ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 127

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 57.
29. travnja 2014.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ ( 1 )

1

 

*

Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji

39

 

*

Direktiva 2014/45/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ ( 1 )

51

 

*

Direktiva 2014/46/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila

129

 

*

Direktiva 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2000/30/EZ ( 1 )

134

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

29.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 127/1


DIREKTIVA 2014/40/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 3. travnja 2014.

o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 53. stavak 1., članak 62. i članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Direktivom 2001/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se pravila za duhanske proizvode na razini Unije. Bile bi potrebne značajne izmjene te Direktive kako bi se odrazio razvoj događaja na znanstvenom, tržišnom i međunarodnom području te ju se stoga treba staviti izvan snage i zamijeniti je novom Direktivom.

(2)

U izvješćima iz 2005. i 2007. o primjeni Direktive 2001/37/EZ Komisija je navela područja u kojima se daljnje radnje smatraju korisnima za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Znanstveni odbor za pojavu i prepoznavanje novih prijetnji po zdravlje (SCENIHR) pružio je 2008. i 2010. Komisiji znanstvene savjete o bezdimnim duhanskim proizvodima i duhanskim aditivima. Godine 2010. održano je široko savjetovanje zainteresiranih dionika kojem su slijedila savjetovanja s ciljanim zainteresiranim dionicima i popratile studije vanjskih savjetnika. Tijekom cijelog postupka tražilo se mišljenje država članica. Europski parlament i Vijeće više su puta pozvali Komisiju na ponovni pregled i ažuriranje Direktive 2001/37/EZ.

(3)

U određenim područjima navedenima u Direktivi 2001/37/EZ države članice su pravno ili u praksi spriječene da djelotvorno prilagode svoja zakonodavstva novim kretanjima. To je osobito relevantno za pravila označivanja gdje državama članicama nije bilo dopušteno povećati dimenzije zdravstvenih upozorenja, promijeniti njihov položaj na individualnom pakiranju („jedinično pakiranje”) ili zamijeniti obmanjujuća upozorenja o razinama emisija katrana, nikotina ili ugljikova monoksida (TNCO).

(4)

U drugim područjima još uvijek postoje značajne razlike između zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda koje predstavljaju prepreke neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. S obzirom na znanstvena, tržišna i međunarodna kretanja očekuje se porast ovih odstupanja. To se također odnosi na elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje elektroničkih cigareta („spremnici za ponovno punjenje”), biljne proizvode za pušenje, sastojke i emisije iz duhanskih proizvoda, određene aspekte označivanja i pakiranja i na prekograničnu prodaju duhanskih proizvoda na daljinu.

(5)

Te se prepreke trebaju ukloniti i u tu svrhu potrebno je dalje ujednačiti pravila o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhana i srodnih proizvoda.

(6)

Veličina unutarnjeg tržišta duhanskih i srodnih proizvoda, sve jača tendencija proizvođača duhanskih proizvoda da proizvodnju za čitavu Uniju koncentriraju u tek malom broju proizvodnih objekata unutar Unije te znatna prekogranična trgovina duhanom i srodnim proizvodima kao posljedica toga, pozivaju na snažnije zakonodavno djelovanje ne na razini država, već na razini Unije kako bi se postiglo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(7)

Zakonodavno djelovanje na razini Unije potrebno je i kako bi se provela Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom („FCTC”) od svibnja 2003. čije su odredbe obvezujuće za Uniju i njezine države članice. Od osobite su važnosti odredbe FCTC-a o reguliranju sadržaja duhanskih proizvoda, reguliranju otkrivanja podataka o duhanskom proizvodu, pakiranju i označivanju duhanskih proizvoda, oglašavanju i nezakonitoj trgovini duhanskim proizvodima. Stranke FCTC-a, uključujući i Uniju i njezine države članice, konsenzusom su usvojile paket smjernica za provedbu odredaba FCTC-a,tijekom različitih konferencija.

(8)

U skladu s člankom 114. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), visoku razinu zdravstvene zaštite trebalo bi uzeti kao osnovu za zakonodavne prijedloge te bi, posebice trebalo uzeti u obzir svaki novi razvoj utemeljen na znanstvenim činjenicama. Duhanski proizvodi nisu uobičajena roba te bi s obzirom na posebno štetne posljedice duhana za zdravlje ljudi, zaštiti zdravlja trebalo dati veliku važnost, osobito kako bi se smanjio broj pušača među mladim osobama.

(9)

Potrebno je uspostaviti niz novih definicija kako bi se osigurala jedinstvena primjena ove Direktive u državama članicama. Kada se različite obveze koje nameće ova Direktiva primjenjuju na različite kategorije proizvoda, a relevantni proizvod potpada u više od jedne od tih kategorija (npr. duhan za lule, duhan za motanje), trebalo bi primjenjivati strože obveze.

(10)

Direktiva 2001/37/EZ utvrđuje maksimalne granice za udjele katrana, nikotina i ugljikova monoksida u cigaretama koja bi također trebala vrijediti i za cigarete koje se izvoze iz Unije. Ove maksimalne razine i ovaj pristup ostaju važeći.

(11)

Za mjerenje udjela katrana, nikotina i ugljikova monoksida u cigaretama (dalje u tekstu: „razine emisija”) potrebno je uputiti na relevantne međunarodno prihvaćene norme ISO. Postupak provjere treba biti zaštićen od utjecaja duhanske industrije uporabom neovisnih laboratorija, uključujući državne laboratorije. Države članice trebale bi moći koristiti laboratorije koji se nalaze u drugim državama članicama Unije. Za druge emisije iz duhanskih proizvoda ne postoje međunarodno dogovorene norme ili testiranja za određivanje njihovih maksimalnih razina. Trebalo bi poticati trenutačne napore da se na međunarodnoj razini razviju navedene norme ili testiranja.

(12)

U pogledu utvrđivanja maksimalnih razina emisija moguće je da bi u budućnosti bilo potrebno i primjereno smanjiti razine emisija katrana, nikotina i ugljikova monoksida ili odrediti maksimalne razine za druge emisije iz duhanskih proizvoda uzimajući u obzir njihovu toksičnost ili stvaranje ovisnosti.

(13)

U svrhu provođenja njihovih regulatornih zadaća, državama članicama i Komisiji potrebne su opsežne informacije o sastojcima i emisijama iz duhanskih proizvoda kako bi procijenile privlačnost, stvaranje ovisnosti i toksičnost duhanskih proizvoda i prijetnje po zdravlje povezane s konzumacijom takvih proizvoda. Radi toga trebalo bi ojačati postojeće obveze izvješćivanja o sastojcima i emisijama. U pogledu aditiva koji su uključeni na prioritetni popis trebalo bi predvidjeti dodatne pooštrene obveze za podnošenje izvješća kako bi se, između ostaloga, procijenila njihova toksičnost, svojstvo stvaranja ovisnosti te kancerogena, mutagena ili reproduktivno-toksična svojstva („CMR svojstva”), uključujući i u sagorenom obliku. Teret takvih pooštrenih obveza izvješćivanja malih i srednjih poduzeća trebalo bi svesti na moguću mjeru. Takve obveze izvješćivanja dosljedne su s obvezama koje je Unija preuzela kako bi se osigurala visoka razine zaštite ljudskog zdravlja.

(14)

Uporaba različitih formata za izvješćivanje, što je trenutno slučaj, otežava proizvođačima i uvoznicima ispunjavanje njihovih obveza o izvješćivanju i opterećuje države članice i Komisiju pri usporedbi, analizi i donošenju zaključaka iz primljenih informacija. Stoga bi trebao postojati obvezan zajednički format za izvješćivanje o sastojcima i emisijama. Za opću javnost trebalo bi osigurati najvišu moguću razinu transparentnosti informacija o proizvodima pri čemu istodobno treba osigurati da se primjereno vodi računa o trgovačkim tajnama proizvođača duhanskih proizvoda. Trebalo bi uzeti u obzir postojeće sustave za izvješćivanje o sastojcima.

(15)

Izostanak ujednačenog pristupa regulaciji sastojaka duhanskih proizvoda utječe na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i ima negativni učinak na slobodno kretanje dobara diljem Unije. Neke države članice usvojile su zakone ili sklopile obvezujuće sporazume s industrijom o dopuštanju ili zabranjivanju određenih sastojaka. Kao rezultat toga, neki su sastojci regulirani u određenim državama članicama, ali nisu u drugima. Države članice također imaju različite pristupe u pogledu aditiva integriranih u filtere cigareta kao i aditiva za bojenje duhanskog dima. Bez ujednačivanja, očekuje se povećanje prepreka neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, imajući u vidu provedbu FCTC-a i relevantnih smjernica FCTC-a diljem Unije te u svjetlu iskustva stečenog u drugim područjima izvan Unije. Smjernice FCTC-a u vezi s uređenjem sastojaka duhanskih proizvoda i uređenjem otkrivanja podataka o duhanskom proizvodu pozivaju osobito na uklanjanje sastojaka koji poboljšavaju okus, stvaraju dojam da duhanski proizvodi pozitivno utječu na zdravlje pojedinca, da su povezani s energijom ili vitalnošću ili da imaju bojiva svojstva.

(16)

Vjerojatnost nepodudarnih propisa dodatno se povećava zbog zabrinutosti u vezi s duhanskim proizvodima koji imaju svojstvenu aromu drugačiju od arome duhana, što bi moglo olakšati započinjanje konzumacije duhana ili promjene uzoraka konzumacije. Mjere kojima se uvode neopravdane razlike u postupanju prema različitim vrstama aromatiziranih cigareta trebalo bi izbjegavati. Međutim, proizvode sa svojstvenim aromama koji se prodaju u većem obujmu trebalo bi uklanjati tijekom duljeg vremenskog razdoblja kako bi potrošačima omogućilo dovoljno vremena za prijelaz na druge proizvode.

(17)

Zabranom duhanskih proizvoda sa svojstvenim aromama ne zabranjuje se izravno uporaba pojedinačnih aditiva, ali obvezuje se proizvođače na smanjenje količine aditiva ili kombinacije aditiva do razine kada uporaba aditiva ne rezultira svojstvenom aromom. Dopušta se uporaba aditiva potrebnih za proizvodnju duhanskih proizvoda, npr. šećera za nadoknađivanje količine šećera izgubljene tijekom postupka sušenja, sve dok navedeni aditivi ne rezultiraju svojstvenom aromom ili povećanjem stvaranja ovisnosti, toksičnosti ili CMR svojstava proizvoda. Pri odlučivanju u tom smislu trebalo bi pomagati neovisno europsko savjetodavno tijelo. Primjenom ove Direktive ne bi smjela dovoditi do diskriminacije između različitih vrsta duhana niti bi se njome trebala spriječiti diferencijacija proizvoda.

(18)

Određeni aditivi upotrebljavaju se za stvaranje dojma da duhanski proizvodi pozitivno utječu na zdravlje, predstavljaju manju opasnost po zdravlje ili poboljšavaju fizičke i mentalne sposobnosti. Navedene aditive kao i aditive koji imaju CMR svojstva trebalo bi zabraniti kako bi se osigurala jedinstvena pravila diljem Unije i visoka razina zaštite zdravlja ljudi. Aditive koji pojačavaju svojstvo stvaranja ovisnosti ili toksičnost trebalo bi također zabraniti.

(19)

Budući da se ova Direktiva usredotočuje na mlade osobe, duhanski proizvodi, s iznimkom cigareta i duhana za samostalno motanje, trebali bi biti izuzeti iz određenih zahtjeva povezanih sa sastojcima sve dok ne postoji značajna promjena okolnosti u smislu obujma prodaje ili obrazaca konzumacije u odnosu na mlade osobe.

(20)

Budući da je u Uniji na snazi opća zabrana prodaje duhana za oralnu uporabu, reguliranje sastojaka duhana za oralnu uporabu, koja iziskuje dubinsko poznavanje specifičnih svojstava ovog proizvoda i obrazaca njegove konzumacije, trebala bi, u skladu s načelom supsidijarnosti, i dalje ostati odgovornost Švedske,u kojoj je dopuštena prodaja ovog proizvoda u skladu s člankom 151. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske.

(21)

U skladu s ciljevima ove Direktive, posebno da se olakša neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta duhanskih i srodnih proizvoda, pritom uzimajući kao polazište visoku razinu zdravstvene zaštite, posebice za mlade ljude, te u skladu s Preporukom Vijeća 2003/54/EZ (5), trebalo bi poticati države članice da spriječe prodaju takvih proizvoda djeci i adolescentima usvajanjem prikladnih mjera koje određuju i provode dobna ograničenja.

(22)

Još uvijek postoje neujednačenosti između nacionalnih odredbi o označivanju duhanskih proizvoda, osobito u vezi s korištenjem kombiniranih zdravstvenih upozorenja koja se sastoje od slike i teksta, informacija o prestanku pušenja i promotivnih elemenata u jediničnim pakiranjima i na njima.

(23)

Takve neujednačenosti mogu predstavljati prepreku za trgovinu i priječiti neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta duhanskih proizvoda i stoga bi ih trebalo ukloniti. Također je moguće da su potrošači u nekima od država članica bolje informirani o zdravstvenim rizicima duhana od potrošača u drugim državama članicama. Bez daljnjih radnji na razini Unije tijekom sljedećih godina vjerojatan je porast postojećih neujednačenosti.

(24)

Također je potrebna prilagodba odredbi o označivanju kako bi se pravila na razini Unije uskladila s međunarodnim kretanjima. Primjerice u smjernicama FCTC-a o pakiranju i označivanju duhanskih proizvoda, traže se velika slikovna upozorenja na oba glavna područja za prikaz, obvezne informacije o prestanku pušenja i stroga pravila o obmanjujućim informacijama. Odredbe o obmanjujućim informacijama nadopunit će opću zabranu obmanjujućih poslovnih praksi u odnosima između trgovaca i potrošača određenih u Direktivi 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6).

Države članice koje upotrebljavaju porezne biljege ili nacionalne identifikacijske oznake u fiskalne svrhe na pakiranjima duhanskih proizvoda mogu, u nekim slučajevima, omogućiti da se ti biljezi ili oznake premjeste kako bi se omogućilo da kombinirana zdravstvena upozorenja budu na vrhu glavnih područja za prikaz sukladno ovoj Direktivi i smjernicama FCTC-a. Potrebno je uvesti prijelazne mjere da bi se omogućilo državama članicama da zadrže porezne biljege ili nacionalne identifikacijske oznake koje koriste u fiskalne svrhe na vrhu jediničnog pakiranja tijekom određenog razdoblja nakon prenošenja ove Direktive.

(25)

Odredbe o označivanju također bi trebalo uskladiti s novim znanstvenim dokazima. Primjerice, prikazivanje podataka o razinama emisija katrana, nikotina i ugljikova monoksida na jediničnim pakiranjima cigareta pokazuje se obmanjujućim jer navodi potrošače na zaključak da su određene cigarete manje štetne od drugih. Velika zdravstvena upozorenja u kojima se kombiniraju tekst upozorenja i slika u boji dokazano su djelotvornija od upozorenja koja se sastoje isključivo od teksta. Posljedično, kombinirana zdravstvena upozorenja trebala bi postati obvezna u cijeloj Uniji i pokrivati znatne i vidljive dijelove površine jediničnog pakiranja. Trebalo bi odrediti minimalne dimenzije za sva zdravstvena upozorenja da bi se osigurala njihova vidljivost i učinkovitost.

(26)

Za duhanske proizvode za pušenje, s iznimkom cigareta i duhana za samostalno motanje koje većinom konzumiraju stariji potrošači i manje populacijske skupine, trebalo bi i dalje biti moguće izuzeti od određenih zahtjeva o označivanju sve dok nema značajne promjene okolnosti u pogledu obujma prodaje ili obrazaca potrošnje u vezi s mladim osobama. Označivanje tih drugih duhanskih proizvoda treba poštovati pravila koja su za njih specifična. Trebalo bi osigurati vidljivost zdravstvenih upozorenja za bezdimne duhanske proizvode. Zdravstvena upozorenja stoga se moraju staviti na dvije glavne površine pakiranja bezdimnih duhanskih proizvoda. U vezi s duhanom za vodene lule, koji se često smatra manje štetnim od uobičajenih duhanskih proizvoda za pušenje, trebalo bi primjenjivati puni režim označivanja kako bi se izbjeglo dovođenje potrošača u zabludu.

(27)

Duhanski proizvodi ili njihovo pakiranje mogli bi zavarati potrošače, osobito mlađe osobe, kada ih navode na zaključke da su ti proizvodi manje štetni od drugih duhanskih proizvoda. Primjerice to je slučaj ako se koriste određene riječi ili obilježja kao što su riječi „nizak udio katrana”, „light”, „ultra-light”, „mild”, „prirodan”, „organski”, „bez aditiva”, „bez okusa” ili „slim” ili određeni nazivi, slike te figurativni i drugi znakovi. Drugi obmanjujući elementi uključuju, ali nisu ograničeni na umetke ili druge dodatne materijale kao što su samoljepljive oznake, naljepnice, dodatci, srećke ili omoti ili su povezani s oblikom samog pakiranja duhanskog proizvoda. Određena pakiranja i duhanski proizvodi mogu također zavarati potrošače predlaganjem pogodnosti u vezi s gubitkom mase, seksualnom privlačnošću, društvenim statusom, društvenim životom ili karakteristikama kao što su ženstvenost, muževnost ili elegancija. Isto tako, veličina i izgled cigareta mogli bi zavarati potrošače stvaranjem dojma da su manje štetne. Ni jedinična pakiranja duhanskih proizvoda ni njihovo vanjsko pakiranje ne smiju sadržavati tiskane kupone, ponude za popuste, upućivanje na besplatnu distribuciju, ponude dva za jedan ili druge slične ponude koje bi potrošačima mogle sugerirati ekonomske prednosti i poticati ih time da kupe navedene duhanske proizvode.

(28)

Kako bi se osigurala cjelovitost i vidljivost zdravstvenih upozorenja i maksimalno povećala njihova djelotvornost, potrebno je donijeti odredbe o dimenzijama zdravstvenih upozorenja kao i o određenim aspektima izgleda jediničnih pakiranja duhanskih proizvoda, uključujući njihov oblik i mehanizam za otvaranje. Kada se propisuje oblik kvadra, zaobljene ili ukošene rubove trebalo bi smatrati prihvatljivima, pod uvjetom da zdravstveno upozorenje obuhvaća površinu istovjetnu onoj na jediničnom pakiranju bez takvih rubova. Države članice primjenjuju različita pravila o minimalnom broju cigareta u paketu. Ta je pravila potrebno uskladiti kako bi se osiguralo slobodno kretanje dotičnih proizvoda.

(29)

Znatne količine nezakonitih proizvoda koji ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Direktivi 2001/37/EZ stavljaju se na tržište i postoje pokazatelji koji upućuju da bi se te količine mogle povećati. Ti nezakoniti proizvodi dovode u pitanje slobodno kretanje proizvoda koji udovoljuju zahtjevima i zaštitu koju omogućuje zakonodavstvo o nadzoru nad duhanom. Osim toga, FCTC zahtijeva od Unije da se bori protiv nezakonitih duhanskih proizvoda, uključujući i one koji su nezakonito uvezeni u Uniju, što predstavlja dio sveobuhvatne politike Unije o kontroli duhana. Stoga bi trebalo donijeti odredbu da jedinična pakiranja duhanskih proizvoda budu označena jedinstvenom identifikacijom i sigurnosnim obilježjima i da praćenje njihova kretanja bude bilježeno tako da se ti proizvodi mogu slijediti i pronaći diljem Unije i da se njihovo udovoljavanje ovoj Direktivi može pratiti i bolje provoditi. Osim toga potrebno je donijeti odredbu o uvođenju sigurnosnih obilježja koja će olakšati provjeru jesu li duhanski proizvodi autentični ili nisu.

(30)

Potrebno je na razini Unije razviti interoperabilni sustav za praćenje i pronalazak i sigurnosna obilježja. Tijekom početnog razdoblja samo cigarete i duhan za motanje trebali bi biti podložni sustavu za praćenje i pronalazak te sigurnosnim obilježjima. To bi omogućilo proizvođačima drugih duhanskih proizvoda da imaju koristi od iskustava stečenih prije nego su sustav za praćenje i pronalazak te zajednička sigurnosna obilježja postala primjenjiva za te druge proizvode.

(31)

Radi osiguravanja neovisnosti i transparentnosti sustava praćenja i pronalaženja, proizvođači duhanskih proizvoda trebali bi sklopiti ugovore o pohranjivanju podataka s neovisnim trećim stranama. Komisija bi trebala odobriti primjerenost tih nezavisnih trećih strana, a neovisni vanjski revizor trebao bi pratiti njihove aktivnosti. Podaci povezani sa sustavom za praćenje i pronalazak trebali bi biti odvojeni od drugih srodnih podataka društva te podložni kontroli nadležnih tijela država članica i Komisije te u svakom trenutku dostupni.

(32)

Direktiva Vijeća 89/622/EEZ (7) zabranjivala je prodaju u državama članicama određenih vrsta duhana za oralnu uporabu. Direktiva 2001/37/EZ učvrstila je tu zabranu. Člankom 151. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske, Švedska ima izuzeće od zabrane. Zabrana prodaje duhana za oralnu uporabu trebala bi nadalje ostati na snazi kako bi se spriječilo uvođenje u Uniju (uz iznimku Švedske), proizvoda koji stvara ovisnost i ima štetne učinke na zdravlje. Za druge bezdimne duhanske proizvode koji se ne proizvode za masovno tržište, strogi odredbe o označivanju i određene odredbe povezane s njihovim sastojcima smatraju se dostatnima da se njihovo širenje na tržištu ograniči na njihovu tradicionalnu uporabu.

(33)

Prekogranična prodaja duhanskih proizvoda na daljinu mogla bi olakšati pristup duhanskim proizvodima koji nisu u skladu s ovom Direktivom. Također je povećan rizik da bi mlade osobe dobile pristup duhanskim proizvodima. Posljedično, postoji rizik da će se zakonodavstvo o nadzoru duhana dovesti u pitanje. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti da zabrane prekograničnu prodaju duhana na daljinu. Ako prekogranična prodaja duhana na daljinu nije zabranjena, zajednička pravila o registraciji maloprodajnih mjesta koja se bave takvom prodajom primjerena su kako bi se osigurala djelotvornost ove Direktive. Države članice trebaju u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) međusobno surađivati da bi se olakšala implementacija ove Direktive, posebno u pogledu mjera primijenjenih u pogledu prekogranične prodaje duhanskih proizvoda na daljinu.

(34)

Svi duhanskih proizvodi imaju potencijala da uzrokuju smrtnost, obolijevanje i invalidnost. S tim u skladu, njihovu bi proizvodnju, distribuciju i konzumaciju trebalo urediti. Stoga je važno pratiti razvoj događaja u vezi s novim duhanskim proizvodima. Proizvođače i uvoznike trebalo bi obvezati da podnesu obavijest o novim duhanskim proizvodima ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica da zabrane ili odobre takve nove proizvode.

(35)

Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti, novi duhanski proizvodi, koji su duhanski proizvodi kako su definirani u ovoj Direktivi, trebali bi ispunjavati zahtjeve ove Direktive.

(36)

Elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje trebalo bi urediti ovom Direktivom, osim ako se – zbog njihova predstavljanja ili funkcije – na njih odnosi Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili Direktiva Vijeća 93/42/EEZ (9). Postoje neujednačena zakonodavstva i praksa u vezi s navedenim proizvodima, uključujući i one o zahtjevima u pogledu sigurnosti, među državama članicama, stoga je na razini Unije potrebno djelovanje kako bi se poboljšalo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Pri reguliranju ovih proizvoda trebalo bi uzeti u obzir visoku razinu zaštite javnog zdravlja. Kako bi se državama članicama omogućilo provođenje svojih nadzornih i kontrolnih funkcija, trebalo bi obvezati proizvođače i uvoznike elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje da podnesu obavijest o relevantnim proizvodima prije nego što ih stave na tržište.

(37)

Države članice trebale bi osigurati da su elektroničke cigarete i spremnici za ponovno punjenje usklađeni sa zahtjevima ove Direktive. Ako proizvođač relevantnog proizvoda nema poslovni nastan u Uniji, uvoznik tog proizvoda trebao bi snositi odgovornosti povezane s usklađenošću tih proizvoda s ovom direktivom.

(38)

Ovom bi Direktivom trebalo biti dopušteno stavljanje na tržište tekućine koja sadrži nikotin samo ako koncentracija nikotina ne prelazi 20 mg/ml. Ova je koncentracija omogućuje oslobađanje nikotina koje je usporedivo s dopuštenom dozom nikotina koja se oslobađa iz standardne cigarete tijekom vremena potrebnog za pušenje takve cigarete. Kako bi se ograničili rizici povezani s nikotinom trebalo bi utvrditi maksimalne veličine spremnika za ponovno punjenje, tankova i uložaka.

(39)

Prema ovoj bi Direktivi trebalo biti dopušteno stavljanje na tržište isključivo elektroničkih cigareta koje oslobađaju doze nikotina u ujednačenim razinama. Oslobađanje doza nikotina u ujednačenim razinama tijekom uobičajenih uvjeta uporabe nužno je u svrhu zaštite zdravlja, sigurnosti i kakvoće te da bi se izbjegla opasnost od slučajnog konzumiranja velikih doza.

(40)

Elektroničke cigarete i spremnici za ponovno punjenje mogli bi predstavljati opasnost za zdravlje kada su u dohvatu djece. Stoga je potrebno osigurati da su ti proizvodi takvi da djeca njima ne mogu rukovati što uključujući putem označivanja, dizajna, pričvršćivača i mehanizama za otvaranje koji djeci onemogućuju rukovanje.

(41)

U svjetlu činjenice da je nikotin otrovna tvar te uzimajući u obzir potencijalni rizik za zdravlje i sigurnost, uključujući i za osobe kojima proizvod nije namijenjen, tekućina koja sadrži nikotin trebala bi biti stavljena na tržište samo u elektroničkim cigaretama i u spremnicima za ponovno punjenje koji ispunjavaju određene sigurnosne uvjete i uvjete kvalitete. Važno je osigurati da se elektroničke cigarete ne mogu slomiti ili curiti tijekom uporabe i ponovnog punjenja.

(42)

Oznake i pakiranja ovih proizvoda trebali bi sadržavati dostatne i prikladne podatke o njihovoj sigurnoj uporabi kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i sigurnost, kao i prikladna zdravstvena upozorenja te ne smiju sadržavati nikakav obmanjujući element ili posebnost.

(43)

Neujednačenosti nacionalnih zakona i praksi u vezi s oglašavanjem i sponzorstvima koji se tiču elektroničkih cigareta predstavljaju prepreku slobodnom kretanju robe i slobodi pružanja usluga te predstavljaju znatan rizik narušavanja tržišnog natjecanja. Bez daljnjih radnji na razini Unije vjerojatan je budući porast tih neujednačenosti u narednim godinama, uzimajući također u obzir rastuće tržište elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje. Potrebno je stoga ujednačiti nacionalne odredbe o oglašavanju i sponzorstvima tih proizvoda koji imaju prekogranične učinke, uzimajući kao polazište visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja. Budući da se njima oponaša i normalizira pušenje kao radnja, elektroničke cigarete mogu predstavljati međukorak prema ovisnosti o nikotinu te konačno i tradicionalnoj konzumaciji duhana. Stoga je iz navedenog razloga prikladno usvojiti restriktivan pristup oglašavanju elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje.

(44)

Kako bi obavljale svoje regulatorne zadaće, Komisiji i državama članicama potrebne su opsežne informacije o razvoju tržišta u pogledu elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje. U tu svrhu proizvođači i uvoznici ovih proizvoda trebali bi podlijegati izvješćivanju o obujmu prodaje, preferencijama različitih potrošačkih skupina i načinima prodaje. Trebalo bi osigurati da su ti podaci dostupni općoj javnosti propisno vodeći računa o potrebi zaštite trgovačkih tajni.

(45)

Kako bi se osiguralo da države članice mogu prikladno nadzirati tržište potrebno je da proizvođači, uvoznici i distributeri raspolažu prikladnim sustavom za praćenje i bilježenje sumnji na štetne učinke i obavješćuju nadležna tijela o takvim učincima tako da se mogu poduzeti prikladne mjere. Opravdano je omogućiti zaštitnu klauzulu kojom bi se državama članicama omogućilo da poduzmu mjere radi rješavanja ozbiljnih opasnosti za javno zdravlje.

(46)

U kontekstu tržišta elektroničkih cigareta koje je u nastajanju moguće je da bi određene elektroničke cigarete ili spremnici za ponovno punjenje ili tip elektroničke cigarete ili spremnika za ponovno punjenje, koji su stavljeni na tržište, iako su sukladni s ovom Direktivom, mogli predstavljati nepredviđenu opasnost za ljudsko zdravlje. Stoga je preporučljivo osigurati postupak za rješavanje te opasnosti, kojim bi se državi članici trebalo omogućiti da usvoji privremene prikladne mjere. Takve privremene prikladne mjere mogle bi uključivati zabranu stavljanja na tržište određenih elektroničkih cigareta ili spremnika za ponovno punjenje ili tipa elektroničke cigarete ili spremnika za ponovno punjenje. U tom kontekstu, Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje delegiranih akata kako bi zabranila stavljanje na tržište određene elektroničke cigarete ili spremnika za ponovno punjenje ili vrste elektroničke cigarete ili spremnika za ponovno punjenje. Komisiju bi trebalo ovlastiti da to učini ako najmanje tri države članice na temelju opravdanih razloga zabrane dotične proizvode ako je nužno proširiti tu zabranu na sve države članice kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta za proizvode koji su sukladni ovoj direktivi i ne predstavljaju istu opasnost za zdravlje. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o potencijalnim opasnostima povezanima s elektroničkim cigaretama koje se mogu puniti najkasnije do 20. svibnja 2016.

(47)

Ovom se Direktivom ne ujednačavaju svi aspekti elektroničkih cigareta ili spremnika za ponovno punjenje. Na primjer, odgovornost za donošenje pravila o aromama ostaje na državama članicama. Za države članice moglo bi biti od koristi da razmotre dopuštanje stavljanja na tržište aromatiziranih proizvoda. Pritom bi trebale uzeti u obzir potencijalnu privlačnost takvih proizvoda za mlade osobe i nepušače. Svaka zabrana takvih aromatiziranih proizvoda trebala bi biti opravdana i obavijest o toj zabrani podnesena u skladu s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(48)

Nadalje, ovom se Direktivom ne ujednačavaju pravila o okruženjima bez duhanskog dima, aranžmanima o prodaji na nacionalnom tržištu, domaćem oglašavanju ili širenju robne marke proizvoda niti se njome uvodi dobna granica za elektroničke cigarete ili spremnike za ponovno punjenje. U svakom slučaju, predstavljanje i oglašavanje tih proizvoda ne bi smjelo voditi promicanju konzumacije duhana niti stvarati zablude oko duhanskih proizvoda. Države članice mogu slobodno urediti takva pitanja u okviru svoje nadležnosti te ih se ohrabruje da to učine.

(49)

Uređenje biljnih proizvoda za pušenje razlikuje se između država članica i ti se proizvodi često smatraju bezopasnima ili manje štetnima unatoč prijetnji po zdravlje koju predstavlja njihovo izgaranje. U brojnim slučajevima potrošači ne znaju sadržaj navedenih proizvoda. Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poboljšale informacije za potrošače, na razini Unije trebalo bi za proizvode uvesti zajednička pravila označivanja i izvješćivanje o sastojcima.

(50)

Radi osiguranja ujednačenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti s obzirom na utvrđivanje i ažuriranje prioritetnog popisa aditiva koji su predmetom pooštrene obveze izvješćivanja, utvrđivanje i ažuriranje formata za izvješćivanje o sastojcima i za širenje tih informacija, određivanje ima li duhanski proizvod svojstvenu aromu ili povišenu razinu toksičnosti, svojstva stvaranja ovisnosti ili CMR svojstva, metodologije za utvrđivanje ima li duhanski proizvod svojstvenu aromu, postupaka za uspostavljanje neovisnog savjetodavnog tijela za utvrđivanje duhanskih proizvoda sa svojstvenim aromama, preciznog položaja zdravstvenih upozorenja na vrećicama duhana za samostalno motanje, tehničkih specifikacija za dizajn, položaj, i oblik kombiniranih zdravstvenih upozorenja, tehničkih normi za uspostavljanje i rad sustava za praćenje i pronalazak, za osiguranje kompatibilnosti sustava za jedinstvene identifikatore i sigurnosna obilježja i tehničke specifikacije, kao i uspostavljanje zajedničkog formata za priopćavanje elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje te tehničkih standarda za mehanizme za takve proizvode. Te provedbene ovlasti trebale bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(51)

Kako bi se osiguralo da ova Direktiva bude u potpunosti operativna i kako bi je se prilagodilo tehničkim, znanstvenim i međunarodnim kretanjima na području proizvodnje, konzumacije i regulacije duhana, ovlast za donošenje akata sukladno članku 290. UFEU-a treba se dodijeliti Komisiji u pogledu usvajanja i prilagodbe maksimalnih razina emisija i metoda mjerenja tih emisija, određivanja maksimalnih razina aditiva koji uzrokuju svojstvenu aromu ili koji povećavaju toksičnost ili stvaranje ovisnosti, povlačenja određenih izuzeća odobrenih duhanskim proizvodima koji nisu cigarete ili duhan za samostalno motanje, usvajanja zdravstvenih upozorenja, uspostave i prilagodbe galerije slika, određivanja ključnih elemenata za ugovore o pohrani podataka koje treba sklopiti u svrhu sustava za praćenje i pronalazak i širenja na cijelu Uniju mjera koje su usvojile države članice u vezi s određenim elektroničkim cigaretama ili spremnicima za punjenje ili tipom elektroničke cigarete odnosno spremnika za punjenje. Osobito je važno da Komisija provede prikladna savjetovanja tijekom pripremnih radnji uključujući radnje na stručnoj razini. Komisija bi trebala, prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata, Europskom parlamentu i Vijeću osigurati istodoban, pravodoban i prikladan prijenos relevantnih dokumenata.

(52)

Komisija bi trebala pratiti razvoj događaja u vezi s provedbom i utjecajem ove Direktive i podnijeti izvješće do 21. svibnja 2021. te bi potom trebala podnositi izvješće prema potrebi, kako bi se procijenilo jesu li ovoj Direktivi potrebne izmjene. Izvješće bi trebalo uključivati i podatke o površinama pakiranja duhanskih proizvoda koja nisu uređena ovom Direktivom, razvoju tržišta u vezi s novim duhanskih proizvodima, razvoju tržišta koji dovodi do značajne promjene u okolnostima, razvoju tržišta tankih cigareta, duhana za vodene lule te elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje i percepcijom koju potrošači imaju o njima.

Komisija bi prilikom pripreme izvješća o izvedivosti, koristima i učinku europskog sustava za regulaciju sastojaka u duhanskim proizvodima, uključujući izvedivost i koristi stvaranja popisa sastojaka na razini Unije koji mogu biti korišteni u duhanskim proizvodima, koji su prisutni u njima ili se u njih dodaju (takozvani „pozitivni popis”). Pripremajući to izvješće, Komisija bi trebala procijeniti, između ostalog, dostupne znanstvene dokaze o svojstvima toksičnosti sastojaka i ovisnosti o njima.

(53)

Duhanski i srodni proizvodi koji su u skladu s ovom Direktivom trebali bi ostvariti koristi od slobodnog protoka robe. Međutim, s obzirom na različite razine harmonizacije postignute ovom Direktivom, države članice pod određenim uvjetima, zadržavaju ovlasti da nametnu daljnje zahtjeve u određenim aspektima radi zaštite javnog zdravlja. Ovo se odnosi na predstavljanje i pakiranje duhanskih proizvoda, uključujući boje, s iznimkom zdravstvenih upozorenja za koje ova Direktiva navodi prvi niz osnovnih zajedničkih pravila. U skladu s time države članice mogu, na primjer, uvesti odredbe o daljnjoj standardizaciji pakiranja duhanskih proizvoda pod uvjetom da su te odredbe usuglašene s TFEU-om, obvezama prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i ne utječu na punu primjenu ove Direktive.

(54)

Nadalje, kako bi se u obzir uzeo potencijalan budući razvoj tržišta, državama članicama treba dozvoliti zabranu određenih kategorija duhana ili srodnih proizvoda na temelju određene situacije u dotičnoj državi članici i pod uvjetom da su odredbe opravdane potrebom da se zaštiti javno zdravlje, uzimajući u obzir visoku razinu zaštite koja se postiže ovom Direktivom. Države članice trebaju obavijestiti Komisiju o takvim strožim nacionalnim odredbama.

(55)

Država članica trebala bi i dalje imati mogućnost da zadrži ili usvoji nacionalne zakone koji se primjenjuju na sve proizvode stavljene na njezino tržište kada je riječ o aspektima koji nisu regulirani ovom Direktivom, pod uvjetom da su oni u skladu s Ugovorom i ne ugrožava punu primjenu ove Direktive. U skladu s tim uvjetima, država članica mogla bi između ostaloga regulirati ili zabraniti pribor koji se upotrebljava za duhanske proizvode (uključujući vodene lule) i za biljne proizvode za pušenje kao i regulirati ili zabraniti proizvode koji izgledom sliče duhanskim ili srodnim proizvodima. Za tehničke propise potrebno je prethodno priopćenje u skladu s Direktivom 98/34/EZ.

(56)

Države članice trebaju osigurati da se osobni podaci obrađuju samo u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(57)

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje zakonodavstvo Unije koje uređuje korištenje i označivanje genetički modificiranih organizama.

(58)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o eksplikativnim dokumentima (13) države članice odlučile su, u opravdanim slučajevima, pratiti obavješćivanje o svojim mjerama prenošenja jednim ili s više dokumenata koji objašnjavaju odnos između dijelova Direktive te odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje zakonodavstva EU-a. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prenošenje takvih dokumenata opravdanim.

(59)

Ova Direktiva ne mijenja obvezu poštovanja temeljnih prava i pravnih načela utjelovljenu u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Direktiva utječe na nekoliko temeljnih prava. Stoga je potrebno osigurati da obveze nametnute proizvođačima, uvoznicima i distributerima duhanskih i srodnih proizvoda ne jamče samo visoku razinu zdravstvene zaštite i zaštite potrošača već i štite sva druga temeljna prava i proporcionalne su u pogledu neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Primjena ove Direktive trebala bi poštovati pravo Unije i relevantne međunarodne obveze.

(60)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, prije svega ujednačavanje zakona i drugih propisa država članica koji se tiču proizvodnje, predstavljanja i prodaje duhana i srodnih proizvoda ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Cilj ove Direktive je usklađivanje zakona i drugih propisa država članica o:

(a)

sastojcima i emisijama duhanskih proizvoda i srodnim obvezama o izvješćivanju uključujući maksimalne razine emisija katrana, nikotina i ugljikova monoksida za cigarete;

(b)

određenim aspektima označivanja i pakiranja duhanskih proizvoda uključujući zdravstvenih upozorenja koja se trebaju nalaziti na paketima duhanskih proizvoda i vanjski izgled pakiranja kao i sljedivosti i sigurnosnih obilježja koji se primjenjuju na duhanske proizvode kako bi se osigurala sukladnost s ovom Direktivom;

(c)

zabrani stavljanje na tržište duhana za oralnu uporabu;

(d)

prekograničnoj prodaji duhanskih proizvoda na daljinu;

(e)

obvezi podnošenja obavijesti o novim duhanskih proizvodima;

(f)

stavljanju na tržište i označivanju određenih proizvoda koji su srodni duhanskim proizvodima, posebno elektroničkih cigareta i spremnika za punjenje i biljnih proizvoda za pušenje;

kako bi se olakšalo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta za duhanske i srodne proizvode, uzimajući kao polazište visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja, pogotovo za mlade ljude, te kako bi se zadovoljile obveze Unije prema Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom -a („FCTC”).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„duhan” znači listovi i drugi prirodni, prerađeni ili neprerađeni dijelovi biljke duhana što uključuje ekspandirani i rekonstituirani duhan;

2.

„duhan za lulu” znači duhan koji se može konzumirati putem postupka izgaranja i koji je namijenjen isključivo za korištenje u luli;

3.

„duhan za samostalno motanje” znači duhan koji se može upotrebljavati za izradu cigareta koju obavljaju sami potrošači ili maloprodajna mjesta;

4.

„duhanski proizvodi” znači proizvodi koji se mogu konzumirati, a koji se sastoje, čak i samo djelomično, od duhana koji jest ili nije genetički modificiran;

5.

„bezdimni duhanski proizvod” znači duhanski proizvod potrošnja kojeg ne uključuje postupak izgaranja, uključujući duhan za žvakanje, duhan za šmrkanje i duhan za oralnu potrošnju;

6.

„duhan za žvakanje” znači bezdimni duhanski proizvod posebno namijenjen za žvakanje;

7.

„duhan za šmrkanje” znači bezdimni duhanski proizvod koji se može konzumirati putem nosa;

8.

„duhan za oralnu potrošnju” znači svi duhanski proizvodi za oralnu potrošnju, osim onih namijenjenih za šmrkanje ili žvakanje, izrađeni u cijelosti ili djelomično od duhana, u obliku praha ili čestica ili u bilo kakvoj kombinaciji tih oblika, posebice one u vrećicama ili poroznim vrećicama;

9.

„duhanski proizvodi za pušenje” znači duhanski proizvodi, osim bezdimnog duhanskog proizvoda;

10.

„cigareta” znači smotuljak duhana koji može konzumirati putem postupka izgaranja i koji je dodatno definiran u članku 3. stavku 1. Direktive Vijeća 2011/64/EU (14);

11.

„cigara” znači smotuljak duhana koji se može konzumirati putem postupka izgaranja i koji je dodatno definiran u članku 4., stavku 1., Direktive 2011/64/EU;

12.

„cigarilos” znači manju vrstu cigare i dodatno je definiran u članku 8., stavku 1. Direktive Vijeća 2007/74/EZ (15);

13.

„duhan za vodenu lulu” znači duhanski proizvod koji se može konzumirati putem vodene lule. Za potrebe ove Direktive duhan za vodenu lulu smatra se duhanskim proizvodom za pušenje. Ako se proizvod može upotrebljavati i putem vodenih lula i kao duhan za samostalno motanje, smatra se duhanom za samostalno motanje.

14.

„novi duhanski proizvod” znači duhanski proizvod koji:

(a)

ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija: cigarete, duhan za samostalno motanje, duhan za lule, duhan za vodene lule, cigare, cigarilosi, duhan za žvakanje, duhan za šmrkanje ili duhan za oralnu potrošnju; i

(b)

stavljen je na tržište nakon 19. svibnja 2014.;

15.

„biljni proizvod za pušenje” znači proizvod na bazi biljaka, travi ili voća koji ne sadrži duhan, a može se konzumirati putem postupka izgaranja;

16.

„elektronička cigareta” znači proizvod koji se može koristiti za konzumaciju pare koja sadrži nikotin putem usnika ili bilo koji sastavni dio tog proizvoda, uključujući uložak, tank i uređaj bez uloška ili tanka. Elektroničke cigarete mogu biti potrošne ili ponovo punjive putem spremnika za ponovno punjenje i tanka ili ponovno punjive pomoću uložaka za jednokratnu uporabu;

17.

„spremnik za ponovno punjenje” znači posuda koja sadrži tekućinu s nikotinom, a koja se može koristiti za ponovno punjenje elektroničke cigarete;

18.

„sastojak” znači duhan, aditiv, kao i svaka tvar ili element prisutan u finaliziranom duhanskom ili srodnom proizvodu uključujući papir, filtar, tintu, kapsule i ljepila;

19.

„nikotin” znači nikotinski alkaloidi;

20.

„katran” znači suhi, bezvodni, beznikotinski kondenzat dima;

21.

„emisije” znači tvari koje se otpuštaju prilikom namjenske uporabe duhanskog ili srodnog proizvoda, kao što su tvari iz dima ili tvari koje se otpuštaju u procesu uporabe bezdimnih duhanskih proizvoda;

22.

„maksimalna razina” ili „maksimalna razina emisije” znači najveći sadržaj ili emisiju, uključujući nulu, tvari u duhanskom proizvodu, mjerenu u miligramima;

23.

„aditiv” znači tvar, osim duhana, koja je dodana duhanskom proizvodu, jediničnu pakiranju ili bilo kakvom vanjskom pakiranju;

24.

„aromatična tvar” znači aditiv koji dodaje miris i/ili okus;

25.

„svojstvena aroma” znači jasno zamjetljiv miris ili okus, osim duhanskog, koji je rezultat aditiva ili kombinacije aditiva, uključujući, ali ne i ograničavajući se na, aromu voća, začina, bilja, alkohola, slatkiša, mentola ili vanilije, koja je zamjetljiva prije ili tijekom konzumacije duhanskog proizvoda;

26.

„stvaranje ovisnosti” znači farmakološki potencijal tvari da uzrokuje ovisnost, stanje koje utječe na sposobnost pojedinca da kontrolira svoje ponašanje, davanjem osjećaja nagrade ili olakšanja od apstinencijskih simptoma ili oboje;

27.

„toksičnost” znači stupanj do kojeg tvar može uzrokovati štetne učinke u ljudskom organizmu, uključujući učinke koji nastupaju tijekom vremena, obično putem višekratne ili kontinuirane konzumacije ili izloženosti;

28.

„značajna promjena okolnosti” znači povećanje opsega prodaje prema kategoriji proizvoda za najmanje 10 % u najmanje pet država članica, na temelju podataka o prodaji poslanih u skladu s člankom 5. stavkom 6., ili povećanje razine raširenosti pušenja u skupini potrošača mlađih od 25 godina za najmanje pet postotnih bodova u najmanje pet država članica po predmetnoj kategoriji proizvoda na temelju Posebnog Eurobarometerova izvješća 385 iz svibnja 2012. ili jednakovrijedne studije o raširenosti pušenja; u svakom slučaju, smatra se da se značajna promjena okolnosti nije dogodila ako je obujam prodaje kategorije proizvoda na maloprodajnoj razini ne premašuje 2,5 % ukupne prodaje duhanskih proizvoda na razini Unije;

29.

„vanjsko pakiranje” znači bilo koje pakiranje u kojem su duhanski ili srodni proizvodi stavljeni na tržište i koje obuhvaća jednu ili više zapakiranih jedinica; prozirne omote ne smatra se vanjskim pakiranjem;

30.

„jedinično pakiranje” znači najmanje samostalno pakiranje duhanskog ili srodnog proizvoda koje se stavlja na tržište;

31.

„vrećica” znači jedinično pakiranje duhana za samostalno motanje bilo u obliku pravokutnog džepa s preklopom koji pokriva otvor ili u obliku samostojeće vrećice;

32.

„zdravstveno upozorenje” znači upozorenje koje se tiče štetnih učinaka proizvoda za zdravlje ljudi ili drugih nepoželjnih posljedica njegove konzumacije, uključujući tekstualna upozorenja, kombinirana zdravstvena upozorenja, opća upozorenja i informativne poruke, kako je predviđeno u ovoj Direktivi;

33.

„kombinirano zdravstveno upozorenje” znači zdravstveno upozorenje koje se sastoji od kombinacije teksta upozorenja i fotografija ili ilustracija koji mu pripadaju, kako je predviđeno u ovoj Direktivi;

34.

„prekogranična prodaja na daljinu” znači prodaju potrošačima na daljinu kada se potrošač, u trenutku naručivanja proizvoda od maloprodajnog mjesta, nalazi u državi članici koja nije država članica ili treća zemlja u kojoj to maloprodajno mjesto ima poslovni nastan; za maloprodajno mjesto drži se da ima poslovni nastan u državi članici:

(a)

u slučaju fizičke osobe: ako ima svoju poslovnu jedinicu u toj državi članici;

(b)

u drugim slučajevima: ako maloprodajno mjesto ima svoje statutarno sjedište, središnju upravu ili poslovnu jedinicu, uključujući podružnicu, agenciju ili bilo kakvu drugu uspostavu, u toj državi članici;

35.

„potrošač” znači fizičku osobu koja djeluje za potrebe izvan njegove trgovačke, poslovne, obrtne ili stručne djelatnosti;

36.

„sustav za provjeru starosti” znači računalni sustav koji elektronički, u skladu s nacionalnim zahtjevima, nedvosmisleno potvrđuje dob potrošača;

37.

„proizvođač” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod ili ima dizajniran ili proizveden proizvod i trguje njime pod svojim imenom ili zaštitnim znakom;

38.

„uvoz duhana ili srodnih proizvoda” znači ulazak takvih proizvoda na teritorij Unije, osim ako za te proizvode po njihovu ulasku u Uniju ne vrijedi carinski postupak ili dogovor o izuzeću, kao i njihovo oslobađanje od carinskog postupka ili dogovora o izuzeću;

39.

„uvoznik duhana ili srodnih proizvoda” znači vlasnika ili osobu koja ima pravo raspolaganja duhanom ili srodnim proizvodima koji su uvezeni na teritorij Unije;

40.

„stavljanje na tržište” znači učiniti proizvode, bez obzira na mjesto proizvodnje, dostupnim potrošačima u Uniji besplatno ili uz plaćanje, uključujući prodajom na daljinu; u slučaju prekograničnih prodaja na daljinu proizvod se smatra stavljenim na tržište u državi članici u kojoj se nalazi potrošač;

41.

„maloprodajno mjesto” znači mjesto gdje se duhanski proizvodi stavljaju na tržište, uključujući i mjesto gdje ih na tržište stavlja fizička osoba.

GLAVA II.

DUHANSKI PROIZVODI

POGLAVLJE I.

Sastojci i emisije

Članak 3.

Maksimalne razine emisija katrana, nikotina, ugljikova monoksida i drugih tvari

1.   Razine emisija iz cigareta stavljenih na tržište ili proizvedenima u državama članicama („maksimalne razine emisija”) ne smije biti veći od:

(a)

10 mg katrana po cigareti;

(b)

1 mg nikotina po cigareti;

(c)

10 mg ugljikova monoksida po cigareti.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27. radi smanjivanja maksimalnih razina emisija iz stavka 1., gdje je to potrebno na temelju međunarodno dogovorenih standarda.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju o svim maksimalnim razinama emisije koje odrede za emisije iz cigareta osim emisija iz stavka 1. i za emisije iz duhanskih proizvoda koji nisu cigarete.

4.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 27. da bi integrirala u propise Unije norme koje su dogovorili stranke FCTC-a ili Svjetska zdravstvena organizacija, a koji se odnose na najviše razine emisija za emisije iz cigareta osim emisija iz stavka 1. i za emisije iz duhanskih proizvoda koji nisu cigarete.

Članak 4.

Mjerne metode

1.   Emisije katrana, nikotina ili ugljikova monoksida iz cigareta mjere se na temelju ISO norme 4387 za katran, ISO norme 10315 za nikotin i ISO norme 8454 za ugljikov monoksid.

Točnost mjerenja za katran, nikotin i ugljikov monoksid određuje se u skladu s ISO normom 8243.

2.   Mjerenja iz stavka 1. provjeravaju laboratoriji koje su odobrila i koje prate nadležna tijela država članica.

Ti laboratoriji ne smiju biti u vlasništvu duhanske industrije niti ona njima smije izravno ili neizravno upravljati.

Države članice Komisiji priopćuju popis odobrenih laboratorija koji navodi korištene kriterije za odobravanje i metode primijenjene za praćenje te ažuriraju taj popis prilikom svake promjene. Komisija omogućuje javni pristup tom popisu odobrenih laboratorija.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27. radi prilagodbe mjernih metoda za emisije katrana, nikotina i ugljikova monoksida, gdje je to potrebno, na temelju napretka u znanosti ili međunarodno dogovorenih standarda.

4.   Države članice obavješćuju Komisiju o svim mjernim metodama koje koriste za emisije iz cigareta osim emisija iz stavka 3. i za emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete.

5.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 27. da bi u propise Unije integrirala norme koje su dogovorili stranke FCTC-a ili Svjetska zdravstvena organizacija za metode mjerenja.

6.   Države članice mogu proizvođačima i uvoznicima duhanskih proizvoda naplatiti razmjerne naknade za provjeru mjerenja iz stavka 1. ovog članka.

Članak 5.

Izvješćivanje o sastojcima i emisijama

1.   Države članice od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda zahtijevaju da njihovim nadležnim nacionalnim tijelima predaju sljedeće podatke prema robnoj marki i vrsti:

(a)

popis svih sastojaka i njihovih količina korištenih u proizvodnji duhanskih proizvoda, u padajućem redoslijedu prema masi svakog sastojka sadržanog u duhanskim proizvodima;

(b)

razine emisije i udjele iz članka 3. stavaka 1. i 4.;

(c)

gdje je dostupno, podatke o drugim emisijama i njihovim razinama.

Za proizvode koji su već stavljeni na tržište, ovi se podaci dostavljaju do 20. studenoga 2016.

Proizvođači ili uvoznici također obavješćuju nadležna tijela dotičnih država članica ako je sastav proizvoda izmijenjena način koji utječe na podatke pružene prema ovom članku.

Za novi ili izmijenjen duhanski proizvod, podaci koji se zahtijevaju prema ovom članku predaju se prije stavljanja tih proizvoda na tržište.

2.   Popis sastojaka iz stavka 1. točke (a) popraćen je izjavom u kojoj se navode razlozi zbog kojih su ti sastojci uključeni u dotične duhanske proizvode. Taj popis također navodi status sastojaka, uključujući i podatak jesu li registrirani prema Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (16) kao i njihovu klasifikaciju prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

3.   Popis iz stavka 1. točke (a) također je popraćen relevantnim toksikološkim podacima koji se tiču sastojaka u zapaljenom ili nezapaljenom obliku, kako je primjereno, i posebno navodi njihove učinke na zdravlje potrošača i uzima u obzir, inter alia, bilo kakve učinke koji stvaraju ovisnost.

Nadalje, za cigarete i duhan za samostalno motanje proizvođač ili uvoznik predaje tehnički dokument koji određuje opći opis korištenih aditiva i njihovih obilježja.

Osim za katran, nikotin i ugljikov monoksid i za emisije iz članka 4. stavka 4. proizvođači i uvoznici navode i korištene metode mjerenja emisija. Države članice mogu također od proizvođača ili uvoznika tražiti provedbu studija kako su to propisala nadležna tijela radi procjene učinaka sastojaka na zdravlje, uzimajući u obzir, između ostaloga, njihovo stvaranje ovisnosti i toksičnost.

4.   Države članice osiguravaju javnu dostupnost podataka predanih u skladu sa stavkom 1. ovog članka i člankom 6. na internetskoj stranici. Države članice prilikom stavljanja tih podataka na raspolaganje javnosti propisno vode računa o potrebi zaštite trgovačke tajne. Države članice traže od proizvođača i uvoznika da navedu, pri podnošenju podataka na temelju stavka 1. ovog članka i članka 6., za koje podatke smatraju da predstavljaju trgovačku tajnu.

5.   Komisija provedbenim aktima utvrđuje i, ako je potrebno, ažurira format za predaju i činjenje podataka iz stavaka 1. i 6. ovog članka i članka 6. javno dostupnima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

6.   Države članice od proizvođača i uvoznika traže da podnesu dostupne unutarnje i vanjske studije o istraživanju tržišta i sklonostima različitih skupina potrošača, uključujući mlade osobe i pušače, u vezi sa sastojcima i emisijama, te radnih sažetaka svakog istraživanja tržišta kojeg provode prilikom stavljanja novog proizvoda na tržište. Države članice od proizvođača i uvoznika također zahtijevaju izvješćivanje o opsegu njihove prodaje po robnoj marki i vrsti, navedeno po komadu cigarete ili kilogramu, i po državi članici za svaku godinu počevši od 1. siječnja 2015. Države članice osiguravaju sve druge o obujmu prodaje koji su im dostupni.

7.   Svi podaci i informacije iz ovog članka i članka 6. koji se moraju proslijediti državama članicama ili ih one moraju proslijediti, prosljeđuju se u elektroničkom obliku. Države članice pohranjuju podatke u elektroničkom obliku i brinu se za to da Komisija i druge države članice imaju pristup tim podacima u svrhu primjene ove Direktive. Države članice i Komisija osiguravaju da se trgovačke tajne i drugi povjerljivi podaci tretiraju povjerljivo.

8.   Države članice mogu proizvođačima i uvoznicima duhanskih proizvoda naplatiti razmjerne naknade za primitak, pohranu, rukovanje, analizu i objavu podataka koji su im predani na temelju ovog članka.

Članak 6.

Prioritetni popis aditiva i pooštrene obveze izvješćivanja

1.   Pored obveza izvješćivanja utvrđenih u članku 5., na određene aditive sadržane u cigaretama i u duhanu za samostalno motanje koji su uključeni na prioritetni popis primjenjuju se pooštrene obveze izvješćivanja. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje i potom ažurira takav prioritetni popis aditiva. Navedeni popis sadrži aditive:

(a)

za koje postoje početne naznake, istraživanje ili uredba u drugim jurisdikcijama, a na temelju kojih se može zaključiti da imaju jedno od svojstava utvrđenih u ovom članku stavku 2. točkama od (a) do (d); i

(b)

koji pripadaju najčešće korištenim aditivima prema masi ili broju sukladno izvješćivanju o sastojcima na temelju članka 5. stavaka 1. i 3.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2. Prvi popis aditiva donosi se do 20. svibnja 2016. i mora sadržati barem 15 aditiva.

2.   Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika cigareta i duhana za samostalno motanje koji sadrže aditiv koji je uključen na prioritetni popis iz stavka 1. da provedu opsežne studije u kojima se svaki aditiv ispituje s obzirom na sljedeće:

(a)

doprinosi li toksičnosti ili svojstvu stvaranja ovisnosti dotičnog proizvoda te ima li to učinak na povećanje toksičnosti ili svojstva stvaranja ovisnosti u bilo kojem dotičnom proizvodu u znatnoj ili mjerljivoj količini;

(b)

rezultira li svojstvenom aromom;

(c)

olakšava li udisanje ili unos nikotina; i

(d)

vodi li stvaranju tvari koje imaju CMR svojstva, njihove količine, i ima li navedeno takav učinak da povećava CMR svojstva u bilo kojem dotičnom proizvodu u znatnoj ili mjerljivoj količini.

3.   Te studije uzimaju u obzir namjeravanu upotrebu dotičnih proizvoda i ispituju osobito emisije koje nastaju procesom sagorijevanja u koji je uključen dotični aditiv. Studijama se također ispituje interakcija tog aditiva s drugim sastojcima sadržanima u dotičnim proizvodima. Proizvođači ili uvoznici koji koriste isti aditiv u svojim duhanskim proizvodima mogu provesti zajedničku studiju ako koriste navedeni aditiv u usporedivom sastavu proizvoda.

4.   Proizvođači ili uvoznici sastavljaju izvješće o ishodima tih studija. Ta izvješća uključuju radne sažetke, kao i opsežan pregled u kojem se prikuplja dostupna znanstvena literatura o tom aditivu i u kojem se sažima interne podatke o učincima tog aditiva.

Proizvođači i uvoznici podnose navedena izvješća Komisiji te primjerak izvješća nadležnim tijelima onih država članica na čije je tržište stavljen duhanski proizvod koji sadrži taj aditiv u roku od najkasnije 18 mjeseci nakon što je dotični aditiv uvršten na prioritetni popis na temelju stavka 1. Komisija i dotične države članice također mogu zatražiti dodatne informacije o dotičnom aditivu od proizvođača ili uvoznika. Ove dodatne informacije čine dio izvješća.

Komisija i dotične države članice mogu zatražiti da ta izvješća pregleda neovisno znanstveno tijelo, posebno u pogledu njihove opsežnosti, metodologije i zaključaka. Zaprimljeni podaci pomažu Komisiji i državama članicama u donošenju odluka u skladu s člankom 7. Države članice i Komisija proizvođačima i uvoznicima duhanskih proizvoda mogu naplatiti razmjerne naknade za te preglede.

5.   Mala i srednja poduzeća kako su definirana Preporukom Komisije 2003/361/EZ (18) izuzimaju se od obveza koje proizlaze iz ovog članka ako je izvješće o tom aditivu pripremio drugi proizvođač ili uvoznik.

Članak 7.

Propisi o sastojcima

1.   Države članice zabranjuju stavljanje na tržište duhanskih proizvoda sa svojstvenom aromom.

Države članice ne zabranjuju uporabu aditiva koji su ključni za proizvodnju duhanskih proizvoda, primjerice šećera radi nadomjeska šećera koji se gubi tijekom postupka sušenja, pod uvjetom da ti aditivi ne rezultiraju proizvodom svojstvene arome i ne povećaju na znatan ili mjerljiv način stvaranje ovisnosti, toksičnost ili kancerogena, mutagena ili reproduktivno toksična svojstva proizvoda.

Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetim u skladu s ovim stavkom.

2.   Komisija je dužna, na zahtjev države članice, ili može, na vlastitu inicijativu, provedbenim aktima utvrditi pripada li duhanski proizvod u područje primjene stavka 1. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju jedinstvena pravila za postupke utvrđivanja pripada li duhanski proizvod u područje primjene stavka 1. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

4.   Neovisno savjetodavno tijelo uspostavlja se na razini Unije. Države članice i Komisija mogu se savjetovati s tim tijelom prije donošenja mjera u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka. Komisija donosi provedbene akte za uspostavu i rad tog tijela.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

5.   Gdje je razina sadržaja ili koncentracije određenih aditiva ili njihove kombinacije rezultirala zabranama u skladu sa stavkom 1. ovog članka u najmanje tri države članice, Komisija je u skladu s člankom 27. ovlaštena donijeti delegirane akte kako bi odredila maksimalne dopuštene razine sadržaja tih aditiva ili kombinacije aditiva koji rezultiraju svojstvenom aromom.

6.   Države članice zabranjuju stavljanje na tržište duhanskih proizvoda koji sadrže sljedeće aditive:

(a)

vitamine i druge aditive koji stvaraju dojam da duhanski proizvod koristi zdravlju ili je manje opasan za zdravlje;

(b)

kofein i taurin i druge aditive i stimulanse koji se povezuju s energijom i vitalnošću;

(c)

aditive koji imaju bojiva svojstva za emisije;

(d)

kod duhanskih proizvoda za pušenje, aditive koji olakšavaju udisanje ili unos nikotina; i

(e)

aditive koji imaju CMR svojstva u nezapaljenom stanju.

7.   Države članice zabranjuju stavljanje na tržište duhanskih proizvoda koji sadrže arome u bilo kojem od svojih sastavnih dijelova kao što su filtri, papiri, pakiranja, kapsule ili bilo kakva tehnička obilježja koja omogućuju izmjenu mirisa ili okusa dotičnog duhanskog proizvoda ili jačine njihova dima. Filtri, papiri i kapsule i ne smiju sadržavati duhan ni nikotin.

8.   Države članice osiguravaju da se propisi i uvjeti utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 1907/2006 na prikladan način primjenjuju na duhanske proizvode.

9.   Države članice, na temelju znanstvenih dokaza, zabranjuju stavljanje na tržište duhanskih proizvoda koji sadrže aditive u količinama koje u fazi konzumacije povećavaju toksični učinak ili stvaranje ovisnosti o duhanskom proizvodu ili CMR svojstva duhanskog proizvoda u znatnoj ili mjerljivoj količini.

Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama koje su poduzele u skladu s ovim stavkom.

10.   Komisija je dužna, na zahtjev države članice, ili može, na vlastitu inicijativu, provedbenim aktima utvrditi pripada li duhanski proizvod u područje primjene stavka 9. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2. i temelje se na najnovijim znanstvenim dokazima.

11.   Ako se pokazalo da određeni aditiv ili neka njegova količina pojačavaju toksični učinak ili stvaranje ovisnosti o duhanskom proizvodu te ako je to rezultiralo zabranama u na temelju stavka 9. ovog članka u najmanje tri države članice, Komisija je u skladu s člankom 27. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kako bi odredila maksimalne razine sadržaja za te aditive. U tom slučaju maksimalna razina sadržaja određuje se na najnižu maksimalnu razinu koja je dovela do jedne od nacionalnih zabrana iz ovog stavka.

12.   Duhanski proizvodi osim cigareta i duhana za samostalno motanje izuzimaju se iz zabrana utvrđenih u stavcima 1. i 7. Komisija u skladu s člankom 27. donosi delegirane akte radi povlačenja tog izuzeća za pojedinu kategoriju proizvoda ako je izvješćem Komisije utvrđeno da je došlo do značajne promjene okolnosti.

13.   Države članice i Komisija mogu naplaćivati razmjerne naknade proizvođačima i uvoznicima duhanskih proizvoda za utvrđivanje ima li proizvod svojstvenu aromu, jesu li korišteni zabranjeni aditivi i arome i sadrži li duhanski proizvod aditive u količinama koje u znatnoj i mjerljivoj količini povećavaju toksični učinak i stvaranje ovisnosti o duhanskom proizvodu ili CMR svojstava dotičnog duhanskog proizvoda.

14.   U slučaju duhanskih proizvoda sa svojstvenom aromom čiji opseg prodaje na području cijele Unije predstavlja 3 % ili više u pojedinoj proizvodnoj kategoriji, odredbe ovog članka primjenjuju se od 20. svibnja 2020.

15.   Ovaj se članak ne primjenjuje na duhan za oralnu uporabu.

POGLAVLJE II.

Označivanje i pakiranje

Članak 8.

Opće odredbe

1.   Svako jedinično pakiranje duhanskog proizvoda i sva vanjska pakiranja moraju sadržavati zdravstvena upozorenja predviđena u ovom Poglavlju na službenom jeziku ili jezicima države članice u kojoj se proizvod stavlja na tržište.

2.   Zdravstvena upozorenja moraju pokrivati cijelu površinu jediničnog ili vanjskog pakiranja koja je za njih namijenjena i ne smiju se ni na koji način komentirati, parafrazirati niti se na njih smije ni na koji način referirati.

3.   Države članice dužne su osigurati da zdravstvena upozorenja na jediničnim i svim vanjskim pakiranjima budu otisnuta tako da ih nije moguće ukloniti, da budu neizbrisiva i u cijelosti vidljiva te da ne budu djelomično ni u potpunosti skrivena ili prekinuta poreznim biljezima, oznakama cijene, sigurnosnim obilježjima, ovicima, košuljicama, kutijama ili drugim elementima, kada se duhanski proizvodi stave na tržište. Na jediničnim pakiranjima duhanskih proizvoda, osim cigareta i duhana za samostalno motanje u vrećicama, zdravstvena upozorenja mogu se pričvrstiti naljepnicama, pod uvjetom da su takve naljepnice neuklonjive. Zdravstvena upozorenja moraju ostati netaknuta otvaranjem jediničnog pakiranja, osim na pakiranjima s preklopnim poklopcem, gdje se zdravstvena se upozorenja mogu rascijepiti otvaranjem, ali samo na način koji osigurava grafičku cjelovitost i vidljivost teksta, fotografija i podataka o prestanku pušenja.

4.   Zdravstvena upozorenja ni na koji način ne smiju zakloniti ni prekinuti porezne biljege, oznake cijene, oznake za praćenje ili sigurnosna obilježja na jediničnim pakiranjima.

5.   Dimenzije zdravstvenih upozorenja predviđenih u člancima 9., 10., 11. i 12. izračunavaju se s obzirom na dotičnu površinu kada je pakiranje zatvoreno.

6.   Zdravstvena upozorenja uokvirena su crnim rubom širine 1 mm unutar površine koja je rezervirana za ta upozorenja, osim za zdravstvena upozorenja na temelju članka 11.

7.   Prilikom prilagodbe zdravstvenog upozorenja na temelju članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 3. i članka 12. stavka 3. Komisija osigurava da ono bude činjenično ili da države članice mogu birati između dva upozorenja, od kojih je jedno činjenično.

8.   Slike jediničnih pakiranja i svih vanjskih pakiranja koja su usmjerena na potrošače u Uniji moraju biti usklađene s odredbama ovog poglavlja.

Članak 9.

Opća upozorenja i informativne poruke na duhanskim proizvodima za pušenje

1.   Svako jedinično pakiranje i sva vanjska pakiranja duhanskih proizvoda za pušenje mora sadržavati jedno od sljedećih općih upozorenja:

„Pušenje ubija – odmah prestanite”

ili

„Pušenje ubija”

Države članice utvrđuju koje će od ovih općih upozorenja navedenih u prvom podstavku upotrebljavati.

2.   Svako jedinično pakiranje i sva vanjska pakiranja duhanskih proizvoda za pušenje moraju sadržavati sljedeću informativnu poruku:

„Duhanski dim sadrži više od 70 tvari koje uzrokuju rak”

3.   Na pakiranjima cigareta i duhana za samostalno motanje u pakiranjima u obliku kvadra opće upozorenje nalazi se na donjem dijelu jedne od bočnih površina jediničnih pakiranja, a i informativna se poruka nalazi na donjem dijelu druge bočne površine. Ta upozorenja moraju biti široka najmanje 20 mm.

Na pakiranjima u obliku kutije sa zglobnim poklopcem koji rezultira trganjem bočnih površina na dva dijela prilikom otvaranja kutije opće upozorenje i informativna poruka u cijelosti se nalaze na većim dijelovima od tih razdijeljenih površina. Opće upozorenje također se pojavljuje na unutrašnjosti gornje površine koja je vidljiva nakon otvaranja pakiranja.

Visina bočnih površina ovakvih pakiranja ne smije biti manja od 16 mm.

Na duhanu za samostalno motanje koji se stavlja na tržište u vrećicama opće upozorenje i informativna poruka nalaze se na površinama koje osiguravaju punu vidljivost tih zdravstvenih upozorenja. Na duhanu za samostalno motanje u cilindričnim pakiranjima opće upozorenje nalazi se na vanjskoj površini poklopca, a informativna poruka na unutrašnjoj površini poklopca.

I opće upozorenje i informativna poruka moraju zauzimati 50 % površina na kojima su otisnuti.

4.   Opće upozorenje i informativna poruka iz stavaka 1. i 2. moraju biti:

(a)

otisnuti crnim, podebljanim slovima fonta Helvetica na bijeloj pozadini. Da bi ispunile jezične zahtjeve, države članice mogu odrediti veličinu slova pod uvjetom da je veličina slova određena u nacionalnom pravu takva da osigurava da relevantan tekst zauzima najveći mogući udio površine rezervirane za ta zdravstvena upozorenja; i

(b)

u centru površine rezervirane za njih te na pakiranjima u obliku kvadra i svim vanjskim pakiranjima moraju biti paralelni s bočnim rubom jediničnog ili vanjskog pakiranja;

5.   Komisija je u skladu s člankom 27. ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi prilagodbe teksta informativne poruke iz stavka 2. u skladu s napretkom u znanosti i razvoju tržišta.

6.   Komisija provedbenim aktima određuje točan položaj općih upozorenja i informativnih poruka na duhanu za samostalno motanje koji se stavlja na tržište u vrećicama uzimajući u obzir različite oblike vrećica.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

Članak 10.

Kombinirana zdravstvena upozorenja na duhanskim proizvodima za pušenje

1.   Svako jedinično pakiranje i sva vanjska pakiranja duhanskih proizvoda za pušenje moraju sadržavati kombinirana zdravstvena upozorenja. Kombinirana zdravstvena upozorenja moraju:

(a)

sadržavati tekstualna upozorenja navedena u Prilogu I. i odgovarajuću fotografiju u boji specificiranu u galeriji slika u Prilogu II.;

(b)

uključivati podatke o prestanku pušenja kao što su telefonski brojevi, adrese elektroničke pošte i/ili internetske stranice namijenjene informiranju potrošačâ o dostupnim programima pomoći osobama koji žele prestati pušiti;

(c)

pokrivati 65 % i vanjske prednje i stražnje površine jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja. Cilindrična pakiranja moraju prikazivati kombinirana zdravstvena upozorenja, međusobno jednako udaljena, i svako mora pokrivati 65 % svoje polovice zakrivljene površine;

(d)

prikazivati isto tekstualno upozorenje i fotografiju u boji na obje strane jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja;

(e)

nalaziti se na gornjem rubu jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja te biti okrenuta u istom smjeru kao i svi drugi podaci koji se pojavljuju na toj površini pakiranja. Prijelazna izuzeća od te obveze o smještaju kombiniranih zdravstvenih upozorenja mogu se primjenjivati u državama članicama gdje porezni biljezi ili nacionalne identifikacijske oznake korišteni u fiskalne svrhe ostaju obvezni, kako slijedi:

i.

u tim slučajevima, ako se porezni biljeg ili nacionalna identifikacijska oznaka koji se upotrebljavaju u fiskalne svrhe i pričvršćeni su na gornjem rubu jediničnog pakiranja izrađenog od kartonskog materijala, kombinirana zdravstvena upozorenja koja se trebaju nalaziti na stražnjoj površini mogu biti smještena odmah ispod poreznog biljega ili nacionalne identifikacijske oznake;

ii.

ako je jedinično pakiranja izrađeno od mekanog materijala, države članice mogu dopustiti da pravokutna površina visine do 13 mm između gornjeg ruba pakiranja i gornjeg kraja kombiniranih zdravstvenih upozorenja bude rezervirana za porezni biljeg ili nacionalnu identifikacijsku oznaku koji se upotrebljavaju u fiskalne svrhe.

Izuzeća iz točaka i. i ii. primjenjuju se u razdoblju od tri godine od 20. svibnja 2016. Imena marki ili logotipi ne smiju se pozicionirati iznad zdravstvenog upozorenja;

(f)

biti reproducirana u skladu s oblikom, rasporedom, dizajnom i omjerima koje je specificirala Komisija na temelju stavka 3.;

(g)

u slučaju jediničnih pakiranja cigareta, poštovati sljedeće dimenzije:

i.

visina: ne manja od 44 mm;

ii.

širina: ne manja od 52 mm.

2.   Kombinirana zdravstvena upozorenja razvrstana su u tri seta kako je određeno u Prilogu II. i svaki set koristi se određenoj godini te se rotira na godišnjoj osnovi. Države članice osiguravaju da svako kombinirano zdravstveno upozorenje koje je dostupno za korištenje u određenoj godini bude prikazano, koliko je to moguće, jednaki broj puta na svakoj robnoj marki duhaskih proizvoda.

3.   Komisija je temeljem članka 27. ovlaštena donositi delegirane akte radi:

(a)

prilagodbe tekstualnih upozorenja iz Priloga I., uzimajući u obzir napredak u znanosti i razvoj tržišta;

(b)

uspostave i prilagodbe galerije slika iz točke (a) stavka 1 ovog članka, uzimajući u obzir napredak u znanosti i razvoj tržišta.

4.   Komisija putem provedbenih akata određuje tehničke specifikacije za položaj, dizajn i oblik kombiniranih zdravstvenih upozorenja, uzimajući u obzir različite oblike pakiranja.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

Članak 11.

Označivanje duhanskih proizvoda za pušenje, osim cigareta, duhana za samostalno motanje i duhana za vodenu lulu

1.   Države članice mogu izuzeti duhanske proizvode za pušenje, osim cigareta, duhana za samostalno motanje i duhana za vodenu lulu iz obveze navođenja informativne poruke iz članka 9. stavka 2. i kombiniranih zdravstvenih upozorenja utvrđenih u članku 10. U tom slučaju i uz dodatak općeg upozorenja iz članka 9. stavka 1. svako jedinično pakiranje i sva vanjska pakiranja tih proizvoda moraju navoditi jedno od tekstualnih upozorenja iz Priloga I. Opće upozorenje iz članka 9. stavka 1. mora navoditi upućivanje na usluge prestanka pušenja iz članka 10. stavka 1. točke (b).

Opće upozorenje nalazi se na najvidljivijoj površini jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja.

Države članice osiguravaju da svako tekstualno upozorenje bude prikazano, koliko je to moguće, jednaki broj puta na svakoj robnoj marki ovih proizvoda. Tekstualna upozorenja nalaze se na drugoj najvidljivijoj površini jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja.

Za jedinična pakiranja sa zglobnim poklopcem, druga najvidljivija površina je ona koja postaje vidljiva kada se pakiranje otvori.

2.   Opće upozorenje iz stavka 1. mora zauzimati 30 % relevantne površine jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja. Taj omjer povećava se na 32 % u državama članicama s dvama službenim jezicima i na 35 % u državama članicama s više od dva službena jezika.

3.   Tekstualno upozorenje iz stavka 1. mora zauzimati 40 % relevantne površine jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja. Omjer se povećava na 45 % u državama članicama s dvama službenim jezicima i na 50 % u državama članicama s više od dva službena jezika.

4.   Ako se zdravstvena upozorenja iz stavka 1. moraju nalaziti na površini većoj od 150 cm2, upozorenja moraju pokrivati površinu od 45 cm2. Površina se povećava na 48 cm2 u državama članicama s dvama službenim jezicima i na 52,5 cm2 u državama članicama s više od dva službena jezika.

5.   Zdravstvena upozorenja iz stavka 1. moraju zadovoljavati zahtjeve navedene u članku 9. stavku 4. Tekst zdravstvenog upozorenja mora biti paralelan s glavnim tekstom na površini rezerviranoj za ta upozorenja.

Zdravstvena upozorenja moraju se nalaziti okružena crnim rubom širine najmanje 3 mm a najviše 4 mm. Taj rub nalazi se izvan površine rezervirane za zdravstvena upozorenja.

6.   Komisija u skladu s člankom 27. donosi delegirane akte radi povlačenja mogućnosti za odobravanje izuzeća za bilo koju od pojedinih kategorija proizvoda iz stavka 1., ako je u izvješću Komisije utvrđeno da je došlo do značajne promjene okolnosti u pogledu predmetne kategorije proizvoda.

Članak 12.

Označivanje bezdimnih duhanskih proizvoda

1.   Svako jedinično pakiranje i sva vanjska pakiranja bezdimnih duhanskih proizvoda moraju sadržavati sljedeće zdravstveno upozorenje:

„Ovaj duhanski proizvod šteti Vašem zdravlju i stvara ovisnost.”

2.   Zdravstvena upozorenja utvrđena u stavku 1. moraju biti usklađena sa zahtjevima navedenima u članku 9. stavku 4. Tekst upozorenja mora biti paralelan s glavnim tekstom na površini rezerviranoj za ta upozorenja.

Osim toga, ona moraju:

(a)

nalaziti se na dvjema najvećim površinama jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja;

(b)

pokrivati 30 % površina jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama s dva službena jezika i na 35 % u državama članicama s više od dva službena jezika.

3.   Komisija je u skladu s člankom 27. ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi prilagodbe teksta zdravstvenog upozorenja iz stavka 1. u skladu s napretkom u znanosti.

Članak 13.

Predstavljanje proizvoda

1.   Označivanje jediničnih pakiranja ni svih vanjskih pakiranja ni sam duhanski proizvod ne smiju sadržavati nikakav element ni obilježje koje:

(a)

promiče duhanski proizvod ili potiče na njegovu konzumaciju stvaranjem pogrešnog dojma njegovim o svojstvima, učincima na zdravlje, opasnostima ili emisijama; oznake ne smiju sadržati nikakve podatke o sadržaju nikotina, katrana ni ugljičnog monoksida u duhanskom proizvodu;

(b)

sugeriraju da je određeni duhanski proizvod manje štetan od drugih ili da nastoji smanjiti učinak nekih štetnih sastavnica dima ili da djeluje vitalizirajuće, energetski, ozdravljujuće, pomlađujuće ili ima prirodna ili organska svojstva ili da ima druge zdravstvene ili životne koristi;

(c)

upućuju na okus, miris, bilo kakve arome ili druge aditive ili njihovu odsutnost;

(d)

nalikuje na hranu ili kozmetički proizvod;

(e)

sugeriraju da je određeni duhanski proizvod ima poboljšanu biorazgradivost ili druge prednosti za okoliš.

2.   Jedinična pakiranja ni sva vanjska pakiranja ne smiju sugerirati ekonomske prednosti uključivanjem tiskanih kupona, ponuda za popuste, upućivanja na besplatnu distribuciju, ponuda dva za jedan ili drugih slične ponuda.

3.   Elementi i obilježja koji su zabranjeni na temelju stavaka 1. ili 2. mogu uključivati tekstove, simbole, imena, zaštitne znakove, figurativne i druge oznake, ali nisu ograničeni na njih.

Članak 14.

Izgled i sadržaj jediničnih pakiranja

1.   Jedinična pakiranja cigareta moraju biti u obliku kvadra. Jedinična pakiranja duhana za samostalno motanje mora biti u obliku kvadra ili u cilindričnom obliku ili u obliku vrećice. Jedinično pakiranje cigareta mora sadržavati najmanje 20 cigareta. Jedinično pakiranje duhana za samostalno motanje mora sadržavati najmanje 30 g duhana.

2.   Jedinično pakiranje cigareta može se sastojati od kartona ili mekog materijala i ne smije imati otvor koji se može ponovno zatvoriti ili zapečatiti nakon što je jedanput otvoren, osim preklopnog poklopca i kutije sa zglobnim poklopcem. Kod pakiranja s preklopnim poklopcem ili zglobnim poklopcem, poklopac može biti pričvršćen samo za stražnju stranu jediničnog pakiranja.

Članak 15.

Sljedivost

1.   Države članice osiguravaju da sva jedinična pakiranja duhanskih proizvoda sadrže oznaku s jedinstvenom identifikacijom. Da bi se osigurala cjelovitost jedinstvene identifikacijske oznake, ona mora biti tiskana ili pričvršćena tako da je nije moguće ukloniti, mora biti neizbrisiva i ne smiju biti skrivena ili prekinuta ni na koji način, uključujući poreznim biljezima, oznakama cijene ili otvaranjem pakiranja. U slučaju duhanskih proizvoda koji su proizvedeni izvan Unije, obveze iz ovog članka primjenjuju se samo na one proizvode namijenjene tržištu Unije ili stavljene na tržište Unije.

2.   Jedinstvena identifikacijska oznaka omogućava određivanje:

(a)

datuma i mjesta proizvodnje;

(b)

proizvodne ustanove;

(c)

stroja korištenog za proizvodnju duhanskog proizvoda;

(d)

proizvodne smjene ili vrijeme proizvodnje;

(e)

opisa proizvoda;

(f)

predviđenog tržišta za maloprodaju;

(g)

predviđene transportne rute;

(h)

gdje je primjenjivo, uvoznika u Uniju;

(i)

stvarne transportne rute od proizvodnje do prvog maloprodajnog mjesta, uključujući sva korištena skladišta, kao i datuma transporta, odredišta, mjesta polaska i primatelja;

(j)

identiteta svih kupaca od proizvodnje do prvog maloprodajnog mjesta; i

(k)

računa, broja narudžbe i potvrde o plaćanju svih kupaca od proizvodnje do prvog maloprodajnog mjesta.

3.   Podaci iz stavka 2. točaka (a), (b), (c), (d), (e), (f), (g) i, gdje je to primjenjivo, točke (h) tvore dio jedinstvene identifikacijske oznake.

4.   Države članice osiguravaju da podaci spomenuti u stavku 2. točkama (i), (j) i (k) budu elektronički dostupni putem poveznice na jedinstvenu identifikacijsku oznaku.

5.   Države članice osiguravaju da svi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu duhanskih proizvoda, od proizvođača do posljednjeg gospodarskog subjekta prije prvog maloprodajnog mjesta, bilježe unos svih jediničnih pakiranja u njihovu vlasništvu, kao i sva kretanja u međuvremenu i konačni izlazak jediničnih pakiranja iz njihova vlasništva. Ta se obveza može ispuniti označivanjem i bilježenjem skupnih pakiranja, kao što su šteke, kartoni ili palete, pod uvjetom da praćenje i pronalazak jediničnih pakiranja ostane moguće.

6.   Države članice osiguravaju da sve fizičke i pravne osobe uključene u logistički lanac duhanskih proizvoda točno i detaljno vode evidenciju svih relevantnih transakcija.

7.   Države članice osiguravaju da proizvođači duhanskih proizvoda svim gospodarskim subjektima uključenim u prodaju duhanskih proizvoda, od proizvođača do posljednjeg gospodarskog subjekta prije prvog maloprodajnog mjesta, uključujući uvoznike, skladišta i prijevozna poduzeća, osiguraju opremu koja je potrebna za evidentiranje duhanskih proizvoda kupljenih, prodanih, skladištenih, transportiranih ili kojima se drukčije rukuje. Ta oprema mora biti u mogućnosti očitati i elektroničkim putem prenijeti podatke ustanovi za pohranu podataka na temelju stavka 8.

8.   Države članice osiguravaju da proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda sklapaju ugovore s neovisnom trećom stranom, za potrebe smještaja opreme za pohranu svih relevantnih podataka. Oprema za pohranu podataka fizički se nalazi na teritoriju Unije. Prikladnost treće strane, posebno njezinu neovisnost i tehničke kapacitete, kao i ugovor, odobrava Komisija.

Aktivnosti treće strane moraju pratiti vanjski revizor kojeg predlaže i plaća proizvođač duhanskih proizvoda, a odobrava Komisija. Vanjski revizor predaje godišnje izvješće nadležnim tijelima i Komisiji, u kojemu se posebno procjenjuju sve nepravilnosti u pogledu pristupa.

Države članice osiguravaju da Komisija, nadležna tijela države članice i vanjski revizor imaju potpun pristup objektima za pohranu podataka. U propisno opravdanim slučajevima, Komisija ili države članice proizvođačima i uvoznicima mogu odobriti pristup tim podacima, pod uvjetom da poslovno osjetljivi podaci ostanu dostatno zaštićene u skladu s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom.

9.   Nijedan gospodarski subjekt uključen u trgovinu duhanskih proizvoda ne smije mijenjati ili brisati zabilježene podatke.

10.   Države članice osiguravaju da se osobni podaci obrađuju samo u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama iz Direktive 95/46/EZ.

11.   Komisija provedbenim aktima:

(a)

utvrđuje tehničke standarde za uspostavljanje i rad sustava za praćenje i pronalazak kako je predviđeno u ovom članku, uključujući označivanje jedinstvenom identifikacijskom oznakom, bilježenje, prijenos, obradu i pohranu podataka te pristup pohranjenim podacima;

(b)

utvrđuje tehničke standarde za osiguravanje da su sustavi koji se upotrebljavaju za jedinstvene identifikacijske oznake i povezane funkcije potpuno međusobno kompatibilni diljem Unije.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

12.   Komisija je u skladu s člankom 27. ovlaštena za donošenje delegiranih akata za definiranje ključnih elemenata ugovorâ o pohrani podataka iz stavka 8. ovog članka, kao što je trajanje, mogućnost produženja, potrebno stručno znanje ili povjerljivost, uključujući redovito praćenje i evaluaciju tih ugovora.

13.   Stavci od 1. do 10. primjenjuju se na cigarete i duhan za samostalno motanje od 20. svibnja 2019., a na duhanske proizvode, osim cigareta i duhana za samostalno motanje, od 20. svibnja 2024.

Članak 16.

Sigurnosno obilježje

1.   Osim jedinstvene identifikacijske oznake iz članka 15. države članice zahtijevaju da sva jedinična pakiranja duhanskih proizvoda koja se stavljaju na tržište nose sigurnosni element zaštićen od neovlaštenog rukovanja, sastavljen od vidljivih i nevidljivih elemenata. Sigurnosni element mora biti tiskan ili pričvršćen tako da ga nije moguće ukloniti, mora biti neizbrisiv i ne smije biti skriven ili prekinut ni na koji način, uključujući poreznim biljezima, oznakama cijene ili drugim elementima koje nalaže zakonodavstvo.

Države članice koje zahtijevaju porezne biljege ili nacionalne identifikacijske oznake koji se upotrebljavaju fiskalne svrhe, mogu dopustiti sa ih se upotrebljava kao sigurnosni element pod uvjetom da porezni biljezi nacionalne identifikacijske oznake ispunjavaju sve tehničke standarde i funkcije koje se zahtijevaju prema ovom članku.

2.   Komisija provedbenim aktima definira tehničke standarde za sigurnosni element i njihovu moguću rotaciju te ih prilagođuje u skladu s napretkom u znanosti i tehničkim i tržišnim razvojem.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

3.   Stavak 1. primjenjuje se na cigarete i duhan za samostalno motanje od 20. svibnja 2019., a na duhanske proizvode, osim cigareta i duhana za samostalno motanje, od 20. svibnja 2024.

POGLAVLJE III.

Duhan za oralnu uporabu, prekogranična prodaja na daljinu duhanskih proizvoda i novi duhanski proizvodi

Članak 17.

Duhan za oralnu uporabu

Države članice zabranjuju stavljanje duhana za oralnu uporabu na tržište, ne dovodeći u pitanje članak 151. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske.

Članak 18.

Prekogranična prodaja duhanskih proizvoda na daljinu

1.   Države članice mogu zabraniti prekograničnu prodaju duhanskih proizvoda na daljinu potrošačima. Države članice surađuju kako bi spriječile te prodaje. Maloprodajna mjesta koja se upuštaju u prekograničnu prodaju duhanskih proizvoda na daljinu ne smiju tim proizvodima opskrbljivati potrošače u državama članicama gdje je takva prodaja zabranjena. Države članice koje ne zabranjuju takve prodaje, od maloprodajnih mjesta koja se namjeravaju upustiti u prekograničnu prodaju na daljinu potrošačima smještenima u Uniji, moraju zahtijevati da se registriraju pri nadležnim tijelima države članice u kojoj maloprodajno mjesto ima poslovni nastan te države članice gdje se nalaze stvarni ili potencijalni potrošači. Od maloprodajnih mjesta s poslovnim nastanom izvan Unije zahtijeva se registracija pri nadležnim tijelima države članice gdje se nalaze stvarni ili potencijalni potrošači. Maloprodajna mjesta koja se namjeravaju upustiti u prekograničnu prodaju na daljinu, prilikom registracije, nadležnim tijelima moraju predati najmanje sljedeće podatke:

(a)

ime i korporativni naziv te stalnu adresu mjesta poslovanja odakle se duhanski proizvodi isporučuju;

(b)

datum kada su potrošačima počeli nuditi prekograničnu prodaju duhanskih proizvoda na daljinu putem usluga informacijskog društva, kako je definirano u članku 1. točki 2. Direktive 98/34/EZ;

(c)

adresu internetske stranice korištene ili internetskih stranica korištenih u tu svrhu i sve relevantne podatke potrebne za identifikaciju internetske stranice.

2.   Nadležna tijela država članica osiguravaju da potrošači imaju pristup popisu svih maloprodajnih mjesta registriranih kod njih. Prilikom činjenja tog popisa dostupnim, države članice osiguravaju da se poštuju su pravila i zaštitne mjere utvrđene u Direktivi 95/46/EZ. Maloprodajna mjesta smiju početi stavljati staviti duhanske proizvode na tržište putem prekogranične prodaje na daljinu isključivo kada dobiju potvrdu svoje registracije pri relevantnom nadležnom tijelu.

3.   Države članice odredišta duhanskih proizvoda koji se prodaju putem prekogranične prodaje na daljinu mogu zahtijevati da maloprodajno mjesto koje ih isporučuje odabere fizičku osobu koja treba biti odgovorna za provjeru - prije nego što dođu do potrošača - jesu li oni usklađeni s nacionalnim odredbama donesenima na temelju ove Direktive u državi članici odredišta, ako je takva provjera potrebna da bi se osigurala i olakšala provedba.

4.   Maloprodajna mjesta koja sudjeluju u prekograničnoj prodaji na daljinu moraju raspolagati sustavom za provjeru starosti koji u trenutku prodaje potvrđuje da kupac zadovoljava zahtjeve za minimalnim dobi predviđene prema nacionalnom pravu države članice odredišta. Maloprodajno mjesto ili fizička osoba odabrana na temelju stavka 3. dostavlja nadležnim tijelima država članica opis detalja i načina rada sustava za provjeru starosti.

5.   Maloprodajna mjesta obrađuju osobne podatke potrošača isključivo u skladu s Direktivom 95/46/EZ i ti se podaci ne smiju otkriti proizvođaču duhanskih proizvoda ni poduzećima koja čine dio iste skupine poduzeća, kao ni trećim stranama. Osobni se podaci ne smiju upotrebljavati ni prenositi, osim u svrhu konkretne kupnje. Ovo se također primjenjuje kada je maloprodajno mjesto sastavni dio proizvođača duhanskih proizvoda.

Članak 19.

Obavješćivanje o novim duhanskim proizvodima

1.   Države članice od proizvođača i uvoznika novih duhanskih proizvoda zahtijevaju da podnesu obavijest nadležnim tijelima država članica o svim takvim proizvodima koje namjeravaju staviti na dotično nacionalno tržište. Obavijest se predaje u elektroničkom obliku šest mjeseci prije namjeravanog stavljanja na tržište. Ona mora biti popraćena detaljnim opisom dotičnog novog duhanskog proizvoda, kao i uputama za njegovu uporabu i podacima o sastojcima i emisijama u skladu s člankom 5. Proizvođači i uvoznici koji podnose obavijest o novom duhanskom proizvodu, nadležnim tijelima također dostavljaju:

(a)

dostupne znanstvene studije o toksičnosti, stvaranju ovisnosti i privlačnosti novog duhanskog proizvoda, posebno s obzirom na njegove sastojke i emisije;

(b)

dostupne studije, njihove sažetke i istraživanje tržišta o preferencijama različitih potrošačkih skupina, uključujući i mlade osobe i trenutne pušače;

(c)

druge dostupne i relevantne podatke, uključujući analizu rizika/koristi od proizvoda, njegove očekivane učinke na prestanak konzumacije duhana, očekivane učinke na započinjanje konzumacije duhana i predviđena shvaćanja potrošača.

2.   Države članice od proizvođača i uvoznika novih duhanskih proizvoda zahtijevaju da o svim novim ili ažuriranim informacijama o studijama, istraživanju i drugim informacijama iz stavka 1. točaka od (a) do (c) obavijeste svoja nadležna tijela. Države članice mogu od proizvođača i uvoznika novih duhanskih proizvoda zahtijevati da obave dodatna testiranja ili predaju dodatne podatke. Države članice sve podatke dobivene temeljem ovog članka moraju učiniti dostupnima Komisiji.

3.   Države članice mogu uvesti sustav za odobravanje novih duhanskih proizvoda. Države članice mogu naplaćivati proizvođačima i uvoznicima razmjerne naknade za takva odobrenja.

4.   Novi duhanski proizvodi stavljeni na tržite moraju poštovati zahtjeve iz ove Direktive. Koje se odredbe ove Direktive primjenjuju na nove duhanske proizvode ovisi o tome potpadaju li ti proizvodi pod definiciju, bezdimnih duhanskih proizvoda ili definiciju duhanskih proizvoda za pušenje.

GLAVA III.

ELEKTRONIČKE CIGARETE I BILJNI PROIZVODI ZA PUŠENJE

Članak 20.

Elektroničke cigarete

1.   Države članice dužne su osigurati da se elektroničke cigarete i spremnici za ponovno punjenje stavljaju se na tržište samo ako su u skladu s ovom Direktivom i drugim relevantnim zakonodavstvom Unije.

Ova Direktiva ne primjenjuje se na elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje koji su podložni zahtjevu za odobrenjem u okviru Direktive 2001/83/EZ ili drugim zahtjevima utvrđenima u Direktivi 93/42/EEZ.

2.   Proizvođači i uvoznici elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje podnose obavijest nadležnim tijelima država članica o svim takvim proizvodima koje namjeravaju staviti na tržište. Obavijest se predaje u elektroničkom obliku šest mjeseci prije namjeravanog stavljanja na tržište. Za elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje koji su već stavljeni na tržište na dan 20. svibnja 2016. obavijest se podnosi unutar šest mjeseci od tog datuma. Za svaku značajnu preinaku proizvoda podnosi se nova obavijest.

Obavijest, ovisno o tome je li proizvod elektronička cigareta ili spremnik za ponovno punjenje, sadrži sljedeće informacije:

(a)

ime i podatke za kontakt proizvođača, odgovorne pravne ili fizičke osobe unutar Unije i, gdje je to primjenjivo, uvoznika u Uniju;

(b)

popis svih sastojaka sadržanih u proizvodu i emisija koje nastaju korištenjem proizvoda, po robnoj marki i tipu, uključujući i njihove količine;

(c)

toksikološke podatke u vezi sa sastojcima i emisijama tog proizvoda, uključujući kad su zagrijani, koji se osobito odnose na njihove učinke na zdravlje potrošača kad se udišu i uzimajući u obzir, između ostaloga, sve učinke stvaranja ovisnosti;

(d)

informacije o dozi i unosu nikotina prilikom konzumacije u uobičajenim ili razumno predvidivim uvjetima;

(e)

opis sastavnih dijelova proizvoda; uključujući, gdje je to primjenjivo, mehanizma za otvaranje i punjenje elektroničke cigarete ili spremnika za punjenje;

(f)

opis postupaka proizvodnje, uključujući obuhvaća li serijsku proizvodnju, i izjavu da postupak proizvodnje osigurava sukladnost sa zahtjevima iz ovog članka;

(g)

izjavu da proizvođač i uvoznik snose punu odgovornost za količinu i sigurnost proizvoda kod stavljanja na tržište i korištenja u uobičajenim okolnostima ili relativno predvidivim uvjetima.

Ako države članice smatraju da su podnesene informacije nepotpune, ovlaštene su tražiti nadopunu dotičnih podataka.

Države članice mogu proizvođačima i uvoznicima naplatiti razmjerne naknade za primitak, pohranu, rukovanje i objavu podataka koji su im predani.

3.   Države članice dužne su osigurati da:

(a)

tekućina koja sadrži nikotin stavlja se na tržište isključivo u za to namijenjenim spremnicima za ponovno punjenje koji nemaju obujam veći od 10 ml, u potrošnim elektroničkim cigaretama ili u ulošcima za jednokratnu uporabu, i da ulošci ili tankovi ne premašuju obujam od 2 ml;

(b)

tekućina koja sadrži nikotin ne sadrži više od 20 mg/ml nikotina;

(c)

tekućina koja sadrži nikotin ne sadrži aditive navedene u članku 7. stavku 6.;

(d)

za proizvodnju tekućine koja sadrži nikotin koriste se samo sastojci visoke čistoće. Tvari koje nisu navedene među sastojcima iz stavka 2. drugog podstavka točke (b) ovog članka prisutni su u tekućini koja sadrži nikotin samo u tragovima ako te tragove prilikom proizvodnje tehnički nije moguće izbjeći;

(e)

osim nikotina, jedini sastojci koji se koriste u tekućini koja sadrži nikotin ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje u zagrijanom ili nezagrijanom obliku;

(f)

elektroničke cigarete oslobađaju doze nikotina u ujednačenim razinama;

(g)

elektroničke cigarete i spremnici za ponovno punjenje takvi su da djeca njima ne mogu rukovati i da na njima nisu moguće neovlaštene izmjene, zaštićeni su od lomljenja i curenja te imaju mehanizam koji osigurava ponovno punjenje bez curenja.

4.   Države članice osiguravaju da:

(a)

jedinična pakiranja elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje sadrže letak s podacima o:

i.

uputama za korištenje i pohranjivanje proizvoda, uključujući i obavijest da se uporaba proizvoda ne preporučuje mladim osobama i nepušačima;

ii.

kontraindikacijama;

iii.

upozorenjima za posebne rizične skupine;

iv.

mogućim štetnim učincima;

v.

stvaranju ovisnosti i toksičnosti; te

vi.

podacima za kontakt proizvođača ili uvoznika i pravne ili fizičke osobe za kontakt u Uniji;

(b)

jedinična pakiranja i vanjska pakiranja elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje:

i.

uključuju popis svih sastojaka sadržanih u proizvodu u padajućem redoslijedu po masi te podatak o sadržaju nikotina u proizvodu i oslobađanje po dozi, serijski broj i preporuku da se proizvod drži izvan dohvata djece;

ii.

ne dovodeći u pitanje podtočku i. ove točke, ne uključuju elemente niti obilježja iz članka 13., uz iznimku članka 13. stavka 1. točaka (a) i (c) u vezi s podatkom o sadržaju nikotina i o aromama; i

iii.

nose jedno od sljedećih zdravstvenih upozorenja:

„Ovaj proizvod sadrži nikotin koji izaziva snažnu ovisnost. Ne preporučuje se za upotrebu nepušačima.”

ili

„Ovaj proizvod sadrži nikotin koji izaziva snažnu ovisnost.”

Države članice utvrđuju koje od ovih općih upozorenja treba upotrebljavati;

(c)

zdravstvena upozorenja u skladu su s odredbama iz članka 12. stavka 2.

5.   Države članice osiguravaju da:

(a)

su komercijalne objave u uslugama informacijskog društva, u tisku i drugim tiskanim publikacijama, s ciljem izravnog ili neizravnog učinka na promicanje elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje zabranjene, osim u publikacijama koje su namijenjene isključivo za profesionalce uključene u trgovinu elektroničkim cigaretama ili spremnika za ponovno punjenje te publikacijama tiskanima i objavljenima u trećim zemljama, gdje te publikacije nisu prvenstveno namijenjene za tržište Unije;

(b)

su komercijalne objave na radiju, s ciljem izravnog ili neizravnog učinka na promicanje elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje, zabranjene;

(c)

je bilo koji oblik javnog ili privatnog doprinosa radijskim programima s ciljem izravnog ili neizravnog promicanja elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje zabranjen;

(d)

je bilo koji oblik javnog ili privatnog doprinosa bilo kakvom događaju, aktivnosti ili pojedinoj osobi s ciljem izravnog ili neizravnog promicanja elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje koji uključuje ili se održava u nekoliko državama članicama ili na bilo koji drugi način ima prekogranični utjecaj, zabranjen;

(e)

su audiovizualne komercijalne objave na koje se primjenjuje Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (19), zabranjene za elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje.

6.   Članak 18. ove Direktive primjenjuje se na prekograničnu prodaju na daljinu elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje.

7.   Države članice od proizvođača i uvoznika elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje zahtijevaju da, jednom godišnje, nadležnim tijelima podnesu:

i.

sveobuhvatne podatke o obujmu prodaje prema robnoj marki i vrsti proizvoda;

ii.

informacije o preferencijama raznih potrošačkih skupina, uključujući mlade osobe, nepušače i glavne skupine trenutnih korisnika;

iii.

načine prodaje proizvoda;

iv.

sažetke svih istraživanja tržišta provedenih u vezi s gore navedenim, uključujući njihov prijevod na engleski jezik.

Države članice prate razvoj tržišta u pogledu elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje, uključujući bilo kakve dokaze da je njihovo korištenje međukorak prema ovisnosti o nikotinu te konačno i tradicionalnoj konzumaciji duhana među mladim osobama i nepušačima.

8.   Države članice osiguravaju da informacije primljene na temelju stavka 2. budu javno dostupne na internetskoj stranici. Države članice prilikom stavljanja tih podataka na raspolaganje javnosti propisno vode računa o potrebi zaštite trgovačke tajne.

Države članice dužne su, na zahtjev, sve informacije primljene na temelju ovog članka staviti na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama. Države članice i Komisija osiguravaju da se s trgovačkim tajnama i drugim povjerljivi podacima postupa na povjerljiv način.

9.   Države članice zahtijevaju od proizvođača, uvoznika i distributera elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje da uspostave i održavaju sustav za prikupljanje informacija o svim štetnim učincima tih proizvoda za zdravlje ljudi na koje se sumnja.

Ako bilo koji od ovih gospodarskih subjekata smatra ili ima razloga vjerovati da elektroničke cigarete ili spremnici za ponovno punjenje, koji su u njihovom posjedu i namijenjeni su za stavljanje na tržište ili su stavljeni na tržište, nisu sigurni ili nisu dobre kvalitete ili na neki drugi način nisu u sukladni s ovom Direktivom, taj gospodarski subjekt mora odmah poduzeti korektivne mjere potrebne da bi se taj proizvod uskladio s ovom Direktivom, da bi ga se povuklo ili opozvalo, prema potrebi. U takvim se slučajevima od gospodarskog subjekta traži i da odmah obavijesti tijela nadležna za nadzor tržišta država članica u kojima je proizvod dostupan ili ga se namjerava učiniti dostupnim, te da dostavi pojedinosti, osobito o riziku za zdravlje i sigurnost ljudi te o poduzetim korektivnim mjerama i rezultatima istih.

Države članice mogu zatražiti i dodatne informacije od gospodarskih subjekata, na primjer o sigurnosti i aspektima kvalitete ili o bilo kakvim štetnim učincima elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje.

10.   Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o mogućim opasnostima za javno zdravlje povezanima s uporabom elektroničkih cigareta koje se mogu ponovno puniti do 20. svibnja 2016., a nakon toga prema potrebi.

11.   U slučaju elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje koji su usklađeni sa zahtjevima iz ovog članka, ako nadležno tijelo utvrdi ili ima razumne razloge za vjerovanje da bi određene elektroničke cigarete ili spremnici za ponovno punjenje ili vrsta elektroničke cigarete ili spremnika za ponovno punjenje mogli predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi, to tijelo može poduzeti odgovarajuće privremene mjere. Ono odmah obavješćuje Komisiju i nadležna tijela drugih država članica o poduzetim mjerama i priopćuje sve popratne podatke. Komisija nakon što primi te podatke utvrđuje što je prije moguće je li privremena mjera opravdana. Komisija obavješćuje dotične države članice o svojem zaključku da omogući državi članici poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera.

Ako je u primjeni ovog stavka prvog podstavka, stavljanje na tržište određenih elektroničkih cigareta ili spremnika za ponovno punjenje ili vrste elektroničke cigarete ili spremnika za ponovno punjenje zabranjena na temelju propisno opravdanih razloga u barem tri države članice, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27. kako bi proširila tu zabranu proširila na sve države članice ako je takvo proširenje opravdano i proporcionalno.

12.   Komisija je u skladu s člankom 27. ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi prilagodbe teksta zdravstvenog upozorenja iz stavka 4. točke (b) ovog članka. Kod prilagodbe teksta zdravstvenog upozorenja Komisija je dužna osigurati da se taj tekst temelji na činjenicama.

13.   Komisija provedbenim aktom utvrđuje zajednički format za obavijesti predviđene u stavku 2. i tehničke norme za mehanizma za ponovno punjenje predviđeni u stavku 3. točki (g).

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

Članak 21.

Biljni proizvodi za pušenje

1.   Svako jedinično pakiranje i sva vanjska pakiranja biljnih proizvoda za pušenje moraju sadržavati sljedeće zdravstveno upozorenje:

„Pušenje ovog proizvoda škodi vašem zdravlju.”

2.   Zdravstveno upozorenje tiska se na prednjoj i stražnjoj površini jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja.

3.   Zdravstveno upozorenje moraju biti usklađeno sa zahtjevima navedenima u članku 9. stavku 4. Ono mora pokrivati 30 % područja pripadajuće površine jediničnog pakiranja i svih vanjskih pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama s dva službena jezika i na 35 % u državama članicama s više od dva službena jezika.

4.   Jedinična pakiranja i sva vanjska pakiranja biljnih proizvoda za pušenje ne smiju sadržavati ni jedan od elemenata ili obilježja određenih u članku 13. stavku 1. točkama (a), (b) i (d) i ne smiju navoditi da proizvod ne sadrži aditive ili arome.

Članak 22.

Izvješćivanje o sastojcima biljnih proizvoda za pušenje

1.   Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika biljnih proizvoda za pušenje da svojim nadležnim tijelima dostave popis svih sastojaka i njihovih količina po robnoj marki i tipu, koji se koriste u proizvodnji takvih proizvoda. Proizvođači ili uvoznici također obavješćuju nadležna tijela dotične države članice ako je sastav proizvoda izmijenjen na način koji utječe na podatke podnesene na temelju ovog članka. Podaci koji se zahtijevaju ovim člankom, podnose se prije stavljanja na tržište novog ili izmijenjenog biljnog proizvoda za pušenje.

2.   Države članice osiguravaju da podaci podneseni u skladu sa stavkom 1., budu javno dostupni na internetskoj stranici. Države članice prilikom stavljanja tih podataka na raspolaganje javnosti propisno vode računa o potrebi zaštite trgovačke tajne. Gospodarski subjekti navode točno za koje podatke smatraju da predstavljaju trgovačku tajnu.

GLAVA IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Suradnja i provedba

1.   Države članice osiguravaju da proizvođači i uvoznici duhanskih i srodnih proizvoda proslijede Komisiji i nadležnim tijelima država članica potpune i točne podatke koji se zahtijevaju u skladu s ovom Direktivom i unutar njome postavljenih rokova. Ako proizvođač ima poslovni nastan u Uniji, obveza dostave zahtijevanih podataka primarno je dužnost proizvođača. Ako proizvođač ima poslovni nastan izvan Unije, a uvoznik unutar Unije, obveza dostave zahtijevanih podataka primarno je dužnost uvoznika. Ako i proizvođač i uvoznik imaju poslovni nastan izvan Unije, prosljeđivanje zahtijevanih podataka skupna je obveza i proizvođača i uvoznika.

2.   Države članice osiguravaju da se duhanski i srodni proizvodi koji nisu usklađeni s uvjetima ove Direktive, uključujući u njoj predviđene provedbene i delegirane akte, ne stavljaju na tržište. Države članice osiguravaju da se duhanski ili srodni proizvodi ne stavljaju na tržište ako nisu ispunjene obveze izvješćivanja određene u ovoj Direktivi.

3.   Države članice utvrđuju pravila i sankcije primjenjive u slučaju kršenja nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve mjere koje su potrebne radi osiguranja izvršavanja tih sankcija. Te sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Svaka financijska administrativna sankcija koja se može nametnuti kao posljedica namjerne povrede može biti takva da poništava gospodarske prednosti ostvarene tom povredom.

4.   Nadležna tijela država članica surađuju između sebe i s Komisijom kako bi osigurala pravilnu primjenu i urednu provedbu ove Direktive, te međusobno razmjenjuju sve potrebne podatke s ciljem ujednačene primjene odredaba ove Direktive.

Članak 24.

Slobodno kretanje

1.   Države članice ne mogu, iz razloga koji se tiču aspekata koje uređuje ova Direktiva, te podložno stavcima 2. i 3. ovog članka zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište duhanskih ili srodnih proizvoda koji su usklađeni s ovom Direktivom.

2.   Ova Direktiva ne utječe na pravo neke države članice da zadrži ili uvede daljnje zahtjeve primjenjive na sve proizvode stavljene na njezino tržište, u vezi sa standardizacijom pakiranja duhanskih proizvoda, ako je to opravdano na temelju javnog zdravlja, uzimajući u obzir visok stupanj zaštite zdravlja ljudi postignut ovom Direktivom. Takve mjere moraju biti razmjerne i ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine među državama članicama. Te mjere priopćuju se Komisiji, zajedno s razlozima njihova zadržavanja ili uvođenja.

3.   Država članica također može zabraniti određenu kategoriju duhanskog ili srodnog proizvoda na temelju određene situacije u toj državi članici i pod uvjetom da su odredbe opravdane potrebom da se zaštiti javno zdravlje, uzimajući u obzir visoku razinu zaštite zdravlja ljudi koja se postiže ovom Direktivom. Takve nacionalne odredbe priopćuju se Komisiji, zajedno s razlozima njihova uvođenja. Komisija, u roku šest mjeseci od zaprimanja priopćenja predviđenog u ovom stavku, odobrava ili odbija nacionalne odredbe nakon što je provjerila, uzimajući u obzir visoku razinu zaštite zdravlja ljudi koja se postiže ovom Direktivom, jesu li ili nisu te odredbe opravdane, potrebne i razmjerne svojem cilju i predstavljaju li ili ne predstavljaju sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine između država članica. Ako Komisija u roku od šest mjeseci ne donese odluku, drži se da su nacionalne odredbe odobrene.

Članak 25.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kada se upućuje na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Ako se mišljenje odbora mora dobiti na temelju pisanog postupka, navedeni postupak završava bez rezultata kada to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva većina članova odbora.

4.   Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 26.

Nadležna tijela

Države članice određuju nadležna tijela odgovorna za primjenu i izvršavanje obveza predviđenih ovom Direktivom u roku od tri mjeseca od 20. svibnja 2016. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim određenim tijelima. Komisija te obavijesti objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 27.

Izvršavanje ovlasti delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavaka 2. i 4., članka 4. stavaka 3. i 5., članka 7. stavaka 5., 11. i 12., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 6., članka 12. stavka 3., članka 15. stavka 12., članka 20. stavaka 11. i 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 19. svibnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavaka 2. i 4., članka 4. stavaka 3. i 5., članka 7. stavaka 5., 11. i 12., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 6., članka 12. stavka 3., članka 15. stavka 12., članka 20. stavaka 11. i 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt na temelju članka 3. stavaka 2. i 4., članka 4. stavaka 3. i 5., članka 7. stavaka 5., 11. i 12., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 6., članka 12. stavka 3., članka 15. stavka 12., članka 20. stavaka 11. i 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Članak 23.

Članak 28.

Izvješćivanje

1.   Najkasnije pet godina od 20. svibnja 2016., a nakon toga prema potrebi, Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija predaje izvješće o primjeni ove Direktive.

U izradi izvješća Komisiji pomažu znanstveni i tehnički stručnjaci kako bi joj bili dostupni svi potrebni podaci.

2.   Komisija u izvješću posebice naznačuje elemente Direktive koje bi trebalo preispitati ili prilagoditi s obzirom na znanstveni i tehnički napredak, uključujući i razvoj međunarodno dogovorenih pravila i standarda za duhanske i srodne proizvode. Komisija posebnu pažnju posvećuje:

(a)

iskustvu stečenom glede dizajna površina pakiranja, koji ova Direktiva ne uređuje, uzimajući u obzir nacionalni, međunarodni, pravni, gospodarski i znanstveni razvoj;

(b)

tržišnom razvoju u vezi s novim duhanskim proizvodima, uzimajući u obzir, između ostalog, primljene obavijesti iz članka 19.;

(c)

tržišnom razvoju koji predstavlja značajnu promjenu okolnosti;

(d)

izvedivosti, koristima i mogućim učincima europskog sustava za regulaciju sastojaka korištenih u duhanskim proizvodima, uključujući uspostavljanje, na razini Unije, popisa sastojaka koji se mogu upotrebljavati; biti prisutni ili dodavati duhanskim proizvodima, uzimajući u obzir, između ostalog, informacije prikupljene u skladu s člancima 5. i 6.;

(e)

tržišnom razvoju u pogledu cigareta promjera manjeg od 7,5 mm i stavovima potrošača o njihovoj štetnosti kao i obmanjujućem obilježju takvih cigareta;

(f)

izvedivosti, koristima i mogućem učinku baze podataka Unije koja bi sadržala podatke o sastojcima i emisijama iz duhanskih proizvoda koji su prikupljeni u skladu s člancima 5. i 6.;

(g)

tržišnom razvoju u pogledu elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje uzimajući u obzir, između ostalog, informacije prikupljene u skladu s člankom 20., uključujući o započinjanju konzumacije takvih proizvodaod strane mladih osoba i nepušača te utjecaju takvih proizvoda na pokušaje prestanka pušenja kao i mjere koje su države članice poduzele u vezi s aromama;

(h)

tržišnom razvoju i preferencijama potrošača u vezi s duhanom za vodenu lulu, s osobitim naglaskom na njihove aromama.

Države članice pomažu Komisiji i prosljeđuju joj sve dostupne informacije za provedbu procjene i pripremu izvješća.

3.   Izvješću se naknadno prilažu prijedlozi za izmjene ove Direktive, koje Komisija drži potrebnima radi njezine prilagodbe razvojima na području duhanskih i srodnih proizvoda, u onolikoj mjeri u kojoj je to potrebno za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i da bi se uzelo u obzir sve nove razvoje utemeljene na znanstvenim činjenicama i razvoju u uvezi s međunarodno dogovorenim normama za duhanske i srodne proizvode.

Članak 29.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 20. svibnja 2016. One o tekstu tih odredbi odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice primjenjuju one mjere od 20. svibnja 2016., ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 14., članak 10. stavak 1. točku (e), članak 15. stavak 13. i članak 16. stavak 3.

2.   Kada države članice donesu ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Također sadržava izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na Direktivu koja se stavlja izvan snage ovom Direktivom tumače kao pozivanje na ovu Direktivu. Države članice utvrđuju kako će se takva upućivanja učiniti i kako će se ta izjava oblikovati.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 30.

Prijelazne odredbe

Države članice mogu dopustiti da sljedeći proizvodi, koji nisu usklađeni s ovom Direktivom, budu stavljeni na tržište do 20. svibnja 2017.:

(a)

duhanski proizvodi proizvedeni ili pušteni u slobodan promet i označeni u skladu s Direktivom 2001/37/EZ prije 20. svibnja 2016.;

(b)

elektroničke cigarete ili spremnici za ponovno punjenje proizvedeni ili pušteni u slobodan promet prije 20. studenoga 2016.;

(c)

biljni proizvodi za pušenje proizvedeni ili pušteni u slobodan promet prije 20. svibnja 2016.

Članak 31.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2001/37/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 20. svibnja 2016., ne dovodeći u pitanje obveze država članica koje se tiču vremenskih ograničenja za prenošenje te Direktive u nacionalno pravo.

Pozivanja na Direktivu stavljenu izvan snage tumače se kao pozivanja na ovu Direktivu i čitaju u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III. ovoj Direktivi.

Članak 32.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 33.

Primatelji

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014..

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 327, 12.11.2013., str. 65.

(2)  SL C 280, 27.9.2013., str. 57.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. ožujka 2014.

(4)  Direktiva 2001/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2001. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih proizvoda (SL L 194, 18.7.2001., str. 26.).

(5)  Preporuka Vijeća 2003/54/EZ od 2. prosinca 2002. o prevenciji pušenja i o inicijativama za poboljšanje kontrole duhana (SL L 22, 25.1.2003., str. 31.).

(6)  Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(7)  Direktiva Vijeća 89/622/EEZ od 13. studenoga 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o označivanju duhanskih proizvoda i zabrani stavljanja na tržište određenih vrsta duhana za oralnu uporabu (SL L 359, 8.12.1989., str. 1.).

(8)  Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001, str. 67.).

(9)  Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL L 169, 12.7.1993., str. 1.).

(10)  Direktiva 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka osiguravanja informacija u području tehničkih normi i propisa (SL L 204, 21.7.1998., str. 37.).

(11)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13).

(12)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(13)  SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

(14)  Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.).

(15)  Direktiva Vijeća 2007/74/EZ od 20. prosinca 2007. o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarina na uvoz robe za osobe koje putuju iz trećih zemalja (SL L 346, 29.12.2007., str. 6.).

(16)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(17)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(18)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(19)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).


PRILOG I.

POPIS TEKSTUALNIH UPOZORENJA

(iz članka 10. i članka 11. stavka 1.)

1.

Pušenje uzrokuje 9 od 10 slučajeva raka pluća

2.

Pušenje uzrokuje rak usta i grla

3.

Pušenje šteti vašim plućima

4.

Pušenje uzrokuje srčane udare

5.

Pušenje uzrokuje moždane udare i invalidnost

6.

Pušenje začepljuje vaše arterije

7.

Pušenje povećava rizik od sljepoće

8.

Pušenje oštećuje vaše zube i desni

9.

Pušenje može ubiti vaše nerođeno dijete

10.

Vaš dim šteti vašoj djeci, obitelji i prijateljima

11.

Djeca pušača imaju veće izglede da će i sama početi pušiti

12.

Prestanite pušiti – ostanite živi radi onih koji su vam bliski

13.

Pušenje smanjuje plodnost

14.

Pušenje povećava rizik od impotencije


PRILOG II.

GALERIJA SLIKA

(IZ ČLANKA 10. STAVKA 1.)

(Uspostavlja je Komisija na temelju članka 10. stavka 3. točke (b).)


PRILOG III.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 2001/37/EZ

Ova Direktiva

članak 1.

članak 1.

članak 2.

članak 2.

članak 3. stavak 1.

članak 3. stavak 1.

članak 3. stavci 2. i 3.

članak 4. stavak 1.

članak 4. stavak 1.

članak 4. stavak 2.

članak 4. stavak 2.

članak 4. stavci od 3. do 5.

članak 5. stavak 1.

članak 5. stavak 2. točka (a)

članak 9. stavak 1.

članak 5. stavak 2. točka (b)

članak 10. stavak 1. točka (a) i članak 10. stavak 2.,

članak 11. stavak 1.

članak 5. stavak 3.

članak 10. stavak 1.

članak 5. stavak 4.

članak 12.

članak 5. stavak 5. prvi podstavak

članak 9. stavak 3. peti podstavak,

članak 11. točke 2. i 3.,

članak 12. stavak 2. točka (b)

članak 5. stavak 5. drugi podstavak

članak 11. stavak 4.,

članak 5. stavak 6. točka (a)

članak 9. stavak 4. točka (a)

članak 5. stavak 6. točka (b)

članak 5. stavak 6. točka (c)

članak 9. stavak 4. točka (b)

članak 5. stavak 6. točka (d)

članak 8. stavak 6. i članak 11. stavak 5. drugi podstavak

članak 5. stavak 6. točka (e)

članak 8. stavak 1.

članak 5. stavak 7.

članak 8. stavci 3. i 4.

članak 5. stavak 8.

članak 5. stavak 9. prvi podstavak

članak 15. stavci 1. i 2.

članak 5. stavak 9. drugi podstavak

članak 15. stavak 11.

članak 6. stavak 1. prvi podstavak

članak 5. stavak 1. prvi podstavak

članak 6. stavak 1. drugi podstavak

članak 5. stavci 2. i 3.

članak 6. stavak 1. treći podstavak

članak 6. stavak 2.

članak 5. stavak 4.

članak 6. stavci 3. i 4.

članak 7.

članak 13. stavak 1. točka (b)

članak 8.

članak 17.

članak 9. stavak 1.

članak 4. stavak 3.

članak 9. stavak 2.

članak 10. stavak 2. i stavak 3. točka (a)

članak 9. stavak 3.

članak 16. stavak 2.

članak 10. stavak 1.

članak 25. stavak 1.

članak 10. stavci 2. i 3.

članak 25. stavak 2.

članak 11. prvi i drugi podstavak

članak 28. stavak 1. prvi i drugi podstavak

članak 11. treći podstavak

članak 28. stavak 2. prvi podstavak

članak 11. četvrti podstavak

članak 28. stavak 3.

članak 12.

članak 13. stavak 1.

članak 24. stavak 1.

članak 13. stavak 2.

članak 24. stavak 2.

članak 13. stavak 3.

 

članak 14. stavak 1. prvi podstavak

članak 29. stavak 1. prvi podstavak

članak 14. stavak 1. drugi podstavak

članak 29. stavak 2.

članak 14. stavci 2. i 3.

članak 30. točka (a)

članak 14. stavak 4.

članak 29 stavak 3.

članak 15.

članak 31.

članak 16.

članak 32.

članak 17.

članak 33.

Prilog I. (Popis dodatnih zdravstvenih upozorenja)

Prilog I. (Popis tekstualnih upozorenja)

Prilog II. (Rokovi za prenošenje i primjenu direktiva stavljenih izvan snage)

Prilog III. (Korelacijska tablica)

Prilog III. (Korelacijska tablica)


29.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 127/39


DIREKTIVA 2014/42/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 3. travnja 2014.

o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 2. i članak 83. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Glavni motiv prekograničnog organiziranog kriminala, uključujući kriminalne organizacije mafijaškog tipa, jest financijska dobit. Stoga, nadležna tijela trebala bi raspolagati sredstvima za praćenje, zamrzavanje i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima te upravljanje njome. Međutim, učinkovito sprječavanje i borbu protiv organiziranog kriminala trebalo bi postići neutraliziranjem imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima i trebalo bi ga proširiti, u određenim slučajevima, na svaku imovinu koja proizlazi iz aktivnosti kriminalne prirode.

(2)

Organizirane kriminalne skupine djeluju bez granica, a sve više stječu imovinu u državama članicama različitima od one u kojoj su uspostavljene i u trećim zemljama. Postoji rastuća potreba za učinkovitom međunarodnom suradnjom u vezi s povratom imovine i uzajamnom pravnom pomoći.

(3)

Među najučinkovitijim sredstvima borbe protiv organiziranog kriminala jesu osiguravanje oštrih pravnih posljedica za počinjenje takvog kaznenog djela, kao i učinkovito otkrivanje te zamrzavanje i oduzimanje predmeta ili imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima.

(4)

Iako je postojeća statistika ograničena, vraćeni iznosi imovine ostvarene kaznenim djelima u Uniji čine se nedovoljnima u odnosu na procijenjenu imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelima. Iako su postupci oduzimanja regulirani propisima EU-a i nacionalnim zakonima, studije pokazuju da se oni ne koriste dovoljno.

(5)

Donošenjem minimalnih pravila uskladit će se režimi država članica za zamrzavanje i oduzimanje te na taj način omogućiti uzajamno povjerenje i učinkovita prekogranična suradnja.

(6)

Štokholmski program i zaključci Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove o oduzimanju i povratu nezakonito stečene imovine doneseni u lipnju 2010. naglašavaju važnost učinkovitije identifikacije, oduzimanja i ponovnog korištenja imovine ostvarene kaznenim djelima.

(7)

Postojeći zakonski okvir Unije o zamrzavanju, zapljeni i oduzimanju sastoji se se od Zajedničke akcije 98/699/PUP (4) Okvirne odluke Vijeća 2001/500/PUP (5); Okvirne odluke Vijeća 2003/577/PUP (6); Okvirne odluke Vijeća 2005/212/PUP (7).; Okvirne odluke Vijeća 2006/783/PUP (8).

(8)

Izvješća Komisije o provedbi okvirnih odluka 2003/577/PUP, 2005/212/PUP i 2006/783/PUP pokazuju da postojeći režimi za produženo oduzimanje i za uzajamno priznavanje naloga za zamrzavanje i oduzimanje nisu sasvim učinkoviti. Oduzimanje je otežano zbog razlika u pravu država članica.

(9)

Ova Direktiva nastoji izmijeniti i proširiti odredbe okvirnih odluka 2001/500/PUP i 2005/212/PUP. Te okvirne odluke trebalo bi djelomično zamijeniti za države članice obvezane ovom Direktivom.

(10)

Države članice postupke oduzimanja povezane s kaznenim slučajem mogu pokrenuti na bilo kojem nadležnom sudu.

(11)

Postoji potreba za pojašnjenjem postojećeg koncepta imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima tako da obuhvaća izravnu imovinsku korist stečenu kriminalnom aktivnosti i sve neizravne koristi, uključujući i naknadno reinvestiranje ili preoblikovanje izravne imovinske koristi. Postupak stoga može uključivati bilo kakvu imovinu, uključujući onu koja je preoblikovana i pretvorena, u cijelosti ili djelomično, u drugu imovinu, i onu koja je pomiješana s imovinom stečenom iz zakonitih izvora, do procijenjene vrijednosti pomiješane imovinske koristi. On može također uključivati prihod ili druge koristi proizašle iz imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima ili iz imovine u koju ili pomoću koje su te imovinske koristi preoblikovane, pretvorene ili s kojom su pomiješane.

(12)

Ova Direktiva omogućuje širu definiciju imovine koja može biti predmet zamrzavanja ili oduzimanja. Ta definicija uključuje pravne dokumente ili instrumente koji dokazuju pravo na imovinu te vrste ili udjel u imovini te vrste. Takvi dokumenti ili instrumenti mogli bi uključivati, na primjer, financijske instrumente ili dokumente koji mogu dovesti do potraživanja vjerovnika i obično se nalaze u vlasništvu osobe na koju utječu odgovarajući postupci. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje postojeće nacionalne postupke za zadržavanje pravnih dokumenata ili instrumenata koji dokazuju pravo na imovinu te vrste ili udjel u imovini te vrste, kako ih primjenjuju nadležna nacionalna tijela ili javna tijela u skladu s nacionalnim pravom.

(13)

Zamrzavanje i oduzimanje u okviru ove Direktive autonomni su koncepti koji ne bi trebali sprječavati države članice u provođenju ove Direktive pomoću instrumenata koji bi u skladu s nacionalnim pravom bili smatrani sankcijama ili drugim vrstama mjera.

(14)

Pri oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima nakon pravomoćne odluke suda i imovine u protuvrijednosti te predmeta i imovinske koristi trebao bi se primjenjivati ovaj prošireni koncept za kaznena djela obuhvaćena ovom Direktivom. Okvirna odluka 2001/500/PUP tražila je od država članica da omoguće oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečenih kaznenim djelom nakon pravomoćne presude te oduzimanje imovine u protuvrijednosti tih predmeta i imovinske koristi. Te obveze trebalo bi zadržati za kaznena djela koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom, a koncept imovinske koristi kako je definiran u ovoj Direktivi trebao bi se na sličan način tumačiti i u odnosu na kaznena djela koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom. Države članice mogu definirati oduzimanje imovine jednake vrijednosti kao dodatak ili alternativu izravnom oduzimanju, prema potrebi u skladu s nacionalnim pravom.

(15)

Podložno pravomoćnoj presudi za kazneno djelo, trebalo bi biti moguće oduzeti predmete i imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelima ili imovinu čija vrijednost odgovara tim predmetima ili imovinskoj koristi. Takve pravomoćne presude mogu se donijeti i tijekom postupka u odsutnosti. Ako oduzimanje na temelju pravomoćne presude nije moguće, u određenim bi okolnostima ipak trebalo biti moguće oduzeti predmete i imovinsku korist, barem u slučajevima bolesti ili bijega osumnjičenika ili optuženika. Međutim, u takvim slučajevima postupaka u odsutnosti zbog bolesti ili bijega, postojanje postupka u odsutnosti u državi članici bilo bi dovoljno za usklađenost s ovom obvezom. Ako je osumnjičenik ili optužena osoba pobjegla, države članice trebale bi poduzeti sve razumne mjere i mogu zahtijevati da se osoba u pitanju pozove na sud ili upozna s postupkom oduzimanja.

(16)

Za potrebe ove Direktive trebalo bi shvatiti da bolest znači nemogućnost osumnjičenika ili optuženika da prisustvuje kaznenom postupku tijekom duljeg razdoblja, a postupak stoga nije moguće nastaviti u uobičajenim uvjetima. Od osumnjičenika ili optuženika može se zatražiti dokaz bolesti, na primjer liječničko uvjerenje, koji bi sud trebao moći zanemariti ako smatra da je nezadovoljavajuće. Ne bi trebalo utjecati na pravo osobe da je tijekom postupka zastupa odvjetnik.

(17)

Prilikom provedbe ove Direktive u odnosu na oduzimanje imovine u protuvrijednosti predmeta, relevantne odredbe mogle bi se primjenjivati ako je u pogledu posebnih okolnosti dotičnog slučaja takva mjera razmjerna, posebno uzimajući u obzir vrijednost predmeta u pitanju. Države članice mogu uzeti u obzir i činjenicu jesu li i u kojoj su mjeri osuđene osobe odgovorne za onemogućavanje oduzimanja predmeta.

(18)

Prilikom provedbe ove Direktive, države članice mogu predvidjeti da se, u iznimnim okolnostima, ne nalaže oduzimanje, u onoj mjeri u kojoj bi u skladu s nacionalnim pravom dotičnoj osobi to predstavljalo nepotrebne teškoće, na temelju presudnih okolnosti dotičnog pojedinačnog slučaja. Države članice trebale bi strogo ograničiti korištenje te mogućnosti i trebale bi dozvoliti da se oduzimanje ne nalaže samo u slučajevima u kojima bi ono dotičnu osobu stavilo u situaciju u kojoj bi joj bilo veoma teško preživjeti.

(19)

Kriminalne skupine sudjeluju u širokom rasponu kriminalnih aktivnosti. Kako bi se učinkovito pozabavilo kriminalnim aktivnostima, u nekim situacijama može biti prikladno da kaznenu presudu slijedi oduzimanje ne samo imovine povezane s određenim kaznenim djelom, već i oduzimanje dodatne imovine za koju sud utvrdi da se radi o imovinskoj koristi stečenoj drugim kaznenim djelima. Ovaj pristup naziva se „proširenim oduzimanjem”. Okvirna odluka 2005/212/PUP predvidjela je tri različite vrste minimalnih zahtjeva koje države članice mogu odabrati kako bi se primijenilo prošireno oduzimanje. Kao posljedica toga, u procesu prenošenja te Okvirne odluke, države članice odabrale su različite opcije, što je rezultiralo korištenjem divergentnih koncepata proširenog oduzimanja u nacionalnim pravosuđima. Ta razlika koči prekograničnu suradnju vezanu za slučajeve oduzimanje. Stoga je potrebno dodatno uskladiti odredbe o proširenom oduzimanju postavljanjem jednog minimalnog standarda.

(20)

Prilikom određivanja dovodi li kazneno djelo do gospodarske koristi, države članice u obzir mogu uzeti način djelovanja, na primjer, ako je uvjet za kazneno djelo to da je počinjeno u kontekstu organiziranog kriminala ili s namjerom ostvarivanja redovite dobiti od kaznenih djela. Međutim, to ne bi općenito trebalo dovoditi u pitanje mogućnost pokretanja postupka proširenog oduzimanja.

(21)

Prošireno oduzimanje trebalo bi biti moguće ako je sud siguran da je dotična imovina stečena kriminalnim radnjama. To ne znači da je nužno utvrditi da je dotična imovina stečena kriminalnim radnjama. Države članice mogu predvidjeti da bi, na primjer, moglo biti dovoljno da sud na temelju odmjeravanja vjerojatnosti smatra ili da može opravdano pretpostaviti da je znatno vjerojatnije da dotična imovina nije stečena kriminalnim radnjama, već drugim aktivnostima. U tom kontekstu, sud mora razmotriti posebne okolnosti slučaja, uključujući činjenice i dostupne dokaze na temelju kojih se može izdati odluka o proširenom oduzimanju. Činjenica da imovina osobe nije u skladu s njezinim zakonitim prihodom može biti jedna od činjenica na temelju koje se dolazi do zaključka suda da imovina proizlazi iz kriminalnih radnji. Države članice mogle bi i odrediti zahtjeve za određena razdoblja u kojima se može smatrati da imovina potječe iz kriminalnih radnji.

(22)

Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna pravila. Njom se države članice ne sprječavaju u predviđanju širih ovlasti u okviru njihovog nacionalnog prava, uključujući, na primjer, u odnosu na svoja pravila o dokazima.

(23)

Ova Direktiva primjenjuje se na kaznena djela koja su dio područja primjene ovdje navedenih instrumenata. U okviru područja primjene tih instrumenata, države članice trebale bi primjenjivati proširene ovlasti oduzimanja barem na kaznena djela kako su definirana u ovoj Direktivi.

(24)

Česta je i sve prisutnija praksa osumnjičenika ili optuženika da prenesu imovinu poznatoj trećoj strani s ciljem izbjegavanja oduzimanja. Trenutačni pravni okvir Unije ne sadrži obvezujuća pravila o oduzimanju imovine prenesene trećim stranama. Stoga je sve potrebnije dopustiti oduzimanje imovine prenesene na treću stranu ili imovine koju je treća strana stekla. Stjecanje od strane treće strane odnosi se na situaciju u kojoj je, na primjer, treća strana, izravno ili neizravno, npr. pomoću posrednika, stekla imovinu od osumnjičenika ili optuženika, uključujući ako je kazneno djelo počinjeno u njihovo ime ili za njihovu korist, a optuženik nema imovine koja se može oduzeti. Takvo oduzimanje trebalo bi biti moguće barem u slučajevima kada je treća strana znala ili je trebala znati da je svrha prijenosa ili stjecanja izbjegavanje oduzimanja, na temelju konkretnih činjenica i okolnosti, uključujući kada je prijenos izvršen bez naknade ili u zamjenu za iznos znatno niži od tržišne vrijednosti. Pravila o oduzimanju trećoj strani trebala bi se proširiti na fizičke i pravne osobe. U svakom slučaju, ne trebaju se dovoditi u pitanje prava bona fide trećih strana.

(25)

Države članice mogu definirati oduzimanje trećoj strani kao dodatak ili alternativu izravnom oduzimanju, prema potrebi u skladu s nacionalnim pravom.

(26)

Oduzimanje dovodi do konačnog oduzimanja imovine. Međutim, zaštita imovine može biti preduvjet oduzimanju i može biti važna za provođenje naloga za oduzimanje. Imovina se štiti mjerom zamrzavanja. Kako bi se spriječilo rasipanje imovine prije mogućnosti izdavanja naloga za zamrzavanje, nadležna tijela u državama članicama trebala bi se ovlastiti da odmah poduzmu aktivnosti kako bi se osigurala takva imovina.

(27)

S obzirom na to da se imovina često štiti u svrhu oduzimanja, zamrzavanje i oduzimanje usko su povezani. U nekim pravnim sustavima zamrzavanje u svrhu oduzimanja smatra se posebnom mjerom postupka privremene naravi iza koje može slijediti nalog za oduzimanje. Ne dovodeći u pitanje različite nacionalne pravne sustave ni Okvirnu odluku 2003/577/PUP, ovom bi se Direktivom trebali uskladiti neki aspekti nacionalnih sustava za zamrzavanje u svrhu oduzimanja.

(28)

Mjere zamrzavanja ne dovode u pitanje mogućnost posebne imovine koja će se tijekom postupka smatrati dokazom, ako bi ona u konačnici postala raspoloživa za učinkovito izvršenje naloga za oduzimanje.

(29)

Imovina se u kontekstu kaznenog postupka može zamrznuti i s ciljem mogućeg naknadnog povrata ili kako bi se zaštitila naknada štete uzrokovane kaznenim djelima.

(30)

Osumnjičenici ili optuženici često skrivaju imovinu tijekom cijelog trajanja kaznenog postupka. Posljedica je da se nalozi za oduzimanje ne mogu izvršiti, ostavljajući one koji podliježu nalogu za oduzimanje da koriste svoju imovinu nakon što su izdržali svoje kazne. Stoga je potrebno omogućiti određivanje preciznog dijela imovine koji će se oduzeti čak i nakon pravomoćne presude za kazneno djelo, kako bi se omogućilo potpuno izvršenje naloga za oduzimanje u slučajevima kada inicijalno nije identificirana nikakva imovina ili nedovoljno imovine pa nalog za oduzimanje ostaje neizvršen.

(31)

S obzirom na ograničenje prava na imovinu po nalozima o zamrzavanju, takve se privremene mjere ne bi trebale primjenjivati duže nego što je potrebno za očuvanje raspoloživosti imovine s obzirom na moguće naknadno oduzimanje. To može zahtijevati reviziju od strane suda kako bi se osiguralo da svrha sprečavanja rasipanja imovine i dalje vrijedi.

(32)

Zamrznutom imovinom s ciljem mogućeg naknadnog oduzimanja trebalo bi upravljati na odgovarajući način kako ista ne bi izgubila svoju ekonomsku vrijednost. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere, uključujući mogućnost prodaje ili prijenosa imovine, kako bi se smanjili takvi gubici. Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kao što su na primjer osnivanje središnjih nacionalnih ureda za upravljanje imovinom, skup specijaliziranih ureda ili istovrijedni mehanizmi, kako bi se učinkovito upravljalo sredstvima zamrznutima prije oduzimanja i sačuvala njihova vrijednosti u očekivanju sudske odluke.

(33)

Ova Direktiva znatno utječe na prava osoba, ne samo osumnjičenika ili optuženika, već i trećih strana koje ne sudjeluju u postupku. Stoga je potrebno predvidjeti određene mjere osiguranja i pravne lijekove kako bi se jamčilo očuvanje njihovih temeljnih prava u primjeni ove Direktive. To uključuje i pravo na saslušanje trećih strana koje tvrde da su vlasnici dotične imovine ili koji tvrde da imaju vlasnička prava (stvarna prava, ius in re) kao što je pravo plodouživanja. Nalog za zamrzavanje imovine trebao bi se priopćiti dotičnoj osobi što je prije moguće nakon njegove provedbe. Unatoč tome, nadležna tijela mogu odgoditi priopćenje takvih naloga dotičnoj osobi zbog potreba istrage.

(34)

Svrha priopćenja naloga za zamrzavanje imovine jest, između ostalog, omogućiti pogođenoj osobi osporavanje naloga. Stoga bi se u takvom priopćenju trebali navesti, barem ukratko, razlog ili razlozi za dotičan nalog, što podrazumijeva da to navođenje može biti vrlo sažeto.

(35)

Države članice trebale bi razmotriti poduzimanje mjera kojima bi se dopustilo da se oduzeta imovina koristi za javni interes ili u socijalne svrhe. Takve mjere mogle bi, između ostalog, uključivati određivanje imovine za provedbu zakona ili projekte sprječavanja kriminala, kao i za ostale projekte u javnom interesu i s društvenom koristi. Obveza razmatranja poduzimanja mjera uključuje postupovnu obvezu za države članice, kao što je provođenje pravne analize ili raspravljanje o prednostima i nedostacima uvođenja mjera. Prilikom upravljanja zamrznutom imovinom i poduzimanja mjera vezanih uz korištenje oduzete imovine, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće aktivnosti za sprječavanje kriminalne ili nezakonite infiltracije.

(36)

Malo je pouzdanih izvora podataka o zamrzavanju i oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Kako bi se omogućila ocjena ove Direktive, potrebno je sakupiti najmanji usporedivi skup odgovarajućih statističkih podataka o zamrzavanju i oduzimanju imovine, praćenju imovine, aktivnostima suda te o otuđenju imovine.

(37)

Države članice trebale bi nastojati prikupiti podatke za određenu statistiku na središnjoj razini, s ciljem njihova slanja Komisiji. To znači da bi države članice trebale uložiti odgovarajuće napore da prikupe dotične podatke. To, međutim, ne znači da su države članice obvezne postići rezultat prikupljanja podataka ako postoji nerazmjerno administrativno opterećenje ili ako su troškovi dotičnih država članica veliki.

(38)

Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („EKLJP”), kako ih tumači sudska praksa Europskog suda za ljudska prava. Ova Direktiva trebala bi se provoditi u skladu s tim pravima i načelima. Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje nacionalno pravo u odnosu na pravnu pomoć i njome se ne stvaraju nikakve obveze unutar sustava pravne pomoći država članica koji se trebaju primjenjivati u skladu s Poveljom i EKLJP-om.

(39)

Trebalo bi postaviti posebne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se kao opće pravilo navode razlozi za naloge za oduzimanje, osim ako se u pojednostavljenom kaznenom postupku u lakšim slučajevima dotična osoba odrekne svog prava da joj se navedu razlozi.

(40)

Ova bi se Direktiva trebala provesti uzimajući u obzir odredbe Direktive 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9), Direktive 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11) koje se tiču procesnih pravâ u kaznenim postupcima.

(41)

Budući da cilj ove Uredbe, tj. olakšavanje oduzimanja imovine stečene kaznenim djelom, države članice ne mogu dostatno ostvariti, a isti se može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti kako je određeno tim člankom, ova Direktiva ne prelazi zadani okvir koji je potreban za ostvarenje toga cilja.

(42)

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji se nalazi u prilogu UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Irska je priopćila svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Direktive. U skladu s tim Protokolom, ova Direktiva za Irsku treba biti obvezujuća samo u pogledu kaznenih djela obuhvaćenih instrumentima kojima je ona obvezana.

(43)

U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen UEU-u i UFEU-u i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Direktive, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Podložno njenom sudjelovanju u skladu s člankom 4. tog Protokola, Direktiva za Ujedinjenu Kraljevinu treba biti obvezujuća samo u pogledu kaznenih djela obuhvaćenih instrumentima kojima je ona obvezana.

(44)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o položaju Danske koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive, ona za nju nije obvezujuća i ne primjenjuje se na nju,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

1.   Ova Direktiva utvrđuje minimalna pravila o zamrzavanju imovine s ciljem mogućeg naknadnog oduzimanja i o oduzimanju imovine u kaznenim stvarima.

2.   Ova Direktiva ne dovodi u pitanje postupke koje države članice mogu upotrebljavati za oduzimanje dotične imovine.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„imovinska korist” znači svaka ekonomska korist od kaznenih djela, neizravna ili izravna; ona se može sastojati od bilo kojeg oblika imovine i uključuje svako naknadno reinvestiranje ili preoblikovanje izravne imovinske koristi i svaku novčanu pogodnost;

2.

„imovina” znači imovina bilo koje vrste, neovisno o tome je li materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, odnosno pravni dokumenti ili instrumenti kojima se dokazuje pravo na ili interes za takvu imovinu;

3.

„predmeti” znači bilo koja imovina koja se koristila ili se namjeravala koristiti, na bilo koji način, u cijelosti ili djelomično, kako bi se počinilo kazneno djelo ili kaznena djela;

4.

„oduzimanje” znači konačno oduzimanje imovine koje je odredio sud u vezi s kaznenim djelom;

5.

„zamrzavanje” znači privremena zabrana prijenosa, uništenja, konverzije, raspolaganja ili premještanja imovine odnosno privremeno čuvanje i nadzor imovine;

6.

„kazneno djelo” znači djelo obuhvaćeno bilo kojim od instrumenata navedenih u članku 3.

Članak 3.

Područje primjene

Direktiva se primjenjuje na kaznena djela obuhvaćena:

(a)

Konvencijom sastavljenom na temelju članka K.3 stavka 2. točke (c) Ugovora o Europskoj uniji o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije (12) („Konvencija o borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike”);

(b)

Okvirnom odlukom Vijeća 2000/383/PUP od 29. svibnja 2000. o povećanju zaštite kaznenim i drugim sankcijama protiv krivotvorenja povezanog s uvođenjem eura (13);

(c)

Okvirnom odlukom Vijeća 2001/413/PUP od 28. svibnja 2001. o borbi protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja (14);

(d)

Okvirnom odlukom Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, utvrđivanju, praćenju, zamrzavanju, privremenom oduzimanju i pljenidbi imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (15);

(e)

Okvirnom odlukom Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o borbi protiv terorizma (16);

(f)

Okvirnom odlukom Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru (17);

(g)

Okvirnom odlukom Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i kazni na području nezakonite trgovine drogama (18);

(h)

Okvirnom odlukom Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (19);

(i)

Direktivom 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i borbi protiv trgovanja ljudima i zaštiti žrtava trgovanja ljudima i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (20);

(j)

Direktivom 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o borbi protiv seksualne zlouporabe i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (21);

(k)

Direktivom 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP (22),

kao i drugim pravnim instrumentima, ako isti izričito predviđaju da se ova Direktiva primjenjuje na kaznena djela koja su u njima usklađena.

Članak 4.

Oduzimanje

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile oduzimanje, u cijelosti ili djelomično, predmeta i imovinske koristi ili imovine čija vrijednost odgovara takvim predmetima ili imovinskoj koristi, podložno pravomoćnoj presudi za kazneno djelo, koja također može proizlaziti iz postupka u odsutnosti.

2.   U slučaju da oduzimanje na temelju stavka 1. nije moguće, barem ako je takva nemogućnost rezultat bolesti ili bijega osumnjičenika ili optuženika, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile oduzimanje predmeta i imovinske koristi u slučajevima kad su kazneni postupci pokrenuti u vezi s kaznenim djelom koje može neizravno ili izravno dovesti do gospodarske koristi, te bi takvi postupci bili mogli dovesti do kaznene presude da se osumnjičeniku ili optuženiku moglo suditi.

Članak 5.

Prošireno oduzimanje

1.   Države članice donose potrebne mjere kako bi omogućile oduzimanje, u cijelosti ili djelomično, imovine u posjedu osobe osuđene za kazneno djelo koje može neizravno ili izravno dovesti do gospodarske koristi, u slučaju da sud, na temelju okolnosti slučaja, uključujući posebne činjenice i dostupne dokaze, npr. da je vrijednost vlasništva u nerazmjeru sa zakonitim prihodom osuđenika, smatra da dotična imovina potječe od kaznenih radnji.

2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka, pojam „kazneno djelo” uključuje najmanje sljedeće:

(a)

aktivnu i pasivnu korupciju u privatnom sektoru, kako je navedeno u članku 2. Okvirne odluke 2003/568/PUP, kao i aktivnu i pasivnu korupciju u kojoj sudjeluju dužnosnici institucija Unije ili država članica, kako je navedeno u člancima 2. i 3. Konvencije o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici;

(b)

djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji, kako je navedeno u članku 2. Okvirne odluke 2008/841/PUP, barem u slučajevima u kojima je djelo dovelo do gospodarske koristi;

(c)

poticanje sudjelovanja djeteta u pornografskim predstavama ili upošljavanje djeteta u te svrhe, ostvarivanje dobiti iz istoga ili iskorištavanje djeteta na drugi način u te svrhe ako je dijete dosegnulo dob za pristanak na spolni odnos, kako je navedeno u članku 4. stavku 2. Direktive 2011/93/EU; distribucija, širenje ili posredovanje dječje pornografije, kako je navedeno u članku 5. stavku 4. te Direktive; nuđenje, dobavljanje ili stavljanje na raspolaganje dječje pornografije, kako je navedeno u članku 5. stavku 5. te Direktive; proizvodnja dječje pornografije, kako je navedeno u članku 5. stavku 6. te Direktive;

(d)

nezakonito ometanje sustava i nezakonito ometanje podataka, kako je navedeno u člancima 4. i 5. Direktive 2013/40/EU, kada je značajan broj informacijskih sustava pogođen korištenjem nekog od alata iz članka 7. iste Direktive, namijenjenog ili prilagođenog za tu svrhu; namjerna proizvodnja, prodaja, nabava radi korištenja, uvoz, distribucija ili drugo stavljanje na raspolaganje alata koji se koriste u svrhu počinjenja kaznenih djela, barem kada nije riječ o lakšim slučajevima, iz članka 7. te Direktive;

(e)

kazneno djelo koje je kažnjivo, u skladu s relevantnim instrumentom u članku 3. ili, u slučaju da instrument u pitanju ne sadrži prag sankcije, u skladu s relevantnim nacionalnim pravom, kaznom zatvora u najduljem trajanju od najmanje četiri godine.

Članak 6.

Oduzimanje od treće strane

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile oduzimanje imovinske koristi ili druge imovine čija vrijednost odgovara imovinskoj koristi koju je osumnjičenik odnosno optuženik neizravno ili izravno prenio trećim stranama, ili su je treće strane stekle od osumnjičenika odnosno optuženika, barem ako su te treće strane znale ili su morale znati da je namjera prijenosa ili stjecanja bila izbjegavanje oduzimanja, na temelju konkretnih činjenica i okolnosti, uključujući činjenicu da su prijenos ili stjecanje provedeni besplatno ili u zamjenu za iznos znatno niži od tržišne vrijednosti.

2.   Stavak 1. ne dovodi u pitanje prava bona fide trećih strana.

Članak 7.

Zamrzavanje

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile zamrzavanje imovine radi mogućeg naknadnog oduzimanja. Te mjere, koje nalaže nadležno tijelo, uključuju hitne aktivnosti koje se trebaju poduzeti u slučaju potrebe kako bi se sačuvala imovina.

2.   Vlasništvo u posjedu treće strane, kako je navedeno u članku 6., može podlijegati mjerama zamrzavanja u svrhu naknadnog oduzimanja.

Članak 8.

Zaštitne mjere

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da osobe pogođene mjerama predviđenima u okviru ove Direktive imaju pravo na učinkovita pravna sredstva i na pravično suđenje kako bi sačuvale svoja prava.

2.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nalog za zamrzavanje priopći pogođenoj osobi što je prije moguće nakon njezina izvršenja. U takvom priopćenju navodi se, barem ukratko, razlog ili razlozi za dotični nalog. Kada je potrebno izbjeći dovođenje u opasnost kaznene istrage, nadležna tijela mogu odgoditi priopćenje naloga za zamrzavanje pogođenoj osobi.

3.   Nalog za zamrzavanje imovine ostaje na snazi samo onoliko dugo koliko je potrebno da se sačuva imovina s ciljem mogućeg naknadnog oduzimanja.

4.   Države članice osiguravaju učinkovitu mogućnost osobe čija je imovina zahvaćena za osporavanje pred sudom naloga za zamrzavanje, u skladu s postupcima predviđenima u nacionalnom pravu. Takvi postupci mogu predviđati da se prvotni nalog za zamrzavanje, ako ga je donijelo nadležno tijelo koje nije tijelo sudske vlasti, podnosi tijelu sudske vlasti na validaciju ili reviziju prije nego što se može osporavati pred sudom.

5.   Zamrznuta imovina koja nije naknadno oduzeta odmah se vraća. Uvjeti ili postupovna pravila prema kojima se takva imovina vraća određeni su nacionalnim pravom.

6.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se navedu razlozi za svaki nalog za oduzimanje i da se odluka priopći dotičnoj osobi. Države članice omogućuju učinkovitu mogućnost za osobu u pogledu koje je naloženo oduzimanje da osporava nalog za oduzimanje pred sudom.

7.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2012/13/EU i Direktivu 2013/48/EU, osobe čija je imovina zahvaćena nalogom za oduzimanje imaju pravo na odvjetnika tijekom čitavog postupka oduzimanja u vezi s određivanjem imovinske koristi i predmeta kako bi ostvarile svoja prava. Dotične osobe obavješćuju se da imaju to pravo.

8.   U postupcima iz članka 5. pogođena osoba ima učinkovitu mogućnost za osporavanje okolnosti slučaja, uključujući posebne činjenice i dostupne dokaze na temelju kojih se smatra da je dotična imovina izvedena iz kriminalnih radnji.

9.   Treće strane imaju pravo tražiti pravo vlasništva ili druga imovinska prava, uključujući u slučajevima iz članka 6.

10.   Ako, kao rezultat kaznenog djela, žrtve imaju potraživanja prema osobama koje podliježu mjeri oduzimanja predviđenoj na temelju ove Direktive, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da mjera oduzimanja ne sprečava te žrtve u traženju naknade za svoja potraživanja.

Članak 9.

Učinkovito oduzimanje i izvršenje

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile otkrivanje i praćenje imovine koju treba zamrznuti i oduzeti, čak i nakon pravomoćne presude za kazneno djelo ili nakon postupaka u primjeni članka 4. stavka 2. te kako bi osigurale učinkovito izvršenje naloga za oduzimanje, ako je takav nalog već izdan.

Članak 10.

Upravljanje zamrznutom i oduzetom imovinom

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere, na primjer osnivanjem središnjih ureda, skupina specijaliziranih ureda ili ekvivalentnih mehanizama, kako bi se osiguralo adekvatno upravljanje imovinom zamrznutom s ciljem mogućeg naknadnog oduzimanja.

2.   Države članice osiguravaju da mjere iz stavka 1. uključuju mogućnost prodaje ili prijenosa imovine u slučaju potrebe.

3.   Države članice razmatraju poduzimanje mjera koje bi omogućile da se oduzeta imovina upotrebljava za javni interes ili u socijalne svrhe.

Članak 11.

Statistički podaci

1.   Države članice redovito prikupljaju podatke od nadležnih vlasti te vode sveobuhvatnu statistiku. Prikupljeni statistički podaci šalju se Komisiji svake godine i uključuju:

(a)

broj izvršenih naloga za zamrzavanje;

(b)

broj izvršenih naloga za oduzimanje;

(c)

procijenjenu vrijednost imovine zamrznute s ciljem mogućeg naknadnog oduzimanja;

(d)

procijenjenu vrijednost imovine vraćene u trenutku oduzimanja.

2.   Države članice također svake godine šalju Komisiji sljedeće statističke podatke, ako su oni dostupni na središnjoj razini u dotičnoj državi članici:

(a)

broj zahtjeva za naloge za zamrzavanje koje treba izvršiti u drugoj državi članici;

(b)

broj zahtjeva za naloge za oduzimanje koje treba izvršiti u drugoj državi članici;

(c)

vrijednost ili procijenjenu vrijednost vraćene imovine nakon izvršenja naloga u drugoj državi članici.

3.   Države članice nastoje sakupiti podatke iz stavka 2. na središnjoj razini.

Članak 12.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone, uredbe i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 4. listopada 2015. Tekst tih odredbi odmah šalju Komisiji.

2.   Kada države članice donose te odredbe, one prilikom službene objave sadrže upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 13.

Izvješćivanje

Komisija do 4. listopada 2018. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, procjenjujući utjecaj postojećeg nacionalnog prava o oduzimanju i povratu imovine, uz, ako je potrebno, odgovarajuće prijedloge.

Komisija u tom izvješću također procjenjuje postoji li potreba za revizijom popisa kaznenih djela iz članka 5. stavka 2.

Članak 14.

Zamjena Zajedničke akcije 98/699/PUP i određenih odredbi okvirnih odluka 2001/500/PUP i 2005/212/PUP

1.   Zajednička akcija 98/699/PUP, članak 1. točka (a) i članci 3. i 4. Okvirne odluke 2001/500/PUP te članak 1. prve četiri alineje i članak 3. Okvirne odluke 2005/212/PUP zamjenjuju se ovom Direktivom za države članice obvezane ovom Direktivom, ne dovodeći u pitanje obveze tih država članica u vezi s rokovima za prenošenje okvirnih odluka u nacionalno pravo.

2.   Za države članice obvezane ovom Direktivom, upućivanja na Zajedničku akciju 98/699/PUP i odredbe okvirnih odluka 2001/500/PUP i 2005/212/PUP iz stavka 1. tumače se kao upućivanja na ovu Direktivu.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.

Primatelji

Ova je Direktiva upućena državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 299, 4.10.2012., str. 128.

(2)  SL C 391, 18.12.2012., str. 134.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. ožujka 2014.

(4)  Zajednička akcija 98/699/PUP od 3. prosinca 1998. o pranju novca, utvrđivanju, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine ili imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, koju je Vijeće usvojilo na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji (SL L 333, 9.12.1998., str. 1.).

(5)  Okvirna odluka Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (SL L 182, 5.7.2001., str. 1.).

(6)  Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o izvršenju naloga za zamrzavanje imovine ili dokaza u Europskoj uniji (SL L 196, 2.8.2003., str. 45.).

(7)  Okvirna odluka Vijeća 2005/212/PUP od 24. veljače 2005. o oduzimanju imovinske koristi, sredstava i imovine pribavljene kaznenim djelima (SL L 68, 15.3.2005., str. 49.).

(8)  Okvirna odluka Vijeća 2006/783/PUP od 6. listopada 2006. o primjeni načela međusobnog priznavanja naloga za oduzimanje (SL L 328, 24.11.2006., str. 59.).

(9)  Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26.10.2010., str. 1.).

(10)  Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o pravu na informacije u kaznenim postupcima (SL L 142, 1.6.2012., str. 1.).

(11)  Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane nakon lišavanja slobode i pravu na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima tijekom trajanja lišenja slobode o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku (SL L 294, 6.11.2013., str. 1.).

(12)  SL C 195, 25.6.1997., str. 1.

(13)  SL L 140, 14.6.2000., str. 1.

(14)  SL L 149, 2.6.2001., str. 1.

(15)  SL L 182, 5.7.2001., str. 1.

(16)  SL L 164, 22.6.2002., str. 3.

(17)  SL L 192, 31.7.2003., str. 54.

(18)  SL L 335, 11.11.2004., str. 8.

(19)  SL L 300, 11.11.2008., str. 42.

(20)  SL L 101, 15.4.2011., str. 1.

(21)  SL L 335, 17.12.2011., str. 1.

(22)  SL L 218, 14.8.2013., str. 8.


29.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 127/51


DIREKTIVA 2014/45/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 3. travnja 2014.

o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Komisija u svojoj Bijeloj knjizi od 28. ožujka 2011. pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” izlaže „viziju nula” prema kojoj se Unija do 2050. treba približiti cilju od niti jednog smrtnog slučaja u cestovnom prijevozu. Očekuje se da će tehnologija vozila u velikoj mjeri pridonijeti unapređenju sigurnosti cestovnog prijevoza i ostvarenju tog cilja.

(2)

Komisija je u svojoj Komunikaciji pod naslovom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjer politike sigurnosti na cestama za razdoblje 2011. – 2020.”, predložila da se ukupan broj nesreća sa smrtnim posljedicama u Uniji prepolovi do 2020., počevši od 2010. Radi postizanja tog cilja Komisija je utvrdila sedam strateških ciljeva i odredila mjere za sigurnija vozila, strategiju za smanjenje broja ozljeda i mjere za unapređenje sigurnosti ranjivih sudionika u cestovnom prometu, posebno motociklista.

(3)

Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava osmišljenog kako bi se vozila tijekom uporabe održavala u sigurnom i okolišno prihvatljivom stanju. Taj sustav trebao bi obuhvaćati periodične tehničke preglede vozila i preglede na cesti tehničke ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza te postupak registracije vozila kojima bi se omogućila suspenzija dozvole korištenja vozila kad vozilo predstavlja izravan rizik za sigurnost na cestama. Periodični pregledi trebali bi biti glavni alat za osiguranje tehničke ispravnosti. Tehnički pregledi ispravnosti gospodarskih vozila koji se obavljaju na cesti trebali bi samo biti dodatak periodičnim pregledima.

(4)

Državama članicama trebalo bi dozvoliti da odrede strože kriterije ispitivanja od onih koji se zahtijevaju ovom Direktivom.

(5)

Provedba mjera tehničkog pregleda vozila može uključivati kampanje za podizanje svijesti namijenjene vlasnicima vozila s ciljem razvijanja dobrih praksi i navika nastalih zbog redovnih osnovnih provjera ispravnosti vozila.

(6)

Vozila s tehnički neispravnim sustavima utječu na sigurnost na cestama i mogu doprinijeti prometnim nesrećama koje mogu rezultirati ozljedama ili smrtnim posljedicama. Taj bi se utjecaj mogao smanjiti uvođenjem prikladnih mjera poboljšanja sustava ispitivanja tehničke ispravnosti vozila. Rano otkrivanje tehničkog nedostatka motornog vozila pomoglo bi pri njegovu ispravljanju, a time i sprečavanju nesreća.

(7)

Vozila s neispravnim sustavom nadzora emisija imaju veći utjecaj na okoliš nego ispravno održavana vozila. Zato bi periodični sustav tehničkih pregleda također doprinio poboljšanju stanja okoliša smanjenjem prosječnih emisija iz vozila.

(8)

Države članice trebale bi razmotriti prikladne mjere radi sprečavanja neželjene manipulacije ili mijenjanja dijelova i komponenti vozila, što može imati negativan utjecaj na potrebne sigurnosne i okolišne karakteristike vozila, posebno provođenjem periodičnih tehničkih pregleda i uvođenjem učinkovitih, proporcionalnih, odvraćajućih i nediskriminirajućih sankcija.

(9)

Tijekom posljednja dva desetljeća uvjeti u vezi s emisijama vozila koje je potrebno ispuniti za homologaciju tipa kontinuirano su pooštravani. Kakvoća zraka se međutim nije poboljšala pooštravanjem standarda za emisije vozila u mjeri u kojoj je to predviđeno, posebno u pogledu dušikovih oksida (NOx) i tvari sitne čestične građe. Mogućnosti unapređenja testnih ciklusa radi njihova usklađivanja s uvjetima na cestama trebala bi se pomno ispitati u cilju razvijanja budućih rješenja, uključujući uspostavu testnih metoda za mjerenje razina dušikovih oksida i graničnih razina emisija dušikovih oksida.

(10)

Za vozila usklađena s emisijskim razredima Euro 6 i Euro VI, sustavi samodijagnostike (OBD) sve su učinkovitiji pri procjenjivanju emisija što je razlog njihovom korištenju kao metodama jednakovrijednima standardnom procjenjivanju emisija prilikom tehničkih pregleda. Kako bi se prilikom tehničkih pregleda omogućilo korištenje sustava samodijagnostike za vozila do emisijskih razreda Euro 5 i Euro V, države članice trebale bi moći odobriti ovu metodu testiranja vozila u skladu s preporukama proizvođača i drugim zahtjevima u slučajevima gdje je njezina jednakovrijednost, uzimajući prema potrebi u obzir relevantno zakonodavstvo o homologaciji, neovisno provjerena.

(11)

U Uniji je donesen niz tehničkih standarda i zahtjeva u pogledu sigurnosti vozila. Sustavom periodičnih tehničkih pregleda potrebno je osigurati da vozila nastave zadovoljavati sigurnosne standarde. Taj bi se sustav trebao odnositi na određene kategorije vozila utvrđene direktivama 2002/24/EZ (3), 2003/37/EZ (4) i 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(12)

Traktori na kotačima najveće konstrukcijske brzine iznad 40 km/h sve češće zamjenjuju kamione u lokalnom prijevozu i koriste se u komercijalne svrhe cestovnog prijevoza tereta. Njihov rizični potencijal usporediv je s kamionima i ta kategorija vozila koja se uglavnom koristi na javnim cestama, stoga bi trebala podlijegati tehničkim pregledima.

(13)

Svrha je povijesnih vozila očuvanje naslijeđa razdoblja u kojem su proizvedena i smatra se da se na javnim cestama rijetko koriste. Odluku o utvrđivanju razdoblja za provedbu periodičnih tehničkih pregleda takvih vozila trebalo bi prepustiti državama članicama. Države članice također bi trebale propisima urediti tehničke preglede drugih vrsta specijaliziranih vozila.

(14)

Vozila koja se isključivo koriste na udaljenim područjima država članica, posebno na malim otocima s manje od 5 000 stanovnika ili u rijetko naseljenim područjima s gustoćom naseljenosti manjom od pet osoba po kvadratnom kilometru, koriste se u skladu s uvjetima koji mogu zahtijevati poseban sustav provedbe tehničkih pregleda. Države članice bi stoga trebale imati ovlast izuzeti ta vozila od primjene ove Direktive.

(15)

Tehnički pregledi nezavisna su djelatnost i stoga bi ih trebale provoditi države članice ili ih povjeriti javnim ili privatnim tijelima pod vlastitim nadzorom. Države članice trebale bi biti odgovorne za provedbu tehničkih pregleda čak i kada je u skladu s nacionalnim sustavom dopušteno da privatna tijela, uključujući tijela koja se također bave popravcima, obavljaju tehničke preglede.

(16)

Države članice bi za provedbu tehničkih pregleda vozila registriranih na njihovu državnom području trebale moći odrediti stanice za tehnički pregled izvan njihova državnog područja, ako su te stanice za tehnički pregled već ovlaštene izvoditi preglede vozila u državi članici u kojoj se nalaze.

(17)

Za pregled vozila, a posebno za njihove elektroničke sigurnosne komponente, presudno je imati pristup tehničkim specifikacijama svakog pojedinog vozila. Stoga bi proizvođači vozila trebali osigurati podatke potrebne za provjeru funkcionalnosti dijelova povezanih sa sigurnošću i okolišem. Odredbe koje se odnose na pristup informacijama o popravku i održavanju trebale bi se slično primjenjivati za tu svrhu, čime bi stanice za tehnički pregled dobile pristup svim informacijama potrebnima za tehnički pregled. Podaci bi trebali uključivati pojedinosti koje omogućuju praćenje funkcionalnosti sigurnosnih sustava vozila na način koji omogućava pregled takvih sustava u okruženju pogodnom za periodični tehnički pregled. To je od presudne važnosti posebno u području elektronički kontroliranih sustava i trebalo bi obuhvatiti sve elemente koje je ugradio proizvođač.

(18)

Vozila koja se koriste na javnim cestama moraju proći tehnički pregled. Imatelj potvrde o registraciji ili, prema potrebi, vozač vozila trebao bi biti odgovoran za održavanje vozila u ispravnom stanju.

(19)

Za sigurnost na cestama i njezin utjecaj na društvo važno da vozila koja se koriste na cestama budu tehnički ispravna. Stoga državama članicama ne bi trebalo zabraniti uvođenje dodatnih tehničkih pregleda na dobrovoljnoj osnovi.

(20)

Da bi se imateljima potvrde o registraciji i vozačima omogućio izvjesni stupanj fleksibilnosti, države članice trebale bi moći odrediti razdoblje od nekoliko tjedana tijekom kojih treba obaviti periodični tehnički pregled.

(21)

Provedba pregleda tijekom životnog vijeka vozila trebala bi biti razmjerno jednostavna, brza i jeftina te istodobno učinkovita pri ostvarivanju ciljeva ove Direktive.

(22)

Tehnički pregledi trebali bi obuhvatiti sve stavke bitne za određeni model, konstrukciju i opremu ispitivanog vozila. Kompatibilnost dijelova i komponenti, kao primjerice ona između kotača i glavine kotača, trebala bi se smatrati kritičnom sigurnosnom stavkom te se provjeravati prilikom tehničkih pregleda. U kontekstu tih stavki i s obzirom na trenutačno stanje tehnologije vozila trebalo bi uključiti suvremene elektroničke sustave na popis stavki za pregled. Da bi se uskladili tehnički pregledi, trebalo bi utvrditi metode pregleda za svaku pregledavanu stavku. Te bi se stavke trebalo ažurirati kako bi se u obzir uzela istraživanja i tehnički napredak u području sigurnosti vozila.

(23)

Kako bi se olakšalo usklađivanje i osigurala dosljednost standarda, trebalo bi napraviti neiscrpan popis glavnih razloga neispravnosti za sve pregledavane stavke. Otkrivene neispravnosti trebalo bi procijeniti prema zajedničkom standardu da bi se postigla dosljednost u procjeni stanja ispitivanog vozila.

(24)

S ciljem bolje primjene načela slobodnog kretanja unutar Unije i u svrhu ponovne registracije vozila, države članice trebale bi priznati potvrde o obavljenom tehničkom pregledu koje je izdala druga država članica. Države članice zadržavaju pravo provjere potvrde o tehničkom pregledu i identifikacije vozila prilikom ponovne registracije te pravo da zatraže novi tehnički pregled u skladu s uvjetima iz ove Direktive.

(25)

Prijevara s brojačem kilometara trebala bi se smatrati kažnjivim djelom za koje se može izreći sankcija jer manipulacija brojača može dovesti do netočne procjene tehničkog stanja vozila. Bilježenje kilometraže u zapisniku o tehničkom pregledu vozila i pristup nadzornika tim podacima trebali bi olakšati otkrivanje neovlaštenih zahvata na brojaču kilometara ili manipuliranja njime. Komisija bi trebala provjeravati razmjenu informacija o rezultatima očitanja brojača među nadležnim tijelima država članica.

(26)

Nakon svakog pregleda vozila trebalo bi izdati potvrdu o njegovoj tehničkoj ispravnosti. Ona bi trebala između ostaloga uključivati informacije o identitetu vozila i informacije o rezultatima pregleda. Rezultati pregleda trebali bi biti dostupni u elektroničkom obliku. S ciljem osiguranja pravilnog praćenja nakon tehničkog pregleda, države članice trebale bi prikupljati i čuvati takve podatke u bazi podataka, posebno u svrhu analize rezultata periodičnih tehničkih pregleda.

(27)

Imatelj potvrde o registraciji ili, prema potrebi, vozač vozila na kojem su prilikom tehničkog pregleda utvrđeni nedostaci, a posebno nedostaci koji predstavljaju rizik za sigurnost na cestama, treba otkloniti te nedostatke bez odlaganja. U slučaju opasnih nedostataka, možda je potrebno ograničiti korištenje vozila dok se ti nedostaci potpuno ne otklone.

(28)

Ako pregledano vozilo pripada kategoriji vozila koja se u državi članici u kojoj je vozilo stavljeno u promet ne registriraju, ta bi država članica trebala moći zahtijevati da se na vozilu na vidljiv način istakne dokaz o provedenom tehničkom pregledu.

(29)

Da bi se postigla visoka kvaliteta ispitivanja širom Unije, opremu koja će se koristi za tehnički pregled, njezino održavanje i umjeravanje trebalo bi provjeravati s obzirom na specifikacije koje odrede države članice ili proizvođači.

(30)

Alternativna oprema koja odražava tehnološki napredak i inovacije trebala bi se moći koristiti pod uvjetom da je osigurana jednaka razina kvalitete ispitivanja.

(31)

Kod autorizacije stanica za tehnički pregled na svojem državnom području, države članice bi u obzir trebale uzeti činjenicu da Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) o uslugama na unutarnjem tržištu iz svog okvira djelatnosti isključuje usluge od općeg interesa u području transporta.

(32)

Stanice za tehnički pregled trebale bi osigurati objektivnost i visoku kvalitetu ispitivanja ispravnosti vozila. Stoga bi u cilju ispunjavanja minimalnih uvjeta u pogledu kvalitete upravljanja, stanice za tehnički pregled vozila trebale ispuniti zahtjeve koje određuje država članica koja izdaje ovlaštenje.

(33)

Visoki standardi tehničkih pregleda zahtijevaju visoku razinu vještina i sposobnosti ispitnog osoblja. Trebalo bi uvesti sustav obuke koji uključuje početno osposobljavanje, povremeno obnavljanje znanja ili prikladnu provjeru znanja. Treba utvrditi prijelazno razdoblje kako bi se sadašnjem ispitnom osoblju omogućio nesmetani prijelaz na sustav povremenog osposobljavanja ili provjere znanja. Kako bi se osigurao visok standard u pogledu osposobljavanja, obučenosti i ispitivanja, države članice trebale bi biti u mogućnosti odrediti dodatne zahtjeve u pogledu stručnosti i odgovarajuće izobrazbe.

(34)

Kada obavljaju tehničke preglede, nadzornici bi trebali biti neovisni i izbjegavati bilo kakav sukob interesa, uključujući sukob interesa ekonomske ili osobne prirode. Rezultat tehničkih pregleda tako ne bi smio biti izravno povezan s plaćom nadzornika. Države članice trebale bi moći propisati zahtjeve u vezi s odvajanjem aktivnosti ili ovlastiti privatno tijelo za izvođenje i tehničkih pregleda i popravaka vozila, čak i na istom vozilu, u slučaju da nadzorno tijelo utvrdi da je zadržana visoka razina objektivnosti.

(35)

Rezultati tehničkog pregleda ne bi se smjeli mijenjati za komercijalne svrhe. Samo ako su rezultati tehničkog pregleda koji je obavio nadzornik očigledno netočni, nadzorno tijelo trebalo bi moći izmijeniti rezultate tog pregleda.

(36)

Radi očuvanja visoke kvalitete pregleda tijekom vremena, države članice trebale bi uspostaviti sustav osiguranja kvalitete koji obuhvaća procese odobrenja, nadzora, povlačenja, suspenzije ili ukidanja odobrenja za obavljanje tehničkih pregleda.

(37)

Ovlašćivanje stanica za tehnički pregled u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ne bi trebala biti obveza država članica.

(38)

U nekoliko država članica značajan broj privatnih ovlaštenih stanica za tehnički pregled obavlja tehničke preglede. Kako bi se u tom smislu osigurala učinkovita razmjena informacija među državama članicama, trebalo bi uspostaviti nacionalne kontaktne točke.

(39)

Tehnički pregledi dio su šireg regulatornog sustava koji se odnosi na vozila tijekom njihovog životnog ciklusa, počevši od odobrenja, preko registracije i pregleda do odlaganja u otpad. Razmjena informacija sadržanih u nacionalnim i proizvođačkim elektroničkim bazama podataka vozila trebala bi u načelu pomoći poboljšanju učinkovitosti cijelog administrativnog lanca koji se bavi vozilima te smanjiti troškove i administrativno opterećenje. Komisija bi trebala provesti studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od uspostave europske elektroničke platforme s informacijama o vozilima koristeći se postojećim i već primijenjenim informacijsko-tehnološkim rješenjima u pogledu međunarodne razmjene podataka u cilju svođenja troškova na najmanju moguću mjeru te izbjegavanja udvostručenja. Komisija bi ispitivanjem trebala razmotriti najprimjereniji način povezivanja postojećih nacionalnih sustava s ciljem razmjene informacija bitnih za tehnički pregled i stanja brojača kilometara među nadležnim tijelima država članica odgovornima za ispitivanje tehničke ispravnosti, registraciju i homologaciju vozila, stanicama za tehnički pregled i proizvođačima vozila i opreme za ispitivanje. Komisija bi također trebala provesti studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od prikupljanja i pohranjivanja dostupnih podataka o glavnim sigurnosnim komponentama vozila koja su bila dio teških nesreća, kao i o mogućnosti stavljanja na raspolaganje, u anonimiziranom obliku, podataka o uzrocima nesreća i očitanjima brojača kilometara nadzornicima vozila, imateljima potvrda o registraciji i istraživačima nesreća.

(40)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(41)

Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte u vezi s informacijama koje u svrhu provedbe tehničkih pregleda dostavljaju proizvođači vozila ako odbor uspostavljen ovom Direktivom ne da mišljenje o nacrtu provedbenog akta koji predstavi Komisija.

(42)

U svrhu ažuriranja sustava određivanja kategorije vozila iz članka 2. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2., ažuriranja Priloga I. točke 3. u pogledu metoda i prilagođavanja točke 3. Priloga I. u pogledu popisa stavaka koje treba ispitati, metoda i procjena nedostataka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(43)

Ispravnost vozila izravno utječe na sigurnost na cestama te se stoga treba periodično provjeravati. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o učinkovitosti odredbi ove Direktive, uključujući onih o opsegu i učestalosti pregleda, daljnjem unaprjeđenju sustava provedbe tehničkih pregleda razmjenom elektroničkih informacija, kao i o mogućem budućem uzajamnom priznavanju zapisnika o tehničkom pregledu.

(44)

Objekti i oprema za preglede koji se koriste u stanicama za tehnički pregled trebaju ispunjavati uvjete propisane za obavljanje tehničkih pregleda. Budući da to zahtijeva značajna ulaganja i prilagodbe koje se ne mogu odmah provesti, trebalo bi odrediti petogodišnje razdoblje za usklađivanje s tim uvjetima. Nadzornim tijelima bi radi ispunjavanja svih kriterija i zahtjeva u vezi s odobrenjem i nadzorom stanica za tehnički pregled vozila trebalo odobriti petogodišnje razdoblje.

(45)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest poboljšanje sigurnosti na cestama utvrđivanjem minimalnih zajedničkih zahtjeva i usklađenih pravila za tehničke preglede vozila unutar Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(46)

Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela priznata posebno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji.

(47)

Ovom Direktivom integriraju se i ažuriraju pravila sadržana u Preporuci Komisije 2010/378/EU (9) s ciljem boljeg uređivanja rezultata tehničkih pregleda

(48)

Ovom se Direktivom ažuriraju tehnički zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) te proširuje njezino područje primjene posebno da bi obuhvatilo odredbe o uspostavi stanica za tehnički pregled i njihovih nadzornih tijela, kao i imenovanje nadzornika kojima je povjereno obavljanje tehničkih pregleda. Stoga bi tu Direktivu trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Predmet

Ovom Direktivom uspostavljaju se minimalni uvjeti za sustav periodičnih tehničkih pregleda vozila koja se koriste na javnim cestama.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na vozila sljedećih kategorija čija konstrukcijska brzina prelazi 25 km/h i koja su navedena u Direktivi 2002/24/EZ, Direktivi 2003/37/EZ i Direktivi 2007/46/EZ:

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz osoba i njihove prtljage koja osim mjesta za sjedenje za vozača imaju najviše osam mjesta za sjedenje – vozila kategorije M1,

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz osoba i njihove prtljage koja osim mjesta za sjedenje za vozača imaju više od osam mjesta za sjedenje – vozila kategorija M2 i M3,

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz robe i čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone - vozila kategorije N1,

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz robe i čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone - vozila kategorija N2 i N3,

priključna vozila oblikovana i konstruirana za prijevoz robe ili osoba, kao i za smještaj osoba čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone – vozila kategorija O3 i O4,

od 1. siječnja 2022., vozila na dva ili tri kotača – vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e – zapremnine motora veće od 125 cm3,

traktori na kotačima kategorije T5 čija se uporaba uglavnom odvija na javnim cestama, a čija najveća konstrukcijska brzina prelazi 40 km/h.

2.   Države članice mogu sljedeća vozila registrirana na njihovom državnom području isključiti iz područja primjene ove Direktive:

vozila kojima se upravlja ili koja se koriste u posebnim uvjetima te vozila koja se nikad ili gotovo nikad ne koriste na javnim cestama poput vozila od povijesnog interesa ili natjecateljskih vozila,

vozila s diplomatskim imunitetom,

vozila koja koriste oružane snage, vlasti odgovorne za javni red i mir, vatrogasna služba, služba civilne zaštite te hitna ili spasilačka služba,

vozila koja se koriste u poljoprivredne, hortikulturne, šumarske ili ribarstvene svrhe samo na državnom području dotične države članice i uglavnom na području gdje se odvija takva aktivnost, uključujući poljoprivredne i šumske ceste ili poljoprivredna polja,

vozila koja se isključivo koriste na malim otocima ili rijetko naseljenim područjima,

specijalizirana vozila koja prevoze cirkusku opremu i opremu za zabavne parkove, najveće konstrukcijske brzine koja nije veća od 40 km/h i koja obavljaju prijevoz samo na državnom području dotične države članice,

vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora veće od 125 cm3 ako je država članica uvela učinkovite alternativne mjere za sigurnost na cestama za vozila na dva ili tri kotača, posebno uzimajući u obzir relevantnu statistiku o sigurnosti na cestama za proteklih pet godina. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim iznimkama.

3.   Države članice mogu uvesti nacionalne zahtjeve koji se odnose na tehnički pregled vozila registriranih na njihovom državnom području koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom i za vozila navedena u stavku 2.

Članak 3.

Definicije

Sljedeće definicije primjenjuju se samo za potrebe ove Direktive:

1.

„vozilo” znači svako motorno vozilo ili njegovo priključno vozilo koji se ne kreću po tračnicama;

2.

„motorno vozilo” znači svako vozilo s vlastitim pogonom na kotačima s najvećom konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h;

3.

„priključno vozilo” znači svako vozilo bez vlastitog pogona na kotačima koje je oblikovano i konstruirano da ga vuče motorno vozilo;

4.

„poluprikolica” znači svako priključno vozilo oblikovano za spajanje s motornim vozilom tako da se jedan njegov dio oslanja na motorno vozilo i da se znatan dio njegove mase i mase njegovog tereta prenosi na motorno vozilo;

5.

„vozilo s dva ili tri kotača” znači svako vozilo s vlastitim pogonom na dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez njega, te svaki tricikl ili četverocikl;

6.

„vozilo registrirano u državi članici” znači vozilo koje je registrirano i stavljeno u uporabu u državi članici;

7.

„vozilo od povijesnog interesa” znači vozilo koje povijesnim smatra država članica u kojoj je registrirano ili jedno od nadležnih tijela koje je ona imenovala i koje zadovoljava sve sljedeće uvjete:

prvi je put proizvedeno ili registrirano prije najmanje 30 godina,

njegov specifičan tip, definiran u relevantnom pravu Unije ili nacionalnom pravu, više nije u proizvodnji,

s povijesnog je gledišta očuvano i nalazi se u svom originalnom stanju te nije bilo podvrgnuto značajnijim promjenama tehničkih karakteristika svojih glavnih dijelova;

8.

„imatelj potvrde o registraciji” znači pravna ili fizička osoba na čije je ime vozilo registrirano;

9.

„tehnički pregled” znači pregled u skladu s Prilogom I. kojom se osigurava da je vozilo ispravno i sigurno za uporabu na javnim cestama te da ispunjava sve potrebne i obvezne sigurnosne i okolišne značajke;

10.

„homologacija” znači postupak kojim država članica potvrđuje da vozilo ispunjava uvjete relevantnih administrativnih odredbi i tehničkih zahtjeva navedenih u Direktivi 2002/24/EZ, Direktivi 2003/37/EZ i Direktivi 2007/46/EZ;

11.

„nedostaci” znači tehničke manjkavosti i drugi slučajevi neusklađenosti ustanovljeni tijekom tehničkog pregleda;

12.

„zapisnik o tehničkom pregledu vozila” znači izvješće o tehničkom pregledu vozila koje izdaje nadležno tijelo ili stanica za tehnički pregled, a sadrži rezultate tehničkog pregleda vozila;

13.

„nadzornik” znači osoba koju je ovlastila država članica ili njezino nadležno tijelo za obavljanje tehničkih pregleda u stanici za tehnički pregled ili prema potrebi u ime nadležnog tijela;

14.

„nadležno tijelo” znači tijelo ili javno tijelo kojem je država članica povjerila odgovornost za upravljanje sustavom ispitivanja tehničke ispravnosti vozila, uključujući prema potrebi obavljanje tehničkih pregleda;

15.

„stanica za tehnički pregled” znači javno ili privatno tijelo ili ustanova koje je država članica ovlastila za provođenje tehničkih pregleda;

16.

„nadzorno tijelo” znači tijelo ili tijela koja je uspostavila država članica, a odgovorni su za nadzor stanica za tehnički pregled. Nadzorno tijelo može biti dio nadležnog tijela ili nadležnih tijela;

17.

„mali otok” znači otok s manje od 5 000 stanovnika koji s ostalim dijelovima državnog područja nije povezan cestovnim mostovima ili cestovnim tunelima;

18.

„rijetko naseljeno područje” znači unaprijed definirano područje gustoće naseljenosti manje od 5 stanovnika po kvadratnom kilometru;

19.

„javna cesta” znači cesta za opću javnu uporabu poput lokalne, regionalne ili nacionalne ceste, magistralne ceste, brze ceste ili autoceste.

POGLAVLJE II.

OPĆE OBVEZE

Članak 4.

Odgovornosti

1.   Svaka država članica osigurava da se u skladu s ovom Direktivom vozila registrirana na njezinom državnom području periodično pregledavaju u stanicama za tehnički pregled ovlaštenima od države članice u kojoj su registrirana.

2.   Tehničke preglede provodi država članica u kojoj je vozilo registrirano ili javno tijelo kojemu je država članica povjerila tu zadaću ili tijela ili ustanove koje ta država članica odredi i nadzire, uključujući ovlaštena privatna tijela.

3.   U skladu s načelima utvrđenima uredbama (EZ) br. 715/2007 (11) i (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12) Komisija putem provedbenih akata i prije 20. svibnja 2018., usvaja:

(a)

skup tehničkih informacija o opremi za kočenje, upravljaču, vidljivosti, svjetlima, reflektorima, električnoj opremi, osovinama, kotačima, gumama, ovjesu, šasiji, šasijskim dodacima, ostaloj opremi i utjecaju na okoliš potrebnima za izvođenje tehničkog pregleda stavaka, koje se trebaju pregledati, i korištenje preporučenih metoda testiranja u skladu s Prilogom I. točkom 3.; i

(b)

detaljna pravila o formatu podataka i procedurama o pristupu relevantnim tehničkim informacijama.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19. stavka 2.

Tehničke informacije navedene u točki (a) prvom podstavku proizvođači na nediskriminirajući način besplatno ili po razumnoj cijeni dostavljaju stanicama za tehnički pregled i relevantnim nadležnim tijelima.

Komisija ispituje izvedivost pristupa takvim tehničkim informacijama preko jedinstvene točke pristupa.

4.   Države članice osiguravaju da odgovornost čuvanja vozila u sigurnom i tehnički ispravnom stanju bude definirana u nacionalnom pravu.

POGLAVLJE III.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA TEHNIČKE PREGLEDE

Članak 5.

Datum i učestalost pregleda

1.   Vozila podliježu tehničkom pregledu barem u sljedećim vremenskim razmacima, ne dovodeći u pitanje razdoblje fleksibilnosti u primjeni u državama članicama u skladu sa stavkom 3.:

(a)

vozila kategorija M1 i N1: četiri godine nakon prve registracije vozila, a nakon toga svake dvije godine;

(b)

vozila kategorije M1 korištena kao taksiji ili vozila hitne pomoći, vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O3 i O4: godinu dana nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake godine;

(c)

vozila kategorije T5 koja se uglavnom koriste na javnim cestama u komercijalne svrhe cestovnog prijevoza tereta: četiri godine nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake dvije godine.

2.   Države članice određuju prikladne intervale tijekom kojih vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora veće od 125 cm3 moraju proći tehnički pregled.

3.   Država članica ili nadležno tijelo mogu odrediti prihvatljivo razdoblje izvođenja tehničkog pregleda a da se pritom ne prelaze intervali definirani u stavku 1.

4.   Neovisno o datumu posljednjeg tehničkog pregleda vozila, dotična država članica ili dotično nadležno tijelo može zahtijevati da ono bude podvrgnuto tehničkom pregledu prije datuma iz stavaka 1. i 2. u sljedećim slučajevima:

nakon nesreće u kojoj su oštećeni glavni sigurnosni dijelovi vozila, kao što su kotači, ovjes, zone deformacije, sustavi zračnih jastuka, upravljač ili kočnice,

kad su sigurnosni i okolišni sustavi i dijelovi vozila bili promijenjeni ili preinačeni,

u slučaju promjene imatelja potvrde o registraciji vozila,

u slučaju da je vozilo doseglo kilometražu od 160 000 km;

u slučajevima u kojima je sigurnost na cestama ozbiljno ugrožena.

Članak 6.

Sadržaj i metode tehničkog pregleda

1.   Za kategorije vozila obuhvaćene ovom Direktivom, uz iznimku kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora većeg od 125 cm3, države članice osiguravaju da tehnički pregled barem obuhvaća područja navedena u Prilogu I. točki 2.

2.   Za svako područje iz stavka 1., nadležna tijela države članice ili stanica za tehnički pregled provode tehnički pregled koji obuhvaća barem stavke navedene u Prilogu I. točki 3. primjenom preporučene metode ispitivanja ili jednakovrijedne metode primjenjive na testiranje tih stavaka, navedenih u Prilogu I. točki 3., a koju je odobrilo nadležno tijelo. Pregled također može uključivati provjeru o tome odgovaraju li pojedini dijelovi i komponente tog vozila sigurnosnim i okolišnim značajkama na snazi u trenutku odobrenja ili prema potrebi u trenutku naknadnih preinaka vozila.

Ispitivanja se provode uz pomoć trenutačno dostupnih tehnika i opreme bez upotrebe alata za rastavljanje ili odstranjivanje bilo kojeg dijela vozila.

3.   Za vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora većeg od 125 cm3, države članice određuju područja, stavke i prikladne metode testiranja.

Članak 7.

Procjena nedostataka

1.   Za svaku stavku koju treba ispitati, Prilog I. pruža minimalni popis mogućih nedostataka i njihovu razinu težine.

2.   Nedostaci uočeni prilikom periodičnih tehničkih pregleda vozila kategorizirani su u jednu od sljedećih skupina:

(a)

manji nedostaci koji ne utječu bitno na sigurnost vozila ili na okoliš te druge manje neusklađenosti;

(b)

veći nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost vozila ili utjecati na okoliš te dovesti druge sudionike prometa u opasnost ili druge veće neusklađenosti;

(c)

opasni nedostaci koji predstavljaju izravnu i trenutačnu opasnost za sigurnost na cestama ili nepovoljan utjecaj na okoliš, a koji opravdavaju činjenicu da država članica ili njezina nadležna tijela mogu zabraniti korištenje tog vozila na javnim cestama.

3.   Vozilo s nedostacima koji se ubrajaju u više skupina nedostataka prema stavku 2. razvrstava se u skupinu koja odgovara najozbiljnijem nedostatku. Vozilo koje ima više nedostataka unutar istog područja pregleda utvrđenog u okviru testa iz Priloga I. točke 2. može se razvrstati u sljedeću skupinu ozbiljnih nedostataka ako se može dokazati da zajednički učinak tih nedostataka ima za posljedicu veći rizik za sigurnost na cestama.

Članak 8.

Zapisnik o tehničkoj ispravnosti

1.   Države članice osiguravaju da stanice za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo koje je provelo tehnički pregled vozila izdaju zapisnik o tehničkom pregledu tog vozila koji barem navodi standardizirane elemente odgovarajućih usklađenih oznaka Unije utvrđenih u Prilogu II.

2.   Države članice osiguravaju da stanice za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo osobi koja je dovezla vozilo na pregled izda zapisnik o tehničkom pregledu vozila ili, u slučaju elektroničkog zapisnika o tehničkom pregledu, ovjereni ispis takvog zapisnika.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 5. i u slučaju ponovne registracije vozila već registriranog u drugoj državi članici, svaka država članica priznaje zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji je izdala bilo koja druga država članica kao da ga je ona sama izdala, pod uvjetom da je zapisnik o tehničkom pregledu još važeći s obzirom na razdoblja određena za periodične tehničke preglede u državi članici u kojoj se vozilo ponovno registrira. U slučaju dvojbe država članica u kojoj je vozilo ponovno registrirano može provjeriti valjanost zapisnika o tehničkom pregledu prije nego ga prihvati. Države članice Komisiji dostavljaju opis zapisnika o tehničkom pregledu prije 20. svibnja 2018. Komisija obavješćuje odbor iz članka 19. Ovaj se stavak ne primjenjuje na vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 4. i stavak 3. ovog članka, država članica načelno priznaje valjanost zapisnika o tehničkom pregledu u slučaju promjene vlasništva vozila za koje postoji valjan dokaz o obavljenom periodičnom tehničkom pregledu.

5.   Od 20. svibnja 2018. i najkasnije 20. svibnja 2021., stanice za tehnički pregled nadležnom tijelu dotične države članice elektroničkim putem dostavljaju podatke navedene u zapisnicima o tehničkom pregledu koje izdaju. Takvo dostavljanje obavlja se u razumnom roku nakon izdavanja zapisnika o tehničkom pregledu vozila. Do potonjeg datuma stanice za tehnički pregled mogu dostavljati relevantne podatke nadležnom tijelu na druge načine. Države članice određuju razdoblje tijekom kojeg nadležno tijelo zadržava te informacije. Trajanje tog razdoblja ne smije biti kraće od 36 mjeseci, ne dovodeći u pitanje nacionalne porezne sustave država članica.

6.   Države članice osiguravaju da se za potrebe provjere brojača kilometara, u slučaju da je brojač kilometara ugrađen, nadzornicima dostave informacije sadržane u prethodnim tehničkim pregledima čim one budu elektronički dostupne. U slučaju da se utvrdi manipulacija brojača kilometara s ciljem smanjenja ili pogrešnog navođenja prijeđene udaljenosti u zapisniku, takva je manipulacija kažnjiva učinkovitim, proporcionalnim, odvraćajućim i nediskriminirajućim sankcijama.

7.   Države članice osiguravaju da se tijelo nadležno za registraciju vozila obavijesti o rezultatima tehničkog pregleda ili da mu se oni elektroničkim putem dostave što je prije moguće. Takva obavijest mora sadržavati podatke navedene u zapisniku o tehničkom pregledu vozila.

Članak 9.

Daljnje postupanje s nedostacima

1.   U slučaju samo manjih nedostataka, smatra se da je vozilo uspješno prošlo tehnički pregled, nedostaci se uklanjaju te ponovni tehnički pregled vozila nije potreban.

2.   U slučaju većih nedostataka, smatra se da vozilo nije uspješno prošlo tehnički pregled. Država članica ili nadležno tijelo odlučuju o razdoblju tijekom kojeg se vozilo u pitanju može koristiti prije nego bude podvrgnuto sljedećem tehničkom pregledu. Taj se pregled mora izvršiti tijekom razdoblja koje odredi država članica ili nadležno tijelo, ali ne kasnije od dva mjeseca nakon prvobitnog pregleda.

3.   U slučaju opasnih nedostataka, smatra se da vozilo nije uspješno prošlo tehnički pregled. Država članica ili nadležno tijelo mogu donijeti odluku da se vozilo u pitanju ne smije koristiti na javnim cestama te da se njegovo korištenje u cestovnom prometu suspendira na određeno vrijeme, bez potrebe ponovnog postupka registracije, dok se ne otklone nedostaci i ne izda novi zapisnik o tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da je vozilo tehnički ispravno.

Članak 10.

Dokaz o pregledu

1.   Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo države članice koje je provelo tehnički pregled vozila registriranog na njezinom državnom području izdaje dokaz, poput naznake u dokumentu o registraciji vozila, naljepnice, potvrde ili bilo kojeg drugog oblika lako dostupne informacije, za svako vozilo koje je uspješno prošlo takav pregled. Na dokazu se navodi datum do kojega treba obaviti sljedeći tehnički pregled.

Države članice Komisiji dostavljaju opis tog dokaza prije 20. svibnja 2018. Komisija obavješćuje odbor iz članka 19.

2.   Ako pregledano vozilo pripada kategoriji vozila koja se u državi članici u kojoj je vozilo pušteno u promet ne registriraju, ta bi država članica mogla zahtijevati da se na vozilu na vidljiv način istakne dokaz o provedenom tehničkom pregledu.

3.   U svrhu slobodnog kretanja, svaka država članica u skladu sa stavkom 1. priznaje dokaz koji izda stanica za tehnički pregled ili nadležno tijelo države članice.

POGLAVLJE IV.

ADMINISTRATIVNE ODREDBE

Članak 11.

Objekti i oprema za tehnički pregled

1.   Država članica osigurava da objekti i oprema za pregled koji se koriste za obavljanje tehničkih pregleda ispunjavaju minimalne tehničke zahtjeve utvrđene u Prilogu III.

2.   Države članice osiguravaju da stanice za tehnički pregled ili, ako je primjenjivo, nadležno tijelo održavaju objekte i opremu za pregled u skladu sa specifikacijama koje dostave proizvođači.

3.   Oprema koja se koristi za mjerenja povremeno se umjerava u skladu s Prilogom III. i provjerava u skladu sa specifikacijama koje odredi dotična država članica ili proizvođač opreme.

Članak 12.

Stanice za tehnički pregled

1.   Stanice za tehnički pregled u kojima nadzornici obavljaju tehnički pregled ovlašćuje država članica ili njezino nadležno tijelo.

2.   Kako bi ispunile minimalne uvjete za upravljanje kvalitetom, stanice za tehnički pregled pridržavaju se uvjeta koje odredi država članica koja izdaje ovlaštenje. Stanice za tehnički pregled osiguravaju objektivnost i visoku kvalitetu tehničkih pregleda.

Članak 13.

Nadzornici

1.   Države članice osiguravaju da tehničke preglede provode nadzornici koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti utvrđene u Prilogu IV. Države članice mogu odrediti dodatne zahtjeve u pogledu stručnosti i odgovarajuće osposobljenosti.

2.   Nadležna tijela ili, prema potrebi, ovlašteni centri za izobrazbu izdaju potvrdu nadzornicima koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti. Ta potvrda mora barem sadržavati podatke navedene u Prilogu IV. točki 3.

3.   Nadzornici zaposleni ili ovlašteni kod nadležnih tijela država članica ili u stanici za tehnički pregled na dan 20. svibnja 2018. izuzimaju se od zahtjeva utvrđenih u Prilogu IV. točki 1.

4.   Prilikom obavljanja tehničkog pregleda, te kako bi se udovoljilo zahtjevima dotične države članice ili dotičnog nadležnog tijela u pogledu održavanja visoke razine nepristranosti i objektivnosti, nadzornik ne smije biti ni u kakvom sukobu interesa.

5.   Osoba koja je vozilo dovezla na pregled obavješćuje se o utvrđenim nedostacima koje treba otkloniti.

6.   Rezultate tehničkog pregleda može prema potrebi izmijeniti samo nadzorno tijelo ili mogu biti izmijenjeni u skladu s postupkom koje odredi nadležno tijelo, ako su rezultati tehničkog pregleda očigledno netočni.

Članak 14.

Nadzor rada stanica za tehnički pregled

1.   Države članice osiguravaju nadziranje stanica za tehnički pregled.

2.   Nadzorno tijelo obavlja barem zadaće predviđene u Prilogu V. točki 1. i ispunjava zahtjeve propisane u točkama 2. i 3. tog priloga.

Države članice objavljuju pravila i postupke koji se odnose na organizaciju, zadaće i zahtjeve, uključujući zahtjeve neovisnosti, primjenjive na osoblje nadzornog tijela.

3.   Stanice za tehnički pregled kojima izravno upravlja nadležno tijelo izuzete su od zahtjeva vezanih uz odobrenje i nadzor kada je nadzorno tijelo dio nadležnog tijela.

4.   Može se smatrati se da su države članice koje zahtijevaju ovlašćivanje stanica za tehnički pregled u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 ispunile zahtjeve navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka.

POGLAVLJE V.

SURADNJA I RAZMJENA INFORMACIJA

Članak 15.

Administrativna suradnja među državama članicama

1.   Države članice određuju nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za razmjenu informacija s drugim državama članicama i Komisijom u vezi s primjenom ove Direktive.

2.   Države članice Komisiji prosljeđuju imena i kontaktne podatke njihovih nacionalnih kontaktnih točaka do 20. svibnja 2015. i bez odgode je obavješćuju o bilo kakvim promjenama tih podataka. Komisija sastavlja popis svih kontaktnih točaka i prosljeđuje ga državama članicama.

Članak 16.

Elektronička platforma s informacijama o vozilima

Komisija ispituje izvedivost, troškove i koristi od uspostave europske elektroničke platforme s informacijama o vozilima koristeći se postojećim i već primijenjenim informacijsko-tehnološkim rješenjima u pogledu međunarodne razmjene podataka u cilju svođenja troškova na najmanju moguću mjeru te izbjegavanja udvostručenja. Pri ispitivanju Komisija razmatra najprimjereniji način povezivanja postojećih nacionalnih sustava s ciljem razmjene informacija bitnih za tehnički pregled i stanja brojača kilometara među nadležnim tijelima država članica odgovornima za ispitivanje tehničke ispravnosti, registraciju i homologaciju vozila, stanicama za tehnički pregled i proizvođačima vozila i opreme za ispitivanje.

Komisija također provodi studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od prikupljanja i pohranjivanja dostupnih informacija o glavnim sigurnosnim komponentama vozila koja su sudjelovala u teškim nesrećama, kao i o mogućnosti tumačenja podataka o uzrocima događanja nesreća i očitanjima brojača kilometara dostupnima nadzornicima, imatelji potvrda o registraciji i istraživačima nesreća u anonimnom obliku.

POGLAVLJE VI.

DELEGIRANI I PROVEDBENI AKTI

Članak 17.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. s ciljem:

ažuriranja jedino sustava određivanja kategorije vozila iz članka 2. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2. i to prema potrebi i u slučaju promjena kategorija vozila nastalih izmjenama zakonodavstva o homologaciji iz članka 2. stavka 1., a da to ne utječe na opseg i učestalost pregleda,

ažuriranja Priloga I. točke 3. u pogledu metoda, u slučaju da veći broj učinkovitih metoda provedbe tehničkih pregleda postane dostupan, a da se pritom ne proširuje popis stavaka koje treba ispitati,

prilagodbe Priloga I. točke 3. nakon pozitivne procjene troškova i koristi u pogledu popisa stavaka koje treba ispitati, metoda, uzroka kvara i procjena nedostataka u slučaju promjena obveznih uvjeta o homologaciji u zakonodavstvu Unije u području sigurnosti ili okoliša;

Članak 18.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 19. svibnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže odbor („Odbor za tehničke preglede”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Izvješćivanje

1.   Komisija do 30. travnja 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi i učincima ove Direktive, posebno u pogledu razine usklađenosti periodičnih tehničkih pregleda, učinka odredbi na opseg i učestalost pregleda, uzajamnog priznavanja zapisnika o tehničkom pregledu u slučajevima ponovne registracije vozila iz druge države članice i rezultata pregleda u vezi s izvedivosti uvođenja elektroničke platforme s informacijama o vozilima kako je to navedeno u članku 16. U izvješću se također analizira je li potrebno ažurirati priloge, prije svega zbog tehničkog napretka i praksi. Izvješće se podnosi nakon savjetovanja s odborom iz članka 19. i prema potrebi mu se prilažu zakonodavni prijedlozi.

2.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće na temelju neovisnih studija o učinkovitosti uključivanja lakih priključnih vozila i vozila na dva ili tri kotača u okvir ove Direktive najkasnije 30. travnja 2019. U izvješću se ocjenjuje napredak u području stanja sigurnosti na cestama u Uniji te se uspoređuju rezultati nacionalnih mjera za sigurnost na cestama za svaku potkategoriju L-vozila s obzirom na njihovu prosječnu prijeđenu udaljenost. Komisija prije svega procjenjuje jesu li standardi i troškovi periodičnih tehničkih pregleda svake kategorije vozila razmjerni u odnosu na postavljene ciljeve u pogledu sigurnosti na cestama. Izvješću se prilaže detaljna procjena utjecaja u kojoj se analiziraju troškovi i koristi u Uniji te posebnosti država članica. Izvješće se dostavlja barem šest mjeseci prije podnošenja bilo kakvog zakonodavnog prijedloga kako bi ga se moglo, prema potrebi, proširiti uključivanjem novih kategorija unutar područja primjene ove Direktive.

Članak 21.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na kršenja odredbi ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće.

Članak 22.

Prijelazne odredbe

1.   Države članice mogu na razdoblje ne dulje od pet godina od 20. svibnja 2018. odobriti korištenje objekata i opreme za tehnički pregled iz članka 11., koji ne udovoljavaju minimalnim zahtjevima utvrđenima u Prilogu III., za izvođenje tehničkih pregleda vozila.

2.   Države članice primjenjuju zahtjeve utvrđene u Prilogu V. najkasnije od 1. siječnja 2023.

Članak 23.

Prenošenje

1.   Države članice do 20. svibnja 2017. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te mjere od 20. svibnja 2018.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 24.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2009/40/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 20. svibnja 2018.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 26.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 44, 15.2.2013., str. 128.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od. od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 24. ožujka 2014.

(3)  Direktiva 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/61/EEZ (SL L 124, 9.5.2002., str. 1.).

(4)  Direktiva 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica i o stavljanju izvan snage Direktive 74/150/EEZ (SL L 171, 9.7.2003., str. 1.).

(5)  Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

(6)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(7)  Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).

(8)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(9)  Preporuka Komisije 2010/378/EU od 5. srpnja 2010. o procjeni nedostataka prilikom tehničkih pregleda u skladu s Direktivom 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 173, 8.7.2010., str. 74.).

(10)  Direktiva 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 141, 6.6.2009., str. 12).

(11)  Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).

(12)  Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji tipa motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških teretnih vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (SL L 188, 18.7.2009., str. 1.).


PRILOG I.

MINIMALNI ZAHTJEVI U POGLEDU SADRŽAJA I PREPORUČENIH METODA ISPITIVANJA

1.   OPĆENITO

Ovim se Prilogom utvrđuju sustavi i sastavni dijelovi vozila koje treba ispitati; detaljno navodi preporučene metode njihovog ispitivanja i kriterije koje treba koristiti pri određivanju je li stanje vozila prihvatljivo.

Pregledom se moraju obuhvatiti barem stavke navedene niže u točki 3., pod uvjetom da se odnose na opremu vozila koje se ispituje u dotičnoj državi članici. Pregled također može uključivati provjeru o tome odgovaraju li relevantni dijelovi i komponente tog vozila sigurnosnim i okolišnim značajkama na snazi u trenutku odobrenja ili prema potrebi u trenutku naknadnih preinaka vozila.

Kada zbog konstrukcije vozila primjena metoda ispitivanja utvrđenih u ovom Prilogu nije dopuštena, ispitivanje se provodi u skladu s preporučenim metodama ispitivanja koje odobre nadležna tijela. Nadležno tijelo mora se uvjeriti da će sigurnosni i okolišni standardi biti zadržani.

Pregled svih niže navedenih stavki smatra se obveznim u kontekstu periodičnog tehničkog pregleda osim onih označenih znakom „X” koje se odnose na stanje vozila i njegovu prikladnost za upotrebu na cesti, ali se ne smatraju bitnim u kontekstu tehničkog pregleda.

„Razlozi za proglašenje neispravnim” ne primjenjuju se u slučajevima u kojima se odnose na zahtjeve koji nisu bili propisani u mjerodavnom zakonodavstvu o homologaciji vozila u vrijeme prve registracije, prve upotrebe ili zahtjeva za naknadnom preinakom.

Kad je navedena vizualna metoda pregleda, to znači da uz vizualni pregled dotičnih stavki nadzornik, prema potrebi, njima i rukuje, procjenjuje njihovu buku ili primjenjuje bilo koju drugu prikladnu metodu pregleda bez upotrebe opreme.

2.   OPSEG PREGLEDA

Pregledom su obuhvaćena najmanje sljedeća područja:

0.

identifikacija vozila;

1.

uređaji za kočenje;

2.

upravljanje;

3.

vidljivost;

4.

svjetlosna oprema i dijelovi električnog sustava;

5.

osovine, kotači, gume, ovjes;

6.

šasija i dijelovi pričvršćeni za šasiju;

7.

ostala oprema;

8.

utjecaj na okoliš;

9.

dopunska ispitivanja za vozila za prijevoz putnika kategorija M2 i M3.

3.   SADRŽAJ I METODE ISPITIVANJA, PROCJENA NEDOSTATAKA VOZILA

Pregledom su obuhvaćene barem stavke te primijenjeni minimalni standardi i metode navedene u sljedećoj tablici.

Provjera nedostataka svih sustava u vozilima i komponenti koje treba ispitati provodi se u skladu s kriterijima iz ove tablice za svako vozilo pojedinačno.

Nedostaci koji nisu navedeni u ovom Prilogu procjenjuju se s obzirom na rizike koje predstavljaju za sigurnost na cestama.

Stavka

Metoda

Razlozi za proglašenje neispravnim

Procjena nedostataka

 

Manji

Veći

Opasni

0.   

IDENTIFIKACIJA VOZILA

0.1.

Registarske pločice (ako je potrebno prema zahtjevima1)

Vizualni pregled.

(a)

Registarska pločica ili pločice nedostaju ili su tako nesigurne/pričvršćene da bi lako mogle otpasti.

 

X

 

(b)

Natpis nedostaje ili je nečitak.

 

X

 

(c)

Nije u skladu s dokumentima vozila ili evidencijama.

 

X

 

0.2.

Identifikacijski broj vozila/broj šasije/serijski broj

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje ili se ne može naći.

 

X

 

(b)

Nepotpuno, nečitko, očito krivotvoreno ili ne odgovara dokumentima vozila.

 

X

 

(c)

Nečitki dokumenti vozila ili administrativne netočnosti.

X

 

 

1.   

UREĐAJI ZA KOČENJE

1.1.   

Mehaničko stanje i funkcioniranje

1.1.1.

Papučica radne kočnice/ručna poluga

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

Napomena: Za vrijeme pregleda vozila sa servo sustavima kočenja motor treba biti ugašen.

(a)

Papučica se teško pomiče.

 

X

 

(b)

Pretjerana istrošenost ili zračnost.

 

X

 

1.1.2.

Stanje papučice/ručne poluge i hod uređaja za aktiviranje kočnica

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

Napomena: Za vrijeme pregleda vozila sa servo sustavima kočenja motor treba biti ugašen.

(a)

Prevelik hod ili nedovoljna rezerva hoda.

 

X

 

(b)

Otpuštanje kočnice nije ispravno.

Ako je funkcionalnost smanjena.

X

X

 

(c)

Jastučić protiv klizanja na kočnoj papučici nedostaje, labav je ili je izlizan.

 

X

 

1.1.3.

Vakuum uređaj ili kompresor i spremnici

Vizualni pregled sastavnih dijelova pri uobičajenom radnom tlaku. Provjerite vrijeme potrebno za postizanje sigurne radne vrijednosti vakuuma ili tlaka zraka i rad upozoravajućeg uređaja, višekružnog zaštitnog ventila i ventila za tlačno rasterećenje.

(a)

Nedovoljan tlak/vakuum za najmanje četiri kočenja nakon aktiviranja upozoravajućeg uređaja (ili kada je kazaljka u opasnoj zoni).

najmanje dva kočenja nakon aktiviranja upozoravajućeg uređaja (ili kada je kazaljka u opasnoj zoni).

 

X

X

(b)

Vrijeme potrebno za postizanje sigurne radne vrijednosti tlaka zraka/vakuuma predugo je u odnosu na zahtjeve1.

 

X

 

(c)

Višekružni zaštitni ventil ili ventil za tlačno rasterećenje ne funkcionira.

 

X

 

(d)

Osjetan pad tlaka zraka zbog propuštanja ili čujno propuštanje zraka.

 

X

 

(e)

Vanjsko oštećenje koje može utjecati na rad kočnog sustava.

Učinkovitost propisana za pomoćno kočenje nije postignuta.

 

X

X

1.1.4.

Kazaljka ili indikator niskog tlaka

Provjera funkcioniranja.

Nepravilan rad ili neispravnost kazaljke ili indikatora.

Nemoguće odrediti nizak tlak.

X

X

 

1.1.5.

Ručni kočni ventil

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Upravljačka naprava slomljena, oštećena ili pretjerano istrošena.

 

X

 

(b)

Upravljačka naprava nesigurno pričvršćena na ventil ili je ventil nesiguran.

 

X

 

(c)

Spojevi labavi ili propuštaju.

 

X

 

(d)

Nezadovoljavajući rad.

 

X

 

1.1.6.

Aktivator parkirne kočnice, poluga za upravljanje, zaporni mehanizam parkirne kočnice, elektronička parkirna kočnica

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Zaporni mehanizam ne funkcionira ispravno.

 

X

 

(b)

Istrošenost osovine poluge ili zapornog mehanizma.

Pretjerana istrošenost.

X

X

 

(c)

Prevelik hod poluge ukazuje na pogrešno podešenje.

 

X

 

(d)

Aktivator nedostaje, oštećen je ili nefunkcionalan.

 

X

 

(e)

Neispravan rad, indikator pokazuje nepravilan rad.

 

X

 

1.1.7.

Kočni ventili (nožni ventili, regulator tlaka, regulacijski ventili)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Oštećen ventil ili pretjerano propuštanje zraka.

Ako je funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(b)

Pretjerano propuštanje ulja iz kompresora.

X

 

 

(c)

Ventil nesigurno pričvršćen ili postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

(d)

Ispuštanje ili propuštanje hidraulične tekućine.

Ako je funkcionalnost smanjena.

 

X

X

1.1.8.

Spojnice kočnica priključnih vozila (električne i pneumatske)

Odvojite i ponovo spojite spojnice kočnog sustava između vučnog vozila i priključnog vozila.

(a)

Poklopac ili automatski ventil neispravan.

Ako je funkcionalnost smanjena.

X

X

 

(b)

Poklopac ili ventil nije pričvršćen ili je postavljen na neodgovarajući način.

Ako je funkcionalnost smanjena.

X

X

 

(c)

Prekomjerno propuštanje.

Ako je funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(d)

Nepravilan rad.

Utječe na rad kočnica.

 

X

X

1.1.9.

Tlačna posuda spremnika energije

Vizualni pregled.

(a)

Neznatno oštećen ili korodiran spremnik.

Teško oštećen spremnik, korodirao ili propušta.

X

X

 

(b)

Rad uređaja za ispust kondenzata smanjen.

Uređaj za ispust kondenzata ne radi.

X

X

 

(c)

Spremnik je nesigurno pričvršćen ili je postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

1.1.10.

Pojačivač sile kočenja (servo), glavni kočni cilindar (hidraulični sustavi)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Servo jedinica neispravna ili neučinkovita.

Ako ne radi.

 

X

X

(b)

Glavni cilindar je neispravan, ali kočnica i dalje radi.

Glavni kočni cilindar neispravan ili propušta.

 

X

X

(c)

Glavni cilindar nesigurno pričvršćen, ali kočnica i dalje radi.

Glavni cilindar nesigurno pričvršćen.

 

X

X

(d)

Nedovoljna razina tekućine za kočnice ispod oznake MIN.

Razina tekućine za kočnice znatno ispod oznake MIN.

Tekućina za kočnice nije vidljiva.

X

X

X

(e)

Nedostaje poklopac spremnika glavnog cilindra.

X

 

 

(f)

Kontrolno svjetlo tekućine za kočnice svijetli ili je neispravno.

X

 

 

(g)

Kontrolno svjetlo niske razine tekućine za kočnice ne radi ispravno.

X

 

 

1.1.11.

Kruti kočni vodovi

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Izravna opasnost od ispadanja ili puknuća.

 

 

X

(b)

Cijevi ili spojevi propuštaju (zračni kočni sustavi).

Cijevi ili spojevi propuštaju (hidraulični kočni sustavi).

 

X

X

(c)

Oštećene ili prekomjerno korodirane cijevi.

Utječe na rad kočnica blokiranjem ili postoji izravna opasnost od propuštanja.

 

X

X

(d)

Krivo postavljene cijevi.

Opasnost od oštećenja.

X

X

 

1.1.12.

Savitljivi kočni vodovi (crijeva)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Izravna opasnost od ispadanja ili puknuća.

 

 

X

(b)

Crijeva su oštećena, pohabana, uvijena ili prekratka.

Crijeva su oštećena ili istrošena.

X

X

 

(c)

Cijevi ili spojevi propuštaju (zračni kočni sustavi).

Cijevi ili spojevi propuštaju (hidraulični kočni sustavi).

 

X

X

(d)

Ispupčenje cijevi pod tlakom.

Oštećen kabel.

 

X

X

(e)

Porozne cijevi.

 

X

 

1.1.13.

Kočione obloge i pločice

Vizualni pregled.

(a)

Prekomjerno istrošene pločice ili obloge. (dostignuta oznaka min.).

Prekomjerno istrošene pločice ili obloge (najniža oznaka nije vidljiva).

 

X

X

(b)

Pločice ili obloge zaprljane (uljem, mašću itd.).

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Pločice ili obloge nedostaju ili su krivo postavljene.

 

 

X

1.1.14.

Bubnjevi kočnica, diskovi kočnica

Vizualni pregled.

(a)

Bubanj ili disk istrošen.

Bubanj ili disk prekomjerno istrošen, izbrazdan, napuknut, nesiguran ili slomljen.

 

X

X

(b)

Bubanj ili disk zaprljan (uljem, mašću itd.).

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Nedostaje bubanj ili disk.

 

 

X

(d)

Stražnja zaštitna ploča nesigurno pričvršćena.

 

X

 

1.1.15.

Kočni kabeli, šipke, poluge, polužje

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Kabel oštećen ili zapleten u čvorove.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(b)

Dio prekomjerno istrošen ili korodiran.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Kabel, šipka ili spoj nedovoljno sigurni.

 

X

 

(d)

Vodilica kabela je neispravna.

 

X

 

(e)

Ograničenje slobodnog hoda kočnog sustava.

 

X

 

(f)

Neuobičajen hod poluga/polužja koji upućuje na krivu podešenost ili prekomjernu potrošenost.

 

X

 

1.1.16.

Kočni cilindri (uključujući i opružne kočnice ili hidraulične cilindre)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Cilindar je napuknut ili oštećen.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(b)

Cilindar propušta.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Cilindar je nesigurno pričvršćen ili nije postavljen na odgovarajući način.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(d)

Cilindar je prekomjerno korodiran.

Lako može puknuti.

 

X

X

(e)

Nedostatan ili prekomjeran hod radnog klipa ili membrane.

Smanjeno djelovanje kočenja (premalo rezervnog hoda).

 

X

X

(f)

Oštećena zaštitna manšeta.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je prekomjerno oštećena.

X

X

 

1.1.17.

Regulator sile kočenja

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Neispravno polužje.

 

X

 

(b)

Polužje nepravilno podešeno.

 

X

 

(c)

Ventil zaglavljen ili ne funkcionira (ABS funkcionira).

Ventil zaglavljen ili ne funkcionira.

 

X

X

(d)

Nedostaje ventil (ako se zahtijeva).

 

 

X

(e)

Nema pločice s podacima.

X

 

 

(f)

Podaci nečitljivi ili nisu u skladu sa zahtjevima1

X

 

 

1.1.18.

Automatska kompenzacija i indikatori potrošnje kočne obloge

Vizualni pregled.

(a)

Uređaj za automatsku kompenzaciju potrošnje kočne obloge oštećen, zaglavljen ili ima prevelik hod, prekomjerno je istrošen ili je krivo podešen.

 

X

 

(b)

Uređaj za automatsku kompenzaciju potrošnje kočne obloge neispravan.

 

X

 

(c)

Pogrešno instaliran ili zamijenjen.

 

X

 

1.1.19.

Uređaj za dugotrajno usporavanje vozila (retarder) (ako postoji na vozilu ili je obvezan)

Vizualni pregled.

(a)

Nesigurni spojevi ili učvršćenja.

U slučaju neispravnog rada.

X

X

 

(b)

Sustav očito neispravan ili ga nema.

 

X

 

1.1.20.

Automatsko upravljanje kočnicama priključnog vozila

Odspojiti spojnicu kočnog sustava između vučnog vozila i priključnog vozila.

Kočnica priključnog vozila ne aktivira se automatski kada se spojnica otkači.

 

 

X

1.1.21

Cjelokupni kočni sustav

Vizualni pregled

(a)

Drugi uređaji sustava (npr. crpka za tekućinu protiv smrzavanja, isušivač zraka itd.) imaju vanjska oštećenja ili su prekomjerno korodirani tako da nepovoljno utječu na kočni sustav.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(b)

Propuštanje zraka ili tekućine protiv smrzavanja.

Funkcionalnost sustava ugrožena.

X

X

 

(c)

Bilo koji dio je nesigurno pričvršćen ili postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

(d)

Rizična izmjena bilo kojeg sastavnog dijela3.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

1.1.22

Priključci za ispitivanje (ako su ugrađeni ili obvezni)

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje.

 

X

 

(b)

Oštećeno.

Neupotrebljivi su ili propuštaju.

X

X

 

1.1.23.

Prekoračenje mogućnosti kočenja

Vizualni pregled i pregled rada.

Nedostatna učinkovitost.

 

X

 

1.2.   

Djelovanje i učinkovitost radne kočnice

1.2.1.

Uspješnost

Tijekom ispitivanja na uređaju za ispitivanje kočnica ili ako to nije moguće, tijekom ispitivanja na cesti, postupno aktivirajte kočnice do najveće kočne sile.

(a)

Nedovoljna kočna sila na jednom ili na više kotača.

Nikakva kočna sila na jednom ili na više kotača.

 

X

X

(b)

Sila kočenja bilo kojega kotača iznosi manje od 70 % maksimalne sile zabilježene na kotaču koji se nalazi na istoj osovini. Ili u slučaju ispitivanja vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca kretanja.

Kočna sila na jednom kotaču manja je od 50 % najveće izmjerene kočne sile na drugom kotaču iste osovine u slučaju upravljive osovine.

 

X

X

(c)

Kočna sila ne raste postupno (djeluje na trzaje, „grize”).

 

X

 

(d)

Preveliko kašnjenje kočenja na bilo kojem kotaču.

 

X

 

(e)

Prevelika nejednolikost (preveliko kolebanje) kočne sile tijekom svakog potpunog okretaja kotača.

 

X

 

1.2.2.

Učinkovitost (efikasnost)

Ispitivanje na uređaju za ispitivanje kočnica ili, ako to iz tehničkih razloga nije moguće, ispitivanje na cesti upotrebom uređaja za bilježenje usporenja za utvrđivanje koeficijenta kočenja u odnosu na najveću dopuštenu masu ili, u slučaju poluprikolica u odnosu na zbroj dopuštenih osovinskih opterećenja.

Vozila ili priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 tona trebaju se pregledati u skladu sa standardima koje propisuje ISO 21069 ili jednakovrijednim metodama.

Ispitivanja vozila na cesti provode se u suhim uvjetima na ravnoj cesti.

Ne daje barem minimalne iznose kako slijedi (1):

1.

Vozila koja su prvi put registrirana nakon 1. siječnja 2012.:

kategorija M1: 58 %,

kategorije M2 i M3: 50 %,

kategorija N1: 50 %,

kategorije N2 i N3: 50 %,

kategorije O2, O3 i O4:

za poluprikolice: 45 % (2),

za priključna vozila teretnih vozila: 50 %.

 

X

 

2.

Vozila koja su prvi put registrirana prije 1. siječnja 2012.:

kategorije M1, M2 i M3: 50 % (3),

kategorija N1: 45 %,

kategorije N2 i N3: 43 % (4),

kategorije O2, O3 i O4: 40 % (5).

 

X

 

3.

Druge kategorije

Kategorije L (obje kočnice zajedno):

kategorija L1e: 42 %,

kategorije L2e, L6e: 40 %,

kategorija L3e: 50 %,

kategorija L4e: 46 %,

kategorije L5e, L7e: 44 %.

Kategorija L (kočnica na stražnjem kotaču):

sve kategorije: 25 % ukupne mase vozila

Dosegnuto je manje od 50 % gore navedenih vrijednosti.

 

X

X

1.3   

Djelovanje i učinkovitost pomoćne kočnice (ako postoji poseban sustav)

1.3.1.

Uspješnost

Ako je pomoćni kočni sustav odvojen od radnog kočnog sustava, upotrijebiti postupak naveden u 1.2.1.

(a)

Nedovoljna kočna sila na jednom ili na više kotača.

Nikakva kočna sila na jednom ili na više kotača.

 

X

X

(b)

Sila kočenja bilo kojega kotača iznosi manje od 70 % maksimalne sile zabilježene na kotaču koji se nalazi na istoj osovini. Ili u slučaju ispitivanja vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca kretanja.

Kočna sila na jednom kotaču manja je od 50 % najveće izmjerene kočne sile na drugom kotaču iste osovine u slučaju upravljive osovine.

 

X

X

(c)

Kočna sila ne raste postupno (djeluje na trzaje, „grize”).

 

X

 

1.3.2.

Učinkovitost (efikasnost)

Ako je pomoćni kočni sustav odvojen od radnog kočnog sustava, upotrijebiti postupak naveden u 1.2.2.

Kočna sila manja je od 50 % (6) od učinka radne kočnice kako je određeno točkom 1.2.2. u odnosu na najveću dopuštenu masu.

Dosegnuto je manje od 50 % gore navedenih vrijednosti kočne sile.

 

X

X

1.4   

Djelovanje i učinkovitost parkirne kočnice

1.4.1.

Djelovanje

Aktivirajte kočnicu tijekom ispitivanja na uređaju za ispitivanje kočnica.

Kočnica ne djeluje na jednoj strani vozila ili u slučaju ispitivanja vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca.

Postignuto manje od 50 % vrijednosti kočne sile, kako je navedeno u točki 1.4.2., u odnosu na masu vozila tijekom ispitivanja.

 

X

X

1.4.2.

Učinkovitost (efikasnost)

Ispitivanje na uređaju za ispitivanje kočnica. Ako to nije moguće, onda ispitivanjem na cesti upotrebom uređaja s indikatorom ili uređaja za bilježenje usporenja, ili s vozilom na strmini s poznatim nagibom.

Za sva vozila koeficijent kočenja od barem 16 % u odnosu na najveću dopuštenu masu ili, za motorna vozila, od barem 12 % u odnosu na najveću dopuštenu masu skupa vozila, ovisno o tome koja je vrijednost veća.

Dosegnuto je manje od 50 % gore navedenih vrijednosti kočne sile.

 

X

X

1.5.

Djelovanje sustava trajnog kočenja

Vizualni pregled i gdje je to moguće, ispitati funkcionira li sustav.

(a)

Ne može se stupnjevati usporenje (nije primjenjivo na ispušne kočne sustave).

 

X

 

(b)

Sustav ne funkcionira.

 

X

 

1.6.

Protublokirajući sustav kočenja (ABS)

Vizualni pregled i pregled upozoravajućeg uređaja i/ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Upozoravajući uređaj ne radi ispravno.

 

X

 

(b)

Upozoravajući uređaj pokazuje neispravan rad sustava.

 

X

 

(c)

Senzori brzine kotača nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(d)

Ožičenje oštećeno.

 

X

 

(e)

Drugi dijelovi nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(f)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

1.7

Elektronički kočni sustav (EBS)

Vizualni pregled i pregled upozoravajućeg uređaja i/ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Upozoravajući uređaj ne radi ispravno.

 

X

 

(b)

Upozoravajući uređaj pokazuje neispravan rad sustava.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

1.8.

Tekućina za kočnice

Vizualni pregled.

Onečišćena ili sedimentirana tekućina za kočnice.

Izravna opasnost od otkazivanja.

 

X

X

2.   

UPRAVLJANJE

2.1   

Mehaničko stanje

2.1.1

Stanje upravljačkog mehanizma

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači ne dodiruju tlo ili su na zakretnim pločama, zavrtite upravljač od jedne krajnje točke do druge. Vizualni pregled rada upravljačkog mehanizma.

(a)

Nejednakomjeran rad uređaja.

 

X

 

(b)

Izlazno vratilo upravljačke kutije je uvinuto ili uzubljenje istrošeno.

Funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(c)

Prekomjerno trošenje izlaznog vratila upravljačke kutije.

Funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(d)

Prevelik hod (zazor) izlaznog vratila upravljačke kutije.

Funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(e)

Propuštanje.

Stvaranje kapljica.

X

X

 

2.1.2.

Pričvršćenje kućišta upravljačkog mehanizma

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici, a kotači su na tlu pod težinom vozila, zavrtite upravljač/kolo upravljača u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru ili upotrijebite posebno prilagođen detektor zračnosti kotača (razvlačilicu). Vizualni pregled pričvršćenja kućišta upravljača na šasiju.

(a)

Kućište upravljačkog mehanizma nije pravilno pričvršćeno.

Pričvršćenja su opasno labava ili je vidljiv relativan hod šasije/nadogradnje.

 

X

X

(b)

Izduženi provrti vijaka za pričvršćenje kućišta upravljača na šasiju.

Pričvršćenja su znatno oslabljena.

 

X

X

(c)

Vijci za pričvršćenje su oštećeni ili nedostaju.

Pričvršćenja su znatno oslabljena

 

X

X

(d)

Kućište uređaja za upravljanje je oštećeno.

Utječe na stabilnost ili pričvršćenje kućišta.

 

X

X

2.1.3

Stanje polužja za upravljanje

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači na tlu, zavrtite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru ili upotrijebite posebno prilagođen detektor zračnosti kotača (razvlačilicu). Vizualni pregled sastavnih dijelova upravljača u pogledu istrošenosti, pukotina i sigurnosti.

(a)

Relativno pomicanje dijelova koji moraju biti čvrsto povezani.

Prekomjeran hod ili vjerojatnost odvajanja.

 

X

X

(b)

Prekomjerna istrošenost zglobova.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

(c)

Lomovi ili deformacije bilo kojeg sastavnog dijela.

Utječe na rad.

 

X

X

(d)

Nema uređaja za blokadu.

 

X

 

(e)

Nepravilan položaj dijelova polužja (npr. poprečne ili uzdužne spone.

 

X

 

(f)

Rizična izmjena3.

Utječe na rad.

 

X

X

(g)

Zaštitna manšeta oštećena ili u lošem stanju.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je u jako lošem stanju.

X

X

 

2.1.4

Rad upravljačkog polužja

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači na tlu, zavrtite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, ili upotrijebite posebno prilagođen detektor zračnosti kotača (razvlačilicu). Vizualni pregled sastavnih dijelova upravljača u pogledu istrošenosti, pukotina i sigurnosti.

(a)

Polužje dodiruje/oštećuje nepokretan dio šasije.

 

X

 

(b)

Graničnici zakretanja kotača ne rade ili nedostaju.

 

X

 

2.1.5

Servo upravljač

Provjerite propuštanje i razinu hidraulične tekućine u upravljačkom sustavu (ako je vidljivo). Kad su kotači na tlu i motor radi, provjerite radi li sustav servo upravljača.

(a)

Propuštanje tekućine ili narušena funkcionalnost.

 

X

 

(b)

Nedovoljno tekućine (ispod oznake MIN).

Nedostatan spremnik.

X

X

 

(c)

Mehanizam ne radi.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(d)

Mehanizam slomljen ili nesiguran.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(e)

Neispravan položaj ili nedozvoljeno međusobno dodirivanje dijelova mehanizma.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(f)

Rizična izmjena3.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(g)

Oštećeni, prekomjerno korodirani kabeli/cijevi.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

2.2   

Upravljač, stup i kolo upravljača

2.2.1

Stanje upravljača/kola upravljača

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici te je masa vozila na tlu, gurnite i povucite upravljač u smjeru stupa te gurnite upravljač/kolo upravljača u različitim smjerovima pod pravim kutom na stup/vilice. Vizualni pregled zračnosti i stanja savitljivih spojki ili univerzalnih zglobova.

(a)

Relativno međusobno pomicanje između stupa i kola upravljača koje ukazuje na labavost spoja.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

(b)

Nedostatak mehanizma pričvršćenja na glavini kola upravljača.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

(c)

Kolo upravljača, obruč upravljača ili spojni krakovi slomljeni su ili klimavi.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

2.2.2.

Stup upravljača/okviri i vilice te amortizeri upravljača

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i masa vozila na tlu, gurnite i povucite upravljač u smjeru stupa, gurnite upravljač/obruč upravljača u različitim smjerovima pod pravim kutom na stup/vilice. Vizualni pregled zračnosti i stanja savitljivih spojki ili univerzalnih zglobova.

(a)

Prekomjeran hod središta upravljača gore ili dolje.

 

X

 

(b)

Pretjerano pomicanje gornjeg dijela stupa upravljača u odnosu na os stupa upravljača.

 

X

 

(c)

Pogoršano stanje savitljive spojnice.

 

X

 

(d)

Neispravno pričvršćenje.

Vrlo velik rizik od odvajanja

 

X

X

(e)

Rizična izmjena3.

 

 

X

2.3.

Zračnost upravljača

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici te je masa vozila na kotačima, motor je, ako je to moguće, upaljen kod vozila sa servo upravljanjem, a kotači su poravnati naprijed, lagano okrenite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, koliko je god moguće, a da ne pomaknete kotače. Vizualni pregled slobodnog hoda.

Prekomjeran slobodni hod upravljača (npr. pomak bilo koje točke na obruču kola upravljača prelazi jednu petinu promjera kola upravljača) ili nije u skladu sa zahtjevima1.

Utječe na sigurno upravljanje.

 

X

X

2.4.

Usmjerenost kotača (X)2

Provjerite usmjerenost upravljanih kotača odgovarajućom opremom.

Usmjerenost nije u skladu s podacima proizvođača vozila ili sa zahtjevima1.

Utječe na vožnju po pravcu; usmjerena stabilnost pogoršana

X

X

 

2.5.

Okretni vijenac upravljive osovine priključnog vozila

Vizualni pregled ili upotreba posebno prilagođenog detektora zračnosti kotača.

(a)

Sastavni dio neznatno oštećen.

Sastavni dio vrlo oštećen ili napuknut.

 

X

X

(b)

Prekomjerna zračnost.

Utječe na vožnju po pravcu; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(c)

Neispravno pričvršćenje.

Pričvršćenja su znatno oslabljena.

 

X

X

2.6.

Elektronički potpomognuto upravljanje vozilom (EPS)

Vizualni pregled i provjera sukladnosti između kuta upravljača i kuta kotača pri ugašenom/upaljenom motoru i/ili korištenje elektroničkog sučelja vozila

(a)

Kontrolna lampica EPS ukazuje na bilo kakav kvar sustava.

 

X

 

(b)

Nesukladnost između kuta upravljača i kuta kotača.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(c)

Elektronički sustav ne pomaže pri zakretanju kola upravljača.

 

X

 

(d)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

3.   

VIDLJIVOST

3.1

Vidno polje

Vizualni pregled s vozačkog sjedala.

Prepreke u vidnom polju vozača koje bitno utječu na njegov pogled naprijed ili sa strane. (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

3.2

Stanje stakala

Vizualni pregled.

(a)

Napuklo ili izblijedjelo staklo ili prozirna ploča (ako je dopuštena). (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

(b)

Staklo ili prozirna ploča (uključujući reflektirajuću ili obojenu foliju) nije u skladu sa specifikacijama u zahtjevima1, (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

(c)

Staklo ili prozirna ploča u neprihvatljivom stanju.

 

X

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena je u velikoj mjeri.

X

3.3

Vozačka zrcala (retrovizori) ili naprave

Vizualni pregled.

(a)

Zrcalo ili naprava nedostaje ili nije namještena prema zahtjevima1 (postoje barem dvije naprave za gledanje unatrag).

 

X

 

Postoje manje od dvije naprave za gledanje unatrag.

X

(b)

Zrcalo ili naprava malo oštećena ili labava.

X

 

 

Zrcalo ili naprava ne radi, oštećena je u velikoj mjeri, klimava je ili nesigurno pričvršćena.

X

(c)

Nije pokriveno potrebno vidno polje.

 

X

 

3.4.

Brisači vjetrobranskog stakla

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Brisači ne rade ili nedostaju ili nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Metlica brisača neispravna.

X

 

 

Metlica brisača nedostaje ili je očito neispravna.

X

3.5

Perači vjetrobranskog stakla

Vizualni pregled i pregled rada.

Perači ne rade na odgovarajući način (nedostaje tekućine za pranje, ali crpka radi ili je mlaz vode nepravilan).

X

 

 

Perači ne rade.

X

3.6.

Sustav za odmagljivanje (X)2

Vizualni pregled i pregled rada.

Sustav ne radi ili je očito neispravan.

X

 

 

4.   

SVJETLA, REFLEKTORI I ELEKTRIČNA OPREMA

4.1   

Glavna svjetla

4.1.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo/izvor svjetlosti neispravan ili nedostaje. (više svjetala/izvora svjetlosti; u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda vidljivost smanjena u velikoj mjeri.

X

X

 

(b)

Sustav projekcije (reflektor i leća) neispravan je u manjoj mjeri.

Sustav projekcije (reflektor i leća) jako je neispravan ili nedostaje.

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

 

X

 

4.1.2.

Usklađivanje

Odredite vodoravno usmjerenje svakog kratkog svjetla upotrebom uređaja za kontrolu svjetla ili korištenjem elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Smjer glavnog svjetla nije unutar granica utvrđenih zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

4.1.3

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1 (broj istodobno upaljenih glavnih svjetala).

Maksimalna dopuštena jačina svjetlosti sprijeda prekoračena.

X

X

 

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

4.1.4.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Nečistoće na leći ili izvoru svjetlosti koji očito smanjuju intenzitet svjetla ili mijenjaju emitiranu boju.

 

X

 

(c)

Izvor svjetlosti i svjetlo nisu kompatibilni.

 

X

 

4.1.5

Uređaj za podešavanje visine svjetala (ako je obavezan)

Vizualni pregled i pregled rada, ako je to moguće, ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Uređaj ne radi.

 

X

 

(b)

Ručnim uređajem ne može se upravljati iz vozačkog sjedala.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

4.1.6.

Uređaj za čišćenje glavnog svjetla (ako je obavezan) Uređaj ne radi.

Ako je moguće, vizualni pregled i pregled rada.

Uređaj ne radi.

U slučaju svjetala s izbojem u plinu

X

X

 

4.2   

Prednja i stražnja pozicijska svjetla, bočna svjetla, gabaritna svjetla i svjetla za dnevnu vožnju

4.2.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Izvor svjetlosti neispravan.

 

X

 

(b)

Neispravna leća.

 

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.2.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Stražnja pozicijska svjetla i bočna svjetla za označivanje mogu se ugasiti kada su glavna svjetla upaljena.

 

X

X

 

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

 

X

 

4.2.3.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

Crveno svjetlo sprijeda ili bijelo svjetlo straga; uvelike smanjen intenzitet svjetla.

X

X

 

(b)

Nečistoći na leći ili izvoru svjetlosti koji smanjuju svjetlo, intenzitet ili mijenjaju emitiranu boju.

Crveno svjetlo sprijeda ili bijelo svjetlo straga; uvelike smanjen intenzitet svjetla.

X

X

 

4.3   

Kočna svjetla

4.3.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (višestruki izvori svjetlosti, u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda manje od 2/3 radi.

Nijedan izvor svjetla na radi.

X

X

X

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.3.2

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Zakašnjelo djelovanje.

Ne radi uopće.

X

X

X

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

(d)

Funkcija svjetla kočnice za slučaj opasnosti ne radi ili ne radi ispravno.

 

X

 

4.3.3.

Sukladnost sa zahtjevima1.

Vizualni pregled i pregled rada.

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

Bijelo svjetlo straga; uvelike smanjen intenzitet svjetla.

X

X

 

4.4   

Pokazivač smjera i signalna svjetla upozorenja

4.4.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (višestruki izvori svjetlosti, u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda manje od 2/3 radi.

X

X

 

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.4.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Ne radi uopće.

X

X

 

4.4.3.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

4.4.4.

Učestalost treptanja

Vizualni pregled i pregled rada.

Omjer treptanja nije u skladu sa zahtjevima1 (učestalost odstupa za više od 25 %.).

X

 

 

4.5.   

Prednje i stražnje svjetlo za maglu

4.5.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Izvor svjetlosti neispravan. (više izvora svjetlosti, u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda manje od 2/3 radi.

X

X

 

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja ili zasljepljivanja vozača iz suprotnog smjera.

X

X

 

4.5.2.

Usmjerenost (X)2

pregled rada i pregled uz upotrebu uređaja za usmjerenje svjetla.

Prednje svjetlo za maglu nije vodoravno usmjereno kad uzorak svjetla prelazi graničnu liniju (granična linija je preniska).

Granična linija iznad one za kratka svjetla.

X

X

 

4.5.3

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Ne radi.

X

X

 

4.5.4.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

4.6.   

Svjetla za vožnju unatrag

4.6.1.

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Izvor svjetlosti neispravan.

X

 

 

(b)

Neispravna leća.

X

 

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.6.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

4.6.3.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Svjetlo za vožnju unatrag može se upaliti kada mjenjač nije u položaju za vožnju unatrag.

X

X

 

4.7.   

Svjetlo stražnje registarske pločice

4.7.1.

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo baca izravnu ili bijelu svjetlost unatrag.

X

 

 

(b)

Izvor svjetlosti neispravan. (Više izvora svjetlosti).

Izvor svjetlosti neispravan. (Jedan izvor svjetlosti).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.7.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

4.8.   

Katadiopteri, retroreflektirajuće oznake i stražnje ploče za označivanje vozila

4.8.1.

Stanje

Vizualni pregled.

(a)

Reflektivna oprema neispravna ili oštećena.

Utječe na reflektiranje.

X

X

 

(b)

Katadiopter nije sigurno pričvršćen.

Može otpasti.

X

X

 

4.8.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled.

Uređaj, reflektirana boja ili položaj nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedostaje ili reflektira crvenu boju naprijed ili bijelu boju natrag.

X

X

 

4.9.   

Pokazne svjetiljke obvezne za svjetlosnu opremu

4.9.1.

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

Ne rade.

Ne rade za glavna svjetla ili stražnja svjetla za maglu.

X

X

 

4.9.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

4.10.

Električne veze između vučnog vozila i priključnog vozila ili poluprikolice

Vizualni pregled: ako je moguće, provjerite električne spojeve.

(a)

Sastavni dijelovi nisu sigurno pričvršćeni.

Labava utičnica

X

X

 

(b)

Oštećena ili loša izolacija.

Može izazvati kratki spoj.

X

X

 

(c)

Električne veze priključnog vozila ili vučnog vozila ne rade ispravno.

Svjetla kočnica priključnog vozila uopće ne rade.

 

X

X

4.11.

Električne instalacije

Vizualni pregled kad je vozilo na kanalu ili na dizalici uključujući i pregled motornog prostora (prema potrebi).

(a)

Instalacije nesigurne ili neodgovarajuće osigurane.

Dijelovi za pričvršćivanje labavi, dodiruju oštre rubove, priključci se lako mogu odvojiti.

Instalacije bi mogle dotaknuti vruće dijelove, rotirajuće dijelove ili tlo, priključci odvojeni (dijelovi bitni za kočenje i upravljanje).

X

X

X

(b)

Instalacije oštećene u manjoj mjeri.

Instalacije dotrajale u velikoj mjeri.

Instalacije izuzetno oštećene (dijelovi bitni za kočenje, upravljanje).

X

X

X

(c)

Oštećena ili dotrajala izolacija.

Može izazvati kratki spoj.

Velika opasnost od požara, stvaranje iskri.

X

X

X

4.12.

Neobvezna svjetla i katadiopteri (X)2

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Pričvršćeno svjetlo/katadiopter nije u skladu sa zahtjevima1.

Emitiranje/reflektiranje crvenog svjetla naprijed ili bijelog svjetla natrag.

X

X

 

(b)

Svjetlo ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Broj glavnih svjetala koja svijetle istodobno prelazi dopušten intenzitet svjetlosti; Emitiranje crvenog svjetla naprijed ili bijelog svjetla natrag.

X

X

 

(c)

Svjetlo/katadiopter nije sigurno pričvršćeno/pričvršćen.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.13.

Akumulator/akumulatori

Vizualni pregled.

(a)

Nesiguran.

Nije pravilno pričvršćen; može izazvati kratki spoj.

X

X

 

(b)

Propuštanje.

Istjecanje opasnih tvari.

X

X

 

(c)

Prekidač (ako je propisan) neispravan.

 

X

 

(d)

Osigurači (ako su propisani) neispravni.

 

X

 

(e)

neodgovarajuća ventilacija (ako je propisana).

 

X

 

5.   

OSOVINE, KOTAČI, GUME I OVJES

5.1.   

Osovine

5.1.1.

Osovine

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Osovina je slomljena ili deformirana.

 

 

X

(b)

Nesigurno je pričvršćena za vozilo.

Stabilnost narušena, funkcionalnost smanjena: Prekomjeran hod na mjestima pričvršćenja.

 

X

X

(c)

Rizična izmjena3.

Stabilnost narušena, funkcionalnost smanjena, nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila ili od tla.

 

X

X

5.1.2.

Poluosovine

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona. Okomitim ili bočnim pritiskom na svaki kotač zabilježite hod između glavine kotača i poluosovine.

(a)

Poluosovina je slomljena.

 

 

X

(b)

Prekomjerna istrošenost u zakretnim zglobovima pogonskih osovina i/ili ležajnim blazinicama.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost narušena.

 

X

X

(c)

Prekomjeran hod između poluosovine i glavine kotača.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(d)

Klin poluosovine nije fiksno spojen s osovinom.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost narušena.

 

X

X

5.1.3.

Ležajevi i zglobovi upravljača

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona. Zaljuljajte kotač ili bočno pritisnite svaki kotač i zabilježite kretanje kotača prema gore u odnosu na poluosovinu.

(a)

Prekomjerna zračnost u ležaju kotača.

Usmjerena stabilnost narušena; opasnost od uništenja.

 

X

X

(b)

Ležaj kotača je pretijesan, ukliješten.

Opasnost od pregrijavanja; opasnost od uništenja.

 

X

X

5.2.   

Kotači i gume

5.2.1.

Naplatak kotača

Vizualni pregled.

(a)

Matica kotača ili vijak nedostaje ili je klimav.

Nema pričvršćenja ili je labavo u toj mjeri da ozbiljno ugrožava sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

X

(b)

Naplatak je istrošen ili oštećen.

Naplatak je tako oštećen da utječe na sigurno pričvršćenje kotača.

 

X

X

5.2.2.

Kotači

Vizualni pregled obje strane svakog kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici.

(a)

Svaki lom ili neispravnost u zavarivanju.

 

 

X

(b)

Obruči koji zadržavaju gumu nisu pravilno pričvršćeni.

Mogu otpasti.

 

X

X

(c)

Kotač je jako iskrivljen ili istrošen.

Utječe na sigurno pričvršćenje na naplatak; utječe na sigurno pričvršćenje gume.

 

X

X

(d)

Tehnički nacrt veličine kotača, sukladnost ili tip kotača nisu u skladu sa zahtjevima1 te utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

 

5.2.3.

Gume

Vizualni pregled cijele gume rotiranjem kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači ne dotiču tlo ili pomicanjem vozila naprijed-natrag na kanalu.

(a)

Veličina gume, nosivost, homologacijska oznaka ili brzinski razred nisu u skladu sa zahtjevima1 i utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

Nedovoljna nosivost ili brzinski razred za stvarnu upotrebu, guma dodiruje druge fiksne dijelove vozila ugrožavajući sigurnu vožnju.

 

X

X

(b)

Gume na istoj osovini ili na dvostrukim kotačima različite su veličine.

 

X

 

(c)

Gume na istoj osovini različite su izrade (radijalna/dijagonalna).

 

X

 

(d)

Svako jako oštećenje ili rez gume.

Kabel vidljiv ili oštećen.

 

X

X

(e)

Pokazatelj istrošenosti gaznog sloja gume postaje vidljiv.

Dubina šara gaznog sloja gume nije u skladu sa zahtjevima1.

 

X

X

(f)

Guma struže o druge dijelove (fleksibilni štitnik protiv prskanja).

Guma struže o druge sastavne dijelove (sigurna vožnja nije ugrožena).

X

X

 

(g)

Ponovo ožljebljene gume nisu u skladu sa zahtjevima1.

Utječe na zaštitni sloj kabela.

 

X

X

(h)

Sustav nadzora tlaka u gumama neispravan ili guma očigledno nedovoljno napuhana.

Očevidno ne radi.

X

X

 

5.3.   

Sustav ovjesa

5.3.1.

Opruge i stabilizator

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Opruge su nesigurno pričvršćene za šasiju ili osovinu.

Vidljiv relativan hod, pričvršćenja vrlo labava.

 

X

X

(b)

Sastavni dio opruge oštećen ili slomljen.

Znatno utječe na glavnu oprugu (-list) ili dodatne listove.

 

X

X

(c)

Nedostaje opruga

Znatno utječe na glavnu oprugu (-list) ili dodatne listove.

 

X

X

(d)

Rizična izmjena3.

Nedovoljan razmak od drugih dijelova; vozila; opružni sustav ne radi.

 

X

X

5.3.2.

Amortizeri

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici ili uz upotrebu posebne opreme ako je dostupna.

(a)

Amortizeri su nesigurno pričvršćeni na šasiju ili osovinu.

Amortizeri su labavi.

X

X

 

(b)

Oštećeni amortizeri pokazuju znakove ozbiljnog propuštanja ili neispravnosti.

 

X

 

5.3.2.1.

Ispitivanje učinkovitosti prigušenja (X)2

Koristite posebnu opremu i usporedite razlike na lijevoj i desnoj strani

(a)

Znatna razlika između lijeve i desne strane.

 

X

 

(b)

Navedene minimalne vrijednosti nisu postignute.

 

X

 

5.3.3.

Kardanske cijevi, uporne spone, trokutna poprečna ramena i poprečna ramena

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Sastavni dio nesigurno pričvršćen na šasiju ili osovinu.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(b)

Sastavni dio oštećen ili prekomjerno korodiran.

Stabilnost sastavnog dijela smanjena ili je sastavni dio slomljen.

 

X

X

(c)

Rizična izmjena3.

Nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila; sustav ne radi.

 

X

X

5.3.4.

Zglobovi ovjesa

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Pretjerana istrošenost okretnog oslonca i/ili košuljica na zglobovima ovjesa.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(b)

Zaštitna manšeta u jako lošem stanju.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je slomljena.

X

X

 

5.3.5.

Zračni ovjes

Vizualni pregled

(a)

Sustav ne radi.

 

 

X

(b)

Bilo koji sastavni dio oštećen, izmijenjen ili pogoršan tako da bi mogao negativno utjecati na rad sustava.

Rad sustava ozbiljno ugrožen.

 

X

X

(c)

Zvučno propuštanje zraka iz sustava.

 

X

 

6.   

ŠASIJA I DIJELOVI PRIČVRŠĆENI NA ŠASIJU

6.1.   

Šasija ili okvir s dijelovima pričvršćenim na šasiju

6.1.1.

Opće stanje

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici.

(a)

Mala pukotina ili deformacija bilo kojeg uzdužnog ili poprečnog dijela šasije.

Velika pukotina ili deformacija bilo kojeg u