ISSN 1977-0847

doi:10.3000/19770847.L_2014.091.hrv

Službeni list

Europske unije

L 91

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

57
27. ožujka 2014.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 307/2014 od 24. ožujka 2014. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 875/2013 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda nakon privremene revizije temeljem članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 308/2014 оd 20. ožujka 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Almendra de Mallorca/Almendra Mallorquina/Ametlla de Mallorca/Ametlla Mallorquina (ZOZP))

7

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 309/2014 оd 20. ožujka 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Aceite de la Comunitat Valenciana (ZOI)]

9

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 310/2014 оd 25. ožujka 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

10

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 311/2014 od 25. ožujka 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

12

 

*

Uredba Komisije (EU) br. 312/2014 оd 26. ožujka 2014. o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža ( 1 )

15

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 313/2014 26. ožujka 2014. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Pecorino Sardo (ZOI)]

36

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 314/2014 оd 26. ožujka 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

38

 

 

ODLUKE

 

 

2014/169/EU

 

*

Provedbena odluka Vijeća od 24. ožujka 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/463/EU o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar

40

 

 

2014/170/EU

 

*

Provedbena odluka Vijeća od 24. ožujka 2014. o uspostavljanju popisa nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

43

 

 

2014/171/EU

 

*

Odluka Vijeća od 24. ožujka 2014. o imenovanju danskog člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora

48

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/1


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 307/2014

od 24. ožujka 2014.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 875/2013 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda nakon privremene revizije temeljem članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („osnovna Uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Europska komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 682/2007 (2), uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu, trenutačno obuhvaćenog oznakama KN ex 2001 90 30 i ex 2005 80 00, podrijetlom iz Tajlanda. Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 3,1 % do 12,9 %.

(2)

Uredbom (EZ) br. 954/2008 (3) Vijeće je izmijenilo mjere na snazi u odnosu na jednog proizvođača izvoznika te u skladu s tim i stopu koja se primjenjuje na „sve ostala trgovačka društva”, koja se od tada kreće u rasponu od 3,1 % do 14,3 %.

(3)

Slijedom revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe („revizija nakon isteka”), Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 875/2013 (4) zadržalo pristojbu u rasponu od 3,1 % do 14,3 % („revizija nakon isteka mjera”).

2.   Zahtjev za reviziju

(4)

Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe. Zahtjev je podnio River Kwai International Food Industry Co. Ltd („podnositelj zahtjeva”), proizvođač izvoznik iz Tajlanda.

(5)

Zahtjev je bio ograničen na područje ispitivanja dampinga u mjeri u kojoj se odnosilo na podnositelja zahtjeva.

(6)

U svojem zahtjevu podnositelj je pružio prima facie dokaz da su se, što se tiče dampinga od strane podnositelja zahtjeva, okolnosti na temelju kojih su mjere na snazi uvedene promijenile te da su te promjene trajne prirode.

(7)

Podnositelj zahtjeva posebno je tvrdio da se promijenjene okolnosti odnose na promjene u asortimanu proizvoda koje stavlja na tržište, a što ima izravan učinak na cijenu njihove proizvodnje. Usporedba njegovih domaćih cijena s izvoznim cijenama u Uniju pokazala je da je dampinška marža niža od trenutne razine mjera.

3.   Pokretanje djelomične privremene revizije

(8)

Komisija je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrdila da postoji dovoljno dokaza da se opravda pokretanje djelomične privremene revizije ograničene na ispitivanje dampinga što se tiče podnositelja zahtjeva. Na temelju toga u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (5)14. veljače 2013. („Obavijest o pokretanju postupka”), objavila je pokretanje djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe.

4.   Razdoblje revizije ispitnog postupka

(9)

Ispitnim postupkom u vezi s dampingom obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2011. do 31. prosinca 2012. („razdoblje ispitnog postupka u vezi s revizijom” ili „RIPR”).

5.   Strane na koje se ispitni postupak odnosi

(10)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, predstavnike zemlje izvoznice, kao i udruženje proizvođača iz Unije (Association Européenne des Transformateurs de Maïs Doux „AETMD”) o pokretanju privremene revizije.

(11)

Zainteresirane strane dobile su priliku objaviti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku utvrđenome u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Pisane primjedbe koje je podnio AETMD razmotrene su i, po potrebi, uzete u obzir.

(13)

Kako bi dobila informacije koje se smatraju nužnima za ispitni postupak, Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik, a on je dostavio odgovor u za to propisanom roku.

(14)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga. Komisija je obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva u Tajlandu, u Bangkoku i Kanchanaburiju.

2.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Dotični proizvod

(15)

Proizvod koji je predmetom ove revizije isti je kao i onaj definiran u početnom ispitnom postupku i reviziji nakon isteka, naime kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2001 90 30 i kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, različit od proizvoda iz tarifnog broja 2006, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2005 80 00, podrijetlom iz Tajlanda.

2.   Istovjetni proizvod

(16)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku i potvrđeno u reviziji nakon isteka mjera, kukuruz šećerac koji se proizvodi i prodaje u Uniji i kukuruz šećerac koji se proizvodi i prodaje u Tajlandu imaju u osnovi iste fizičke i kemijske značajke te iste osnovne namjene kao i kukuruz šećerac koji se proizvodi u Tajlandu i prodaje za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

3.   DAMPING

1.   Određivanje uobičajene vrijednosti

(17)

U skladu s prvom rečenicom članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe, Komisija je najprije utvrdila je li tijekom RIPR-a ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda od strane podnositelja zahtjeva bila reprezentativna. Domaća prodaja dovoljno je reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda predstavlja 5 % ili više ukupnog obujma prodaje predmetnog proizvoda koji je izvezen u Uniju tijekom RIPR-a.

(18)

Ustanovilo se da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila reprezentativna.

(19)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu koje su identične ili usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju.

(20)

Za svaku od tih vrsta proizvoda, Komisija je utvrdila je li domaća prodaja dovoljno reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda neovisnim kupcima tijekom RIPR-a predstavlja 5 % ili više ukupnog obujma prodaje jednake ili usporedive vrste proizvoda koji je izvezen u Uniju.

(21)

Komisija je utvrdila da je, za sve vrste proizvoda koji se prodaju za izvoz u Uniju, domaća prodaja podnositelja zahtjeva obavljena u reprezentativnim količinama.

(22)

Nadalje, Komisija je za svaki vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje neovisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne Uredbe koristiti stvarnu domaću prodaju.

(23)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to jesu li prodaje profitabilne ili ne, ako:

obujam prodaje vrste proizvoda prodanoga po neto prodanoj cijeni koja je jednaka ili viša od izračunanoga troška proizvodnje predstavlja više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda, i

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka ili viša od jediničnog troška proizvodnje.

(24)

Komisijina analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 90 % domaće proizvodnje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od jediničnog troška proizvodnje. Sukladno tome, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom RIPR-a.

2.   Određivanje izvozne cijene

(25)

Sva je prodaja podnositelja zahtjeva namijenjena izvozu u Uniju izvršena izravno nepovezanim kupcima u Uniji ili Tajlandu. Izvozna je cijena stoga utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe, na temelju cijena koje su plaćene ili koje se trebaju platiti.

3.   Usporedba

(26)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(27)

Kada je to bilo opravdano, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednosti/ili izvoznu cijenu s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe.

(28)

Gdje je to bilo primjenjivo i opravdano, odobrene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, pakiranja, provizijama, troškovima kredita i bankarskim pristojbama.

(29)

Podnositelj zahtjeva zatražio je u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) osnovne Uredbe prilagodbu za razlike u vrijednosti robne marke kada se prodaje pod vlastitom robnom markom na domaćem tržištu i kada se prodaje pod vlastitom robnom markom na tržištu Unije. Navodno je vrijednost vlastite robne marke podnositelja zahtjeva viša na tajlandskom tržištu nego na tržištu Unije. Kako bi opravdao svoj zahtjev, podnositelj se zahtjeva pozvao na prilagodbu izvršenu u početnom ispitnom postupku i u reviziji nakon isteka mjera.

(30)

Ipak, situacija podnositelja zahtjeva u toj privremenoj reviziji razlikuje se od situacije drugih proizvođača izvoznika kojima je prilagodba odobrena u početnom ispitnom postupku i reviziji nakon isteka mjera. Prilagodba izvršena u početnom ispitnom postupku i u i reviziji nakon isteka mjera odnosi se konkretno na proizvođače izvoznike koji na domaćem tržištu prodaju proizvode s vlastitom robnom markom, a u Uniji prodaju proizvode s robnom markom trgovca na malo. U toj privremenoj reviziji, podnositelj zahtjeva i na domaćem tržištu i na tržištu Unije podaje proizvode s vlastitom robnom markom. Osim toga, prilagodba izvršena u početnom ispitnom postupku i toj reviziji nakon isteka mjera izvršena je u odnosu na profitnu maržu prilikom izračuna uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6. osnovne Uredbe. U toj privremenoj reviziji, međutim, uobičajena vrijednost temelji se na stvarnim domaćim cijenama podnositelja zahtjeva.

(31)

Što se tiče navodne manje vrijednosti robne marke prilikom prodaje na tržištu Unije, uvoznik predmetnog proizvoda pod robnom markom podnositelja zahtjeva specijalizirani je uvoznik robnih marki prehrambenih proizvoda, osobito iz Azije. Podnositelj zahtjeva nije pojasnio niti pružio dokaze zašto bi prodaja tom konkretnom uvozniku donijela manju vrijednost od vrijednosti robne marke na domaćem tržištu podnositelja zahtjeva. Komisija je stoga zaključila da podnositelj zahtjeva nije dokazao da navodna razlika u vrijednosti robne marke utječe na cijene ili usporedivost cijena.

(32)

Podnositelj zahtjeva također je tražio istu prilagodbu temeljem članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne Uredbe. Međutim, kako podnositelj zahtjeva nije dokazao da navodna razlika utječe na cijene ili usporedivost cijena, prilagodba nije mogla biti odobrena ni temeljem te odredbe.

(33)

Zahtjev za prilagodbu temeljem članka 2. stavka 10. točke (d) i članka 2. stavka 10. točke (k) stoga se odbija.

(34)

Pozivajući se na članak 2. stavak 10. točku (b) osnovne Uredbe, podnositelj zahtjeva također je zatražio prilagodbu za porezni rabat na izvoz koji plaća vlada. Radi se o iznosu koji vlada plaća podnositelju zahtjeva kada se predmetni proizvod prodaje za izvoz, uključujući i izvoz na tržište Unije.

(35)

Podnositelj zahtjeva mogao je dokazati da je iznos koji je manji od 0,5 % vrijednosti računa plaćen podnositelju zahtjeva za izvoz na tržište Unije. Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) osnovne Uredbe, prilagodba se izvršava u odnosu na uobičajenu vrijednost ako su ispunjeni uvjeti iz tog članka, a ne u odnosu na izvoznu cijenu kako tvrdi podnositelj zahtjeva. Osim toga, ispitni postupak je pokazao da se ne može uspostaviti izravna veza između uplate koje je podnositelj zahtjeva primio za predmetni proizvod prilikom izvoza u Uniju i uvoznih pristojbi za sirovine koje su fizički ugrađene u proizvod.

(36)

Podnositelj zahtjeva također je tražio istu prilagodbu temeljem članka 2. stavka 10. točke (k). Međutim, s obzirom na to da nije dokazao vezu između poreznog rabata na izvoz i određivanja cijena predmetnog izvezenog proizvoda, zahtjev nije mogao biti prihvaćen.

(37)

Zahtjev za prilagodbu za porezni rabat na izvoz temeljem članka 2. stavka 10. točke (b) i članka 2. stavka 10. točke (k) stoga se odbija.

4.   Damping tijekom RIPR-a

(38)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svih vrsta predmetnih proizvoda izvezenih u Uniju uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i člankom 2. stavkom 12. osnovne Uredbe.

(39)

Na temelju toga utvrđeno je da ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijena CIF-a na granici Unije, s neplaćenom carinom, iznosi 3,6 %.

4.   TRAJNA PRIRODA PROMIJENJENIH OKOLNOSTI

(40)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe Komisija je ispitala jesu li okolnosti na temelju kojih je uvedena trenutna dampinška marža promijenjene i je li ta promjena trajne prirode.

(41)

U svojem zahtjevu za reviziju, podnositelj zahtjeva pozvao se na promjene u asortimanu proizvoda koje stavlja na tržište, a što bi imalo izravan učinak na cijenu njihove proizvodnje. Ispitni postupak je potvrdio da, zbog restrukturiranja poduzeća, podnositelj zahtjeva više ne proizvodi i ne prodaje određene druge proizvode u usporedbi s početnom ispitnom postupku te da je ta promjena utjecala na trošak proizvodnje predmetnog proizvoda.

(42)

AETMD je primijetio da restrukturiranje koje je proveo podnositelj zahtjeva ne mora biti trajne prirode s obzirom da se vrlo lako može vratiti u stanje prije restrukturiranja.

(43)

I zaista je moguće da bi uprava podnositelja zahtjeva, ako to poželi, bila u mogućnosti vratiti se u stanje prije restrukturiranja. Međutim, ne postoje dokazi koji bi upućivali na to da odluka podnositelja zahtjeva da restrukturira i organizira stavljanje na tržište proizvoda grupe od strane trgovačkih društava grupe ne bi bilo trajne prirode. Osim toga, restrukturiranje se već odvilo do 2009., što pokazuje da je nova struktura poduzeća trajne prirode.

(44)

Nakon objave AETMD je ponovno u svojim tvrdnjama naglasio da se promjena na temelju koje je revizija pokrenuta ne može smatrati promjenom trajne prirode. Konkretno, doveo je u pitanje promjenu u cijeni proizvodnje zbog interne reorganizacije unutar grupe, tvrdeći da se troškovi unutar grupe mogu jednostavno preraspodijeliti kako bi se smanjila uobičajena vrijednost. Iz tog se razloga ne može smatrati da je novi trošak proizvodnje trajne prirode. AETMD je također primijetio da podružnica koja je odgovorna za proizvodnju i prodaju svježih proizvoda ima istu adresu kao i podnositelj zahtjeva. AETMD je tvrdio da je to još jedan pokazatelj da promjena nije dubinska i trajna.

(45)

U odgovoru na tvrdnje AETMD-a iznesene u uvodnoj izjavi (44), podnositelj zahtjeva je naglasio da je reorganizacija pretpostavljala i poboljšani sustav troškovnog računovodstva pri čemu su identificirana i uklonjena uska grla kako bi se optimizirala proizvodnja i smanjili proizvodni troškovi. Podnositelj zahtjeva također je naglasio da bi vraćanje u stanje prije reorganizacije u 2009. u toj fazi bilo vrlo složen proces jer je tvrtka majka podnositelja zahtjeva Agripure Holding PLC izlistana na tajlandskoj burzi.

(46)

Rizik od potencijalnog vraćanja podnositelja zahtjeva u stanje prije reorganizacije već je razmotren u uvodnoj izjavi (43).

(47)

Osim toga, radi provjere točnosti tvrdnji u zahtjevu za pokretanje te revizije, Komisija je usporedila trošak proizvodnje za vrste proizvoda koje su bile izvezene u Uniju tijekom početnog ispitnog postupka (tj. prije reorganizacije podnositelja zahtjeva u 2009.) i tijekom RIPR-a. Ta je usporedba potvrdila da se proizvodni trošak po jedinici znatno izmijenio. Promjena troškova proizvodnje po identificiranoj jedinici nije tek posljedica preraspodjele troškova, već posljedica stvarnog smanjenja neizravnih troškova proizvodnje kao što su režijski troškovi i troškovi rada.

(48)

Što se tiče primjedbe da podnositelj zahtjeva i njegova podružnica dijele istu administrativnu adresu, to je uobičajena poslovna praksa. Štoviše, tijekom posjeta radi provjere koji su obavljeni u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva, Komisija je primijetila da su proizvodne linije i skladišta gotovih proizvoda unutar poslovnih prostorija namijenjeni proizvodnji kukuruza šećerca; nije bilo vidljivih tragova proizvodnje i skladištenja svježih proizvoda koje prodaje podružnica.

(49)

Uzimajući u obzir argumente AETMD-a i podnositelja zahtjeva, te nakon što je utvrđen de facto pad u trošku proizvodnje po jedinici između početnog ispitnog postupka i RIPR-a, argument koji je iznio AETMD mora se odbiti.

(50)

AETMD je također primijetio da podnositelj zahtjeva namjerava povećati svoje proizvodne kapacitete tijekom 2013. za 40 %. Prema mišljenju AETMD-a ta bi činjenica bila u suprotnosti s tvrdnjom podnositelja zahtjeva da će novi, revidirani trošak proizvodnje (kakav je nakon restrukturiranja) biti trajne prirode.

(51)

Ispitni postupak doista je potvrdio da je podnositelj zahtjeva u postupku povećanja svojih proizvodnih kapaciteta. Učinak povećanog kapaciteta bio je jedan od čimbenika na temelju kojeg je tijekom revizije nakon isteka mjera zaključeno da postoji rizik od daljnjeg dampinga (6).

(52)

Nakon objave, AETMD je ponovno u svojim tvrdnjama naglasio da će ulaganje u nove proizvodne kapacitete neizbježno utjecati na trošak proizvodnje i da stoga prevladavajući trošak proizvodnje u odnosu na koji su uspoređene domaće cijene u toj reviziji (vidjeti uvodnu izjavu (24)) nije trajne prirode. Konkretno, AETMD je na temelju dostupnih izvora napravio izračun iz kojeg je zaključio da će zbog povećane amortizacije ukupni troškovi porasti za otprilike 10 % u odnosu na trenutne troškove

(53)

Podnositelj zahtjeva nije osporio tvrdnje AETMD-a u vezi s povećanim troškovima amortizacije, ali je naglasio da bi se ti povećani troškovi amortizacije trebali poravnati povećanjem ukupnih prihoda (zbog povećane prodaje) i smanjenjem ostalih troškova zbog povećane automatizacije.

(54)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi (51), podnositelj prijave doista je u postupku ulaganja u nova proizvodna postrojenja. Ulaganja u nova postrojenja mogu za posljedicu imati rast troškova amortizacije. S druge strane, a i kako je podnositelj prijave naglasio u odgovoru na komentare AETMD-a, nova proizvodna postrojenja mogla bi također za posljedicu imati promjene (u odnosu na postojeće proizvodne linije), kao što je razina automatizacije. Te bi promjene trebale izravno utjecati na smanjenje troškova rada i energije te bi mogle nadoknaditi povećane troškove amortizacije.

(55)

Općenito gledajući, zaključeno je da se ukupni učinak na trošak proizvodnje po proizvedenoj jedinici ne može mjeriti dok nove instalacije ne započnu s radom i dok se mogući dodatni troškovi ne odraze u računima.

(56)

Neovisno o tome i uzimajući u obzir cilj ulaganja (pojačana učinkovitost i konkurentnost, smanjenje troškova proizvodnje po jedinici), očekuje se da najmanje u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju neće biti značajnog rasta troška proizvodnje po jedinici. U takvim okolnostima očekuje se da će se uobičajena vrijednost i dalje temeljiti na domaćim cijenama kao i u toj reviziji. Argumenti koje je iznio AETMD moraju se stoga odbiti.

(57)

Nakon objave AETMD je također doveo u pitanje i trajnu prirodu nove dampinške marže. Njegovo je stajalište da izvozne cijene uzete kao temelj u izračunu dampinške marže nisu reprezentativne. Konkretno, njegovo je stajalište bilo da:

(a)

je broj tona izvezenih tijekom RIPR-a premalen da bi se mogao smatrati reprezentativnim; i

(b)

pozivajući se na uvodnu izjavu (29), zbog činjenice da su izvozne transakcije proizvoda vlastite robne marke činile gotovo polovicu sveg izvoza tijekom RIPR-a, izvozne cijene bi se trebale smatrati nereprezentativnim. AETMD je smatrao da ako predloženo ublažavanje mjera stupi na snagu, najveći dio izvoza u Uniju će vjerojatno biti izvoz robne marke trgovca na malo koja ima nižu izvoznu cijenu (7).

(58)

Zbog činjenice da količine izvezene u Uniju nisu bile značajne, sama je Komisija utvrdila da su cijene podnositelja zahtjeva koje su plaćene ili koje treba platiti za izvoz u Uniju reprezentativne, nakon što ih je usporedila s cijenama podnositelja zahtjeva koje su plaćene ili koje treba platiti za uvoz u treće zemlje. Na temelju toga zaključeno je da su cijene naplaćene kupcima u Uniji u skladu s onima koje se naplaćuju kupcima u drugim izvoznim tržištima.

(59)

Postojanje različitih tržišnih segmenata, vlastitih robnih marki i robnih marki trgovaca na malo prepoznano je tijekom prijašnjih ispitnih postupaka (8). Ono predstavlja važan dio definicije različitih vrsta proizvoda u okviru predmetnog proizvoda. Na temelju toga, izvoz proizvoda vlastite robne marke uspoređen je s domaćom proizvodnjom proizvoda vlastite robne marke, a izvozna prodaja robne marke trgovaca na malo uspoređena je s domaćom prodajom robne marke trgovaca na malo.

(60)

Tvrdnja AETMD-a da će se budući izvoz uglavnom sastojati od robnih marki trgovaca na malo spekulativna je, nije potkrijepljena dokazima i kao takva je nedovoljna da se u pitanje stavi reprezentativnost izvoza proizvoda vlastite robne marke tijekom RIPR-a. Tvrdnja AETMD-a stoga se odbacuje.

(61)

AETMD je također tvrdio da bi smanjenje pristojbe na nižu razinu moglo dovesti do rizika od izbjegavanja mjera.

(62)

Potrebno je napomenuti da se pristojbe na snazi različito primjenjuju na tajlandske proizvođače izvoznike. Stoga je rizik od izbjegavanja (tj. korištenja dodatne oznake TARIC s nižim pristojbama) prisutan od uvođenja početnih mjera. Manja pristojba za jednog od tih proizvođača izvoznika ne znači sama po sebi porast rizika od izbjegavanja za Tajland u cjelini.

(63)

Osim toga, ako se pojavi sumnja da se pristojbe izbjegavaju, može se, po potrebi, pokrenuti ispitni postupak pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 13. osnovne Uredbe.

(64)

AETMD je također izjavio da je podnositelj zahtjeva moga umjetno sniziti izvozne cijene u Uniji putem međukompenzacije s usporednom prodajom ostalih proizvoda po umjetno niskim cijenama.

(65)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (58), izvozne cijene predmetnih proizvoda za Uniju u skladu su s onima za treće zemlje. Prema tome, ne postoje naznake da su izvozne cijene za Uniju bile umjetno visoke tijekom RIPR-a te se argument stoga odbacuje

5.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(66)

U svjetlu rezultata ispitnog postupka, Komisija smatra da je prikladno izmijeniti antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na uvoz predmetnih proizvoda od proizvođača River Kwai International Food Industry Co. Ltd.

(67)

Osim toga, na zahtjev podnositelja zahtjeva, mijenja se i njegova adresa u Tajlandu.

6.   OBJAVA

(68)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravala preporučiti izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 875/2013.

(69)

Nakon objave, tajlandska je vlada iznijela primjedbu da bi prosječnu stopu pristojbe za izvoznike koji surađuju i koji nisu u uzorku trebalo također revidirati kako bi se u obzir uzeli nalazi te privremene revizije. Treba naglasiti da ta primjedba izlazi iz ograničenih okvira te revizije čiji je jedini cilj prilagoditi razinu postojeće stope antidampinške pristojbe za podnositelja zahtjeva. Sve zahtjeve za izmjenu razine stope antidampinških pristojbi nakon navodnih promjena u okolnostima trebalo bi predati u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe. Stoga se ta tvrdnja morala odbaciti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Unos u tablici iz članka 1. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 875/2013 koji se odnosi na River Kwai International Food Industry Co., Ltd zamjenjuje se sljedećim:

Trgovačko društvo

Antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

„River Kwai International Food Industry Co., Ltd,

99 Moo 1 Thanamtuen Khaupoon Road

Kaengsian, Muang, Kanchanaburi 71000

Tajland

3,6

A791”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

A. TSAFTARIS


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 682/2007 od 18. lipnja 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda (SL L 159, 20.6.2007., str. 14.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 954/2008 od 25. rujna 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 682/2007 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda (SL L 260, 30.9.2008., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba (EU) br. 875/2013 od 2. rujna 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda povodom revizije nakon isteka mjera temeljem članka 11. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 244, 13.9.2013., str. 1.).

(5)  SL C 42, 14.2.2013., str. 7.

(6)  Vidjeti uvodne izjave od (49) do (75) revizije nakon isteka mjera.

(7)  Vidjeti uvodnu izjavu (86) revizije nakon isteka mjera.

(8)  Vidjeti uvodnu izjavu (85) revizije nakon isteka mjera.


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/7


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 308/2014

оd 20. ožujka 2014.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Almendra de Mallorca/Almendra Mallorquina/Ametlla de Mallorca/Ametlla Mallorquina (ZOZP))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Španjolske za upis naziva „Almendra de Mallorca”/„Almendra Mallorquina”/„Ametlla de Mallorca”/„Ametlla Mallorquina” objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Almendra de Mallorca”/„Almendra Mallorquina”/„Ametlla de Mallorca”/„Ametlla Mallorquina” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv iz Priloga ovoj Uredbi upisuje se u registar.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. ožujka 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 317, 31.10.2013., str. 8.


PRILOG

Poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi navedeni u Prilogu I. Ugovoru:

Razred 1.6.   Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

ŠPANJOLSKA

Almendra de Mallorca/Almendra Mallorquina/Ametlla de Mallorca/Ametlla Mallorquina (ZOZP)


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/9


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 309/2014

оd 20. ožujka 2014.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Aceite de la Comunitat Valenciana (ZOI)]

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Španjolske za upis naziva „Aceite de la Comunitat Valenciana” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Aceite de la Comunitat Valenciana” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Aceite de la Comunitat Valenciana” (ZOI) upisuje se u registar.

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.5. Ulja i masti (maslac, margarin, ulja itd.) iz Priloga II. Uredbi Komisije (EZ) br. 1898/2006 (3).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. ožujka 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 276, 25.9.2013., str. 9.

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 1898/2006 od 14. prosinca 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 510/2006 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (SL L 369 od 23.12.2006., str. 1.).


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/10


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 310/2014

оd 25. ožujka 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu (1) tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca (2) na temelju razloga iz stupca (3) navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca (1) tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca (2) te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom, mogu se nastaviti navoditi u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987, str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

Monitor u boji sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) s dijagonalom zaslona približno 48 cm (19 inča) i dimenzijama približno 46 × 37 × 21 cm s:

izvornom rezolucijom 1 440 × 900 piksela,

podržanim rezolucijama 640 × 480, 800 × 600, 1 024 × 768 i 1 280 × 1 024 piksela,

omjerom širine i visine 16:10,

razmakom između piksela 0,5025 mm,

svjetlinom 300 cd/m2,

omjerom kontrasta 500:1,

vremenom odziva 8 ms,

dva zvučnika,

gumbima za paljenje/gašenje i upravljanje.

Opremljen je sljedećim sučeljima:

DVI-D,

dva VGA sučelja.

Ima stalak s mehanizmom za naginjanje i okretanje.

Monitor je namijenjen uporabi sa strojevima za automatsku obradu podataka.

8528 51 00

Razvrstavanje se temelji na općim pravilima 1. i 6. za tumačenje kombinirane nomenklature i tekstom oznaka KN 8528 te 8528 51 00.

S obzirom na objektivne značajke proizvoda, primjerice rezoluciju, podržane rezolucije, omjer širine i visine, razmak između piksela prikladan za dulje gledanje iz blizine, svjetlinu, sučelja koja se obično rabe u sustavima za automatsku obradu podataka te prisustvo mehanizma za naginjanje i okretanje, monitor se ubraja u monitore vrsta koje se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471.

Monitor se stoga razvrstava u oznaku KN 8528 51 00 kao ostali monitori vrsta koje se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471.


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/12


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 311/2014

od 25. ožujka 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

Budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila također primjenjuju na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci, te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a u cilju primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu (1) tablice iz Priloga trebalo bi razvrstati pod odgovarajuće oznake KN iz stupca (2), a na temelju razloga iz stupca (3) navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca (1) tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu pod oznakom KN iz stupca (2) te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom, mogu se nastaviti navoditi u skladu s člankom 12. stavka 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Klasifikacija

(oznaka KN-a)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

1.

Aparat s funkcijama reprodukcije i obrade zvuka u kućištu dimenzija približno 43 × 15 × 8 cm.

Opremljen je čitačem kompaktnih diskova (CD) i audio izlazom. Na njemu se nalaze zakretni gumbi, tipke, klizni regulatori i mali pokaznik sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD).

Aparatom se može obrađivati zvuk: opremljen je točkama za bešavnu petlju, funkcijom uzastopnog započinjanja i prekidanja reprodukcije (stutter starts), brojačem udaraca u minuti (BPM) i regulatorom pretapanja.

Aparat je namijenjen reprodukciji i obradi zvuka za neprofesionalne namjene.

8519 81 35

Razvrstavanje se temelji na općim pravilima 1. i 6. za tumačenje Kombinirane nomenklature, napomeni 3. uz odjeljak XVI. i tekstom oznaka KN 8519, 8519 81 i 8519 81 35.

Budući da je aparat namijenjen za obavljanje dvije alternativne funkcije (funkcija reprodukcije zvuka i funkcija obrade zvuka), treba ga razvrstati, na temelju napomene 3. uz odjeljak XVI., kao onaj aparat koji obavlja glavnu funkciju.

Zbog njegovih objektivnih svojstava, to jest mogućnosti samo jednog ulaza za zvučne datoteke (čitač CD-a) i ograničenih mogućnosti obrade, glavna je funkcija uređaja njegova funkcija reprodukcije zvuka.

Aparat se stoga razvrstava u oznaku KN 8519 81 35 kao ostali aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka s laserskim sustavom čitanja.

2.

Aparat s funkcijama reprodukcije i obrade/miješanja zvuka (tzv. „disc-jokey multi player”) u kućištu dimenzija približno 40 × 32 × 10 cm.

Opremljen je čitačem CD-a i ima razna sučelja (USB, audio izlazi, čitač kartica SD). Na njemu se nalaze zakretni gumbi, tipke, klizni regulatori i pokaznik s zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) veličine 6,1 inča.

Uređajem se može obrađivati i miješati zvuk. Za te je namjene opremljen, među ostalim, sljedećim funkcijama:

automatski brojač udaraca u minuti (BPM);

oznaka za početak i povratak regulatora pretapanja (fader start and back cue);

postavljanje vremenske oznake na pjesmi koja svira (track hot cue);

petlja;

petlja s četiri otkucaja (4 beat loop);

postavljanje vremenske oznake početka (cue point setting).

Aparat je namijenjen profesionalnim disk-džokejima za reprodukciju, obradu i miješanje zvuka.

Zvučne datoteke koje se reproduciraju, obrađuju i miješaju mogu potjecati iz raznih izvora (čitač CD-a, uređaj za automatsku obradu podataka (ADP), USB memorija ili SD kartica).

Aparat može raditi neovisno ili zajedno sa uređajem za automatsku obradu podataka.

8543 70 90

Razvrstavanje se temelji na općim pravilima 1. i 6. za tumačenje Kombinirane nomenklature, napomeni 3 uz odjeljak XVI. i tekstom oznaka KN 8543, 8543 70 i 8543 70 90.

Budući da je aparat namijenjen za obavljanje dvije alternativne funkcije (funkcija reprodukcije zvuka i funkcija obrade/miješanja zvuka), treba ga razvrstati, na temelju napomene 3. uz odjeljak XVI., kao onaj aparat koji obavlja glavnu funkciju.

Zbog njegovih objektivnih svojstava, naime brojnih tehničkih značajki za obradu i miješanje zvuka, mogućnosti miješanja zvučnih datoteka koje potječu iz raznih izvora, dizajna i koncepcije aparata, funkcija obrade/miješanja zvuka glavna je funkcija aparata. Prema tome, razvrstavanje proizvoda u tarifni broj 8519 stoga je isključeno.

Aparat se stoga razvrstava u oznaku KN 8543 70 90 kao ostali strojevi i aparati s posebnim funkcijama nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu u poglavlju 85.


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/15


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 312/2014

оd 26. ožujka 2014.

o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (1), a posebno njezin članak 6. stavak 11.,

budući da:

(1)

Hitno dovršenje potpuno funkcionalnog i međusobno povezanog unutarnjeg energetskog tržišta koje doprinosi osiguravanju ponude priuštive i održive energije ekonomiji Unije ključno je za ostvarenje cilja povećavanja konkurentnosti i kako bi se osiguralo da svi potrošači mogu kupiti energiju po najpovoljnijim cijenama.

(2)

Kako bi se postigla bolja integracija tržišta, bitno je da pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža olakšavaju trgovinu plinom između raznih zona uravnoteženja i tako doprinose razvoju likvidnosti tržišta. Ova Uredba stoga uspostavlja usklađena pravila o uravnoteženju na području čitave Unije čiji je cilj pružiti korisnicima mreže sigurnost da će moći upravljati svojim pozicijama uravnoteženja u različitim zonama uravnoteženja u cijeloj Uniji na ekonomski učinkovit i nediskriminirajući način.

(3)

Ovom se Uredbom podržava razvoj konkurentnog kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina u Europskoj uniji koje omogućuje osiguravanje fleksibilnosti plina iz bilo kojeg izvora da bi ga se ponudilo za kupovinu i prodaju putem tržišnih mehanizama kako bi korisnici mreže mogli učinkovito uravnotežiti svoje portfelje uravnoteženja ili kako bi operater transportnog sustava mogao fleksibilno koristiti plin pri uravnoteženju transportne mreže.

(4)

Uredbom (EZ) br. 715/2009 uspostavljaju se nediskriminirajuća pravila za uvjete pristupa transportnim mrežama za prirodni plin s namjerom osiguravanja odgovarajućeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta plinom. Tržišna pravila uravnoteženja financijski potiču korisnike mreže na uravnoteženje njihovih portfelja uravnoteženja putem naknada za odstupanja koje odražavaju troškove.

(5)

Korisnici mreže trebaju snositi odgovornost za uravnoteženje svojih predaja i preuzimanja, uz pomoć pravila uravnoteženja napravljenih kako bi potakla kratkotrajno veleprodajno tržište plina i trgovinskih platformi koje su uspostavljene kako bi potpomogle razmjenu plina između korisnika mreže i operatera transportnog sustava. Operateri transportnih sustava obavljaju dodatna uravnoteženja transportnih mreža ako je to potrebno. Pri tome operateri transportnih sustava trebaju poštovati redoslijed prioriteta. Redoslijed prioriteta napravljen je tako da operateri transportnih sustava nabavljaju plin uzimajući u obzir i ekonomske i operativne razloge, koristeći proizvode koji se mogu dostaviti iz najšireg mogućeg raspona izvora, uključujući proizvode koji potječu iz ukapljenog prirodnog plina i skladišnih prostora. Operateri transportnih sustava trebali bi nastojati u što većoj mjeri pokriti svoje potrebe za uravnoteženjem plina kupovinom i prodajom kratkotrajnih standardiziranih proizvoda na kratkoročnom veleprodajnom tržištu plina.

(6)

Kako bi se korisnicima mreže omogućilo uravnoteženje njihovih portfelja uravnoteženja, ovom se Uredbom ujedno određuju minimalni uvjeti za pružanje informacija da bi se mogao primijeniti tržišni režim uravnoteženja. Stoga je cilj protoka informacija omogućenih ovom Uredbom pružiti podršku dnevnom režimu uravnoteženja i nastojati dati informacije koje korisniku mreže omogućuju upravljanje njegovim rizicima i mogućnostima na ekonomičan način.

(7)

Osim što su obvezni štititi poslovno osjetljive informacije, operateri transportnih sustava prema ovoj su Uredbi obvezni štititi povjerljivost informacija i podataka koji su im dostavljeni u svrhu primjene ove Uredbe i ne smiju trećim osobama otkrivati te informacije ni podatke niti bilo koji njihov dio osim u opsegu u kojem su za to zakonom ovlašteni.

(8)

Uredba je usvojena na temelju Uredbe (EZ) br. 715/2009 koju dopunjuje i čiji je sastavni dio. Smatra se da upućivanja na Uredbu (EZ) br. 715/2009 u drugim pravnim dokumentima ujedno upućuju i na ovu Uredbu. Ova se Uredba primjenjuje na neizuzete kapacitete velikih novih infrastruktura koje su dobile izuzeće od članka 32. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili od ranijeg članka 18. Direktive 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) u mjeri u kojoj njezina primjena nema negativnog utjecaja na takvo izuzeće. Ova se Uredba primjenjuje uzimajući u obzir specifičnu prirodu interkonekcija.

(9)

Uredba je donesena u skladu s postupkom propisanim u članku 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009. Njom se dodatno usklađuju pravila uravnoteženja koja su propisana člankom 21. Uredbe (EZ) br. 715/2009 kako bi se olakšala razmjena plina.

(10)

Ovom Uredbom obuhvaćene odredbe primjenjuju se na operatere distribucijskih sustava, a cilj im je uskladiti njihove uloge samo tamo gdje je to nužno i u mjeri u kojoj je to nužno za obveznu primjenu tih odredbi.

(11)

Nacionalna regulatorna tijela i operateri transportnog sustava trebaju voditi računa o najboljoj praksi i nastojanjima da se uskladi postupke za primjenu ove Uredbe. Djelujući u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) Agencija i nacionalna regulatorna tijela obvezni su osigurati da se pravila za uravnoteženje primjenjuju u čitavoj Uniji na najučinkovitiji način.

(12)

Mjere propisane ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 51. Direktive 2009/73/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavljaju mrežna pravila kojima se propisuju pravila za uravnoteženje, uključujući i pravila u vezi s mrežom o postupcima nominacije, naknadama za odstupanje, postupcima namire povezanim s dnevnim naknadama za odstupanje i operativnom uravnoteženju među mrežama operatera transportnih sustava.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Uredba odnosi na zone uravnoteženja unutar granica Unije.

2.   Ova se Uredba ne odnosi na zone uravnoteženja u državama članicama koje imaju odstupanje na temelju članka 49. Direktive 2009/73/EZ.

3.   Uredba se ne primjenjuje na usklađivanje koje je potrebno između dodijeljenih kvota i naknadno utvrđene stvarne potrošnje koja se izvodi iz očitavanja brojila krajnjeg potrošača kada ih se dobije.

4.   Uredba se ne primjenjuje u hitnim situacijama u kojima operater transportnog sustava primjenjuje specifične mjere koje su definirane mjerodavnim nacionalnim pravilima na temelju Uredbe (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom (5), prema situaciji.

5.   Prava i obaveze korisnika mreže koji proizlaze iz ove Uredbe primjenjuju se samo na one korisnike mreže koji su sklopili zakonski obvezujući sporazum, bilo da je riječ o ugovoru o transportu ili o drugom ugovoru, što im omogućuje da predaju trgovinske notifikacije u skladu s člankom 5.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009, članka 3. Uredbe Komisije (EU) br. 984/2013 od 14. listopada 2013. o uspostavi mrežnog kodeksa za mehanizme raspodjele kapaciteta u transportnim sustavima za plin i dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te članka 2. Direktive 2009/73/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„zona uravnoteženja” znači ulazno-izlazni sustav na koji se primjenjuje posebni režim uravnoteženja i u kojem se mogu nalaziti i distribucijski sustavi ili neki njihov dio;

2.

„radnja uravnoteženja” znači radnju koju je poduzeo operater transportnog sustava kako bi promijenio dotok plina u transportnu mrežu ili njegovo otjecanje iz nje, a koja ne uključuje takve radnje u vezi s plinom koji nije obračunat kao preuzet iz sustava i plinom koji operater transportnog sustava koristi za rad sustava;

3.

„naknada za uravnoteženje neutralnosti” znači naknadu/naknade koje iznose razliku između iznosa koji su primljeni ili se potražuju od kupaca i iznosa koje je operater transportnog sustava platio ili ih treba platiti zbog izvedbe svojih aktivnosti uravnoteženja, koje treba platiti ili dobiti od odgovarajućih korisnika mreže;

4.

„trgovinska platforma” znači elektroničku platformu koju osigurava i kojom upravlja operater trgovinske platforme, a pomoću koje sudionici razmjene mogu objavljivati i prihvaćati, uključujući i pravo na to da ih izmijene ili povuku, ponude za kupnju i ponude za prodaju plina koji je potreban da bi se moglo odgovoriti na kratkotrajne promjene u potražnji i ponudi plina, u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na trgovinskoj platformi i na kojoj operater transportnog sustava trguje radi poduzimanja radnji uravnoteženja;

5.

„sudionik razmjene” znači korisnika mreže ili operatera transportnog sustava koji ima ugovor s operaterom trgovinske platforme i koji zadovoljava uvjete koje je potrebno zadovoljiti za obavljanje transakcija na trgovinskoj platformi;

6.

„platforma za uravnoteženje” znači trgovinsku platformu na kojoj operater transportnog sustava sudjeluje u svim trgovinskim razmjenama;

7.

„usluga uravnoteženja” znači uslugu koju pruža operater transportnog sustava putem ugovora za plin koji je potreban da bi se moglo odgovoriti na kratkotrajne promjene u potražnji i ponudi plina, a koja nije kratkotrajni standardizirani proizvod;

8.

„potvrđena količina” znači količinu plina koju je operater transportnog sustava potvrdio za protok ili kojoj se treba promijeniti raspored protoka na plinski dan D;

9.

„dnevna naknada za odstupanje” znači iznos koji korisnik mreže plaća ili prima u vezi s dnevnom količinom odstupanja;

10.

„dnevno mjereno” znači da se količina plina mjeri i prikuplja jedanput tijekom plinskog dana;

11.

„mjereno u toku dana” znači da se količina plina mjeri i prikuplja barem dvaput tokom plinskog dana;

12.

„nema dnevnih mjerenja” znači da se količina plina mjeri i prikuplja rjeđe od jedanput tijekom plinskog dana;

13.

„portfelj uravnoteženja” znači grupiranje predaja i preuzimanja korisnika mreže;

14.

„količina notifikacije” znači količinu plina koja se prenosi između operatera transportnog sustava i korisnika mreže ili više korisnika mreže ili portfelja uravnoteženja, ovisno o kontekstu;

15.

„kvota” znači količinu plina koju operater transportnog sustava pripisuje korisniku mreže kao predaju ili preuzimanje izraženo u kWh u svrhu utvrđivanja dnevne količine odstupanja;

16.

„ciklus renominacije” znači postupak koji provodi operater transportnog sustava kako bi korisniku mreže pružio obavijest o potvrđenim količinama nakon primitka renominacije;

17.

„naknada u danu” znači naknadu koju svojem korisniku mreže naplaćuje operater transportnog sustava ili koju on plaća korisniku mreže kao rezultat dnevne obveze;

18.

„dnevna obveza” znači skup pravila koja se odnose na predaje i preuzimanja korisnika mreže u plinskom danu, a koja operater transportnog sustava primjenjuje na korisnike mreže;

19.

„osnovni slučaj” znači model pružanja informacija kada se informacije o preuzimanjima kada nema dnevnih mjerenja sastoje od predviđanja dan unaprijed i dnevnih predviđanja;

20.

„varijanta 1” znači model pružanja informacija u kojem su informacije kada nema dnevnih mjerenja preuzimanja i za dnevna mjerenja preuzimanja utemeljene na dodjeljivanju mjerenih protoka tijekom plinskog dana;

21.

„varijanta 2” znači model pružanja informacija kada se informacije kada nema dnevnih mjerenja preuzimanja sastoje od predviđanja dan unaprijed.

POGLAVLJE II.

SUSTAV URAVNOTEŽENJA

Članak 4.

Opća načela

1.   Korisnici mreže odgovorni su za uravnoteženje svojih portfelja uravnoteženja kako bi operateri transportnog sustava trebali poduzimati što manje radnji uravnoteženja opisanih u ovoj Uredbi.

2.   Pravila uravnoteženja uspostavljena u skladu s ovom Uredbom trebaju odražavati stvarne potrebe sustava, uzimajući u obzir resurse koji su dostupni operaterima transportnog sustava i trebaju poticati korisnike mreže da učinkovito uravnotežuju svoje portfelje uravnoteženja.

3.   Korisnici mreže imaju mogućnost sklapanja zakonski obvezujućeg sporazuma s operaterom transportnog sustava koji im omogućuje predavanje trgovinskih notifikacija bez obzira na to jesu li ugovorili transportni kapacitet ili ne.

4.   U zoni uravnoteženja u kojoj je aktivno više operatera transportnih sustava, ova se Uredba primjenjuje na sve operatere transportnih sustava unutar te zone uravnoteženja. Ako je odgovornost za održavanje njihovih transportnih mreža uravnoteženima prenesena na neki subjekt, ova se Uredba primjenjuje na taj subjekt u onoj mjeri u kojoj to određuju mjerodavna nacionalna pravila.

Članak 5.

Trgovinske notifikacije i kvote

1.   Prijenos plina između dva portfelja uravnoteženja unutar iste zone uravnoteženja obavlja se davanjem i pribavljanjem trgovinskih notifikacija koje se predaju operateru transportnog sustava u vezi s plinskim danom.

2.   Vrijeme za predavanje, povlačenje i mijenjanje trgovinskih notifikacija treba definirati operater transportnog sustava u ugovoru o transportu ili u drugom zakonski obvezujućem sporazumu s korisnicima mreže, uzimajući pri tome u obzir vrijeme koje je potrebno za obradu trgovinskih notifikacija. Operater transportnog sustava treba korisnicima mreže omogućiti predavanje trgovinskih notifikacija blizu vremena kada one stupaju na snagu.

3.   Operater transportnog sustava mora u najvećoj mogućoj mjeri skratiti vrijeme potrebno za obradu trgovinskih notifikacija. Vrijeme za obradu ne smije trajati dulje od trideset minuta, osim ako vrijeme kada trgovinska notifikacija stupa na snagu omogućuje produljivanje vremena obrade do dva sata.

4.   Trgovinska notifikacija treba pružati barem sljedeće informacije:

(a)

plinski dan za koji se plin prenosi;

(b)

identifikacijske podatke portfelja uravnoteženja o kojima je riječ;

(c)

je li riječ o trgovinskoj notifikaciji o davanju ili o pribavljanju;

(d)

količinu notifikacije izraženu u kWh/d za dnevnu količinu notifikacije ili u kWh/h za količinu notifikacije na sat, ovisno o tome koju od njih zahtijeva operater transportnog sustava.

5.   Ako operater transportnog sustava primi odgovarajući skup trgovinskih notifikacija o davanju i trgovinskih notifikacija o pribavljanju te ako su količine notifikacija jednake, operater transportnog sustava treba dodijeliti količinu notifikacije navedenim portfeljima uravnoteženja:

(a)

kao preuzimanje u portfelju uravnoteženja korisnika mreže koji daje trgovinsku notifikaciju o davanju; i

(b)

kao predaju u portfelju uravnoteženja korisnika mreže koji daje trgovinsku notifikaciju o pribavljanju.

6.   Ako količine notifikacija spomenute u stavku 5. nisu jednake, operater transportnog sustava treba ili dodijeliti manju količinu notifikacije navedenu u relevantnoj trgovinskoj notifikaciji ili odbiti obje trgovinske notifikacije. Pravilo koje se primjenjuje određuje operater transportnog sustava u mjerodavnom ugovoru o transportu ili u drugom zakonski obvezujućem sporazumu.

7.   Pružatelja usluge ne smije se onemogućavati u djelovanju u ime korisnika mreže u svrhu stavka 5., ako je to djelovanje prethodno odobrio operater transportnog sustava.

8.   Korisnik mreže može predati trgovinsku notifikaciju na plinski dan bez obzira na to je li on podnio nominaciju za taj plinski dan.

9.   Članci 1. do 8. odnose se, mutatis mutandis, na operatere transportnih sustava koji trguju u skladu s člankom 6. stavkom 3. točkom (a).

POGLAVLJE III.

OPERATIVNO URAVNOTEŽENJE

Članak 6.

Opće odredbe

1.   Operater transportnog sustava poduzima radnje uravnoteženja u sljedeće svrhe:

(a)

da bi održavao transportnu mrežu unutar njezinih operativnih granica;

(b)

da bi na kraju dana postigao poziciju operativne akumulacije u transportnoj mreži koja je različita od one koju se očekivalo na temelju očekivanih predaja i preuzimanja za taj plinski dan, u skladu s ekonomičnim i učinkovitim radom transportne mreže.

2.   Pri poduzimanju radnji uravnoteženja, operater transportnog sustava uzima u obzir sljedeće u vezi sa zonom uravnoteženja:

(a)

procjene samog operatera transportnog sustava u pogledu potražnje za plinom tijekom plinskog dana za koji se razmatraju radnje uravnoteženja;

(b)

informacije o nominacijama i kvotama te o izmjerenom protoku plina;

(c)

tlakove plina u cijeloj transportnoj mreži/transportnim mrežama.

3.   Operater transportnog sustava poduzima radnje uravnoteženja na sljedeće načine:

(a)

kupovinom i prodajom kratkoročnih standardiziranih proizvoda na trgovinskoj platformi; i/ili

(b)

korištenjem usluga uravnoteženja.

4.   Pri poduzimanju radnji uravnoteženja, operater transportnog sustava uzima u obzir sljedeća načela:

(a)

radnje uravnoteženja treba poduzimati na nediskriminirajućem temelju;

(b)

radnje uravnoteženja trebaju uzimati u obzir sve obveze operatera transportnih sustava da upravljaju ekonomičnom i učinkovitom transportnom mrežom.

Članak 7.

Kratkotrajni standardizirani proizvodi

1.   Kratkotrajni standardizirani proizvodi razmjenjuju se za dostavu unutar jednog dana ili za dan unaprijed sedam dana tjedno u skladu s mjerodavnim pravilima za trgovinsku platformu kako su ih definirali operater trgovinske platforme i operater transportnog sustava.

2.   Početni sudionik razmjene sudionik je razmjene koji objavljuje ponudu za kupnju ili za prodaju u svrhu razmjene na trgovinskoj platformi, a prihvaćajući sudionik razmjene sudionik je razmjene koji je prihvati.

3.   Kada se trguje nazivnim proizvodom:

(a)

jedan sudionik razmjene daje trgovinsku notifikaciju o pribavljanju, a drugi trgovinsku notifikaciju o davanju;

(b)

obje trgovinske notifikacije trebaju navesti količinu plina koja se prenosi sa sudionika razmjene koji daje notifikaciju o davanju na sudionika razmjene koji daje trgovinsku notifikaciju o pribavljanju;

(c)

kada se koristi količina notifikacije na sat, ona se primjenjuje ravnomjerno na sve preostale sate plinskog dana od određenog vremena početka i jednaka je nuli za sve sate prije tog vremena početka.

4.   Kada se trguje lokacijskim proizvodom:

(a)

operater transportnog sustava odredit će relevantna ulazna i izlazna mjesta ili skupine koje se može koristiti;

(b)

svi uvjeti navedeni u stavku 3. trebaju biti zadovoljeni;

(c)

početni sudionik razmjene mijenja količinu plina koja treba biti dostavljena u transportnu mrežu ili preuzeta iz nje na određenom ulaznom ili izlaznom mjestu za količinu koja je jednaka količini notifikacije i pruža dokaze operateru transportnog sustava da je količina izmijenjena u skladu s time.

5.   Kada se trguje vremenskim proizvodom:

(a)

uvjeti navedeni u stavku 3. točkama (a) i (b) trebaju biti zadovoljeni;

(b)

količina notifikacije na sat primjenjuje se na sate plinskog dana od određenog vremena početka do određenog vremena završetka i jednaka je nuli za sve sate prije tog vremena početka i nakon vremena završetka.

6.   Kada se trguje vremenskim lokacijskim proizvodom trebaju biti zadovoljeni uvjeti navedeni u stavku 4. točkama (a) i (c) te u stavku 5.

7.   Pri uspostavljanju kratkotrajnih standardiziranih proizvoda, operateri transportnih sustava iz susjednih zona uravnoteženja trebaju surađivati kako bi odredili relevantne proizvode. Svaki operater transportnog sustava obavijestit će bez nepotrebnih odlaganja relevantne operatere trgovinskih platformi o rezultatima takve suradnje.

Članak 8.

Usluge uravnoteženja

1.   Operater transportnog sustava ima pravo na pribavljanje usluga uravnoteženja za one situacije u kojima kratkotrajni standardizirani proizvodi neće biti u stanju pružiti ili nije vjerojatno da bi bili u stanju pružiti potreban odgovor koji bi održao transportnu mrežu u okviru njezinih radnih ograničenja ili ako razmjena kratkotrajnih standardiziranih proizvoda nije likvidna.

2.   Radi poduzimanja radnji uravnoteženja korištenjem usluga uravnoteženja, kada operater transportnog sustava pribavlja te usluge uravnoteženja, treba uzeti u obzir barem sljedeće:

(a)

kako će usluge uravnoteženja održavati transportnu mrežu u okviru njezinih radnih ograničenja;

(b)

kakav je odnos vremena reakcije usluga uravnoteženja u usporedbi s vremenom reakcije nekog dostupnog kratkotrajnog standardiziranog proizvoda;

(c)

procijenjeni trošak nabave i korištenja usluga uravnoteženja u usporedbi s procijenjenim troškom korištenja nekog dostupnog kratkotrajnog standardiziranog proizvoda;

(d)

područje na kojem plin treba biti dostavljen;

(e)

uvjete za kvalitetu plina operatera transportnog sustava;

(f)

u kojoj mjeri pribavljanje i korištenje usluga uravnoteženja može utjecati na likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina.

3.   Usluge uravnoteženja pribavljaju se na tržišni način, u transparentnom i nediskriminirajućem postupku javne nabave u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima, a pogotovo:

(a)

prije bilo kakvog obvezivanja ugovorom za uslugu uravnoteženja operater transportnog sustava treba objaviti neograničavajući poziv na iskaz interesa u kojem navodi svrhu, opseg i upute u vezi s time za ponuđače, kako bi im se omogućilo sudjelovanje u postupku ponude;

(b)

rezultate se objavljuje štiteći pritom povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija, a svakom se ponuđaču javljaju pojedinačni rezultati.

4.   U posebnim okolnostima nacionalno regulatorno tijelo može odobriti transparentan i nediskriminirajući postupak koji nije javni natječaj.

5.   Trajanje usluge uravnoteženja ne smije biti dulje od jedne godine, a datum početka treba biti u roku od dvanaest mjeseci od preuzete obveze ugovornih stranaka u vezi s tom uslugom, osim ako je nacionalno regulatorno tijelo odlukom dopustilo dulje trajanje usluge uravnoteženja.

6.   Operater transportnog sustava svake godine treba revidirati korištenje svojih usluga uravnoteženja kako bi procijenio bi li dostupni kratkotrajni standardizirani proizvodi bolje zadovoljili njegove radne potrebe i može li se za iduću godinu smanjiti korištenje usluga uravnoteženja.

7.   Operater transportnog sustava treba svake godine objaviti informacije o nabavljenim uslugama uravnoteženja i troškovima u vezi s time.

Članak 9.

Redoslijed prioriteta

1.   U skladu s načelima navedenim u članku 6. stavku 4., kada odlučuje o odgovarajućim radnjama uravnoteženja, operater transportnog sustava treba:

(a)

davati prednost korištenju nazivnih proizvoda gdje je to prikladno i u mjeri u kojoj je to prikladno, u odnosu na sve druge dostupne kratkotrajne standardizirane proizvode;

(b)

koristiti druge kratkoročne standardizirane proizvode kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1.

lokacijske proizvode kada su, kako bi se transportnu mrežu zadržalo unutar njezinih radnih ograničenja, potrebne promjene protoka plina na određenim ulaznim i/ili izlaznim mjestima i/ili kada je potrebno da one počnu od određenog vremenskog razdoblja tijekom plinskog dana;

2.

vremenske proizvode kada su, kako bi se transportnu mrežu zadržalo unutar njezinih radnih ograničenja, potrebne promjene protoka plina u određenom vremenskom razdoblju tijekom plinskog dana. Operater transportnog sustava treba koristiti vremenske proizvode samo kada bi to bilo ekonomičnije i učinkovitije nego kupovina i prodaja kombinacije nazivnih proizvoda ili lokacijskih proizvoda;

3.

vremenske lokacijske proizvode kada su, kako bi se transportnu mrežu zadržalo unutar njezinih radnih ograničenja, potrebne promjene protoka plina na određenim ulaznim i/ili izlaznim mjestima i u određenom vremenskom razdoblju tijekom plinskog dana. Operater transportnog sustava treba koristiti vremenske lokacijske proizvode samo kada bi to bilo ekonomičnije i učinkovitije nego kupovina i prodaja kombinacije lokacijskih proizvoda;

(c)

koristiti usluge uravnoteženja samo kada, prema procjeni tog operatera transportnog sustava, kratkoročni standardizirani proizvodi neće biti u stanju pružiti ili nije vjerojatno da bi bili u stanju pružiti potreban odgovor koji bi održao transportnu mrežu u okviru njezinih operativnih ograničenja.

Operater transportnog sustava u okviru odgovarajućih razina redoslijeda prioriteta navedenih u točkama (a) do (c) uzima u obzir isplativost.

2.   Pri trgovini kratkoročnim standardiziranim proizvodima, operater transportnog sustava, kad je to moguće i u mjeri u kojoj je to moguće, treba dati prednost korištenju proizvoda unutar jednog dana u odnosu na proizvode za dan unaprijed.

3.   Operater transportnog sustava može zatražiti odobrenje nacionalnog regulatornog tijela za trgovinu u susjednoj zoni uravnoteženja te za transportiranje plina u nju i iz nje umjesto da trguje nazivnim proizvodima i/ili lokacijskim proizvodima u svojoj vlastitoj zoni/svojim vlastitim zonama uravnoteženja. Pri odlučivanju o dodjeli odobrenja nacionalno regulatorno tijelo može razmatrati i drugačija rješenja kako bi poboljšalo funkcioniranje domaćeg tržišta. Operater transportnog sustava i nacionalno regulatorno tijelo godišnje razmatraju uvjete koji će se primjenjivati. Korištenje te radnje uravnoteženja ne smije korisnicima mreže ograničiti pristup kapacitetima ni korištenje kapaciteta na tom priključnom mjestu.

4.   Operater transportnog sustava treba godišnje objavljivati informacije o troškovima, učestalosti i količini radnji uravnoteženja poduzetih u skladu sa svakim od uvjeta navedenih u stavku 1. i radnji uravnoteženja poduzetih u skladu sa stavkom 3.

Članak 10.

Trgovinska platforma

1.   Kako bi nabavio kratkotrajne standardizirane proizvode, operater transportnog sustava treba trgovati na trgovinskoj platformi koja zadovoljava sve sljedeće kriterije:

(a)

pruža dovoljnu podršku tijekom plinskog dana i korisnicima mreže za trgovinu i operaterima transportnog sustava za poduzimanje odgovarajućih radnji uravnoteženja pomoću trgovine relevantnim kratkotrajnim standardiziranim proizvodima;

(b)

pruža transparentan i nediskriminirajući pristup;

(c)

pruža usluge na osnovi jednakog tretmana;

(d)

osigurava anonimno trgovanje barem dok transakcija nije zaključena;

(e)

pruža detaljan pregled trenutnih ponuda za kupnju i za prodaju svim sudionicima u trgovini;

(f)

brine se da je operater transportnog sustava obaviješten o svim razmjenama.

2.   Operater transportnog sustava treba nastojati osigurati da barem jedna trgovinska platforma zadovoljava kriterije navedene u stavku 1. Kada operater transportnog sustava nije u stanju osigurati da barem jedna trgovinska platforma zadovoljava te kriterije, on treba poduzeti potrebne mjere kako bi se uspostavila platforma uravnoteženja ili zajednička platforma uravnoteženja kao što je navedeno u članku 47.

3.   Po završetku svake razmjene, operater trgovinske platforme treba sudionicima razmjene dati dovoljno podataka kako bi mogli potvrditi razmjenu.

4.   Sudionik razmjene odgovoran je za slanje trgovinske notifikacije operateru transportnog sustava kao što je definirano u članku 5., osim ako je ta odgovornost dodijeljena operateru trgovinske platforme ili trećoj osobi u skladu s mjerodavnim pravilima trgovinske platforme.

5.   Operater trgovinske platforme treba:

(a)

nakon svake razmjene bez nepotrebnih odlaganja objaviti razvoj marginalne kupovne cijene i marginalne prodajne cijene; ili

(b)

osigurati operateru transportnog sustava informacije u kojima operater transportnog sustava odlučuje objaviti razvoj marginalne kupovne cijene i marginalne prodajne cijene. Operater transportnog sustava objavljuje te informacije bez nepotrebnih odlaganja.

Kada se u istoj zoni uravnoteženja nalazi više operatera trgovinske platforme, primjenjuje se točka (b).

6.   Operater trgovinske platforme dopušta korisnicima mreže razmjenu na toj trgovinskoj platformi samo ako oni imaju pravo davati trgovinske notifikacije.

7.   Operater transportnog sustava dužan je bez nepotrebnih odlaganja obavijestiti operatera trgovinske platforme ako korisnik mreže izgubi pravo na trgovinske notifikacije u skladu s mjerodavnim ugovornim dogovorom na snazi, a to onda rezultira obustavom prava korisnika mreže na trgovanje na trgovinskoj platformi, ne utječući pritom na druge mjere koje mogu biti dostupne operateru trgovinske platforme u takvom slučaju u skladu s mjerodavnim pravilima trgovinske platforme.

Članak 11.

Poticaji

1.   Kako bi potaklo likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina, nacionalno regulatorno tijelo može poticati operatera transportnog sustava da učinkovito poduzima radnje uravnoteženja ili da maksimizira poduzimanje radnji uravnoteženja putem kratkotrajnih standardiziranih proizvoda.

2.   Operater transportnog sustava može predati na odobrenje nacionalnom regulatornom tijelu mehanizam poticaja koji je u skladu s općim načelima navedenim u ovoj Uredbi.

3.   Prije podnošenja prijedloga navedenog u stavku 2., operater transportnog sustava može se savjetovati s dionicima o svojoj inicijativi ili o zahtjevu nacionalnog regulatornog tijela.

4.   Mehanizam poticaja treba:

(a)

biti utemeljen na performansama operatera transportnog sustava putem ograničenih plaćanja operateru transportnog sustava za nadilaženje performansi i plaćanja operatera transportnog sustava za podbacivanje performansi koje se mjere u odnosu na unaprijed određene ciljane performanse koje mogu obuhvaćati, između ostalog, i ciljane troškove;

(b)

uzeti u obzir sredstva koja su operateru transportnog sustava dostupna za kontroliranje performansi;

(c)

osigurati da njegova primjena točno odražava raspodjelu odgovornosti između uključenih strana;

(d)

biti prilagođen razvojnom stanju relevantnog tržišta plina u kojem će se primjenjivati;

(e)

redovito prolaziti reviziju koju provodi nacionalno regulatorno tijelo u bliskoj suradnji s operaterom transportnog sustava i u kojoj ocjenjuju gdje bi i u kolikoj mjeri bilo potrebno nešto izmijeniti.

POGLAVLJE IV.

NOMINACIJE

Članak 12.

Opće odredbe

1.   Količina plina koju se navodi u nominaciji i renominaciji treba biti izražena u kWh/d za dnevne nominacije i renominacije ili u kWh/h za nominacije i renominacije na sat.

2.   Operater transportnog sustava može od korisnika mreže zahtijevati da daju dodatne informacije o nominacijama i renominacijama uz one koje su kao uvjeti navedene u ovoj Uredbi, uključujući, između ostalog, točno, ažurirano i dovoljno detaljno predviđanje očekivanih predaja i preuzimanja u skladu sa specifičnim potrebama operatera transportnog sustava za te aktivnosti uravnoteženja.

3.   Članci 13. do 16. koji se odnose na nominacije i renominacije izdvojenih proizvoda za kapacitete primjenjuju se mutatis mutandis na pojedine nominacije i renominacije za pakete proizvoda za kapacitete. Operateri transportnih sustava surađuju u svrhu primjene pravila nominacije i renominacije za pakete proizvoda za kapacitete na priključnim mjestima.

4.   Članak 15. stavak 3. i članak 17. stavak 1. ne dovode u pitanje pravilo o minimalnom prekidu zadanih rokova koje se spominje u članku 22. Uredbe Komisije (EU) br. 984/2013 od 14. listopada 2013. kojom se uspostavljaju mrežna pravila za mehanizme dodjele kapaciteta u sustavima za transport plina i dopunskoj Uredbi (EZ) br. 715/2009.

Članak 13.

Informacije o nominacijama i renominacijama na priključnim mjestima

Nominacije i renominacije koje korisnici mreže daju operaterima transportnih sustava u vezi s priključnim mjestima trebaju sadržavati najmanje sljedeće informacije:

1.

identifikacijske podatke priključnog mjesta;

2.

smjer protoka plina;

3.

identifikacijske podatke korisnika mreže ili, ako je primjenjivo, identifikacijske podatke njegovog portfelja uravnoteženja;

4.

identifikacijske podatke druge ugovorne strane korisnika mreže ili, ako je primjenjivo, identifikacijske podatke njezina portfelja uravnoteženja;

5.

vrijeme početka i kraja protoka plina za koje se predaje nominaciju ili renominaciju;

6.

plinski dan D;

7.

količinu plina za koju se traži transport.

Članak 14.

Postupak nominacije na priključnim mjestima

1.   Korisnik mreže ima pravo operateru transportnog sustava dati nominaciju za plinski dan D najkasnije do roka za nominaciju na plinski dan D-1. Rok za nominaciju je 13.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili 12.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena) na plinski dan D-1.

2.   Operater transportnog sustava uzima u obzir zadnju nominaciju koju je dobio od korisnika mreže prije isteka roka za nominaciju.

3.   Operater transportnog sustava šalje obavijest o potvrđenim količinama odgovarajućim korisnicima mreže najkasnije do roka za potvrdu na plinski dan D-1. Rok za potvrdu je 15.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili 14.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena) na plinski dan D-1.

4.   Operateri transportnog sustava s obje strane priključnog mjesta mogu se složiti da ponude ciklus prednominacije u kojem:

(a)

korisnici mreže nemaju obvezu predavanja notifikacija;

(b)

korisnici mreže ne smiju operaterima transportnih sustava predati nominacije za plinski dan D nakon 12.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili nakon 11.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena) na plinski dan D-1;

(c)

operater transportnog sustava treba odgovarajućim korisnicima mreže poslati poruku u vezi obrađenih količina najkasnije do 12.30 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili do 11.30 UTC (kod ljetnog računanja vremena) na plinski dan D-1.

5.   U nedostatku valjane nominacije koju je korisnik mreže poslao prije roka za nominaciju, odgovarajući operateri transportnih sustava primijenit će zadano pravilo notifikacije koje je dogovoreno između tih operatera transportnih sustava. Zadano nominacijsko pravilo koje je na snazi na priključnom mjestu treba biti dostupno korisnicima mreža operatera transportnih sustava.

Članak 15.

Postupak renominacije na priključnim mjestima

1.   Korisnik mreže ima pravo predavati renominacije u roku za renominacije koji počinje teći odmah nakon roka za potvrde i prestaje teći najranije 3 sata prije kraja plinskog dana D. Operater transportnog sustava treba započeti ciklus renominacije na početku svakog sata tijekom razdoblja renominacije.

2.   Operater transportnog sustava u ciklusu renominacije treba uzeti u obzir zadnju renominaciju koju je dobio od korisnika mreže prije početka ciklusa renominacije.

3.   Operater transportnog sustava treba poslati obavijest o potvrđenim količinama odgovarajućim korisnicima mreže u roku od dva sata od početka svakog ciklusa renominacije. Vrijeme početka stvarne promjene protoka plina je dva sata od početka ciklusa renominacije, osim ako:

(a)

korisnik mreže zatraži kasnije vrijeme; ili

(b)

operater transportnog sustava dopusti ranije vrijeme.

4.   Smatra se da se svaka promjena protoka plina događa na početku svakog sata.

Članak 16.

Posebne odredbe na priključnim mjestima

1.   Kada na priključnom mjestu istodobno postoje dnevne nominacije i renominacije te nominacije i renominacije na sat, operateri transportnih sustava i nacionalna regulatorna tijela se (po potrebi) mogu savjetovati s dionicima u svrhu odlučivanja trebaju li s obje strane tog priključnog mjesta biti podnesene usklađene nominacije i renominacije. U savjetovanju treba uzeti u obzir barem sljedeće:

(a)

financijski učinak na operatere transportnih sustava i korisnike mreže;

(b)

učinak na prekograničnu trgovinu;

(c)

učinak na dnevni režim uravnoteženja na priključnim mjestima.

2.   Nakon savjetovanja predložene promjene, ako ih ima, trebaju odobriti nacionalna regulatorna tijela. Kada se predložene promjene odobre, operateri transportnih sustava će u skladu s njima izmijeniti postojeće sporazume o priključivanju i ugovore o transportu ili druge zakonski obvezujuće sporazume te objaviti te izmjene.

Članak 17.

Odbijanje nominacija i renominacija ili izmjene zatražene količine plina na priključnim mjestima

1.   Operater transportnog sustava može odbiti:

(a)

nominaciju ili renominaciju najkasnije dva sata nakon roka za nominaciju ili početka ciklusa renominacije u sljedećim slučajevima:

i.

ako njezin sadržaj ne zadovoljava uvjete;

ii.

ako ju je predao neki drugi subjekt, a ne korisnik mreže;

iii.

ako bi prihvaćanje dnevnih nominacija ili renominacija rezultiralo negativnom impliciranom nominacijom protoka;

iv.

ako premašuje dodijeljeni kapacitet korisnika mreže;

(b)

renominaciju najkasnije dva sata nakon početka ciklusa renominacije u sljedećim dodatnim slučajevima:

i.

ako premašuje dodijeljeni kapacitet korisnika mreže za preostale sate, osim ako je ta renominacija predana kako bi se zatražilo prekidivi kapacitet ako ga operater transportnog sustava nudi;

ii.

ako bi prihvaćanje renominacije na sat rezultiralo očekivanom promjenom protoka plina prije kraja ciklusa renominacije.

2.   Operater transportnog sustava ne može odbiti nominaciju i renominaciju korisnika mreže samo na temelju toga da planirane predaje tog korisnika mreže nisu jednake njegovim planiranim preuzimanjima.

3.   U slučaju odbijanja renominacije operater transportnog sustava koristi zadnju potvrđenu količinu korisnika mreže, ako je ima.

4.   Ne dovodeći u pitanje specifične uvjete koji se primjenjuju na prekidivi kapacitet i kapacitet koji podliježe pravilima za upravljanje zagušenjem, operater transportnog sustava može u načelu promijeniti samo nominacijom ili renominacijom zatraženu količinu plina u slučaju izuzetnih događaja i u hitnim situacijama u kojima postoji očita opasnost za sigurnost i stabilnost sustava. Operateri transportnih sustava obavještavaju nacionalno regulatorno tijelo o takvim radnjama koje su poduzeli.

Članak 18.

Postupak nominacije i renominacije na mjestima koja nisu priključna mjesta

1.   Nacionalno regulatorno tijelo treba, ako to nije već utvrđeno, nakon savjetovanja s operaterom transportnog sustava, odlučiti na kojim su mjestima koja nisu priključna mjesta potrebne nominacije i renominacije.

2.   Kada su nominacije i renominacije potrebne na mjestima koja nisu priključna mjesta, primjenjuju se sljedeća načela:

(a)

korisnici mreže imaju pravo predati renominacije za plinski dan;

(b)

operater transportnog sustava potvrđuje ili odbija predane nominacije i renominacije uzimajući u obzir vremenski plan o kojem je riječ u članku 17.

POGLAVLJE V.

DNEVNE NAKNADE ZA ODSTUPANJA

Članak 19.

Opće odredbe

1.   Korisnici mreže moraju plaćati ili imaju pravo dobiti (prema situaciji) dnevne naknade za odstupanja, ovisno o njihovoj dnevnoj količini odstupanja za svaki plinski dan.

2.   Dnevne naknade za odstupanja odvojeno se izražavaju na fakturama operatera transportnog sustava prema korisnicima mreže.

3.   Dnevna naknada za odstupanje treba odražavati troškove i uzeti u obzir cijene koje su u vezi s radnjama uravnoteženja operatera transportnog sustava, ako ih ima, te malu prilagodbu navedenu u članku 22. stavku 6.

Članak 20.

Metodologija za izračunavanje dnevne naknade za odstupanje

1.   Operater transportnog sustava predaje metodologiju za izračunavanje dnevne naknade za odstupanje koja će se koristiti u njegovoj zoni uravnoteženja na odobrenje nacionalnom regulatornom tijelu.

2.   Po odobrenju, metodologija za izračunavanje dnevne naknade za odstupanje objavljuje se na relevantnom mrežnom mjestu. Svako njezino ažuriranje treba pravodobno objaviti.

3.   Metodologija za izračunavanje dnevne naknade za odstupanje definira:

(a)

izračunavanje dnevne količine odstupanja koja se spominje u članku 21.;

(b)

izvođenje primjenjive cijene koja se spominje u članku 22.; i

(c)

bilo koji drugi potreban parametar.

Članak 21.

Izračunavanje dnevne količine odstupanja

1.   Operater transportnog sustava izračunava dnevnu količinu odstupanja za portfelj uravnoteženja svakog korisnika mreže za svaki plinski dan prema sljedećoj formuli:

dnevna količina odstupanja = predaje – preuzimanja

2.   Izračunavanje dnevne količine odstupanja prilagođava se u skladu s time kada:

(a)

nudi se usluga fleksibilnosti operativne akumulacije; i/ili

(b)

postoji neki dogovor prema kojem korisnici mreže daju plin, uključujući i plin u naravi, za pokrivanje:

i.

plina koji nije obračunat kao preuzet iz sustava, kao što su gubici, pogreške pri mjerenju; i/ili

ii.

plina koji operater transportnog sustava koristi za rad sustava, kao što je plin koji se koristi kao gorivo.

3.   Kada je zbroj predaja korisnika mreže za plinski dan jednak zbroju njegovih preuzimanja za taj plinski dan, smatra se da je korisnik mreže uravnotežen za taj plinski dan.

4.   Kada zbroj predaja korisnika mreže za plinski dan nije jednak zbroju njegovih preuzimanja za taj plinski dan, smatra se da korisnik mreže nije uravnotežen za taj plinski dan i primjenjuju se dnevne naknade za odstupanja u skladu s člankom 23.

5.   Operater transportnog sustava u skladu s člankom 37. treba korisniku mreže dati podatke o svojim početnim i konačnim dnevnim količinama odstupanja.

6.   Dnevna naknada za odstupanje temelji se na konačnoj dnevnoj količini odstupanja.

Članak 22.

Primjenjiva cijena

1.   Za potrebe izračunavanja dnevne naknade za odstupanje kako je određena člankom 23., primjenjiva cijena određivat će se na sljedeći način:

(a)

marginalna prodajna cijena kada je dnevna količina odstupanja pozitivna (tj. predaje korisnika mreže za taj plinski dan premašuju njegova preuzimanja za taj plinski dan); ili

(b)

marginalna kupovna cijena kada je dnevna količina odstupanja negativna (tj. preuzimanja korisnika mreže za taj plinski dan premašuju njegove predaje za taj plinski dan).

2.   Marginalna prodajna cijena i marginalna kupovna cijena izračunavaju se za svaki plinski dan u skladu sa sljedećim odredbama:

(a)

marginalna prodajna cijena niža je od:

i.

najniže cijene svih prodaja nazivnih proizvoda u kojima operater transportnog sustava sudjeluje u toku plinskog dana; ili

ii.

ponderirane prosječne cijene plina za taj plinski dan umanjene za malu prilagodbu;

(b)

marginalna kupovna cijena viša je od:

i.

najviše cijene svih kupovina nazivnih proizvoda u kojima operater transportnog sustava sudjeluje u toku plinskog dana; ili

ii.

ponderirane prosječne cijene plina za taj plinski dan uvećane za malu prilagodbu.

3.   U svrhu određivanja marginalne prodajne cijene, marginalne kupovne cijene i ponderirane prosječne cijene, razmjene u vezi s njima trebaju se obavljati na trgovinskim platformama koje je operater transportnog sustava unaprijed identificirao te koje je odobrilo nacionalno regulatorno tijelo. Ponderirana prosječna cijena je energetska ponderirana prosječna cijena u trgovini nazivnim proizvodima koja se obavlja na virtualnom tržištu u toku plinskog dana.

4.   Definirat će se zadano pravilo za slučaj da stavak 2. točke (a) i (b) ne dopuštaju izvođenje marginalne prodajne cijene i/ili marginalne kupovne cijene.

5.   Ako to odobri nacionalno regulatorno tijelo, cijena lokacijskih proizvoda može se uzeti u obzir za određivanje marginalne prodajne cijene, marginalne kupovne cijene i ponderirane prosječne cijene kada to predloži operater transportnog sustava, uzimajući pritom u obzir odgovarajući opseg u kojem operater transportnog sustava koristi lokacijske proizvode.

6.   Mala prilagodba treba imati sljedeća svojstva:

(a)

poticati korisnike mreže da uravnoteže svoje predaje i preuzimanja;

(b)

biti osmišljena i primjenjivati se na nediskriminirajući način kako:

i.

ne bi sprječavala ulazak na tržište;

ii.

ne bi sprječavala razvoj konkurentnih tržišta;

(c)

ne smije imati negativan utjecaj na prekograničnu trgovinu;

(d)

ne smije rezultirati pretjeranom financijskom izloženošću korisnika mreže dnevnim naknadama za odstupanja.

7.   Vrijednost male prilagodbe pri određivanju marginalne kupovne cijene i marginalne prodajne cijene može se razlikovati. Vrijednost male prilagodbe ne smije premašiti deset posto ponderirane prosječne cijene, osim ako taj operater transportnog sustava to može opravdati pred nacionalnim regulatornim tijelom i ako ono to odobri u skladu s člankom 20.

Članak 23.

Dnevna naknada za odstupanje

1.   Kako bi izračunao dnevne naknade za odstupanje za svakog korisnika mreže, operater transportnog sustava množi dnevnu količinu odstupanja korisnika mreže s primjenjivom cijenom određenom u skladu s člankom 22.

2.   Dnevna naknada za odstupanje primjenjuje se na sljedeći način:

(a)

ako je dnevna količina odstupanja korisnika mreže za plinski dan pozitivna, smatra se da je korisnik mreže prodao plin operateru transportnog sustava u količini ekvivalentnoj dnevnoj količini odstupanja i stoga ima pravo od operatera transportnog sustava dobiti kredit u pogledu dnevnih naknada za odstupanje; i

(b)

ako je dnevna količina odstupanja korisnika mreže za plinski dan negativna, smatra se da je korisnik mreže kupio plin od operatera transportnog sustava u količini ekvivalentnoj dnevnoj količini odstupanja i stoga treba operateru transportnog sustava platiti dnevne naknade za odstupanje.

POGLAVLJE VI.

DNEVNE OBVEZE

Članak 24.

Opće odredbe

1.   Operater transportnog sustava ima pravo primjenjivati dnevne obveze samo kako bi potaknuo korisnike mreže da upravljaju svojom dnevnom pozicijom kako bi osigurali integritet transportne mreže sustava i minimizirali potrebu za poduzimanjem radnji uravnoteženja.

2.   Kada se od operatera transportnog sustava traži da korisnicima mreže osigura informacije koje će im omogućiti upravljanje njihovim izlaganjima u vezi s dnevnim pozicijama, on ih je obvezan redovito osiguravati. Tamo gdje je to primjenjivo, te će se informacije osiguravati na zahtjev koji svaki korisnik mreže predaje jedanput.

Članak 25.

Vrste dnevnih obveza

Postoje tri vrste dnevnih obveza i svaka od njih potiče korisnika mreže na ostvarivanje specifičnog cilja navedenog u ovom članku:

1.

Dnevna obveza koja se odnosi na čitav sustav

osmišljena je kako bi potaknula korisnike mreže da transportnu mrežu održavaju unutar njezinih radnih ograničenja i određuje sljedeće:

(a)

radna ograničenja transportne mreže unutar kojih ona mora ostati;

(b)

radnje koje korisnici mreže mogu poduzeti kako bi transportna mreža ostala unutar radnih ograničenja;

(c)

posljedične radnje uravnoteženja operatera transportnog sustava kada se približava radnim ograničenjima transportnog sustava ili ih dosiže;

(d)

pripisivanje troškova i/ili prihoda korisnicima mreže i/ili posljedica za dnevne pozicije tih korisnika mreže koje su rezultat radnji uravnoteženja koje je poduzeo operater transportnog sustava;

(e)

naknada povezana s time temelji se na pojedinačnoj dnevnoj poziciji korisnika mreže.

2.

Dnevna obveza portfelja uravnoteženja

osmišljena je kako bi potaknula korisnike mreže da održe svoju pojedinačnu poziciju tijekom plinskog dana u unaprijed definiranom opsegu i određuje sljedeće:

(a)

za svaki portfelj uravnoteženja određuje raspon unutar kojeg taj portfelj uravnoteženja treba ostati;

(b)

kako se određuje prethodno spomenuti raspon;

(c)

posljedice za korisnike mreže koji ne ostaju u okviru definiranog raspona i, kada je to prikladno, detalje o tome kako se izvode odgovarajuće naknade;

(d)

naknada povezana s time temelji se na pojedinačnoj dnevnoj poziciji korisnika mreže.

3.

Dnevna obveza u vezi s ulazno-izlaznim mjestom

osmišljena je kako bi osigurala poticaje korisnicima mreže za ograničavanje protoka plina ili varijacija protoka plina u posebnim uvjetima na specifičnim ulazno-izlaznim mjestima i određuje sljedeće:

(a)

ograničenja u protoku plina i/ili u varijaciji protoka plina;

(b)

ulazna i/ili izlazna mjesta ili skupine ulaznih i/ili izlaznih mjesta na koje se takva ograničenja primjenjuju;

(c)

uvjete pod kojima se takva ograničenja primjenjuju;

(d)

posljedice nepoštivanja takvih ograničenja.

Ta je obveza dodatak svim drugim sporazumima s krajnjim potrošačima koji sadrže, između ostalog, lokalizirana specifična ograničenja i obveze u vezi s fizičkim protokom plina.

Članak 26.

Uvjeti dnevnih obveza

1.   Operater transportnog sustava može predložiti nacionalnom regulatornom tijelu dnevnu obvezu ili njezinu izmjenu. U njoj se mogu kombinirati svojstva različitih vrsta dnevnih obveza opisanih u članku 25. ako prijedlog zadovoljava kriterije navedene u stavku 2. Pravo predlaganja operatera transportnog sustava ne utječe na pravo nacionalnog regulatornog tijela da samoinicijativno donese odluku.

2.   Svaka dnevna obveza treba zadovoljiti sljedeće kriterije:

(a)

dnevna obveza i dnevna naknada koja je povezana s njom, ako postoje, ne smiju predstavljati nepotrebne prepreke prekograničnoj trgovini i ulasku novih korisnika mreže na relevantno tržište;

(b)

dnevna obveza primjenjuje se samo kada je korisnicima mreže pružena adekvatna informacija u vezi s njihovim predajama i preuzimanjima prije primjene potencijalne dnevne naknade i kada su imali razumnu mogućnost reagirati kako bi mogli upravljati svojim izlaganjima;

(c)

osnovni troškovi koji nastaju korisnicima mreže u vezi s njihovim obvezama uravnoteženja odnose se na njihovu poziciju na kraju plinskog dana;

(d)

u mjeri u kojoj je to moguće, dnevne naknade trebale bi odražavati troškove operatera transportnog sustava za poduzimanje bilo kakvih uz to vezanih radnji uravnoteženja;

(e)

dnevna obveza ne smije rezultirati time da korisnici mreže financijski dospiju na nultu poziciju tijekom plinskog dana;

(f)

koristi od uvođenja dnevnih obveza u pogledu ekonomičnog i učinkovitog rada transportne mreže veće su od bilo kakvih njezinih negativnih učinaka, uključujući i likvidnost trgovine na virtualnom tržištu.

3.   Operater transportnog sustava može predložiti različite dnevne obveze za različite kategorije ulaznih i izlaznih mjesta s ciljem osiguravanja boljih poticaja za različite kategorije korisnika mreže kako bi izbjegao unakrsno subvencioniranje. Pravo predlaganja operatera transportnog sustava ne utječe na pravo nacionalnog regulatornog tijela da samoinicijativno donese odluku.

4.   Operater transportnog sustava treba se savjetovati s dionicima, uključujući i nacionalna regulatorna tijela, operatere distribucijskih sustava na koje se to odnosi te operatere transportnih sustava u susjednim zonama uravnoteženja u pogledu svake dnevne obveze koju namjerava uvesti, uključujući i metodologiju i pretpostavke koje koristi za donošenje zaključka da ona zadovoljava kriterije navedene u stavku 2.

5.   Po završetku postupka savjetovanja, operater transportnog sustava izrađuje dokument preporuke koji treba sadržavati konačan prijedlog i analizu sljedećega:

(a)

potrebe dnevne obveze, uzimajući u obzir svojstva transportne mreže i fleksibilnost koja je na raspolaganju operateru transportnog sustava putem kupovine i prodaje kratkotrajnih standardiziranih proizvoda ili upotrebe usluga uravnoteženja u skladu s poglavljem III.;

(b)

informacija koje su dostupne korisnicima mreže kako bi mogli pravodobno upravljati svojim dnevnim pozicijama;

(c)

očekivanog financijskog učinka na korisnike mreže;

(d)

učinka na nove korisnike mreže koji ulaze na relevantno tržište, uključujući eventualni nepotreban negativan utjecaj koji bi to moglo imati na njih;

(e)

učinka na prekograničnu trgovinu, uključujući potencijalni učinak na uravnoteženje u susjednim zonama uravnoteženja;

(f)

učinka na kratkotrajno veleprodajno tržište plina, uključujući i njegovu likvidnost;

(g)

nediskriminirajuće prirode dnevne obveze.

6.   Operater transportnog sustava treba u skladu s postupkom propisanim u članku 27. predati dokument preporuke nacionalnom regulatornom tijelu na odobrenje prijedloga. Paralelno s time, operater transportnog sustava treba objaviti taj dokument preporuke poštujući pri tome obveze čuvanja povjerljivosti kojima je možda vezan i šalje ga ENTSOG-u kao informaciju.

Članak 27.

Donošenje odluka nacionalnog regulatornog tijela

1.   Nacionalno regulatorno tijelo treba donijeti i objaviti utemeljenu odluku u roku od šest mjeseci od primitka potpunog dokumenta preporuke. Pri odlučivanju hoće li odobriti predložene dnevne obveze, nacionalno regulatorno tijelo treba procijeniti zadovoljava li ta dnevna obveza kriterije navedene u članku 26. stavku 2.

2.   Prije donošenja utemeljene odluke, nacionalno regulatorno tijelo treba se savjetovati s nacionalnim regulatornim tijelima susjednih država članica i uzeti u obzir njihova mišljenja. Susjedna nacionalna regulatorna tijela mogu zatražiti mišljenje Agencije u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 713/2009 o odluci navedenoj u stavku 1.

Članak 28.

Postojeće dnevne obveze

Kada operater transportnog sustava ima dnevne obveze na dan stupanja na snagu ove Uredbe, taj operater transportnog sustava treba u roku od šest mjeseci od tog datuma provesti postupak propisan u članku 26. stavcima 5. i 7. i predati dnevnu obvezu ili obveze nacionalnom regulatornom tijelu na odobrenje u skladu s člankom 27. kako bi je/ih mogao nastaviti koristiti.

POGLAVLJE VII.

DOGOVORI U VEZI S NEUTRALNOŠĆU

Članak 29.

Načela neutralnosti

1.   Operater transportnog sustava ne smije biti ni na dobitku ni na gubitku zbog plaćanja i primanja dnevnih naknada za odstupanja, dnevnih naknada, naknada za radnje uravnoteženja i drugih naknada u vezi s njegovim aktivnostima uravnoteženja, koje se sve smatraju aktivnostima koje operater transportnog sustava poduzima kako bi ispunio obveze propisane u ovoj Uredbi.

2.   Operater transportnog sustava treba korisnicima mreže proslijediti:

(a)

sve troškove i prihode koji nastaju zbog dnevnih naknada za odstupanja i dnevnih naknada;

(b)

sve troškove i prihode koji nastaju zbog radnji uravnoteženja koje poduzima u skladu s člankom 9., osim ako nacionalno regulatorno tijelo smatra da su ti troškovi i prihodi nastali neučinkovito u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima. To razmatranje treba biti utemeljeno na procjeni koja:

i.

pokazuje u kojoj bi mjeri operater transportnog sustava mogao razumno smanjiti nastale troškove kada je poduzimao radnju uravnoteženja; i

ii.

uzima u obzir informacije, vrijeme i alate koji su dostupni operateru transportnog sustava u trenutku kada je odlučio poduzeti radnju uravnoteženja;

(c)

sve druge troškove i prihode u vezi s aktivnostima uravnoteženja koje poduzima operater transportnog sustava, osim ako nacionalno regulatorno tijelo smatra da su ti troškovi i prihodi nastali neučinkovito u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima.

3.   Kada se primjenjuje poticaj za poticanje učinkovitog poduzimanja radnji uravnoteženja, ukupni financijski gubitak treba biti ograničen na neučinkovito nastale troškove i prihode operatera transportnog sustava.

4.   Operateri transportnih sustava trebaju objavljivati relevantne podatke u vezi s ukupnim naknadama navedenim u stavku 1. i ukupnim naknadama za uravnoteženje neutralnosti najmanje istom učestalošću kojom se odgovarajuće naknade fakturiraju korisnicima mreže, ali ne rjeđe od jedanput mjesečno.

5.   Bez obzira na stavke 1. i 2., operater transportnog sustava u svojoj uravnotežujućoj ulozi može biti subjekt na kojeg se primjenjuje mehanizam poticaja naveden u članku 11.

Članak 30.

Novčani tokovi za uravnoteženje neutralnosti

1.   Naknadu za uravnoteženje neutralnosti plaća korisnik mreže na kojeg se ona odnosi ili se ona njemu plaća.

2.   Nacionalno regulatorno tijelo utvrđuje ili odobrava i objavljuje metodologiju za izračunavanje naknade za uravnoteženje neutralnosti i njezinu raspodjelu među korisnicima mreže te pravila za upravljanje kreditnim rizicima.

3.   Naknada za uravnoteženje neutralnosti treba biti proporcionalna opsegu u kojem korisnik mreže koristi relevantna ulazna ili izlazna mjesta o kojima je riječ ili transportnu mrežu.

4.   Naknada za uravnoteženje neutralnosti odvojeno se navodi prilikom fakturiranja korisnicima mreže, a fakturu trebaju pratiti dovoljne dopunske informacije koje su definirane u metodologiji navedenoj u stavku 2.

5.   Pri primjeni varijante 2 informacijskog modela, kada stoga naknada za uravnoteženje neutralnosti može biti utemeljena na predviđenim troškovima i prihodima, metodologija operatera transportnog sustava za izračunavanje naknade za uravnoteženje neutralnosti treba dati pravila za odvojenu naknadu za uravnoteženje neutralnosti koja se primjenjuje na preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja.

6.   Tamo gdje je to relevantno, metodologija operatera transportnog sustava za izračunavanje naknade za uravnoteženje neutralnosti može dati pravila za podjelu komponenti naknade za uravnoteženje neutralnosti i za naknadnu razdjelu odgovarajućih iznosa među korisnicima mreže kako bi se smanjilo unakrsno subvencioniranje.

Članak 31.

Dogovori za upravljanje kreditnim rizicima

1.   Operater transportnog sustava ima pravo poduzeti neophodne mjere i korisnicima mreže odrediti relevantne ugovorne uvjete, uključujući i mjere zaštite financijskim jamstvom, kako bi se ublažilo njihovo neizvršavanje plaćanja koja trebaju izvršiti za naknade navedene u člancima 29. i 30.

2.   Ugovorni uvjeti trebaju biti transparentni i na temelju jednakih prava, proporcionalni svrsi i definirani metodologijom koja se navodi u članku 30. stavku 2.

3.   U slučaju neizvršavanja obveze korisnika mreže, operater transportnog sustava nije odgovoran snositi bilo kakve nastale gubitke, ako su mjere i uvjeti navedeni u stavcima 1. i 2. bili propisno primijenjeni i ako se takvi gubici nadoknađuju u skladu s metodologijom navedenom u članku 30. stavku 2.

POGLAVLJE VIII.

PRUŽANJE INFORMACIJA

Članak 32.

Obveze operatera transportnih sustava u pogledu informiranja korisnika mreže

Informacije koje operater transportnog sustava pruža korisnicima mreže odnose se na sljedeće:

1.

ukupno stanje transportne mreže u skladu s točkom 3.4.(5) Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2009;

2.

radnje uravnoteženja operatera transportnog sustava koje se navode u poglavlju III.;

3.

predaje i preuzimanja korisnika mreže za plinski dan koji se navode u člancima 33. do 42.

Članak 33.

Opće odredbe

1.   Ako operater transportnog sustava nije već dostavio te informacije u skladu s točkom 3.1.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2009, on će dostaviti sve informacije navedene u članku 32. na sljedeći način:

(a)

na mrežnom mjestu operatera transportnog sustava ili u nekom drugom sustavu koji pruža informacije u elektroničkom formatu;

(b)

besplatno dostupne korisnicima mreže;

(c)

pružene na najučinkovitiji mogući način usmjeren korisniku;

(d)

jasne, mjerljive i lako dostupne;

(e)

nediskriminirajuće;

(f)

u dosljednim jedinicama bilo u kWh ili u kWh/d i kWh/h;

(g)

na službenom jeziku/službenim jezicima države članice i na engleskom jeziku.

2.   Kada se mjerena količina ne može dobiti pomoću brojila, može se koristiti zamjenska vrijednost. Ta se zamjenska vrijednost koristi kao alternativna referenca bez daljih jamstava operatera transportnog sustava.

3.   Omogućavanje pristupa informacijama ne smatra se davanjem bilo kakvog specifičnog jamstva, nego samo jamstva dostupnosti tih informacija u definiranom formatu i putem definiranog alata kao što je mrežno mjesto ili mrežna adresa i s time povezanog pristupa korisnika mreže tim informacijama u normalnim uvjetima korištenja. Ni u kakvim okolnostima operateri transportnog sustava neće biti odgovorni pružiti bilo kakvo dalje jamstvo, a posebno ne u vezi s informatičkim sustavom korisnika mreže.

4.   Nacionalno regulatorno tijelo odabrat će jedan informacijski model za svaku zonu uravnoteženja. Za informacije koje se pružaju o predajama i preuzimanjima mjerenim u toku dana, na sve se modele primjenjuju ista pravila.

5.   Za zone uravnoteženja u kojima se nakon stupanja na snagu ove Uredbe želi primijeniti varijanta 2 informacijskog modela, operater transportnog sustava ili nacionalno regulatorno tijelo trebaju provesti prethodno tržišno savjetovanje.

Članak 34.

Predaje i preuzimanja mjereni u toku dana

1.   Za predaje i preuzimanja mjerene u toku dana u zoni uravnoteženja u kojoj je kvota korisnika mreže jednaka njegovoj potvrđenoj količini, operater transportnog sustava ne mora davati druge informacije, nego samo informacije o potvrđenoj količini.

2.   Za predaje i preuzimanja mjerene u toku dana u zoni uravnoteženja u kojoj kvota korisnika mreže nije jednaka njegovoj potvrđenoj količini, operater transportnog sustava na plinski dan D treba korisnicima mreže dati najmanje dva ažuriranja njihovih mjerenih protoka barem ukupne predaje i preuzimanja mjerene u toku dana prema onoj od sljedeće dvije mogućnosti koju je odabrao operater transportnog sustava:

(a)

svako ažuriranje pokriva protok plina od početka tog plinskog dana D; ili

(b)

svako ažuriranje pokriva povećanje protoka plina nakon onog o kojem je izvješteno u prethodnom ažuriranju.

3.   Prva ažuriranja trebaju pokriti najmanje četiri sata protoka plina u toku plinskog dana D. Ta ažuriranja treba predati bez nepotrebnih odlaganja i u roku od četiri sata nakon protoka plina i ne nakon 17.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili 16.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena).

4.   Vrijeme drugog davanja ažuriranja određuje se po odobrenju nacionalnog regulatornog tijela, a objavljuje ga operater transportnog sustava.

5.   Operater transportnog sustava može od korisnika mreže zatražiti da navedu kojim od informacija navedenih u stavku 2. imaju pristup. Na temelju primljenog odgovora taj operater transportnog sustava daje korisniku mreže onaj dio informacija kojima on nema pristupa, u skladu sa stavcima 2. do 4.

6.   Kada operater transportnog sustava nije odgovoran za dodjeljivanje količina plina korisnicima mreže u sklopu postupka dodjele kvota, kao izuzetak od stavka 2., on treba pružiti barem informacije o ukupnim predajama i preuzimanjima najmanje dva puta dnevno za plinski dan D na taj plinski dan D.

Članak 35.

Dnevna mjerena preuzimanja

1.   Kada se primjenjuje varijanta 1 informacijskog modela, operater transportnog sustava na plinski dan D treba korisnicima mreže pružiti najmanje dva ažuriranja njihovog dijela mjerenih protoka za najmanje ukupna dnevna mjerena preuzimanja prema onoj od sljedeće dvije mogućnosti koju je odabrao operater transportnog sustava:

(a)

svako ažuriranje pokriva protok plina od početka tog plinskog dana D; ili

(b)

svako ažuriranje pokriva povećanje protoka plina nakon onog o kojem je izvješteno u prethodnom ažuriranju.

2.   Svako ažuriranje daje se u roku od dva sata nakon kraja zadnjeg sata protoka plina.

Članak 36.

Preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja

1.   Kada se primjenjuje osnovni slučaj informacijskog modela:

(a)

na plinski dan D-1, operater transportnog sustava daje korisnicima mreže predviđanje njihovih preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja za plinski dan D najkasnije do 12.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili do 11.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena);

(b)

na plinski dan D, operater transportnog sustava daje korisnicima mreže najmanje dva ažuriranja predviđanja njihovih preuzimanja kad nema dnevnih mjerenja.

2.   Prvo ažuriranje je potrebno osigurati najkasnije do 13.00 UTC (kod zimskog računanja vremena) ili do 12.00 UTC (kod ljetnog računanja vremena).

3.   Vrijeme drugog davanja ažuriranja određuje se po odobrenju nacionalnog regulatornog tijela, a objavljuje ga operater transportnog sustava. Pri tome treba uzeti u obzir sljedeće:

(a)

pristup kratkoročnim standardiziranim proizvodima na trgovinskoj platformi;

(b)

točnost predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja u usporedbi s vremenom kada su bila dana;

(c)

vrijeme kada prestaje razdoblje renominacije, koje je određeno člankom 15. stavkom 1.;

(d)

vrijeme prvog ažuriranja predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja.

4.   Kada se primjenjuje varijanta 1 informacijskog modela, operater transportnog sustava na plinski dan D treba korisnicima mreže pružiti najmanje dva ažuriranja njihovog dijela mjerenih protoka za najmanje ukupna preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja kao što se navodi u članku 35.

5.   Kada se primjenjuje varijanta 2 informacijskog modela, operater transportnog sustava na plinski dan D treba korisnicima mreže pružiti predviđanje njihovih preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja za plinski dan D kao što se navodi u stavku 1. točki (a).

Članak 37.

Predaje i preuzimanja nakon plinskog dana

1.   Operater transportnog sustava treba najkasnije do kraja plinskog dana D+1 svakom korisniku mreže dati početnu kvotu za njegove predaje i preuzimanja u danu D i početnu dnevnu količinu odstupanja.

(a)

Za informacijske modele osnovnog slučaja i varijante 1, potrebno je dodijeliti sav plin koji je dostavljen u distribucijski sustav;

(b)

za varijantu 2 informacijskog modela, preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja jednaka su predviđanju preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja koje je dano dan unaprijed;

(c)

za varijantu 1 informacijskog modela, početna dodjela kvote i početna dnevna količina odstupanja smatraju se konačnom dodjelom kvote i konačnom dnevnom količinom odstupanja.

2.   Kada se primjenjuje privremena mjera navedena u člancima 47. do 51., početna dodjela kvote i početna dnevna količina odstupanja mogu se dostaviti u roku od tri plinska dana od plinskog dana D u slučaju kada tehnički ili radno nije izvedivo postupiti u skladu sa stavkom 1.

3.   Operater transportnog sustava svakom korisniku mreže treba osigurati konačnu dodjelu kvote za njegove predaje i preuzimanja i konačnu dnevnu količinu odstupanja u razdoblju koje je definirano mjerodavnim nacionalnim pravilima.

Članak 38.

Analiza troškova i koristi

1.   U roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe, operateri transportnih sustava trebaju procijeniti troškove i koristi sljedećega:

(a)

povećanja učestalosti pružanja informacija korisnicima mreže;

(b)

smanjivanja s time povezanih vremenskih planova pružanja informacija;

(c)

poboljšanja točnosti osiguranih informacija.

Ova analiza troškova i koristi treba specificirati razradu troškova i koristi po kategorijama stranaka na koje se odnosi.

2.   Operater transportnog sustava treba se savjetovati s dionicima o toj procjeni, u suradnji s operaterima distribucijskog sustava, kada se ta procjena odnosi i na njih.

3.   Na temelju rezultata savjetovanja nacionalno regulatorno tijelo odlučuje o eventualnim relevantnim promjenama pružanja informacija.

Članak 39.

Obveze operatera distribucijskog/distribucijskih sustava i predviđajuće strane/predviđajućih strana u pogledu informiranja operatera transportnog sustava

1.   Svaki operater distribucijskog sustava koji je povezan sa zonom uravnoteženja i svaka predviđajuća strana trebaju operateru transportnog sustava u odgovarajućoj zoni uravnoteženja dati potrebne informacije za davanje informacija korisnicima mreže u skladu s ovom Uredbom. One trebaju sadržavati predaje i preuzimanja u distribucijskom sustavu bez obzira na to je li taj sustav dio zone uravnoteženja ili nije.

2.   Informacije, njihov oblik i postupak za njihovo osiguravanje trebaju definirati operater transportnog sustava, operater distribucijskog sustava i predviđajuća strana, prema relevantnosti, u međusobnoj suradnji, kako bi se osiguralo da operater transportnog sustava može korisnicima mreže pružati informacije kao što je obvezan u skladu s ovim poglavljem, a posebno kriterijima navedenim u članku 33. stavku 1.

3.   Operater transportnog sustava dobiva te informacije u obliku koji je definiran u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima i koji je usklađen s oblikom koji operater transportnog sustava koristi za pružanje informacija korisnicima mreže.

4.   Nacionalno regulatorno tijelo može zatražiti od operatera transportnog sustava, operatera distribucijskog sustava i predviđajuće strane da predlože mehanizam poticaja u vezi s omogućavanjem točnog predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja, koji treba zadovoljavati kriterije propisane za operatera transportnog sustava u članku 11. stavku 4.

5.   Nacionalno regulatorno tijelo određuje predviđajuću stranu u zoni uravnoteženja nakon prethodnog savjetovanja s operaterima transportnih sustava i operaterima distribucijskih sustava na koje se to odnosi. Predviđajuća strana je odgovorna za predviđanje preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja i za rezultirajuću dodjelu kvote kada je to prikladno. Ta strana može biti operater transportnog sustava, operater distribucijskog sustava ili treća osoba.

Članak 40.

Obveze operatera distribucijskog/distribucijskih sustava u pogledu informiranja operatera transportnog sustava

Operater distribucijskog sustava dužan je informirati operatera transportnog sustava o predajama i preuzimanjima mjerenim u toku dana i dnevnim mjerenjima predaja i preuzimanja u distribucijskom sustavu u skladu s uvjetima informiranja propisanima u članku 34. stavcima 2. do 6. te u člancima 35. i 37. Operater transportnog sustava treba te informacije dobivati dovoljno rano da bi on mogao dati informacije korisnicima mreže.

Članak 41.

Obveze operatera distribucijskog/distribucijskih sustava u pogledu informiranja predviđajuće strane

1.   Operateri distribucijskih sustava odgovorni su za osiguravanje dostatnih i ažuriranih informacija predviđajućoj strani u svrhu primjene metodologije za predviđanje preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja, kao što je propisano člankom 42. stavkom 2. Te informacije treba davati pravodobno u skladu s vremenskim planovima koje je definirala predviđajuća strana, kako bi bile u skladu s njezinim potrebama.

2.   Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na varijantu 1.

Članak 42.

Obveze predviđajuće strane u pogledu informiranja operatera transportnog sustava

1.   Predviđajuća strana treba operateru transportnog sustava osigurati predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja i kasnije dodjele kvota u skladu s uvjetima informiranja propisanima u člancima 36. i 37. Operater transportnog sustava treba te informacije dobiti dovoljno rano kako bi mogao korisnicima mreže dati informacije i za predviđanja za dan unaprijed i za dnevna predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja, najkasnije jedan sat prije isteka rokova navedenih u članku 36. stavku 1. točkama (a) i (b), osim ako su operater transportnog sustava i predviđajuća strana dogovorili kasnije vrijeme koje je dovoljno da operater transportnog sustava može korisnicima mreže dati te informacije.

2.   Metodologija za predviđanje preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja treba biti utemeljena na modelu statističke potražnje u kojem se svakom preuzimanju kada nema dnevnih mjerenja dodjeljuje profil opterećenja koji se sastoji od formule za variranje potražnje plina u odnosu na varijable kao što su temperatura, dan u tjednu, vrsta klijenta i sezone godišnjih odmora. Prije usvajanja metodologije o njoj se potrebno savjetovati.

3.   Predviđajuća strana treba najmanje svake dvije godine objavljivati izvješće o točnosti predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja.

4.   Kada je to relevantno, operateri transportnih sustava trebaju davati podatke u vezi s protokom plina u roku koji je dovoljan da bi predviđajuća strana mogla ispuniti svoje obveze prema ovom članku.

5.   Stavci 2. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na varijantu 1.

POGLAVLJE IX.

USLUGA FLEKSIBILNOSTI OPERATIVNE AKUMULACIJE

Članak 43.

Opće odredbe

1.   Kada nacionalno regulatorno tijelo odobri uvjete u vezi s osiguravanjem usluge fleksibilnosti operativne akumulacije, operater transportnog sustava može korisnicima mreže ponuditi pružanje te usluge.

2.   Uvjeti koji se primjenjuju na uslugu fleksibilnosti operativne akumulacije trebaju biti u skladu s odgovornošću korisnika mreže da uravnotežuje svoje predaje i preuzimanja tijekom plinskog dana.

3.   Usluga fleksibilnosti operativne akumulacije ograničena je na razinu fleksibilnosti operativne akumulacije koja je dostupna u transportnoj mreži i za koju se smatra da nije potrebna za obavljanje njezine funkcije transporta u skladu s procjenom operatera transportnog sustava o kojem je riječ.

4.   Plin koji korisnici mreže u okviru te usluge dostavljaju u transportnu mrežu ili ga preuzimaju iz nje uzima se u obzir u svrhu izračunavanja njihove dnevne količine odstupanja.

5.   Mehanizam neutralnosti koji je naveden u VII. poglavlju ne primjenjuje se na uslugu fleksibilnosti operativne akumulacije osim ako drugačije odluči nacionalno regulatorno tijelo.

6.   Korisnici mreže trebaju predavanjem nominacija i renominacija obavijestiti odgovarajućeg operatera transportnog sustava o korištenju usluge fleksibilnosti operativne akumulacije.

7.   Operater transportnog sustava može odustati od zahtjeva da korisnici mreže podnesu nominacije i renominacije navedene u stavku 6. ako odsutnost takve notifikacije nema negativnog utjecaja na razvoj kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina i ako operater transportnog sustava ima dovoljno informacija da osigura točnu dodjelu kvote za korištenje usluge fleksibilnosti operativne akumulacije za sljedeći plinski dan.

Članak 44.

Uvjeti za osiguravanje usluge fleksibilnosti operativne akumulacije

1.   Usluga fleksibilnosti operativne akumulacije može se pružati tek kada se zadovolje svi uvjeti koji slijede:

(a)

operater transportnih sustava ne treba sklapati nikakve ugovore s bilo kojim drugim pružateljem infrastrukture, kao što je operater skladišnog sustava ili operater sustava ukapljenog prirodnog plina, u svrhu osiguravanja usluge fleksibilnosti operativne akumulacije;

(b)

prihodi koje operater transportnog sustava dobiva od pružanja usluge fleksibilnosti operativne akumulacije trebaju biti u najmanju ruku jednaki troškovima koji nastaju zbog toga ili koji će nastati zbog toga;

(c)

usluga fleksibilnosti operativne akumulacije treba se nuditi transparentno i nediskriminirajuće, uz pomoć konkurentnih mehanizama;

(d)

operater transportnog sustava ne smije korisnicima mreže naplaćivati, ni izravno ni neizravno, nikakve troškove koji su nastali zbog pružanja usluge fleksibilnosti operativne akumulacije ako taj korisnik mreže s njima ne sklopi ugovor za tu uslugu; i

(e)

pružanje usluge fleksibilnosti operativne akumulacije ne smije imati negativan učinak na prekograničnu trgovinu.

2.   Operater transportnog sustava treba smanjenju dnevnih obveza davati prednost nad pružanjem usluge fleksibilnosti operativne akumulacije.

POGLAVLJE X.

PRIVREMENE MJERE

Članak 45.

Privremene mjere: opće odredbe

1.   Ako kratkotrajno veleprodajno tržište plina nije dovoljno likvidno, operateri transportnih sustava trebaju primjenjivati odgovarajuće privremene mjere navedene u člancima 47. do 50. Radnje uravnoteženja koje operater transportnog sustava poduzima u slučaju privremenih mjera trebaju, koliko je to moguće, poticati likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina.

2.   Korištenje privremene mjere ne sprječava primjenu bilo koje druge privremene mjere kao alternative ili kao dodatne mjere, ako je cilj takvih mjera poticanje konkurentnosti i likvidnosti kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina i ako su one u skladu s općim načelima propisanima ovom Uredbom.

3.   Svaki operater transportnog sustava izradit će i provesti privremene mjere iz stavaka 1. i 2. u skladu s izvješćem iz članka 46. stavka 1. koje je odobrilo nacionalno regulatorno tijelo u skladu s procedurom iz članka 46.

4.   Izvješće predviđa ukidanje privremenih mjera najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 46.

Privremene mjere: godišnje izvješće

1.   Kada operater transportnog sustava predviđa primjenu ili nastavak primjene privremenih mjera, on treba pripremiti izvješće u kojem će specificirati:

(a)

opis razvijenosti i likvidnosti kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina u trenutku pripremanja izvješća uključujući, kada su oni dostupni operateru transportnog sustava, između ostalog:

i.

broj transakcija zaključenih na virtualnom tržištu i općeniti broj transakcija;

ii.

razliku između nuđene i tražene cijene te količine ponuda za kupnju i ponuda za prodaju;

iii.

broj sudionika koji imaju pristup kratkotrajnom veleprodajnom tržištu plina;

iv.

broj sudionika koji su bili aktivni na kratkotrajnom veleprodajnom tržištu plina tijekom određenog vremenskog razdoblja;

(b)

privremene mjere koje će se primjenjivati;

(c)

razloge za primjenu privremenih mjera:

i.

objašnjenje zašto su zbog stanja razvijenosti kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina koje se navodi u točki (b) one potrebne;

ii.

procjenu kako će one povećati likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina;

(d)

identifikaciju koraka koje treba poduzeti kako bi se uklonilo privremene mjere, uključujući i kriterije za te pomake u koracima i procjenu uz to vezanog vremenskog roka.

2.   Operater transportnog sustava treba se savjetovati s dionicima o predloženom izvješću.

3.   Nakon postupka savjetovanja, operater transportnog sustava treba nacionalnom regulatornom tijelu predati izvješće na odobrenje. Prvo izvješće treba predati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe, a naknadna izvješća kojima se ono, ako je to potrebno, ažurira, treba predavati jednom godišnje.

4.   Nacionalno regulatorno tijelo treba donijeti i objaviti utemeljenu odluku u roku od šest mjeseci od primitka potpunog izvješća. O takvoj odluci treba bez odlaganja obavijestiti Agenciju i Komisiju. Pri odlučivanju o odobrenju izvješća, nacionalno regulatorno tijelo treba procijeniti njegov utjecaj na usklađivanje režima uravnoteženja, olakšavanje integracije tržišta, osiguravanje nediskriminacije, učinkovite konkurentnosti i učinkovitog funkcioniranja tržišta plina.

5.   Primjenjuje se procedura iz članka 27. stavka 2.

Članak 47.

Platforma uravnoteženja

1.   Kada kratkotrajno veleprodajno tržište plina nema dovoljnu likvidnost ili se očekuje da neće imati dovoljnu likvidnost ili kada se vremenski proizvodi i lokacijski proizvodi koje zahtijeva operater transportnog sustava ne mogu razumno nabaviti na tom tržištu, uspostavlja se platforma uravnoteženja u svrhu uravnoteženja operatera transportnog sustava.

2.   Operateri transportnih sustava trebaju razmotriti može li se uspostaviti zajednička platforma uravnoteženja za susjedne zone uravnoteženja u okviru suradnje između operatera transportnih sustava ili postoji dovoljan kapacitet interkonekcije da smatraju kako bi bilo učinkovito primijeniti takvu zajedničku platformu uravnoteženja. Ako se uspostavi zajednička platforma uravnoteženja, njome trebaju upravljati operateri transportnih sustava.

3.   Ako se situacija opisana u stavku 1. nije bitno izmijenila nakon pet godina, nacionalno regulatorno tijelo može, ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 4., nakon podnošenja odgovarajuće izmjene izvješća odlučiti nastaviti s radom platforme uravnoteženja tijekom još jednog razdoblja od najviše pet godina.

Članak 48.

Alternativa platformi uravnoteženja

Kada operater transportnog sustava može dokazati da zbog nedovoljnog kapaciteta interkonekcije između zona uravnoteženja platforma uravnoteženja ne može povećati likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina i ne može omogućiti operateru transportnog sustava poduzimanje učinkovitih radnji uravnoteženja, on može, uz odobrenje nacionalnog regulatornog tijela, upotrijebiti alternativu, npr. usluge uravnoteženja. Kada se koristi takva alternativa, potrebno je specificirati uvjete naknadnih ugovornih dogovora te primjenjive cijene i trajanje.

Članak 49.

Privremena naknada za odstupanje

1.   Kada su potrebne privremene mjere iz članka 45., izvođenje cijene može se izračunavati u skladu s izvješćem iz članka 46. koje zamjenjuje metodologiju izračunavanja dnevne naknade za odstupanje.

2.   U tom slučaju, izvođenje cijene može biti utemeljeno na primijenjenoj cijeni, zamjeni za tržišnu cijenu ili cijenu izvedenu iz razmjena na trgovinskoj platformi.

3.   Zamjena za tržišnu cijenu trebala bi zadovoljavati uvjete navedene u članku 22. stavku 6. Pri stvaranju te zamjene potrebno je u obzir uzeti potencijalni rizik od manipulacije tržištem.

Članak 50.

Tolerancija

1.   Tolerancije se mogu primjenjivati samo ako korisnici mreže nemaju pristupa:

(a)

kratkotrajnom veleprodajnom tržištu plina koje ima dovoljnu likvidnost;

(b)

plinu koji je potreban za zadovoljavanje kratkotrajnih fluktuacija u potražnji ili ponudi plina; ili

(c)

dovoljnim informacijama u vezi s njihovim predajama i preuzimanjima.

2.   Tolerancije se primjenjuju:

(a)

uzimajući u obzir dnevnu količinu odstupanja korisnika mreže;

(b)

na transparentan i nediskriminirajući način;

(c)

samo u potrebnoj mjeri i na minimalno potrebno razdoblje.

3.   Primjena tolerancija može smanjiti financijsku izloženost korisnika mreže marginalnim prodajnim cijenama ili marginalnim kupovnim cijenama u pogledu dijela ili cijele dnevne količine odstupanja korisnika mreže za taj plinski dan.

4.   Razina tolerancije treba biti najveća moguća količina plina koju svaki korisnik mreže može kupiti ili prodati po ponderiranoj prosječnoj cijeni. Ako postoji preostala količina plina koja čini dnevnu količinu odstupanja svakog korisnika mreže koja premašuje razinu tolerancije, ona se treba prodavati ili kupovati po marginalnoj prodajnoj cijeni ili marginalnoj kupovnoj cijeni.

5.   Određivanje razine tolerancije treba:

(a)

odražavati fleksibilnost transportne mreže i potreba korisnika mreže;

(b)

odražavati razinu rizika korisnika mreže pri uravnoteženju njegovih predaja i preuzimanja;

(c)

ne smije negativno utjecati na razvoj kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina;

(d)

ne smije prouzrokovati nepotrebno pretjerano povećanje troškova radnji uravnoteženja operatera transportnog sustava.

6.   Razina tolerancije izračunava se na temelju predaja i preuzimanja svakog korisnika mreže, isključujući trgovinu na virtualnom tržištu za svaki plinski dan. Potkategorije treba definirati u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima.

7.   Razina tolerancije koja se primjenjuje za preuzimanje kada nema dnevnih mjerenja definirana prema mjerodavnim nacionalnim pravilima treba biti utemeljena na razlici između relevantnih predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja i dodjela kvota za preuzimanja kada nema dnevnih mjerenja.

8.   Razina tolerancije može uključivati komponentu koja je izračunana uzimajući u obzir primjenu izvođenja predviđanja preuzimanja korisnika mreže kada nema dnevnih mjerenja prema kojoj relevantno predviđanje:

(a)

premašuje kvotu za preuzimanje kada nema dnevnih mjerenja u slučaju da je dnevna količina odstupanja pozitivna;

(b)

manje je od kvote za preuzimanje kada nema dnevnih mjerenja u slučaju da je dnevna količina odstupanja negativna.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 51.

Otpuštanje suvišne fleksibilnosti operatera transportnog sustava

1.   Ako na temelju dugoročnih ugovora za nabavu fleksibilnosti koji su na snazi na dan stupanja na snagu ove Uredbe operater transportnog sustava ima pravo preuzimati ili predavati određene količine plina, on nastoji smanjiti te količine fleksibilnosti.

2.   Dok određuje količinu suvišne fleksibilnosti dostupne za predaju ili preuzimanje prema dugotrajnom ugovoru na snazi, operater transportnog sustava treba uzeti u obzir korištenje kratkotrajnih standardiziranih proizvoda.

3.   Suvišna se fleksibilnost može otpustiti na sljedeće načine:

(a)

u skladu s uvjetima postojećeg ugovora ako on sadrži odredbe koje omogućuju smanjenje zajamčene količine plina i/ili prekid postojećeg ugovora; ili

(b)

ako ne postoje takva ugovorna prava, na sljedeći način:

i.

ugovor ostaje na snazi do njegova prestanka u skladu s mjerodavnim uvjetima;

ii.

ugovorne strane trebaju razmisliti o dodatnim dogovorima kako bi se na tržište vratio dodatni plin koji nije potreban u svrhu uravnoteženja, kako bi drugim korisnicima mreže dali pristup većim količinama fleksibilnosti.

4.   Kada ugovor koji je na snazi omogućuje smanjenje fleksibilnosti u iznosima koji odgovaraju suvišnoj dostupnosti, operater transportnog sustava treba smanjiti takvu fleksibilnost čim je to razumno moguće nakon stupanja na snagu ove Uredbe ili čim se ustanovi postojanje suviška.

5.   Operater transportnog sustava treba se savjetovati s dionicima o specifičnim prijedlozima koje bi trebalo primijeniti kao privremene mjere za otpuštanje suvišne fleksibilnosti prema dugotrajnom ugovoru koji je na snazi.

6.   Operater transportnog sustava treba objaviti informacije o svojim radnjama uravnoteženja poduzetim u skladu s dugotrajnim ugovorom na snazi.

7.   Nacionalno regulatorno tijelo može odrediti ciljeve za postotak za koji bi dugotrajni ugovori trebali biti umanjeni kako bi se povećala likvidnost kratkotrajnog veleprodajnog tržišta plina.

Članak 52.

Prijelazne odredbe

1.   Nacionalno regulatorno tijelo može operateru transportnog sustava na temelju njegove opravdane molbe dozvoliti da uskladi svoje poslovanje s odredbama ove Uredbe u roku od dvadeset i četiri mjeseca od 1. listopada 2014., ako on ne primjenjuje ni jednu privremenu mjeru iz poglavlja X. Ako nacionalno regulatorno tijelo koristi tu mogućnost, ova se Uredba neće primjenjivati u zoni uravnoteženja tog operatera transportnog sustava za vrijeme trajanja prijelaznog razdoblja koje je u svojoj odluci odredilo nacionalno regulatorno tijelo i u opsegu koji je ono odredilo.

2.   Nacionalno regulatorno tijelo treba donijeti i objaviti utemeljenu odluku u skladu sa stavkom 1. u roku od tri mjeseca od primitka takvog zahtjeva. O takvoj odluci treba bez odlaganja obavijestiti Agenciju i Komisiju.

Članak 53.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ne dovodeći u pitanje članak 28., članak 33. stavak 5., članak 38. stavak 1., članak 45. stavak 4., članak 46. stavak 3., članke 51. i 52., ova se Uredba primjenjuje od l. listopada 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. ožujka 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 211, 14.8.2009., str. 36.

(2)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(3)  Direktiva 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima unutarnjeg tržišta prirodnog plina i ukidanju Direktive 98/30/EZ (SL L 176, 15.7.2003., str. 57.).

(4)  Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (SL L 211, 14.8.2009., str. 1.).

(5)  SL L 295, 12.11.2010., str. 1.

(6)  SL L 273, 15.10.2013., str. 5.


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/36


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 313/2014

26. ožujka 2014.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Pecorino Sardo (ZOI)]

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Pecorino Sardo”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1263/96 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 215/2011 (3).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije  (4).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije, povezana s nazivom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. ožujka 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 163, 2.7.1996., str. 19.

(3)  SL L 59, 4.3.2011., str. 15.

(4)  SL C 318, 1.11.2013., str. 8.


PRILOG

Poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi navedeni u Prilogu I. Ugovoru:

Razred 1.3.   Sirevi

ITALIJA

Pecorino Sardo (ZOI)


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/38


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 314/2014

оd 26. ožujka 2014.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. ožujka 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

IL

219,4

MA

57,9

TN

88,6

TR

95,6

ZZ

115,4

0707 00 05

MA

44,0

TR

139,3

ZZ

91,7

0709 93 10

MA

36,6

TR

85,5

ZZ

61,1

0805 10 20

EG

38,0

IL

67,0

MA

51,7

TN

55,9

TR

58,4

ZZ

54,2

0805 50 10

MA

35,6

TR

67,7

ZZ

51,7

0808 10 80

AR

89,5

BR

107,3

CL

127,1

CN

94,6

MK

30,8

US

164,6

ZA

68,9

ZZ

97,5

0808 30 90

AR

97,0

CL

117,7

CN

52,7

TR

127,0

ZA

92,6

ZZ

97,4


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/40


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 24. ožujka 2014.

o izmjeni Provedbene odluke 2013/463/EU o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar

(2014/169/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora nad državama članicama u europodručju koje imaju ili im prijete ozbiljne teškoće u pogledu njihove financijske stabilnosti (1), a posebno njezin članak 7. stavke 2. i 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Uredba (EU) br. 472/2013 primjenjuje se na države članice koje već primaju financijsku pomoć, uključujući iz Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), u vrijeme njezina stupanja na snagu.

(2)

Uredbom (EU) br. 472/2013 određuju se pravila za odobravanje programa makroekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć, koja pravila trebaju biti u skladu s odredbama Ugovora o uspostavi ESM-a.

(3)

Nakon zahtjeva za financijsku pomoć ESM-a koji je Cipar podnio 25. lipnja 2012., Vijeće je 25. travnja 2013. Odlukom 2013/236/EU (2) odlučilo da Cipar mora dosljedno provoditi program makroekonomske prilagodbe.

(4)

Dana 24. travnja 2013. Vijeće guvernera ESM-a u načelu je odlučilo dodijeliti potporu za stabilnost Cipru te je odobrilo Memorandum o razumijevanju o posebnom uvjetovanju gospodarske politike (dalje u tekstu „MOR”), a Komisiji je odobrilo da ga u ime ESM-a potpiše.

(5)

U skladu s člankom 1. stavkom 2. Provedbene odluke Vijeća 2013/463/EU (3), Komisija je u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) i, po potrebi, s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) provela treći pregled radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i društvenog učinka.

(6)

Zbog toga bi Provedbenu odluku 2013/463/EU trebalo ažurirati u području reforme financijskog sektora, fiskalne politike i strukturnih reformi, posebice u pogledu i. osmišljavanja komunikacijske strategije od strane zajedničke radne skupine Ciparske središnje banke i Ministarstva financija u pogledu plana aktivnosti za smanjenje kontrola kapitala i provedbe strategije bankarskog sektora; ii. pravovremenog izvješćivanja o procjenama banaka o mogućem učinku nedavno uvedenih i predstojećih pravila Unije o kapitalnim zahtjevima i lošim kreditima na kapital, profitabilnost i omjer pokrića; iii. osnivanja radne skupine radi procjene količine registriranih ugovora o prodaji zemljišta za koje ne postoje dokazi o vlasništvu i radi davanja preporuka o tom pitanju; iv. reforme stečajnih postupaka za poduzeća i fizičke osobe; v. revizije Zakonika o građanskom postupku i Pravila suda kako bi se osiguralo neometano i učinkovito funkcioniranje revidiranih okvira prisilne naplate i stečaja; vi. revizije ciljanog primarnog deficita za 2014. na 1,8 % BDP-a; vii. provedbe prve faze reforme nacionalnog zdravstvenog sustava (NZS), uz prethodno utvrđivanje i donošenje cjelovitog plana aktivnosti NZS-a; viii. revizije politike utvrđivanja cijena i povrata troškova medicinskih proizvoda i usluga, uključujući one povezane s farmaceutskim rashodima; ix. uspostavljanja odjela za privatizaciju; x. predstavljanja akcijskog plana za rješavanje nedostataka utvrđenih u 2. fazi stručnog pregleda u okviru Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD); xi. razvoja strategije rasta temeljene na konkurentskim prednostima Cipra kako bi se ciparskim tijelima vlasti pomoglo u pokretanju gospodarstva. Provedbom sveobuhvatnih i ambicioznih reformi u financijskom, fiskalnom i strukturnom području trebala bi se osigurati srednjoročna održivost ciparskog javnog duga.

(7)

Tijekom provedbe sveobuhvatnog paketa politika Cipra Komisija bi trebala davati dodatne savjete za politike i tehničku pomoć u posebnim područjima. Ako država članica na koju se primjenjuje program makroekonomske prilagodbe ima nedovoljne administrativne kapacitete, mora zatražiti tehničku pomoć od Komisije, koja u tu svrhu može sastaviti skupinu stručnjaka.

(8)

Pri pripremi, provedbi, praćenju i ocjenjivanju programa makroekonomske prilagodbe ciparska tijela vlasti morala bi, u skladu s postojećim nacionalnim pravilima i praksama, tražiti stajalište socijalnih partnera i organizacija civilnog društva,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 2. Provedbene odluke 2013/463/EU mijenja se kako slijedi:

1.

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Radi ponovne uspostave stabilnosti svojeg financijskog sektora Cipar nastavlja s provedbom restrukturiranja bankarskog sektora i sektora zadružnih kreditnih institucija; nastavlja s jačanjem nadzora i regulacije; provodi reformu okvira restrukturiranja duga; i u skladu sa svojim planom aktivnosti postepeno ukida kapitalna ograničenja, uz istovremenu zaštitu financijske sigurnosti. Programom se predviđaju sljedeće mjere i ishodi:

(a)

osiguranje pomnog praćenja stanja likvidnosti bankarskog sektora. Trenutačna ograničenja slobodnog kretanja kapitala (inter alia, ograničenja podizanja gotovine, isplata i transfera) pomno se prate. Cilj je primjenjivati kontrole samo tijekom razdoblja u kojem je to strogo potrebno radi smanjenja ozbiljnih rizika za stabilnost financijskog sustava. Provedba plana aktivnosti za postupno smanjenje mjera ograničavanja nastavlja se, također uzimajući u obzir i stanje likvidnosti kreditnih institucija. Osmišljava se dobro usmjerena komunikacijska strategija u cilju redovitog priopćavanja informacija u pogledu tog plana aktivnosti i napretka ostvarenog pri provedbi strategije bankarskog sektora.

Planovi financiranja i kapitalni planovi domaćih banaka koje se oslanjaju na financiranje središnje banke ili primaju državnu potporu realistično odražavaju očekivano razduživanje bankarskog sektora i postupno ublažavanje mjera ograničavanja te umanjuju ovisnost o posuđivanju od središnjih banaka, izbjegavajući pritom rasprodaju imovine po preniskim cijenama i kreditnu krizu;

(b)

prilagodba minimalnih kapitalnih zahtjeva, uzimajući u obzir pokazatelje ocjene bilance i testa otpornosti u cijeloj Uniji;

(c)

osiguravanje službenog odobrenja svakog plana restrukturiranja u skladu s pravilima o državnim potporama prije nego što se državna potpora pruži. Banke s nedostatkom kapitala mogu, ako ostale mjere nisu dovoljne, zatražiti dokapitalizacijsku potporu od države u skladu s postupcima pružanja državne potpore. Banke za koje postoje planovi restrukturiranja izvješćuju o napretku provedbe tih planova;

(d)

osiguravanje stvaranja operativnog kreditnog registra i, po potrebi, osiguravanje izmjene postojećeg regulatornog okvira u vezi s umanjenjem vrijednosti imovine i rezerviranja te u vezi s postupanjem sa zalogom rezerviranja i osiguravanje pravovremenog provođenja pravila Unije o kapitalnim zahtjevima i lošim kreditima;

(e)

ublažavanje ograničenja u vezi s oduzimanjem zaloga. Uz navedeno u pripremi je i zakonodavstvo na temelju sveobuhvatnog reformskog okvira kojim se uspostavljaju odgovarajući stečajni postupci za poduzeća i fizičke osobe te osigurava neometano i učinkovito funkcioniranje revidiranih okvira prisilne naplate i stečaja. Nadalje, nakon reforme novi pravni okvir za restrukturiranje duga privatnog sektora revidira se i, po potrebi, utvrđuju dodatne mjere;

(f)

provedba strategije za buduću strukturu, funkcioniranje i održivost sektora zadružnih kreditnih institucija, kako je predvidjela Ciparska središnja banka u konzultaciji s Komisijom, ESB-om i MMF-om;

(g)

jačanje praćenja zaduženosti korporativnog sektora i sektora kućanstava te uspostava okvira za ciljano restrukturiranje duga privatnog sektora radi olakšavanja novog posuđivanja i smanjenja kreditnih ograničenja. Politike i prakse banaka u području upravljanja zakašnjelim plaćanjima revidiraju se, a Direktiva o upravljanju zakašnjelim plaćanjima i Kodeks ponašanja po potrebi se izmjenjuju. Ne uvode se administrativne mjere kojima se utječe na utvrđivanje bankovnih kamatnih stopa;

(h)

daljnje jačanje okvira za suzbijanje pranja novca te provedba akcijskog plana kojim se osigurava primjena poboljšanih praksi u pogledu temeljite provjere klijenata i transparentnosti poslovnih subjekata, u skladu s najboljom praksom;

(i)

ugradnja testa otpornosti u redoviti eksterni nadzor banaka;

(j)

uvođenje obveznih zahtjeva za otkrivanje podataka kako bi se osiguralo da banke redovito izvješćuju vlasti i tržišta o svojem napretku u restrukturiranju svojeg poslovanja;

(k)

osiguranje provedbe mjera restrukturiranja kojima se pojačava održivost zadružnog kreditnog sektora nakon uspostave pravnog okvira za novu upravljačku strukturu za upravljanje državnim udjelima u sektoru; i

(l)

osiguranje revizije Direktive o upravljanju u kojoj se, između drugih stvari, određuje uzajamno djelovanje između odjela banaka za unutarnju reviziju i nadzornika banaka.”

2.

Stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Tijekom 2014. ciparska tijela vlasti u potpunosti provode trajne mjere uključene u Zakon o proračunu iz 2014. koje iznose najmanje 270 milijuna EUR. Osim toga, osiguravaju potpunu provedbu konsolidacijskih mjera donesenih od prosinca 2012.”

3.

Umeće se sljedeći stavak:

„7.a.   U pogledu fiskalne politike u razdoblju 2015. – 2016. ciparska tijela vlasti održavaju saldo opće države u skladu s putem prilagodbe, poštujući Preporuku o postupku u slučaju prekomjernog deficita.”

4.

Stavak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

po potrebi, daljnje reforme mirovinskog sustava u općem i javnom sektoru radi osiguranja održivosti mirovinskog sustava u dugom razdoblju, istodobno osiguravajući dostatnost mirovina;”

(b)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

razradu programa radi stvaranja solidnog sustava korporativnog upravljanja za poduzeća u vlasništvu države ili polujavna poduzeća te provođenje plana privatizacije kojim se pomaže poboljšanje ekonomske učinkovitosti i obnovi održivosti duga;”

5.

Stavci 10. do 13. zamjenjuju se sljedećim:

„10.   Cipar osigurava provedbu dogovorenih mjera za rješavanje prepoznatih nedostataka svojih aktivacijskih politika. Cipar poduzima hitne mjere radi stvaranja mogućnosti za mlade ljude i poboljšanja njihovih izgleda za zapošljavanje u skladu s ciljevima Preporuke Vijeća o uspostavi jamstva za mlade (4). Osmišljavanje mjera usmjerenih na mlade i njihova provedba te upravljanje njima dobro se integriraju unutar šireg sustava aktivacijskih politika i usklađuju s reformom sustava socijalne skrbi i dogovorenim proračunskim ciljevima.

11.   Cipar je spreman donijeti sve daljnje potrebne izmjene zakonodavstva specifičnog za sektore kako bi se u cijelosti provela Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Ciparska tijela vlasti nastavljaju s poboljšanjem funkcioniranja reguliranih zanimanja. Okvir za tržišno natjecanje poboljšava se jačanjem funkcioniranja nadležnog tijela za tržišno natjecanje i jačanjem neovisnosti i ovlasti nacionalnih regulatornih tijela.

12.   Cipar osigurava smanjenje broja neriješenih predmeta u vezi s izdavanjem vlasničkih listova, poduzima mjere za ubrzanje brisanja teretovnica s vlasničkih listova koji se prenose pri kupnji nepokretne imovine te određuje rokove za izdavanje građevinskih dozvola i vlasničkih listova.

13.   Cipar mijenja pravila o prisilnoj prodaji imovine pod hipotekom i dopušta privatne dražbe u najkraćem mogućem roku. Sudski postupci ubrzavaju se, a neriješeni sudski predmeti rješavaju se do kraja programa. Cipar poduzima inicijative za jačanje konkurentnosti svojeg sektora turizma provedbom konkretnog akcijskog plana koji vodi do postignuća mjerljivih ciljeva koji su prepoznati, inter alia, u revidiranoj strategiji turizma za razdoblje 2011. – 2015. Cipar provodi strategiju politike zrakoplovstva koja vodi do prilagodbe ciparske vanjske politike zrakoplovstva, uzimajući u obzir vanjsku politiku i sporazume EU-a u području zrakoplovstva, uz istodobno osiguranje dovoljnih zrakoplovnih veza.

6.

U stavku 14. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

sveobuhvatnog prikaza regulatornog režima i organizacije tržišta za restrukturirani energetski i plinski sektor, uključujući odgovarajući prodajni okvir za opskrbu off-shore plinom usmjeren na maksimiziranje prihoda; i”

7.

Stavak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15.   Cipar tijekom programskog razdoblja Komisiji podnosi ažurirani zahtjev za tehničku pomoć. U zahtjevu se određuju i navode područja za tehničku pomoć ili savjetodavne usluge koje ciparska tijela vlasti smatraju nužnima za provedbu programa makroekonomske prilagodbe.”

8.

Dodaje se sljedeći stavak:

„16.   Pri izradi sveobuhvatne i usklađene strategije rasta kojom bi se omogućilo pokretanje gospodarstva, Cipar u svoj nacionalni institucionalni okvir uključuje jačanje učinka postojeće javne uprave, reformu upravljanja javnim financijama, druge obveze u pogledu ciparskog programa makroekonomske prilagodbe i odgovarajuće inicijative Unije, uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova.”

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Republici Cipru.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

A. TSAFTARIS


(1)  SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

(2)  Odluka Vijeća 2013/236/EU od 25. travnja 2013. upućena Cipru o posebnim mjerama za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti i održivog rasta (SL L 141, 28.5.2013., str. 32.).

(3)  2013/463/EU: Provedbena odluka Vijeća od 13. rujna 2013. o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar i stavljanju izvan snage Odluke 2013/236/EU (SL L 250, 20.9.2013., str. 40.).

(4)  Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi jamstva za mlade (SL C 120, 26.4.2013., str. 1.).

(5)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).”


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/43


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 24. ožujka 2014.

o uspostavljanju popisa nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

(2014/170/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (1), a posebno njezin članak 33. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

1.   UVOD

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 („Uredba o ribolovu NNN”) uspostavljen je sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

Poglavljem VI. Uredbe o ribolovu NNN utvrđuju se postupak utvrđivanja nekooperativnih trećih zemalja, demarševi u vezi s državama koje su uvrštene u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja, uspostavljanje popisa nekooperativnih trećih zemalja, brisanje s popisa nekooperativnih trećih zemalja, objavljivanje popisa nekooperativnih trećih zemalja i sve hitne mjere.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija je Odlukom od 15. studenoga 2012. (2). („Odluka od 15. studenoga 2012.”) obavijestila osam trećih zemalja o postojanju mogućnosti da ih se utvrdi kao treće zemlje koje Komisija smatra nekooperativnim trećim zemaljama.

(4)

Komisija je u Odluku od 15. studenoga 2012. uključila informacije o bitnim činjenicama i razmatranjima na kojima se temelji navedeno utvrđivanje.

(5)

Komisija je također 15. studenoga 2012. zasebnim pismima obavijestila tih osam trećih zemalja o tome da razmatra mogućnost njihovog utvrđivanja kao nekooperativnih trećih zemalja.

(6)

Komisija je u tim pismima istaknula da su dotične zemlje, kako bi izbjegle utvrđivanje i prijedlog za formalno uvrštavanje na popis nekooperativnih trećih zemalja kako je predviđeno u člancima 31. i 33. Uredbe o ribolovu NNN, pozvane da, u bliskoj suradnji s Komisijom, izrade plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci Komisije od 15. studenoga 2012.

(7)

Komisija je stoga pozvala osam dotičnih trećih zemalja da: i. poduzmu sve potrebne mjere za provedbu djelovanja sadržanih u planovima djelovanja koje je predložila Komisija; ii. ocijene provedbu djelovanja sadržanih u planovima djelovanja koje je predložila Komisija; iii. svakih šest mjeseci Komisiji dostavljaju detaljna izvješća s ocjenom provedbe svakog djelovanja s obzirom na, između ostalog, njihovu pojedinačnu i/ili ukupnu djelotvornost u osiguravanju sustava kontrole u ribarstvu koji u potpunosti ispunjava propisane zahtjeve.

(8)

Tih osam trećih zemalja dobilo je mogućnost da upute pisane odgovore o pitanjima koja su izričito navedena u Odluci od 15. studenoga 2012. te drugim relevantnim informacijama. Na taj im je način omogućeno da predlože dokaze kako bi opovrgnule ili upotpunile činjenice navedene u Odluci od 15. studenoga 2012. ili kako bi, prema potrebi, donijele plan djelovanja za poboljšanje stanja i poduzele mjere za ispravljanje stanja. Tim je zemljama osigurano pravo da traže ili pružaju dodatne informacije.

(9)

Komisija je 15. studenoga 2012. pokrenula postupak dijaloga s tih osam trećih zemalja te je istaknula da razdoblje od šest mjeseci u načelu smatra dostatnim za postizanje dogovora o predmetu o kojem je u ovom slučaju riječ.

(10)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je dostavilo tih osam zemalja slijedom Odluke od 15. studenoga 2012. Tih je osam zemalja usmenim ili pisanim putem obavješćivano o razmatranjima Komisije.

(11)

Provedbenom odlukom Komisije od 26. studenoga 2013. (3) („Provedbena odluka od 26. studenoga 2013.”). utvrđeno je da su Belize, Kraljevina Kambodža i Republika Gvineja nekooperativne treće zemlje u borbi protiv ribolova NNN. U skladu s Uredbom o ribolovu NNN, Komisija je navela razloge zbog kojih je smatrala da te tri zemlje nisu ispunile svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine poduzmu djelovanje radi sprečavanja, suzbijajanja i zaustavljanja ribolova NNN.

(12)

Provedbenu odluku Vijeća o uvrštavanju Belizea, Kraljevine Kambodže i Republike Gvineje na popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN trebalo bi stoga, u kontekstu provedbe Uredbe o ribolovu NNN, donijeti kao rezultat istražnog postupka i postupka dijaloga provedenih u skladu s bitnim zahtjevima i postupovnim zahtjevima koji su utvrđeni u Uredbi o ribolovu NNN. Ti istražni postupci i postupci dijaloga, uključujući razmijenjenu korespondenciju i održane sastanke, te Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. temelj su ove Odluke, a razlozi na kojima se ona temelji su isti. Odluka o uvrštavanju Belizea, Kraljevine Kambodže i Republike Gvineje na popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN trebala bi uključivati posljedice navedene u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN.

(13)

Na temelju članka 34. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije briše treću zemlju s popisa nekooperativnih trećih zemalja ako dotična treća zemlja dokaže da je stanje zbog kojeg je bila uvrštena na taj popis ispravljeno. Pri donošenju odluke o brisanju s popisa mora se u obzir uzeti i to jesu li dotične treće zemlje koje su uvrštene na popis poduzele konkretne mjere kojima mogu postići trajno poboljšanje stanja.

2.   POSTUPAK U VEZI S BELIZEOM

(14)

Komisija je 15. studenoga 2012., na temelju članka 32. Uredbe o ribolovu NNN, obavijestila Belize da razmatra mogućnost utvrđivanja Belizea kao nekooperativne treće zemlje i pozvala Belize da u bliskoj suradnji sa službama Komisije izradi plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci od 15. studenoga 2012. U razdoblju od prosinca 2012. do kolovoza 2013. Belize je dostavio pisane podneske u kojima je iznio svoja stajališta i sastao se s Komisijom kako bi raspravili predmet. Komisija je relevantne informacije Belizeu dostavila pisanim putem. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je Belize dostavio slijedom Odluke od 15. studenoga 2012., te je Belize usmenim ili pisanim putem obavješćivan o razmatranjima Komisije. Komisija je zauzela stajalište da Belize nije u dostatnoj mjeri riješio pitanja koja izazivaju zabrinutost i nedostatke kako su opisani u Odluci od 15. studenoga 2012. Osim toga, Komisija je zaključila da mjere predložene u planu djelovanja koji je iznio Belize nisu u potpunosti provedene.

3.   UTVRĐIVANJE BELIZEA KAO NEKOOPERATIVNE TREĆE ZEMLJE

(15)

U Odluci od 15. studenoga 2012. Komisija je analizirala dužnosti Belizea i provela evaluaciju ispunjavanja međunarodnih obveza koje Belize ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine. Za potrebe tog pregleda Komisija je u obzir uzela parametre navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je ispitala, uzevši u obzir sve relevantne informacije koje je o tome dostavio Belize, usklađenost Belizea s nalazima iznesenima u Odluci od 15. studenoga 2012. te predloženi plan djelovanja kao i mjere poduzete za ispravljanje stanja.

(16)

Glavni nedostatci koje je Komisija utvrdila u predloženom planu djelovanja odnosili su se na više propuštanja ispunjavanja obveza propisanih međunarodnim pravom, posebno u vezi s nedonošenjem odgovarajućeg pravnog okvira, nepostojanjem odgovarajućeg i učinkovitog praćenja, nepostojanjem režima kontrole i režima inspekcijskih pregleda, nepostojanjem sustava kažnjavanja koji bi imao odvraćajući učinak te nepravilnom provedbom programa certificiranja ulova. Drugi se utvrđeni nedostaci općenitije odnose na ispunjavanje međunarodnih obveza, uključujući preporuke i rezolucije regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu (ROUR) te uvjete za registraciju plovila u skladu s međunarodnim pravom. Također je utvrđeno nepoštovanje preporuka i rezolucija mjerodavnih tijela, kao što je Međunarodni plan djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji su donijeli Ujedinjeni narodi (IPOA-UN). Međutim, nepoštovanje neobvezujućih preporuka i rezolucija uzeto je u obzir samo kao popratni dokaz, a ne kao osnova za uvrštavanje.

(17)

U Provedbenoj odluci od 26. studenoga 2013., Komisija je na temelju Uredbe o ribolovu NNN utvrdila Belize kao nekooperativnu treću zemlju.

(18)

U pogledu mogućih ograničenja s kojima se Belize suočava kao zemlja u razvoju, napominje se da njegov opći stupanj razvijenosti ne utječe negativno na njegov specifični razvojni status i ukupne rezultate Belizea u pogledu ribarstva.

(19)

Uzimajući u obzir Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i postupak dijaloga koji je s Belizeom vodila Komisija te njegov ishod, može se zaključiti da su djelovanja koja je Belize poduzeo s obzirom na svoje dužnosti kao država zastave nedostatna za ispunjavanje članaka 91., 94., 117. i 118. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), članaka 18., 19. i 20. Sporazuma Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima (UNSFA) i članka II. stavka 8. FAO-ovog Sporazuma o usklađivanju.

(20)

Belize stoga nije ispunio svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave poduzme djelovanje radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN te bi ga prema tome trebalo uvrstiti na Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja.

4.   POSTUPAK U VEZI S KRALJEVINOM KAMBODŽOM

(21)

Komisija je 15. studenoga 2012., na temelju članka 32. Uredbe o ribolovu NNN, obavijestila Kraljevinu Kambodžu (Kambodžu) da razmatra mogućnost utvrđivanja Kambodže kao nekooperativne treće zemlje te je pozvala Kambodžu da u bliskoj suradnji sa službama Komisije izradi plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci od 15. studenoga 2012. U razdoblju od prosinca 2012. do lipnja 2013. Kambodža je dostavila pisane podneske u kojima je iznijela svoja stajališta te se sastala s Komisijom kako bi raspravile predmet. Komisija je relevantne informacije Kambodži dostavila pisanim putem. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je Kambodža dostavila slijedom Odluke od 15. studenoga 2012., te je Kambodža usmenim ili pisanim putem obavješćivana o razmatranjima Komisije. Komisija je zauzela stajalište da Kambodža nije u dostatnoj mjeri riješila pitanja koja izazivaju zabrinutost i nedostatke kako su opisani u Odluci od 15. studenoga 2012. Osim toga, Komisija je zaključila da mjere predložene u planu djelovanja koji je iznijela Kambodža nisu u potpunosti provedene.

5.   UTVRĐIVANJE KAMBODŽE KAO NEKOOPERATIVNE TREĆE ZEMLJE

(22)

U Odluci od 15. studenoga 2012. Komisija je analizirala dužnosti Kambodže i provela evaluaciju ispunjavanje međunarodnih obveza koje Kambodža ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine. Za potrebe tog pregleda Komisija je u obzir uzela parametre navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je ispitala, uzevši u obzir predloženi plan djelovanja koji je dodatno potkrijepljen relevantnim informacijama koje je dostavila Kambodža, usklađenost Kambodže s nalazima iznesenima u Odluci od 15. studenoga 2012.

(23)

Glavni nedostatci koje je Komisija utvrdila u predloženom planu djelovanja odnosili su se na više propuštanja ispunjavanja obveza propisanih međunarodnim pravom, posebno u vezi s nedonošenjem odgovarajućeg pravnog okvira, nepostojanjem odgovarajućeg i učinkovitog praćenja, nepostojanjem režima kontrole i režima inspekcijskih pregleda i nepostojanjem sustava kažnjavanja koji bi imao odvraćajući učinak. Drugi se utvrđeni nedostaci općenitije odnose na ispunjavanje međunarodnih obveza i uvjete za registraciju plovila u skladu s međunarodnim pravom. Također je utvrđeno nepoštovanje preporuke i rezolucija mjerodavnih tijela, kao što je IPOA-UN. Međutim, nepoštovanje neobvezujućih preporuka i rezolucija uzeto je u obzir samo kao popratni dokaz, a ne kao osnova za uvrštavanje.

(24)

U Provedbenoj odluci od 26. studenoga 2013., Komisija je na temelju Uredbe o ribolovu NNN utvrdila Kambodžu kao nekooperativnu treću zemlju.

(25)

U pogledu mogućih ograničenja s kojima se Kambodža suočava kao zemlja u razvoju, napominje se da njezin opći stupanj razvijenosti ne utječe negativno na njezin specifični razvojni status i ukupne rezultate u pogledu ribarstva.

(26)

Djelovanja koja je Kambodža poduzela s obzirom na svoje obveze kao država zastave nisu dostatna za ispunjavanje članaka 91. i 94. UNCLOS-a. Podsjeća se da nije mjerodavno je li Kambodža stvarno ratificirala UNCLOS jer su odredbe UNCLOS-a o plovidbi otvorenim morem (članci od 86. do 115. UNCLOS-a) priznate kao međunarodno običajno pravo. Tim su odredbama štoviše kodificirana ranije postojeća pravila međunarodnog običajnog prava te je gotovo doslovno preuzet tekst Konvencije o otvorenom moru i Konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu kojima je Kambodža pristupila i koje je ratificirala.

(27)

Uzimajući u obzir Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i postupak dijaloga koji je s Kambodžom vodila Komisija te njegov ishod, može se zaključiti da su djelovanja koja je Kambodža poduzela s obzirom na svoje dužnosti kao država zastave nedostatna za ispunjavanje članaka 91. i 94. UNCLOS-a.

(28)

Kambodža stoga nije ispunila svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave poduzme djelovanje radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN te bi je prema tome trebalo uvrstiti na Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja.

6.   POSTUPAK U VEZI S REPUBLIKOM GVINEJOM

(29)

Komisija je 15. studenoga 2012., na temelju članka 32. Uredbe o ribolovu NNN, obavijestila Republiku Gvineju (Gvineju) da razmatra mogućnost utvrđivanja Gvineje kao nekooperativne treće zemlje te je pozvala Gvineju da u bliskoj suradnji sa službama Komisije izradi plan djelovanja za ispravljanje nedostataka utvrđenih u Odluci od 15. studenoga 2012. U razdoblju od prosinca 2012. do srpnja 2013. Gvineja je dostavila pisane podneske u kojima je iznijela svoja stajališta i sastala se s Komisijom kako bi raspravile predmet. Komisija je relevantne informacije Gvineji dostavila pisanim putem. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima. Razmotrene su i uzete u obzir sve usmene i pisane primjedbe koje je Gvineja dostavila slijedom Odluke Komisije od 15. studenoga 2012., te je Gvineja usmenim ili pisanim putem obavješćivana o razmatranjima Komisije. Komisija je zauzela stajalište da Gvineja nije u dostatnoj mjeri riješila pitanja koja izazivaju zabrinutost i nedostatke kako su opisani u Odluci Komisije od 15. studenoga 2012. Osim toga, Komisija je zaključila da mjere predložene u planu djelovanja koji je iznijela Gvineja nisu u potpunosti provedene.

7.   UTVRĐIVANJE GVINEJE KAO NEKOOPERATIVNE TREĆE ZEMLJE

(30)

U Odluci od 15. studenoga 2012. Komisija je analizirala dužnosti Gvineje i provela evaluaciju ispunjavanja međunarodnih obveza koje Gvineja ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine. Za potrebe tog pregleda Komisija je u obzir uzela parametre navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je ispitala, uzevši u obzir predloženi plan djelovanja koji je dodatno potkrijepljen relevantnim informacijama koje je dostavila Gvineja, usklađenost Gvineje s nalazima iznesenima u Odluci od 15. studenoga 2012.

(31)

Glavni nedostatci koje je Komisija utvrdila u predloženom planu djelovanja odnosili su se na reforme koje još nisu provedene kako bi se osiguralo dovoljno odgovarajuće i učinkovito praćenje ribarske flote, djelotvorna provedba nacionalnih zakona i drugih propisa u području ribarstva, izvršenje pravila progonom i kažnjavanjem otkrivenih NNN ribolovnih aktivnosti, jačanje sredstava za inspekcijske preglede i nadzor, sustav kažnjavanja koji bi imao odvraćajući učinak te ribarstvena politika koja je usklađena s administrativnim kapacitetima u smislu kontrole i nadzora. Drugi se utvrđeni nedostaci općenitije odnose na ispunjavanje međunarodnih obveza, uključujući preporuke i rezolucije ROUR-a te uvjete za registraciju plovila u skladu s međunarodnim pravom. Također je utvrđeno da nepoštovanje preporuka i rezolucija mjerodavnih tijela, kao što je IPOA-UN. Međutim, nepoštovanje neobvezujućih preporuka i rezolucija uzeto je u obzir je samo kao popratni dokaz, a ne kao osnova za uvrštavanje.

(32)

U Provedbenoj odluci Komisije od 26. studenoga 2013., Komisija je na temelju Uredbe o ribolovu NNN utvrdila Gvineju kao nekooperativnu treću zemlju.

(33)

U pogledu mogućih ograničenja s kojima se Gvineja suočava kao zemlja u razvoju, napominje se da stupanj razvijenosti Gvineje može negativno utjecati na njezin specifične razvojni status. Međutim, uzimajući u obzir narav utvrđenih nedostataka Gvineje, pomoć koju joj pružaju Unija i države članice te djelovanja poduzeta radi ispravljanje stanja, stupanj razvoja te zemlje ne može biti opravdanje za ukupne rezultate Gvineje kao države zastave ili obalne države u pogledu ribarstva i nedostatnost njezinoga djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.

(34)

Uzimajući u obzir Odluku od 15. studenoga 2012. i Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i postupak dijaloga koji je s Gvinejom vodila Komisija te njegov ishod, može se zaključiti da su djelovanja koja je Gvineja poduzela s obzirom na svoje dužnosti kao država zastave nedostatna za ispunjavanje članaka 61., 62., 94., 117. i 118. UNCLOS-a i članaka 18., 19. i 20. UNFSA-e.

(35)

Gvineja stoga nije ispunila svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao država zastave poduzme djelovanje radi sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN te bi je prema tome trebalo uvrstiti na Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja.

8.   USPOSTAVLJANJE POPISA NEKOOPERATIVNIH TREĆIH ZEMALJA

(36)

S obzirom na prethodno donesene zaključke o Belizeu, Kambodži i Gvineji, te bi zemlje trebalo uvrstiti na popis nekooperativnih trećih zemalja koji treba uspostaviti u skladu s člankom 33. Uredbe o ribolovu NNN.

(37)

Djelovanja koja u odnosu na Belize, Kambodžu i Gvineju poduzimaju u obliku mjera koje bi trebalo primiieniti navedena su u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN. Zabranom uvoza obuhvaćeni su svi stokovi i vrste kako su definirani u članku 2. stavku 8. Uredbe o ribolovu NNN jer utvrđivanje nije opravdano nepostojanjem odgovarajućih mjera donesenih u pogledu ribolova NNN koji pogađa određeni stok ili vrstu. U skladu s definicijom utvrđenom u članku 2. stavku 11. Uredbe o ribolovu NNN, „uvoz” znači unošenje proizvoda ribarstva na područje Unije, uključujući u svrhu prekrcaja u lukama na njezinom području.

(38)

Napominje se da ribolov NNN, između ostalog, osiromašuje riblje stokove, uništava morska staništa, ugrožava očuvanje i održivo iskorištavanje morskih resursa, narušava tržišno natjecanje, ugrožava sigurnost hrane, stavlja poštene ribare u nepravedno nepovoljan položaj te slabi obalne zajednice. S obzirom na veličinu problema povezanih s ribolovom NNN, potrebno je da Unija žurno provede djelovanja u odnosu na Belize, Kambodžu i Gvineju kao nekooperativne zemlje. S obzirom na prethodno navedeno, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(39)

Ako Belize, Kambodža ili Gvineja dokažu da je stanje zbog kojeg su bile uvrštene na popis ispravljeno, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije briše tu zemlju s popisa nekooperativnih trećih zemalja u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN. Pri donošenju odluke o brisanju s popisa uzima se u obzir i to jesu li Belize, Kambodža ili Gvineja poduzele konkretne mjere kojima mogu postići trajno poboljšanje stanja.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Uspostavlja se, u prilogu ovoj Odluci, Unijin popis nekooperativnih trećih zemalja predviđen člankom 33. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

A. TSAFTARIS


(1)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

(2)  Odluka Komisije od 15. studenoga 2012. o obavješćivanju trećih zemalja o tome da Komisija smatra da postoji mogućnost da ih se utvrdi kao nekooperativne treće zemlje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (SL C 354, 17.11.2012., str. 1.).

(3)  Provedbena odluka Komisije оd 26. studenoga 2013. o utvrđivanju trećih zemalja za koje Komisija smatra da su nekooperativne treće zemlje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (SL C 346, 27.11.2013., str. 2.).


PRILOG

Popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog („NNN”) ribolova

 

Belize

 

Kraljevina Kambodža

 

Republika Gvineja


27.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 91/48


ODLUKA VIJEĆA

od 24. ožujka 2014.

o imenovanju danskog člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora

(2014/171/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 302.,

uzimajući u obzir prijedlog danske vlade,

uzimajući u obzir mišljenje Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 13. rujna 2010. donijelo Odluku 2010/570/EU, Euratom o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2010. do 20. rujna 2015. (1).

(2)

Mjesto člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora postalo je slobodno istekom mandata gđe Rikke EDSJÖ,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

G. Niels LINDBERG MADSEN imenuje se članom Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora do kraja tekućeg mandata, koji istječe 20. rujna 2015.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

A. TSAFTARIS


(1)  SL L 251, 25.9.2010., str. 8.