20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/1

(1)

Komunikacija Komisije upućena Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 13. srpnja 2011. naslovljena „Reforma zajedničke ribarstvene politike” navela je moguće izazove, ciljeve i smjernice zajedničke ribarstvene politike („ZRP”) nakon 2013. S obzirom na raspravu koja je uslijedila nakon objave te Komunikacije, ZRP je bio reformiran Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Reforma ZRP-a obuhvaća sve glavne elemente zajedničke ribarstvene politike, uključujući njezine financijske aspekte. S ciljem postizanja ciljeva te reforme potrebno je staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 2328/2003 (5), Uredbu Vijeća (EZ) br. 861/2006 (6), Uredbu Vijeća (EZ) br 1198/2006 (7) i Uredbu Vijeća (EZ) br. 791/2007 (8) te ih se zamijeniti ovom Uredbom.

Uzimajući u obzir da su sva pitanja koja se tiču europskih oceana i mora međusobno povezana, ova bi uredba također trebala podržati daljnji razvoj integrirane pomorske politike (IPP) iz Uredbe (EU) br 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(2)

Područje primjene Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) trebalo bi uključivati potporu ZRP-u za očuvanje morskih bioloških resursa, upravljanjem ribolovnim resursima i flotama koje iskorištavaju te resurse, slatkovodnim biološkim resursima i akvakulturom, kao i u vezi s preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, ako se te aktivnosti obavljaju na području država članica, ribarskim plovilima Unije ili ih obavljaju državljani država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave i vodeći računa o odredbama članka 117. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. (10) (UNICLOS).

(3)

Uspjeh ZRP-a ovisi o djelotvornom sustavu kontrole, inspekcije i provođenja, kao i o dostupnosti pouzdanih i potpunih podataka kako za potrebe znanstvenog savjetovanja, tako i za potrebe provedbe i kontrole. Stoga bi EFPR trebao podupirati te politike.

(4)

Područje primjene EFPR-a trebalo bi uključivati podršku integriranoj pomorskoj politici, uključujući razvoju i provedbi koordiniranih operacija i postupaka donošenja odluka povezanih s oceanima, morima, obalnim regijama i pomorskim sektorima, a koja nadopunjuje različite politike Unije u vezi s njima, posebice ZRP-a te politike transporta, industrije, teritorijalne kohezije, okoliša, energetike i turizma. Pri upravljanju različitim sektorskim politikama u morskim bazenima Baltičkog mora, Sjevernog mora, Keltskih mora, Biskajskog zaljeva i Iberijske obale, Sredozemnog mora i Crnog mora potrebno je osigurati usklađenost i integraciju.

(5)

Korisnici EFPR-a u smislu članka 2. stavka 10. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) mogu biti gospodarski subjekti u smislu članka 4. točke 30. Uredbe (EU) br. 1380/2013, ribari ili organizacije ribara, osim ako nije drukčije utvrđeno ovom uredbom.

(6)

U skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 17. lipnja 2010. kada je usvojena nova strategija Unije za zapošljavanje i pametan, održiv i uključiv rast, utemeljenoj na Komunikaciji Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenoj „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (strategija Europa 2020.), Unija i države članice trebale bi primjenjivati pametan, održiv i uključiv rast, istodobno promičući skladan razvoj u Uniji. Resurse bi trebalo usmjeriti na ostvarenje općih i specifičnih ciljeva strategije Europa 2020., posebice onih povezanih sa zapošljavanjem, klimatskim promjenama i energetskom održivošću, borbom protiv siromaštva i socijalnom uključenošću, te bi trebalo poboljšati djelotvornost većim usredotočenjem na rezultate. Uvrštavanje integrirane pomorske politike u novi EFPR također doprinosi glavnim ciljevima politike utvrđenima u strategiji Europa 2020. te je u skladu s općim ciljevima povećanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije navedene u Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(7)

Kako bi se osiguralo da EFPR doprinosi postizanju ciljeva ZRP-a, integrirane pomorske politike i strategije Europa 2020., potrebno je usredotočiti se na ograničeni broj ključnih prioriteta povezanih s poticanjem okolišno održivih, resursno učinkovitih, inovativnih, konkurentnih i na znanju utemeljenih ribarstva i akvakulture, poticanjem provedbe ZRP-a, povećanjem zaposlenosti i teritorijalne kohezije, poticanjem stavljanja na tržište i prerade kao i poticanjem provedbe integrirane pomorske politike.

(8)

Ciljevi Unije u svim fazama provedbe EFPR-a trebali bi biti uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti spolova, kao i borba protiv diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog porijekla, religije ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

(9)

Sveobuhvatan cilj ZRP-a je osigurati da aktivnosti ribarstva i akvakulture doprinose nastanku uvjeta koji se odnose na okoliš, mogu biti održivi duže vremena i koji su potrebni za gospodarski i socijalni razvoj. Štoviše, ona bi trebala doprinijeti povećanoj produktivnosti, primjerenom životnom standardu u sektoru ribarstva i stabilnim tržištima te bi trebala osigurati dostupnost resursa te dostupnost ponude za potrošače po razumnim cijenama.

(10)

Izuzetno je važno bolje integrirati pitanja koja se tiču okoliša u ZRP koja bi trebala postići opće i specifične ciljeve Unijine politike vezane uz okoliš i strategije Europa 2020. ZRP nastoji do 2015., gdje je to moguće, a inače najkasnije do 2020., postići takvo iskorištavanje živih morskih bioloških resursa kojim se riblji stokovi obnavljaju i održavaju iznad razina koje daju najveći mogući održivi prinos. ZRP bi trebao primjenjivati oprezan pristup i pristup eko-sustava upravljanju ribarstvom. Zato bi EFPR trebao doprinijeti zaštiti morskog okoliša kako je navedeno u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(11)

Financiranje rashoda ZRP-a i IPP-a putem jedinstvenog fonda, EFPR-a, trebalo bi riješiti pitanje potrebe za pojednostavljenjem i trebalo bi ojačati integraciju obiju politika. Proširenje podijeljenog upravljanja na prerađivanje i stavljanje na tržište, uključujući kompenzaciju za najudaljenije regije, kontrolu, aktivnosti prikupljanja podataka i upravljanja, te na IPP trebali bi dodatno doprinijeti pojednostavljenju i smanjenju administrativnog opterećenja za Komisiju i države članice te postići veću usklađenost i učinkovitost dodijeljene potpore.

(12)

Iz proračuna Unije bi se trebali financirati rashodi ZRP-a i IPP-a putem jedinstvenog fonda, EFPR-a, bilo izravno ili u kontekstu podijeljenog upravljanja s državama članicama. Podijeljeno upravljanje s državama članicama trebalo bi se odnositi ne samo na mjere potpore ribarstvu, akvakulturi i lokalnom razvoju koji usmjerava zajednica, već i na preradu i stavljanje na tržište te kompenzaciju za najudaljenije regije, kontrolu i aktivnosti prikupljanja podataka kao i IPP. Izravno upravljanje trebalo bi se odnositi na znanstveno savjetovanje, posebne mjere nadzora i inspekcije, dobrovoljne doprinose regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom, savjetodavna vijeća, podatke o istraživanju tržišta, operacije za provedbu IPP-a i komunikacijske aktivnosti. Trebalo bi točno utvrditi vrste operacija kvalificiranih za financiranje iz EFPR-a.

(13)

Potrebno je razlikovati kategorije mjera kontrole i provedbe koje se sufinanciraju u okviru podijeljenog upravljanja od onih sufinanciranih u okviru izravnog upravljanja. Od ključne je važnosti odvojiti resurse koji se dodjeljuju kontroli i prikupljanju podataka u okviru podijeljenog upravljanja istodobno dopuštajući fleksibilnost između tih dviju kategorija mjera.

(14)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, financijska pomoć Unije u okviru EFPR-a trebala biti uvjetovana usklađenošću s pravilima ZRP-a od strane država članica i gospodarskih subjekata. Cilj je tog uvjeta odraziti odgovornost Unije da osigura očuvanje morskih bioloških resursa u okviru ZRP-a, što je u javnom interesu i kako je odlučeno u članku 3. UFEU-a.

(15)

Ispunjavanje ciljeva ZRP-a bilo bi ugroženo kada bi se financijska pomoć Unije u okviru EFPR-a isplaćivala gospodarskim subjektima koji prethodno ne ispunjavaju zahtjeve u vezi s javnim interesom očuvanja morskih bioloških resursa. Stoga bi za zahtjeve podnesene od strane gospodarskih subjekata pristup financiranju u okviru EFPR-a bio omogućen isključivo pod uvjetom da unutar određenog vremenskog razdoblja prije podnošenja zahtjeva za pomoć, gospodarski subjekti u pitanju nisu počinili ozbiljnu povredu, prekršaj, ili prijevaru i da su bili uključeni u rad, upravljanje ili vlasništvo ribarskih plovila koji se nalaze na Unijinom popisu nezakonitih, neprijavljenih i nereguliranih (NNN) plovila ili plovila koja plove pod zastavom zemlje s popisa nekooperativnih trećih zemalja kako je navedeno u ovoj Uredbi.

(16)

Osim toga, korisnici bi nakon podnošenja zahtjeva za pomoć trebali i dalje djelovati u skladu sa tim zahtjevima prihvatljivosti tijekom cjelokupnog razdoblja provođenja operacije te za vremensko razdoblje od pet godina nakon što je učinjeno konačno plaćanje dotičnom korisniku.

(17)

U slučaju da korisnik ne ispuni uvjete povezane s prihvatljivošću i trajanjem, trebale bi se primjenjivati financijske posljedice i korekcije. Kako bi se utvrdio iznos takve financijske korekcije, trebalo bi uzeti u obzir narav, težinu, trajanje i ponavljanje povrede, prekršaja ili prijevare od strane korisnika i važnost doprinosa EFPR-a gospodarskoj aktivnosti korisnika.

(18)

Postizanje ciljeva ZRP-a bilo bi također ugroženo ako bi se financijska pomoć Unije u okviru EFPR-a isplaćivala državama članicama koje ne ispunjavaju svoje obveze u okviru pravila ZRP-a povezanih s javnim interesom očuvanja morskih bioloških resursa kao što su prikupljanje podataka i provođenje obveza kontrole. Štoviše, ako te obveze nisu poštovane, postoji rizik da države članice ne bi otkrile neprihvatljive zahtjeve ili operacije.

(19)

Kao mjera opreza i kako bi se spriječila neprihvatljiva plaćanja i potaknulo države članice da poštuju pravila ZRP-a, trebalo bi izraditi odredbu kojom se omogućuje prekid roka za plaćanje i suspenzija plaćanja, mjere koje su ograničene vremenski i u svojem području primjene. Financijske korekcije koje imaju konačne i neopozive posljedice trebalo bi primjenjivati samo na izdatke na koje imaju utjecaja slučajevi neusklađenosti.

(20)

Kako bi se poboljšalo koordiniranje i ujednačila provedba fondova koji pružaju potporu u okviru kohezijske politike, posebice Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF), s fondovima za ruralni razvoj te za sektor pomorstva i ribarstva, posebice Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) odnosno EFPR-om, uspostavljene su zajedničke odredbe za sve ove fondove (ESI fondovi)u Uredbi (EU) br. 1303/2013. Pored Uredbe (EU) br. 1303/2013, ova Uredba obuhvaća posebne, komplementarne odredbe zbog posebnosti sektora ZRP-a i IPP-a.

(21)

Načelo proporcionalnosti trebalo bi primijeniti na operativni program i tijekom programskog ciklusa, uzimajući u obzir veličinu relevantnih uprava država članica i ukupni iznos javne potrošnje koji se dodjeljuje operativnom programu.

(22)

Komisija bi trebala uspostaviti godišnju raspodjelu, za svaku državu članicu, raspoloživih odobrenih sredstava za preuzete obveze na podlozi objektivnih i transparentnih kriterija. Navedeni kriteriji trebali bi obuhvaćati pokazatelje za mjerenje sektora ribarstva i akvakulture, opseg odgovornosti kontrole i prikupljanja podataka, prethodna dodjeljivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1198/2006 i prethodnu potrošnju u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2006.

(23)

Ispunjavanje određenih specifičnih prethodnih uvjeta od izuzetne je važnosti u kontekstu ZRP-a, posebno kada se radi o podnošenju izvješća o ribolovnom kapacitetu i višegodišnjeg nacionalnog strateškog plana za akvakulturu i o dokazanom administrativnom kapacitetu za ispunjavanje zahtjeva u vezi s podacima za upravljanje ribarstvom i izvođenje sustava Unije za nadzor, inspekcije i provođenje.

(24)

U skladu s ciljem pojednostavljenja, sve aktivnosti u okviru EFPR-a koje ulaze u podijeljeno upravljanje, uključujući kontrolu i prikupljanje podataka, trebale bi se izvoditi u obliku jedinstvenog operativnog programa po državi članici u skladu s nacionalnom strukturom dotične države članice. Programiranje bi trebalo obuhvaćati razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. Prilikom pripreme jedinstvenog operativnog programa, države članice trebale bi osigurati da sadržaj i opseg njihovih operativnih programa odražavaju cilj pojednostavljenja. Svaki bi program trebao utvrditi strategiju za postizanje ciljeva vezanih uz prioritete Unije u okviru EFPR-a te izbor mjera. Programiranje bi trebalo biti usklađeno s tim prioritetima Unije te u isto vrijeme prilagođeno nacionalnom kontekstu i trebalo bi dopunjavati druge politike Unije, osobito politiku ruralnog razvoja i kohezijsku politiku.

(25)

S ciljem promicanja malog priobalnog ribolova, države članice koje imaju značajan udio malog priobalnog ribolova, trebale bi svojim operativnim programima priložiti akcijski plan za razvoj, konkurentnost i održivost malog priobalnog ribolova.

(26)

Kako bi se doprinijelo cilju pojednostavljenja u provedbi EFPR-a te smanjilo troškove kontrole i stopu pogreške, države članice trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mogućnost korištenja pojednostavljenih oblika bespovratnih sredstava kako je utvrđena u Uredbi (EU) br. 1303/2013.

(27)

U svrhu provedbe obveza kontrole u okviru ZRP-a, države članice bi trebale sastaviti odjeljak o kontroli u operativnom programu u skladu s prioritetima Unije koje je Komisija donijela za to područje politike. Kako bi se operativni program prilagodio novim potrebama u smislu kontrole i izvršenja, kontrolni dio u operativnim programima trebao bi se redovito pregledavati na temelju promjena u prioritetima Unije u vezi s politikom kontrole i provedbe u sklopu ZRP-a. Komisija bi trebala odobriti ove izmjene. Kako bi se zadržala fleksibilnost u programiranju aktivnosti u području kontrole, revizija kontrolnog odjeljka o nadzoru u operativnom trebala bi programu podlijegati pojednostavljenoj proceduri.

(28)

Države članice trebale bi sastaviti odjeljak o prikupljanju podataka u operativnom programu u skladu s višegodišnjim programom Unije, kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 199/2008 (13). Kako bi se države članice prilagodile posebnim potrebama aktivnosti prikupljanja podataka, trebale bi, u skladu s tom Uredbom, izraditi plan rada koji bi trebao podlijegati odobrenju Komisije.

(29)

S iznimkom tehničke pomoći, sredstva kojima izravno upravlja Komisija trebala bi biti unaprijed utvrđena putem općih ciljeva s 5 %-tnom marginom fleksibilnosti i njima bi trebalo upravljati u skladu s godišnjim programima rada.

(30)

Kako bi se povećala konkurentnost i gospodarska uspješnost ribarstvenih aktivnosti, od ključne je važnosti poticati i podupirati ulaganja u inovacije. Kako bi se potakla veća razina sudjelovanja, postupak za podnošenja zahtjeva za potporu inovacijama trebalo bi pojednostaviti.

(31)

Ulaganje u ljudski kapital također je od ključne važnosti kako bi se povećala konkurentnost i gospodarska uspješnost ribarstvenih i pomorskih aktivnosti. Stoga bi EFPR trebao poticati savjetodavne usluge, suradnju između znanstvenika i ribara, stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje, potičući širenje znanja, pomoći u povećanju cjelokupne uspješnosti i konkurentnosti subjekata te promicati socijalni dijalog. Kao priznanje njihove uloge u ribarskim zajednicama, supružnicima i životnim partnerima samozaposlenih ribara pod određenim bi uvjetima također trebalo odobriti pomoć za stručno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, širenje znanja i umrežavanje koje doprinosi njihovom stručnom razvoju.

(32)

Kako bi se pomoglo mladima s poteškoćama u pristupu tržištu rada u sektoru ribarstva tijekom vremena postojane financijske krize, EFPR bi trebao podržavati vježbeničke programe i tečajeve o održivim ribolovnim praksama i očuvanju morskih bioloških resursa.

(33)

Svjestan potencijala koji diversifikacija nudi ribarima malog priobalnog ribolova i njihove ključne uloge u priobalnim zajednicama, EFPR bi trebao poduprijeti ulaganja koja doprinose diversifikaciji prihoda ribara putem razvoja komplementarnih aktivnosti, uključujući i ulaganja na plovilu, udičarski turizam, restorane, okolišne usluge povezane s ribolovom i obrazovne aktivnosti u području ribolova.

(34)

Uspostavljanje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u sektoru ribarstva od strane mladih ribara financijski je izazov te predstavlja element koji bi trebalo uzeti u obzir pri dodjeli i usmjeravanju fondova u okviru EFPR-a. Takav je razvoj ključan za konkurentnost sektora ribarstva u Uniji. Stoga bi trebalo uspostaviti potporu za mlade ribare koji pokreću svoje ribolovne djelatnosti kako bi se olakšala uspostava njihova poslovanja. Kako bi se osigurala održivost novih gospodarskih aktivnosti koje se podupiru u okviru EFPR-a, potpora bi trebala ovisiti o stjecanju potrebnih vještina i kompetencija. Potpora za pokretanje poslovanja trebala bi biti namijenjena samo kupnji prvog ribolovnog plovila.

(35)

Kako bi se riješilo pitanje zadovoljavanja potreba zdravlja i sigurnosti na plovilu, EFPR bi trebao podržati ulaganja koja se odnose na sigurnost, radne uvjete, zdravlje i higijenu na plovilu pod uvjetom da se ulaganja koja se podupiru ne odnose isključivo na ispunjavanje zahtjeva iz prava Unije ili nacionalnog prava.

(36)

Trebalo bi utvrditi pravila za dodjeljivanje odšteta i financijskih kompenzacija ribarima i vlasnicima ribarskih plovila u slučajevima privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti, ako je taj prestanak izravna posljedica određenih mjera očuvanja, s iznimkom određivanja i raspodjele ribolovnih mogućnosti, pod uvjetom da je to predviđeno određenim Unijinim ili nacionalnim planovima upravljanja ribarstvom ili je to rezultat neproduljenja sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu ili njihovih protokola. Takva bi pravila također trebalo utvrditi u slučajevima trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti.

(37)

Trebalo bi omogućiti, pod određenim uvjetima, da EFPR doprinosi uzajamnim fondovima koji pružaju financijske kompenzacije ribarima za ekonomske gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim pojavama, okolišnim incidentima ili za troškove spašavanja.

(38)

Kako bi prilagodili ribolovne aktivnosti ribolovnim mogućnostima, trebalo bi omogućiti da EFPR podržava planiranje, razvoj, praćenje, evaluaciju i upravljanje sustavima raspodjele ribolovnih mogućnosti.

(39)

Od ključne je važnosti integrirati pitanja vezana uz okoliš u EFPR i podržati provedbu mjera očuvanja u okviru ZRP-a uzimajući isto tako u obzir različite uvjete diljem Unijinih voda. Za tu je svrhu važno razviti regionalizirani pristup mjerama očuvanja.

(40)

Slično, EFPR bi trebao biti u mogućnosti podržati smanjenje učinka ribolova na morski okoliš, posebno putem promicanja okolišnih inovacija, selektivnijih alata i opreme te putem mjera usmjerenih na zaštitu i očuvanje morske bioraznolikosti i ekosustava, kao i usluga koje one pružaju u skladu sa „strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2020.”

(41)

U skladu s glavnim ciljem strategije Europa 2020. u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i energetskom učinkovitosti, trebalo bi omogućiti da EFPR podupire ulaganja na plovilu i energetske revizije.

(42)

Radi ublažavanja učinaka klimatskih promjena i poboljšanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila, trebalo bi omogućiti podršku osuvremenjivanja i zamjene glavnih i pomoćnih motora pod uvjetom da se gospodarskim subjektima aktivnima u malom priobalnom ribolovu dade prednost u postupku odabira, kako bi se poboljšao njihov pristup financiranju, te pod uvjetom da veća plovila doprinesu smanjenju snage motora.

(43)

Kako se ne bi ugrozila održivost općeg cilja reforme ZRP-a, trebalo bi ograničiti iznos financijske pomoći koja se može dodijeliti u vezi s flotom, poput privremenog i trajnog prestanka, kao i zamjene motora, te bi trebalo ograničiti razdoblje u kojem bi se takva financijska pomoć mogla odobriti za trajni prestanak.

(44)

U skladu sa zabranom odbacivanja ulova koja je uspostavljena ZRP-om, EFPR bi trebao podržati ulaganja na plovilu čiji je cilj najbolje iskorištavanje neželjenog ulova te iskorištavanje slabo iskorištene komponente ribljeg ulova. Uzimajući u obzir pomanjkanje resursa te kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala vrijednost ribljeg ulova, EFPR bi također trebao podržati ulaganja na plovilu s ciljem dodavanja komercijalne vrijednosti ribljem ulovu.

(45)

Svjestan važnosti ribarskih luka, iskrcajnih mjesta i zakloništa, EFPR bi trebao podržati relevantna ulaganja koja za cilj imaju, posebice, povećanje energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, kvalitete iskrcanih proizvoda, i zaštita radnih uvjeta.

(46)

Od ključne je važnosti za Uniju da se uspostavi održiva ravnoteža između slatkovodnih resursa i njihova iskorištavanja. Stoga bi trebalo, vodeći računa o utjecaju na okoliš i istodobno osiguravajući da ti sektori ostanu ekonomski održivi, odgovarajućim odredbama podupirati ribolov na unutarnjim vodama.

(47)

U skladu s Komunikacijom Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 19. rujna 2002. naslovljenom „Strategija za održiv razvoj europske akvakulture”i Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. travnja 2013. naslovljenom „Strateške smjernice za održivi razvoj akvakulture EU-a”, ciljevima ZRP-a i strategijom Europa 2020., EFPR bi trebao podržati okolišno, gospodarski i društveno održiv razvoj industrije akvakulture.

(48)

Zbog mogućeg utjecaja uzgajanih životinja pobjeglih iz ribogojilišta na divlje populacije morskih organizama, EFPR ne bi smio davati poticaje za uzgoj genetski modificiranih organizama.

(49)

Akvakultura doprinosi rastu i stvaranju radnih mjesta u obalnim i ruralnim regijama. Stoga je od ključne važnosti da EFPR bude dostupan poduzećima u akvakulturi, posebice malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), te da doprinosi uključivanju novih uzgajivača u akvakulturi u ovu poslovnu djelatnost. Kako bi se povećala konkurentnost i gospodarska uspješnost aktivnosti akvakulture, od ključne je važnosti poticati inovacije i poduzetništvo. EFPR bi stoga trebao moći podupirati inovativne operacije i razvoj poduzeća u akvakulturi općenito, uključujući neprehrambenu akvakulturu i akvakulturu na otvorenom moru, te komplementarne djelatnosti, kao što su udičarski turizam, usluge zaštite okoliša vezane uz akvakulturu ili obrazovne aktivnosti.

(50)

Ulaganje u ljudski kapital također je od ključne važnosti kako bi se povećala konkurentnost i gospodarska uspješnost aktivnosti akvakulture. Stoga bi EFPR trebao moći poticati cjeloživotno učenje i umrežavanje potičući širenje znanja, kao i savjetodavne usluge koje pomažu u povećanju cjelokupne uspješnosti i konkurentnosti subjekata.

(51)

Kako bi se doprinijelo razvoju lokacija i infrastrukture vezane za akvakulturu, trebalo bi omogućiti da EFPR podržava nacionalne i regionalne vlasti u njihovim strateškim izborima, osobito u vezi s određivanjem i kartiranjem zona koje se mogu smatrati najprikladnijima za razvoj akvakulture.

(52)

S ciljem promicanja okolišno, društveno i gospodarski održive akvakulture, EPRF bi trebao moći podržavati aktivnosti u akvakulturi koje posebno paze na okoliš, prijelaz akvakulturnog poduzeća na okolišno upravljanje, korištenje sustava revizije kao i prijelaz na ekološku akvakulturu. Slično, EPRF bi također trebao moći podržavati akvakulturu koja osigurava posebne okolišne usluge.

(53)

Svjestan važnosti zaštite potrošača, EPRF bi trebao moći pružati prikladnu podršku uzgajivačima kako bi se spriječio i ublažio rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja koje uzgoj u akvakulturi može izazvati.

(54)

Uzimajući u obzir rizik ulaganja u aktivnosti akvakulture, EPRF bi trebao moći promicati poslovnu sigurnost doprinošenjem osiguranju akvakulturnih stokova štiteći time prihod proizvođača u slučaju neuobičajenih gubitaka u proizvodnji, posebno zbog prirodnih katastrofa, klimatskih nepogoda, naglih promjena u kvaliteti vode, bolesti ili najezda nametnika te uništenja proizvodnih objekata.

(55)

Uzimajući u obzir da je pristup lokalnome razvoju koji vodi zajednica nakon niza godina primjene dokazao svoju korisnost u promicanju razvoja ribarstva, akvakulture i ruralnih područja potpuno obuhvativši višesektorske potrebe za endogenim razvojem, podršku bi i u budućnosti trebalo nastaviti i pojačati.

(56)

U ribarstvenim i akvakulturnim sektorima, lokalni razvoj koji predvodi zajednica trebao bi poticati inovativne pristupe stvaranju rasta i radnih mjesta, posebno dodavanjem vrijednosti proizvodima ribarstva te diversifikacijom lokalnog gospodarstva prema novim gospodarskim aktivnostima, uključujući aktivnosti u okviru „plavog rasta” i šire pomorske sektore.

(57)

Održiv razvoj sektora ribarstva i akvakulture trebao bi doprinijeti postizanju općih ciljeva strategije Europa 2020., kao što su promicanje socijalne uključenosti i smanjenja siromaštva, stvaranja radnih mjesta te poticanja inovacija na lokalnoj razini. Također bi trebao doprinositi postizanju cilja teritorijalne kohezije koji je jedan od glavni prioriteta UFEU.

(58)

Lokalni razvoj koji predvodi zajednica trebao bi se provoditi pristupom „odozdo prema gore” u okviru lokalnih partnerstva koja su sastavljena od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora i koja ispravno odražavaju lokalno društvo. Ovi su činitelji najbolje pozicionirani da sastave i provedu višesektorske strategije lokalnoj razvoja koji predvodi zajednica kako bi se zadovoljile potrebe njihovih lokalnih ribarstvenih područja. Važno je osigurati da nijedna interesna skupina nema više od 49 % glasačkih prava u tijelima koja donose odluke lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ovi).

(59)

Umrežavanje među lokalnim partnerstvima temeljno je obilježje tog pristupa. Suradnja među lokalnim partnerstvima stoga je važan razvojni alat koji bi EFPR trebao podržavati.

(60)

Podršku ribarstvenim područjima kroz EFPR trebalo bi koordinirati putem potpore lokalnom razvoju koji omogućuju ostali fondovi Unije, a trebala bi obuhvatiti sve aspekte pripreme i provedbe strategija lokalnog razvoja koji predvodi zajednica i operacija FLAG-ova, kao i troškove animiranja lokalnog područja te vođenja lokalnog partnerstva.

(61)

Kako bi se osigurala održivost ribarstva i akvakulture na izuzetno konkurentnom tržištu, potrebno je utvrditi odredbe koje će osigurati podršku provedbi Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i podršku za aktivnosti stavljanja na tržište i obrade koje provode gospodarski subjekti s ciljem postizanja optimalne vrijednosti proizvoda ribarstva i akvakulture. Potrebno je posvetiti posebnu pažnju promicanju operacija koje integriraju aktivnosti proizvodnje, obrade i stavljanja na tržište u opskrbnom lancu ili koje se sastoje od inovativnih procesa ili metoda. Trebalo bi dati prednost organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača prilikom osiguravanja potpore. U slučaju planova proizvodnje i stavljanja na tržište, samo takve organizacije i udruženja trebali biti prihvatljivi za pomoć. S ciljem prilagodbe na novu politiku zabrane odbacivanja ulova, EFPR bi također trebao podržati obradu neželjenog ulova.

(62)

Uredba (EU) br. 1379/2013 predviđa mehanizam za riblje proizvode namijenjene ljudskoj prehrani s ciljem poticanja stabiliziranja tržišta. Kako bi se osigurao prijelaz s mehanizama intervencija na tržištu na novi naglasak na planiranje i upravljanje proizvodnim aktivnostima i aktivnostima stavljanja na tržište, sve potpore koje odobrava EFPR trebale bi završiti do 31. prosinca 2018.

(63)

Uzimajući u obzir sa sve veću konkurenciju s kojom se suočavaju se ribari malog priobalnog ribolova, EPRF bi trebao moći podržati poduzetničke inicijative ribara malog priobalnog ribolova koje daju dodanu vrijednost ulovu, posebice putem obrade ili izravnim stavljanjem na tržište takve ribe.

(64)

S obzirom na to da se ribolovne aktivnosti u najudaljenijim regijama Unije suočavaju s poteškoćama, osobito zbog svoje udaljenosti i posebnih klimatskih uvjeta, trebalo bi omogućiti da EFPR uzima u obzir posebne nedostatke takvih regija utvrđene u članku 349. UFEU-a.

(65)

Kako bi se održala konkurentnost određenih ribljih proizvoda iz najudaljenijih regija Unije u usporedbi sa sličnim proizvodima iz ostalih regija Unije, Unija je 1992. godine uvela mjere kompenzacije za povezane dodatne troškove u sektoru ribarstva. Mjere koje se primjenjuju za razdoblje od 2007. do 2013. utvrđene su u Uredbi (EZ) br. 791/2007. Potrebno je nastaviti pružati podršku kako bi se nadoknadili dodatni troškovi ulova, uzgoja, obrade i stavljanja na tržište određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija Unije od 1. siječnja 2014. tako da kompenzacije doprinesu zadržavanju ekonomske održivosti subjekata iz tih regija.

(66)

S obzirom na različite tržišne uvjete u najudaljenijim regijama, oscilacije u ulovu i stokovima te tržišnoj potražnji, dotične države članice bi same trebale utvrditi proizvode ribarstva koji su prihvatljivi za kompenzaciju, njihove najviše količine i kompenzacijske iznose u okviru cjelokupne dodjele sredstava po državi članici.

(67)

Države bi članice trebale biti ovlaštene prilagoditi popise i količine dotičnih proizvoda ribarstva te iznose kompenzacije u okviru cjelokupne dodjele sredstava po državi članici. Također bi trebale biti ovlaštene prilagoditi svoje planove kompenzacije ako je to opravdano promjenjivim uvjetima.

(68)

Države bi članice trebale postaviti kompenzacijske iznose na razini koja dopušta prikladnu kompenzaciju dodatnih troškova nastalih uslijed posebnih poteškoća koje imaju najudaljenije regije. Kako bi se izbjegla prekomjerna kompenzacija, taj bi iznos trebao biti proporcionalan dodatnim troškovima koje pomoć nadoknađuje. U ovu je svrhu također potrebno uzeti u obzir druge vrste javne intervencije koja utječe na razinu dodatnih troškova.

(69)

Od izuzetne je važnosti da države članice i gospodarski subjekti raspolažu sredstvima za obavljanje kontrole u skladu s visokim standardima i time osiguraju usklađenost s pravilima ZRP-a, a istodobno osiguravajući održivo iskorištavanje živih akvatičnih resursa. Trebalo bi stoga omogućiti da EFPR podržava države članice i subjekte u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (15). Uspostavljanjem kulture poštovanja pravila, ta bi potpora trebala doprinijeti održivom rastu.

(70)

Potpora pružena državama članicama temeljem Uredbe (EZ) br. 861/2006 s obzirom na rashode koji su nastali u vezi s provedbom sustava kontrole Unije, trebala bi se povećati u okviru EFPR-a s obzirom na logiku jedinstvenog fonda.

(71)

U skladu s općim ciljevima politike kontrole i provedbe Unije, prikladno je posvetiti najmanje moguće vremena kontroli ribarstva korištenjem patrolnih plovila, zrakoplova i helikoptera, što bi se trebalo detaljno utvrditi kako bi se osigurala osnova za potporu u okviru EFPR-a.

(72)

S obzirom na važnost suradnje između država članica u području kontrole, EFPR bi trebao moći pružiti podršku za tu svrhu.

(73)

Trebalo bi donijeti mjere za potporu prikupljanju, upravljanju i korištenju podataka o ribarstvu kako je utvrđeno u višegodišnjem programu Unije, posebice s ciljem pružanja potpore nacionalnim programima te upravljanju i korištenju podataka za znanstvene analize i provedbu ZRP-a. Potpora pružena državama članicama temeljem Uredbe (EZ) br. 861/2006 za rashode koji su povezani s prikupljanjem, upravljanjem i korištenjem podataka o ribarstvu, trebala bi se nastaviti u okviru EFPR-a s obzirom na logiku jedinstvenog fonda.

(74)

Dobre i učinkovite odluke o upravljanju ribarstvom u skladu sa ZRP-om trebalo bi poduprijeti aktivnostima istraživanja i suradnje, pružanjem znanstvenih i socio-ekonomskih mišljenja i savjeta potrebnih za provedbu i razvoj ZRP-a, uključujući u biogeografski osjetljivim područjima.

(75)

Također je važno podržati suradnju među državama članicama, kao i trećim zemljama prema potrebi, na području prikupljanja podataka u istom morskom bazenu, kao i suradnju s relevantnim međunarodnim znanstvenim tijelima.

(76)

Cilj je IPP-a poduprijeti održivo korištenje mora i oceana te razviti usklađeno, dosljedno i transparentno donošenje odluka o politikama koje utječu na oceane, mora, otoke, obalne i najudaljenije regije te pomorske sektore kako je izneseno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 10. listopada 2007. naslovljenoj „Integrirana pomorska politika Europske unije”.

(77)

Potrebno je kontinuirano financirati provedbu i daljnji razvoj IPP-a za Uniju kako je i izneseno u Uredbi (EU) br. 1255/2011, u zaključcima Vijeća, u rezolucijama Europskog parlamenta i u mišljenjima Odbora regija. Očekuje se da će razvoj pomorstva kroz financijske potpore za mjere iza IPP imati značajan utjecaj u smislu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

(78)

EFPR bi trebao poticati promicanje integriranog pomorskog upravljanja na svim razinama, posebice putem razmjene najbolje prakse te daljnjeg razvoja i provedbe strategija za morske bazene. Cilj je tih strategija uspostava integriranog okvira za rješavanje zajedničkih izazova u europskim morskim bazenima te jačanje suradnje između zainteresiranih strana kako bi se postigla optimalna uporaba financijskih instrumenata i fondova Unije te doprinijelo gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji Unije. U tom kontekstu, mjere i mehanizmi koji imaju za cilj poboljšanje suradnje među državama članicama mogu uključivati prekograničnu i međusektorsku suradnju između pomorskih sektora, npr. aktivnosti u okviru Europskog foruma o funkcijama obalne straže, radi promicanja razmjene iskustava i najbolje prakse s ciljem postizanja učinkovitosti i usklađenosti, unutar okvira postojećeg relevantnog prava Unije.

(79)

EFPR bi također trebao podržavati daljnji razvoj alata kako bi se stvorile sinergije između inicijativa poduzetih u različitim sektorima i koje utječu na mora, oceane i obalna područja. Ovo se odnosi na integrirani pomorski nadzor (IPN) čiji je cilj poboljšati osviještenost o stanju u pomorstvu kroz pojačane i sigurne razmjene informacija između sektora. Međutim, operacije vezane uz pomorski nadzor u okviru dijela trećeg glave V. UFEU-a ne bi trebalo financirati putem EFPR-a.

(80)

Međusobna povezanost informacijskih sustava kojima upravljaju oni sektori može iziskivati koherentnu mobilizaciju vlastitih mehanizama financiranja u skladu s odredbama UFEU-a. Pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim zonama važni su za održivi razvoj morskih područja i obalnih regija koji doprinose ciljevima upravljanja na temelju ekosustava i razvoju veza između kopna i mora. Ti su alati također važni za upravljanje različitim namjenama naših obala, mora i oceana kako bi se omogućio njihov održiv gospodarski razvoj i potaknulo prekogranično ulaganje, a provedba Direktive 2008/56/EZ nadalje će definirati granice održivosti ljudskih aktivnosti koje utječu na morski okoliš. Nadalje je potrebno poboljšati znanje o morskom svijetu te poticati inovacije omogućujući prikupljanje, slobodnu razmjenu, ponovno korištenje i širenje podataka koji se odnose na stanje oceana i mora.

(81)

EFPR bi također trebao podržavati održivi gospodarski razvoj, zapošljavanje, inovacije i konkurentnost u pomorskim sektorima te u obalnim regijama. Posebno je važno utvrditi regulatorne zapreke i nedostatke u kvalifikacijama koji sprječavaju rast u novim i perspektivnim pomorskim sektorima, kao i operacije čiji je cilj poticati ulaganja u tehnološke inovacije nužne za jačanje poslovnog potencijala morskih i pomorskih djelatnosti.

(82)

EFPR bi trebao biti komplementaran i usklađen s postojećim i budućim financijskim instrumentima koje su osigurale Unija i države članice na nacionalnoj i subnacionalnoj razini za promicanje održivog gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja, zaštite i održivog korištenja oceana, mora i priobalja, pružanje pomoći pri podupiranju učinkovitije suradnje između država članica i njihovih obalnih, otočnih i najudaljenijih regija, uzimajući u obzir prioritete i napredak nacionalnih i lokalnih projekata. EFPR bi se trebao usklađivati s ostalim politikama Unije koje mogu obuhvaćati pomorsku dimenziju, posebno s Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom i Europskim socijalnim fondom, kao i programom Obzor 2020. uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(83)

Za postizanje ciljeva ZRP-a na globalnoj razini, Unija ima aktivnu ulogu u radu međunarodnih organizacija. Stoga je ključno da Unija doprinosi aktivnostima takvih organizacija koje pomažu osigurati očuvanje i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa na otvorenome moru i u vodama trećih zemalja. Potpora osigurana međunarodnim organizacijama na temelju Uredbe br. (EZ) 861/2006 trebala bi se nastaviti u okviru EFPR-a s obzirom na logiku jedinstvenog fonda.

(84)

Kako bi se poboljšalo upravljanje u okviru ZRP-a i osiguralo učinkovito funkcioniranje savjetodavnih vijeća, ključno je da savjetodavna vijeća imaju dostatno i stalno financiranje kako bi djelotvorno ispunjavala svoju savjetodavnu ulogu u okviru ZRP-a. Sukladno logici jedinstvenog fonda, potpora osigurana savjetodavnim vijećima u okviru EFPR-a trebala bi zamijeniti podršku odobrenu regionalnim savjetodavnim vijećima na temelju Uredbe (EZ) br. 861/2006.

(85)

Putem tehničke pomoći EFPR bi trebao olakšati provedbu operativnog programa između ostalog promicanjem inovativnih pristupa te praksi za jednostavnu i transparentnu provedbu. Tehnička pomoć bi također trebala uključiti uspostavljanje europske mreže lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ovi) s ciljem izgradnje kapaciteta, širenja informacija, razmjene iskustva i poticanja suradnje među lokalnim partnerstvima.

(86)

U interesu uspješnog partnerstva i odgovarajućeg promicanja pomoći Unije, trebalo bi izraditi odredbu kojom se osigurava najveća moguća informiranost i obavješćivanje javnosti pomoći Unije. Tijela odgovorna za upravljanje pomoći trebala bi također biti odgovorna za tu informiranost i obavješćivanje javnosti kao i za izvještavanje Komisije o poduzetim mjerama u tom pogledu.

(87)

U odnosu na sve operacije koje se financiraju na temelju ove Uredbe, u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja, potrebno je osigurati zaštitu financijskih interesa Unije pravilnom primjenom relevantnog zakonodavstva u vezi sa zaštitom tih interesa i osigurati provedbu odgovarajućih kontrola od strane država članica i Komisije.

(88)

Kako bi se riješilo pitanje posebnih uvjeta ZRP-a iz Uredbe (EU) br. 1380/2013 i doprinijelo usklađenosti s pravilima ZRP-a, trebalo bi utvrditi odredbe dodatne pravilima o prekidu roka za plaćanje, kako je određene Uredbom (EU) br. 1303/2013. Kada država članica ili gospodarski subjekt ne postupaju u skladu sa svojim obvezama u okviru ZRP-a ili kada Komisija ima dokaze koji upućuju na takav nedostatak usklađenosti, Komisiji bi trebalo omogućiti da, kao mjeru opreza, prekine rokove plaćanja.

(89)

Osim mogućnosti prekida roka plaćanja te kako bi se izbjegao očiti rizik financiranja neprihvatljivih rashoda, Komisiji bi trebalo omogućiti da suspendira plaćanja u slučaju ozbiljne neusklađenosti države članice.

(90)

Operativni programi trebali bi podlijegati praćenju i evaluaciji u svrhu poboljšanja njihove kvalitete i pokazivanja njihovih postignuća. Komisija bi trebala uspostaviti okvir za sustav zajedničkog praćenja i evaluacije čime bi se, između ostalog, osiguralo da relevantni podaci budu pravovremeno dostupni. U tom bi kontekstu trebalo odrediti popis pokazatelja te bi Komisija trebala ocijeniti učinak politike EFPR-a u vezi sa specifičnim ciljevima.

(91)

Odgovornost za praćenje provedbe operativnog programa trebala bi biti podijeljena između upravljačkog tijela i odbora za praćenje uspostavljenog u tu svrhu. U tu je svrhu potrebno utvrditi odgovornosti upravljačkog tijela odnosno odbora za praćenje. Praćenje operativnog programa trebalo bi uključivati sastavljanje godišnjeg izvješća o provedbi koje bi se trebalo slati Komisiji.

(92)

S ciljem poboljšanja dostupnosti i transparentnosti informacija o mogućnostima financiranja i korisnicima projekata, u svakoj bi državi članici trebala biti dostupna jedinstvena internetska stranica ili internetski portal koji bi pružali informacije o operativnom programu, uključujući popise operacija koje su podržane u okviru operativnog programa. Takve internetske stranice svih država članica također bi morale biti dostupne preko službenih stranica Unije kako bi se građanima iz različitih država članica olakšao pristup svim podacima koje su objavile države članice. Te bi informacije trebale dati jasnu, opipljivu i konkretnu sliku široj javnosti, posebno poreznim obveznicima Unije, o tome kako se sredstva Unije troše u okviru EFPR-a. Osim tog cilja, objavljivanje relevantnih podataka trebalo bi služiti svrsi daljnjeg objavljivanja mogućnosti o podnošenju prijava za dobivanje sredstava Unije. Ne dovodeći u pitanje primjenu Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), takvo objavljivanje može uključivati imena fizičkih osoba u skladu s nacionalnim pravom država članica.

(93)

Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlaštenje za donošenje akata sukladno članku 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu određivanja relevantnih datuma početka i završetka razdoblja u vezi s kriterijima prihvatljivosti zahtjeva, podešavanja postotaka koji se tiču indikativne raspodjele sredstava između općih ciljeva u sklopu izravnog upravljanja, definiranja prihvatljivih operacija i troškova mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti, određivanju prihvatljivih troškova ulaganja povezanih s higijenom, zdravljem i sigurnošću i ulaganja u vezi s uvjetima rada, opreme na plovilu ili osobne opreme, definiranja prihvatljivih troškova operacija zaštite i obnavljanja morske bioraznolikosti i ekosustava u okviru održivih ribolovnih aktivnosti, definiranja troškova prihvatljivih za potporu u pogledu ulaganja u opremu ili ulaganja na plovilu s ciljem smanjenja emisija onečišćujućih tvari ili stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila, utvrđivanja kriterija za izračun dodatnih troškova koji proizlaze iz posebnih poteškoća koje imaju najudaljenije regije, određivanja slučajeva neusklađenosti država članica koji mogu izazvati prekid roka plaćanja ili suspenziju plaćanja, utvrđivanja kriterija za uvođenje razine financijske korekcije koja se primjenjuje i kriterija za primjenu paušalnih ili ekstrapoliranih korekcija i utvrđivanja sadržaja i oblikovanja zajedničkog sustava za praćenje i evaluaciju.

(94)

Kako bi se olakšao neometan prijelaz sa sustava uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 1198/2006 na sustav koji se uspostavlja ovom Uredbom, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji vezano uz uspostavu prijelaznih odredbi.

(95)

Pri donošenju delegiranih akata u skladu s ovom Uredbom, od posebne je važnosti da Komisija tijekom svojih pripremnih radnji obavi odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini. Komisija bi kod pripreme i sastavljanja delegiranih akata trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(96)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti u odnosu na određivanje godišnje raspodjele, za svaku državu članicu, globalnih resursa dostupnih za obveze u okviru podijeljenog upravljanja, odobravanje operativnih programa i njihove izmjene, odobravanje planova rada za prikupljanje podataka, donošenje godišnjih programa rada povezanih s tehničkom pomoći na inicijativu Komisije, utvrđivanje postojanja dokaza koji ukazuju na ozbiljnu neusklađenost s obvezama iz ZRP-a, suspenzije svih ili određenih privremenih plaćanja iz operativnog programa i odluka kojima se provode financijske korekcije otkazivanjem svih ili određenih dijelova pomoći Unije operativnom programu. Komisija bi te provedbene akte trebala donijeti bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18).

(97)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebale biti dodijeljene i provedbene ovlasti s obzirom na prezentaciju elemenata operativnog programa, pravila o postupcima, format i vremenske rokove za koji se tiču odobravanja te podnošenja i odobravanja izmjena operativnih programa, godišnji program rada iz poglavlja I. i II. glave VI., strukturu plana kompenzacije za najudaljenije regije, zahtjev za različite postotne bodove intenziteta javne potpore, modela koje države članice trebaju koristiti za podnošenje financijskih podataka Komisiji, određivanje konkretnih pokazatelja za prioritete Unije, pravila o informacijama koje trebaju slati države članice kao i o podatkovnim potrebama i sinergijama između potencijalnih izvora podataka, formatu i prezentaciji godišnjih izvješća o provedbi i elementima koje treba uključiti u ex-ante izvješća o evaluaciji. Ove bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 i trebalo bi koristiti postupak ispitivanja.

(98)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiju bi nadalje trebalo ovlastiti za donošenje provedbenih akata u vezi s donošenjem i detaljnim određivanjem mogućih promjena stvarnih prioriteta Unije za provedbu i kontrolu, o utvrđivanju pravila za prezentiranje podataka pruženih od strane upravljačkih tijela, tehničkim obilježjima mjera informiranja i promidžbe djelovanja, te upute za oblikovanje simbola te definiranje standardnih boja. Ove bi ovlasti trebalo primjenjivati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Kako bi se osigurao jednostavniji i brži postupak, trebalo bi koristiti savjetodavni postupak.

(99)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice imajući u vidu opseg i učinke operacija koje treba financirati u okviru operativnih programa i strukturnih problema koji se pojavljuju pri razvoju sektora ribarstva, akvakulture i pomorstva te s obzirom na ograničene financijske resurse država članica, nego se oni zbog opsega i učinka djelovanja operacija financiranih kroz operativne programe na bolji način mogu ostvariti na razini Unije pružanjem višegodišnje financijske pomoći usmjerene na relevantne prioritete, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. U EU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(100)

Novi sustav potpore koji osigurava ova Uredba zamjenjuje sustave potpore uspostavljen Uredbom (EZ) br. 2328/2003, Uredbom (EZ) br. 1290/2005, Uredbom (EZ) br. 861/2006, Uredbom (EZ) br. 1198/2006, Uredbom (EZ) br. 791/2007, Uredbom (EU) br. 1255/2011, i člankom 103. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Stoga bi te uredbe i tu odredbu trebalo staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014. Međutim, ova Uredba ne bi trebala utjecati na nastavak ili izmjenu pomoći koju je Komisija odobrila na temelju Uredbe (EZ) br. 1198/2006 ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu pomoć na dan 31. prosinca 2013.

(101)

Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe (EU) br. 1303/2013. Stoga, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.,

(a)

zajedničke ribarstvene politike (ZRP);

(b)

relevantnih mjera u vezi s pravom mora;

(c)

održivog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja i ribolova na unutarnjim vodama; i

(d)

i integrirane pomorske politike (IPP).

1.

„zajedničko okruženje za razmjenu informacija” (CISE) znači mreža sustava s decentraliziranom strukturom uspostavljena za razmjenu informacija među korisnicima s ciljem poboljšanja informiranosti o stanju aktivnosti na moru;

2.

„međusektorske operacije” znači inicijative od uzajamne koristi za različite sektore i/ili sektorske politike, kako je navedeno u UFEU-ue, a koje se ne mogu u cijelosti postići putem mjera obuhvaćenih u okviru relevantnih područja politika;

3.

„elektronički sustav za bilježenje i izvješćivanje” (ERS) znači sustav za elektroničko bilježenje podataka i izvješćivanje o podacima kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 1224/2009;

4.

„Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru” znači mrežu koja integrira relevantne nacionalne programe pomorskih promatranja i podatkovne programe u zajednički i dostupan europski resurs;

5.

„ribarstveno i akvakulturno područje” znači područje uz obalu mora, rijeke ili jezera ili područje koje uključuje ribnjake ili riječni sliv sa značajnom razinom zaposlenosti u sektoru ribarstva ili akvakulture, koje je funkcionalno koherentno u zemljopisnom, gospodarskom i društvenom smislu te ga je kao takvog imenovala država članica;

6.

„ribar” znači svaka osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova, kako to priznaje država članica;

7.

„ribolov u unutarnjim vodama” znači ribolovne aktivnosti koje se u komercijalne svrhe odvija u unutarnjim vodama pomoću plovila ili drugih naprava, uključujući one koje se koriste za ribolov na ledu;

8.

„integrirano upravljanje obalnim zonama” znači strategije i mjere poput onih koje su opisane u Preporuci Europskog parlamenta i Vijeća (19);

9.

„integrirano pomorsko upravljanje” podrazumijeva koordinirano upravljanje svim sektorskim politikama na razini Unije koje utječu na oceane, mora i obalna područja;

10.

„integrirana pomorska politika” (IPP) znači politika Unije čiji je cilj podupirati usklađeno i koherentno donošenje odluka s ciljem jačanja održivog razvoja, gospodarskog rasta i društvene kohezije u državama članicama, posebno u pogledu obalnih, otočnih i najudaljenijih regija Unije, kao i pomorskih sektora, kroz koherentne pomorske politike i odgovarajuću međunarodnu suradnju;

11.

„integrirani pomorski nadzor” (IPN) znači inicijativa Unije s ciljem poboljšanja djelotvornosti i učinkovitosti u aktivnostima nadzora s obzirom na europska mora putem razmjene informacija te međusektorske i prekogranične suradnje;

12.

„pomorsko prostorno planiranje” znači postupak kojim relevantne vlasti države članice analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti u morskim područjima kako bi se postigli okolišni, gospodarski i društveni ciljevi;

13.

„mjera” znači niz operacija;

14.

„mali priobalni ribolov” znači ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija ukupna duljina ne prelazi 12 metara i koja ne koriste vučnu ribolovnu opremu iz popisa u tablici 3. Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 26/2004 (20) od 30. prosinca 2003. o registru ribarske flote Unije;

15.

„plovila koja djeluju isključivo u unutarnjim vodama” znače plovila koja se koriste za komercijalni ribolov u unutarnjim vodama i nisu uvrštena u registar ribarske flote Unije.

(a)

promicanju konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture;

(b)

poticanju provedbe ZRP-a;

(c)

promicanju uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja;

(d)

poticanju razvoja i provedbe IPP-a Unije na način koji nadopunjuje kohezijsku politiku i ZRP.

1.

Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva putem sljedećih posebnih ciljeva:

2.

Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture putem sljedećih posebnih ciljeva:

3.

Poticanje provedbe ZRP-a putem sljedećih posebnih ciljeva:

4.

Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije putem sljedećeg posebnog cilja: promicanja gospodarskog rasta, društvene uključenosti, stvaranja radnih mjesta i pružanja podrške upošljivosti i mobilnosti radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi, uključujući diversifikaciju aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog gospodarstva.

5.

Poticanjem stavljanja na tržište i prerade putem sljedećih posebnih ciljeva:

6.

Poticanjem provedbe IPP-a.

(a)

počinio ozbiljan prekršaj na temelju članka 42. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (21) ili članka 90. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(b)

bio uključen ili jest uključeni u rad, upravljanje ili posjedovanje ribarskih plovila koji se nalaze na Unijinom popisu NNN plovila kako je određeno u članku 40. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 ili plovila koja plove pod zastavom zemlje s popisa nekooperativnih trećih zemalja iz članka 33. te Uredbe;

(c)

počinilo ozbiljan prekršaj ZRP-a koji je kao takav određen u drugom zakonodavstvu koje su donijeli Europski parlament i Vijeće.

(d)

počinilo kazneno djelo određeno u člancima 3. i 4. Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22), ako se podnosi zahtjev za potporu u okviru glave V. poglavlja II. ove Uredbe.

(a)

utvrđivanju vremenskog razdoblja iz stavaka 1. i 2. ovog članka koji su razmjerni prirodi, težini, trajanju i ponavljanju ozbiljne povrede, prekršaja ili prijevare, a koji neće trajati kraće od jedne godine;

(b)

relevantnim datumima početka i završetka razdoblja navedenog u stavcima 1. i 3. ovog članka.

(a)

operacije za povećanje ribolovnih kapaciteta plovila ili oprema kojom se povećava sposobnost plovila za pronalaženje ribe;

(b)

izgradnja novih ribolovnih plovila ili uvoz ribolovnih plovila;

(c)

privremeni ili trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, i osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi;

(d)

istraživački ribolov;

(e)

prijenos vlasništva nad poduzećem;

(f)

izravno poribljavanje osim ako je izričito predviđeno kao mjera očuvanja pravnim aktom Unije ili u slučaju eksperimentalnog poribljavanja.

(a)

6 450 000 EUR za Azore i Madeiru;

(b)

8 700 000 EUR za Kanarske otoke;

(c)

12 350 000 EUR za francuske najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a.

(a)

u vezi s glavom V. uz iznimke članaka 76. i 77.:

(b)

u vezi s člancima 76. i 77.:

(c)

u vezi sa svim mjerama, prethodna dodjeljivanja sredstava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1198/2006 i prethodnu potrošnju u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2006.

(a)

analizu stanja u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji te utvrđivanje potreba koje je potrebno zadovoljiti u zemljopisnom području, prema potrebi uključujući, prema potrebi, morske bazene, obuhvaćenom programom;

Analiza je strukturirana na podlozi relevantnih prioriteta Unije određenih u članku 6. ove Uredbe te je, prema potrebi, usklađena s Višegodišnjim nacionalnim strateškim planom za akvakulturu iz članka 34. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i napretkom učinjenim u postizanju dobrog stanja okoliša kroz izradu i provedbu morske strategije iz članka 5. Direktive 2008/56/EZ. Specifične potrebe povezane s radnim mjestima, okolišom, ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prilagodbu tim klimatskim promjenama te promicanje inovacija, ocjenjuju se u odnosu na prioritete Unije, s ciljem utvrđivanja najrelevantnijih odgovora na razini svakog prioriteta povezanih s relevantnim područjem;

(b)

opis strategije u smislu članka 27. Uredbe (EU) br. 1303/2013 o zajedničkim odredbama, iz koje proizlazi da:

(c)

prema potrebi, specifične potrebe područja obuhvaćenih mrežom Natura 2000. uspostavljenom Direktivom Vijeća 92/43/EEZ (25) i doprinos programa uspostavi koherentne mreže područja za obnovu ribljih stokova kako je navedeno u članku 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(d)

ocjenu posebnih ex ante uvjeta za potrebe članka 11. i Priloga IV. ovoj Uredbi te, prema potrebi, aktivnosti iz članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

(e)

opis okvira uspješnosti u smislu članka 22. i Priloga II. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

(f)

popis odabranih mjera koje su organizirane prema prioritetima Unije;

(g)

popis kriterija za odabir ribarstvenih i akvakulturnih područja iz glave V. poglavlja III.;

(h)

popis kriterija za odabir strategija lokalnog razvoja koji predvodi zajednica iz glave V. poglavlja III.;

i.

u državama članicama u kojima se više od tisuću plovila može smatrati ribarskim plovilima za mali priobalni ribolov, akcijski plan za razvoj, konkurentnost i održivost malog priobalnog ribolova;

(j)

zahtjeve u pogledu evaluacije i plan evaluacije iz članka 56. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i aktivnosti koje se poduzimaju za zadovoljavanje utvrđenih potreba;

(k)

financijski plan koji se priprema u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i u skladu s provedbenim aktom Komisije iz članka 16. stavka 2. ove Uredbe koji uključuje:

(l)

informacije o komplementarnosti i koordiniranju s ESI fondovima i drugim relevantnim Unijinim i nacionalnim instrumentima financiranja;

(m)

načine njegove provedbe operativnog programa uključujući:

(n)

popis partnera iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i rezultate savjetovanja s tim partnerima;

(o)

za postizanje veće usklađenosti kroz kontrolu iz članka 6. stavka 3. točke (b) i u skladu s prioritetima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 17. stavkom 3.:

(p)

u svrhu prikupljanja podataka za održivo upravljanje ribarstvom iz članka 6. stavka 3. točke (a) te u skladu s višegodišnjim programom Unije iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 199/2008:

(a)

odobrenje operativnih programa;

(b)

podnošenje i odobrenje prijedloga o izmjenama operativnih programa, uključujući njihovo stupanje na snagu i učestalost podnošenja tijekom programskog razdoblja;

(c)

podnošenje i odobrenje prijedloga izmjena kako je navedeno u članka 20. stavku 3.;

(d)

podnošenje planova rada za prikupljanje podataka.

(a)

izmjena operativnih programa koji se odnose na prijenos sredstava među prioritetima Unije ako prenesena sredstva ne prelaze 10 % iznosa dodijeljenog za prioritet Unije;

(b)

izmjena operativnih programa koji se odnose na uvođenje ili povlačenje mjera ili vrsta relevantnih operacija te povezanih informacija i pokazatelja;

(c)

izmjena operativnih programa koji se odnose na promjene opisa mjera, uključujući promjene uvjeta prihvatljivosti;

(d)

izmjene navedene u članku 20. stavku 3. kao i u slučaju drugih izmjena odjeljka operativnog programa iz članka 18. stavka 1. točke (n).

(a)

opis aktivnosti koje treba financirati i ciljeve svake aktivnosti koji su u skladu s ciljevima iz članaka 82. i 85. Program također sadrži iznos dodijeljen za svaku aktivnost, okvirni vremenski raspored provedbe kao i informacije o njihovoj provedbi;

(b)

za bespovratna sredstva i povezane mjere, ključne kriterije za evaluaciju, koji se određuju na način da se na najbolji način postignu ciljevi operativnog programa, te najveća stopa sufinanciranja.

(a)

6 000 000 EUR; ili

(b)

15 % financijske pomoći Unije koju je država članica dodijelila za prioritete Unije određene u članku 6. stavcima 1., 2. i 5.

(a)

studije izvedivosti i savjetodavne usluge kojima se ocjenjuje održivost projekata koji su potencijalno prihvatljivi za primanje potpore u okviru ovog poglavlja;

(b)

pružanje stručnih savjeta o okolišnoj održivosti s naglaskom na ograničavanje i, ako je moguće, uklanjanje negativnih učinaka ribolovnih aktivnosti na morske, kopnene i slatkovodne ekosustave;

(c)

pružanje stručnih savjeta o poslovnim strategijama i strategijama komercijalizacije.

(a)

stvaranje mreža, partnerskih sporazuma, ugovora ili udruženja između jednog ili više neovisnih znanstvenih tijela i ribara ili jedne ili više organizacija ribara, u kojima mogu sudjelovati tehnička tijela;

(b)

aktivnosti koje se provode u okviru mreža, partnerskih sporazuma, ugovora ili udruženja iz točke (a).

(a)

stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje, zajedničke projekte, širenje gospodarskih, tehničkih, regulatornih ili znanstvenih spoznaja i inovativnih praksi te stjecanje novih stručnih vještina, posebno onih povezanih s održivim upravljanjem morskim ekosustavima, higijenom, zdravljem, sigurnošću, aktivnostima u morskom sektoru, inovacijama i poduzetništvom;

(b)

umrežavanje, te razmjenu iskustava i najbolje prakse između zainteresiranih strana, uključujući i između organizacija koje promiču jednake mogućnosti između muškaraca i žena, te koje promiču ulogu žena u ribarskim zajednicama i nedovoljno zastupljene skupine uključene u mali priobalni ribolov ili ribolov s obale;

(c)

promicanje socijalnog dijaloga na Unijinoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini u koji su uključeni ribari, socijalni partneri i ostale relevantne zainteresirane strane.

(a)

podnesu poslovni plan za razvoj svojih novih aktivnosti;

(b)

imaju odgovarajuće stručne vještine koje se mogu steći putem operacija financiranih u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a).

(a)

čija je dužina preko svega manja od 24 metra;

(b)

koje je opremljeno za morski ribolov;

(c)

čija je starost između 5 i 30 godina; te

(d)

koje pripada segmentu flote za koje je u izvješću o ribolovnom kapacitetu, iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, utvrđeno da je uravnotežen s obzirom na ribolovne mogućnosti koje su dostupne tom segmentu.

(a)

provedba mjera Komisije ili hitnih mjera država članica iz članaka 12. odnosno 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjera očuvanja iz članka 7. te Uredbe, uključujući razdoblja biološkog oporavka;

(b)

neobnavljanje sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu ili njihovih protokola;

(c)

privremeni prestanak predviđen je u planu upravljanja donesenom u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (27) ili u višegodišnjem planu donesenom u skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ako je, na temelju znanstvenih savjeta, potrebno smanjiti ribarstveni napor kako bi se postigli ciljevi iz članka 2. stavka 2. i članka 2. stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(a)

vlasnicima ribarskih plovila Unije koja su registrirana kao aktivna i koja su provodila ribolovne aktivnosti na moru barem 120 dana tijekom zadnje dvije kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu; ili

(b)

ribarima koji su najmanje 120 dana tijekom zadnje dvije kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu radili na moru na ribarskom plovilu Unije na koje se odnosi privremeni prestanak.

(a)

takvo uništenje obuhvaćeno operativnim programom iz članka 18.; i

(b)

trajni prestanak predviđen kao instrument akcijskog plana iz članka 35. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koji pokazuje da segment flote nije djelotvorno uravnotežen s ribolovnim mogućnostima koje su dostupne tom segmentu.

(a)

vlasnicima ribolovnih plovila Unije čija su plovila registrirana kao aktivna plovila i koja su provodila ribolovne aktivnosti na moru barem 90 dana godišnje tijekom dvije zadnje kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu ili

(b)

ribarima koji su radili na moru na ribolovnom plovilu Unije na koje se odnosi trajni prestanak najmanje 90 dana godišnje tijekom zadnje dvije kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu.

(a)

ima akreditaciju nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

(b)

primjenjuje transparentnu politiku u pogledu uplata sredstava u fond i isplata sredstava iz fonda;

(c)

primjenjuje jasna pravila u vezi s dodjeljivanjem odgovornosti u slučaju nastalih dugova.

(a)

osmišljavanje, razvoj i praćenje tehničkih i administrativnih sredstava potrebnih za razvoj i provođenje mjera očuvanja i regionalizacije;

(b)

sudjelovanje zainteresiranih strana i suradnju između država članica u osmišljavanju i provedbi mjera za očuvanje i regionalizaciju.

(a)

u opremu kojom se poboljšava selektivnost ribolovnih alata vezano uz veličinu ili vrstu;

(b)

u plovilo ili u opremu kojom se eliminira odbačeni ulov izbjegavanjem i smanjenjem slučajnog ulova komercijalnih stokova ili postupajući s slučajnim ulovom koji treba istovariti u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 1380/2013.

(c)

u opremu kojom se ograničavaju i, ako je to moguće, uklanjaju fizički i biološki učinci ribolova na ekosustav ili morsko dno;

(d)

u opremu kojim se štiti alat i ulov od sisavaca i ptica zaštićenih Direktivom Vijeća 92/43/EEZ ili Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (28), pod uvjetom da se time ne ugrožava selektivnost ribolovnog alata i da se poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se izbjegle tjelesne povrede grabežljivaca.

(a)

vlasnicima ribarskih plovila Unije čija su plovila registrirana kao aktivna plovila i koja su barem 60 dana tijekom dvije kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu provodila ribolovne aktivnosti na moru;

(b)

ribarima koji posjeduju alate koje treba zamijeniti i koji su radili na ribarskom plovilu Unije barem 60 dana tijekom dvije kalendarske godine prije podnošenja zahtjeva za potporu;

(c)

organizacijama ribara koje je država članica priznala.

(a)

prikupljanje otpada iz mora koje provode ribari, poput uklanjanja izgubljenih ribolovnih alata i morskih otpadaka;

(b)

izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje morske faune i flore, uključujući njihovu znanstvenu pripremu i evaluaciju;

(c)

doprinošenje boljem upravljanju ili očuvanju morskih bioloških resursa;

(d)

pripremu, uključujući studije, sastavljanje, praćenje i ažuriranje zaštite te planove upravljanja za aktivnosti povezane s ribarstvom u vezi s lokalitetima mreže NATURA 2000 te prostornim zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te u ostalim posebnim staništima;

(e)

upravljanje, očuvanje i praćenje lokaliteta mreže NATURA 2000 u skladu s direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenim sukladno Direktivi 92/43/EEZ;

(f)

upravljanje, obnova i praćenje zaštićenih morskih područja s ciljem provedbe prostornih mjera zaštite iz članka 13. stavka 4. Direktive 2008/56/EZ;

(g)

povećavanje okolišne svijesti ribara o zaštiti i obnovi morske bioraznolikosti;

(h)

sustave za kompenzaciju štete na ulovima koju uzrokuju sisavci i ptice zaštićeni direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ;

i.

sudjelovanje u drugim aktivnostima čiji je cilj održavanje i jačanje usluga u vezi s bioraznolikošću i ekosustavima, kao što je obnova posebnih morskih i obalnih staništa u svrhu potpore održivim ribljim stokovima, uključujući njihovu znanstvenu pripremu i evaluaciju;

(a)

ulaganja u opremu ili u plovilo s ciljem smanjenja emisija onečišćivača ili stakleničkih plinova te povećanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila; ulaganja u ribolovnu opremu također su prihvatljiva ako se njima ne dovodi u pitanje selektivnost tog ribolovnog alata;

(b)

revizije i sustavi energetske učinkovitosti.

(c)

studija za ocjenu doprinosa alternativnih pogonskih sustava i dizajna oplate energetskoj učinkovitosti ribarskih plovila.

(a)

za plovila dužine preko svega do 12 metara pod uvjetom da novi ili osuvremenjeni motor nema više snage u kW od dosadašnjeg;

(b)

za plovila dužine preko svega od 12 do 18 metara pod uvjetom da je snaga u kW novog ili osuvremenjenog motora najmanje 20 % manja u odnosu na dosadašnji motor;

(c)

za plovila dužine preko svega od 18 do 24 metra pod uvjetom da je snaga u kW novog ili osuvremenjenog motora najmanje 30 % manja u odnosu na dosadašnji motor;

(a)

1 500 000 EUR; ili

(b)

3 % financijske pomoći Unije koju je država članica dodijelila za prioritete Unije određene u članku 6. stavcima 1.,2.i 5.

(a)

ulaganja koja dodaju vrijednost proizvodima ribarstva, a posebno ona koja ribarima omogućuju samostalnu preradu, stavljanje na tržište i neposrednu prodaju vlastitog ulova;

(b)

inovativna ulaganja na plovilu kojima se poboljšava kvaliteta proizvoda ribarstva.

(a)

u promicanje ljudskog kapitala, stvaranje radnih mjesta i u socijalni dijalog, kako je navedeno u članku 29. stavcima 1. i 2. i u okviru uvjeta iz navedenog članka;

(b)

u opremu na plovilu ili individualnu opremu kako je navedeno u članku 32. i u okviru uvjeta iz navedenog članka;

(c)

u opremu i tipove operacija, kako je navedeno u člancima 38. i 39. i u okviru uvjeta iz navedenih članaka;

(d)

u unaprjeđenje energetske učinkovitosti kako je predviđeno u članku 41. i u okviru uvjeta iz navedenog članka;

(e)

u unapređenje vrijednosti ili kvalitete ulovljene ribe kako je navedeno u članku 42. i u okviru uvjeta navedenih u tom članku;

(f)

u ribarske luke, zakloništa i iskrcajna mjesta iz članka 43. i u okviru uvjeta iz navedenog članka.

(a)

upućivanja iz članaka 32., 38., 39., 41. i 42. na ribarska plovila smatraju se upućivanjima na plovila koja djeluju isključivo na unutarnjim vodama;

(b)

upućivanja iz članka 38. na morski okoliš smatraju se upućivanjima na okoliš u kojemu djeluje plovilo za ribolov na unutarnjim vodama.

(a)

upravljanje, obnovu i praćenje lokaliteta mreže NATURA 2000 koji su pogođeni ribolovnim aktivnostima te rehabilitaciju unutarnjih voda u skladu s Direktivom 60/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30), uključujući područja mriještenja i migracijske rute migratornih vrsta, a ne dovodeći pritom u pitanje članak 40. stavak 1. točku (e) ove Uredbe te, gdje je to relevantno, uz sudjelovanje ribara koji love na unutarnjim vodama;

(b)

izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje akvatične faune i flore, uključujući njihovu znanstvenu pripremu i evaluaciju;

(a)

razvoj tehničkih, znanstvenih ili organizacijskih znanja u akvakulturnim uzgajalištima koji napose smanjuju učinak na okoliš i ovisnost o ribljem brašnu i ulju, potiču održivo korištenje resursa u akvakulturi, jačaju dobrobit životinja ili olakšavaju nove održive metode proizvodnje;

(b)

razvoj ili uvođenje na tržište novih akvakulturnih vrsta dobrog tržišnog potencijala, novih ili znatno poboljšanih proizvoda, novih ili poboljšanih postupaka ili novih ili poboljšanih upravljačkih i organizacijskih sustava;

(c)

ispitivanje tehničke ili ekonomske izvedivosti inovativnih proizvoda ili postupaka.

(a)

produktivna ulaganja u akvakulturu;

(b)

diversifikaciju proizvodnje u akvakulturi i uzgajanih vrsta;

(c)

osuvremenjivanje jedinica akvakulture, uključujući poboljšanje radnih i sigurnosnih uvjeta radnika u akvakulturi;

(d)

poboljšanja i osuvremenjivanje povezana sa zdravljem i dobrobiti životinja, uključujući kupnju opreme za zaštitu farmi od divljih grabežljivaca;

(e)

smanjenje negativnog utjecaja ili poticanje pozitivnih učinaka na okoliš i povećanje učinkovitosti resursa;

(f)

ulaganja u unapređenje kvalitete, ili dodavanje vrijednosti, proizvodima akvakulture;

(g)

obnovu postojećih akvakulturnih ribnjaka ili laguna putem uklanjanja mulja ili ulaganja u sprečavanje taloženja mulja;

(h)

diversifikaciju prihoda poduzeća u području akvakulture putem razvoja komplementarnih aktivnosti.

(i)

ulaganja koja dovode do znatnog smanjenja učinka poduzeća u području akvakulture na potrošnju i kvalitetu vode, posebice smanjenjem količine korištene vode ili kemikalija, antibiotika i drugih lijekova, ili poboljšanjem kvalitete izlazne vode, uključujući uspostavom multitrofičkih akvakulturnih sustava;

(j)

promicanje zatvorenih akvakulturnih sustava u kojima se proizvodi akvakulture uzgajaju u zatvorenim recurkulacijskim sustavima, smanjujući time potrošnju vode na najmanju moguću mjeru;

(k)

ulaganja koja povećavaju energetsku učinkovitost i promiču prelazak poduzeća u području akvakulture na obnovljive izvore energije.

(a)

uspostavljenje upravljačkih usluga, usluga pružanja pomoći i savjetodavnih usluga za akvakulturna uzgajališta;

(b)

nabavu savjetodavnih usluga tehničke, znanstvene, pravne, okolišne ili ekonomske prirode uzgajalištima.

(a)

upravljačke potrebe kako bi akvakulturne farme bila usklađena sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim okolišnim zakonodavstvom kao i sa zahtjevima pomorskog prostornog planiranja;

(b)

ocjenu utjecaja na okoliš iz Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31) i Direktive 92/43/EEZ;

(c)

upravljačke potrebe kako bi akvakulturne farme bila usklađena s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije vezanima uz zaštitu zdravlja i dobrobiti akvatičnih životinja ili zaštitu javnog zdravlja;

(d)

standarde zdravlja i zaštite utemeljene na nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu Unije;

(e)

strategije stavljanja na tržište i poslovanja.

(a)

stručno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, širenje znanstvenog i tehničkog znanja i inovativnih praksi, stjecanje novih stručnih vještina u akvakulturi te s obzirom na smanjenje učinka na okoliš akvakulturnih operacija;

(b)

poboljšanje uvjeta rada i promicanje zaštite na radu;

(c)

umrežavanje i razmjenu iskustava i najbolje prakse među akvakulturnim poduzećima ili profesionalnim organizacijama te ostalim zainteresiranim stranama, uključujući znanstvena i tehnička tijela ili ona koja promiču jednake mogućnosti za muškarce i žene.

(a)

utvrđivanje i kartiranje najpovoljnijih područja za razvoj akvakulture i, prema potrebi, uzimajući u obzir postupke prostornog planiranja te utvrđivanje i kartiranje područja gdje bi akvakulturu trebalo isključiti kako bi se zadržala uloga takvih područja u funkcioniranju ekosustava;

(b)

poboljšanje i razvoj pomoćnih objekata i infrastruktura potrebnih za povećanje potencijala akvakulturnih lokaliteta i za smanjenje negativnog utjecaja akvakulture na okoliš, uključujući ulaganja u konsolidaciju zemljišta, opskrbu energijom ili upravljanje vodama;

(c)

aktivnosti koje poduzimaju i provode nadležna tijela iz članka 9. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ ili članka 16. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ, s ciljem sprečavanja ozbiljne štete akvakulturi;

(d)

aktivnosti koje poduzimaju i provode nadležna tijela nakon otkrivanja povećanog uginuća ili bolesti kako je definirano u članku 10. Direktive Vijeća 2006/88/EZ (32). Te aktivnosti mogu obuhvatiti donošenje akcijskih planova za školjkaše s ciljem zaštite, obnove i upravljanja, uključujući podršku proizvođačima školjkaša za održavanje prirodnih ležišta školjkaša i slivnih područja.

(a)

posjeduju odgovarajuće stručne vještine i kompetentnost;

(b)

po prvi put uspostavljaju akvakulturno mikro ili malo poduzeće kao upravitelji tog poduzeća; i

(c)

podnesu poslovni plan za razvoj svojih akvakulturnih aktivnosti.

(a)

prijelaz konvencionalnih metoda akvakulturne proizvodnje na ekološku akvakulturu u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (33) i u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 710/2009 (34);

(b)

sudjelovanje u Unijinim sustavima za okolišno upravljanje i reviziju (EMAS) uspostavljenima Uredbom (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (35).

(a)

gubitka prihoda ili dodatnih troškova nastalih tijekom razdoblja prijelaza s konvencionalne na ekološku proizvodnju za operacije prihvatljive na temelju stavka 1. točke (a) ovog članka; ili

(b)

dodatnih troškova proizašlih iz prijave i pripreme za sudjelovanje u EMAS-u kod operacija prihvatljivih u okviru stavka 1. točke (b).

(a)

akvakulturne metode koje su u skladu sa specifičnim potrebama okoliša i podložne su posebnim upravljačkim zahtjevima koji proizlaze iz označavanja područja mreže NATURA 2000 u skladu s direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ;

(b)

sudjelovanjem, s obzirom na troškove izravno povezane s njim, u ex–situ očuvanju i reprodukciji akvatičnih životinja, u okviru programa očuvanja i obnavljanja bioraznolikosti koje su izradila tijela javne vlasti ili koji su izrađeni pod njihovim nadzorom;

(c)

akvakulturne operacije koje uključuju očuvanje i poboljšanje okoliša, bioraznolikosti i upravljanja krajolikom i tradicionalnim obilježjima akvakulturnih zona.

(a)

onečišćenje traje više od četiri uzastopna mjeseca, ili

(b)

pretrpljen gubitak zbog privremene suspenzije ulova iznosi više od 25 % godišnjeg prometa dotičnog poduzeća, izračunanog na osnovi prosječnog prometa poduzeća u tri kalendarske godine koje prethode godini u kojoj je ulov suspendiran.

(a)

troškove kontrole i iskorjenjivanja bolesti u akvakulturi u skladu s uvjetima iz Odluke Vijeća 2009/470/EZ (36), uključujući nužne operativne troškove za ispunjavanje obveza iz plana iskorjenjivanja;

(b)

razvoj opće najbolje prakse i najbolje prakse koja se posebno odnosi na vrste ili razvoj kodeksa ponašanja za biosigurnost ili zdravlje i potrebe dobrobiti životinja u akvakulturi;

(c)

inicijative s ciljem smanjivanja ovisnosti akvakulture o veterinarskim lijekovima;

(d)

veterinarske ili farmaceutske studije i širenje i razmjenu informacija i najboljih praksi u pogledu veterinarskih bolesti u akvakulturi, s ciljem promicanja odgovarajuće uporabe veterinarskih lijekova;

(e)

uspostavu i rad skupina za zaštitu zdravlja u akvakulturnom sektoru kako ga priznaju države članice;

(f)

kompenzaciju uzgajivačima mekušaca za privremenu suspenziju njihovih aktivnosti zbog iznimne masovne smrtnosti kada stopa smrtnosti premašuje 20 % ili kada gubici koji proizlaze iz suspenzije aktivnosti iznose više od 35 % godišnjeg prometa tog poduzeća, izračunanog na osnovi prosječnog prometa poduzeća u tri kalendarske godine koje prethode godini u kojoj su aktivnosti suspendirane.

(a)

prirodnim katastrofama:

(b)

elementarnim nepogodama;

(c)

iznenadnim promjenama kvalitete i količine vode za koje gospodarski subjekt nije odgovoran;

(d)

bolestima u akvakulturi, kvarovima ili uništenjem proizvodnih objekata za koje gospodarski subjekt nije odgovoran.

(a)

postići najvišu razinu sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture u održivom razvoju obalnih i kopnenih ribarstvenih i akvakulturnih područja;

(b)

osigurati da lokalne zajednice u potpunosti iskorištavaju mogućnosti koje nudi razvoj pomorstva, obalnih područja i unutarnjih voda i, posebice, pomoći malim ribarskim lukama koje su u nestajanju da iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri svoj pomorski potencijal razvojem diversificirane infrastrukture.

(a)

u velikoj mjeri odražavati glavni fokus svoje strategije i društveno-gospodarski sastav područja kroz uravnoteženu zastupljenost glavnih zainteresiranih strana, uključujući privatni sektor, javni sektor i civilno društvo;

(b)

osigurati značajnu zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture.

(a)

pripremna potpora;

(b)

provedba lokalne strategije razvoja koji predvodi zajednica;

(c)

aktivnosti suradnje;

(d)

tekući troškovi i animacija.

(a)

dodavanje vrijednosti, stvaranje radnih mjesta, privlačenje mladih ljudi i promicanje inovacija u svim fazama opskrbnog lanca proizvoda ribarstva i akvakulture;

(b)

poticanje diversifikacije unutar ili izvan gospodarskog ribolova, cjeloživotnog učenja i stvaranja radnih mjesta u ribarstvenim i akvakulturnim područjima;

(c)

jačanje i iskorištavanje prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim i akvakulturnim područjima, uključujući i operacije za ublažavanje učinaka klimatskih promjena;

(d)

promicanje društvene dobrobiti i kulturne baštine u ribarstvenim i akvakulturnim područjima, uključujući ribarstvenu, akvakulturnu i pomorsku kulturnu baštinu;

(e)

jačanje uloge ribarstvenih zajednica u lokalnom razvoju i upravljanju lokalnim ribarstvenim resursima te pomorskim aktivnostima.

(a)

međuteritorijalne ili transnacionalne projekte suradnje;

(b)

pripremnu tehničku podršku namijenjenu međuteritorijalnim ili transnacionalnim projektima suradnje, pod uvjetom da FLAG-ovi mogu dokazati da pripremaju provedbu projekta.

(a)

iznos potpore za skladištenje ne smije biti veći od iznosa tehničkih i financijskih troškova mjera potrebnih za stabilizaciju i skladištenje dotičnih proizvoda;

(b)

količine prihvatljive za primanje potpore za skladištenje ne smiju prelaziti 15 % godišnjih količina dotičnih proizvoda pripremljenih za prodaju od strane organizacija proizvođača;

(c)

godišnja financijska potpora ne smije prelaziti 2 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište od strane članova organizacija proizvođača u razdoblju od 2009. do 2011.

(a)

tehnički troškovi izračunavaju se svake godine na temelju izravnih troškova vezanih uz mjere potrebne za stabilizaciju i skladištenje predmetnih proizvoda;

(b)

financijski troškovi izračunavaju se svake godine pomoću kamatne stope koja se jednom godišnje određuje u svakoj državi članici;

(a)

osnivanje organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili međugranskih organizacija koje treba priznati u skladu s poglavljem II. odjeljkom II. Uredbe (EU) br. 1379/2013;

(b)

nalaženje novih tržišta i poboljšanje uvjeta za stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, uključujući:

(c)

promicanje kvalitete i dodane vrijednosti olakšavanjem:

(d)

doprinošenje transparentnosti proizvodnje i tržišta te provođenje ispitivanje tržišta i studija o ovisnosti Unije o uvozu;

(e)

doprinošenje sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture i, ako je potrebno, razvoj znaka za okoliš za proizvode ribarstva i akvakulture diljem Unije kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1379/2013;

(f)

sastavljanje standardnih ugovora za mala i srednja poduzeća koji su sukladni s pravom Unije;

(g)

vođenje komunikacijskih i promotivnih kampanja na regionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini radi podizanja javne svijesti o održivom ribarstvu i akvakulturi.

(a)

doprinose štednji energije ili smanjenju utjecaja na okoliš, uključujući obradu otpada;

(b)

unapređuju sigurnosti, higijene, zdravstvenih i radnih uvjeta;

(c)

podupiru obradu ulova komercijalne ribe koja ne može biti namijenjena za prehranu ljudi;

(d)

su u vezi s preradom nusproizvoda nastalih prilikom glavnih aktivnosti prerade;

(e)

su u vezi s preradom ekoloških proizvoda akvakulture na temelju članaka 6. i 7. Uredbe (EZ) br. 834/2007.;

(f)

rezultiraju novim ili poboljšanim proizvodima, novim ili poboljšanim procesima, ili novim ili poboljšanim sustavima upravljanja i organizacije.

(a)

ulovljene plovilima iz trećih zemalja, osim ribolovnih plovila koja plove pod zastavom Venezuele i koja djeluju u vodama Unije;

(b)

ulovljene Unijinim ribolovnim plovilima koja nisu registrirana u luci koja se nalazi u jednoj od regija navedenih u stavku 1.;

(c)

uvezene iz trećih zemalja.

(a)

fizičke ili pravne osobe koje koriste proizvodna sredstva da bi dobile riblje ili akvakulturne proizvode s ciljem da ih stave na tržište;

(b)

vlasnici plovila ili gospodarski subjekti koji posjeduju plovila koja su registrirana u lukama regija na koje se odnosi stavak 1., a koji djeluju u tim regijama, ili udruge takvih vlasnika ili gospodarskih subjekata;

(c)

gospodarski subjekti u sektoru prerade i stavljanja na tržište ili udruženja takvih gospodarskih subjekata.

(a)

dodatne troškove za svaki proizvod ribarstva ili akvakulture ili kategoriju proizvoda nastale zbog posebnih nedostataka u dotičnim regijama i

(b)

bilo koji drugi oblik javne intervencije koja utječe na iznos dodatnih troškova.

(a)

nabava, instalacija i/ili razvoj tehnologije, uključujući računalni hardver i softver, sustavâ detekcije plovila (VDS), sustava nadzornih kamera (CCTV), IT mreža, što omogućuje skupljanje, upravljanje, potvrđivanje, analizu, upravljanje rizikom, predstavljanje (putem internetskih stranica vezanih uz kontrolu) i razmjenu podataka vezanih uz ribarstvo i razvoj metoda uzorkovanja tih podataka, kao i međusobno povezivanje međusektorskih sustava za razmjenu podataka;

(b)

razvoj, nabava ili instalacija komponenata, uključujući računalni hardver i softver, koje su nužne za osiguravanje prijenosa podataka od subjekata uključenih u ribarstvo i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva do relevantnih tijela države članice i Unije, uključujući komponente potrebne za elektroničke sustave za bilježenje i izvješćivanje (ERS), sustave za praćenje plovila (VMS) i automatske identifikacijske sustave (AIS) koji se koriste u svrhe kontrole;

(c)

razvoj, nabava i instalacija komponenata, uključujući računalni hardver i softver, koje su neophodne kako bi osigurale mogućnost utvrđivanja podrijetla ribarskih proizvoda i proizvoda akvakulture kako je utvrđeno u članku 58. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(d)

provedba programa za razmjenu podataka između državâ članica i njihovu analizu;

(e)

modernizacija i nabava patrolnih plovila, zrakoplova i helikoptera, pod uvjetom da se koriste za kontrolu ribarstva najmanje 60 % od ukupnog vremena u kojem se ta sredstva koriste godišnje;

(f)

nabava drugih sredstava za kontrolu, uključujući uređaje za mjerenje snage motora i opremu za mjerenje težine;

(g)

razvoj inovativnih sustava za kontrolu i praćenje i provedba pilot-projekata povezanih s kontrolom ribarstva, uključujući DNK analizu riba ili razvoj internetskih stranica vezanih uz kontrolu;

(h)

osposobljavanje i programi razmjene, uključujući između državâ članica, za osoblje zaduženo za praćenje, kontrolu i nadzor aktivnosti u ribarstvu;

i.

analiza troškova i koristi i ocjena provedenih revizija i rashodi koji nastaju kod nadležnih tijela pri obavljanju praćenja, kontrole i nadzora;

(j)

inicijative, uključujući seminare i medijske alate usmjerene na povećanje osviještenosti kako među ribarima i drugim sudionicima kao što su inspektori, državni tužitelji i suci, tako i u javnosti, o potrebi za borbom protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te o provedbi pravila ZRP-a;

(k)

operativni troškovi nastali osiguranjem strože kontrole za stokove na koje se primjenjuju posebni programi kontrole i inspekcije uspostavljeni u skladu s člankom 95. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 te koji podliježu koordinaciji kontrole u skladu s člankom 15. Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 (38);

(l)

programi vezani uz provedbu akcijskog plana ustanovljenog u skladu s člankom 102. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, uključujući bilo koje operativne troškove kojima su izloženi.

(a)

prikupljanje i korištenje podataka te upravljanje njima u svrhu znanstvene analize i provedbe ZRP-a;

(b)

nacionalni, međudržavni i podnacionalni višegodišnji programi uzorkovanja pod uvjetom da se odnose na stokove obuhvaćene ZRP-om;

(c)

praćenje komercijalnog i rekreacijskog ribolova na moru, uključujući i praćenje prilova morskih organizama, kao što su morski sisavci i ptice;

(d)

istraživačke analize na moru;

(e)

sudjelovanje predstavnikâ država članica i regionalnih tijela na regionalnim koordinacijskim sastancima, na sastancima regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom kojih je Unija ugovorna stranka ili promatrač ili na sastancima međunarodnih tijela odgovornih za pružanje znanstvenih savjeta;

(f)

poboljšanje sustava prikupljanja podataka i upravljanja podatcima i provedba pilot-studijâ za poboljšanje postojećih sustava prikupljanja podataka i upravljanja podatcima.

(a)

mjere tehničke pomoći utvrđene u članku 52. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

(b)

uspostavljanje nacionalnih mreža koje ciljaju na širenje informacija, izgradnju kapaciteta, razmjenu najboljih praksi i potporu suradnje među FLAG-ovima na državnom području države članice.

(a)

integrirani pomorski nadzor (IPN), a posebno zajedničko okruženje za razmjenu informacija (CISE) za nadzor pomorskog područja Unije,

(b)

promicanje zaštite morskog okoliša, posebno njegove biološke raznolikosti i zaštićenih pomorskih područja, kao što su lokaliteti mreže Natura 2000, ne dovodeći u pitanje članak 35. i održivo korištenje morskih i priobalnih resursa te daljnje utvrđivanje granice održivosti čovjekovih djelatnosti koje imaju učinak na morski okoliš, posebno u okviru Direktive2008/56/EZ.

(a)

doprinose postizanju ciljeva IPN-a te posebno CISE-a;

(b)

štite morski okoliš, posebno njegove biološke raznolikosti i zaštićena pomorska područja, kao što su lokaliteti mreže Natura 2000., u skladu s obvezama utvrđenima direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ;

(c)

poboljšavaju znanje o stanju morskog okoliša s ciljem utvrđivanja programa praćenja i programa mjera predviđenih u Direktivi 2008/56/EZ u skladu s obvezama utvrđenima u toj Direktivi.

(a)

podupirati razvoj i provedbu integriranog upravljanja pomorskim i priobalnim poslovima, posebno kroz:

(b)

doprinijeti razvoju međusektorskih inicijativa koje su od uzajamne koristi različitim pomorskim sektorima i/ili sektorskim politikama, uzimajući u obzir i nadograđujući postojeće alate i inicijative kao što su:

(c)

poduprijeti održiv ekonomski rast, zapošljavanje, inovacije i nove tehnologije u novim i perspektivnim pomorskim sektorima, kao i u priobalnim regijama, otočkim i najudaljenijim regijama Unije, na način koji dopunjuje uspostavljene sektorske i nacionalne aktivnosti;

(d)

promicati zaštitu morskog okoliša, posebno njegove biološke raznolikosti i zaštićenih pomorskih područja, kao što su lokaliteti mreže Natura 2000., i održivog korištenja morskih i priobalnih resursa, te dalje utvrditi granice održivosti čovjekovih djelatnosti koje imaju učinak na morski okoliš, u skladu s ciljevima postizanja i održavanja dobrog okolišnog statusa koji zahtjeva Direktiva 2008/56/EZ.

(a)

studija;

(b)

projekata, uključujući test projekte i projekte suradnje;

(c)

obavješćivanja javnosti i razmjene najbolje prakse, kampanja podizanja svijesti i s tim povezanih aktivnosti priopćavanja i širenja informacija poput promidžbenih kampanja, događaja, razvoja i održavanja internetskih stranica, platformi zainteresiranih strana;

(d)

konferencija, seminara, foruma i radionica;

(e)

koordinacije djelovanja uključujući mreže razmjene informacija i razvoja potpore strategijama morskih slivova;

(f)

razvoja, rada i održavanja IT sustava i mrežâ koje omogućuju skupljanje, upravljanje, potvrđivanje, analizu i razmjenu podataka vezanih uz ribarstvo i razvoj metoda uzorkovanja tih podataka, kao i međusobno povezivanje sustava za međusektorsku razmjenu podataka;

(g)

projekata osposobljavanja za razvoj znanja, profesionalnih kvalifikacija i mjera koje su usmjerene na promicanje profesionalnog razvoja u pomorskom sektoru.

(a)

razvoj i provedbu tehničkih alata za IPN, posebno za podršku uvođenja, rada i održavanja CISE-a s ciljem promicanja međusektorske i prekogranične razmjene podataka o nadzoru koja povezuje sve zajednice korisnika, pri čemu uzima u obzir relevantni razvoj sektorskih politika u pogledu nadzora i, prema potrebi, doprinosi njihovom daljnjem razvoju;

(b)

aktivnosti koordinacije i suradnje među državama članicama ili regijama s ciljem razvoja pomorskog prostornog planiranja i integriranog upravljanja priobalnim zonama, uključujući rashode vezane uz sustave i prakse razmjene podataka i praćenja, aktivnosti evaluacije, uspostavu i upravljanje mrežama stručnjaka i uspostavu programa usmjerenog na jačanje kapaciteta državâ članica za provedbu pomorskog prostornog planiranja;

(c)

inicijative za sufinanciranje, nabavu i održavanje sustavâ za promatranje mora i tehničkih pomagala za projektiranje, postavljanje i vođenje operativnih sustavâ europske mreže za promatranje i podatke o pomorskom okruženju mrežnog sustava koji ima za cilj olakšati prikupljanje, nabavu, montažu, obradu, kontrolu kvalitete, ponovno korištenje i distribuciju podataka i znanja o moru kroz suradnju među dotičnim državama članicama i/ili međunarodnim institucijama.

(a)

prikupljanjem, upravljanjem i distribucijom znanstvenih savjeta u skladu sa ZRP-om;

(b)

posebnim mjerama kontrole i provedbe u okviru ZRP-a;

(c)

dobrovoljnim doprinosima međunarodnim organizacijama;

(d)

savjetodavnim vijećima;

(e)

podacima o istraživanju tržišta;

(f)

komunikacijskim aktivnostima u okviru ZRP-a i IPP-a.

(a)

studije i pilot-projekti potrebni za provedbu i razvoj ZRP-a, uključujući o alternativnim tipovima tehnika upravljanja održivim ribarstvom i akvakulturom, uključujući unutar savjetodavnih vijeća;

(b)

priprema i pružanje znanstvenih mišljenja i savjeta od strane znanstvenih tijela, uključujući međunarodna savjetodavna tijela zadužena za ocjenu stanja stokova, te od strane neovisnih stručnjaka i istraživačkih institucija;

(c)

sudjelovanje stručnjaka na sastancima radnih skupina o znanstvenim i tehničkim pitanjima povezanima s ribarstvom, kao što je STECF, kao i u međunarodnim savjetodavnim tijelima na sastancima gdje su potrebni doprinosi stručnjaka za ribarstvo i akvakulturu;

(d)

istraživačke ankete na moru kako je navedeno u članku 12. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 199/2008 te područjima gdje plovila Unije djeluju u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu kako je navedeno u članku 31. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

rashodi Komisije za usluge vezane uz prikupljanje, upravljanje i upotrebu podataka, organizaciju i upravljanje godišnjim programima rada vezanim uz znanstveno i tehničko stručno znanje o ribarstvu, obradu zahtjeva za podatke i podatkovne nizove, pripremne radove za dostavljanje znanstvenih mišljenja i savjeta;

(f)

djelatnosti suradnje među državama članicama u području prikupljanja podataka, uključujući one među različitim regionalnim zainteresiranim stranama i uključujući postavljanje i pokretanje regionaliziranih baza podataka za pohranu, upravljanje i korištenje podatcima koji će koristiti regionalnoj suradnji i poboljšati djelatnosti sakupljanja i upravljanja podatcima kao i unaprijediti znanstvenu stručnost u podršci upravljanja ribarstvom.

(a)

zajednička kupnju i/ili najam plovila, zrakoplova i helikoptera za ophodnju od strane nekoliko državâ članica s istog geografskog područja, pod uvjetom da se barem 60 % ukupnog razdoblja upotrebe na godinu koriste za kontrolu ribarstva;

(b)

rashodi vezani uz ocjenu i razvoj novih tehnologija za kontrolu kao i procesâ razmjene podataka;

(c)

svi operativni rashodi povezani s kontrolom i evaluacijom provedbe ZRP-a koju provodi Komisija, posebice s obzirom na provjeru, inspekcijska i revizijska putovanja, opremu i izobrazbu službenika Komisije, organizaciju sastanaka ili sudjelovanje na njima, uključujući razmjenu informacija i najboljih praksi između država članica, studija, usluga i dobavljača IT-a i među državama članicama te unajmljivanje ili kupnju sredstava za inspekciju od strane Komisije kako je navedeno u glavama IX. i X. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

(a)

međunarodne programe obuke za osoblje odgovorno za praćenje, kontrolu i nadgledanje ribarstvenih djelatnosti;

(b)

inicijative, uključujući seminare i medijske alate za standardiziranje tumačenja pravila i odgovarajućih kontrola u Uniji.

(a)

financijske doprinose organizacijama Ujedinjenih naroda, kao i dobrovoljno financiranje bilo koje međunarodne organizacije aktivne na području prava mora;

(b)

financijske doprinose za pripreme za nove međunarodne organizacije ili međunarodne ugovore koji su u interesu Unije;

(c)

financijske doprinose za rad ili programe koje provode međunarodne organizacije, a od posebnog su značaja za Uniju;

(d)

financijske doprinose bilo kojim aktivnostima (uključujući radnim, neformalnim ili izvanrednim sastancima ugovornih stranaka) koje podupiru interese Unije u međunarodnim organizacijama i jačaju suradnju s njezinim partnerima u tim organizacijama. U tom pogledu, kada prisutnost predstavnika trećih zemalja u pregovorima i na sastancima unutar međunarodnih foruma i organizacija postane potrebna za interese Unije, EFPR može snositi troškove njihova sudjelovanja.

(a)

troškove za informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane sa ZRP-om i IPP-om, uključujući:

(b)

putne troškove i troškove smještaja stručnjaka i predstavnika interesnih skupina koje je Komisija pozvala na sastanke;

(c)

troškove korporacijske komunikacije političkih prioriteta Unije ako se odnose na opće ciljeve ove Uredbe.

(a)

mjere tehničke pomoći utvrđene u članku 58. Uredbe (EU) br. 1303/2013,;

(b)

pripremanje, praćenje i evaluaciju sporazumâ o održivom ribarstvu i sudjelovanje Unije u regionalnim organizacijama ribarstvene uprave. Dotične mjere sastoje se od studijâ, sastanaka, uključivanja stručnjaka, troškova privremenog osoblja, informativnih djelatnosti ili bilo kojih drugih administrativnih troškova ili troškova koji proizlaze iz znanstvene ili tehničke pomoći koju pruža Komisija;

(c)

uspostavljanje Europske mreže FLAG-ova kojima je cilj jačanje kapaciteta, širenje informacija, razmjena iskustava i najboljih praksi te podupiranje suradnje između FLAG-ova. Ova mreža surađuje s tijelima lokalnoga razvoja za umrežavanje i tehničku pomoć uspostavljenima u okviru EFRR-a i ESF-a i EPFRR-a u vezi s njihovim aktivnostima lokalnog razvoja i transnacionalnu suradnju.

(a)

100 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda za potporu u okviru potpore za skladištenje iz članka 67.;

(b)

100 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda za režim kompenzacija iz članka 70.;

(c)

50 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda za potporu iz članaka 33. i 34. i članka 41. stavka 2.;

(d)

70 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda za potporu iz članka 76. stavka 2. točke (e);

(e)

90 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda za potporu iz članka 76. stavka 2. točaka od (a) do (d) i od (f) do (k);

(f)

80 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda za potporu iz članka 77.

(a)

korisnik javnopravno tijelo ili je poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. UFEU-a, ako je potpora odobrena za obavljanje takvih usluga;

(b)

operacija vezana uz potporu za skladištenje iz članka 67.;

(c)

operacija vezana uz režim kompenzacija iz članka 70.;

(d)

operacija vezana uz prikupljanje podataka iz članka 77;

(e)

operacija vezana uz potporu iz članaka 33. ili 34. i kompenzaciju iz članaka 54., 55. ili 56.;

(f)

operacija vezana uz mjere IPP-a iz članka 80.

(a)

operacija provodi u okviru glave V., poglavlja I., II. ili IV. i zadovoljava sve sljedeće kriterije:

(b)

operacija provodi u okviru glave V. poglavlja III.,zadovoljava jedan od kriterija točke (a) podtočaka od i. do iii. ovog stavka i omogućuje javni pristup svojim rezultatima.

(a)

do 31. ožujka svake godine, Komisiji dostavlja relevantne kumulativne podatke o operacijama koje su odabrane za financiranje do kraja prethodne kalendarske godine, uključujući ključna obilježja korisnika i same operacije;

(b)

osigurava promidžbu operativnog programa informirajući potencijalne korisnike, profesionalne organizacije, ekonomske i socijalne partnere, tijela uključena u promicanje jednakosti između muškaraca i žena i zainteresirane nevladine organizacije, uključujući okolišne organizacije, o mogućnostima koje program nudi i pravilima pristupa financiranju iz programa;

(c)

osigurava promidžbu operativnih programa informirajući korisnike doprinosa Unije i širu javnost o ulozi Unije u programu.

(a)

na rashode sadržane u ovjerenoj izjavi o rashodima utjecali su slučajevi u kojima korisnik ne poštuje obveze iz članka 10 stavka 2. ove Uredbe, a država članica nije ih ispravila prije pokretanja postupka ispravljanja u okviru ovog stavka;

(b)

na rashode sadržane u ovjerenoj izjavi o rashodima utjecali su slučajevi ozbiljne neusklađenosti s pravilima ZRP-a od strane države članice što je za posljedicu imalo suspenziju plaćanja iz članka 101. ove Uredbe i gdje dotična država članica još uvijek ne pokazuje da je poduzela potrebne korektivne mjere kako bi u budućnosti osigurala usklađenost s primjenjivim pravilima i njihovu provedbu.

(a)

ukazati na napredak i postignuća pomorske i ZRP-a i IPP-a, razmotriti opći utjecaj te ocijeniti djelotvornost, učinkovitost i važnost operacija EFPR-a;

(b)

poboljšati ciljanu potporu za ZRP i IPP;

(c)

podržati postupak učenja vezan uz praćenje i evaluaciju;

(d)

osigurati čvrste evaluacije operacija EFPR-a utemeljene na dokazima čiji se rezultati uzimaju u obzir tijekom postupka odlučivanja.

(a)

raspravlja i odobrava, u roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa, kriterije odabira operacija koje se financiraju; kriteriji odabira revidiraju se u skladu s potrebama programiranja;

(b)

pregledava aktivnosti i rezultate vezane uz evaluacijski plan programa;

(c)

pregledava aktivnosti u okviru programa vezane uz ispunjavanje posebnih ex ante uvjeta;

(d)

pregledava i odobrava godišnja izvješća o provedbi prije nego što se dostavljaju Komisiji;

(e)

pregledava mjere promicanja jednakosti između muškaraca i žena, jednakih mogućnosti i nediskriminacije, uključujući i dostupnost za osobe s invaliditetom.

(a)

podatke o financijskim obvezama i rashodima za svaku mjeru;

(b)

sažetak poduzetih aktivnosti vezanih uz evaluacijski plan;

(c)

informacije o mjerama poduzetima u slučajevima ozbiljnih povreda iz članka 10. stavka 1. ove Uredbe i nepoštovanja uvjeta utvrđenih u članku 10. stavku 2. te o mjerama ispravka kao;

(d)

informacije o aktivnostima poduzetim u skladu s člankom 41. stavkom 10. ove Uredbe;

(e)

informacije o aktivnostima poduzetim kako bi se osiguralo objavljivanje korisnika u skladu s Prilogom V. za fizičke osobe u skladu s nacionalnim pravom, uključujući i bilo koji primjenjivi prag.

(a)

osiguravanje uspostave jedinstvene internetske stranice ili jedinstvenog internetskog portala s potrebnim informacijama i pristupom operativnim programima u državi članici;

(b)

informiranje mogućih korisnika o mogućnostima financiranja u okviru operativnog programa;

(c)

obavještavanje građana Unije o ulozi i postignućima EFPR-a putem mjera informiranja i komuniciranja o rezultatima i učincima sporazumâ o partnerstvu, operativnim programima i operacijama.

(d)

osiguranje javne dostupnosti sažetka mjera osmišljenih radi osiguranja usklađenosti s pravilima ZRP-a, uključujući slučajeve neusklađenosti država članica ili korisnika, kao i mjere ispravka poput poduzetih financijskih ispravaka.

(a)

do 31. ožujka 2017. privremeni izvještaj o evaluaciji dobivenih rezultata te kvalitativnih i kvantitativnih aspekata provedbe operacija koje se financiraju na temelju ove Uredbe;

(b)

do 31. kolovoza 2018. komunikaciju o nastavku operacija koje se financiraju na temelju ove Uredbe.

20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/67

(1)

utvrđivanje trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu ili su izuzeti od tog zahtjeva vrši se od 2001. na temelju kriterija uključenih u uvodnu izjavu 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 (2) Evolutivna priroda vizne politike EU-a i povećana potreba osiguravanja veće usklađenosti između vizne politike i ostalih politika EU-a opravdavaju uzimanje u obzir dodatnih kriterija pri pregledavanju popisa zemalja iz Priloga I. i II. Uredbe (EZ) br. 539/2001.

(2)

utvrđivanje trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu ili su izuzeti od tog zahtjeva provodi se na temelju dobro promišljene ocjene svakog pojedinog slučaja. Ova se ocjena treba provoditi periodično i mogla bi dovesti do prijedloga o izmjenama priloga Uredbe, unatoč tome što u posebnim slučajevima postoji mogućnost izmjena priloga koje se posebno odnose na neku državu, na primjer kao ishod procesa liberalizacije viznog režima ili kao krajnja posljedica privremene obustave izuzeća od obveze posjedovanja vize.

(3)

Sastav popisa trećih zemalja iz Priloga I. i II. Uredbi (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. treba biti i ostati dosljedan kriterijima utvrđenima člankom X. kako je navedeno u članku 1. ove Uredbe. Upućivanja na treće zemlje za koje se situacija u pogledu ovih kriterija promijenila treba prenijeti iz jednog Priloga u drugi.

(4)

Obveza posjedovanja vize za državljane Dominike, Grenade, Kiribata, Maršalovih Otoka, Mikronezije, Naurua, Palaua, Svete Lucije, Svetog Vincenta i Grenadina, Samoe, Salomonskih Otoka, Istočnog Timora, Tonge, Trinidada i Tobaga, Tuvalua, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Vanuatua više nije opravdana. Te države više ne predstavljaju nikakvu opasnost u pogledu nezakonite imigracije ili ugrožavanja javnog poretka Unije u skladu s kriterijima utvrđenima člankom X. Stoga bi državljani tih zemalja trebali biti izuzeti od obveze posjedovanja vize za boravke u trajanju od sveukupno 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, a navode o tim zemljama trebalo bi prebaciti u Prilog II.

(5)

Komisija bi dodatno trebala ocijeniti situaciju u Kolumbiji i Peruu u odnosu na kriterije utvrđene člankom X. prije otvaranja pregovora o bilateralnim sporazumima o izuzeću od obaveze posjedovanja vize između Unije i ovih zemalja.

(6)

Izuzeće od obveze posjedovanja vize za državljane Dominike, Grenade, Kiribatija, Kolumbije, Maršalovih Otoka, Mikronezije, Naurua, Palaua, Perua, Svete Lucije, Svetog Vincenta i Grenadina, Salomonovih Otoka, Samoe, Istočnog Timora, Tonge, Trinidada i Tobaga, Tuvalua, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Vanuatua ne bi trebalo stupiti na snagu dok se ne sklope bilateralni sporazumi o izuzeću od obveze posjedovanja vize između Unije i dotičnih zemalja u cilju osiguranja potpunog reciprociteta.

(7)

Statistički podaci pokazuju da skupine britanskih državljana trenutno navedenih u točki 3. Priloga I. ne predstavljaju rizik u smislu nezakonite imigracije prema schengenskom prostoru te da većina njih živi na otocima karipskog područja koje sa susjednim zemljama, izuzetima od vizne obveze, povezuju jaki odnosi i velike sličnosti. Stoga bi te skupine britanskih državljana trebalo izuzeti od obveze posjedovanja vize za boravke u trajanju od najviše tri mjeseca, a navode o tim skupinama trebalo bi prenijeti u Prilog II.

(8)

Razvoji događaja u međunarodnom pravu kojima se uzrokuju promjene u statusu ili imenu određenih zemalja ili entiteta trebaju se odraziti u Prilogu Uredbi (EZ) br. 539/2001. Upućivanje na Južni Sudan treba dodati Prilogu I. te Uredbe jer je ta zemlja proglasila nezavisnost 9. srpnja 2011. te je postala članicom Ujedinjenih naroda 14. srpnja 2011.

(9)

Što se tiče Islanda i Norveške, ova Uredba predstavlja proširenje odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma koji je Vijeće Europske Unije sklopilo s Republikom Islandom i Kraljevinom Norveškom u vezi s pridruživanjem tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (3) koji su obuhvaćeni područjem iz članka 1. točke (B) Odluke Vijeća 1999/437/EZ (4).

(10)

Što se tiče Švicarske, ova Uredba predstavlja proširenje odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma koji su potpisali Europska unija, Europska zajednica i Švicarska Konfederacija o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (5) koji su obuhvaćeni područjem iz članka 1. točaka (B) i (C) Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (6).

(11)

Što se tiče Lihtenštajna, ova Uredba predstavlja proširenje odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajn o pristupanju Kneževine Lihtenštajn Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7) koji su obuhvaćeni područjem iz članka 1. točaka (B) i (C) Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EZ (8).

(12)

Ova Uredba predstavlja proširenje odredbi schengenske pravne stečevine u kojoj Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (9) Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(13)

Ova Uredba predstavlja proširenje odredbi schengenske pravne stečevine u kojoj Irska ne sudjeluje u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (10). Irska stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(14)

Što se tiče Cipra, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji ili je na neki drugi način povezan sa schengenskom pravnom stečevinom u smislu značenja članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003.

(15)

Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji ili je na neki drugi način povezan sa schengenskom pravnom stečevinom u smislu značenja članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005.

(16)

Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji ili je na neki drugi način povezan sa schengenskom pravnom stečevinom u smislu značenja članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.,

(17)

Uredbu (EZ) br. 539/2001 stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

(1)

Ispred članka 1. umeće se sljedeći članak:

„Članak -1.

Svrha ove Uredbe je utvrđivanje trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu ili su izuzeti od tog zahtjeva, na temelju pojedinačne ocjene niza različitih kriterija koji se, između ostalog, odnose na nezakonitu imigraciju, javni poredak i sigurnost, ekonomske pogodnosti, posebno u vidu turizma i vanjske trgovine te na vanjske odnose Unije s predmetnim trećim zemljama, posebno uključujući pitanja ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i posljedice regionalne usklađenosti i uzajamnosti.”

(2)

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(3)

Prilog II. mijenja se kako slijedi: