8.5.2014

Službeni list Europske unije

L 135/1

ODLUKA br. 466/2014/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 209. i 212.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da

(1)

Osim svoje temeljne misije financiranja ulaganja u Europskoj uniji, što ostaje njezina glavna zadaća i cilj, Europska investicijska banka (EIB) poduzima operacije financiranja izvan Unije kojima se podupiru vanjske politike Unije. Time je omogućeno da se proračunska sredstva Unije koja su na raspolaganju vanjskim regijama nadopune financijskom snagom EIB-a u korist ciljanih trećih zemalja. Poduzimajući takve operacije financiranja EIB neizravno doprinosi općim načelima i ciljevima politike Unije, koji uključuju smanjenje siromaštva putem uključivog rasta i održivog gospodarstva, okolišni i društveni razvoj te blagostanje Unije u globalnim gospodarskim okolnostima koje se mijenjaju.

(2)	Članak 209. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u vezi s njegovim člankom 208., predviđa doprinos EIB-a, prema uvjetima utvrđenima u njegovom Statutu, provedbi mjera potrebnih za daljnji razvoj ciljeva politike razvojne suradnje Unije.

(3)

U cilju pružanja potpore vanjskom djelovanju Unije i kako bi se EIB-u omogućilo financiranje ulaganja izvan Unije bez utjecaja na kreditnu sposobnost EIB-a, većina njegovih operacija izvan Unije ostvaruje korist od jamstva iz proračuna EU-a („jamstvo EU-a”) kojim upravlja Komisija. To dodatno jača kreditnu sposobnost EIB-a prema financijskim tržištima, što je od primarne važnosti.

(4)

Posljednje jamstvo EU-a za EIB-ove operacije financiranja potpisano tijekom razdoblja od 1. veljače 2007. do 31. prosinca 2013. utvrđeno je Odlukom br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). Jamstvo EU-a za EIB-ove operacije financiranja izvan Unije kao potpora politici Unije trebalo bi uspostaviti za višegodišnji financijski okvir 2014.–2020.

(5)	Jamstveni fond za vanjska djelovanja („Jamstveni fond”), osnovan Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (3) osigurava zaštitu likvidnosti proračunu Unije protiv gubitaka koji su nastali pri EIB-ovim operacijama financiranja i pri makrofinancijskoj pomoći i zajmovima Euratoma izvan Unije.

(6)	Trebalo bi izraditi popis zemalja koje su potencijalno prihvatljive za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a. Također je potrebno izraditi popis zemalja koje su zaista prihvatljive za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a.

(7)

Butan bi trebalo uvrstiti na popis zemalja koje su zaista prihvatljive za EIB-ovo financiranje, a Mijanmar/Burmu bi trebalo uvrstiti na oba popisa nakon nedavnih događaja koji su Uniji omogućili otvaranje novog poglavlja u odnosima s Butanom i Mijanmarom/Burmom radi pružanja potpore političkim i gospodarskim reformama koje su u tijeku u obje zemlje.

(8)

Kako bi se uvažile značajne političke promjene, trebalo bi prema potrebi preispitati popis zemalja koje su zaista prihvatljive za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a, a u skladu s člankom 290. UFEU-a, na Komisiju bi trebalo prenijeti ovlast za donošenje akata u vezi s izmjenama Priloga III. Komisijini prijedlozi izmjena Priloga III. trebali bi se temeljiti na sveobuhvatnom ocjenjivanju uključujući gospodarske, socijalne, okolišne i političke aspekte, posebno one koje se odnose na demokraciju, ljudska prava i temeljne slobode. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se svi relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(9)

Radi suočavanja s potencijalnom evolucijom stvarnih potreba za rezervacijama za Jamstveni fond u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009, gornja granica jamstva EU-a trebala bi se raščlaniti na fiksnu gornju granicu u najvišem iznosu od 27 000 000 000 EUR i fakultativni dodatni iznos od 3 000 000 000 EUR. Rezervacije za Jamstveni fond u općem proračunu Unije (proračunska linija 01 03 06) formirajui se ex-post na temelju rezultata brojki za nepodmirene zajamčene vanjske zajmove na kraju godine n-2. S obzirom na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1638/2006 o utvrđivanju općih odredaba o uspostavi Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo „vraćeni iznosi” koji potječu iz mediteranskog rizičnog kapitala i kreditnih investicija u okviru operacija koje su zaključene prije 2007. koristeći proračunska sredstva Unije akumuliran je na fiducijarnom računu otvorenom za Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo (FEMIP). Dio tih vraćenih iznosa trebalo bi koristiti za Jamstveni fond kao iznimnu mjeru kojom se osigurava da se gornje granice EIB-ovih operacija financiranja u okviru ove Odluke održavaju na odgovarajućoj razini za razdoblje 2014.–2020. Preostala sredstva trebalo bi vratiti u opći proračun Unije.

(10)

Pitanja koja je potrebno razmotriti za aktivaciju cijelog fakultativnog dodatnog iznosa ili njegovog dijela trebala bi uključivati: napredak EIB-a u provedbi ove Odluke, posebno rezultate EIB-ovih operacija koje se temelje na informacijama iz, između ostalog, Okvira za mjerenje rezultata (REM), uključujući utjecaj na razvoj; potrebe za rezervacijama Jamstvenog fonda uzimajući u obzir protekle i buduće preostale iznose svih aktivnosti koje se financiraju iz Jamstvenog fonda; makroekonomsku, financijsku i političku situaciju prihvatljivih regija i zemalja u trenutku preispitivanja u sredini razdoblja.

(11)

Iznosi pokriveni jamstvom EU-a u svakoj regiji i dalje bi trebali predstavljati gornje granice za financiranje EIB-a u okviru jamstva EU-a, a ne ciljeve koje EIB mora ostvariti. Evaluacija gornjih granica trebala bi se provesti kao dio preispitivanja ove Odluke u sredini razdoblja, posebno u odnosu na moguće promjene popisa regija i zemalja koje su zaista prihvatljive za financiranje EIB-a.

(12)

EIB-ove operacije financiranja trebale bi biti dosljedne strategijama zemlje korisnice. U tom kontekstu, kako bi se poboljšala koherentnost i fokus aktivnosti vanjskog financiranja EIB-a u podupiranju politika Unije, i na maksimalnu dobrobit korisnika, Odluka br. 1080/2011/EU određuje opće ciljeve EIB-ovih operacija financiranja u odnosu na sve prihvatljive regije i zemlje, tj. razvoj lokalnog privatnog sektora, posebno kao potpora malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), socijalna i gospodarska infrastruktura i prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica, polazeći od komparativnih prednosti EIB-a u područjima u kojima dokazano ima uspjeha. Kako bi se nastavio promicati održiv rast i stvaranje radnih mjesta, te bi ciljeve trebalo zadržati u ovoj Odluci.

(13)

Olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove, uključujući MSP-ove iz Unije koji ulažu u regije obuhvaćene ovom Odlukom, može odigrati značajnu ulogu u poticanju gospodarskog razvoja i borbi protiv nezaposlenosti. Kako bi se na djelotvoran način moglo doprijeti do MSP-ova, EIB-ove operacije financiranja trebale bi biti usmjerene na rezultate. EIB bi, gdje je to moguće, trebao investirati u istraživanje i inovacije MSP-ova kao sredstvo potpore lokalnom razvoju. EIB bi trebao surađivati s lokalnim institucijama za financijsko posredovanje u prihvatljivim zemljama, koje bi trebale biti integrirane u lokalno gospodarstvo, posebno kako bi se osiguralo da dio financijske koristi prelazi na njihove klijente i da postoji dodana vrijednost u odnosu na druge izvore financiranja. EIB bi također, koliko god je moguće, trebao povećati diversifikaciju svojih financijskih partnera u zemljama u kojima djeluje. Za vrijeme svoje dubinske analize, EIB bi trebao ocijeniti jesu li financijske operacije kojima se pruža potpora MSP-ovima putem financijskog posrednika u skladu s regionalnim tehničkim operativnim smjernicama, REM-om i standardima EIB-a. EIB bi trebao uspostaviti mehanizam izvješćivanja kako bi osigurao da sredstva za MSP-ove budu iskorištena u njihovu korist. EIB bi trebao u sklopu svog doprinosa preispitivanju u sredini razdoblja dostaviti konsolidirano izvješće o financiranju MSP-ova u okviru ove Odluke.

(14)

Pokriće jamstva EU-a, koje je ograničeno na rizike državne i političke naravi, samo po sebi nije dovoljno za osiguravanje svrhovite aktivnosti EIB-a u pružanju potpore mikrofinanciranju. Stoga bi se takva aktivnost, gdje je to moguće, trebala provoditi povezano s proračunskim sredstvima koja su na raspolaganju u okviru drugih instrumenata i putem posredničkih institucija, uključujući one na lokalnoj razini kao sredstvo promicanja rasta i neizravnog doprinosa smanjenju siromaštva u siromašnijim zemljama.

(15)

EIB bi trebao nastaviti financirati ulagačke projekte na područjima socijalne, okolišne i gospodarske infrastrukture, uključujući promet i energetiku, te bi trebao razmotriti povećanje svojih aktivnosti u pružanju potpore zdravstvenoj i obrazovnoj infrastrukturi kada se pritom stvara jasna dodana vrijednost.

(16)

S ciljem jačanja dimenzije jamstva EU-a koja se odnosi na klimatske promjenei, trebalo bi prema obujmu operacija uvesti opći cilj i sustav koji bi omogućavao ex ante ocjenjivanje emisija stakleničkih plinova u projektima koji se podržavaju u okviru jamstva EU-a. EIB-ove operacije financiranja kojima se podržava prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica trebale bi predstavljati najmanje 25 % od ukupnih EIB-ovih operacija financiranja u cilju podržavanja promicanja klimatskih ciljeva Unije na globalnoj razini. U suradnji s Komisijom, EIB bi trebao osigurati svoje tehničko stručno znanje za pružanje podrške javnim i privatnim partnerima koji koriste EIB-ove operacije financiranja radi suočavanja s izazovom klimatskih promjena i kako bi se na najbolji mogući način iskoristila dostupna financijska sredstva. Privilegirano financiranje trebalo bi se koristiti za projekte ublažavanja i prilagodbe. EIB-ove operacije financiranja trebale bi, ako je to moguće i prikladno, biti nadopunjene sredstvima iz općeg proračuna Unije učinkovitim i prikladnim spajanjem bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje u vezi s klimatskim promjenama u kontekstu vanjske pomoći Unije. U vezi s tim, godišnje izvješće koje Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi sadržavati detaljan pregled financijskih instrumenata korištenih za financiranje tih projekata uz utvrđivanje iznosa EIB-ovih operacija financiranja i odgovarajućih iznosa bespovratnih sredstava.

(17)

U područjima koja su obuhvaćena općim ciljevima, jedan od temeljnih ciljeva EIB-ovih operacija financiranja trebala bi biti regionalna integracija između zemalja, a posebno gospodarska integracija između zemalja koje su u postupku pristupanja EU-u, zemalja obuhvaćenim politikom susjedstva i Unije. U tom kontekstu, EIB bi trebao moći podupirati partnerske zemlje u područjima koja su obuhvaćena općim ciljevima kroz izravna strana ulaganja poduzeća iz Unije koja promiču gospodarsku integraciju s Unijom i koja doprinose promicanju prijenosa tehnologije i znanja, pod uvjetom da je tijekom dubinske analize ulagačkih projekata sva potrebna pažnja posvećena minimiziranju rizika da EIB-ove operacije financiranja dovedu do negativnih posljedica na zapošljavanje u Uniji. EIB bi također trebalo potaknuti da na vlastiti rizik podrži izravna strana ulaganja poduzeća iz Unije u partnerske zemlje, uzimajući u obzir kapacitet EIB-a za snošenje rizika.

(18)

EIB bi redovito trebao provoditi evaluacije aktivnosti koje se podržavaju u okviru ove Odluke ex-post ili u sredini razdoblja s ciljem ocjenjivanja njihove relevantnosti, provedbe i učinaka na razvoj te određivanja aspekata koji bi mogli poboljšati buduće aktivnosti. Takve bi evaluacije trebale doprinijeti odgovornosti i analizi održivosti.

(19)

Praktične mjere za povezivanje općih ciljeva jamstva EU-a i njihove provedbe treba utvrditi u regionalnim tehničkim operativnim smjernicama. Takve smjernice trebale bi biti usklađene sa širim okvirom regionalne politike Unije, uključujući načelo razlikovanja u Europskoj politici susjedstva. Regionalne tehničke operativne smjernice trebalo bi preispitati nakon donošenja ove Odluke i dodatno ih ažurirati nakon preispitivanja u sredini razdoblja radi prilagodbe razvoju događaja u vanjskim politikama i prioritetima Unije. Ažuriranje regionalnih operativnih tehničkih smjernica trebalo bi uz ostala razmatranja uzeti u obzir relevantne razvoje događaja u prihvatljivim zemljama.

(20)

U skladu s Protokolom br. 5. Statuta Europske investicijske banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, zahtjevi upućeni izravno EIB-u za EIB-ove operacije financiranja koje se trebaju provesti u okviru ove Odluke moraju se podnijeti Komisiji radi dobivanja mišljenja o usklađenosti s mjerodavnim zakonodavstvom i politikama Unije. U slučaju kada su EIB-ove operacije financiranja obuhvaćene ovom Odlukom i ako Komisija donese negativno mišljenje o bilo kojoj takvoj operaciji, ta operacija ne bi trebala biti pokrivena jamstvom EU-a.

(21)

Dok snagu EIB-a čini njegov poseban model kao investicijske banke u javnom vlasništvu čiji se mandat sastoji u osiguravanju dugoročnih zajmova kako bi se ostvarili politički ciljevi koje su postavili njegovi dioničari, EIB-ove operacije financiranja trebale bi doprinijeti općim načelima kojima se vodi vanjsko djelovanje Unije iz članka 21. UEU-a, učvršćivanju i podržavanju demokracije i vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda te provedbi međunarodnih obveza i sporazuma, uključujući sporazume o okolišu u kojima je Unija ugovorna stranka. Posebno, EIB bi trebao doprinositi gospodarskoj, financijskoj i tehničkoj suradnji s trećim zemljama u skladu s člankom 212. UFEU-a. Nadalje, djelovanja EIB-a trebala bi biti u skladu s međunarodnim pravom, uključujući poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda. Djelovanja EIB-a bi također trebala poštovati odredbe Konvencije Gospodarske komisije UN-a za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Arhuška konvencija”) u relevantnim fazama projektnog ciklusa. U odnosu na zemlje u razvoju EIB-ovim operacijama financiranja trebalo bi poticati njihov održiv gospodarski, socijalni i okolišni razvoj, posebno u onima koje su u najnepovoljnijem položaju, njihovu neometanu i postupnu integraciju u svjetsko gospodarstvo, kao i usklađenost s ciljevima koje je odobrila Unija u okviru Ujedinjenih naroda i drugih relevantnih međunarodnih organizacija. Uz doprinošenje provedbi mjera potrebnih za daljnji razvoj ciljeva politike razvojne suradnje Unije u skladu s člankom 209. stavkom 3. UFEU-a, EIB bi u svim regijama u kojima djeluje trebao težiti neizravnom podupiranju ostvarivanja Milenijskih ciljeva razvoja za 2015. Ujedinjenih naroda (MDG), a nakon 2015. ostvarivanju svih novih razvojnih ciljeva koji bi mogli izmijeniti ili zamijeniti Milenijske ciljeve razvoja.

(22)

Aktivnosti EIB-a u skladu s ovom Odlukom trebale bi podupirati provedbu Europskog konsenzusa o razvoju, Plana za promjene i načela učinkovitosti pomoći iznesenih u Pariškoj deklaraciji 2005., Akcijskom programu iz Accre 2008. i Sporazumu o partnerstvu iz Busana 2011. Nadalje bi te aktivnosti trebale biti koherentne sa strateškim okvirom EU-a i akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju koje je Vijeće donijelo 25. lipnja 2012. te međunarodnim sporazumima o okolišu, uključujući obveze za biološku raznolikost. To bi se trebalo provoditi nizom konkretnih mjera, posebno jačanjem kapaciteta EIB-a za ocjenu aspekata u vezi s okolišem te socijalnih, razvojnih aspekata ulagačkih projekata, uključujući ljudska prava, temeljne slobode i rizike povezane sa sukobima, te promicanjem lokalnih savjetovanja s javnim tijelima i civilnim društvom. U tom kontekstu EIB bi trebao provoditi i dalje razvijati svoj REM koji osigurava iscrpan niz pokazatelja uspješnosti kojima se mjeri gospodarski, socijalni i razvojni utjecaj te utjecaj na okoliš njegovih operacija financiranja tijekom cijelog projektnog ciklusa EIB-a. U sklopu preispitivanja ove Odluke u sredini razdoblja trebalo bi provesti evaluaciju provedbe REM-a. Prilikom provođenja dubinske analize u pogledu nekog ulagačkog projekta, EIB bi trebao, ako je potrebno i u skladu sa socijalnim načelima Unije i načelima Unije u vezi s okolišem te najboljom međunarodnom praksom, kao i pravom Unije i nacionalnim pravom zemlje korisnice, od predlagatelja ulagačkog projekta zahtijevati da provodi lokalna savjetovanja i objavi njihove rezultate kako bi se vodilo računa o utjecaju projekata na relevantne zainteresirane strane. EIB bi trebao ostati u kontaktu s predlagateljima i korisnicima projekata koje financira tijekom cijelog postupka programiranja projekta. Financijski ugovori potpisani tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom za EIB-ove operacije financiranja koje uključuju javne subjekte trebali bi sadržavati izričitu mogućnost suspendiranja isplata u slučaju povlačenja prihvatljivosti zemlje u kojoj se provodi ulagački projekt u okviru ove Odluke.

(23)

Na svim razinama, od uzlaznog strateškog planiranja do silaznog razvoja ulagačkog projekta, trebalo bi osigurati da EIB-ove operacije financiranja budu u skladu s vanjskim politikama Unije i općim ciljevima određenima ovom Odlukom te da ih podupiru. S ciljem povećanja koherentnosti vanjskog djelovanja Unije trebalo bi dalje jačati dijalog o politikama i strategiji između Komisije i EIB-a, uključujući Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), uz odgovarajuće obavješćivanje Europskog parlamenta i Komisije. EIB-ovi uredi izvan Unije trebali bi, kad god je to moguće, biti smješteni u delegacijama Unije da bi se poticala takva suradnja i istodobno dijelili operativni troškovi. Trebao bi se nastaviti primjenjivati Memorandum o razumijevanju između Europske komisije i Europske investicijske banke o suradnji i koordinaciji u regijama obuhvaćenima vanjskim mandatom koji je preispitan 2013., čime su unaprijeđena suradnja i rana uzajamna razmjene informacija između Komisije, ESVD-a i EIB-a na operativnoj razini. Suradnja u okviru Memoranduma o razumijevanju trebala bi posebno uključiti redovito preispitivanje primjene načela razlikovanja u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva. Od posebne je važnosti rana i sustavna razmjena stajališta između Komisije i EIB-a, prema potrebi uključujući ESVD, u postupku pripreme odgovarajućih programskih dokumenata kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila sinergija između njihovih aktivnosti. Također bi trebalo ojačati suradnju u vezi s poštovanjem ljudskih prava, temeljnih sloboda i sprečavanja sukoba. EIB bi trebalo potaknuti na suradnju s delegacijama Unije tijekom projektnog ciklusa EIB-a.

(24)

Vanjske odnose Unije trebalo bi poduprijeti s nekoliko instrumenata, a posebno Uredbom (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4). S ciljem unapređenja koherentnosti ukupne potpore Unije u regijama o kojima je riječ, trebalo bi iskoristiti prilike za kombiniranje EIB-ovog financiranja s proračunskim sredstvima Unije, kada za tim postoji potreba, u obliku financijskih instrumenata iz glave VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekta putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć II uspostavljenog Uredbom (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Europskog instrumenta za susjedstvo uspostavljenog Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama uspostavljenog Uredbom (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Instrumenta za promicanje demokracije i ljudskih prava diljem svijeta uspostavljenog Uredbom (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru uspostavljenog Uredbom (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Instrumenta za suradnju na području nuklearne sigurnosti uspostavljenog Uredbom (EU) br. 237/2014 Vijeća (12). Slijedom Odluke br. 1080/2011/EU Komisija je uspostavila platformu EU-a za spajanje vanjske suradnje s ciljem optimiziranja funkcioniranja mehanizama za spajanje bespovratnih sredstava i zajmova izvan Unije, posebno pri provođenju općeg proračuna Unije odnosno zajmova EIB-a te pri razmjeni najbolje prakse o upravljanju i kriterijima evaluacije na razini projekta. Sudjelovanje EIB-a i ostalih financijskih institucija u mehanizmima za spajanje trebalo bi biti potpuno u skladu s vanjskim ciljevima Unije, djelotvornosti i transparentnosti pomoći.

(25)

Svojim operacijama financiranja izvan Unije koje su obuhvaćene područjem primjene ove Odluke, EIB bi trebao nastaviti s nastojanjem za unapređivanje koordinacije i suradnje s europskim i međunarodnim financijskim institucijama, posebno s onima koje sudjeluju u platformi EU-a za spajanje u vanjskoj suradnji. Ta suradnja prema potrebi obuhvaća suradnju u području sektorske uvjetovanosti i uzajamnog povjerenja u postupke, korištenje sufinanciranja i sudjelovanje u globalnim inicijativama, kao što su one promicanja koordinacije i djelotvornosti pomoći. Takva koordinacija i suradnja trebale bi za cilj imati maksimalno smanjenje mogućih udvostručavanja troškova i nepotrebnih preklapanja. Suradnja bi se trebala temeljiti na načelu uzajamnosti. Trebalo bi promicati, prema potrebi, recipročni pristup EIB-a financijskim instrumentima koje su uspostavile druge europske i međunarodne financijske institucije. Tripartitni memorandum o razumijevanju između Komisije, EIB grupe i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kojim se u odnosu na suradnju izvan Unije EIB grupi i EBRD-u omogućuje djelovanje na komplementaran način oslanjajući se na njihove pojedinačne komparativne prednosti, ažuriran je 2012. kako bi obuhvaćao proširenje zemljopisnog područja djelovanja EBRD-a na područje Sredozemlja i trebao bi se nastaviti primjenjivati. Načela određena u ovoj Odluci također bi se trebala primjenjivati kada se financiranje EIB-a provodi sporazumima o suradnji s drugim europskim i međunarodnim financijskim institucijama.

(26)

EIB bi trebalo poticati da nastavi financirati operacije izvan Unije, također na vlastiti rizik i kao potporu gospodarskim interesima Unije, u zemljama i u korist ulagačkih projekata koji u skladu s ocjenom EIB-a imaju dovoljnu kreditnu sposobnost i vodeći računa o vlastitoj sposobnosti apsorpcije rizika, tako da se upotreba jamstva EU-a može usmjeriti na zemlje i ulagačke projekte u kojima jamstvo EU-a stvara dodanu vrijednost na temelju vlastite ocjene EIB-a, uključujući u pogledu održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja okoliša.

(27)

EIB bi trebao prošiti opseg inovativnih financijskih instrumenata koje nudi, uključujući i kroz veću usredotočenost na razvoj jamstvenih instrumenata. Nadalje, EIB bi trebao aktivno nastojati sudjelovati u instrumentima podjele rizika i financiraju projekata na tržištu dužničkog kapitala uz stabilno i predvidljivo generiranje novčanih tokova. Posebno bi trebao razmotriti podržavanje instrumenata tržišta dužničkog kapitala koji se izdaju ili odobravaju u korist ulagačkog projekta koji se provodi u prihvatljivim zemljama. Osim toga, EIB bi trebao povećati davanje zajmova u lokalnim valutama i izdavati obveznice na lokalnim tržištima, pod uvjetom da zemlje korisnice provedu nužne strukturne reforme, posebno u financijskom sektoru, te druge mjere za olakšavanje aktivnosti EIB-a. U diversifikaciji i proširenju instrumenata tržišta kapitala treba obratiti osobitu pozornost da ti instrumenti ne doprinose stvaranju rizične financijske prakse i zaduženosti uslijed čega bi mogli ugroziti financijsku stabilnost.

(28)

Komisija bi jednom godišnje trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće. Izvješće bi trebalo sadržavati ocjenu EIB-ovih operacija financiranja i njihove sukladnosti s ovom Odlukom, njihove dodanu vrijednost i doprinosa vanjskim politikama Unije, njihove kvalitete, njihovog utjecaja na razvoj polazeći od EIB-ovog REM-a i financijske koristi koja se prenosi na korisnike. Izvješće bi također trebalo uključivati informacije o aktiviranjima jamstva EU-a, o klimatskim promjenama i biološkoj raznolikosti koje se financiraju u okviru ove Odluke, o praćenju funkcioniranja Memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana kao i opis suradnje s Komisijom i drugim europskim i međunarodnim financijskim institucijama, uključujući sufinanciranje. Sadržaj izvješća trebao bi biti objavljen kako bi se relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući civilno društvo, omogućilo da izraze svoje stavove.

(29)

EIB-ove operacije financiranja kao potpora vanjskim politikama Unije trebale bi se nastaviti provoditi u skladu s načelima dobre bankarske prakse. Njima bi i dalje trebalo upravljati u skladu s vlastitim pravilima i postupcima EIB-a, koji bi trebali odražavati ta načela, uključujući odgovarajuće kontrolne mjere i sukladnost s EIB-ovom izjavom o socijalnim i okolišnim standardima te s mjerodavnim pravilima i postupcima o Revizorskom sudu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF). U svojim operacijama financiranja EIB bi trebao na odgovarajući način provoditi svoju politiku prema slabo reguliranim ili nekooperativnim jurisdikcijama koje su kao takve odredili Unija, Ujedinjeni narodi, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj ili Radna skupina za financijske aktivnosti (kako bi doprinio međunarodnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i pranja novca. Radi transparentnosti, EIB bi u suradnji s lokalnim financijskim posrednicima trebao, u mjeri u kojoj je to moguće, sastaviti popis krajnjih zajmoprimaca.

(30)

EIB bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere kojima bi se osiguralo da pri financiranju operacija podložnih jamstvu EU-a financijski interesi Unije budu zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije, pranja novca i drugih nezakonitih radnji te omogućilo da OLAF ima pravo provoditi kontrole na licu mjesta i istrage u prostorijama korisnika. EIB bi trebao, u skladu s „Politikom sprečavanja i odvraćanja od zabranjenog ponašanja u aktivnostima Europske investicijske banke” („politika EIB-a za borbu protiv prijevara”) koja je donesena 2008. i preispitana 2013., blisko surađivati s nadležnim tijelima Unije i iz država članica kako bi pojačao mjere za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma koje su na snazi te pomogao poboljšanju njihovog provođenja. U skladu sa svojom politikom za zviždače, EIB bi također trebao posvetiti posebnu pozornost informacijama koje pružaju zviždači o potencijalnim slučajevima prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti te tako omogućiti odgovarajuće praćenje, povratne informacije i zaštitu od osvete.

(31)	Trebalo bi poticati upravljačka tijela EIB-a da poduzmu potrebne mjere za prilagodbu aktivnosti EIB-a vanjskim politikama EU-a na djelotvoran način te da na odgovarajući način ispune zahtjeve koji su određeni u ovoj Odluci,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Jamstvo EU-a

1. Unija Europskoj investicijskoj banci (EIB) izdaje proračunsko jamstvo za operacije financiranja koje se provode izvan Unije („jamstvo EU-a”). Jamstvo EU-a dodjeljuje se kao opće jamstvo za sva dospjela plaćanja koja EIB treba primiti, ali koje on nije zaprimio, u vezi sa zajmovima, jamstvima za zajmove i instrumentima tržišta dužničkog kapitala koji se dodjeljuju ili izdaju u korist ulagačkih projekata EIB-a koji su prihvatljivi u skladu sa stavkom 2.

2. Prihvatljivi za jamstvo EU-a su EIB-ovi zajmovi, jamstva za zajmove i instrumenti tržišta dužničkog kapitala dodijeljeni ili odobreni u korist ulagačkih projekata koji se provode u prihvatljivim zemljama u skladu s EIB-ovim vlastitim pravilima i postupcima uključujući Izjavu EIB-a o okolišnim i socijalnim načelima i standardima te kao potpora odgovarajućim ciljevima vanjske politike Unije, ako je financiranje EIB-a dodijeljeno u skladu s potpisanim sporazumom koji niti je istekao niti je otkazan („EIB-ove operacije financiranja”).

3. EIB-ovim operacijama financiranja u potporu vanjskih politika Unije i dalje se upravlja u skladu s načelima dobre bankarske prakse.

4. Jamstvo EU-a ograničava se na 65 % ukupno isplaćenog iznosa za koji se jamči u okviru EIB-ovih operacija financiranja, uz oduzimanje vraćenih iznosa i dodavanje svih povezanih iznosa.

5. Jamstvo EU-a obuhvaća EIB-ove operacije financiranja potpisane u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

6. Ako po isteku razdoblja iz stavka 5., Europski parlament i Vijeće nisu donijeli odluku kojom se EIB-u dodjeljuje novo jamstvo EU-a za gubitke u okviru njegovih operacija financiranja izvan Unije, to se razdoblje jedan put automatski produljuje za šest mjeseci.

Članak 2.

Gornje granice za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a

1. Gornja granica za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a tijekom cijelog razdoblja 2014.–2020. ne prelazi 30 000 000 000 EUR. Iznosi prvotno predviđeni za operacije financiranja koji su kasnije poništeni ne uzimaju se u obzir za gornju granicu.

Ova se gornja granica sastoji od:

(a)	fiksne gornje granice u najvišem iznosu od 27 000 000 000 EUR;

(b)	dodatnog fakultativnog iznosa od 3 000 000 000 EUR.

Europski parlament i Vijeće odlučuju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom o aktiviranju punog iznosa navedenog pod točkom (b) ili njegovog dijela te o njegovoj regionalnoj raspodjeli slijedom preispitivanja u sredini razdoblja kako je određeno u članku 19.

2. Fiksna gornja granica iz stavka 1. točke (a) sastoji se od regionalnih gornjih granica i pod-granica kako su određene u Prilogu I. Unutar regionalnih gornjih granica, EIB postupno osigurava uravnoteženu raspodjelu u zemlji unutar regija koje su obuhvaćene jamstvom EU-a.

Članak 3.

Opći ciljevi i načela

1. Jamstvo EU-a dodjeljuje se samo za EIB-ove operacije financiranja koje imaju dodanu vrijednost na temelju vlastite ocjene EIB-a i podupiru neki od sljedećih općih ciljeva:

(a)	razvoj lokalnog privatnog sektora, posebno podrška MSP-ovima;

(b)	razvoj socijalne i gospodarske infrastrukture, uključujući prometnu, energetsku i okolišnu infrastrukturute informacijsku i komunikacijsku tehnologiju;

(c)	prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica.

2. Uz očuvanje posebnog svojstva EIB-a kao investicijske banke, EIB-ove operacije financiranja koje se provode u okviru ove Odluke doprinose interesima EU-a, posebno načelima na kojima se temelji vanjsko djelovanje Unije kako je navedeno u članku 21. UEU-a te provedbi međunarodnih sporazuma o okolišu u kojima je Unije ugovorna stranka. Upravljačka tijela EIB-a potiču se da poduzmu potrebne mjere za prilagodbu aktivnosti EIB-a vanjskim politikama Unije na djelotvoran način te da na odgovarajući način ispune zahtjeve određene u ovoj Odluci.

3. Jedan od temeljnih ciljeva EIB-ovih operacija financiranja u područjima obuhvaćenim općim ciljevima određenima u stavku 1. je regionalna integracija među zemljama, posebno uključujući gospodarsku integraciju između pretpristupnih zemalja, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i Unije. EIB poduzima operacije financiranja u zemljama korisnicama u područjima obuhvaćenima općim ciljevima putem podržavanja izravnih stranih ulaganja kojima se promiče gospodarska integracija s Unijom.

4. U zemljama u razvoju, kako su određene na popisu primatelja službene razvojne pomoći Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, EIB-ove operacije financiranja u skladu s člancima 208. i 209. UFEU-a neizravno doprinose ciljevima politike Unije za razvojnu suradnju, kao što je smanjenje siromaštva kroz uključivi rast te održivo gospodarstvo, okolišni i društveni razvoj.

5. Kako bi se osiguralo da ulaganja privatnog sektora imaju najveći utjecaj na razvoj, EIB nastoji ojačati lokalni privatni sektor u zemljama korisnicama kroz potporu lokalnom ulaganju kako je predviđeno u stavku 1. točki (a). EIB-ove operacije financiranja kojima se podupiru opći ciljevi određeni u stavku 1. nastoje također obuhvaćati potporu ulagačkim projektima MSP-ova iz Unije. Kako bi se djelotvorno pratilo korištenje sredstava u korist MSP-ova o kojima se radi, EIB utvrđuje odgovarajuće ugovorne zahtjeve s financijskim posrednicima, uključujući norme za podnošenje izvješća koja korisnici trebaju dostaviti.

EIB surađuje s financijskim posrednicima koji mogu poduprijeti posebne potrebe MSP-ova u zemljama djelovanja i koji ne sudjeluju u EIB-ovim operacijama financiranja koje se provode u prihvatljivoj zemlji putem instrumenata smještenih u stranoj nekooperativnoj jurisdikciji iz članka 13.

6. EIB-ove operacije financiranja kojima se pruža potpora općem cilju određenom u stavku 1. točki (b) podupiru ulagačke projekte uglavnom u području prometa, energetike, okolišne infrastrukture, informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravlja i obrazovanja. To uključuje proizvodnju i integraciju energije iz obnovljivih izvora, preobrazbu energetskih sustava kojom se omogućuje prelazak na tehnologije i goriva s nižom emisijom ugljičnog dioksida, održivu sigurnost opskrbe energijom i energetsku infrastrukturu, uključujući proizvodnju plina i njegov prijenos na energetsko tržište Unije, kao i elektrifikaciju ruralnih područja, okolišnu infrastrukturu poput infrastrukture za vodoopskrbu te odvodnju i zelenu infrastrukturu, telekomunikacije i infrastrukturu širokopojasne mreže.

7. EIB-ove operacije financiranja kojima se podupiru opći ciljevi određeni u stavku 1. točki (c) podupiru ulagačke projekte ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja istima koji doprinose općem cilju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, posebno izbjegavanjem ili smanjenjem emisija stakleničkih plinova u područjima obnovljive energije, učinkovitosti energije i održivog transporta ili povećanjem otpornosti ugroženih zemalja, sektora i zajednica na nepovoljne učinke klimatskih promjena. Kriteriji prihvatljivosti za projekte u području djelovanja u vezi s klimom određeni su strategijom EIB-a za klimatske promjene koja se ažurira prije kraja 2015. S tim bi ciljem u postupak ocjene stanja okoliša trebalo uključiti bilancu CO2 kako bi se odredilo optimiziraju li projektni prijedlozi poboljšanja povezana s energetskom učinkovitošću. Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom obujam tih operacija predstavlja najmanje 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja.

8. U skladu s ciljevima Unije i međunarodnim ciljevima u području klimatskih promjena, EIB u suradnji s Komisijom prije kraja 2015. ažurira svoju strategiju za klimatske promjene u pogledu EIB-ovih operacija financiranja. Ažuriranje uključuje, između ostalog, konkretna djelovanja kojima se osigurava da ulagački projekti u okviru ove Odluke budu skladu s klimatskim ciljevima Unije i da se povećaju napori za potporu obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

9. Jamstvo EU-a pokriva samo EIB-ove operacije financiranja koje se provode u prihvatljivim zemljama koje su sklopile okvirni sporazum s EIB-om o uspostavi zakonskih uvjeta pod kojima se takve operacije trebaju provoditi.

Članak 4.

Obuhvaćene zemlje

1. Popis potencijalno prihvatljivih zemalja za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a utvrđen je u Prilogu II. Popis prihvatljivih zemalja za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a utvrđen je u Prilogu III. i ne obuhvaća ni jednu drugu zemlju pored onih navedenih u Prilogu II. Za zemlje koje nisu navedene u Prilogu II., prihvatljivost za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a utvrđuje se za svaki slučaj pojedinačno u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

2. Komisija je, u skladu s člankom 18., ovlaštena za donošenje delegiranih akata o izmjenama Priloga III. Odluke Komisije temelje se na općoj ocjeni koja uključuje gospodarske, socijalne, okolišne i političke aspekte, posebno one u vezi s demokracijom, ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i na odgovarajućim rezolucijama Europskog parlamenta te odlukama i zaključcima Vijeća.

3. Delegirani akti kojima se izmjenjuje Prilog III. ne utječu na pokrivanje jamstvom EU-a EIB-ovih operacija financiranja koje su potpisane prije stupanja na snagu tih delegiranih akata, podložno stavku 4.

4. Isplate za EIB-ove operacije financiranja koje koriste Sveobuhvatno jamstvo kako je navedeno u članku 8. stavku 1. ne provode se u zemljama koji nisu navedene u Prilogu III.

5. Jamstvo EU-a ne obuhvaća EIB-ove operacije financiranja u određenoj zemlji s kojom je sporazum o takvim operacijama bio potpisan nakon pristupanje te zemlje Uniji.

Članak 5.

Doprinos EIB-ovih operacija financiranja politikama Unije

1. Komisija zajedno s EIB-om ažurira postojeće regionalne tehničke operativne smjernice za EIB-ove operacije financiranja u roku od jedne godine nakon stupanja na snagu ove Odluke.

Regionalne tehničke operativne smjernice u skladu su sa širim okvirom regionalne politike Unije iz Priloga IV. Regionalnim tehničkim operativnim smjernicama posebno se osigurava da financiranje EIB-a sukladno ovoj Odluci bude komplementarno s odgovarajućim politikama, programima i instrumentima pomoći Unije u različitim regijama.

Pri ažuriranju regionalnih tehničkih operativnih smjernica Komisija i EIB vode računa o relevantnim rezolucijama Europskog parlamenta te odlukama i zaključcima Vijeća. Regionalne tehničke operativne smjernice su dosljedne s prioritetima iz nacionalnih ili regionalnih programa, koje su po mogućnosti izradile zemlje korisnice vodeći, u postupku izrade tih programa, na odgovarajući način računa o svim konzultacijama s lokalnim civilnim društvom.

Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja ažurirane regionalne tehničke operativne smjernice čim one budu utvrđene.

Unutar okvira koji je određen regionalnim tehničkim operativnim smjernicama, EIB određuje odgovarajuće financijske strategije i osigurava njihovu provedbu.

EIB-ove operacije financiranja dosljedne su regionalnim tehničkim operativnim smjernicama i strategijama zemlje korisnice.

Regionalne tehničke operativne smjernice preispituju se nakon preispitivanja u sredini razdoblja iz članka 19.

2. U okviru postupka iz članka 19. Protokola br. 5., Komisija daje mišljenje o EIB-ovim operacijama financiranja. U slučaju kada su EIB-ove operacije financiranja obuhvaćene ovom Odlukom i ako Komisija donese nepovoljno mišljenje, ta operacija nije pokrivena jamstvom EU-a.

Članak 6.

Suradnja s Komisijom i ESVD-om

1. Usklađenost vanjskog djelovanja EIB-a s ciljevima vanjske politike Unije i dalje se učvršćuje kako bi se postigla maksimalna sinergija između EIB-ovih operacija financiranja i Unijinih proračunskih resursa, posebice ažuriranjem regionalnih tehničkih operativnih smjernica navedenih u članku 5., pri čemu se savjetuje s ESVD-om o pitanjima politike, prema potrebi, te putem redovnog i sustavnog dijaloga i rane razmjene informacija o:

(a)	strateškim dokumentima koje su pripremili Komisija ili ESVD, prema potrebi, kao što su strateški dokumenti za zemlje i regije, indikativni programi, akcijski planovi i pretpristupni dokumenti;

(b)	dokumentima EIB-a o strateškom planiranju, investicijskim projektima u pripremi te godišnjem izvješćivanju EIB-a Komisiji;

(c)	ostalim aspektima politike i operativnim aspektima.

2. Suradnja se provodi na osnovi „regija po regija”, uključujući i onu na razini delegacija EU-a, uzimajući u obzir ulogu EIB-a kao i politika Unije u svakoj regiji.

Članak 7.

Suradnja s drugim europskim i međunarodnim financijskim institucijama

1. EIB-ove operacije financiranja provode se, prema potrebi, u suradnji s drugim europskim multilateralnim financijskim institucijama i financijskim institucijama država članica („europske financijske institucije”) i međunarodnim financijskim institucijama, uključujući regionalne razvojne banke („međunarodne financijske institucije”) kako bi se ostvarila najveća moguća sinergija, suradnja i učinkovitost, kako bi se zajednički izradili inovativni financijski instrumenti, osigurala oprezna i razumna podjela rizika te koherentna uvjetovanost na razini ulagačkih projekata i sektora, i kako bi se na najmanju razinu smanjilo moguće udvostručavanje troškova i nepotrebno preklapanje.

2. Suradnja iz stavka 1. olakšava se koordinacijom između Komisije, EIB-a i relevantnih europskih i međunarodnih financijskih institucija koje djeluju u različitim regijama i provodi se prema potrebi u kontekstu memorandumâ o razumijevanju ili ostalih Unijinih regionalnih okvira suradnje.

Članak 8.

Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1. Za EIB-ove operacije financiranja, osim onih koje se sastoje od instrumenata tržišta dužničkog kapitala, koje su sklopljene s određenom državom ili za koje određena država jamči te za ostale EIB-ove operacije financiranja sklopljene s regionalnim ili lokalnim tijelima vlasti ili javnim poduzećima ili ustanovama koje su u vlasništvu države ili ih država kontrolira, ako takve druge EIB-ove operacije financiranja imaju odgovarajuću procjenu kreditnog rizika od strane EIB-a kojom se u obzir uzima situacija kreditnog rizika dotične zemlje, jamstvo EU-a pokriva sva plaćanja dospjela EIB-u, ali ne ona koja je EIB primio („Sveobuhvatno jamstvo”).

2. Za potrebe stavka 1., Palestinu predstavlja Palestinska samouprava, a Kosovo (13) predstavljaju tijela Kosova.

3. Kod EIB-ovih operacija financiranja koje nisu one spomenute u stavku 1., jamstvo EU-a pokriva EIB-u sva plaćanja koja su dospjela EIB-u, ali koja EIB nije zaprimio, ako je nezaprimanje uzrokovano realizacijom jednog od sljedećih političkih rizika („Jamstvo političkog rizika”):

(a)	neprenošenje valute;

(b)	izvlaštenje;

(c)	rat ili građanski nemiri;

(d)	uskraćivanje sudske zaštite u slučaju kršenju ugovora.

4. Kod EIB-ovih operacija financiranja koje se sastoje od instrumenata tržišta dužničkog kapitala, primjenjuje se samo Jamstvo političkog rizika.

5. Sporazumi o financiranju s pojedinačnim predlagateljima u vezi s EIB-ovim operacijama financiranja uključuju i odgovarajuće okolišne i socijalne odredbe u skladu s vlastitim pravilima i postupcima EIB-a.

6. Komisija i EIB u Sporazumu o jamstvu iz članka 14. utvrđuju jasnu i transparentnu politiku dodjele koja EIB-u u sklopu njegove vanjske aktivnosti dopušta utvrđivanje operacija koje treba financirati prema ovoj Odluci kako bi se osigurala najdjelotvornija uporaba jamstva EU-a. Politika dodjele temelji se na kreditnoj sposobnosti EIB-ovih operacija financiranja kakvom ju je ocijenio EIB, gornjim granicama određenima u Prilogu I., naravi druge ugovorne stranke - bilo da je riječ o suverenoj državi, o subjektu na razini nižoj od državne obuhvaćenom stavkom 1. ovog članka ili privatnom subjektu – sposobnosti EIB-a za apsorpciju rizika i drugim relevantnim kriterijima, uključujući dodanu vrijednost jamstva EU-a. Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o politici dodjele u skladu s člankom 14.

7. Ako se jamstvo EU-a aktivira, Unija subrogacijom preuzima sva odgovarajuća prava EIB-a u odnosu na bilo koju obvezu u vezi s njegovim operacijama financiranja, u skladu sa sporazumom o jamstvu iz članka 14.

Članak 9.

EIB-ova ocjena i praćenje investicijskih projekata

1. EIB provodi temeljitu dubinsku analizu i, ako je to potrebno, zahtijeva od predlagateljâ projekta da provedu odgovarajuća lokalna javna savjetovanja u skladu sa socijalnim načelima i okolišnim načelima Unije, s odgovarajućim nacionalnim i lokalnim zainteresiranim stranama, kao i s civilnim društvom, u fazi planiranja projekta i fazi provedbe o socijalnim aspektima, aspektima u vezi s ljudskim pravima, okolišem, gospodarstvom i o aspektima u vezi s razvojem investicijskih projekata obuhvaćenih jamstvom EU-a te da dostave informacije relevantne za ocjenu doprinosa ostvarivanju ciljeva vanjske politike i strateških ciljeva Unije.

Prema potrebi, ta ocjena obuhvaća i razmatranje mogućnosti načina ojačavanja kapaciteta korisnika financiranja EIB-a primjenom tehničke pomoći tijekom cijelog projektnog ciklusa. Vlastita pravila i postupci EIB-a sadrže potrebne odredbe o ocjeni utjecaja investicijskih projekata na okoliš i njihovih socijalnih utjecaja, kao i aspekata u vezi s ljudskim pravima i sprečavanjem sukoba kako bi se osiguralo da investicijski projekti podržani u okviru ove Odluke budu održivi na razini okoliša, kao i društveno održivi.

2. Osim ex ante ocjene aspekata u vezi s razvojem, EIB prati provedbu operacija financiranja. Posebno zahtijeva da predlagatelji projekta provode temeljito praćenje tijekom provedbe projekta sve do njegova zaključenja, među ostalim, o utjecaju investicijskog projekta na gospodarstvo, razvoj, društvo, okoliš i ljudska prava. EIB redovno provjerava informacije koje dostavlja predlagatelj projekta i objavljuje ih ako se predlagatelj projekta s tim suglasi. Izvješća o dovršenju projekta u vezi s EIB-ovim operacijama financiranja po mogućnosti se objavljuju, uz iznimku povjerljivih informacija.

3. Aktivnostima praćenja koje provodi EIB također se pokušavaju obuhvatiti provedba posredovanih operacija i uspješnost financijskih posrednika koji podupiru MSP-ove.

4. EIB uspostavlja sveobuhvatni sustav za ex ante ocjenu koja se odnosi na relativne i apsolutne emisije stakleničkih plinova u vezi s EIB-ovim operacijama financiranja kada te emisije dostižu značajne pragove emisija, kako je definirano u mjerodavnoj metodologiji uključenoj u strategiji EIB-a za klimatske promjene, a podaci su dostupni.

5. Gdje je to moguće, rezultati praćenja se objavljuju, podložno zahtjevima za povjerljivost i suglasnosti relevantnih stranaka.

Članak 10.

Vanjski namjenski prihodi za Jamstveni fond

Otplate i prihodi u iznosu od 110 000 000 EUR, proizašle iz operacija zaključenih prije 2007., uključujući otplate kapitala, vraćena jamstva i otplate glavnica zajmova, dividende, kapitalnu dobit, naknade za jamstva i kamate na zajmove i iznose na fiducijarnim računima, ponovne uplate na fiducijarni račun otvoren za Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo koji se mogu pripisati potpori iz općeg proračuna Unije, čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU,Euratom) br. 966/2012 i upotrebljavaju se za Jamstveni fond.

Iznosi veći od 110 000 000 EUR koji su ponovno uplaćeni na fiducijarni račun otvoren za Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo unose se u opći proračun Unije po odbitku troškova i naknada za upravljanje.

Članak 11.

Godišnje izvješćivanje i obračun

1. Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o EIB-ovim operacijama financiranja koje se provode u okviru ove Odluke. Izvješće se objavljuje i uključuje:

(a)	ocjenu EIB-ovih operacija financiranja na razini projekta, sektora, zemlje i regije i njihovu sukladnost s ovom Odlukom;

(b)

ocjenu dodane vrijednosti, procijenjene outpute, ishode i utjecaj EIB-ovih operacija financiranja na razvoj na zbirnoj osnovi, na temelju EIB-ovog Godišnjeg izvješća o okviru za mjerenje rezultata. U tu svrhu EIB koristi pokazatelje uspješnosti u vezi s razvojnim, okolišnim i socijalnim aspektima, uključujući aspekte ljudskih prava, financiranih projekata, uzimajući u obzir relevantne pokazatelje prema Pariškoj deklaraciji o učinkovitosti pomoći iz 2005. Pokazatelji aspekata projekata u vezi s okolišem uključuju kriterije za „čistu tehnologiju”, koji su u načelu usmjereni na energetsku učinkovitost i tehnologije za smanjenje emisija;

(c)	ocjenu doprinosa EIB-ovih operacija financiranja ostvarenju ciljeva vanjske politike i strateških ciljeva Unije, uzimajući u obzir regionalne tehničke operativne smjernice iz članka 5.;

(d)	ocjenu financijske koristi prenesene korisnicima financijskih operacija EIB-a na zbirnoj osnovi;

(e)	ocjenu kvalitete EIB-ovih operacija financiranja, posebice u kojoj je mjeri EIB uzeo u obzir održivost okoliša i društvenu održivost u dubinskoj analizi i praćenju financiranih ulagačkih projekata;

(f)	detaljne informacije o aktiviranju jamstva EU-a;

(g)	informacije o obujmima financiranja klimatskih promjena i bioraznolikosti u okviru ove Odluke, utjecaj na apsolutne i relativne emisije stakleničkih plinova iz članka 9. stavka 4. na zbirnoj osnovi, kao i broju projekata ocijenjenih u odnosu na klimatski rizik;

(h)

opis suradnje s Komisijom i ostalim europskim i međunarodnim financijskim institucijama, uključujući sufinanciranje. Izvješće posebno uključuje podjelu Unijinih financijskih resursa i resursa ostalih europskih i međunarodnih financijskih institucija korištenih u kombinaciji s EIB-ovim financiranjem te na taj način daje pregled cjelokupnih investicija podržanih EIB-ovim operacijama financiranja koje su provedene u okviru ove Odluke. U izvješću se također spominje sklapanje Memorandumâ o razumijevanju između EIB-a i drugih europskih ili međunarodnih financijskih institucija koji utječu na EIB-ove operacije financiranja prema ovoj Odluci;

(i)	informacije o praćenju funkcioniranja Memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana u mjeri u kojoj se taj memorandum tiče EIB-ovih operacija financiranja obuhvaćenih ovom Odlukom.

2. U svrhe izvješćivanja Komisije iz stavka 1., EIB Komisiji dostavlja godišnja izvješća o EIB-ovim operacijama financiranja koje se provode u skladu s ovom Odlukom, uključujući sve nužne elemente koji Komisiji omogućuju izvješćivanje u skladu sa stavkom 1. EIB može Komisiji dostaviti i dodatne informacije koje su važne kako bi Europski parlament i Vijeće dobili sveobuhvatan pregled vanjskih aktivnosti EIB-a.

3. EIB Komisiji dostavlja statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj EIB-ovoj operaciji financiranja, kao i dodatne informacije potrebne za ispunjavanje Komisijinih dužnosti izvješćivanja ili za ispunjavanje zahtjeva od Revizorskog suda, kao i potvrdu revizora o nepodmirenim iznosima EIB-ovih operacija financiranja. EIB također dostavlja Komisiji sve potrebne druge dokumente u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

4. Za potrebe Komisijinog računovodstva i izvješćivanja o rizicima pokrivenim jamstvom EU-a, EIB Komisiji dostavlja EIB-ovu ocjenu rizika i informacije o klasifikaciji EIB-ovih operacija financiranja.

5. EIB dostavlja Komisiji, barem jednom godišnje, okvirni višegodišnji program planirane količine potpisa EIB-ovih operacija financiranja kako bi se osigurala sukladnost predviđenog financiranja EIB-a s gornjim granicama koje su određene u ovoj Odluci i kako bi Komisija mogla osigurati odgovarajuće planiranje proračuna za Jamstveni fond. Komisija prilikom pripremanja nacrta općeg proračuna Unije uzima u obzir ta predviđanja.

6. EIB redovno dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji svoja neovisna izvješća o evaluaciji u kojima ocjenjuju praktični rezultati ostvareni određenim aktivnostima EIB-a u okviru ove Odluke i drugih vanjskih mandata.

7. EIB podatke iz stavaka 2. do 6. osigurava na vlastiti trošak. EIB također javno objavljuje informacije iz stavaka 2., 3. i 6. u općenitom smislu i izuzimajući sve povjerljive informacije.

Članak 12.

Transparentnost i javna objava informacija

1. U skladu s vlastitom politikom transparentnosti i načelima Unije o pristupu dokumentima i informacijama, te postupno s normama za Inicijativu za transparentnost međunarodne pomoći, EIB javno objavljuje na svojoj internetskoj stranici informacije koje se odnose na:

(a)

sve EIB-ove operacije financiranja koje se provode u okviru ove Odluke, nakon faze odobrenja projekta, posebno navodeći je li investicijski projekt obuhvaćen jamstvom EU-a te na koji način doprinosi ciljevima vanjskog djelovanja Unije, s posebnom napomenom o njegovom utjecaju na gospodarstvo, društvo i okoliš;

(b)	sve memorandume o razumijevanju između EIB-a i drugih europskih ili međunarodnih financijskih institucija koji utječu na EIB-ove operacije financiranja prema ovoj Odluci, ako se ne primjenjuju zahtjevi za povjerljivost;

(c)	kada je to moguće i prikladno, postojeće okvirne sporazume između EIB-a i zemlje primateljice. Pri potpisivanju novih ugovora ili izmjenama postojećih, EIB nastoji omogućiti njihovo objavljivanje;

(d)	EIB-ovu politiku dodjele.

2. Komisija na svojim internetskim stranicama javno objavljuje posebne informacije o svim slučajevima povrata sredstava u okviru sporazuma o jamstvu iz članka 14., kao i sporazuma kojim se utvrđuju detaljne odredbe i postupci u vezi s naplatom potraživanja iz članka 15. stavka 2., osim ako se primjenjuju zahtjevi za povjerljivost.

Članak 13.

Nekooperativne jurisdikcije

U okviru svojih operacija financiranja EIB ne prihvaća nikakve aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe, uključujući pranje novca, financiranje terorizma, porezne prijevare i utaju poreza, korupciju i prijevare koje štete financijskim interesima Unije. EIB osobito ne sudjeluje u financijskim operacijama koje se provode u prihvatljivoj zemlji putem stranog instrumenta smještenog u nekooperativnoj jurisdikciji koju su kao takvu odredili Unija, Ujedinjeni narodi, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj ili Radna skupina za financijske aktivnosti.

U svojim operacijama financiranja EIB primjenjuje načela i standarde kako su određeni u pravu Unije o sprečavanju korištenja financijskih sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, uključujući zahtjev da prema potrebi poduzme svrhovite mjere radi utvrđivanja stvarnih vlasnika.

Članak 14.

Sporazum o jamstvu

Komisija i EIB potpisuju sporazum o jamstvu kojim se utvrđuju detaljne odredbe i postupci u vezi s jamstvom EU-a kako je određeno u članku 8. te o tome obavješćuju Europski parlament i Vijeće.

Članak 15.

Povrat plaćanja koja je izvršila Komisija

1. Ako Komisija provodi plaćanje u okviru jamstva EU-a, EIB u ime Komisije i za njezin račun provodi naplatu potraživanja za plaćene iznose.

2. Najkasnije na dan potpisivanja sporazuma o jamstvu iz članka 14. Komisija i EIB potpisuju zaseban sporazum kojim se utvrđuju detaljne odredbe i postupci u vezi s naplatom potraživanja.

Članak 16.

Revizija od strane Revizorskog suda

Reviziju jamstva EU-a i plaćanja te povrata u vezi s njim koji se mogu pripisati općem proračunu Unije obavlja Revizorski sud.

Članak 17.

Mjere za sprečavanje prijevara

1. EIB odmah obavješćuje OLAF i pruža mu potrebne informacije kada, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zaključivanja projekata koji podliježu jamstvu EU-a, ima razloga za sumnju da se radi o mogućem slučaju prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite djelatnosti koja može ugroziti financijske interesima Unije.

2. OLAF smije provoditi istrage, uključujući kontrole i istrage na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) te Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (16) kako bi zaštitio financijske interese Unije, a u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije u vezi s bilo kojom operacijom financiranja. OLAF može nadležnim tijelima država članica o kojima je riječ proslijediti informacije dobivene tijekom provođenja istraga.

Kada se takve nezakonite aktivnosti dokažu, EIB pomaže u naporima na povratu u odnosu na svoje operacije financiranja i unutar svog djelokruga.

3. Sporazumi o financiranju potpisani u vezi s projektima koji se podupiru u okviru ove Odluke uključuju klauzule kojima se omogućuje suspenzija EIB-ovih operacija financiranja i, prema potrebi, odgovarajuće mjere povrata u slučajevima prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti. Odluku o tome treba li suspendirati ili otkazati EIB-ovo financiranje donosi EIB nakon odgovarajućeg razmatranja svih okolnosti i rizika.

4. EIB se nastavlja oslanjati na svoju točku za kontakt za sprječavanje korupcije i borbu protiv prijevara za osoblje EIB-a i sve zainteresirane strane.

5. U svojim operacijama financiranja EIB provodi svoj mehanizam isključivanja za zabranu rada partnerima uključenima u prijevaru i korupciju, koji uključuje kriterije isključivanja Unijine Središnje baze podataka o isključenjima, čime se osigurava poštovanje prava svih strana.

Članak 18.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Delegacija ovlasti iz članka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od 11. svibnja 2014.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On nema utjecaja na valjanost bilo kojeg delegiranog akta koji je već na snazi.

4. Čim Komisija donese delegirani akt, ona ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 4. stupa na snagu samo ako se tome ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja Europskom parlamentu i Vijeću o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne protive. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.

Preispitivanje u sredini razdoblja

Do 31. prosinca 2016. Komisija, u suradnji s EIB-om, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće u sredini razdoblja kojim se provodi evaluacija provedbe ove Odluke tijekom prvih godina i koje je prema potrebi, popraćeno, prijedlogom njegovih izmjena. Izvješće u sredini razdoblja temelji se na neovisnoj vanjskoj evaluaciji i doprinosu od strane EIB-a.

To izvješće posebno uključuje:

(a)	ocjenu primjene politike dodjele;

(b)	ocjenu izvješćivanja EIB-a i, prema potrebi, preporuke za njegovo poboljšanje;

(c)	ocjenu REM-a, uključujući pokazatelje i kriterije uspješnosti, te njihov doprinos ostvarenju ciljeva ove Odluke;

(d)	detaljan popis kriterija za preporuku u vezi s potencijalnim aktiviranjem, u cijelosti ili djelomično, dodatnog fakultativnog iznosa.

Članak 20.

Konačno izvješće

Komisija do 31. prosinca 2021. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi završno izvješće o primjeni ove Odluke.

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(2) Odluka br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o odobravanju jamstva EU-a Europskoj investicijskoj banci za gubitke iz zajmova i jamstva za zajmove za projekte izvan Unije i o stavljanju izvan snage Odluke br. 633/2009/EZ (SL L 280, 27.10.2011., str. 1.).

(3) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

(4) Uredba (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (SL L 77, 15.3.2014., str. 95.).

(5) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) (SL L 77, 15.3.2014., str. 11.).

(7) Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (SL L 77, 15.3.2014., str. 27.).

(8) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.–2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).

(9) Uredba (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama (SL L 77, 15.3.2014., str. 77.).

(10) Uredba (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za demokraciju i ljudska prava širom svijeta (SL L 77, 15.3.2014., str. 85.).

(11) Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (SL L 77, 15.3.2014., str. 1.).

(12) Uredba Vijeća (Euratom) br. 237/2014 od 13. prosinca 2013. o Instrumentu suradnje u području nuklearne sigurnosti (SL L 77, 15.3.2014., str. 109.).

(13) Ovaj naziv ne dovodi u pitanje stajališta o statusu te je u skladu s Rezolucijom Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

(14) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(15) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(16) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

PRILOG I.

REGIONALNE GORNJE GRANICE

A.	Pretpristupne zemlje: 8 739 322 000 EUR;

Zemlje obuhvaćene politikom susjedstva i partnerske zemlje: 14 437 225 000 EUR, raspoređeno na sljedeće indikativne dodatne gornje granice:

i.	Mediteranske zemlje: 9 606 200 000 EUR;

ii.	Istočna Europa, južni Kavkaz i Rusija; 4 831 025 000 EUR;

Azija i Latinska Amerika: 3 407 295 000 EUR, raspoređeno na sljedeće indikativne dodatne gornje granice:

i.	Latinska Amerika: 2 288 870 000 EUR;

ii.	Azija: 936 356 000 EUR;

iii.	Srednja Azija: 182 069 000 EUR;

D.	Južna Afrika: 416 158 000 EUR;

Unutar sveukupne fiksne gornje granice, upravljačka tijela EIB-a mogu odlučiti, nakon savjetovanja s Komisijom, preraspodijeliti iznos do 20 % gornjih granica na podregionalnoj razini u regijama i do 10 % regionalnih gornjih granica između regija.

PRILOG II.

POTENCIJALNO PRIHVATLJIVE REGIJE I ZEMLJE

A. Pretpristupne zemlje

1.	Kandidati Island, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska

2.	Potencijalni kandidati Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo

B. Zemlje obuhvaćene politikom susjedstva i partnerske zemlje

1.	Mediteranske zemlje Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina, Sirija, Tunis

2.	Istočna Europa, južni Kavkaz i Rusija Istočna Europa: Bjelarus, Republika Moldova, Ukrajina Južni Kavkaz: Armenija, Azerbajdžan, Gruzija Rusija

C. Azija i Latinska Amerika

1.	Latinska Amerika Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Ekvador, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Urugvaj, Venezuela

2.	Azija Afganistan, Bangladeš, Butan, Brunej, Kambodža, Kina (uključujući posebna upravna područja Hong Kong i Makao), Indija, Indonezija, Irak, Laos, Malezija, Maldivi, Mongolija, Mjanmar/Burma, Nepal, Pakistan, Filipini, Singapur, Južna Koreja, Šri Lanka, Tajvan, Tajland, Vijetnam, Jemen

3.	Srednja Azija Kazakstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan

D. Južna Afrika

Južna Afrika

PRILOG III.

PRIHVATLJIVE REGIJE I ZEMLJE

A. Pretpristupne zemlje

1.	Kandidati Island, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska

2.	Potencijalni kandidati Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo

B. Zemlje obuhvaćene politikom susjedstva i partnerske zemlje

1.	Mediteranske zemlje Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina, Sirija, Tunis

2.	Istočna Europa, južni Kavkaz i Rusija Istočna Europa: Republika Moldova, Ukrajina Južni Kavkaz: Armenija, Azerbajdžan, Gruzija Rusija

C. Azija i Latinska Amerika

1.	Latinska Amerika Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Urugvaj, Venezuela

2.	Azija Bangladeš, Brunej, Butan, Kambodža, Kina (uključujući posebna upravna područja Hong Kong i Makao), Indija, Indonezija, Irak, Laos, Malezija, Maldivi, Mongolija, Mjanmar/Burma, Nepal, Pakistan, Filipini, Singapur, Južna Koreja, Šri Lanka, Tajvan, Tajland, Vijetnam, Jemen

3.	Srednja Azija Kazakstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan

D. Južna Afrika

Južna Afrika

PRILOG IV.

OKVIR REGIONALNE POLITIKE

Aktivnost EIB-a u partnerima koji sudjeluju u pretpristupnom procesu odvija se u okviru utvrđenom u pristupnim i europskim partnerstvima kojima se utvrđuju prioriteti za kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje kako bi se ostvario napredak u približavanju Uniji i kako bi se osigurao okvir za pomoć Unije. Proces stabilizacije i pridruživanja je okvir politike Unije za Zapadni Balkan. Temelji se na progresivnom partnerstvu, u kojem Unija nudi trgovinske koncesije, gospodarsku i financijsku pomoć i ugovorne odnose putem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pretpristupna financijska pomoć pomaže kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u pripremi za obveze i izazove članstva u Uniji. Ta pomoć podupire proces reforme, uključujući pripreme za moguće članstvo. Usredotočuje se na izgradnju institucija, usklađivanje s pravnom stečevinom Unije, pripremu za politike i instrumente Unije i promicanje mjera za ostvarivanje gospodarske konvergencije.

Djelatnost EIB-a u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva odvija se u okviru nove politike europskog susjedstva određene u Zajedničkoj komunikaciji Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije donesene 25. svibnja 2011. pod nazivom „Novi odgovor na promjene u susjedstvu” i zaključaka Vijeća donesenih 20. lipnja 2011., koji najviše pozivaju na veću podršku partnerima predanima izgradnji demokratskih društava i poduzimanju reformi, u skladu s načelima „više za više” i „uzajamne odgovornosti”, te osiguravaju strateški okvir politike za odnose Unije sa susjedima. U okviru ove suradnje financiranje EIB-a u sklopu ove Odluke također će se usmjeriti na politike kojima se promiče uključivi rast i stvaranje novih radnih mjesta, koji pridonose socijalnoj stabilnosti u skladu s pristupom temeljenim na poticajima koji podupire ciljeve vanjske politike Unije, uključujuće one u vezi s temom migracija.

Kako bi ostvarili te ciljeve, Unija i njezini partneri zajedno provode dogovorene bilateralne akcijske planove kojima se definira niz prioriteta, uključujući one koji se tiču političkih i sigurnosnih pitanja, trgovinskih i gospodarskih poslova, problematike okoliša i socijalne problematike i integriranja prometnih i energetskih mreža.

Unija za Mediteran, Istočno partnerstvo, Crnomorska sinergija, Strategija Unije za dunavsku regiju i Strategija Unije za regiju Baltičkog mora multilateralne su i regionalne inicijative usmjerene na pospješivanje suradnje između Unije i dotične skupine susjednih partnerskih zemalja koje se suočavaju sa zajedničkim izazovima i/ili dijele zajedničko geografsko okruženje. Cilj Unije za Mediteran je ponovno pokrenuti proces euro-mediteranske integracije podržavanjem uzajamnog gospodarskog, društvenog i okolišnog razvoja na obje strane Mediterana te podupire poboljšani društveno-gospodarski razvoj, solidarnost, regionalnu integraciju, održivi razvoj i izgradnju znanja, uz naglašavanje potrebe za povećanom financijskom suradnjom za potporu regionalnim i transnacionalnim projektima. Unija za Mediteran osobito podupire stvaranje pomorskih i kopnenih prometnih veza, uklanjanje onečišćenja na Mediteranu, mediteranski plan solarne energije, mediteransku inicijativu razvoja poslovanja, inicijative za civilnu zaštitu i Euro-mediteransko sveučilište.

Cilj Istočnog partnerstva je stvaranje potrebnih uvjeta za ubrzanje političkog udruživanja i daljnje gospodarske integracije između Unije i zemalja Istočnog partnerstva. Istočno partnerstvo će dati dodatni zamah gospodarskom i društvenom i regionalnom razvoju partnerskih zemalja. Olakšat će dobro upravljanje, uključujući ono u financijskom sektoru, promicati regionalni razvoj i društvenu koheziju te pomoći smanjiti socioekonomske razlike partnerskih zemalja.

Strategija Unije za regiju Baltičkog mora podržava održivi okoliš i optimalni gospodarski i društveni razvoj u regiji Baltičkog mora. Strategija Unije za dunavsku regiju osobito podržava razvoj prometa, energetskih veza i sigurnosti, održivi razvoj i društveno-gospodarski razvoj u dunavskoj regiji. Cilj Istočnog partnerstva je stvaranje potrebnih uvjeta za ubrzanje političkog udruživanja i daljnje gospodarske integracije između Unije i zemalja Istočnog partnerstva. Rusija i Unija imaju strateško partnerstvo širokog opsega, koje se razlikuje od Europske politike susjedstva i izražava se kroz Zajedničke prostore i planove. Njih na multinacionalnoj razini dopunjuje Sjeverna dimenzija, koja pruža okvir za suradnju između Unije, Rusije, Norveške i Islanda (Bjelarus, Kanada i Sjedinjene Države su promatrači u Sjevernoj dimenziji).

Djelovanje EIB-a u Latinskoj Americi odvija se u okviru Unije, Latinske Amerike i Karipskog strateškog partnerstva. Kako je naglašeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 30. rujna 2009. pod nazivom „Europska unija i Latinska Amerika: globalni igrači u partnerstvu”, prioriteti Unije u području suradnje s Latinskom Amerikom jesu promicanje regionalne integracije i iskorjenjivanje siromaštva i društvene nejednakosti u svrhu promicanja održivog gospodarskog i društvenog razvoja. Ti ciljevi politike podržavat će se uzimajući u obzir različitu razinu razvoja zemalja Latinske Amerike. Bilateralni dijalog i suradnja nastojat će se ostvariti u područjima zajedničkog interesa za obje regije, uključujući okoliš, klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa i energetiku, znanost, istraživanje, visoko obrazovanje, tehnologiju i inovacije.

U Aziji Unija produbljuje svoja strateška partnerstva s Kinom i Indijom i napreduju pregovori o novom partnerstvu i sporazumima o slobodnoj trgovini sa zemljama jugoistočne Azije. Istodobno razvojna suradnja ostaje visoko na popisu prioriteta Unije s Azijom; cilj razvojne strategije Unije za regiju Azije jest iskorjenjivanje siromaštva podržavanjem sveobuhvatnog održivog gospodarskog rasta, koji promiče povoljno okruženje i uvjete za trgovinu i integraciju u regiji, jačanje upravljanja, povećanje političke i društvene stabilnosti, te podržavanje ostvarenja Milenijskih razvojnih ciljeva za 2015. Zajednički se uspostavljaju politike za rješavanje zajedničkih izazova, kao što su klimatske promjene, održivi razvoj, sigurnost i stabilnost, upravljanje i ljudska prava, kao i sprečavanje prirodnih i humanitarnih katastrofa i odgovor na njih.

Strategija Unije za novo partnerstvo sa Srednjom Azijom koju je Europsko vijeće donijelo 21.-22. lipnja 2007. ojačala je regionalni i bilateralni dijalog i suradnju Unije sa zemljama Srednje Azije u glavnim pitanjima s kojima se ova regija suočava, kao što su smanjenje siromaštva, održivi razvoj i stabilnost. Provedbom strategije ostvareni su značajni pomaci u područjima ljudskih prava, pravne države, dobrog upravljanja i demokracije, obrazovanja, gospodarskog razvoja, trgovine i ulaganja, energetike te prometne politike i politike zaštite okoliša.

Djelovanje EIB-a u Južnoj Africi odvija se u okviru Zajedničkog strateškog dokumenta EU-a i Južne Afrike. Glavna područja u središtu pozornosti identificirana u tom strateškom dokumentu jesu otvaranje radnih mjesta i razvoj sposobnosti za pružanje usluga i društvenu koheziju. Djelovanja EIB-a u Južnoj Africi odvijaju se uz visoku sukladnost s programom razvojne suradnje Unije, naime, usredotočavanjem EIB-a na podršku privatnom sektoru i ulaganjima u proširenje infrastrukture i socijalne usluge (stanovanje, električna energija, pročišćavanje pitke vode i komunalna infrastruktura). U srednjoročnom pregledu Strateškog dokumenta EU-a i Južne Afrike obavljenom u razdoblju 2009.–2010. predloženo je jačanje djelovanja u području klimatskih promjena posredstvom aktivnosti kojima se podupire otvaranje zelenih radnih mjesta. Očekuje se da će u razdoblju 2014.–2020. djelovanje EIB-a podržavati politike vanjske suradnje, programe i instrumente uz daljnju usredotočenost na glavne prioritete Unije i Južne Afrike kako bi se promicao pravedan i održiv gospodarski rast, kako bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta i razvoju kapaciteta, te kako bi se podržalo održivo osiguravanje osnovne infrastrukture i usluga i pravedan pristup njima.

8.5.2014

Službeni list Europske unije

L 135/24

ODLUKA KOMISIJE

оd 2. svibnja 2014.

o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za proizvode od prerađenog papira

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2774)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/256/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

nakon savjetovanja s Odborom Europske unije za znak za okoliš,

budući da:

(1)	U skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, znak za okoliš EU-a može se dodijeliti proizvodima koji imaju smanjeni utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa.

(2)	Uredbom (EZ) br. 66/2010 predviđa se određivanje posebnih mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a po skupinama proizvoda.

(3)

Budući da je proizvode koji imaju najbolju ekološku učinkovitost potrebno proizvoditi uz smanjeno ispuštanje toksičnih ili eutrofičnih tvari u vodu, smanjenu štetu za okoliš ili rizike povezane s upotrebom energije (globalno zatopljenje, zakiseljavanje, oštećenje ozona, iscrpljivanje neobnovljivih izvora), smanjenu štetu za okoliš ili rizike povezane s upotrebom opasnih kemikalija, primjereno je utvrditi mjerila za dodjelu znala za okoliš EU-a za skupinu proizvoda "prerađeni papir".

(4)	Nova mjerila te s njima povezani zahtjevi u pogledu procjenjivanja i verifikacije trebaju vrijediti tri godine od datuma donošenja ove Odluke, uzimajući u obzir inovacijski ciklus za ovu skupinu proizvoda.

(5)	Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanoga na temelju članka 16. Uredbe (EZ) br. 66/2010,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Skupina proizvoda „proizvodi od prerađenog papira” obuhvaća sljedeće proizvode:

(a)	omotnice i papirnate vrećice s masenim udjelom papira, kartona ili podloga na bazi papira od najmanje 90 %;

(b)	papir za pisanje s masenim udjelom papira, kartona ili podloga na bazi papira od najmanje 70 %, osim za potkategorije visećih fascikala i mapa s metalnim pričvršćivačem.

U slučaju iz točke (b), plastična komponenta ne smije prekoračivati 10 % osim za registratore s prstenastim mehanizmom, bilježnice, podsjetnike, dnevnike i registratore s mehanizmom poluge kod kojih maseni udjel plastike ne smije prekoračivati 13 %. Nadalje, maseni udjel metala ne smije prekoračivati 30 g po proizvodu osim za viseće fascikle, mape s metalnim pričvršćivačem i registratore s prstenastim mehanizmom, pri kojima maseni udjel može biti do 50 g, i osim za registratore s mehanizmom poluge pri kojima on može biti do 120 g.

2. Skupina proizvoda „proizvodi od prerađenog papira” ne uključuje sljedeće proizvode:

(a)	proizvode od tiskanog papira obuhvaćene znakom za okoliš EU-a kako je utvrđen Odlukom Komisije 2012/481/EU (2);

(b)	proizvode za ambalažu (osim papirnatih vrećica).

Članak 2.

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„kartonska podloga” znači karton ili ljepenka, netiskana i neprerađena čija je osnovna masa veća od 400 g/m2;

2.	„potrošni materijali” znači kemijski proizvodi koji se koriste u procesu tiskanja, premazivanja i završne obrade, a mogu se potrošiti, uništiti, raspršiti, ukloniti ili istrošiti;

„proizvod od prerađenog papira” jest papir, karton ili podloge na bazi papira, tiskan ili netiskan, koji se uglavnom koristi za zaštitu predmeta i/ili bilježaka, rukovanje njima ili njihovo pohranjivanje, za koji je postupak prerade ključan dio proizvodnog procesa i kojim su obuhvaćene tri glavne kategorije proizvoda: omotnice, papirnate vrećice i papir za pisanje;

4.	„papir za pisanje” obuhvaća mape, registratore, podsjetnike, blokove, blokove za bilješke, bilježnice, bilježnice uvezane spiralno, kalendare s koricama, dnevnike i neuvezane listove papira;

5.	„proces prerade” znači proces u kojem se materijal prerađuje u proizvod od prerađenog papira. Taj proces može uključivati proces tiskanja (priprema za tisak, tiskanje i završna obrada poslije tiskanja);

6.	„halogenirano organsko otapalo” znači organsko otapalo koje sadržava najmanje jedan atom broma, klora, fluora ili joda po molekuli;

7.	„komponente koje nisu od papira” znači svi dijelovi proizvoda od prerađenog papira koji se ne sastoje od papira, kartona ili podloga na bazi papira;

8.	„pakiranje” znači svi proizvodi izrađeni od bilo kakvih materijala bilo kakve vrste koji se koriste za čuvanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i prezentaciju robe, od sirovina do prerađene robe, od proizvođača do korisnika ili potrošača;

9.	„papirnate vrećice” jesu proizvodi na bazi papira koji se koriste za rukovanje/prijenos robe;

10.	„recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu, osim uporabe otpada kao energije i prerade u materijale koji će se koristiti kao goriva ili za zatrpavanje;

11.

„reciklirana vlakna” znači vlakna preusmjerena s otpadnog toka tijekom proizvodnog procesa ili koja su stvorili korisnici proizvoda, a koja se više ne mogu koristiti u svrhu za koju su namijenjena. Isključeno je ponovno korištenje materijala koji su nastali nekim procesom i koji se mogu obnoviti u okviru istog procesa kojim su stvoreni (proizvodni ostaci – iz vlastite proizvodnje ili kupljeni);

12.	„mape” znači složive ovojnice ili korice za neuvezane listove papira kao što su viseće mape, razdjelnici i umetci, etui za dokumente, mape s elastičnom vrpcom i preklopne mape;

13.	„registratori” su proizvodi na bazi papira koji se sastoje od korica, uglavnom napravljenih od ljepenke, s prstenima koji služe za držanje neuvezanih papira zajedno, poput registratora s prstenastim mehanizmom i registratora s mehanizmom poluge;

14.	„hlapivi organski spojevi” (HOS) znači svi organski spojevi kao i frakcije kreozota s tlakom pare od 0,01 kPa ili više na 293,15 K ili s odgovarajućom hlapivošću u određenim uvjetima uporabe;

15.

„sredstva za pranje” znači kemikalije koje se koriste za pranje tiskarskih oblika i tiskarskih strojeva kako bi se uklonile tinte za tiskanje, prašina od papira i slični proizvodi; čistila za strojeve za obradu i tiskarske strojeve; sredstva za uklanjanje tinte za tiskanje koja se koriste za pranje osušenih tinti za tiskanje;

16.	„otpadni papir” znači papir koji nastane tijekom proizvodnje gotovog proizvoda od prerađenog papira koji nije dio proizvoda.

Članak 3.

Da bi mu bio dodijeljen znak za okoliš EU-a u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, proizvod mora pripadati skupini proizvoda „proizvodi od prerađenog papira” prema definiciji iz članka 1. ove Odluke i ispunjavati mjerila i s njima povezane zahtjeve u pogledu procjenjivanja i verifikacije koji su utvrđeni u Prilogu.

Članak 4.

Mjerila za skupinu proizvoda „proizvodi od prerađenog papira” te s njima povezani zahtjevi u pogledu procjenjivanja i verifikacije vrijede tri godine od datuma donošenja ove Odluke.

Članak 5.

Za administrativne potrebe skupini proizvoda „proizvodi od prerađenog papira” dodjeljuje se brojčana oznaka „046”.

Članak 6.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. svibnja 2014.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije

(1) SL L 27, 30.1.2010., str. 1.

(2) Odluka Komisije 2012/481/EU od 16. kolovoza 2012. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka zaštite okoliša EU-a za tiskani papir (SL L 223, 21.8.2012., str. 55.).

PRILOG

OKVIR

Ciljevi mjerila

Mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a odražavaju najbolju ekološku učinkovitost proizvoda na tržištu proizvoda od prerađenog papira. S obzirom na to da je uporaba kemijskih proizvoda i ispuštanje onečišćujućih tvari dio proizvodnog postupka, proizvodom koji nosi znak za okoliš EU-a potrošaču se jamči da je uporaba tih tvari ograničena koliko god je tehnički moguće, ne dovodeći u pitanje prikladnosti za uporabu konačnog proizvoda. Opasne se tvari isključuju iz uporabe kad god je moguće. Odstupanja se odobravaju samo u slučajevima kada na tržištu ne postoje održive alternative te se takve opasne tvari dopuštaju u minimalnim koncentracijama.

MJERILA

Mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za proizvode od prerađenog papira:

Supstrat

2.	Vlakna: održivo gospodarenje šumama

3.	Isključene ili ograničene tvari i smjese

4.	Mogućnost recikliranja

Emisije

Otpad

Energija

8.	Osposobljavanje

9.	Prikladnost za uporabu

10.	Podaci na proizvodu

11.	Podaci na znaku za okoliš EU-a

Ta se mjerila primjenjuju na sve takve postupke koji se provode u postrojenju ili postrojenjima ili namjenskim proizvodnim linijama gdje se prerađuju proizvodi od prerađenog papira. Ako se za proizvode sa znakom za okoliš isključivo koriste postupci prerade, tiskanja, premazivanja i završne obrade, mjerila 2., 4., 5., 6. i 7. primjenjuju se samo u odnosu na te postupke.

Ekološkim mjerilima nije obuhvaćen prijevoz sirovina, potrošnog materijala i konačnog proizvoda.

Mjerilo 1. primjenjuje se samo na supstrate koji se koriste u konačnom proizvodu od prerađenog papira.

Mjerila 4., 9., 10. i 11. primjenjuju se na konačni proizvod od prerađenog papira.

Mjerilo 3. primjenjuje se i na komponente koje nisu od papira u proizvodu od prerađenog papira i na postupke prerade, tiskanja, premazivanja i završne obrade komponenti od papira.

Mjerila 5., 6., 7. i 8. primjenjuju se samo na postupke prerade, tiskanja, laminiranja i završne obrade komponenti od papira.

Posebni zahtjevi u pogledu procjene i verifikacije navedeni su u svakom mjerilu.

Svi postupci tiskanja ili prerade na proizvodu od prerađenog papira ispunjuju mjerila. Stoga, i dijelovi proizvoda koje tiska ili prerađuje podizvođač ispunjuju odgovarajuće zahtjeve. U zahtjevu se navodi popis svih tiskara i podizvođača koji su uključeni u proizvodnju prerađenog papira te njihov zemljopisni položaj.

Podnositelj zahtjeva dostavlja popis kemijskih proizvoda koji se koriste u tiskari za proizvodnju proizvoda od prerađenog papira. Taj se zahtjev odnosi na sve potrošne materijale koji se koriste u postupcima prerade, tiskanja, premazivanja i završne obrade. U popisu koji je dostavio podnositelj zahtjeva navodi se količina, djelovanje i naziv dobavljača kemijskog proizvoda u uporabi te se uz njega prilaže sigurnosno-tehnički list koji je sastavljen u skladu sa smjernicama iz odjeljaka 10., 11. i 12. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

Ako se od podnositelja traži da dostavi deklaracije, dokumentaciju, analize, izvješća o ispitivanju ili druge dokaze kojima se dokazuje sukladnost s mjerilima, smatra se da predmetne dokumente, prema potrebi, mogu dostaviti podnositelj i/ili njegov dobavljač (dobavljači) i/ili njihov dobavljač (dobavljači).

Prema potrebi se osim metoda ispitivanja navedenih za svako mjerilo mogu koristiti i druge metode ako ih nadležno tijelo koje procjenjuje zahtjev prihvati kao istovrijedne.

Nadležna tijela priznaju u prvom redu ispitivanja akreditirana prema normi ISO 17025 i verifikacije koje obavljaju tijela akreditirana prema normi EN 45011 ili nekoj drugoj ekvivalentnoj međunarodnoj normi.

Nadležna tijela mogu prema potrebi zatražiti popratnu dokumentaciju i mogu provoditi nezavisne verifikacije.

Mjerilo 1. – Supstrat

Dio A – Papirni supstrat

Supstrat koji se koristi mora biti u skladu s mjerilima 1., 2., 4. i 5. znaka za okoliš EU-a kako je utvrđeno Odlukom Komisije 2011/333/EU (2) za fotokopirni i grafički papir ili Odlukom Komisije 2012/448/EU (3) za novinski papir i mora se dokazati sukladnost s mjerilom 2. — Vlakna: održivo gospodarenje šumama znaka za okoliš EU-a kako je utvrđeno Odlukom Komisije za proizvode od prerađenog papira.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja specifikacije predmetnih proizvoda od prerađenog papira, uključujući trgovačke nazive, količine i težinu u m2 uporabljenog papira. U popisu se navode i nazivi dobavljača uporabljenog papira. Sukladnost s mjerilima 1., 2., 4. i 5. znaka za okoliš EU-a kako je utvrđeno Odlukom 2011/333/EU ili Odlukom 2012/448/EU dokazuje se za svaki supstrat dostavljanjem primjerka valjane potvrde o znaku za okoliš EU-a za uporabljeni papir. Sukladnost s mjerilom 2. o vlaknima koja proizlaze iz održivoga gospodarenja šumama mora se dokazati za svaki supstrat dostavljanjem certifikata PEFC, FSC ili istovrijednog certifikata valjanoga za uporabljeni supstrat ili osobne izjave u slučaju da podnositelj zahtjeva već ima valjanu potvrdu o znaku za okoliš EU-a za uporabljeni supstrat.

Dio B – Kartonski supstrat

Mjerilo B.1 – Emisije u vodu i zrak

(a)

KPK, sumpor (S), NOx, fosfor (P)

Za svaki od ovih parametara emisije u zrak i/ili vodu iz proizvodnje celuloze, papira za laminiranje i kartona izražene su u bodovima (PKPK, PS, PNOx, PP), kako je opisano u nastavku.

Nijedan pojedinačni bod PKPK, PS, PNOx, PP ne prelazi 1,5.

Ukupni broj bodova (Pukupno = PKPK + PS + PNOx + PP) ne premašuje 4,0.

PKPK se izračunava kako slijedi (PS, PNOx, PP se izračunavaju na isti način).

Za svaku uporabljenu celulozu „i” ili svaki papir za laminiranje „i”, s njima povezane izmjerene emisije KPK-a (KPKceluloza, i ili KPKpapir, i, izraženi u kg/zrakom sušena tona – ADT) ponderiraju se s obzirom na udjel svake uporabljene celuloze ili papira za laminiranje (celuloza „i” ili papir „i” za zrakom sušenu tonu celuloze ili papira) i zajedno zbrajaju. Ponderirana emisija KPK za celuloze ili papire za laminiranje tada se dodaje izmjerenoj emisiji KPK-a iz proizvodnje kartona da se dobije ukupna emisija KPK, KPKukupna.

Ponderirana referentna vrijednost KPK za proizvodnju celuloze ili papira za laminiranje izračunava se na jednak način, tako da se zbroj ponderiranih referentnih vrijednosti za svaku uporabljenu celulozu ili papir za laminiranje pridoda referentnoj vrijednosti za proizvodnju kartona da bi se dobila ukupna referentna vrijednost KPK, KPKref, ukupna. Referentne vrijednosti za svaku vrstu uporabljene celuloze ili papira za laminiranje i za proizvodnju kartona navode se u tablici 1.

Naposljetku, ukupne se emisije KPK dijele s ukupnom referentnom vrijednosti KPK kako slijedi:

Tablica 1.

Referentne vrijednosti za emisije iz različitih vrsta celuloze i proizvodnje kartona

Vrsta celuloze/kartona	Emisije (kg/ADT) (4)
Vrsta celuloze/kartona	KPK ref	S ref	NOx ref	P ref
Bijeljena kemijska celuloza (osim sulfitne)	18	0,6	1,6	0,045 (4)
Bijeljena kemijska celuloza (sulfitna)	25,0	0,6	1,6	0,045
Nebijeljena kemijska celuloza	10,0	0,6	1,6	0,04
CTMP	15,0	0,2	0,3	0,01
TMP/celuloza od drvenjače	3,0	0,2	0,3	0,01
Celuloza od recikliranog vlakna	2,0	0,2	0,3	0,01
Bijeljeni kraft papir za laminiranje	19	0,9	2,4	0,055
Nebijeljeni kraft papir za laminiranje	11	0,9	2,4	0,055
Reciklirani papir za laminiranje	3	0,5	1,1	0,02
Proizvodnja kartona (neintegrirane tvornice papira u kojima je sva uporabljena celuloza kupljena na tržištu)	1	0,3	0,8	0,01
Proizvodnja kartona (integrirane tvornice papira)	1	0,3	0,7	0,01

U slučaju kogeneracije toplinske i električne energije u istom postrojenju emisije S i NOx koje su posljedica proizvodnje električne energije mogu se oduzeti od ukupnog iznosa. Za izračun omjera emisija iz proizvodnje električne energije može se primijeniti sljedeća jednadžba:

2 × (MWh(električna energija))/[2 × MWh (električna energija) + MWh (toplinska energija)]

Električna energija u ovome izračunu je električna energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju.

Toplinska energija u ovome izračunu je neto toplinska energija dovedena iz elektrane za proizvodnju celuloze/papira za laminiranje/kartona.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja detaljne izračune kojima se pokazuje sukladnost s ovim mjerilom, zajedno s pripadajućom popratnom dokumentacijom koja sadržava izvješća o ispitivanjima s pomoću sljedećih metoda ispitivanja: KPK: ISO 6060; NOx: ISO 11564; S(oksid.): EPA br. 8; S(red.): EPA br. 16A; udjel S u nafti: ISO 8754; udio S u ugljenu: ISO 351; P: EN ISO 6878, APAT IRSA CNR 4110 ili Dr. Lange LCK 349.

Popratna dokumentacija uključuje napomenu o učestalosti mjerenja i izračun bodova za KPK, S i NOx. Uključuje sve emisije S i NOx tijekom proizvodnje celuloze, papira za laminiranje i kartona, uključujući paru koja nastane izvan proizvodnog postrojenja, osim emisija povezanih s proizvodnjom električne energije. Mjerenja uključuju kotlove za regeneraciju, vapnene peći, parne kotlove i peći za uništavanje plinova s jakim mirisom. Uzimaju se u obzir difuzne emisije. Dostavljene vrijednosti emisije S u zrak uključuju oksidirane i reducirane emisije S (dimetil sulfid, metil merkaptan, vodikov sulfid i slično). Emisije S povezane s proizvodnjom toplinske energije iz nafte, ugljena i drugih vanjskih goriva s poznatim udjelom S mogu se izračunati, umjesto da se izmjere, te se uzimaju u obzir.

Mjerenja emisija u vode izvode se na nefiltriranim i nesedimentiranim uzorcima nakon pročišćavanja u postrojenju ili u javnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Razdoblje mjerenja temelji se na proizvodnji tijekom 12 mjeseci. U slučaju novog ili obnovljenog proizvodnog postrojenja mjerenja se temelje na razdoblju od najmanje 45 uzastopnih dana neprekinutog rada postrojenja. Mjerenja moraju biti reprezentativna za pripadajuće razdoblje.

U slučaju integriranih tvornica papira, ako su zbog poteškoća u dobivanju odvojenih vrijednosti emisija za celulozu, papir za laminiranje i karton dostupne isključivo kombinirane vrijednosti za proizvodnju celuloze, papira za laminiranje i kartona, vrijednost emisije za celuloze određuje se kao nula, a vrijednost za tvornicu kartona uključuje proizvodnju celuloze, papira za laminiranje i kartona.

(b)

AOX

Ponderirana prosječna vrijednost AOX ispuštenih pri proizvodnji celuloze koja je uporabljena u supstratu ne premašuje 0,170 kg/ADT kartona.

Emisije AOX iz svake pojedine celuloze koja je uporabljena u kartonu ne prelaze 0,250 kg/ADT celuloze.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izvješća o ispitivanjima s pomoću sljedećih metoda ispitivanja: AOX ISO 9562 uz detaljne izračune kojima se pokazuje sukladnost s ovim mjerilom, zajedno s pripadajućom popratnom dokumentacijom.

Popratna dokumentacija uključuje napomenu o učestalosti mjerenja. AOX se mjeri jedino u postupcima gdje se spojevi klora koriste za bijeljenje celuloze. AOX se ne treba mjeriti u otpadnim vodama iz neintegrirane proizvodnje kartona ili iz proizvodnje celuloze bez bijeljenja ili ako se za bijeljenje koriste tvari koje ne sadržavaju klor.

Mjerenja se izvode na nefiltriranim i nesedimentiranim uzorcima nakon pročišćavanja u postrojenju ili u javnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Razdoblje mjerenja temelji se na proizvodnji tijekom 12 mjeseci. U slučaju novog ili obnovljenog proizvodnog postrojenja mjerenja se temelje na razdoblju od najmanje 45 uzastopnih dana neprekinutog rada postrojenja. Mjerenja moraju biti reprezentativna za pripadajuće razdoblje.

(c)

CO2

Emisije ugljikovog dioksida iz neobnovljivih izvora ne prelaze 1 000 kg po toni proizvedenoga kartona, uključujući emisije iz proizvodnje električne energije (u samom postrojenju ili izvan njega). U neintegriranim tvornicama papira (gdje je sva uporabljena celuloza kupljena na tržištu) emisije ne prelaze 1 100 kg po toni. Emisije se izračunavaju kao zbroj emisija iz proizvodnje celuloze i kartona.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja detaljne izračune kojima se pokazuje sukladnost s ovim mjerilom, zajedno s pripadajućom popratnom dokumentacijom.

Podnositelj dostavlja podatke o emisijama ugljikovog dioksida u zrak. To uključuje sve izvore neobnovljivih goriva tijekom proizvodnje celuloze i kartona, uključujući emisije iz proizvodnje električne energije (u samom postrojenju ili izvan njega).

Pri izračunavanju emisija CO2 iz goriva koriste se sljedeći faktori emisija:

Tablica 2.

Gorivo	Emisija CO2 fosilno	Jedinica
Ugljen	95	g CO2 fosilno/MJ
Sirova nafta	73	g CO2 fosilno/MJ
Loživo ulje 1	74	g CO2 fosilno/MJ
Loživo ulje 2-5	77	g CO2 fosilno/MJ
Ukapljeni naftni plin	69	g CO2 fosilno/MJ
Prirodni plin	56	g CO2 fosilno/MJ
Električna energija iz mreže	400	g CO2 fosilno/kWh

Razdoblje za izračune ili bilance mase temelji se na proizvodnji tijekom 12 mjeseci. U slučaju novog ili obnovljenog proizvodnog postrojenja izračuni se temelje na razdoblju od najmanje 45 uzastopnih dana neprekinutog rada postrojenja. Izračuni moraju biti reprezentativni za pripadajuće razdoblje.

Za električnu energiju iz mreže upotrebljava se vrijednost navedena u prethodno navedenoj tablici(europski prosjek), osim ako podnositelj zahtjeva dostavi dokumentaciju o prosječnoj vrijednosti za njihove dobavljače električne energije (ugovorni dobavljač ili nacionalni prosjek) u kojem slučaju podnositelj zahtjeva može uporabiti ovu vrijednost umjesto vrijednosti navedene u tablici.

Količina energije iz obnovljivih izvora (5) kupljena i uporabljena za proizvodne postupke ne uzima se u obzir pri izračunu emisija CO2: podnositelj zahtjeva dostavlja odgovarajuću dokumentaciju da se ta vrsta energije stvarno koristi u tvornici papira ili da je kupljena izvana.

Mjerilo B.2 – Potrošnja energije

(a)

Električna energija

Potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom celuloze, papira za laminiranje i kartona izražava se u bodovima (PE), kako je opisano u nastavku.

Broj bodova PE manji je ili jednak 1,5.

PE se izračunava kako slijedi.

Izračun za proizvodnju celuloze ili papira za laminiranje: potrošnja električne energije za svaku uporabljenu celulozu, papir za laminiranje „i” (Eceluloza ili laminirani papir, i izražen u kWh/ADT) izračunava se kako slijedi:

Eceluloza ili papir za laminiranje, i

interno proizvedena električna energija + kupljena električna energija – prodana električna energija

Izračun za proizvodnju kartona: slično tomu, potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom kartona (Ekarton) izračunava se kako slijedi:

Ekarton

interno proizvedena električna energija + kupljena električna energija – prodana električna energija

Naposljetku, bodovi za proizvodnju celuloze, papira za laminiranje i kartona kombiniraju se tako da se dobije opći broj bodova (PE) kako slijedi:

U slučaju integriranih tvornica papira, ako su zbog poteškoća u dobivanju odvojenih vrijednosti potrošnje električne energije za celulozu, papir za laminiranje i karton dostupne isključivo kombinirane vrijednosti za proizvodnju celuloze, plastificiranog papira i kartona, vrijednost potrošnje električne energije za celulozu određuje se kao nula, a vrijednost za tvornicu kartona uključuje proizvodnju celuloze, papira za laminiranje i kartona.

(b)

Gorivo (toplinska energija)

Potrošnja goriva povezana s proizvodnjom celuloze, papira za laminiranje i kartona izražava se u bodovima (PF), kako je opisano u nastavku.

Broj bodova PF manji je ili jednak 1,5.

PF se izračunava kako slijedi.

Izračun za proizvodnju celuloze ili papira za laminiranje: potrošnja goriva za svaku uporabljenu celulozu, papir za laminiranje „i” (Fceluloza ili laminirani, i izražena u kWh/ADT) izračunava se kako slijedi:

Fceluloza ili papir za laminiranje, i

interno proizvedeno gorivo + kupljeno gorivo – prodano gorivo – 1,25 × interno proizvedena električna energija

Napomena:

Fceluloza ili plastificirani papir, i (i njezin doprinos PF, celuloza ili plastificirani papir) ne treba se izračunati za mehaničku celulozu, osim ako se radi o zrakom sušenoj, mehaničkoj celulozi koja sadržava najmanje 90 % suhe tvari i koja je kupljena na tržištu.

Količina goriva uporabljenog za proizvodnju prodane toplinske energije dodaje se izrazu „prodano gorivo” u prethodno navedenoj jednadžbi.

Izračun za proizvodnju kartona: slično tomu, potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom kartona (Fkarton, izražena u kWh/ADT) izračunava se kako slijedi:

Fkarton

interno proizvedeno gorivo + kupljeno gorivo – prodano gorivo – 1,25 × interno proizvedena električna energija

Naposljetku, bodovi za proizvodnju celuloze i kartona kombiniraju se tako da se dobije opći broj bodova (PF) kako slijedi:

Formula

Tablica 3.

Referentne vrijednosti za električnu energiju i gorivo

Vrsta celuloze	Gorivo kWh/ADT Fref	Električna energija kWh/ADT Eref
Kemijska celuloza	4 000 (Napomena: za zrakom sušenu celulozu koja sadržava najmanje 90 % suhe tvari (admp) i koja je kupljena na tržištu, ova se vrijednost može uvećati za 25 % zbog energije sušenja.)	800
Mehanička celuloza	900 (Napomena: ova se vrijednost odnosi samo na admp.)	1 900
CTMP	1 000	2 000
Celuloza od recikliranog vlakna	1 800 (Napomena: za admp ova se vrijednost može uvećati za 25 % radi energije sušenja.)	800
Kraft papir za laminiranje (bijeljeni ili nebijeljeni)	6 100	1 600
Reciklirani papir za laminiranje	3 900	1 600
Proizvodnja kartona	2 100	800

Procjena i verifikacija (za točke (a) i (b)): Podnositelj zahtjeva dostavlja detaljne izračune kojima se pokazuje sukladnost s ovim mjerilom, zajedno sa svom pripadajućom popratnom dokumentacijom. Dostavljeni podaci stoga uključuju ukupnu potrošnju električne energije i goriva.

Podnositelj zahtjeva izračunava ukupnu ulaznu energiju, podijeljenu na toplinsku energiju/gorivo i električnu energiju, uporabljenu tijekom proizvodnje celuloze i kartona, uključujući energiju za uklanjanje tiskarske boje s otpadnog papira radi proizvodnje recikliranog kartona. Energija utrošena za prijevoz sirovina te preradu i pakiranje nije uključena u izračune energetske potrošnje.

Ukupna toplinska energija uključuje sva kupljena goriva. Uključuje i toplinsku energiju oporabljenu spaljivanjem otopina i otpada iz postupaka u postrojenju (npr. drvni otpad, piljevina, otopine, otpadni papir, ostaci papira), te toplinu oporabljenu internom proizvodnjom električne energije – međutim, pri izračunavanju ukupne toplinske energije podnositelj zahtjeva ubraja samo 80 % toplinske energije iz takvih izvora.

Električna energija je neto uvezena električna energija koja dolazi iz mreže i interno proizvedena električna energija izmjerena kao električna snaga. Električna energija koja se koristi za pročišćivanje otpadnih voda ne uzima se u obzir.

Kad se pri uporabi električne energije kao toplinskog izvora proizvodi para, izračunava se toplinska vrijednost pare koja se potom dijeli s 0,8 i pridodaje ukupnoj potrošnji goriva.

U slučaju integriranih tvornica papira, ako su zbog poteškoća u dobivanju odvojenih vrijednosti goriva (topline) za celulozu, papir za laminiranje i karton dostupne isključivo kombinirane vrijednosti za proizvodnju celuloze, papira za laminiranje i kartona, vrijednosti goriva (topline) za celuloze određuje se kao nula, a vrijednost za tvornicu kartona uključuje proizvodnju celuloze, papira za laminiranje i kartona.

Mjerilo B.3 – Isključene ili ograničene tvari i smjese

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja popis kemijskih proizvoda uporabljenih u proizvodnji celuloze i kartona, zajedno s odgovarajućom dokumentacijom (kao što su sigurnosno-tehnički listovi). U popisu se navode količine, djelovanje i naziv dobavljača za sve tvari uporabljene u proizvodnom postupku.

(a)

Opasne tvari i smjese

U skladu s člankom 6. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6) karton ne sadržava tvari iz članka 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 ni tvari ili smjese koje ispunjuju kriterije za razvrstavanje u razrede ili kategorije opasnosti navedene u nastavku.

Popis oznaka upozorenja H i oznaka upozorenja R:

Oznaka upozorenja H (7)	Oznaka upozorenja R (8)
H300 Smrtonosno ako se proguta	R28
H301 Otrovno ako se proguta	R25
H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav	R65
H310 Smrtonosno u dodiru s kožom	R27
H311 Otrovno u dodiru s kožom	R24
H330 Smrtonosno ako se udiše	R26
H331 Otrovno ako se udiše	R23
H340 Može izazvati genetska oštećenja	R46
H341 Sumnja na moguća genetska oštećenja	R68
H350 Može uzrokovati rak	R45
H350i Može uzrokovati rak ako se udiše	R49
H351 Sumnja na uzrokovanja raka	R40
H360F Može štetno djelovati na plodnost	R60
H360D Može štetno djelovati na nerođeno dijete	R61
H360FD Može štetno djelovati na plodnost. Može štetno djelovati na nerođeno dijete	R60; R61; R60-61
H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R60-R63
H360Df Može štetno djelovati na nerođeno dijete. Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost	R61-R62
H361f Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost	R62
H361d Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R63

H361fd Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost. Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R62-63
H362 Može štetno djelovati na djecu koja se hrane majčinim mlijekom	R64
H370 Uzrokuje oštećenje organa	R39/23; R39/24; R39/25; R39/26; R39/27; R39/28
H371 Može uzrokovati oštećenje organa	R68/20; R68/21; R68/22
H372 Uzrokuje oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti	R48/25; R48/24; R48/23
H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti	R48/20; R48/21; R48/22
H400 Vrlo otrovno za vodeni okoliš	R50
H410 Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima	R50-53
H411 Otrovno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R51-53
H412 Štetno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R52-53
H413 Može uzrokovati dugotrajne štetne učinke na vodni okoliš	R53
EUH059 Opasno za ozonski sloj	R59
EUH029 U dodiru s vodom oslobađa otrovni plin	R29
EUH031 U dodiru s kiselinama oslobađa otrovni plin	R31
EUH032 U dodiru s kiselinama oslobađa otrovni plin	R32
EUH070 Otrovno u dodiru s očima	R39-41
Za celulozu ili karton ne koriste se komercijalni pripravci za bojenje, bojila, sredstva za apreturu površine, dodatna sredstva i premazni materijali kojima je pripisana ili bi im se u trenutku primjene mogla pripisati oznaka upozorenja H317: Može uzrokovati alergijsku reakciju kože.	R43

Uporaba tvari ili smjesa koje preradom promijene svoja svojstva (npr. nisu više bioraspoložive, promijene kemijski sastav) u tolikoj mjeri da se utvrđena opasnost više ne primjenjuje, izuzimaju se od prethodnog zahtjeva.

Granične koncentracije za tvari ili smjese kojima bi se mogle pripisati ili su im pripisane prethodno navedene oznake upozorenja H ili R koje ispunjuju kriterije za razvrstavanje u razrede ili kategorije opasnosti te za tvari koje ispunjuju kriterije iz članka 57. točaka (a), (b) ili (c) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 ne prelaze opće ili posebne granične koncentracije određene u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Ako su određene posebne granične koncentracije, one imaju prednost pred općim.

Granične koncentracije za tvari koje ispunjuju mjerila iz članka 57. točaka (d), (e) ili (f) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 ne prelaze 0,10 % masenog udjela.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dokazuje sukladnost s mjerilom dostavljajući podatke o količini (kg/ADT proizvedenoga kartona) tvari uporabljenih u postupku i dokazuje da se tvari iz ovog mjerila ne zadržavaju u konačnom proizvodu u koncentracijama koje premašuju navedene granične koncentracije. Koncentracija tvari i smjesa navodi se u sigurnosno-tehničkim listovima u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

(b)

Tvari navedene u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006

Odstupanja od zabrane iz članka 6. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 66/2010 ne odobravaju se u pogledu tvari utvrđenih kao posebno zabrinjavajuće, koje su obuhvaćene popisom navedenim u članku 59. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, a prisutne su u smjesama, u proizvodu ili u bilo kojem homogenom dijelu kompleksnog proizvoda u koncentracijama većim od 0,10 %. Posebne granične koncentracije određene u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 primjenjuju se ako je koncentracija manja od 0,10 % masenog udjela.

Procjena i verifikacija: Popis tvari utvrđenih kao posebno zabrinjavajuće i obuhvaćene popisom tvari u skladu s člankom 59. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 moguće je pronaći ovdje:

http://echa.europa.eu/chem_data/authorisation_process/candidate_list_table_en.asp

Na popis se upućuje na dan podnošenja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva dokazuje sukladnost s mjerilom dostavljajući podatke o količini (kg/ADT proizvedenoga kartona) tvari uporabljenih u postupku i dokazuje da se tvari iz ovog mjerila ne zadržavaju u konačnom proizvodu u koncentracijama koje premašuju navedene granične koncentracije. Koncentracije se navode u sigurnosno-tehničkim listovima u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

(c)

Klor

Klorni se plin ne koristi kao sredstvo za bijeljenje. Ovaj se zahtjev ne odnosi na klorni plin za proizvodnju i uporabu klornog dioksida.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu proizvođača celuloze da se klorni plin nije koristio kao sredstvo za bijeljenje. Napomena: budući da se ovaj zahtjev odnosi i na bijeljenje recikliranih vlakana, dopušteno je da su vlakna u prethodnim životnim ciklusima bila bijeljena klornim plinom.

(d)

APEO

Alkilfenol etoksilati ili drugi derivati alkilfenola ne dodaju se kemikalijama za čišćenje, kemikalijama za uklanjanje tiskarske boje, sredstvima koja sprečavaju stvaranje pjene, raspršivačima ili premazima. Derivati alkilfenola definiraju se kao tvari koje nakon razgradnje stvaraju alkilfenole.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu(e) dobavljača kemikalija da alkilfenol etoksilati ili drugi derivati alkilfenola nisu dodani tim proizvodima.

(e)

Rezidui monomera

Ukupna količina rezidua monomera (osim akrilamida) kojima se pripisuje ili im se može pripisati neka od sljedećih oznaka upozorenja (ili njihove kombinacije) i koji su prisutni u premazima, retencijskim sredstvima, učvršćivačima, vodoodbojnim sredstvima ili kemikalijama koje se koriste za unutarnje i vanjsko pročišćavanje otpadnih voda ne premašuje 100 ppm (izračunano na temelju udjela krute tvari):

Oznaka upozorenja (10)	R-oznaka upozorenja (11)
H340 Može izazvati genetska oštećenja	R46
H350 Može uzrokovati rak	R45
H350i Može uzrokovati rak ako se udiše	R49
H351 Sumnja na uzrokovanja raka	R40
H360F Može štetno djelovati na plodnost	R60
H360D Može štetno djelovati na nerođeno dijete	R61
H360FD Može štetno djelovati na plodnost. Može štetno djelovati na nerođeno dijete	R60; R61; R60-61
H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R60-R63
H360Df Može štetno djelovati na nerođeno dijete. Sumnja na štetno djelovanje na plodnost	R61-R62
H400 Vrlo otrovno za vodni okoliš	R50
H410 Vrlo otrovno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R50-53
H411 Otrovno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R51-53
H412 Štetno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R52-53
H413 Može uzrokovati dugotrajne štetne učinke na vodni okoliš	R53

U premazima, retencijskim sredstvima, učvršćivačima, vodoodbojnim sredstvima ili kemikalijama koje se koriste za unutarnje i vanjsko pročišćavanje otpadnih voda, akrilamid nije prisutan u koncentracijama većim od 700 ppm (izračunano na temelju udjela krute tvari).

Nadležno tijelo može izuzeti podnositelja zahtjeva od ovih zahtjeva u pogledu kemikalija koje se koriste pri vanjskom pročišćavanju otpadnih voda.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom zajedno s odgovarajućom dokumentacijom (sigurnosno-tehnički listovi).

(f)

Površinski aktivne tvari u pripravcima za uklanjanje tiskarske boje

Sve površinski aktivne tvari koje se koriste u sredstvima za uklanjanje tiskarske boje potpuno su biorazgradive.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu dobavljača kemikalija o sukladnosti s ovim mjerilom zajedno s odgovarajućim sigurnosno-tehničkim listovima ili izvješćima o ispitivanjima za svaku površinski aktivnu tvar u kojima se navode metode ispitivanja, prag i zaključak, koristeći neke od sljedećih metoda ispitivanja i prolaznih vrijednosti: OECD 302 A-C (ili istovrijedne ISO norme) uz najmanje 70-postotnu razgradivost (uključujući apsorpciju) u razdoblju od 28 dana za 302 A i B ili najmanje 60-postotnu razgradivost za 302 C.

(g)

Biocidi

Aktivni sastojci u biocidima ili biostatičkim sredstvima koji se koriste za uništavanje organizama koji stvaraju sluz u sustavima za cirkulaciju vode i sadržavaju vlakna, nisu potencijalno bioakumulacijski. Bioakumulacijske potencijale biocida obilježava log Pow (koeficijent raspodjele n- oktanol/voda) < 3,0 ili eksperimentalno određeni biokoncentracijski faktor (BCF) ≤ 100.

(h)

Azo bojila

Ne uporabljuju se azo bojila koja se lako vežu na neki od sljedećih aromatskih amina u skladu s Prilogom XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006:

1.	4-aminobifenil

(92-67-1)

benzidin

(92-87-5)

3.	4-kloro-o-toluidin

(95-69-2)

4.	2-naftilamin

(91-59-8)

5.	o-aminoazotoluen

(97-56-3)

6.	2-amino-4-nitrotoluen

(99-55-8)

7.	p-kloranilin

(106-47-8)

8.	2,4-diaminoanizol

(615-05-4)

9.	4,4'-diaminodifenilmetan

(101-77-9)

10.	3,3'-diklorobenzidin

(91-94-1)

11.	3,3'-dimetoksibenzidin

(119-90-4)

12.	3,3'-dimetilbenzidin

(119-93-7)

13.	3,3'-dimetil-4,4'-diaminodifenilmetan

(838-88-0)

14.	p-krezidin

(120-71-8)

15.	4,4'-metilen- bis-(2-kloroanilin)

(101-14-4)

16.	4,4'-oksidianilin

(101-80-4)

17.	4,4'-tiodianilin

(139-65-1)

18.	o-toluidin

(95-53-4)

19.	2,4-diaminotoluen

(95-80-7)

20.	2,4,5-trimetilanilin

(137-17-7)

21.	4-aminoazobenzen

(60-09-3)

22.	o-anizidin

(90-04-0)

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu dobavljača kemikalija o sukladnosti s ovim mjerilom.

(i)

Metalkompleksna bojila ili pigmenti

Ne uporabljuju se bojila ili pigmenti na osnovi olova, bakra, kroma, nikla ili aluminija. Dozvoljena je, međutim, uporaba bojila ili pigmenata na osnovi bakrova ftalocijanina.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu dobavljača kemikalija o sukladnosti.

(j)

Ionske nečistoće u bojilima

Razine ionskih nečistoća u uporabljenim bojilima ne prelaze sljedeće vrijednosti: Ag 100 ppm; As 50 ppm; Ba 100 ppm; Cd 20 ppm; Co 500 ppm; Cr 100 ppm; Cu 250 ppm; Fe 2 500 ppm; Hg 4 ppm; Mn 1 000 ppm; Ni 200 ppm; Pb 100 ppm; Se 20 ppm; Sb 50 ppm; Sn 250 ppm; Zn 1 500 ppm.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti.

Mjerilo B.4 – Gospodarenje otpadom

Sva postrojenja za proizvodnju celuloze i kartona imaju sustav za postupanje s otpadom (prema odluci nadležnih regulatornih tijela za predmetna postrojenja za proizvodnju celuloze i kartona) i ostacima iz proizvodnje proizvoda sa znakom za okoliš. Sustav je dokumentiran ili objašnjen u zahtjevu i uključuje informacije o najmanje sljedećim točkama:

—	postupcima odvajanja i uporabe materijala za recikliranje iz toka otpada,

—	postupcima oporabe materijala za druge namjene, kao što je spaljivanje radi dobivanja procesne pare ili topline, ili za uporabu u poljoprivredi,

—	postupcima gospodarenja opasnim otpadom (prema odluci nadležnih regulatornih tijela predmetnih postrojenja za proizvodnju celuloze i kartona).

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva detaljno opisuje postupke gospodarenja otpadom u svakom predmetnom postrojenju te dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom.

Mjerilo 2. – Vlakna: održivo gospodarenje šumama

Sirova vlakna mogu biti reciklirana ili neobrađena.

Neobrađena vlakna imaju valjane certifikate o održivom gospodarenju šumama (šumarski certifikat) i lancu nadzora koji se izdaju u okviru sustava certificiranja neovisne treće strane kao što su FSC, PEFC ili slično.

Međutim, ako sustavi certificiranja dopuštaju miješanje certificiranih, recikliranih i necertificiranih materijala u jednom proizvodu ili proizvodnoj liniji, udjel necertificiranih materijala ne premašuje 30 % ukupnih sirovih vlakana. Ti su necertificirani materijali uključeni u sustav provjere kojim se osigurava da materijali potječu iz zakonitih izvora i ispunjuju sve druge zahtjeve sustava certificiranja u vezi s necertificiranim materijalima.

Certifikacijska tijela koja izdaju certifikate za održivo gospodarenje šumama i/ili lanac nadzora akreditirana/priznata su u okviru spomenutog sustava certificiranja.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja odgovarajuću dokumentaciju u kojoj navodi vrste, količine i podrijetlo vlakana uporabljenih u proizvodnji celuloze i kartona.

Pri uporabi neobrađenih vlakana proizvod ima valjane certifikate o održivom gospodarenju šumama i lancu nadzora koji se izdaju u okviru sustava certificiranja neovisne treće strane kao što su FSC, PEFC ili slično. Ako proizvod ili proizvodna linija sadržavaju necertificirane materijale, potrebno je dokazati da je udjel tih materijala manji od 30 % i da su ti materijali uključeni u sustav provjere kojim se osigurava da potječu iz zakonitih izvora i ispunjuju sve druge zahtjeve sustava certificiranja u vezi s necertificiranim materijalima.

Pri uporabi recikliranih vlakana podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu u kojoj navodi prosječnu količinu vrsta oporabljenog papira uporabljenog za proizvod u skladu s normom EN 643 ili istovrijednom normom. Podnositelj zahtjeva dostavlja i izjavu da pri izračunu postotka nije uporabljen nikakav otpad iz proizvodnje papira (vlastiti ili kupljeni).

Mjerila koja se primjenjuju na postupke prerade

Mjerilo 3. – Isključene ili ograničene tvari i smjese

(a)

Opasne tvari i smjese

Potrošni materijali koji mogu biti sadržani u konačnom proizvodu od prerađenog papira i koji sadržavaju tvari i/ili smjese koje ispunjuju mjerila za razvrstavanje u niže navedene oznake upozorenja H ili oznake upozorenja R u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 ili Direktivom Vijeća 67/548/EEZ (12), ili tvari iz članka 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, ne koriste se za postupke tiskanja, premazivanja i završne obrade konačnog proizvoda od prerađenog papira.

Taj se zahtjev ne primjenjuje na toluen koji se koristi u postupcima dubokog tiska, ako se koristi zatvoreni ili učahureni sustav ili sustav za oporabu ili jednakovrijedni sustav za nadzor i praćenje hlapivih emisija i ako je učinkovitost oporabe najmanje 92 %. Od tog zahtjeva izuzeti su i UV lakovi i UV tinte razvrstani kao H412/R52-53.

Komponente koje nisu od papira, a dio su konačnog proizvoda od prerađenog papira ne sadržavaju prethodno navedene tvari.

Popis oznaka upozorenja H i oznaka upozorenja R:

Oznaka upozorenja H (13)	Oznaka upozorenja R (14)
H300 Smrtonosno ako se proguta	R28
H301 Otrovno ako se proguta	R25
H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav	R65
H310 Smrtonosno u dodiru s kožom	R27
H311 Otrovno u dodiru s kožom	R24
H330 Smrtonosno ako se udiše	R23 ili R26
H331 Otrovno ako se udiše	R23
H340 Može izazvati genetska oštećenja	R46
H341 Sumnja na moguća genetska oštećenja	R68
H350 Može uzrokovati rak	R45
H350i Može uzrokovati rak ako se udiše	R49
H351 Sumnja na uzrokovanja raka	R40
H360F Može štetno djelovati na plodnost	R60
H360D Može štetno djelovati na nerođeno dijete	R61
H360FD Može štetno djelovati na plodnost. Može štetno djelovati na nerođeno dijete	R60; R61; R60/61
H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R60; R63
H360Df Može štetno djelovati na nerođeno dijete. Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost	R61; R62
H361f Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost	R62
H361d Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R63
H361fd Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost. Sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete	R62-63
H362 Može štetno djelovati na djecu koja se hrane majčinim mlijekom	R64
H370 Uzrokuje oštećenje organa	R39/23; R39/24; R39/25; R39/26; R39/27; R39/28
H371 Može uzrokovati oštećenje organa	R68/20; R68/21; R68/22
H372 Uzrokuje oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti	R48/25; R48/24; R48/23
H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti	R48/20; R48/21; R48/22
H400 Vrlo otrovno za vodni okoliš	R50
H410 Vrlo otrovno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R50/53
H411 Otrovno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R51/53
H412 Štetno za vodni okoliš s dugotrajnim učincima	R52/53
H413 Može uzrokovati dugotrajne štetne učinke na vodni okoliš	R53
EUH059 Opasno za ozonski sloj	R59
EUH029 U dodiru s vodom oslobađa otrovni plin	R29
EUH031 U dodiru s kiselinama oslobađa otrovni plin	R31
EUH032 U dodiru s kiselinama oslobađa vrlo otrovni plin	R32
EUH070 Otrovno u dodiru s očima	R39/41

Tvari ili smjese koje preradom promijene svoja svojstva (npr. nisu više bioraspoložive, promijene kemijski sastav) u tolikoj mjeri da se utvrđena opasnost više ne primjenjuje, izuzimaju se od prethodno navedenog zahtjeva.

Granične koncentracije za tvari kojima bi se mogle pripisati ili su im pripisane prethodno navedene oznake upozorenja H ili oznake upozorenja R koje ispunjuju mjerila za razvrstavanje u razrede ili kategorije opasnosti te granične koncentracije za tvari koje ispunjuju mjerila iz članka 57. točaka (a), (b) ili (c) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 ne prelaze opće ili posebne granične koncentracije određene u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako su određene posebne granične koncentracije, one imaju prednost pred općim.

Granične koncentracije za tvari koje ispunjuju mjerilo iz članka 57. točkama (d), (e) ili (f) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 ne prelaze 0,10 % masenog udjela.

Procjena i verifikacija: Za tvari koje nisu već razvrstane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 podnositelj zahtjeva dokazuje sukladnost s navedenim mjerilima dostavljajući: i. izjavu da komponente koje nisu od papira, a dio su konačnog proizvoda ne sadržavaju tvari navedene u ovim mjerilima u koncentracijama koje premašuju dopuštene granične vrijednosti; ii. izjavu da potrošni materijali za tiskanje, premazivanje i završnu obradu konačnog proizvoda od prerađenog papira ne sadržavaju tvari navedene u ovim mjerilima u koncentracijama koje premašuju dopuštene granične vrijednosti; iii. popis svih potrošnih materijala za tiskanje, premazivanje i završnu obradu konačnog proizvoda od prerađenog papira. U popisu se navode količine, djelovanje i naziv dobavljača za sav potrošni materijal uporabljen u proizvodnom postupku.

Podnositelj zahtjeva dokazuje sukladnost s ovim mjerilom dostavljajući izjavu dobavljača kemikalija o nerazvrstavanju bilo koje tvari u bilo koji razred opasnosti povezan s oznakama opasnosti iz prethodno navedenog popisa u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, u mjeri u kojoj je to najmanje moguće utvrditi iz informacija u skladu sa zahtjevima navedenima u Prilogu VII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006. Uz tu se izjavu dostavlja i sažetak informacija o odgovarajućim značajkama povezanima s oznakama upozorenja iz prije navedenog popisa, navodeći pojedinosti čija je razina utvrđena odjeljcima 10., 11. i 12. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 (Zahtjevi za sastavljanje sigurnosno-tehničkih listova).

Informacije o bitnim svojstvima tvari mogu se dobiti i drugim sredstvima osim ispitivanja, primjerice primjenom alternativnih metoda poput in vitro metoda, modelima kvantitativnog odnosa strukture i djelovanja ili primjenom grupiranja i analogije u skladu s Prilogom XI. Uredbi (EZ) br. 1907/2006. Izričito se potiče razmjena relevantnih podataka.

Dostavljene informacije odnose se na oblike ili fizičko stanje tvari ili smjesa kako se koriste u konačnom proizvodu.

Za tvari navedene u prilozima IV. i V. Uredbi REACH koje su izuzete od obveze registriranja na temelju članka 2. stavka 7. točki (a) i (b) Uredbe REACH (EZ) br. 1907/2006, za dokazivanje sukladnosti s prethodno utvrđenim zahtjevima dovoljna je odgovarajuća izjava.

Podnositelj zahtjeva dostavlja odgovarajuću dokumentaciju o učinkovitosti oporabe toluena zatvorenim/učahurenim sustavom/sustavom za oporabu ili istovrijednim sustavom u postupku dubokog tiska.

(b)

Tvari navedene u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006

Odstupanja od zabrane iz članka 6. stavka 6.Uredbe (EZ) br. 66/2010 ne odobravaju se u pogledu tvari utvrđenih kao posebno zabrinjavajuće, koje su obuhvaćene popisom predviđenim člankom 59. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, a prisutne su u smjesama u koncentracijama većim od 0,1 %. Posebne granične koncentracije određene u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 primjenjuju se ako je koncentracija manja od 0,10 %.

Procjena i verifikacija: Popis tvari utvrđenih kao posebno zabrinjavajuće i obuhvaćene popisom tvari u skladu s člankom 59. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 moguće je pronaći ovdje:

http://echa.europa.eu/chem_data/authorisation_process/candidate_list_table_en.asp

Na popis se upućuje na dan podnošenja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva dokazuje sukladnost s mjerilom dostavljajući podatke o količini tvari uporabljenih za tiskanje proizvoda od prerađenog papira i izjavu da se tvari iz ovog mjerila ne zadržavaju u konačnom proizvodu u koncentracijama koje premašuju navedene granične koncentracije. Koncentracije se navode u sigurnosno-tehničkim listovima u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

(c)

Biocidi

Dopušta se uporaba biocida koji se koriste radi očuvanja proizvoda kao dio pripravka ili dio bilo koje smjese u pripravku te koji su razvrstani u H410/R50-53 ili H411/R51-53 u skladu s Direktivom 67/548/EEZ, Direktivom 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15)ili Uredbom (EZ) br. 1272/2008 samo ako njihove bioakumulacijske potencijale obilježava log Pow (koeficijent raspodjele n- oktanol/voda) < 3,0 ili eksperimentalno određeni biokoncentracijski faktor (BCF) ≤ 100.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja primjerke sigurnosno-tehničkih listova za sve biocide uporabljene tijekom različitih faza proizvodnje, zajedno s dokumentacijom o koncentracijama biocida u konačnom proizvodu.

(d)

Sredstva za pranje

Sredstva za pranje uporabljena za čišćenje u postupcima i/ili potpostupcima tiskanja koja sadržavaju aromatske ugljikovodike dopuštena su samo ako su u skladu s podtočkom (b) točke 3. i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

i.	količina aromatskih ugljikovodika u uporabljenim sredstvima za pranje ne premašuje 0,10 % (masenog udjela);

ii.	količina sredstva za pranje na bazi aromatskih ugljikovodika koje se koristi godišnje ne premašuje 5 % ukupne količine sredstva za pranje koje se koristi u jednoj kalendarskoj godini.

Ovo mjerilo ne primjenjuje se na toluen koji se koristi kao sredstvo za pranje u postupku dubokog tiska.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja sigurnosno-tehnički list za svako sredstvo za pranje uporabljeno u tiskari tijekom godine na koju se odnosi godišnja potrošnja. Dobavljači sredstava za pranje dostavljaju izjave o sadržaju aromatskih ugljikovodika u sredstvima za pranje.

(e)

Alkil fenol etoksilati – halogenirana otapala – ftalati

Sljedeće tvari ili pripravci ne dodaju se tintama, bojama, tonerima, ljepilima ili sredstvima za pranje ili drugim kemikalijama za čišćenje koje se koriste za tiskanje proizvoda od prerađenog papira:

—	alkil fenol etoksilati i njihovi derivati koji pri razgradnji mogu proizvesti alkil fenole,

—	halogenirana otapala koja su u trenutku primjene razvrstana u kategorije oznaka upozorenja H ili oznaka upozorenja R navedene u podtočki (a) točke 3.,

—	ftalati koji su u trenutku primjene razvrstani u oznake upozorenja H360F, H360D, H361f u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom.

(f)

Tiskarske tinte, toneri, tinte, lakovi, folije i laminati

Sljedeći teški metali ili njihovi spojevi ne koriste se u tiskarskim tintama, tonerima, tintama, lakovima, folijama i laminatima (kao tvari ili kao dio bilo kakvog uporabljenog pripravka): kadmij, bakar (osim bakrovog ftalocijanina), olovo, nikal, krom VI, živa, arsen, topljivi barij, selen, antimon. Kobalt se može koristiti do 0,10 % (masenog udjela).

Sastojci mogu sadržavati tragove tih metala do 0,01 % (masenog udjela) koji potječu iz nečistoća u sirovinama.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom, te izjave dobavljača sastojaka.

(g)

Komponente od metala

Metali se ne premazuju kadmijem, kromom, niklom, cinkom, živom, olovom, kositrom i njihovim spojevima.

Za male dijelove (poput zakovica, rupica i kliznih mehanizama) dopušta se obrada metalnih površina niklom ili cinkom, s obzirom na to da su oni izrazito izloženi zamoru materijala.

Pri postupku nanošenja sloja nikla i galvanizacije cinkom provodi se pročišćavanje otpadnih voda, tehnologija razmjene iona, membranska tehnologija ili slična tehnologija da bi se kemijski proizvodi što više reciklirali.

Emisije tijekom površinske obrade recikliraju se i uništavaju. Sustav je zatvoren, bez odvoda, a iznimka se odnosi na cink pri čemu emisija može iznositi najviše 0,50 mg/l.

Kemijski proizvodi uporabljeni za površinsku obradu moraju biti u skladu s mjerilom 3. točkom (c) Biocidi i mjerilom 3. točkom (e) Alkil fenol etoksilati – halogenirana otapala – ftalati.

Ovaj se zahtjev primjenjuje na svaku pojedinačnu komponentu od metala koja premašuje 10 % masenog udjela u konačnom proizvodu potkategorija visećih fascikla, mapa s metalnim pričvršćivačem, registratora s prstenastim i polužnim mehanizmom.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom.

Mjerilo 4. – Mogućnost recikliranja

Proizvodi od prerađenog papira se recikliraju. Komponente koje nisu od papira u proizvodu od prerađenog papira lako su uklonjive kako bi se osiguralo da te komponente ne ometaju postupak recikliranja.

(a)	Vodootporna sredstva mogu se uporabiti samo ako se može dokazati da je konačni proizvod moguće reciklirati.

(b)	Netopiva ljepila mogu se uporabiti samo ako se dokaže da ih je moguće odstraniti.

(c)	Lakovi za premazivanje i sredstva za laminaciju, uključujući polieten i/ili polieten/polipropilen, mogu se koristiti samo za registratore, mape, bilježnice, podsjetnike i dnevnike.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja rezultate ispitivanja mogućnosti recikliranja za vodootporna sredstva i mogućnost odstranjivanja ljepila. Referentne metode ispitivanja jesu metoda PTS – PTS-RH 021/97 (za vodootporna sredstva), metoda INGEDE 12 (za mogućnost odstranjivanja netopivih ljepila) ili istovrijedne metode ispitivanja. Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu da su proizvodi od prerađenog premazanog i laminiranog papira u skladu s točkom 3. podtočkom (c). Ako se dio proizvoda od prerađenog papira može lako ukloniti (na primjer metalni pričvršćivač visećeg fascikla), ispitivanje mogućnosti recikliranja obavlja se bez te komponente. Lakoća uklanjanja komponenata koje nisu od papira dokazuje se izjavom društva za prikupljanje papira, društva za recikliranje ili istovrijedne organizacije. Mogu se koristiti i metode ispitivanja za koje nadležna i neovisna treća strana pokaže da daju istovrijedne rezultate.

Mjerilo 5. – Emisije

(a)

Emisije u vodu

Otpadna voda koja sadržava srebro nastalo tijekom obrade filma i proizvodnje matrica, te fotokemikalije ne ispuštaju se u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom, zajedno s opisom postupanja s fotokemikalijama i otpadnom vodom koja sadržava srebro u postrojenju. Ako se koriste vanjske usluge za obradu filma i/ili proizvodnju matrica, podizvođač dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom, zajedno s opisom postupanja s fotokemikalijama i otpadnom vodom koja sadržava srebro u postrojenju podizvođača.

Pri dubokom tisku količina Cr i Cu ispuštenih u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda ne smije premašivati 45 mg po m2 i 400 mg po m2 površine tiskarskog valjka koji se koristi u tiskari.

Procjena i verifikacija: Ispusti Cr i Cu u kanalizaciju provjeravaju se u tiskarama koje tiskaju postupkom dubokog tiska nakon pročišćavanja i prije ispuštanja. Reprezentativni uzorak ispusta Cr i Cu prikuplja se svaki mjesec. Akreditirani laboratorij obavlja najmanje jedanput godišnje analitičko ispitivanje kako bi se utvrdio sadržaj Cr i Cu u reprezentativnom poduzorku tih uzoraka. Sukladnost s ovim mjerilom procjenjuje se dijeljenjem sadržaja Cr i Cu, kako su utvrđeni godišnjim analitičkim ispitivanjem, s površinom valjka koji se koristi u tiskari tijekom tiskanja. Površina valjka koji se koristi u tiskari tijekom tiskanja izračunava se množenjem površine valjka (= 2πrL, pri čemu je r polumjer, a L duljina valjka) s brojem tiskovina tijekom godine (= broj različitih tiskarskih poslova). Referentne metode ispitivanja za Cr su: EN ISO 11885 (Kakvoća vode. Određivanje odabranih elemenata optičkom emisijskom spektrometrijom induktivno vezane plazme (ICP-OES), te EN 1233 (Kakvoća vode. Određivanje kroma. Metoda atomske apsorpcijske spektrometrije) te za Cu: EN ISO 11885 (Kakvoća vode. Određivanje odabranih elemenata optičkom emisijskom spektrometrijom induktivno vezane plazme (ICP-OES).

(b)

Emisije u zrak

Hlapivi organski spojevi (HOS)

Mora se ispuniti sljedeće mjerilo:

(PHOS – RHOS)/Ppapir < 5 [kg/toni]

pri čemu je:

PHOS	=	ukupna godišnja količina HOS-a u kilogramima koju sadržavaju kupljeni kemijski proizvodi uporabljeni za godišnju ukupnu proizvodnju prerađenih proizvoda;
RHOS	=	ukupna godišnja količina HOS-a u kilogramima koja se odstrani, nastane pri tiskanju i proda ili ponovno koristi
Ppapir	=	ukupna godišnja količina papira u tonama papira kupljenog i uporabljenog za proizvodnju prerađenih proizvoda.

Ako tiskara/objekt za preradu koristi različite tiskarske tehnologije, to mjerilo ispunjeno je za svaku tehnologiju posebno.

Vrijednost PHOS izračunava se na temelju informacija o sadržaju HOS-a na sigurnosno-tehničkim listovima ili na temelju istovrijedne izjave koju dostavi dobavljač kemijskih proizvoda.

Vrijednost RHOS izračunava se na temelju izjave o sadržaju HOS-a u prodanim kemijskim proizvodima ili na temelju internog registra brojenja (ili bilo kojeg drugog istovrijednog dokumenta) u kojem je navedena godišnja količina HOS-a oporabljenog i ponovno uporabljenog u postrojenju.

Posebni uvjeti za tisak brzosušivom bojom:

za ofsetni tisak brzosušivom bojom s ugrađenom komorom za sušenje za jedinicu za sušenje primjenjuje se sljedeća metoda izračuna:

PHOS = 90 % godišnje količine HOS-a u kilogramima koju sadržavaju otopine za vlaženje uporabljene za godišnju proizvodnju prerađenih proizvoda + 85 % godišnje količine HOS-a u kilogramima koju sadržavaju sredstva za pranje uporabljena za godišnju proizvodnju prerađenih proizvoda;

ii.

za ofsetni tisak brzosušivom bojom bez ugrađene komore za sušenje za jedinicu za sušenje primjenjuje se sljedeća metoda izračuna:

PHOS = 90 % godišnje količine HOS-a u kilogramima koju sadržavaju otopine za vlaženje uporabljene za godišnju proizvodnju tiskanih proizvoda + 85 % godišnje količine HOS-a u kilogramima koju sadržavaju sredstva za pranje uporabljena za godišnju proizvodnju prerađenih proizvoda + 10 % godišnje količine HOS-a u kilogramima koju sadržavaju tiskarske tinte uporabljene za godišnju proizvodnju prerađenih proizvoda.

Za točke i. i ii. u tom izračunu mogu se koristiti proporcionalno manji postotci od 90 % i 85 %, ako se pokaže da je više od 10 % ili 15 % godišnje količine HOS-a u kilogramima koju sadržavaju otopine za vlaženje ili sredstva za pranje uporabljeni za godišnju proizvodnju prerađenih proizvoda odstranjeno u sustavu za pročišćavanje za plinove koji izgaraju u postupku sušenja.

Procjena i verifikacija: Dobavljač kemikalija dostavlja izjavu o sadržaju HOS-a u alkoholima, sredstvima za pranje, tintama, otopinama za vlaženje ili drugim podudarnim kemijskim proizvodima. Podnositelj zahtjeva dostavlja dokaz o izračunu u skladu s prethodno utvrđenim mjerilima. Razdoblje za izračune temelji se na proizvodnji tijekom 12 mjeseci. U slučaju novog ili obnovljenog proizvodnog postrojenja izračuni se temelje na najmanje tri mjeseca reprezentativnog rada postrojenja.

Mjerilo 6. – Otpad

(a)

Gospodarenje otpadom

Postrojenje za proizvodnju proizvoda od prerađenog papira ima sustav za postupanje s otpadom uključujući ostatke iz proizvodnje proizvoda od prerađenog papira prema odluci mjerodavnih lokalnih i nacionalnih regulatornih tijela.

Sustav je dokumentiran ili objašnjen i uključuje informacije o najmanje sljedećim točkama:

i.	postupanju, prikupljanju, odvajanju i uporabi materijala za recikliranje iz toka otpada;

ii.	oporabi materijala za druge namjene, kao što je spaljivanje radi dobivanja procesne pare ili topline, ili za uporabu u poljoprivredi;

iii.	postupanju, prikupljanju, odvajanju i odlaganju opasnog otpada prema odluci mjerodavnih lokalnih i nacionalnih regulatornih tijela.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom zajedno s opisom postupaka gospodarenja otpadom. Podnositelj zahtjeva, prema potrebi, svake godine lokalnim tijelima dostavlja odgovarajuću izjavu. Ako se koriste vanjske usluge za gospodarenje otpadom, podizvođač isto tako dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom.

(b)

Otpadni papir

Količina otpadnog papira „X” ne premašuje:

—	20 % za omotnice,

—	20 % za pisaći pribor,

—	10 % za papirnate vrećice,

pri čemu je X = godišnja količina otpadnog papira u kilogramima, proizvedena tijekom prerade (uključujući završnu obradu) proizvoda od prerađenog papira kojima je dodijeljen znak za okoliš, podijeljena s godišnjom količinom papira u tonama, koji je kupljen i uporabljen za proizvodnju proizvoda od prerađenog papira kojima je dodijeljen znak zaštite okoliša.

Ako tiskara obavlja završnu obradu u ime druge tiskare, količina otpadnog papira proizvedenog u tom postupku ne uključuje se u izračun „X”.

Ako se za postupke završne obrade koriste vanjske usluge drugog poduzeća, količina otpadnog papira nastalog kao rezultat korištenja vanjske usluge izračunava se i uključuje u izračun „X”.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja opis izračuna količine otpadnog papira, zajedno s izjavom izvođača koji prikuplja otpadni papir iz tiskare. Dostavljaju se uvjeti korištenja vanjskih usluga i izračuni količina otpadnog papira uključenog u postupke završne obrade. Razdoblje za izračune temelji se na proizvodnji tijekom 12 mjeseci. U slučaju novog ili obnovljenog proizvodnog postrojenja izračuni se temelje na najmanje tri mjeseca reprezentativnog rada postrojenja.

Mjerilo 7. – Potrošnja energije

Tiskara/objekt za preradu vodi registar svih uređaja koji troše energiju (uključujući strojeve, rasvjetne uređaje, uređaje za klimatizaciju, rashladne uređaje) te uspostavlja program kojim se obuhvaćaju mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja registar uređaja koji troše energiju zajedno s programom poboljšanja.

Mjerilo 8. – Osposobljavanje

Svim članovima osoblja koji sudjeluju u svakodnevnom radu prenosi se znanje potrebno da bi se osiguralo ispunjavanje i stalno unapređivanje zahtjeva znaka za okoliš.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom zajedno s pojedinostima o programu osposobljavanja, njegov sadržaj i napomenu o tomu koji su članovi osoblja prošli program osposobljavanja i kada. Podnositelj zahtjeva nadležnom tijelu dostavlja i uzorke materijala koji se koriste za osposobljavanje.

Mjerilo 9. – Prikladnost za uporabu

Proizvod mora biti prikladan za uporabu.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu o sukladnosti s ovim mjerilom. Podnositelj zahtjeva prema potrebi može primijeniti nacionalne ili tržišne norme da bi dokazao prikladnost proizvoda od prerađenog papira za uporabu. Referentna metoda ispitivanja za papirnate vrećice je EN 13590:2003.

Mjerilo 10. – Podaci na papirnatim vrećicama

Na papirnatim vrećicama nalaze se sljedeći podaci:

„Ponovno uporabite vrećicu”.

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja uzorak papirnate vrećice s traženim podacima.

Mjerilo 11. – Podaci na znaku za okoliš EU-a

Neobvezni znak s okvirom za tekst sadržava sljedeći tekst:

—	Ovaj se proizvod može reciklirati,

—	Emisije kemikalija u zrak i vodu tijekom postupaka proizvodnje papira, tiskanja i prerade ograničene su.

Da bi se izbjegli rizici od slanja zbunjujućih poruka potrošačima u odnosu na vrećice sa znakom za okoliš EU-a i njihov sadržaj koji nema znak za okoliš EU-a, papirnate se vrećice oblikuju na način da se otvore te se pune u trenutku kupovine ili nakon toga, kako bi potrošačima bilo jasno da znak za okoliš EU-a vrijedi samo za papirnatu vrećicu, a ne za proizvode koji se u nju stavljaju. Logotip znaka za okoliš EU-a koji se nalazi na vrećici sadržava sljedeći tekst „Papirnata vrećica sa znakom za okoliš EU-a”.

Smjernice za uporabu neobveznog znaka s okvirom za tekst mogu se pronaći u „Smjernicama za uporabu logotipa znaka za okoliš EU-a” na internetskoj stranici:

http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/promo/pdf/logo%20guidelines.pdf

Procjena i verifikacija: Podnositelj zahtjeva dostavlja uzorak proizvoda od prerađenog papira sa znakom za okoliš zajedno s izjavom o sukladnosti s ovim mjerilom.

(1) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(2) Odluka Komisije 2011/333/EU od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka zaštite okoliša EU-a za fotokopirni i grafički papir (SL L 149, 8.6.2011., str. 12.).

(3) Odluka Komisije 2012/448/EU od 12. srpnja 2012. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka zaštite okoliša EU-a za novinski papir (SL L 202, 28.7.2012., str. 26.).

(4) Za tu je razinu dopuštena iznimka do razine 0,1 ako se dokaže da je viša razina P posljedica P-a koji se prirodno javlja u drvnoj celulozi.

(5) Kako je određeno Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).

(6) Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).

(7) Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.

(8) Kako je predviđeno Direktivom Vijeća 67/548/EEZ

(9) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(10) Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

(11) Kako je predviđeno Direktivom 67/548/EEZ.

(12) Direktiva Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (SL 196, 16.8.1967., str. 1.).

(13) Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

(14) Kako je predviđeno Direktivom 67/548/EEZ.

(15) Direktiva 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (SL L 200, 30.7.1999., str. 1.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 135

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 8. svibnja 2014.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		ODLUKE
	*	Odluka br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 467/2014 оd 7. svibnja 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	21
	ODLUKE
	2014/256/EU
*	Odluka Komisije оd 2. svibnja 2014. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za proizvode od prerađenog papira (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2774) ( 1 )	24

	III. Drugi akti
	EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR
*	Odluka Nadzornog tijela EFTA-e br. 73/13/COL od 20. veljače 2013. o 89. izmjeni postupovnih pravila i pozitivnog prava u području državnih potpora uvođenjem novog poglavlja o primjeni pravila o državnim potporama s obzirom na brzo uvođenje širokopojasnih mreža	49

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	41,8
	MK	101,4
	TN	43,5
	TR	74,0
	ZZ	65,2
0707 00 05	MK	51,1
	TR	124,7
	ZZ	87,9
0709 93 10	TR	106,4
0709 93 10	ZZ	106,4
0805 10 20	EG	49,6
	IL	58,8
	MA	47,3
	TN	68,6
	TR	54,5
	ZZ	55,8
0805 50 10	TR	87,3
0805 50 10	ZZ	87,3
0808 10 80	AR	95,8
	BR	84,2
	CL	101,2
	CN	126,1
	MK	26,2
	NZ	159,4
	US	160,8
	ZA	99,3
	ZZ	106,6


	(1) Tekst značajan za EGP