničnih i teških kaznenih djela te organiziranog kriminala uključujući terorizam, posebno javno-privatnim partnerstvima, razmjenom informacija i najbolje prakse, pristupom informacijama, interoperabilnim tehnologijama, usporedivim statističkim podacima, primijenjenom kriminologijom, komuniciranjem s javnošću i podizanjem svijesti;

(b)

promicanju i razvoju administrativne i operativne koordinacije, suradnje, međusobnog razumijevanja i razmjene informacija među tijelima za provedbu zakona država članica, drugim nacionalnim tijelima, Europolu ili drugim odgovarajućim tijelima Unije i, po potrebi, s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

(c)

promicanju i razvoju programa osposobljavanja, uključujući u pogledu tehničkih i profesionalnih vještina i poznavanja obveza u vezi poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, za provedbu europskih politika osposobljavanja, uključujući posebnim programima Unije za razmjenu na području provedbe zakona s ciljem poticanja istinske europske kulture na području pravosuđa i provedbe zakona;

(d)

promicanju i razvoju mjera, zaštite, mehanizama i najbolje prakse za rano prepoznavanje, zaštitu i podršku svjedocima i žrtvama kaznenih djela, uključujući žrtve terorizma, a posebno za djecu svjedoke i žrtve, posebno one koji su bez pratnje ili im je potrebno starateljstvo;

(e)

mjera za jačanje administrativnih i operativnih sposobnosti država članica za zaštitu kritične infrastrukture na svim područjima gospodarske aktivnosti, uključujući kroz javno-privatna partnerstva i bolju koordinaciju, suradnju, razmjenu i širenje znanja i stručnosti među državama unutar Unije i s relevantnim trećim zemljama;

(f)

sigurnih veza i djelotvorne koordinacije među postojećim sudionicima suradnje na području ranog upozorenja i krize specifičnih za pojedine sektore na razini Unije i na nacionalnoj razini, što uključuje situacijske centre kojima je cilj potaknuti brzu proizvodnju sveobuhvatnih i točnih pregleda u kriznim situacijama, koordinirati mjere odgovora i razmjenjivati javne, povjerljive i klasificirane podatke;

(g)

mjera za jačanje administrativnih i operativnih sposobnosti država članica i Unije s ciljem razvoja sveobuhvatnih procjena rizika, koje se temelje na dokazima te su u skladu s prioritetima i inicijativama određenima na razini Unije, posebno onima koje su podržali Europski parlament i Vijeće, što bi Uniji omogućilo razvoj integriranih pristupa utemeljenih na zajedničkim ocjenama kriznih situacija te veće međusobno razumijevanje različitih definicija razina prijetnji u državama članicama i partnerima.

4.   Instrument također doprinosi financiranju tehničke pomoći na inicijativu država članica i Komisije.

5.   Mjere koje se financiraju u okviru Instrumenta provode se uz potpuno poštovanje temeljnih prava i ljudskog dostojanstva. Posebno, djelovanja u potpunosti slijede odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima, zakonodavstva Unije o zaštiti podataka te Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Posebna se pažnja, kad god je to moguće, daje državama članicama pri provedbi djelovanja u cilju pružanja pomoći i zaštite osjetljivim osobama, posebno djeci i maloljetnicima bez pratnje.

Članak 4.

Prihvatljiva djelovanja u okviru nacionalnih programa

1.   Unutar ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, s obzirom na dogovorene zaključke političkog dijaloga predviđene člankom 13. Uredbe (EU) br. 514/2014 te u skladu s ciljevima nacionalnih programa iz članka 7. ove Uredbe, Instrument podržava djelovanja u državama članicama, a posebno ona sa sljedećeg popisa:

(a)

djelovanja s ciljem poboljšanja policijske suradnje i koordinacije među tijelima za provedbu zakona država članica, uključujući s relevantnim tijelima Unije i između njih, a posebno se to odnosi na Europol i Eurojust, zajedničke istražiteljske timove i sve ostale oblike prekograničnih zajedničkih pothvata, pristup informacijama i njihovu razmjenu te interoperabilne tehnologije;

(b)

projekte koji promiču umrežavanje, javno-privatna partnerstva, obostrano povjerenje, razumijevanje i učenje, utvrđivanje, razmjenu i širenje znanja, iskustva i najbolje prakse, razmjenu informacija, zajedničku svjesnost o situaciji i predviđanje, planiranje u slučaju nužde i interoperabilnost;

(c)

analitičke, nadzorne i evaluacijske aktivnosti, uključujući studije i procjene prijetnji, rizika i učinka koje se temelje na dokazima te su u skladu s prioritetima i inicijativama određenima na razini Unije, posebno onima koje su podržali Europski parlament i Vijeće;

(d)

aktivnosti podizanja svijesti, širenja informacija i komunikacije;

(e)

nabavu, održavanje IT sustava Unije te IT sustava država članica koji doprinose ostvarenju ciljeva ove Uredbe i/ili daljnje unapređenje IT sustava i tehničke opreme, uključujući testiranje kompatibilnosti sustava, sigurnih objekata, infrastruktura, povezanih objekata i sustava, posebno sustava informacijskih i komunikacijskih tehnologija(ICT) i njegovih komponenata, uključujući one namijenjene europskoj suradnji na računalnoj sigurnosti i računalnom kriminalu, posebno u okviru Europskog centra za računalni kriminal;

(f)

razmjenu, osposobljavanje i obrazovanje osoblja i stručnjaka iz relevantnih nadležnih tijela, uključujući jezično usavršavanje i zajedničke vježbe ili programe;

(g)

mjere za provedbu, prijenos, testiranje i odobravanje novih metodologija ili tehnologija, uključujući pilot-projekte i daljnje mjere za projekte na području istraživanja sigurnosti koje financira Unija.

2.   Unutar ciljeva navedenih u članku 3., Instrument također može podržavati sljedeće mjere koje se odnose na treće zemlje:

(a)

djelovanja s ciljem poboljšanja policijske suradnje i koordinacije među tijelima za provedbu zakona država članica, uključujući zajedničke istražiteljske timove i sve ostale oblike prekograničnih zajedničkih pothvata, pristup informacijama i njihovu razmjenu te interoperabilne tehnologije;

(b)

umrežavanje, obostrano povjerenje, razumijevanje i učenje, utvrđivanje, razmjenu i širenje znanja, iskustva i najbolje prakse, razmjenu informacija, zajedničku svjesnost o situaciji i predviđanje, planiranje u slučaju nužde i interoperabilnost;

(c)

razmjenu, osposobljavanje i obrazovanje osoblja i stručnjaka iz relevantnih nadležnih tijela.

Komisija i države članice, zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje, osiguravaju koordinaciju kad je riječ o mjerama u trećim zemljama i vezanima za njih, kao što je utvrđeno u članku 3. stavku 5 Uredbe (EU) br. 514/2014.

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Članak 5.

Ukupna sredstva i provedba

1.   Ukupna sredstva za provedbu Instrumenta iznose 1 004 milijuna eura u važećim cijenama.

2.   Godišnja proračunska sredstva za Fond odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira.

3.   Ukupna sredstva provest će se sljedećim mjerama:

(a)

nacionalnim programima, u skladu s člankom 7.;

(b)

djelovanjima Unije u skladu s člankom 8.;

(c)

tehničkom pomoći u skladu s člankom 9.;

(d)

hitnom pomoći u skladu s člankom 10.

4.   Sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta djelovanju Unije iz članka 8. ove Uredbe, tehničkoj pomoći iz članka 9. i hitnoj pomoći iz članka 10. ove Uredbe provode se izravnim i neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkama (a)i (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

Sredstva dodijeljena nacionalnim programima iz članka 7. ove Uredbe provode se podijeljenim upravljanjem u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

5.   Ne dovodeći u pitanje nadležnosti Europskog parlamenta i Vijeća, ukupna sredstva koristit će se na sljedeći način:

(a)

662 milijuna eura za nacionalne programe država članica;

(b)

342 milijuna eura za mjere Unije te hitnu i tehničku pomoć na inicijativu Komisije.

6.   Svaka država članica raspodjeljuje iznose za nacionalne programe iz Priloga III. na sljedeći način:

(a)

najmanje 20 % za djelovanja koja se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka točke (a); i

(b)

najmanje 10 % za djelovanja koja se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka točke (b).

Države članice mogu odstupiti od tog minimalnog postotka ako u nacionalne programe uključe obrazloženje o tome zašto dodjela sredstava ispod te razine ne ugrožava ostvarenje predmetnog cilja. Komisija će u okviru svog odobrenja nacionalnih programa iz članka 7. stavka 2. ocijeniti to obrazloženje.

7.   Zajedno s ukupnim sredstvima određenima za Uredbu (EU) br. 515/2014, ukupna sredstva za Instrument, utvrđena stavkom 1. ovog članka, financijska su omotnica Fonda i predstavljaju prioritetni referentni okvir u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u pitanjima proračuna i o dobrom financijskom upravljanju, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Članak 6.

Sredstva za prihvatljive mjere u državama članicama

1.   662 milijuna eura dodjeljuje se državama članicama na sljedeći način:

(a)

30 % razmjerno ukupnom broju stanovnika tih država članica;

(b)

10 % razmjerno ukupnoj veličini državnog područja tih država članica;

(c)

15 % razmjerno broju putnika i 10 % razmjerno tonama tereta u međunarodnom zračnom i pomorskom prometu;

(d)

35 % obrnuto razmjerno njihovom bruto domaćem proizvodu (standard kupovne moći po stanovniku).

2.   Referentne brojke za podatke navedene u stavku 1. posljednji su statistički podaci koje objavi Komisija (Eurostat) na temelju podataka dobivenih od država članica u skladu s pravom Unije. Referentni datum je 30. lipnja 2013. Sredstva dodijeljena nacionalnim programima izračunata na temelju kriterija spomenutih u stavku 1. određena su u Prilogu III.

Članak 7.

Nacionalni programi

1.   Nacionalni program koji treba izraditi u okviru Instrumenta i program koji treba izraditi u okviru Uredbe (EU) br. 515/2014 predstavljaju se Komisiji kao jedinstveni nacionalni program za Fond, u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 514/2014.

2.   U okviru nacionalnih programa koje treba ispitati i odobriti Komisija u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 514/2014, države članice, u okviru ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, posebno rade na projektima koji se bave strateškim prioritetima Unije navedenima u Prilogu I. ovoj Uredbi, uzimajući u obzir rezultat političkog dijaloga iz članka 13. Uredbe (EU) br. 514/2014. Države članice ne koriste više od 8 % svojih ukupnih sredstava iz nacionalnog programa za održavanje IT sustava Unije i nacionalnih IT sustava doprinoseći tako ostvarenju ciljeva ove Uredbe i ne više od 8 % za djelovanja u vezi s ili u trećim zemljama kojima se provode strateški prioriteti Unije navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.

3.   Komisija, u skladu s člankom 11., ima ovlast donošenja delegiranih akata radi izmjene, dopune ili brisanja strateških prioriteta Unije navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 8.

Djelovanja Unije

1.   Na inicijativu Komisije, Instrument može služiti financiranju transnacionalnih djelovanja ili djelovanja od posebnog interesa za Uniju („djelovanje Unije”) u vezi s općim, specifičnim i operativnim ciljevima iz članka 3.

2.   Da bi djelovanja Unije bila prihvatljiva za financiranje trebaju biti u skladu s prioritetima i inicijativama određenima na razini Unije, posebno onima koje su podržali Europski parlament i Vijeće, u odgovarajućim strategijama, ciklusima politika, programima, procjenama rizika i prijetnji Unije te posebno podržavati sljedeće:

(a)

pripremne, nadzorne, administrativne i tehničke aktivnosti te razvoj mehanizma za evaluaciju potrebnog za provedbu politika o policijskoj suradnji, sprečavanju i suzbijanju kriminala i upravljanju krizom;

(b)

transnacionalne projekte koji uključuju dvije ili više država članica ili barem jednu državu članicu i treću zemlju;

(c)

analitičke, nadzorne i evaluacijske aktivnosti, uključujući studije i procjene prijetnji, rizika i učinka koje se temelje na dokazima te su u skladu s prioritetima i inicijativama određenima na razini Unije, posebno onima koje su podržali Europski parlament i Vijeće te projekte za praćenje provedbe prava Unije i ciljeva politike Unije u državama članicama;

(d)

projekte koji promiču umrežavanje, javno-privatna partnerstva, uzajamno povjerenje, razumijevanje i učenje, utvrđivanje, razmjenu i širenje najbolje prakse te inovativne pristupe na razini Unije, osposobljavanje i programe razmjene;

(e)

projekte koji promiču razvoj metodoloških, posebno statističkih, alata i metoda te zajedničkih pokazatelja;

(f)

nabavu, održavanje i/ili daljnje unapređenje tehničke opreme, stručnog znanja, sigurnih objekata, infrastruktura, povezanih objekata i sustava, posebno sustava informacijskih i komunikacijskih tehnologija i njihovih komponenata na razini Unije, uključujući one namijenjene europskoj suradnji na računalnoj sigurnosti i računalnom kriminalu, posebno u okviru Europskog centra za računalni kriminal;

(g)

projekte za podizanje svijesti o politikama i ciljevima Unije među zainteresiranim stranama i širom javnosti, uključujući institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije;

(h)

posebno inovativne projekte za razvoj novih metoda i/ili upotrebu novih tehnologija kod kojih postoji mogućnost prijenosa u druge države članice, a pogotovo projekte koji testiraju i odobravaju ishode projekata na području istraživanja sigurnosti koje financira Unija;

(i)

studije i pilot-projekte.

3.   Unutar ciljeva navedenih u članku 3., Instrument također podržava mjere koje se odnose na treće zemlje ili se provode u njima, a posebno sljedeće:

(a)

djelovanja s ciljem poboljšanja policijske suradnje i koordinacije među tijelima za provedbu zakona država članica i, gdje je to primjenjivo, međunarodne organizacije, uključujući zajedničke istražiteljske timove i sve ostale oblike prekograničnih zajedničkih pothvata, pristup informacijama i njihovu razmjenu te interoperabilne tehnologije;

(b)

umrežavanje, obostrano povjerenje, razumijevanje i učenje, utvrđivanje, razmjenu i širenje znanja, iskustva i najbolje prakse, razmjenu informacija, zajedničku svjesnost o situaciji i predviđanje, planiranje u slučaju nužde i interoperabilnost;

(c)

nabavu, održavanje, i/ili daljnje unapređenje tehničke opreme, uključujući sustave informacijskih i komunikacijskih tehnologija i njihovih komponenata;

(d)

razmjenu, osposobljavanje i obrazovanje osoblja i stručnjaka iz relevantnih nadležnih tijela, uključujući jezično usavršavanje;

(e)

aktivnosti podizanja svijesti, širenja informacija i komunikacije;

(f)

procjene prijetnji, rizika i učinka;

(g)

studije i pilot-projekte.

4.   Mjere Unije provode se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 9.

Tehnička pomoć

1.   Na inicijativu ili u ime Komisije Instrument Fondu može doprinijeti s do 800 000 eura godišnje za tehničku pomoć u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 514/2014.

2.   Na inicijativu države članice Instrumentom se mogu financirati aktivnosti tehničke pomoći u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 514/2014. Iznos koji je namijenjen za tehničku pomoć za razdoblje 2014.–2020. Ne premašuje zbroj 5 % od ukupnog iznosa dodijeljenog državi članici plus 200 000 EUR.

Članak 10.

Hitna pomoć

1.   Instrument pruža financijsku pomoć za rješavanje hitnih i posebnih potreba u hitnim situacijama, prema definiciji iz članka 2. točke (j).

2.   Hitna pomoć provodi se u skladu s mehanizmom utvrđenim u člancima 6. i 7. Uredbe (EU) br. 514/2014.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.   Ovlast usvajanja delegiranih akata iz članka 7. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 21. svibnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblje od tri godine, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja sedmogodišnjeg razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 12.

Primjenjivost Uredbe (EU) br. 514/2014

Odredbe Uredbe (EU) br. 514/2014 primjenjuju se na Instrument.

Članak 13.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2007/125/PUP stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Članak 14.

Prijelazne odredbe

1.   Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu, uključujući potpuno ili djelomično ukidanje projekata sve do njihova zaključenja, ili financijske pomoći koje je Komisija odobrila na temelju Odluke 2007/125/PUP ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu pomoć na dan 31. prosinca 2013.

2.   Pri donošenju odluka o sufinanciranju u okviru Instrumenta, Komisija u obzir uzima mjere usvojene na temelju Odluke 2007/125/PUP prije 20. svibnja 2014. koje imaju financijske posljedice tijekom razdoblja obuhvaćenog sufinanciranjem.

3.   Iznosi dodijeljeni za sufinanciranje koje je u razdoblju između 1. siječnja 2011. i 31. prosinca 2014. odobrila Komisija, a za koje joj dokumenti potrebni za zaključenje operacija nisu podneseni prije isteka roka za podnošenje završnog izvješća, Komisija automatski opoziva do 31. prosinca 2017., što dovodi do povrata nepropisno isplaćenih iznosa.

Iznosi povezani s operacijama koje su suspendirane zbog sudskog postupka ili upravnih žalbi koje imaju suspenzivni učinak neće se uzimati u obzir pri izračunu automatski opozvanog iznosa.

4.   Komisija do 31. prosinca 2015. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o naknadnoj evaluaciji Odluke 2007/125/PUP za razdoblje od 2007.–2013.

Članak 15.

Preispitivanje

Na temelju prijedloga Komisije, Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 30. lipnja 2020.

Članak 16.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 299, 4.10.2012., str. 108.

(2)  SL C 277, 13.9.2012., str. 23.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(4)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se, kao dio Fonda za unutarnju sigurnost, uvodi Instrument za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i o stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (vidjeti str. 143. ovog Službenog lista).

(6)  Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se utvrđuju opće odredbe o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (vidjeti str. 112. ovog Službenog lista).

(7)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(8)  Odluka Vijeća 2007/125/JHA od 12. veljače 2007. o osnivanju posebnog programa „Sprečavanje i borba protiv kriminala za razdoblje od 2007. do 2013. u okviru Okvirnog programa za sigurnost i zaštitu sloboda (SL L 58, 24.2.2007., str. 7.).

(9)  Uredba Vijeća (EU,Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(10)  Uredba (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa Pravosuđe za razdoblje 2014.–2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 73.).

(11)  Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(12)  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(13)  Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Trećeg programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).

(14)  Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) (SL L 77, 15.3.2014., str. 11.).

(15)  Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta europskog susjedstva (SL L 77, 15.3.2014., str. 27.).

(16)  Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Financijskog instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.–2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).

(17)  Uredba (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Partnerskog instrumenta za suradnju s trećim zemljama (SL L 77, 15.3.2014., str. 77.).

(18)  Uredba (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (SL L 77, 15.3.2014., str. 85.).

(19)  Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (SL L 77, 15.3.2014., str. 1.).

(20)  Odluka Vijeća 2009/902/PUP od 30. studenoga 2009. o uspostavi Europske mreže za sprečavanje kriminala (EUCPN) i stavljanju izvan snage Odluke 2001/427/PUP (SL L 321, 8.12.2009., str. 44.).

(21)  Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42.).

(22)  Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o borbi protiv terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(23)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima primjenjivim na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).


PRILOG I.

Popis strateških prioriteta Unije iz članka 7. stavka 2.

Mjere za sprečavanje svih vrsta kriminala i za suzbijanje prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala, posebno projekti za provedbu relevantnih ciklusa politika, nezakonite trgovine drogom, trgovanja ljudima, seksualnog iskorištavanja djece te projekti za utvrđivanje i razbijanje mreža kriminala, koji povećavaju kapacitete borbe protiv korupcije, zaštitu gospodarstva od kriminala i smanjivanje financijskih poticaja zapljenom, zamrzavanjem i oduzimanjem imovine koja potiče od kaznenih djela.

Mjere za sprečavanje i suzbijanje računalnog kriminala te za podizanje stupnja sigurnosti građana i poduzeća u računalnom prostoru, a posebno projekti za izgradnju kapaciteta na području provedbe zakona i sudstva, projekti suradnje s industrijom s ciljem jačanja i zaštite građana te projekti za razvoj sposobnosti računalne obrane.

Mjere za sprečavanje i borbu protiv terorizma i rješavanje pitanja radikalizacije i regrutacije, posebno projekti za poticanje razvoja lokalnih pristupa i politika sprečavanja u zajednicama, projekti koji nadležnim tijelima omogućuju sprečavanje pristupa terorista financijskim i materijalnim sredstvima te praćenje njihovih transakcija, projekti za zaštitu prijevoza putnika i tereta i projekti za povećanje sigurnosti eksploziva i kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog materijala.

Mjere za jačanje administrativnih i operativnih sposobnosti država članica za zaštitu kritične infrastrukture na svim područjima gospodarske aktivnosti uključujući ona na koja se odnosi Direktiva Vijeća 2008/114/EZ (1), posebno projekti za promicanje javno-privatnih partnerstava za izgradnju povjerenja i olakšavanje suradnje, koordinacije, planiranja u slučaju nužde i širenja informacija i najbolje prakse među javnim i privatnim sudionicima.

Mjere za povećanje otpornosti Unije na krize i katastrofe, posebno projekti za promicanje razvoja usklađenih politika Unije na području upravljanja rizikom te povezivanja procjene rizika i prijetnji s donošenjem odluka, kao i projekti koji podržavaju djelotvoran i koordiniran odgovor na krize koji povezuje postojeće sposobnosti specifične za sektor,centre stručnog znanja i situacijske centre uključujući i one za zdravlje, civilnu zaštitu i terorizam.

Mjere kojima je cilj postizanje tješnjeg partnerstva između Unije i trećih zemalja, a posebno onih koje se nalaze na njezinim vanjskim granicama i osmišljavanje te provedba operativnih akcijskih programa za postizanje navedenih strateških prioriteta Unije.


(1)  Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).


PRILOG II.

Popis zajedničkih pokazatelja za mjerenje posebnih ciljeva

(a)

Sprečavanje i suzbijanje prekograničnih i teških kaznenih djela te organiziranog kriminala uključujući terorizam i jačanje koordinacije i suradnje među tijelima za izvršavanje zakona država članica i s relevantnim trećim zemljama.

i.

Broj operativnih projekata zajedničkih istražiteljskih timova(JIT-ovi) i Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela(EMPACT) koji su podržani Instrumentom, uključujući sudjelujuće države članice i nadležna tijela.

Za potrebe godišnjih izvješća o provedbi, kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 514/2014, taj se pokazatelj dalje dijeli na potkategorije poput:

voditelj (država članica),

partneri (države članice),

uključena tijela,

uključene agencije EU-a (Eurojust, Europol), ako je primjenjivo.

ii.

Broj službenika za provedbu zakona koji su prošli obuku iz predmeta od prekograničnog značaja uz pomoć Instrumenta i trajanje njihove obuke (broj osoba, broj dana).

Za potrebe godišnjih izvješća o provedbi, kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 514/2014, taj se pokazatelj dalje dijeli na potkategorije poput:

vrsta kriminala (iz članka 83. UFEU-a): terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje djece; nedozvoljena trgovina drogama; nedopušteno trgovanje oružjem; pranje novca; korupcija; krivotvorenje sredstava plaćanja; računalni kriminal, organizirani kriminal), ili

horizontalno područje provedbe zakona: razmjena informacija; operativna suradnja.

iii.

Broj i financijska vrijednost projekata na ovom području sprečavanja kriminala.

Za potrebe godišnjih izvješća o provedbi, kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 514/2014, taj se pokazatelj dalje dijeli prema vrsti kriminala (iz članka 83. UFEU-a): terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje djece; nedozvoljena trgovina drogama; nedopušteno trgovanje oružjem; pranje novca; korupcija; krivotvorenje sredstava plaćanja; računalni kriminal; organizirani kriminal.

iv.

Broj projekata podržanih Instrumentom, kojima je cilj poboljšati razmjenu informacija o provedbi zakona koje su povezane sa sustavima podataka, spremištima podataka ili komunikacijskim alatima Europola.

Za potrebe godišnjih izvješća o provedbi, kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 514/2014, taj se pokazatelj dalje dijeli prema vrsti kriminala (iz članka 83. UFEU-a): podatkovne kasete, širenje pristupa SIENA-i, projekti kojima je cilj poboljšanje unosa podataka u radne datoteke za analizu itd.

(b)

Povećanje kapaciteta država članica i Unije da djelotvorno upravljaju rizicima i krizama koji mogu dovesti u pitanje sigurnost te priprema zaštite i zaštita ljudi i ključne infrastrukture od terorističkih napada i ostalih događaja koji mogu dovesti u pitanje sigurnost.

i.

Broj i alati koji su uvedeni i/ili nadograđeni pomoću Instrumenta kako bi države članice osigurale lakšu zaštitu kritične infrastrukture u svim područjima gospodarstva.

ii.

Broj projekata podržanih Instrumentom i vezanih uz procjenu upravljanja rizicima na području unutarnje sigurnosti.

iii.

Broj sastanaka stručnjaka, radionica, seminara, konferencija, objava, internetskih stranica i internetskih savjetovanja organiziranih uz pomoć Instrumenta.

Za potrebe godišnjih izvješća o provedbi, kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 514/2014, taj se pokazatelj dalje dijeli na potkategorije poput:

zaštita kritične infrastrukture, ili

upravljanje krizama i rizikom.


PRILOG III.

Podaci za nacionalne programe

Fond za unutarnju sigurnost policija - Iznosi nacionalnih programa

MS

Stanovništvo (pojedinci)

Državno područje (km2)

# putnici

# tone tereta

BDP/stanovniku (EUR)

Dodijeljena sredstva

(2013.) (1)

(2012.)

zračni promet (2012.) (2)

morski promet (2011.) (3)

Ukupno

 

zračni promet (2012.) (4)

morski promet (2011.) (5)

Ukupno

 

(2012.) (6)

 

30 %

10 %

15 %

 

 

 

10 %

 

 

 

35 %

2014.-2020.

Iznos troška

Dodijeljena sredstva

Iznos troška

Dodijeljena sredstva

Iznosi

Dodijeljena sredstva

Iznosi

Dodijeljena sredstva

Iznos troška

kod

Dodijeljena sredstva

 

AT

8 488 511

3 845 782

83 879

1 321 372

8 196 234

0

8 196 234

3 169 093

219 775

0

219 775

4 651

36 400

16,66

3 822 008

12 162 906

BE

11 183 350

5 066 698

30 528

480 917

8 573 821

0

8 573 821

3 315 088

1 068 434

232 789 000

233 857 434

4 948 770

34 000

17,84

4 091 797

17 903 270

BG

7 282 041

3 299 182

110 900

1 747 038

1 705 825

0

1 705 825

659 561

18 536

25 185 000

25 203 536

533 344

5 400

112,33

25 763 168

32 002 293

CH

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

CY

862 011

390 540

9 251

145 734

1 587 211

107 000

1 694 211

655 071

28 934

6 564 000

6 592 934

139 516

20 500

29,59

6 786 396

8 117 257

CZ

10 516 125

4 764 407

78 866

1 242 401

3 689 113

0

3 689 113

1 426 404

58 642

0

58 642

1 241

14 500

41,83

9 594 559

17 029 012

DE

82 020 688

37 160 068

357 137

5 626 095

66 232 970

1 146 000

67 378 970

26 052 237

4 448 191

296 037 000

300 485 191

6 358 712

32 299

18,78

4 307 288

79 504 401

DK

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EE

1 286 479

582 849

45 227

712 475

466 960

61 000

527 960

204 137

23 760

48 479 000

48 502 760

1 026 390

12 700

47,76

10 954 418

13 480 269

ES

46 006 414

20 843 540

505 991

7 971 031

24 450 017

3 591 000

28 041 017

10 842 125

592 192

398 332 000

398 924 192

8 441 827

22 700

26,72

6 128 683

54 227 207

FI

5 426 674

2 458 594

338 432

5 331 428

3 725 547

250 000

3 975 547

1 537 155

195 622

115 452 000

115 647 622

2 447 275

35 600

17,04

3 907 896

15 682 348

FR

65 633 194

29 735 595

632 834

9 969 228

48 440 037

906 000

49 346 037

19 079 761

1 767 360

322 251 000

324 018 360

6 856 709

31 100

19,50

4 473 348

70 114 640

GR

11 290 067

5 115 047

131 957

2 078 760

5 992 242

66 000

6 058 242

2 342 434

72 187

135 314 000

135 386 187

2 864 972

17 200

35,27

8 088 437

20 489 650

HR

4 398 150

1 992 614

87 661

1 380 951

4 526 664

5 000

4 531 664

1 752 179

6 915

21 862 000

21 868 915

462 779

10 300

58,89

13 506 904

19 095 426

HU

9 906 000

4 487 985

93 024

1 465 432

1 327 200

0

1 327 200

513 165

61 855

0

61 855

1 309

9 800

61,90

14 196 032

20 663 922

IE

4 582 769

2 076 257

69 797

1 099 534

3 139 829

0

3 139 829

1 214 022

113 409

45 078 000

45 191 409

956 317

35 700

16,99

3 896 950

9 243 080

IS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IT

59 394 207

26 908 977

301 336

4 747 041

21 435 519

1 754 000

23 189 519

8 966 282

844 974

499 885 000

500 729 974

10 596 188

25 700

23,60

5 413 273

56 631 761

LI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

LT

2 971 905

1 346 443

65 300

1 028 692

504 461

0

504 461

195 051

15 425

42 661 000

42 676 425

903 096

11 000

55,15

12 647 374

16 120 656

LU

537 039

243 309

2 586

40 738

365 944

0

365 944

141 493

615 287

0

615 287

13 020

83 600

7,26

1 664 128

2 102 689

LV

2 017 526

914 055

64 562

1 017 066

1 465 671

676 000

2 141 671

828 082

31 460

67 016 000

67 047 460

1 418 824

10 900

55,65

12 763 405

16 941 431

MT

421 230

190 841

316

4 978

335 863

0

335 863

129 862

16 513

5 578 000

5 594 513

118 388

16 300

37,21

8 535 037

8 979 107

NL

16 779 575

7 602 108

41 540

654 399

23 172 904

0

23 172 904

8 959 858

1 563 499

491 695 000

493 258 499

10 438 081

35 800

16,94

3 886 065

31 540 510

NO