27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/1

(1)

Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 682/2007 (2), uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu, trenutačno obuhvaćenog oznakama KN ex 2001 90 30 i ex 2005 80 00, podrijetlom iz Tajlanda. Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 3,1 % do 12,9 %.

(2)

Uredbom (EZ) br. 954/2008 (3) Vijeće je izmijenilo mjere na snazi u odnosu na jednog proizvođača izvoznika te u skladu s tim i stopu koja se primjenjuje na „sve ostala trgovačka društva”, koja se od tada kreće u rasponu od 3,1 % do 14,3 %.

(3)

Slijedom revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe („revizija nakon isteka”), Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 875/2013 (4) zadržalo pristojbu u rasponu od 3,1 % do 14,3 % („revizija nakon isteka mjera”).

(4)

Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe. Zahtjev je podnio River Kwai International Food Industry Co. Ltd („podnositelj zahtjeva”), proizvođač izvoznik iz Tajlanda.

(5)

Zahtjev je bio ograničen na područje ispitivanja dampinga u mjeri u kojoj se odnosilo na podnositelja zahtjeva.

(6)

U svojem zahtjevu podnositelj je pružio prima facie dokaz da su se, što se tiče dampinga od strane podnositelja zahtjeva, okolnosti na temelju kojih su mjere na snazi uvedene promijenile te da su te promjene trajne prirode.

(7)

Podnositelj zahtjeva posebno je tvrdio da se promijenjene okolnosti odnose na promjene u asortimanu proizvoda koje stavlja na tržište, a što ima izravan učinak na cijenu njihove proizvodnje. Usporedba njegovih domaćih cijena s izvoznim cijenama u Uniju pokazala je da je dampinška marža niža od trenutne razine mjera.

(8)

Komisija je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrdila da postoji dovoljno dokaza da se opravda pokretanje djelomične privremene revizije ograničene na ispitivanje dampinga što se tiče podnositelja zahtjeva. Na temelju toga u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (5)14. veljače 2013. („Obavijest o pokretanju postupka”), objavila je pokretanje djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe.

(9)

Ispitnim postupkom u vezi s dampingom obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2011. do 31. prosinca 2012. („razdoblje ispitnog postupka u vezi s revizijom” ili „RIPR”).

(10)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, predstavnike zemlje izvoznice, kao i udruženje proizvođača iz Unije (Association Européenne des Transformateurs de Maïs Doux „AETMD”) o pokretanju privremene revizije.

(11)

Zainteresirane strane dobile su priliku objaviti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku utvrđenome u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Pisane primjedbe koje je podnio AETMD razmotrene su i, po potrebi, uzete u obzir.

(13)

Kako bi dobila informacije koje se smatraju nužnima za ispitni postupak, Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik, a on je dostavio odgovor u za to propisanom roku.

(14)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga. Komisija je obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva u Tajlandu, u Bangkoku i Kanchanaburiju.

(15)

Proizvod koji je predmetom ove revizije isti je kao i onaj definiran u početnom ispitnom postupku i reviziji nakon isteka, naime kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2001 90 30 i kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, različit od proizvoda iz tarifnog broja 2006, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2005 80 00, podrijetlom iz Tajlanda.

(16)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku i potvrđeno u reviziji nakon isteka mjera, kukuruz šećerac koji se proizvodi i prodaje u Uniji i kukuruz šećerac koji se proizvodi i prodaje u Tajlandu imaju u osnovi iste fizičke i kemijske značajke te iste osnovne namjene kao i kukuruz šećerac koji se proizvodi u Tajlandu i prodaje za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(17)

U skladu s prvom rečenicom članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe, Komisija je najprije utvrdila je li tijekom RIPR-a ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda od strane podnositelja zahtjeva bila reprezentativna. Domaća prodaja dovoljno je reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda predstavlja 5 % ili više ukupnog obujma prodaje predmetnog proizvoda koji je izvezen u Uniju tijekom RIPR-a.

(18)

Ustanovilo se da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila reprezentativna.

(19)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu koje su identične ili usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju.

(20)

Za svaku od tih vrsta proizvoda, Komisija je utvrdila je li domaća prodaja dovoljno reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda neovisnim kupcima tijekom RIPR-a predstavlja 5 % ili više ukupnog obujma prodaje jednake ili usporedive vrste proizvoda koji je izvezen u Uniju.

(21)

Komisija je utvrdila da je, za sve vrste proizvoda koji se prodaju za izvoz u Uniju, domaća prodaja podnositelja zahtjeva obavljena u reprezentativnim količinama.

(22)

Nadalje, Komisija je za svaki vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje neovisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne Uredbe koristiti stvarnu domaću prodaju.

(23)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to jesu li prodaje profitabilne ili ne, ako:

(24)

Komisijina analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 90 % domaće proizvodnje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od jediničnog troška proizvodnje. Sukladno tome, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom RIPR-a.

(25)

Sva je prodaja podnositelja zahtjeva namijenjena izvozu u Uniju izvršena izravno nepovezanim kupcima u Uniji ili Tajlandu. Izvozna je cijena stoga utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe, na temelju cijena koje su plaćene ili koje se trebaju platiti.

(26)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(27)

Kada je to bilo opravdano, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednosti/ili izvoznu cijenu s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe.

(28)

Gdje je to bilo primjenjivo i opravdano, odobrene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, pakiranja, provizijama, troškovima kredita i bankarskim pristojbama.

(29)

Podnositelj zahtjeva zatražio je u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) osnovne Uredbe prilagodbu za razlike u vrijednosti robne marke kada se prodaje pod vlastitom robnom markom na domaćem tržištu i kada se prodaje pod vlastitom robnom markom na tržištu Unije. Navodno je vrijednost vlastite robne marke podnositelja zahtjeva viša na tajlandskom tržištu nego na tržištu Unije. Kako bi opravdao svoj zahtjev, podnositelj se zahtjeva pozvao na prilagodbu izvršenu u početnom ispitnom postupku i u reviziji nakon isteka mjera.

(30)

Ipak, situacija podnositelja zahtjeva u toj privremenoj reviziji razlikuje se od situacije drugih proizvođača izvoznika kojima je prilagodba odobrena u početnom ispitnom postupku i reviziji nakon isteka mjera. Prilagodba izvršena u početnom ispitnom postupku i u i reviziji nakon isteka mjera odnosi se konkretno na proizvođače izvoznike koji na domaćem tržištu prodaju proizvode s vlastitom robnom markom, a u Uniji prodaju proizvode s robnom markom trgovca na malo. U toj privremenoj reviziji, podnositelj zahtjeva i na domaćem tržištu i na tržištu Unije podaje proizvode s vlastitom robnom markom. Osim toga, prilagodba izvršena u početnom ispitnom postupku i toj reviziji nakon isteka mjera izvršena je u odnosu na profitnu maržu prilikom izračuna uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6. osnovne Uredbe. U toj privremenoj reviziji, međutim, uobičajena vrijednost temelji se na stvarnim domaćim cijenama podnositelja zahtjeva.

(31)

Što se tiče navodne manje vrijednosti robne marke prilikom prodaje na tržištu Unije, uvoznik predmetnog proizvoda pod robnom markom podnositelja zahtjeva specijalizirani je uvoznik robnih marki prehrambenih proizvoda, osobito iz Azije. Podnositelj zahtjeva nije pojasnio niti pružio dokaze zašto bi prodaja tom konkretnom uvozniku donijela manju vrijednost od vrijednosti robne marke na domaćem tržištu podnositelja zahtjeva. Komisija je stoga zaključila da podnositelj zahtjeva nije dokazao da navodna razlika u vrijednosti robne marke utječe na cijene ili usporedivost cijena.

(32)

Podnositelj zahtjeva također je tražio istu prilagodbu temeljem članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne Uredbe. Međutim, kako podnositelj zahtjeva nije dokazao da navodna razlika utječe na cijene ili usporedivost cijena, prilagodba nije mogla biti odobrena ni temeljem te odredbe.

(33)

Zahtjev za prilagodbu temeljem članka 2. stavka 10. točke (d) i članka 2. stavka 10. točke (k) stoga se odbija.

(34)

Pozivajući se na članak 2. stavak 10. točku (b) osnovne Uredbe, podnositelj zahtjeva također je zatražio prilagodbu za porezni rabat na izvoz koji plaća vlada. Radi se o iznosu koji vlada plaća podnositelju zahtjeva kada se predmetni proizvod prodaje za izvoz, uključujući i izvoz na tržište Unije.

(35)

Podnositelj zahtjeva mogao je dokazati da je iznos koji je manji od 0,5 % vrijednosti računa plaćen podnositelju zahtjeva za izvoz na tržište Unije. Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) osnovne Uredbe, prilagodba se izvršava u odnosu na uobičajenu vrijednost ako su ispunjeni uvjeti iz tog članka, a ne u odnosu na izvoznu cijenu kako tvrdi podnositelj zahtjeva. Osim toga, ispitni postupak je pokazao da se ne može uspostaviti izravna veza između uplate koje je podnositelj zahtjeva primio za predmetni proizvod prilikom izvoza u Uniju i uvoznih pristojbi za sirovine koje su fizički ugrađene u proizvod.

(36)

Podnositelj zahtjeva također je tražio istu prilagodbu temeljem članka 2. stavka 10. točke (k). Međutim, s obzirom na to da nije dokazao vezu između poreznog rabata na izvoz i određivanja cijena predmetnog izvezenog proizvoda, zahtjev nije mogao biti prihvaćen.

(37)

Zahtjev za prilagodbu za porezni rabat na izvoz temeljem članka 2. stavka 10. točke (b) i članka 2. stavka 10. točke (k) stoga se odbija.

(38)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svih vrsta predmetnih proizvoda izvezenih u Uniju uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i člankom 2. stavkom 12. osnovne Uredbe.

(39)

Na temelju toga utvrđeno je da ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijena CIF-a na granici Unije, s neplaćenom carinom, iznosi 3,6 %.

(40)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe Komisija je ispitala jesu li okolnosti na temelju kojih je uvedena trenutna dampinška marža promijenjene i je li ta promjena trajne prirode.

(41)

U svojem zahtjevu za reviziju, podnositelj zahtjeva pozvao se na promjene u asortimanu proizvoda koje stavlja na tržište, a što bi imalo izravan učinak na cijenu njihove proizvodnje. Ispitni postupak je potvrdio da, zbog restrukturiranja poduzeća, podnositelj zahtjeva više ne proizvodi i ne prodaje određene druge proizvode u usporedbi s početnom ispitnom postupku te da je ta promjena utjecala na trošak proizvodnje predmetnog proizvoda.

(42)

AETMD je primijetio da restrukturiranje koje je proveo podnositelj zahtjeva ne mora biti trajne prirode s obzirom da se vrlo lako može vratiti u stanje prije restrukturiranja.

(43)

I zaista je moguće da bi uprava podnositelja zahtjeva, ako to poželi, bila u mogućnosti vratiti se u stanje prije restrukturiranja. Međutim, ne postoje dokazi koji bi upućivali na to da odluka podnositelja zahtjeva da restrukturira i organizira stavljanje na tržište proizvoda grupe od strane trgovačkih društava grupe ne bi bilo trajne prirode. Osim toga, restrukturiranje se već odvilo do 2009., što pokazuje da je nova struktura poduzeća trajne prirode.

(44)

Nakon objave AETMD je ponovno u svojim tvrdnjama naglasio da se promjena na temelju koje je revizija pokrenuta ne može smatrati promjenom trajne prirode. Konkretno, doveo je u pitanje promjenu u cijeni proizvodnje zbog interne reorganizacije unutar grupe, tvrdeći da se troškovi unutar grupe mogu jednostavno preraspodijeliti kako bi se smanjila uobičajena vrijednost. Iz tog se razloga ne može smatrati da je novi trošak proizvodnje trajne prirode. AETMD je također primijetio da podružnica koja je odgovorna za proizvodnju i prodaju svježih proizvoda ima istu adresu kao i podnositelj zahtjeva. AETMD je tvrdio da je to još jedan pokazatelj da promjena nije dubinska i trajna.

(45)

U odgovoru na tvrdnje AETMD-a iznesene u uvodnoj izjavi (44), podnositelj zahtjeva je naglasio da je reorganizacija pretpostavljala i poboljšani sustav troškovnog računovodstva pri čemu su identificirana i uklonjena uska grla kako bi se optimizirala proizvodnja i smanjili proizvodni troškovi. Podnositelj zahtjeva također je naglasio da bi vraćanje u stanje prije reorganizacije u 2009. u toj fazi bilo vrlo složen proces jer je tvrtka majka podnositelja zahtjeva Agripure Holding PLC izlistana na tajlandskoj burzi.

(46)

Rizik od potencijalnog vraćanja podnositelja zahtjeva u stanje prije reorganizacije već je razmotren u uvodnoj izjavi (43).

(47)

Osim toga, radi provjere točnosti tvrdnji u zahtjevu za pokretanje te revizije, Komisija je usporedila trošak proizvodnje za vrste proizvoda koje su bile izvezene u Uniju tijekom početnog ispitnog postupka (tj. prije reorganizacije podnositelja zahtjeva u 2009.) i tijekom RIPR-a. Ta je usporedba potvrdila da se proizvodni trošak po jedinici znatno izmijenio. Promjena troškova proizvodnje po identificiranoj jedinici nije tek posljedica preraspodjele troškova, već posljedica stvarnog smanjenja neizravnih troškova proizvodnje kao što su režijski troškovi i troškovi rada.

(48)

Što se tiče primjedbe da podnositelj zahtjeva i njegova podružnica dijele istu administrativnu adresu, to je uobičajena poslovna praksa. Štoviše, tijekom posjeta radi provjere koji su obavljeni u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva, Komisija je primijetila da su proizvodne linije i skladišta gotovih proizvoda unutar poslovnih prostorija namijenjeni proizvodnji kukuruza šećerca; nije bilo vidljivih tragova proizvodnje i skladištenja svježih proizvoda koje prodaje podružnica.

(49)

Uzimajući u obzir argumente AETMD-a i podnositelja zahtjeva, te nakon što je utvrđen de facto pad u trošku proizvodnje po jedinici između početnog ispitnog postupka i RIPR-a, argument koji je iznio AETMD mora se odbiti.

(50)

AETMD je također primijetio da podnositelj zahtjeva namjerava povećati svoje proizvodne kapacitete tijekom 2013. za 40 %. Prema mišljenju AETMD-a ta bi činjenica bila u suprotnosti s tvrdnjom podnositelja zahtjeva da će novi, revidirani trošak proizvodnje (kakav je nakon restrukturiranja) biti trajne prirode.

(51)

Ispitni postupak doista je potvrdio da je podnositelj zahtjeva u postupku povećanja svojih proizvodnih kapaciteta. Učinak povećanog kapaciteta bio je jedan od čimbenika na temelju kojeg je tijekom revizije nakon isteka mjera zaključeno da postoji rizik od daljnjeg dampinga (6).

(52)

Nakon objave, AETMD je ponovno u svojim tvrdnjama naglasio da će ulaganje u nove proizvodne kapacitete neizbježno utjecati na trošak proizvodnje i da stoga prevladavajući trošak proizvodnje u odnosu na koji su uspoređene domaće cijene u toj reviziji (vidjeti uvodnu izjavu (24)) nije trajne prirode. Konkretno, AETMD je na temelju dostupnih izvora napravio izračun iz kojeg je zaključio da će zbog povećane amortizacije ukupni troškovi porasti za otprilike 10 % u odnosu na trenutne troškove

(53)

Podnositelj zahtjeva nije osporio tvrdnje AETMD-a u vezi s povećanim troškovima amortizacije, ali je naglasio da bi se ti povećani troškovi amortizacije trebali poravnati povećanjem ukupnih prihoda (zbog povećane prodaje) i smanjenjem ostalih troškova zbog povećane automatizacije.

(54)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi (51), podnositelj prijave doista je u postupku ulaganja u nova proizvodna postrojenja. Ulaganja u nova postrojenja mogu za posljedicu imati rast troškova amortizacije. S druge strane, a i kako je podnositelj prijave naglasio u odgovoru na komentare AETMD-a, nova proizvodna postrojenja mogla bi također za posljedicu imati promjene (u odnosu na postojeće proizvodne linije), kao što je razina automatizacije. Te bi promjene trebale izravno utjecati na smanjenje troškova rada i energije te bi mogle nadoknaditi povećane troškove amortizacije.

(55)

Općenito gledajući, zaključeno je da se ukupni učinak na trošak proizvodnje po proizvedenoj jedinici ne može mjeriti dok nove instalacije ne započnu s radom i dok se mogući dodatni troškovi ne odraze u računima.

(56)

Neovisno o tome i uzimajući u obzir cilj ulaganja (pojačana učinkovitost i konkurentnost, smanjenje troškova proizvodnje po jedinici), očekuje se da najmanje u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju neće biti značajnog rasta troška proizvodnje po jedinici. U takvim okolnostima očekuje se da će se uobičajena vrijednost i dalje temeljiti na domaćim cijenama kao i u toj reviziji. Argumenti koje je iznio AETMD moraju se stoga odbiti.

(57)

Nakon objave AETMD je također doveo u pitanje i trajnu prirodu nove dampinške marže. Njegovo je stajalište da izvozne cijene uzete kao temelj u izračunu dampinške marže nisu reprezentativne. Konkretno, njegovo je stajalište bilo da:

(58)

Zbog činjenice da količine izvezene u Uniju nisu bile značajne, sama je Komisija utvrdila da su cijene podnositelja zahtjeva koje su plaćene ili koje treba platiti za izvoz u Uniju reprezentativne, nakon što ih je usporedila s cijenama podnositelja zahtjeva koje su plaćene ili koje treba platiti za uvoz u treće zemlje. Na temelju toga zaključeno je da su cijene naplaćene kupcima u Uniji u skladu s onima koje se naplaćuju kupcima u drugim izvoznim tržištima.

(59)

Postojanje različitih tržišnih segmenata, vlastitih robnih marki i robnih marki trgovaca na malo prepoznano je tijekom prijašnjih ispitnih postupaka (8). Ono predstavlja važan dio definicije različitih vrsta proizvoda u okviru predmetnog proizvoda. Na temelju toga, izvoz proizvoda vlastite robne marke uspoređen je s domaćom proizvodnjom proizvoda vlastite robne marke, a izvozna prodaja robne marke trgovaca na malo uspoređena je s domaćom prodajom robne marke trgovaca na malo.

(60)

Tvrdnja AETMD-a da će se budući izvoz uglavnom sastojati od robnih marki trgovaca na malo spekulativna je, nije potkrijepljena dokazima i kao takva je nedovoljna da se u pitanje stavi reprezentativnost izvoza proizvoda vlastite robne marke tijekom RIPR-a. Tvrdnja AETMD-a stoga se odbacuje.

(61)

AETMD je također tvrdio da bi smanjenje pristojbe na nižu razinu moglo dovesti do rizika od izbjegavanja mjera.

(62)

Potrebno je napomenuti da se pristojbe na snazi različito primjenjuju na tajlandske proizvođače izvoznike. Stoga je rizik od izbjegavanja (tj. korištenja dodatne oznake TARIC s nižim pristojbama) prisutan od uvođenja početnih mjera. Manja pristojba za jednog od tih proizvođača izvoznika ne znači sama po sebi porast rizika od izbjegavanja za Tajland u cjelini.

(63)

Osim toga, ako se pojavi sumnja da se pristojbe izbjegavaju, može se, po potrebi, pokrenuti ispitni postupak pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 13. osnovne Uredbe.

(64)

AETMD je također izjavio da je podnositelj zahtjeva moga umjetno sniziti izvozne cijene u Uniji putem međukompenzacije s usporednom prodajom ostalih proizvoda po umjetno niskim cijenama.

(65)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (58), izvozne cijene predmetnih proizvoda za Uniju u skladu su s onima za treće zemlje. Prema tome, ne postoje naznake da su izvozne cijene za Uniju bile umjetno visoke tijekom RIPR-a te se argument stoga odbacuje

(66)

U svjetlu rezultata ispitnog postupka, Komisija smatra da je prikladno izmijeniti antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na uvoz predmetnih proizvoda od proizvođača River Kwai International Food Industry Co. Ltd.

(67)

Osim toga, na zahtjev podnositelja zahtjeva, mijenja se i njegova adresa u Tajlandu.

(68)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravala preporučiti izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 875/2013.

(69)

Nakon objave, tajlandska je vlada iznijela primjedbu da bi prosječnu stopu pristojbe za izvoznike koji surađuju i koji nisu u uzorku trebalo također revidirati kako bi se u obzir uzeli nalazi te privremene revizije. Treba naglasiti da ta primjedba izlazi iz ograničenih okvira te revizije čiji je jedini cilj prilagoditi razinu postojeće stope antidampinške pristojbe za podnositelja zahtjeva. Sve zahtjeve za izmjenu razine stope antidampinških pristojbi nakon navodnih promjena u okolnostima trebalo bi predati u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe. Stoga se ta tvrdnja morala odbaciti,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/7

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Španjolske za upis naziva „Almendra de Mallorca”/„Almendra Mallorquina”/„Ametlla de Mallorca”/„Ametlla Mallorquina” objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Almendra de Mallorca”/„Almendra Mallorquina”/„Ametlla de Mallorca”/„Ametlla Mallorquina” potrebno je upisati u registar,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/9

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Španjolske za upis naziva „Aceite de la Comunitat Valenciana” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Aceite de la Comunitat Valenciana” potrebno je upisati u registar,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/10

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu (1) tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca (2) na temelju razloga iz stupca (3) navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/12

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila također primjenjuju na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci, te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a u cilju primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu (1) tablice iz Priloga trebalo bi razvrstati pod odgovarajuće oznake KN iz stupca (2), a na temelju razloga iz stupca (3) navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/15

(1)

Hitno dovršenje potpuno funkcionalnog i međusobno povezanog unutarnjeg energetskog tržišta koje doprinosi osiguravanju ponude priuštive i održive energije ekonomiji Unije ključno je za ostvarenje cilja povećavanja konkurentnosti i kako bi se osiguralo da svi potrošači mogu kupiti energiju po najpovoljnijim cijenama.

(2)

Kako bi se postigla bolja integracija tržišta, bitno je da pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža olakšavaju trgovinu plinom između raznih zona uravnoteženja i tako doprinose razvoju likvidnosti tržišta. Ova Uredba stoga uspostavlja usklađena pravila o uravnoteženju na području čitave Unije čiji je cilj pružiti korisnicima mreže sigurnost da će moći upravljati svojim pozicijama uravnoteženja u različitim zonama uravnoteženja u cijeloj Uniji na ekonomski učinkovit i nediskriminirajući način.

(3)

Ovom se Uredbom podržava razvoj konkurentnog kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina u Europskoj uniji koje omogućuje osiguravanje fleksibilnosti plina iz bilo kojeg izvora da bi ga se ponudilo za kupovinu i prodaju putem tržišnih mehanizama kako bi korisnici mreže mogli učinkovito uravnotežiti svoje portfelje uravnoteženja ili kako bi operater transportnog sustava mogao fleksibilno koristiti plin pri uravnoteženju transportne mreže.

(4)

Uredbom (EZ) br. 715/2009 uspostavljaju se nediskriminirajuća pravila za uvjete pristupa transportnim mrežama za prirodni plin s namjerom osiguravanja odgovarajućeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta plinom. Tržišna pravila uravnoteženja financijski potiču korisnike mreže na uravnoteženje njihovih portfelja uravnoteženja putem naknada za odstupanja koje odražavaju troškove.

(5)

Korisnici mreže trebaju snositi odgovornost za uravnoteženje svojih predaja i preuzimanja, uz pomoć pravila uravnoteženja napravljenih kako bi potakla kratkotrajno veleprodajno tržište plina i trgovinskih platformi koje su uspostavljene kako bi potpomogle razmjenu plina između korisnika mreže i operatera transportnog sustava. Operateri transportnih sustava obavljaju dodatna uravnoteženja transportnih mreža ako je to potrebno. Pri tome operateri transportnih sustava trebaju poštovati redoslijed prioriteta. Redoslijed prioriteta napravljen je tako da operateri transportnih sustava nabavljaju plin uzimajući u obzir i ekonomske i operativne razloge, koristeći proizvode koji se mogu dostaviti iz najšireg mogućeg raspona izvora, uključujući proizvode koji potječu iz ukapljenog prirodnog plina i skladišnih prostora. Operateri transportnih sustava trebali bi nastojati u što većoj mjeri pokriti svoje potrebe za uravnoteženjem plina kupovinom i prodajom kratkotrajnih standardiziranih proizvoda na kratkoročnom veleprodajnom tržištu plina.

(6)

Kako bi se korisnicima mreže omogućilo uravnoteženje njihovih portfelja uravnoteženja, ovom se Uredbom ujedno određuju minimalni uvjeti za pružanje informacija da bi se mogao primijeniti tržišni režim uravnoteženja. Stoga je cilj protoka informacija omogućenih ovom Uredbom pružiti podršku dnevnom režimu uravnoteženja i nastojati dati informacije koje korisniku mreže omogućuju upravljanje njegovim rizicima i mogućnostima na ekonomičan način.

(7)

Osim što su obvezni štititi poslovno osjetljive informacije, operateri transportnih sustava prema ovoj su Uredbi obvezni štititi povjerljivost informacija i podataka koji su im dostavljeni u svrhu primjene ove Uredbe i ne smiju trećim osobama otkrivati te informacije ni podatke niti bilo koji njihov dio osim u opsegu u kojem su za to zakonom ovlašteni.

(8)

Uredba je usvojena na temelju Uredbe (EZ) br. 715/2009 koju dopunjuje i čiji je sastavni dio. Smatra se da upućivanja na Uredbu (EZ) br. 715/2009 u drugim pravnim dokumentima ujedno upućuju i na ovu Uredbu. Ova se Uredba primjenjuje na neizuzete kapacitete velikih novih infrastruktura koje su dobile izuzeće od članka 32. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili od ranijeg članka 18. Direktive 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) u mjeri u kojoj njezina primjena nema negativnog utjecaja na takvo izuzeće. Ova se Uredba primjenjuje uzimajući u obzir specifičnu prirodu interkonekcija.

(9)

Uredba je donesena u skladu s postupkom propisanim u članku 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009. Njom se dodatno usklađuju pravila uravnoteženja koja su propisana člankom 21. Uredbe (EZ) br. 715/2009 kako bi se olakšala razmjena plina.

(10)

Ovom Uredbom obuhvaćene odredbe primjenjuju se na operatere distribucijskih sustava, a cilj im je uskladiti njihove uloge samo tamo gdje je to nužno i u mjeri u kojoj je to nužno za obveznu primjenu tih odredbi.

(11)

Nacionalna regulatorna tijela i operateri transportnog sustava trebaju voditi računa o najboljoj praksi i nastojanjima da se uskladi postupke za primjenu ove Uredbe. Djelujući u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) Agencija i nacionalna regulatorna tijela obvezni su osigurati da se pravila za uravnoteženje primjenjuju u čitavoj Uniji na najučinkovitiji način.

(12)

Mjere propisane ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 51. Direktive 2009/73/EZ,

1.

„zona uravnoteženja” znači ulazno-izlazni sustav na koji se primjenjuje posebni režim uravnoteženja i u kojem se mogu nalaziti i distribucijski sustavi ili neki njihov dio;

2.

„radnja uravnoteženja” znači radnju koju je poduzeo operater transportnog sustava kako bi promijenio dotok plina u transportnu mrežu ili njegovo otjecanje iz nje, a koja ne uključuje takve radnje u vezi s plinom koji nije obračunat kao preuzet iz sustava i plinom koji operater transportnog sustava koristi za rad sustava;

3.

„naknada za uravnoteženje neutralnosti” znači naknadu/naknade koje iznose razliku između iznosa koji su primljeni ili se potražuju od kupaca i iznosa koje je operater transportnog sustava platio ili ih treba platiti zbog izvedbe svojih aktivnosti uravnoteženja, koje treba platiti ili dobiti od odgovarajućih korisnika mreže;

4.

„trgovinska platforma” znači elektroničku platformu koju osigurava i kojom upravlja operater trgovinske platforme, a pomoću koje sudionici razmjene mogu objavljivati i prihvaćati, uključujući i pravo na to da ih izmijene ili povuku, ponude za kupnju i ponude za prodaju plina koji je potreban da bi se moglo odgovoriti na kratkotrajne promjene u potražnji i ponudi plina, u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na trgovinskoj platformi i na kojoj operater transportnog sustava trguje radi poduzimanja radnji uravnoteženja;

5.

„sudionik razmjene” znači korisnika mreže ili operatera transportnog sustava koji ima ugovor s operaterom trgovinske platforme i koji zadovoljava uvjete koje je potrebno zadovoljiti za obavljanje transakcija na trgovinskoj platformi;

6.

„platforma za uravnoteženje” znači trgovinsku platformu na kojoj operater transportnog sustava sudjeluje u svim trgovinskim razmjenama;

7.

„usluga uravnoteženja” znači uslugu koju pruža operater transportnog sustava putem ugovora za plin koji je potreban da bi se moglo odgovoriti na kratkotrajne promjene u potražnji i ponudi plina, a koja nije kratkotrajni standardizirani proizvod;

8.

„potvrđena količina” znači količinu plina koju je operater transportnog sustava potvrdio za protok ili kojoj se treba promijeniti raspored protoka na plinski dan D;

9.

„dnevna naknada za odstupanje” znači iznos koji korisnik mreže plaća ili prima u vezi s dnevnom količinom odstupanja;

10.

„dnevno mjereno” znači da se količina plina mjeri i prikuplja jedanput tijekom plinskog dana;

11.

„mjereno u toku dana” znači da se količina plina mjeri i prikuplja barem dvaput tokom plinskog dana;

12.

„nema dnevnih mjerenja” znači da se količina plina mjeri i prikuplja rjeđe od jedanput tijekom plinskog dana;

13.

„portfelj uravnoteženja” znači grupiranje predaja i preuzimanja korisnika mreže;

14.

„količina notifikacije” znači količinu plina koja se prenosi između operatera transportnog sustava i korisnika mreže ili više korisnika mreže ili portfelja uravnoteženja, ovisno o kontekstu;

15.

„kvota” znači količinu plina koju operater transportnog sustava pripisuje korisniku mreže kao predaju ili preuzimanje izraženo u kWh u svrhu utvrđivanja dnevne količine odstupanja;

16.

„ciklus renominacije” znači postupak koji provodi operater transportnog sustava kako bi korisniku mreže pružio obavijest o potvrđenim količinama nakon primitka renominacije;

17.

„naknada u danu” znači naknadu koju svojem korisniku mreže naplaćuje operater transportnog sustava ili koju on plaća korisniku mreže kao rezultat dnevne obveze;

18.

„dnevna obveza” znači skup pravila koja se odnose na predaje i preuzimanja korisnika mreže u plinskom danu, a koja operater transportnog sustava primjenjuje na korisnike mreže;

19.

„osnovni slučaj” znači model pružanja informacija kada se informacije o preuzimanjima kada nema dnevnih mjerenja sastoje od predviđanja dan unaprijed i dnevnih predviđanja;

20.

„varijanta 1” znači model pružanja informacija u kojem su informacije kada nema dnevnih mjerenja preuzimanja i za dnevna mjerenja preuzimanja utemeljene na dodjeljivanju mjerenih protoka tijekom plinskog dana;

21.

„varijanta 2” znači model pružanja informacija kada se informacije kada nema dnevnih mjerenja preuzimanja sastoje od predviđanja dan unaprijed.

(a)

plinski dan za koji se plin prenosi;

(b)

identifikacijske podatke portfelja uravnoteženja o kojima je riječ;

(c)

je li riječ o trgovinskoj notifikaciji o davanju ili o pribavljanju;

(d)

količinu notifikacije izraženu u kWh/d za dnevnu količinu notifikacije ili u kWh/h za količinu notifikacije na sat, ovisno o tome koju od njih zahtijeva operater transportnog sustava.

(a)

kao preuzimanje u portfelju uravnoteženja korisnika mreže koji daje trgovinsku notifikaciju o davanju; i

(b)

kao predaju u portfelju uravnoteženja korisnika mreže koji daje trgovinsku notifikaciju o pribavljanju.

(a)

da bi održavao transportnu mrežu unutar njezinih operativnih granica;

(b)

da bi na kraju dana postigao poziciju operativne akumulacije u transportnoj mreži koja je različita od one koju se očekivalo na temelju očekivanih predaja i preuzimanja za taj plinski dan, u skladu s ekonomičnim i učinkovitim radom transportne mreže.

(a)

procjene samog operatera transportnog sustava u pogledu potražnje za plinom tijekom plinskog dana za koji se razmatraju radnje uravnoteženja;

(b)

informacije o nominacijama i kvotama te o izmjerenom protoku plina;

(c)

tlakove plina u cijeloj transportnoj mreži/transportnim mrežama.

(a)

kupovinom i prodajom kratkoročnih standardiziranih proizvoda na trgovinskoj platformi; i/ili

(b)

korištenjem usluga uravnoteženja.

(a)

radnje uravnoteženja treba poduzimati na nediskriminirajućem temelju;

(b)

radnje uravnoteženja trebaju uzimati u obzir sve obveze operatera transportnih sustava da upravljaju ekonomičnom i učinkovitom transportnom mrežom.

(a)

jedan sudionik razmjene daje trgovinsku notifikaciju o pribavljanju, a drugi trgovinsku notifikaciju o davanju;

(b)

obje trgovinske notifikacije trebaju navesti količinu plina koja se prenosi sa sudionika razmjene koji daje notifikaciju o davanju na sudionika razmjene koji daje trgovinsku notifikaciju o pribavljanju;

(c)

kada se koristi količina notifikacije na sat, ona se primjenjuje ravnomjerno na sve preostale sate plinskog dana od određenog vremena početka i jednaka je nuli za sve sate prije tog vremena početka.

(a)

operater transportnog sustava odredit će relevantna ulazna i izlazna mjesta ili skupine koje se može koristiti;

(b)

svi uvjeti navedeni u stavku 3. trebaju biti zadovoljeni;

(c)

početni sudionik razmjene mijenja količinu plina koja treba biti dostavljena u transportnu mrežu ili preuzeta iz nje na određenom ulaznom ili izlaznom mjestu za količinu koja je jednaka količini notifikacije i pruža dokaze operateru transportnog sustava da je količina izmijenjena u skladu s time.

(a)

uvjeti navedeni u stavku 3. točkama (a) i (b) trebaju biti zadovoljeni;

(b)

količina notifikacije na sat primjenjuje se na sate plinskog dana od određenog vremena početka do određenog vremena završetka i jednaka je nuli za sve sate prije tog vremena početka i nakon vremena završetka.

(a)

kako će usluge uravnoteženja održavati transportnu mrežu u okviru njezinih radnih ograničenja;

(b)

kakav je odnos vremena reakcije usluga uravnoteženja u usporedbi s vremenom reakcije nekog dostupnog kratkotrajnog standardiziranog proizvoda;

(c)

procijenjeni trošak nabave i korištenja usluga uravnoteženja u usporedbi s procijenjenim troškom korištenja nekog dostupnog kratkotrajnog standardiziranog proizvoda;

(d)

područje na kojem plin treba biti dostavljen;

(e)

uvjete za kvalitetu plina operatera transportnog sustava;

(f)

u kojoj mjeri pribavljanje i korištenje usluga uravnoteženja može utjecati na likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina.

(a)

prije bilo kakvog obvezivanja ugovorom za uslugu uravnoteženja operater transportnog sustava treba objaviti neograničavajući poziv na iskaz interesa u kojem navodi svrhu, opseg i upute u vezi s time za ponuđače, kako bi im se omogućilo sudjelovanje u postupku ponude;

(b)

rezultate se objavljuje štiteći pritom povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija, a svakom se ponuđaču javljaju pojedinačni rezultati.

(a)

davati prednost korištenju nazivnih proizvoda gdje je to prikladno i u mjeri u kojoj je to prikladno, u odnosu na sve druge dostupne kratkotrajne standardizirane proizvode;

(b)

koristiti druge kratkoročne standardizirane proizvode kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(c)

koristiti usluge uravnoteženja samo kada, prema procjeni tog operatera transportnog sustava, kratkoročni standardizirani proizvodi neće biti u stanju pružiti ili nije vjerojatno da bi bili u stanju pružiti potreban odgovor koji bi održao transportnu mrežu u okviru njezinih operativnih ograničenja.

(a)

pruža dovoljnu podršku tijekom plinskog dana i korisnicima mreže za trgovinu i operaterima transportnog sustava za poduzimanje odgovarajućih radnji uravnoteženja pomoću trgovine relevantnim kratkotrajnim standardiziranim proizvodima;

(b)

pruža transparentan i nediskriminirajući pristup;

(c)

pruža usluge na osnovi jednakog tretmana;

(d)

osigurava anonimno trgovanje barem dok transakcija nije zaključena;

(e)

pruža detaljan pregled trenutnih ponuda za kupnju i za prodaju svim sudionicima u trgovini;

(f)

brine se da je operater transportnog sustava obaviješten o svim razmjenama.

(a)

nakon svake razmjene bez nepotrebnih odlaganja objaviti razvoj marginalne kupovne cijene i marginalne prodajne cijene; ili

(b)

osigurati operateru transportnog sustava informacije u kojima operater transportnog sustava odlučuje objaviti razvoj marginalne kupovne cijene i marginalne prodajne cijene. Operater transportnog sustava objavljuje te informacije bez nepotrebnih odlaganja.

(a)

biti utemeljen na performansama operatera transportnog sustava putem ograničenih plaćanja operateru transportnog sustava za nadilaženje performansi i plaćanja operatera transportnog sustava za podbacivanje performansi koje se mjere u odnosu na unaprijed određene ciljane performanse koje mogu obuhvaćati, između ostalog, i ciljane troškove;

(b)

uzeti u obzir sredstva koja su operateru transportnog sustava dostupna za kontroliranje performansi;

(c)

osigurati da njegova primjena točno odražava raspodjelu odgovornosti između uključenih strana;

(d)

biti prilagođen razvojnom stanju relevantnog tržišta plina u kojem će se primjenjivati;

(e)

redovito prolaziti reviziju koju provodi nacionalno regulatorno tijelo u bliskoj suradnji s operaterom transportnog sustava i u kojoj ocjenjuju gdje bi i u kolikoj mjeri bilo potrebno nešto izmijeniti.

1.

identifikacijske podatke priključnog mjesta;

2.

smjer protoka plina;

3.

identifikacijske podatke korisnika mreže ili, ako je primjenjivo, identifikacijske podatke njegovog portfelja uravnoteženja;

4.

identifikacijske podatke druge ugovorne strane korisnika mreže ili, ako je primjenjivo, identifikacijske podatke njezina portfelja uravnoteženja;

5.

vrijeme početka i kraja protoka plina za koje se predaje nominaciju ili renominaciju;

6.

plinski dan D;

7.

količinu plina za koju se traži transport.

(a)

korisnici mreže nemaju obvezu predavanja notifikacija;

(b)

korisnici mreže ne smiju operaterima transportnih sustava predati nominacije za plinski dan D nakon 12.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili nakon 11.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena) na plinski dan D-1;

(c)

operater transportnog sustava treba odgovarajućim korisnicima mreže poslati poruku u vezi obrađenih količina najkasnije do 12.30 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili do 11.30 UTC (kod ljetnog računanja vremena) na plinski dan D-1.

(a)

korisnik mreže zatraži kasnije vrijeme; ili

(b)

operater transportnog sustava dopusti ranije vrijeme.

(a)

financijski učinak na operatere transportnih sustava i korisnike mreže;

(b)

učinak na prekograničnu trgovinu;

(c)

učinak na dnevni režim uravnoteženja na priključnim mjestima.

(a)

nominaciju ili renominaciju najkasnije dva sata nakon roka za nominaciju ili početka ciklusa renominacije u sljedećim slučajevima:

(b)

renominaciju najkasnije dva sata nakon početka ciklusa renominacije u sljedećim dodatnim slučajevima:

(a)

korisnici mreže imaju pravo predati renominacije za plinski dan;

(b)

operater transportnog sustava potvrđuje ili odbija predane nominacije i renominacije uzimajući u obzir vremenski plan o kojem je riječ u članku 17.

(a)

izračunavanje dnevne količine odstupanja koja se spominje u članku 21.;

(b)

izvođenje primjenjive cijene koja se spominje u članku 22.; i

(c)

bilo koji drugi potreban parametar.

(a)

nudi se usluga fleksibilnosti operativne akumulacije; i/ili

(b)

postoji neki dogovor prema kojem korisnici mreže daju plin, uključujući i plin u naravi, za pokrivanje:

(a)

marginalna prodajna cijena kada je dnevna količina odstupanja pozitivna (tj. predaje korisnika mreže za taj plinski dan premašuju njegova preuzimanja za taj plinski dan); ili

(b)

marginalna kupovna cijena kada je dnevna količina odstupanja negativna (tj. preuzimanja korisnika mreže za taj plinski dan premašuju njegove predaje za taj plinski dan).

(a)

marginalna prodajna cijena niža je od:

(b)

marginalna kupovna cijena viša je od:

(a)

poticati korisnike mreže da uravnoteže svoje predaje i preuzimanja;

(b)

biti osmišljena i primjenjivati se na nediskriminirajući način kako:

(c)

ne smije imati negativan utjecaj na prekograničnu trgovinu;

(d)

ne smije rezultirati pretjeranom financijskom izloženošću korisnika mreže dnevnim naknadama za odstupanja.

(a)

ako je dnevna količina odstupanja korisnika mreže za plinski dan pozitivna, smatra se da je korisnik mreže prodao plin operateru transportnog sustava u količini ekvivalentnoj dnevnoj količini odstupanja i stoga ima pravo od operatera transportnog sustava dobiti kredit u pogledu dnevnih naknada za odstupanje; i

(b)

ako je dnevna količina odstupanja korisnika mreže za plinski dan negativna, smatra se da je korisnik mreže kupio plin od operatera transportnog sustava u količini ekvivalentnoj dnevnoj količini odstupanja i stoga treba operateru transportnog sustava platiti dnevne naknade za odstupanje.

1.

Dnevna obveza koja se odnosi na čitav sustav

osmišljena je kako bi potaknula korisnike mreže da transportnu mrežu održavaju unutar njezinih radnih ograničenja i određuje sljedeće:

2.

Dnevna obveza portfelja uravnoteženja

osmišljena je kako bi potaknula korisnike mreže da održe svoju pojedinačnu poziciju tijekom plinskog dana u unaprijed definiranom opsegu i određuje sljedeće:

3.

Dnevna obveza u vezi s ulazno-izlaznim mjestom

osmišljena je kako bi osigurala poticaje korisnicima mreže za ograničavanje protoka plina ili varijacija protoka plina u posebnim uvjetima na specifičnim ulazno-izlaznim mjestima i određuje sljedeće:

(a)

dnevna obveza i dnevna naknada koja je povezana s njom, ako postoje, ne smiju predstavljati nepotrebne prepreke prekograničnoj trgovini i ulasku novih korisnika mreže na relevantno tržište;

(b)

dnevna obveza primjenjuje se samo kada je korisnicima mreže pružena adekvatna informacija u vezi s njihovim predajama i preuzimanjima prije primjene potencijalne dnevne naknade i kada su imali razumnu mogućnost reagirati kako bi mogli upravljati svojim izlaganjima;

(c)

osnovni troškovi koji nastaju korisnicima mreže u vezi s njihovim obvezama uravnoteženja odnose se na njihovu poziciju na kraju plinskog dana;

(d)

u mjeri u kojoj je to moguće, dnevne naknade trebale bi odražavati troškove operatera transportnog sustava za poduzimanje bilo kakvih uz to vezanih radnji uravnoteženja;

(e)

dnevna obveza ne smije rezultirati time da korisnici mreže financijski dospiju na nultu poziciju tijekom plinskog dana;

(f)

koristi od uvođenja dnevnih obveza u pogledu ekonomičnog i učinkovitog rada transportne mreže veće su od bilo kakvih njezinih negativnih učinaka, uključujući i likvidnost trgovine na virtualnom tržištu.

(a)

potrebe dnevne obveze, uzimajući u obzir svojstva transportne mreže i fleksibilnost koja je na raspolaganju operateru transportnog sustava putem kupovine i prodaje kratkotrajnih standardiziranih proizvoda ili upotrebe usluga uravnoteženja u skladu s poglavljem III.;

(b)

informacija koje su dostupne korisnicima mreže kako bi mogli pravodobno upravljati svojim dnevnim pozicijama;

(c)

očekivanog financijskog učinka na korisnike mreže;

(d)

učinka na nove korisnike mreže koji ulaze na relevantno tržište, uključujući eventualni nepotreban negativan utjecaj koji bi to moglo imati na njih;

(e)

učinka na prekograničnu trgovinu, uključujući potencijalni učinak na uravnoteženje u susjednim zonama uravnoteženja;

(f)

učinka na kratkotrajno veleprodajno tržište plina, uključujući i njegovu likvidnost;

(g)

nediskriminirajuće prirode dnevne obveze.

(a)

sve troškove i prihode koji nastaju zbog dnevnih naknada za odstupanja i dnevnih naknada;

(b)

sve troškove i prihode koji nastaju zbog radnji uravnoteženja koje poduzima u skladu s člankom 9., osim ako nacionalno regulatorno tijelo smatra da su ti troškovi i prihodi nastali neučinkovito u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima. To razmatranje treba biti utemeljeno na procjeni koja:

(c)

sve druge troškove i prihode u vezi s aktivnostima uravnoteženja koje poduzima operater transportnog sustava, osim ako nacionalno regulatorno tijelo smatra da su ti troškovi i prihodi nastali neučinkovito u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima.

1.

ukupno stanje transportne mreže u skladu s točkom 3.4.(5) Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2009;

2.

radnje uravnoteženja operatera transportnog sustava koje se navode u poglavlju III.;

3.

predaje i preuzimanja korisnika mreže za plinski dan koji se navode u člancima 33. do 42.

(a)

na mrežnom mjestu operatera transportnog sustava ili u nekom drugom sustavu koji pruža informacije u elektroničkom formatu;

(b)

besplatno dostupne korisnicima mreže;

(c)

pružene na najučinkovitiji mogući način usmjeren korisniku;

(d)

jasne, mjerljive i lako dostupne;

(e)

nediskriminirajuće;

(f)

u dosljednim jedinicama bilo u kWh ili u kWh/d i kWh/h;

(g)

na službenom jeziku/službenim jezicima države članice i na engleskom jeziku.

(a)

svako ažuriranje pokriva protok plina od početka tog plinskog dana D; ili

(b)

svako ažuriranje pokriva povećanje protoka plina nakon onog o kojem je izvješteno u prethodnom ažuriranju.

(a)

svako ažuriranje pokriva protok plina od početka tog plinskog dana D; ili

(b)

svako ažuriranje pokriva povećanje protoka plina nakon onog o kojem je izvješteno u prethodnom ažuriranju.

(a)

na plinski dan D-1, operater transportnog sustava daje korisnicima mreže predviđanje njihovih preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja za plinski dan D najkasnije do 12.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili do 11.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena);

(b)

na plinski dan D, operater transportnog sustava daje korisnicima mreže najmanje dva ažuriranja predviđanja njihovih preuzimanja kad nema dnevnih mjerenja.

(a)

pristup kratkoročnim standardiziranim proizvodima na trgovinskoj platformi;

(b)

točnost predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja u usporedbi s vremenom kada su bila dana;

(c)

vrijeme kada prestaje razdoblje renominacije, koje je određeno člankom 15. stavkom 1.;

(d)

vrijeme prvog ažuriranja predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja.

(a)

Za informacijske modele osnovnog slučaja i varijante 1, potrebno je dodijeliti sav plin koji je dostavljen u distribucijski sustav;

(b)

za varijantu 2 informacijskog modela, preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja jednaka su predviđanju preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja koje je dano dan unaprijed;

(c)

za varijantu 1 informacijskog modela, početna dodjela kvote i početna dnevna količina odstupanja smatraju se konačnom dodjelom kvote i konačnom dnevnom količinom odstupanja.

(a)

povećanja učestalosti pružanja informacija korisnicima mreže;

(b)

smanjivanja s time povezanih vremenskih planova pružanja informacija;

(c)

poboljšanja točnosti osiguranih informacija.

(a)

operater transportnih sustava ne treba sklapati nikakve ugovore s bilo kojim drugim pružateljem infrastrukture, kao što je operater skladišnog sustava ili operater sustava ukapljenog prirodnog plina, u svrhu osiguravanja usluge fleksibilnosti operativne akumulacije;

(b)

prihodi koje operater transportnog sustava dobiva od pružanja usluge fleksibilnosti operativne akumulacije trebaju biti u najmanju ruku jednaki troškovima koji nastaju zbog toga ili koji će nastati zbog toga;

(c)

usluga fleksibilnosti operativne akumulacije treba se nuditi transparentno i nediskriminirajuće, uz pomoć konkurentnih mehanizama;

(d)

operater transportnog sustava ne smije korisnicima mreže naplaćivati, ni izravno ni neizravno, nikakve troškove koji su nastali zbog pružanja usluge fleksibilnosti operativne akumulacije ako taj korisnik mreže s njima ne sklopi ugovor za tu uslugu; i

(e)

pružanje usluge fleksibilnosti operativne akumulacije ne smije imati negativan učinak na prekograničnu trgovinu.

(a)

opis razvijenosti i likvidnosti kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina u trenutku pripremanja izvješća uključujući, kada su oni dostupni operateru transportnog sustava, između ostalog:

(b)

privremene mjere koje će se primjenjivati;

(c)

razloge za primjenu privremenih mjera:

(d)

identifikaciju koraka koje treba poduzeti kako bi se uklonilo privremene mjere, uključujući i kriterije za te pomake u koracima i procjenu uz to vezanog vremenskog roka.

(a)

kratkotrajnom veleprodajnom tržištu plina koje ima dovoljnu likvidnost;

(b)

plinu koji je potreban za zadovoljavanje kratkotrajnih fluktuacija u potražnji ili ponudi plina; ili

(c)

dovoljnim informacijama u vezi s njihovim predajama i preuzimanjima.

(a)

uzimajući u obzir dnevnu količinu odstupanja korisnika mreže;

(b)

na transparentan i nediskriminirajući način;

(c)

samo u potrebnoj mjeri i na minimalno potrebno razdoblje.

(a)

odražavati fleksibilnost transportne mreže i potreba korisnika mreže;

(b)

odražavati razinu rizika korisnika mreže pri uravnoteženju njegovih predaja i preuzimanja;

(c)

ne smije negativno utjecati na razvoj kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina;

(d)

ne smije prouzrokovati nepotrebno pretjerano povećanje troškova radnji uravnoteženja operatera transportnog sustava.

(a)

premašuje kvotu za preuzimanje kada nema dnevnih mjerenja u slučaju da je dnevna količina odstupanja pozitivna;

(b)

manje je od kvote za preuzimanje kada nema dnevnih mjerenja u slučaju da je dnevna količina odstupanja negativna.

(a)

u skladu s uvjetima postojećeg ugovora ako on sadrži odredbe koje omogućuju smanjenje zajamčene količine plina i/ili prekid postojećeg ugovora; ili

(b)

ako ne postoje takva ugovorna prava, na sljedeći način:

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/36

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Pecorino Sardo”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1263/96 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 215/2011 (3).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije  (4).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/38

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/40

(1)

Uredba (EU) br. 472/2013 primjenjuje se na države članice koje već primaju financijsku pomoć, uključujući iz Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), u vrijeme njezina stupanja na snagu.

(2)

Uredbom (EU) br. 472/2013 određuju se pravila za odobravanje programa makroekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć, koja pravila trebaju biti u skladu s odredbama Ugovora o uspostavi ESM-a.

(3)

Nakon zahtjeva za financijsku pomoć ESM-a koji je Cipar podnio 25. lipnja 2012., Vijeće je 25. travnja 2013. Odlukom 2013/236/EU (2) odlučilo da Cipar mora dosljedno provoditi program makroekonomske prilagodbe.

(4)

Dana 24. travnja 2013. Vijeće guvernera ESM-a u načelu je odlučilo dodijeliti potporu za stabilnost Cipru te je odobrilo Memorandum o razumijevanju o posebnom uvjetovanju gospodarske politike (dalje u tekstu „MOR”), a Komisiji je odobrilo da ga u ime ESM-a potpiše.

(5)

U skladu s člankom 1. stavkom 2. Provedbene odluke Vijeća 2013/463/EU (3), Komisija je u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) i, po potrebi, s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) provela treći pregled radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i društvenog učinka.

(6)

Zbog toga bi Provedbenu odluku 2013/463/EU trebalo ažurirati u području reforme financijskog sektora, fiskalne politike i strukturnih reformi, posebice u pogledu i. osmišljavanja komunikacijske strategije od strane zajedničke radne skupine Ciparske središnje banke i Ministarstva financija u pogledu plana aktivnosti za smanjenje kontrola kapitala i provedbe strategije bankarskog sektora; ii. pravovremenog izvješćivanja o procjenama banaka o mogućem učinku nedavno uvedenih i predstojećih pravila Unije o kapitalnim zahtjevima i lošim kreditima na kapital, profitabilnost i omjer pokrića; iii. osnivanja radne skupine radi procjene količine registriranih ugovora o prodaji zemljišta za koje ne postoje dokazi o vlasništvu i radi davanja preporuka o tom pitanju; iv. reforme stečajnih postupaka za poduzeća i fizičke osobe; v. revizije Zakonika o građanskom postupku i Pravila suda kako bi se osiguralo neometano i učinkovito funkcioniranje revidiranih okvira prisilne naplate i stečaja; vi. revizije ciljanog primarnog deficita za 2014. na 1,8 % BDP-a; vii. provedbe prve faze reforme nacionalnog zdravstvenog sustava (NZS), uz prethodno utvrđivanje i donošenje cjelovitog plana aktivnosti NZS-a; viii. revizije politike utvrđivanja cijena i povrata troškova medicinskih proizvoda i usluga, uključujući one povezane s farmaceutskim rashodima; ix. uspostavljanja odjela za privatizaciju; x. predstavljanja akcijskog plana za rješavanje nedostataka utvrđenih u 2. fazi stručnog pregleda u okviru Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD); xi. razvoja strategije rasta temeljene na konkurentskim prednostima Cipra kako bi se ciparskim tijelima vlasti pomoglo u pokretanju gospodarstva. Provedbom sveobuhvatnih i ambicioznih reformi u financijskom, fiskalnom i strukturnom području trebala bi se osigurati srednjoročna održivost ciparskog javnog duga.

(7)

Tijekom provedbe sveobuhvatnog paketa politika Cipra Komisija bi trebala davati dodatne savjete za politike i tehničku pomoć u posebnim područjima. Ako država članica na koju se primjenjuje program makroekonomske prilagodbe ima nedovoljne administrativne kapacitete, mora zatražiti tehničku pomoć od Komisije, koja u tu svrhu može sastaviti skupinu stručnjaka.

(8)

Pri pripremi, provedbi, praćenju i ocjenjivanju programa makroekonomske prilagodbe ciparska tijela vlasti morala bi, u skladu s postojećim nacionalnim pravilima i praksama, tražiti stajalište socijalnih partnera i organizacija civilnog društva,

1.

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Radi ponovne uspostave stabilnosti svojeg financijskog sektora Cipar nastavlja s provedbom restrukturiranja bankarskog sektora i sektora zadružnih kreditnih institucija; nastavlja s jačanjem nadzora i regulacije; provodi reformu okvira restrukturiranja duga; i u skladu sa svojim planom aktivnosti postepeno ukida kapitalna ograničenja, uz istovremenu zaštitu financijske sigurnosti. Programom se predviđaju sljedeće mjere i ishodi:

2.

Stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Tijekom 2014. ciparska tijela vlasti u potpunosti provode trajne mjere uključene u Zakon o proračunu iz 2014. koje iznose najmanje 270 milijuna EUR. Osim toga, osiguravaju potpunu provedbu konsolidacijskih mjera donesenih od prosinca 2012.”

3.

Umeće se sljedeći stavak:

„7.a.   U pogledu fiskalne politike u razdoblju 2015. – 2016. ciparska tijela vlasti održavaju saldo opće države u skladu s putem prilagodbe, poštujući Preporuku o postupku u slučaju prekomjernog deficita.”

4.

Stavak 8. mijenja se kako slijedi:

5.

Stavci 10. do 13. zamjenjuju se sljedećim:

„10.   Cipar osigurava provedbu dogovorenih mjera za rješavanje prepoznatih nedostataka svojih aktivacijskih politika. Cipar poduzima hitne mjere radi stvaranja mogućnosti za mlade ljude i poboljšanja njihovih izgleda za zapošljavanje u skladu s ciljevima Preporuke Vijeća o uspostavi jamstva za mlade (4). Osmišljavanje mjera usmjerenih na mlade i njihova provedba te upravljanje njima dobro se integriraju unutar šireg sustava aktivacijskih politika i usklađuju s reformom sustava socijalne skrbi i dogovorenim proračunskim ciljevima.

11.   Cipar je spreman donijeti sve daljnje potrebne izmjene zakonodavstva specifičnog za sektore kako bi se u cijelosti provela Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Ciparska tijela vlasti nastavljaju s poboljšanjem funkcioniranja reguliranih zanimanja. Okvir za tržišno natjecanje poboljšava se jačanjem funkcioniranja nadležnog tijela za tržišno natjecanje i jačanjem neovisnosti i ovlasti nacionalnih regulatornih tijela.

12.   Cipar osigurava smanjenje broja neriješenih predmeta u vezi s izdavanjem vlasničkih listova, poduzima mjere za ubrzanje brisanja teretovnica s vlasničkih listova koji se prenose pri kupnji nepokretne imovine te određuje rokove za izdavanje građevinskih dozvola i vlasničkih listova.

13.   Cipar mijenja pravila o prisilnoj prodaji imovine pod hipotekom i dopušta privatne dražbe u najkraćem mogućem roku. Sudski postupci ubrzavaju se, a neriješeni sudski predmeti rješavaju se do kraja programa. Cipar poduzima inicijative za jačanje konkurentnosti svojeg sektora turizma provedbom konkretnog akcijskog plana koji vodi do postignuća mjerljivih ciljeva koji su prepoznati, inter alia, u revidiranoj strategiji turizma za razdoblje 2011. – 2015. Cipar provodi strategiju politike zrakoplovstva koja vodi do prilagodbe ciparske vanjske politike zrakoplovstva, uzimajući u obzir vanjsku politiku i sporazume EU-a u području zrakoplovstva, uz istodobno osiguranje dovoljnih zrakoplovnih veza.

6.

U stavku 14. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

7.

Stavak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15.   Cipar tijekom programskog razdoblja Komisiji podnosi ažurirani zahtjev za tehničku pomoć. U zahtjevu se određuju i navode područja za tehničku pomoć ili savjetodavne usluge koje ciparska tijela vlasti smatraju nužnima za provedbu programa makroekonomske prilagodbe.”

8.

Dodaje se sljedeći stavak:

„16.   Pri izradi sveobuhvatne i usklađene strategije rasta kojom bi se omogućilo pokretanje gospodarstva, Cipar u svoj nacionalni institucionalni okvir uključuje jačanje učinka postojeće javne uprave, reformu upravljanja javnim financijama, druge obveze u pogledu ciparskog programa makroekonomske prilagodbe i odgovarajuće inicijative Unije, uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova.”

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/43

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 („Uredba o ribolovu NNN”) uspostavljen je sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

Poglavljem VI. Uredbe o ribolovu NNN utvrđuju se postupak utvrđivanja nekooperativnih trećih zemalja, demarševi u vezi s državama koje su uvrštene u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja, uspostavljanje popisa nekooperativnih trećih zemalja, brisanje s popisa nekooperativnih trećih zemalja, objavljivanje popisa nekooperativnih trećih zemalja i sve hitne mjere.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija je Odlukom od 15. studenoga 2012. (2). („Odluka od 15. studenoga 2012.”) obavijestila osam trećih zemalja o postojanju mogućnosti da ih se utvrdi kao treće zemlje koje Komisija smatra nekooperativnim trećim zemaljama.

(4)

Komisija je u Odluku od 15. studenoga 2012. uključila informacije o bitnim činjenicama i razmatranjima na kojima se temelji navedeno utvrđivanje.

(5)

Komisija je također 15. studenoga 2012. zasebnim pismima obavijestila tih osam trećih zemalja o tome da razmatra mogućnost njihovog utvrđivanja kao nekooperativnih trećih zemalja.

(6)

Komisija je u tim pismima istaknula da su dotične zemlje, kako bi izbjegle utvrđivanje i prijedlog za formalno uvrštavanje na popis nekooperativnih trećih zemalja kako je predviđeno u člancima 31. i 33. Uredbe o ribolovu NNN, pozvane da, u bliskoj suradnji s Komisijom, izrade plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci Komisije od 15. studenoga 2012.

(7)

Komisija je stoga pozvala osam dotičnih trećih zemalja da: i. poduzmu sve potrebne mjere za provedbu djelovanja sadržanih u planovima djelovanja koje je predložila Komisija; ii. ocijene provedbu djelovanja sadržanih u planovima djelovanja koje je predložila Komisija; iii. svakih šest mjeseci Komisiji dostavljaju detaljna izvješća s ocjenom provedbe svakog djelovanja s obzirom na, između ostalog, njihovu pojedinačnu i/ili ukupnu djelotvornost u osiguravanju sustava kontrole u ribarstvu koji u potpunosti ispunjava propisane zahtjeve.

(8)

Tih osam trećih zemalja dobilo je mogućnost da upute pisane odgovore o pitanjima koja su izričito navedena u Odluci od 15. studenoga 2012. te drugim relevantnim informacijama. Na taj im je način omogućeno da predlože dokaze kako bi opovrgnule ili upotpunile činjenice navedene u Odluci od 15. studenoga 2012. ili kako bi, prema potrebi, donijele plan djelovanja za poboljšanje stanja i poduzele mjere za ispravljanje stanja. Tim je zemljama osigurano pravo da traže ili pružaju dodatne informacije.

(9)

Komisija je 15. studenoga 2012. pokrenula postupak dijaloga s tih osam trećih zemalja te je istaknula da razdoblje od šest mjeseci u načelu smatra dostatnim za postizanje dogovora o predmetu o kojem je u ovom slučaju riječ.

(10)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je dostavilo tih osam zemalja slijedom Odluke od 15. studenoga 2012. Tih je osam zemalja usmenim ili pisanim putem obavješćivano o razmatranjima Komisije.

(11)

Provedbenom odlukom Komisije od 26. studenoga 2013. (3) („Provedbena odluka od 26. studenoga 2013.”). utvrđeno je da su Belize, Kraljevina Kambodža i Republika Gvineja nekooperativne treće zemlje u borbi protiv ribolova NNN. U skladu s Uredbom o ribolovu NNN, Komisija je navela razloge zbog kojih je smatrala da te tri zemlje nisu ispunile svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine poduzmu djelovanje radi sprečavanja, suzbijajanja i zaustavljanja ribolova NNN.

(12)

Provedbenu odluku Vijeća o uvrštavanju Belizea, Kraljevine Kambodže i Republike Gvineje na popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN trebalo bi stoga, u kontekstu provedbe Uredbe o ribolovu NNN, donijeti kao rezultat istražnog postupka i postupka dijaloga provedenih u skladu s bitnim zahtjevima i postupovnim zahtjevima koji su utvrđeni u Uredbi o ribolovu NNN. Ti istražni postupci i postupci dijaloga, uključujući razmijenjenu korespondenciju i održane sastanke, te Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. temelj su ove Odluke, a razlozi na kojima se ona temelji su isti. Odluka o uvrštavanju Belizea, Kraljevine Kambodže i Republike Gvineje na popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN trebala bi uključivati posljedice navedene u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN.

(13)

Na temelju članka 34. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije briše treću zemlju s popisa nekooperativnih trećih zemalja ako dotična treća zemlja dokaže da je stanje zbog kojeg je bila uvrštena na taj popis ispravljeno. Pri donošenju odluke o brisanju s popisa mora se u obzir uzeti i to jesu li dotične treće zemlje koje su uvrštene na popis poduzele konkretne mjere kojima mogu postići trajno poboljšanje stanja.

(14)

Komisija je 15. studenoga 2012., na temelju članka 32. Uredbe o ribolovu NNN, obavijestila Belize da razmatra mogućnost utvrđivanja Belizea kao nekooperativne treće zemlje i pozvala Belize da u bliskoj suradnji sa službama Komisije izradi plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci od 15. studenoga 2012. U razdoblju od prosinca 2012. do kolovoza 2013. Belize je dostavio pisane podneske u kojima je iznio svoja stajališta i sastao se s Komisijom kako bi raspravili predmet. Komisija je relevantne informacije Belizeu dostavila pisanim putem. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je Belize dostavio slijedom Odluke od 15. studenoga 2012., te je Belize usmenim ili pisanim putem obavješćivan o razmatranjima Komisije. Komisija je zauzela stajalište da Belize nije u dostatnoj mjeri riješio pitanja koja izazivaju zabrinutost i nedostatke kako su opisani u Odluci od 15. studenoga 2012. Osim toga, Komisija je zaključila da mjere predložene u planu djelovanja koji je iznio Belize nisu u potpunosti provedene.

(15)

U Odluci od 15. studenoga 2012. Komisija je analizirala dužnosti Belizea i provela evaluaciju ispunjavanja međunarodnih obveza koje Belize ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine. Za potrebe tog pregleda Komisija je u obzir uzela parametre navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je ispitala, uzevši u obzir sve relevantne informacije koje je o tome dostavio Belize, usklađenost Belizea s nalazima iznesenima u Odluci od 15. studenoga 2012. te predloženi plan djelovanja kao i mjere poduzete za ispravljanje stanja.

(16)

Glavni nedostatci koje je Komisija utvrdila u predloženom planu djelovanja odnosili su se na više propuštanja ispunjavanja obveza propisanih međunarodnim pravom, posebno u vezi s nedonošenjem odgovarajućeg pravnog okvira, nepostojanjem odgovarajućeg i učinkovitog praćenja, nepostojanjem režima kontrole i režima inspekcijskih pregleda, nepostojanjem sustava kažnjavanja koji bi imao odvraćajući učinak te nepravilnom provedbom programa certificiranja ulova. Drugi se utvrđeni nedostaci općenitije odnose na ispunjavanje međunarodnih obveza, uključujući preporuke i rezolucije regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu (ROUR) te uvjete za registraciju plovila u skladu s međunarodnim pravom. Također je utvrđeno nepoštovanje preporuka i rezolucija mjerodavnih tijela, kao što je Međunarodni plan djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji su donijeli Ujedinjeni narodi (IPOA-UN). Međutim, nepoštovanje neobvezujućih preporuka i rezolucija uzeto je u obzir samo kao popratni dokaz, a ne kao osnova za uvrštavanje.

(17)

U Provedbenoj odluci od 26. studenoga 2013., Komisija je na temelju Uredbe o ribolovu NNN utvrdila Belize kao nekooperativnu treću zemlju.

(18)

U pogledu mogućih ograničenja s kojima se Belize suočava kao zemlja u razvoju, napominje se da njegov opći stupanj razvijenosti ne utječe negativno na njegov specifični razvojni status i ukupne rezultate Belizea u pogledu ribarstva.

(19)

Uzimajući u obzir Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i postupak dijaloga koji je s Belizeom vodila Komisija te njegov ishod, može se zaključiti da su djelovanja koja je Belize poduzeo s obzirom na svoje dužnosti kao država zastave nedostatna za ispunjavanje članaka 91., 94., 117. i 118. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), članaka 18., 19. i 20. Sporazuma Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima (UNSFA) i članka II. stavka 8. FAO-ovog Sporazuma o usklađivanju.

(20)

Belize stoga nije ispunio svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave poduzme djelovanje radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN te bi ga prema tome trebalo uvrstiti na Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja.

(21)

Komisija je 15. studenoga 2012., na temelju članka 32. Uredbe o ribolovu NNN, obavijestila Kraljevinu Kambodžu (Kambodžu) da razmatra mogućnost utvrđivanja Kambodže kao nekooperativne treće zemlje te je pozvala Kambodžu da u bliskoj suradnji sa službama Komisije izradi plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci od 15. studenoga 2012. U razdoblju od prosinca 2012. do lipnja 2013. Kambodža je dostavila pisane podneske u kojima je iznijela svoja stajališta te se sastala s Komisijom kako bi raspravile predmet. Komisija je relevantne informacije Kambodži dostavila pisanim putem. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je Kambodža dostavila slijedom Odluke od 15. studenoga 2012., te je Kambodža usmenim ili pisanim putem obavješćivana o razmatranjima Komisije. Komisija je zauzela stajalište da Kambodža nije u dostatnoj mjeri riješila pitanja koja izazivaju zabrinutost i nedostatke kako su opisani u Odluci od 15. studenoga 2012. Osim toga, Komisija je zaključila da mjere predložene u planu djelovanja koji je iznijela Kambodža nisu u potpunosti provedene.

(22)

U Odluci od 15. studenoga 2012. Komisija je analizirala dužnosti Kambodže i provela evaluaciju ispunjavanje međunarodnih obveza koje Kambodža ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine. Za potrebe tog pregleda Komisija je u obzir uzela parametre navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je ispitala, uzevši u obzir predloženi plan djelovanja koji je dodatno potkrijepljen relevantnim informacijama koje je dostavila Kambodža, usklađenost Kambodže s nalazima iznesenima u Odluci od 15. studenoga 2012.

(23)

Glavni nedostatci koje je Komisija utvrdila u predloženom planu djelovanja odnosili su se na više propuštanja ispunjavanja obveza propisanih međunarodnim pravom, posebno u vezi s nedonošenjem odgovarajućeg pravnog okvira, nepostojanjem odgovarajućeg i učinkovitog praćenja, nepostojanjem režima kontrole i režima inspekcijskih pregleda i nepostojanjem sustava kažnjavanja koji bi imao odvraćajući učinak. Drugi se utvrđeni nedostaci općenitije odnose na ispunjavanje međunarodnih obveza i uvjete za registraciju plovila u skladu s međunarodnim pravom. Također je utvrđeno nepoštovanje preporuke i rezolucija mjerodavnih tijela, kao što je IPOA-UN. Međutim, nepoštovanje neobvezujućih preporuka i rezolucija uzeto je u obzir samo kao popratni dokaz, a ne kao osnova za uvrštavanje.

(24)

U Provedbenoj odluci od 26. studenoga 2013., Komisija je na temelju Uredbe o ribolovu NNN utvrdila Kambodžu kao nekooperativnu treću zemlju.

(25)

U pogledu mogućih ograničenja s kojima se Kambodža suočava kao zemlja u razvoju, napominje se da njezin opći stupanj razvijenosti ne utječe negativno na njezin specifični razvojni status i ukupne rezultate u pogledu ribarstva.

(26)

Djelovanja koja je Kambodža poduzela s obzirom na svoje obveze kao država zastave nisu dostatna za ispunjavanje članaka 91. i 94. UNCLOS-a. Podsjeća se da nije mjerodavno je li Kambodža stvarno ratificirala UNCLOS jer su odredbe UNCLOS-a o plovidbi otvorenim morem (članci od 86. do 115. UNCLOS-a) priznate kao međunarodno običajno pravo. Tim su odredbama štoviše kodificirana ranije postojeća pravila međunarodnog običajnog prava te je gotovo doslovno preuzet tekst Konvencije o otvorenom moru i Konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu kojima je Kambodža pristupila i koje je ratificirala.

(27)

Uzimajući u obzir Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i postupak dijaloga koji je s Kambodžom vodila Komisija te njegov ishod, može se zaključiti da su djelovanja koja je Kambodža poduzela s obzirom na svoje dužnosti kao država zastave nedostatna za ispunjavanje članaka 91. i 94. UNCLOS-a.

(28)

Kambodža stoga nije ispunila svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave poduzme djelovanje radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN te bi je prema tome trebalo uvrstiti na Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja.

(29)

Komisija je 15. studenoga 2012., na temelju članka 32. Uredbe o ribolovu NNN, obavijestila Republiku Gvineju (Gvineju) da razmatra mogućnost utvrđivanja Gvineje kao nekooperativne treće zemlje te je pozvala Gvineju da u bliskoj suradnji sa službama Komisije izradi plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci od 15. studenoga 2012. U razdoblju od prosinca 2012. do srpnja 2013. Gvineja je dostavila pisane podneske u kojima je iznijela svoja stajališta i sastala se s Komisijom kako bi raspravile predmet. Komisija je relevantne informacije Gvineji dostavila pisanim putem. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je Gvineja dostavila slijedom Odluke Komisije od 15. studenoga 2012., te je Gvineja usmenim ili pisanim putem obavješćivana o razmatranjima Komisije. Komisija je zauzela stajalište da Gvineja nije u dostatnoj mjeri riješila pitanja koja izazivaju zabrinutost i nedostatke kako su opisani u Odluci Komisije od 15. studenoga 2012. Osim toga, Komisija je zaključila da mjere predložene u planu djelovanja koji je iznijela Gvineja nisu u potpunosti provedene.

(30)

U Odluci od 15. studenoga 2012. Komisija je analizirala dužnosti Gvineje i provela evaluaciju ispunjavanja međunarodnih obveza koje Gvineja ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine. Za potrebe tog pregleda Komisija je u obzir uzela parametre navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je ispitala, uzevši u obzir predloženi plan djelovanja koji je dodatno potkrijepljen relevantnim informacijama koje je dostavila Gvineja, usklađenost Gvineje s nalazima iznesenima u Odluci od 15. studenoga 2012.

(31)

Glavni nedostatci koje je Komisija utvrdila u predloženom planu djelovanja odnosili su se na reforme koje još nisu provedene kako bi se osiguralo dovoljno odgovarajuće i učinkovito praćenje ribarske flote, djelotvorna provedba nacionalnih zakona i drugih propisa u području ribarstva, izvršenje pravila progonom i kažnjavanjem otkrivenih NNN ribolovnih aktivnosti, jačanje sredstava za inspekcijske preglede i nadzor, sustav kažnjavanja koji bi imao odvraćajući učinak te ribarstvena politika koja je usklađena s administrativnim kapacitetima u smislu kontrole i nadzora. Drugi se utvrđeni nedostaci općenitije odnose na ispunjavanje međunarodnih obveza, uključujući preporuke i rezolucije ROUR-a te uvjete za registraciju plovila u skladu s međunarodnim pravom. Također je utvrđeno da nepoštovanje preporuka i rezolucija mjerodavnih tijela, kao što je IPOA-UN. Međutim, nepoštovanje neobvezujućih preporuka i rezolucija uzeto je u obzir je samo kao popratni dokaz, a ne kao osnova za uvrštavanje.

(32)

U Provedbenoj odluci Komisije od 26. studenoga 2013., Komisija je na temelju Uredbe o ribolovu NNN utvrdila Gvineju kao nekooperativnu treću zemlju.

(33)

U pogledu mogućih ograničenja s kojima se Gvineja suočava kao zemlja u razvoju, napominje se da stupanj razvijenosti Gvineje može negativno utjecati na njezin specifične razvojni status. Međutim, uzimajući u obzir narav utvrđenih nedostataka Gvineje, pomoć koju joj pružaju Unija i države članice te djelovanja poduzeta radi ispravljanje stanja, stupanj razvoja te zemlje ne može biti opravdanje za ukupne rezultate Gvineje kao države zastave ili obalne države u pogledu ribarstva i nedostatnost njezinoga djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.

(34)

Uzimajući u obzir Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i postupak dijaloga koji je s Gvinejom vodila Komisija te njegov ishod, može se zaključiti da su djelovanja koja je Gvineja poduzela s obzirom na svoje dužnosti kao država zastave nedostatna za ispunjavanje članaka 61., 62., 94., 117. i 118. UNCLOS-a i članaka 18., 19. i 20. UNFSA-e.

(35)

Gvineja stoga nije ispunila svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave poduzme djelovanje radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN te bi je prema tome trebalo uvrstiti na Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja.

(36)

S obzirom na prethodno donesene zaključke o Belizeu, Kambodži i Gvineji, te bi zemlje trebalo uvrstiti na popis nekooperativnih trećih zemalja koji treba uspostaviti u skladu s člankom 33. Uredbe o ribolovu NNN.

(37)

Djelovanja koja u odnosu na Belize, Kambodžu i Gvineju poduzimaju u obliku mjera koje bi trebalo primiieniti navedena su u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN. Zabranom uvoza obuhvaćeni su svi stokovi i vrste kako su definirani u članku 2. stavku 8. Uredbe o ribolovu NNN jer utvrđivanje nije opravdano nepostojanjem odgovarajućih mjera donesenih u pogledu ribolova NNN koji pogađa određeni stok ili vrstu. U skladu s definicijom utvrđenom u članku 2. stavku 11. Uredbe o ribolovu NNN, „uvoz” znači unošenje proizvoda ribarstva na područje Unije, uključujući u svrhu prekrcaja u lukama na njezinom području.

(38)

Napominje se da ribolov NNN, između ostalog, osiromašuje riblje stokove, uništava morska staništa, ugrožava očuvanje i održivo iskorištavanje morskih resursa, narušava tržišno natjecanje, ugrožava sigurnost hrane, stavlja poštene ribare u nepravedno nepovoljan položaj te slabi obalne zajednice. S obzirom na veličinu problema povezanih s ribolovom NNN, potrebno je da Unija žurno provede djelovanja u odnosu na Belize, Kambodžu i Gvineju kao nekooperativne zemlje. S obzirom na prethodno navedeno, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(39)

Ako Belize, Kambodža ili Gvineja dokažu da je stanje zbog kojeg su bile uvrštene na popis ispravljeno, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije briše tu zemlju s popisa nekooperativnih trećih zemalja u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN. Pri donošenju odluke o brisanju s popisa uzima se u obzir i to jesu li Belize, Kambodža ili Gvineja poduzele konkretne mjere kojima mogu postići trajno poboljšanje stanja.

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/48

(1)

Vijeće je 13. rujna 2010. donijelo Odluku 2010/570/EU, Euratom o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2010. do 20. rujna 2015. (1).

(2)

Mjesto člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora postalo je slobodno istekom mandata gđe Rikke EDSJÖ,