8.2.2014

Službeni list Europske unije

L 39/1

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 118/2014

оd 30. siječnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3., članak 6. stavak 5., članak 8. stavak 6., članak 16. stavak 4., članak 21. stavak 3., članak 22. stavak 3., članak 23. stavak 4., članak 24. stavak 5., članak 29. stavke 1. i 4., članak 31. stavak 4., članak 32. stavke 1. i 5. i članak 35. stavak 4.,

budući da:

(1)	Uredbom Komisije (EZ) br. 1560/2003 (2) donesen je niz posebnih mehanizama potrebnih za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 (3).

(2)	U lipnju 2013. donesena je Uredba (EU) br. 604/2013 kojom je preinačena Uredba (EZ) br. 343/2003. Potrebno je uspostaviti daljnje posebne mehanizme za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013.

(3)

U cilju povećanja učinkovitosti sustava i unaprjeđenja suradnje između nacionalnih tijela, potrebno je izmijeniti pravila o prijenosu i obradi zahtjeva za prihvat ili ponovni prihvat, zahtjeva za dostavu informacija, suradnju na ujedinjenju članova obitelji i druge rodbine u slučaju maloljetnika bez pratnje i ovisnih osoba te provedbu prijevoza.

(4)

U Uredbi (EZ) br. 1560/2003 nisu predviđeni zajednički letak o Dublinskom postupku/Eurodacu te poseban letak za maloljetnike bez pratnje, standardni obrazac za razmjenu važnih podataka o maloljetnicima bez pratnje, ujednačeni uvjeti za savjetovanje i razmjenu podataka o maloljetnicima i ovisnim osobama, standardni obrazac za razmjenu podataka prije prijenosa, zajednički zdravstveni certifikat, ujednačeni uvjeti i praktična rješenja za razmjenu informacija o zdravlju osobe prije prijevoza. Stoga je potrebno dodati nove odredbe.

(5)

Uredbom (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zamjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 (5) i uvode se promjene u sustav Eurodac. Prema tome, potrebno je prilagoditi Uredbu (EZ) br. 1560/2003 kako bi ona na odgovarajući način odražavala odnos između postupaka propisanih u Uredbi (EU) br. 604/2013 i primjene Uredbe (EU) br. 603/2013.

(6)

U Uredbi (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) propisana su pravila za lakšu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013. Zbog toga je potrebno izmijeniti ujednačene uvjete za pripremu i predavanje zahtjeva za prihvat podnositelja molbe radi uključenja uvjeta o korištenju podataka iz viznog informacijskog sustava.

(7)	Nužne su tehničke prilagodbe kao odgovor na razvoj primjenjivih standarda i praktičnih rješenja za uporabu elektroničke prijenosne mreže uspostavljene Uredbom (EZ) br. 1560/2003 u cilju lakše primjene Uredbe (EU) br. 604/2013.

(8)	Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) trebala bi se primjenjivati na obradu u skladu s ovom Uredbom.

(9)	Uredba (EU) br. 604/2013 primjenjuje se za molbe za međunarodnu zaštitu koje se predaju od 1. siječnja 2014. Stoga je nužno da ova Uredba stupi na snagu čim prije moguće kako bi se omogućila potpuna primjena Uredbe (EU) br. 604/2013.

(10)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 44. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 604/2013.

(11)	Uredbu (EZ) br. 1560/2003 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1560/2003

Uredba (EZ) br. 1560/2003 mijenja se kako slijedi:

U članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„2.a Ako se molba temelji na pozitivnom rezultatu koji je poslao vizni informacijski sustav (VIS) u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (8) nakon usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe za međunarodnu zaštitu s otiscima prstiju koji su prethodno uzeti i poslani u VIS u skladu s člankom 9. te Uredbe i provjereni u skladu s člankom 21. te Uredbe, on uključuje i podatke dobivene iz VIS-a.

(8) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).”"

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Priprema zahtjeva za ponovni prihvat

Zahtjev za ponovni prihvat sastavlja se na tipskom obrascu u skladu s predloškom iz Priloga III. i u njemu se navodi priroda zahtjeva, razlozi zbog kojih se podnosi i odredbe Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) na kojima se zahtjev temelji.

Zahtjev isto uključuje, prema potrebi:

(a)

presliku svih neposrednih i posrednih dokaza koji pokazuju da je država članica kojoj se podnosi zahtjev odgovorna za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu, kojima se, prema potrebi, prilažu napomene o okolnostima u kojima su prikupljeni i o dokaznoj vrijednosti koju im, pozivajući se na popise posrednih i neposrednih dokaza iz članka 22. stavka 3. Uredbe (EU) br. 604/2013 koji su navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi, pripisuje država članica koja podnosi zahtjev;

(b)

pozitivan rezultat koji je poslala Središnja jedinica Eurodaca, u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 2725/2000, nakon usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju koji su prethodno uzeti i poslani u Središnju jedinicu u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. te Uredbe i provjereni u skladu s člankom 4. stavkom 6. te Uredbe.

(9) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).”"

3.	U članku 8. dodaje se novi stavak: „3. Tipski obrazac iz Priloga VI. koristi se u svrhu prijenosa podataka nužnih za zaštitu prava i neposrednih potreba osobe koja je predmet prijevoza odgovornoj državi članici. Taj se tipski obrazac smatra obaviješću u smislu stavka 2.”

U članku 9. dodaje se novi stavak:

„1.a Ako je prijevoz odgođen na zahtjev države članice koja obavlja prijevoz, država članica koja obavlja prijevoz i odgovorna država članica moraju ponovno uspostaviti komunikaciju u cilju organizacije novog prijevoza u što kraćem roku, u skladu s člankom 8., a najkasnije dva tjedna od trenutka kada nadležna tijela postanu svjesna prestanka okolnosti koje su uzrokovale kašnjenje ili odgodu. U tom slučaju, ažurirani tipski obrazac za prijenos podataka prije izvršenja prijevoza u skladu s Prilogom VI. šalje se prije prijevoza.”

U članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Država članica koja zbog jednog od razloga iz članka 29. stavka 2. Uredbe (EU) br. 604/2013 ne može provesti prijevoz u uobičajenom roku od šest mjeseci od datuma prihvaćanja zahtjeva za prihvat ili ponovni prihvat predmetne osobe ili od konačne odluke u žalbenom ili revizijskom postupku sa suspenzivnim učinkom obavješćuje odgovornu državu članicu prije isteka tog roka. U suprotnom je za obradu molbe za međunarodnu zaštitu i druge obveze iz Uredbe (EU) br. 604/2013 odgovorna država članica koja je predala molbu, u skladu s člankom 29. stavkom 2. te Uredbe.”

U članku 11. dodaje se novi stavak:

„6. Ako se podnositelj molbe nalazi na državnom području države članice koja nije ona u kojoj se nalazi dijete, brat ili sestra ili roditelj kako je navedeno u članku 16. stavku 1. Uredbe (EU) br. 604/2013, dvije države članice uzajamno se savjetuju i razmjenjuju informacije kako bi utvrdile:

(a)	dokazane obiteljske veze između podnositelja molbe i djeteta, brata ili sestre ili roditelja;

(b)	ovisnost između podnositelja molbe i djeteta, brata ili sestre ili roditelja;

(c)	sposobnost predmetne osobe da se brine o ovisnoj osobi;

(d)	ako je potrebno, elemente koji se moraju uzeti u obzir za ocjenjivanje nemogućnosti putovanja na značajno vremensko razdoblje.

Za provedbu razmjene informacija iz prvog podstavka koristi se tipski obrazac iz Priloga VII. ovoj Uredbi.

Država članica kojoj se podnosi zahtjev nastoji odgovoriti u roku od četiri tjedna od primitka zahtjeva. Kada uvjerljivi dokazi ukazuju na to da će daljnje istrage dovesti do važnijih informacija, država članica kojoj se podnosi zahtjev obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev da su potrebna još dva tjedna.

Zahtjev za informacije u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s rokovima iz članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 23. stavka 2., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) br. 604/2013. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje članak 34. stavak 5. Uredbe (EU) br. 604/2013.”

U članku 12. dodaju se sljedeći stavci:

„3. Kako bi olakšala odgovarajuće postupke za utvrđivanje članova obitelji, braće i sestara ili rodbine maloljetnika bez pratnje, država članica kojoj je maloljetnik bez pratnje predao molbu za međunarodnu zaštitu, nakon razgovora s njim u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 604/2013 u nazočnosti zastupnika iz članka 6. stavka 2. te Uredbe, traži i/ili uzima u obzir informacije koje je dostavio maloljetnik ili informacije iz drugog vjerodostojnog izvora koji je upoznat s osobnom situacijom ili rutu kojom je išao maloljetnik ili član njegove ili njezine obitelji, brat ili sestra ili rođak.

Nadležna tijela koja provode postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe maloljetnika bez pratnje uključuju u taj postupak zastupnika iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) br. 604/2013 u najvećoj mogućoj mjeri.

4. Ako prilikom izvršavanja obveza iz članka 8. Uredbe (EU) br. 604/2013 država članica koja obavlja postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe maloljetnika bez pratnje posjeduje informacije na temelju kojih je moguće početi utvrđivati i/ili pronalaziti člana obitelji, brata i sestru ili rođaka, ta država članica savjetuje se s drugim državama članicama, prema potrebi, i razmjenjuje informacije, u cilju:

(a)	utvrđivanja članova obitelji, braće i sestara ili rođaka maloljetnika bez pratnje koji se nalaze na državnom području država članica;

(b)	utvrđivanja posjedovanja dokazanih obiteljskih veza;

(c)	procjenjivanja sposobnosti člana obitelji da se brine o maloljetniku bez pratnje, uključujući ako se članovi obitelj, braća i sestre ili rođaci maloljetnika bez pratnje nalaze u više država članica.

5. Ako se razmjenom informacija iz stavka 4. utvrdi da se u drugoj državi članici ili članicama nalazi više članova obitelji, braće i sestara ili rođaka, država članica u kojoj se nalazi maloljetnik bez pratnje surađuje s mjerodavnom državom članicom ili članicama kako bi utvrdila najprikladniju osobu kojoj treba povjeriti maloljetnika i posebno kako bi utvrdila:

(a)	jačinu obiteljskih veza između maloljetnika i različitih osoba pronađenih na državnim područjima država članica;

(b)	sposobnost i dostupnost predmetnih osoba da brinu o maloljetniku;

(c)	najbolje interese maloljetnika u svakom slučaju.

6. Za provedbu razmjene informacija iz stavka 4. koristi se tipski obrazac iz Priloga VIII. ovoj Uredbi.

8.	U članku 15. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Zahtjevi, odgovori i sva pisana korespondencija između država članica u vezi s primjenom Uredbe (EU) br. 604/2013 šalju se putem elektroničke komunikacijske mreže ‚DubliNet’, koja je uspostavljena u skladu s glavom II. ove Uredbe.”

Umeće se novi članak 15.a:

„Članak 15.a

Ujednačeni uvjeti i praktična rješenja za razmjenu podataka o zdravstvenom stanju prije provedbe prijevoza

Razmjena podataka o zdravstvenom stanju i, posebno, prijenos liječničke potvrde iz Priloga IX. odvija se samo između nadležnih tijela prijavljenih Komisiji u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 604/2013 putem ‚DubliNeta’.

Država članica koja izvršava prijevoz podnositelja molbe i odgovorna država članica dogovaraju se prije prijenosa zdravstvenog certifikata o jeziku kojim će se popunjavati potvrda, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, posebno potvrdu za hitnim djelovanjem po dolasku.”

10.

Umeće se novi članak 16.a:

„Članak 16.a

Informativni letci za podnositelje molbi za međunarodnu zaštitu

1. Zajednički letak kojim se svi podnositelji molbi za međunarodnu zaštitu obavještavaju o odredbama Uredbe (EU) br. 604/2013 i o primjeni Uredbe (EU) br. 603/2013 naveden je u Prilogu X.

2. Poseban letak za djecu bez pratnje koja su podnijela molbu za međunarodnu zaštitu naveden je u Prilogu XI.

3. Informacije za državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva uhićene u vezi s nezakonitim prelaskom vanjske granice navedene su u Prilogu XII.

4. Informacije za državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koje nezakonito borave u državi članici navedene su u Prilogu XIII.”

11.	U članku 18. briše se stavak 2.

12.

U članku 19. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Obrasci čiji su primjeri navedeni u prilozima I. i III. i obrasci zahtjeva za dostavu informacija iz priloga V., VI., VII., VIII., IX. razmjenjuju se između nacionalnih točaka pristupa u obliku koji dostavlja Komisija. Komisija obavješćuje države članice o potrebnim tehničkim normama.”

13.

U članku 20. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaki prijenos ima referentni broj prema kojem se može nedvosmisleno utvrditi predmet na koji se odnosi kao i država članica koja je predala zahtjev. Taj broj također mora omogućiti da se utvrdi odnosi li se prijenos na zahtjev za prihvat (tip 1.), zahtjev za ponovni prihvat (tip 2.), zahtjev za dostavu podataka (tip 3.), razmjenu podataka o djetetu, bratu i sestri ili roditelju podnositelja molbe koji se nalazi u situaciji ovisnosti (tip 4.), razmjenu podataka o obitelji, bratu ili sestri ili rodbini maloljetnika bez pratnje (tip 5.), prijenos podataka prije prijevoza (tip 6.) ili na prijenos zajedničkog liječničkog certifikata (tip 7.).”

14.	U članku 20. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Ako se molba temelji na podacima dobivenim od Eurodaca, treba navesti i referentni broj Eurodaca države članice kojoj se podnosi molba.”

15.

U članku 21. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako je neka nacionalna točka pristupa poslala podatke nacionalnoj toči pristupa u kojoj je došlo do prekida rada, evidencija prijenosa na razini središnje komunikacijske infrastrukture uzima se kao dokaz datuma i vremena prijenosa. Rokovi utvrđeni u Uredbi (EU) br. 604/2013 za slanje molbe ili odgovora ne obustavljaju se za vrijeme trajanja prekida rada predmetne nacionalne točke pristupa.”

16.	Prilozi se zamjenjuju tekstom predviđenim u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. siječnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 180, 29.6.2013., str. 31.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1560/2003 od 2. rujna 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica (SL L 222, 5.9.2003., str. 3.).

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 343/2003 od 18. veljače 2003. kojom se utvrđuju kriteriji i mehanizmi za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji podnosi državljanin treće zemlje u jednoj od država članica (SL L 50, 25.2.2003., str. 1.).

(4) Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbi s podacima iz Eurodaca tijela za provedbu zakona država članica i Europola za potrebe provedbe zakona i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 od 11. prosinca 2000. o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije (SL L 316, 15.12.2000., str. 1.).

(6) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).

(7) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

PRILOG

„

PRILOG I.

PRILOG II.

(Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 604/2013)

POPIS A

DOKAZNA SREDSTVA

I. Postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu

1. Prisutnost člana obitelji, rodbine (otac, majka, dijete, ujak/ujna, teta/tetak, odrasla osoba odgovorna za dijete, staratelj) maloljetnog podnositelja molbe bez pratnje (članak 8.)

Dokazi

—	pisana potvrda o podacima koju je dostavila druga država članica,

—	izvodi iz registara,

—	boravišne dozvole izdane članu obitelji,

—	dokaz da su osobe u rodbinskoj vezi, ako postoje,

—	u nedostatku navedenog, prema potrebi, DNK test ili analiza krvi.

2. Zakoniti boravak u državi članici člana obitelji priznatog kao korisnika međunarodne zaštite (članak 9.)

Dokazi

—	pisana potvrda o podacima koju je dostavila druga država članica,

—	izvodi iz registara,

—	boravišne dozvole izdane osobama koje imaju status izbjeglice ili status supsidijarne zaštite,

—	dokaz da su osobe u rodbinskoj vezi, ako postoji,

—	suglasnost dotičnih osoba.

3. Prisutnost člana obitelji koji podnosi molbe za međunarodnu zaštitu o čijoj molbi u državi članici nije donesena prva odluka o sadržaju (članak 10.)

Dokazi

—	pisana potvrda o podacima koju je dostavila druga država članica,

—	izvodi iz registara,

—	privremene boravišne dozvole izdane osobi za vrijeme razmatranja molbe,

—	dokaz da su osobe u rodbinskoj vezi, ako postoji,

—	u nedostatku navedenog, prema potrebi, DNK test ili analiza krvi,

—	suglasnost dotičnih osoba.

4. Važeće boravišne isprave (članak 12. stavak 1. i 3. ili boravišne isprave koje su istekle prije manje od 2 godine [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Dokazi

—	boravišna isprava,

—	izvodi iz registara državljana trećih zemalja ili sličnih registara,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koja je izdala boravišnu ispravu.

5. Važeće vize (članak 12. stavak 2. i 3. ili vize koje su istekle prije manje od 6 mjeseci [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Dokazi

—	izdana viza (valjana ili istekla, po potrebi),

—	izvodi iz registara državljana trećih zemalja ili sličnih registara,

—	pozitivna vrijednost (podudaranje) u sustavu VIS-a u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 767/2008,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koje je izdala vizu.

6. Zakoniti ulazak na državno područje na vanjskoj granici (članak 14.)

Dokazi

—	ulazni pečat u putovnici,

—	izlazni pečat iz države koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice,

—	karte koje neosporno dokazuju ulazak na vanjskoj granici,

—	ulazni pečat ili slična potvrda u putovnici.

7. Nezakoniti ulazak na vanjskoj granici (članak 13. stavak 1.)

Dokazi

—	pozitivan rezultat Eurodaca iz usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju uzetih u skladu s člankom 14. Uredbe o Eurodacu,

—	ulazni pečat u krivotvorenoj putovnici,

—	izlazni pečat iz države koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice,

—	karte koje neosporno dokazuju ulazak na vanjskoj granici,

—	ulazni pečat ili slična potvrda u putovnici.

8. Boravište u državi članici u trajanju od najmanje pet mjeseci (članak 13. stavak 2.)

Dokazi

—	dozvole boravka izdane dok je zahtjev za boravišnu dozvolu u razmatranju,

—	zahtjev za napuštanje državnog teritorija ili odluka o protjerivanju izdani u razmaku od najmanje pet mjeseci ili koji još nisu stupili na snagu,

—	izvodi iz registara bolnica, zatvora, centara za pritvor.

9. Napuštanje područja države članice (članak 19. stavak 2.)

Dokazi

—	izlazni pečat,

—	izvodi iz registara trećih zemalja (kojima se dokazuje boravište),

—	karte koje neosporno dokazuju ulazak na vanjskoj granici,

—	izvješće/potvrda države članice iz koje je podnositelj molbe napustio područje država članica,

—	pečat treće zemlje koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice.

II. Obveza odgovorne države članice za razmatranje zahtjeva za ponovni prijem ili ponovni prihvat podnositelja molbe

1. Postupak utvrđivanja odgovorne države članice u tijeku je u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen (članak 20. stavak 5.)

Dokazi

—	pozitivan rezultat Eurodaca iz usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju uzetih u skladu s člankom 9. Uredbe o Eurodacu,

—	obrazac koji je dostavio podnositelj molbe,

—	službeno izvješće koje su sastavila tijela vlasti,

—	otisci prstiju uzeti u vezi s molbom,

—	izvodi iz odgovarajućih registara i spisa,

—	pisano izvješće tijela vlasti kojim se potvrđuje da je molba podnesena.

2. Molba je u postupku razmatranja ili je prethodno podnesena (članak 18. stavak 1. točke (b),(c) i (d))

Dokazi

—	pozitivan rezultat Eurodaca iz usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju uzetih u skladu s člankom 9. Uredbe o Eurodacu,

—	obrazac koji je dostavio podnositelj molbe,

—	službeno izvješće koje su sastavila tijela vlasti,

—	otisci prstiju uzeti u vezi s molbom,

—	izvodi iz odgovarajućih registara i spisa,

—	pisano izvješće tijela vlasti kojim se potvrđuje da je molba podnesena.

3. Napuštanje područja države članice (članak 20. stavak 5., članak 19. stavak 2.)

Dokazi

—	izlazni pečat,

—	izvodi iz registara trećih zemalja (kojima se dokazuje boravište),

—	izlazni pečat iz države koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice,

—	pisani dokaz koji su izdala tijela vlasti da je državljanin treće zemlje zaista protjeran.

4. Protjerivanje s područja država članica (članak 19. stavak 3.)

Dokazi

—	pisani dokaz koji su izdala tijela vlasti da je državljanin treće zemlje zaista protjeran,

—	izlazni pečat,

—	potvrda podataka povezanih s protjerivanjem koju je izdala treća zemlja.

POPIS B

DOKAZI NA OSNOVI INDICIJA

I. Postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu

1. Prisutnost člana obitelji (oca, majke, staratelja) u slučaju maloljetnog podnositelja molbe bez pratnje (članak 8.)

Indikativni dokazi (1)

—	podaci podnositelja molbe koji se mogu provjeriti,

—	izjave uključenih članova obitelji,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR.

2. Zakoniti boravak člana obitelji kojemu je priznat status izbjeglice ili status međunarodne zaštite u državi članici (članak 9.)

Indikativni dokazi

—	podaci podnositelja molbe koji se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR.

3. Prisutnost člana obitelji koji podnosi molbu za međunarodnu zaštitu o čijoj molbi u državi članici nije donesena prva odluka o sadržaju (članak 10.)

Indikativni dokazi

—	podaci podnositelja molbe koji se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR.

4. Važeće boravišne isprave (članak 12. stavak 1. i 3. ili boravišne isprave koje su istekle prije manje od 2 godine [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koja nije izdala dozvolu boravka,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.

5. Važeće vize (članak 12. stavak 2. i 3. ili vize koje su istekle prije manje od 6 mjeseci [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koja nije izdala dozvolu boravka,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.

6. Zakoniti ulazak na državno područje na vanjskoj granici (članak 14.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica ili treća zemlja,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu. U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

—

karte,

—	hotelski računi,

—	ulaznice za javne ili privatne ustanove u državama članicama,

—	predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

—	podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio usluge putničke agencije,

—	ostali posredni dokazi iste vrste.

7. Nezakoniti ulazak na državno područje na vanjskoj granici (članak 13. stavak 1.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica ili treća zemlja,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu. U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

—

karte,

—	hotelski računi,

—	ulaznice za javne ili privatne ustanove u državama članicama,

—	predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

—	podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

—	ostali posredni dokazi iste vrste.

8. Boravište u državi članici u trajanju od najmanje pet mjeseci (članak 13. stavak 2.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila nevladina organizacija, kao što su organizacije koje pružaju smještaj onima kojima je potreban,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	otisci prstiju,

—

karte,

—	hotelski računi,

—	ulaznice za javne ili privatne ustanove u državama članicama,

—	predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

—	podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

—	ostali posredni dokazi iste vrste.

9. Napuštanje područja države članice (članak 19. stavak 2.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica,

—	predmet (članak 19. stavak 2.): izlazni pečat u slučaju kada je podnositelj molbe napustio područje države članice u trajanju od najmanje 3 mjeseca,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu. U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

—

karte,

—	hotelski računi,

—	predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd. u trećoj zemlji,

—	podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

—	ostali posredni dokazi iste vrste.

II. Obveza države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu za ponovni prijem ili ponovni prihvat podnositelja molbe

1. Postupak utvrđivanja odgovorne države članice u tijeku je u državi članici u kojoj je molba podnesena (članak 20. stavak 5.)

Indikativni dokazi

—	izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica.

2. Molba za međunarodnu zaštitu je u postupku razmatranja ili je prethodno podnesena (članak 18. stavak 1., točke (b),(c) i (d))

Indikativni dokazi

—	izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica.

3. Napuštanje područja države članice (članak 20. stavak 5., članak 19. stavak 2.)

Indikativni dokazi

—	detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica,

—	izlazni pečat u slučaju kada je podnositelj molbe napustio područje države članice u trajanju od najmanje tri mjeseca,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu. U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

—

karte,

—	hotelski računi,

—	predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd. u trećoj zemlji,

—	podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

—	ostali posredni dokazi iste vrste.

4. Protjerivanje s područja država članica (članak 19. stavak 3.)

Indikativni dokazi

—	izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

—	izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

—	izlazni pečat u slučaju kada je podnositelj molbe napustio područje države članice u trajanju od najmanje tri mjeseca,

—	izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

—	otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu. U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

—

karte,

—	hotelski računi,

—	predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

—	podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

—	ostali posredni dokazi iste vrste.

PRILOG III.

PRILOG IV.

PRILOG V.

PRILOG VI.

PRILOG VII.

PRILOG VIII.

PRILOG IX.

PRILOG X.

DIO A

INFORMACIJE O DUBLINSKOJ UREDBI ZA PODNOSITELJE ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE (EU) br. 604/2013 (2)

Zatražili ste zaštitu jer smatrate da ste bili prisiljeni napustiti svoju zemlju zbog progona, rata ili opasnosti od ozljede. U zakonu se to naziva „zahtjev za međunarodnu zaštitu”, a vi se smatrate – „podnositeljem zahtjeva.” Osobe koje traže zaštitu često se nazivaju i „tražitelji azila”.

Činjenica da se zatražili azil ne jamči da ćemo vaš zahtjev razmotriti ovdje. Država koja će razmatrati Vaš zahtjev utvrđuje se postupkom koji je propisan u zakonodavstvu Europske unije u „Dublinskoj” uredbi. Prema tom propisu, za razmatranje vašeg zahtjeva odgovorna je samo jedna država.

Ovaj se zakon primjenjuje na zemljopisnom području koje uključuje 32 države (3). Za potrebe ovog letka, te 32 države nazivamo „Dublinskim državama”.

Ako nešto u ovom letku ne razumijete, obratite se našim nadležnim tijelima.

Prije razmatranja zahtjeva za azil, moramo utvrditi jesmo li za njegovo razmatranje odgovorni mi ili neka druga država – to se naziva „Dublinskim postupkom”. Dublinski postupak ne bavi se Vašim razlogom za traženje azila. Tim se postupkom rješava pitanje države koja je odgovorna za donošenje odluke o Vašem zahtjevu za azil.

—

Koliko će dugo trajati postupak odlučivanja o tome koja će zemlja razmatrati moj zahtjev?

—

Koliko će vremena proći do razmatranja mojeg zahtjeva?

Ako naša nadležna tijela odluče da smo mi odgovorni za donošenje odluke o vašem zahtjevu za azil, to znači da možete ostati u ovoj zemlji i da će se vaš zahtjev razmatrati ovdje. Postupak razmatranja vašeg zahtjeva za azil počinje odmah nakon toga.

Ako odlučimo da je za vaš zahtjev odgovorna neka druga država, nastojat ćemo vas poslati u tu državu čim prije moguće kako bi se vaš zahtjev mogao tamo razmatrati. Cijeli Dublinski postupak, do transfera u tu državu, može, u uobičajenim okolnostima, trajati do 11 mjeseci. Vaš se zahtjev za azil zatim razmatra u odgovornoj državi. Taj bi vremenski okvir mogao biti drugačiji ako se skrivate od nadležnih tijela, ako se nalazite u zatvoru ili pritvoru, ili ako podnesete žalbu na odluku o transferu. Ako se nalazite u jednoj od tih situacija, dobit ćete posebne informacije o tome koji se vremenski okvir na vas primjenjuje. Ako se nalazite u pritvoru, bit ćete obaviješteni o razlozima za pritvor i o dostupnim pravnim lijekovima.

—

Kako se donosi odluka o državi odgovornoj za moj zahtjev?

U zakonu su propisani brojni razlozi zašto neka zemlja može biti odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva. Ti se razlozi razmatraju po zakonski propisanom redoslijedu važnosti, počevši od toga imate li člana obitelji u toj Dublinskoj državi, imate li sada i jeste li imali u prošlosti vizu ili dozvolu boravka koju je izdala Dublinska država te jeste li, zakonito ili nezakonito, putovali u, ili kroz, drugu Dublinsku zemlju.

Važno je da nas čim prije obavijestite ako imate članove obitelji u nekoj drugoj Dublinskoj državi. Ako su Vaš suprug, supruga ili djeca predali zahtjev za azil ili im je odobrena međunarodna zaštita u nekoj drugoj Dublinskoj državi, ta bi država mogla biti odgovorna za razmatranje Vašeg zahtjeva za azil.

Možemo odlučiti razmatrati vaš zahtjev ovdje unatoč tome što nismo odgovorni za to razmatranje, u skladu s kriterijima iz Dublinske uredbe. Nećemo Vas poslati u zemlju u kojoj je utvrđeno da bi mogla biti prekršena Vaša ljudska prava.

—

Što ako ne želim ići u drugu državu?

Možete izjaviti da se ne slažete s odlukom da budete poslani u drugu Dublinsku državu i tu odluku možete osporiti pred sudom. Također možete zatražiti da ostanete u ovoj zemlji do donošenja odluke o žalbi.

Ako odustanete od zahtjeva za azil i preselite se u drugu Dublinsku državu, vjerojatno ćete biti vraćeni u ovu državu ili u odgovornu državu.

Stoga je važno da ostanete ovdje kada predate zahtjev za azil dok ne donesemo odluku o tome 1. tko je odgovoran za razmatranje zahtjeva za azil i/ili 2. razmotrimo vaš zahtjev za azil u ovoj zemlji.

Imajte na umu da ćete, ako pokušate pobjeći ili se sakriti od nas jer ne želite da vas pošaljemo u drugu državu, biti poslani u pritvor (u zatvoreni centar). U tom ćete slučaju imati pravo na zastupanje po odvjetniku i obavijestit ćemo vas o vašim drugim pravima, uključujući pravo na žalbu protiv pritvora.

—

Zašto se od mene traži da dam svoje otiske prstiju?

Kada predate zahtjev za azil, ako imate 14 ili više godina, uzet će vam se otisci prstiju i poslati u bazu podataka otisaka prstiju koja se naziva „Eurodac”. U ovom postupku morate surađivati – imate zakonsku obvezu dati otiske prstiju.

Ako vaši otisci nisu dobre kvalitete, te ako ste namjerno oštetili prste, otisci će vam se kasnije uzeti ponovno.

Vaši otisci prstiju provjerit će se u Eurodacu kako bi se vidjelo jeste li ikada prije zatražili azil te jesu li vam ikada na granici uzeti otisci prstiju. To će nam pomoći da utvrdimo koja je Dublinska država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva za azil.

Vaši otisci prstiju provjerit će se i u Viznom informacijskom sustavu (VIS) koji se sastoji od baze podataka koja sadrži informacije o vizama odobrenim u schengenskom području. Ako imate važeću ili prethodnu vizu za drugu Dublinsku državu, možda ćete biti tamo poslani radi razmatranja vašeg zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Budući da ste predali zahtjev za azil, podaci o vašim otiscima prstiju bit će pohranjeni u Eurodacu na 10 godina - nakon 10 godina oni će automatski biti obrisani iz Eurodaca. Ako vaš zahtjev za azil bude pozitivno riješen, vaši otisci prstiju ostat će u bazi podataka do automatskog brisanja. Ako postanete državljanin Dublinske države, vaši otisci prstiju u tom će trenutku biti obrisani. Vaši otisci prstiju i vaš spol pohranjuju se u Eurodacu - vaše ime fotografija, datum rođenja i nacionalnost ne šalju se u bazu podataka Eurodaca, već se mogu pohraniti u nacionalnoj bazi podataka.

U bilo kojem trenutku u budućnosti možete od nas zatražiti podatke koje smo pohranili u Eurodacu. Ako smatrate da su podaci netočni ili da ne bi trebali biti pohranjeni, možete zatražiti njihovo ispravljanje ili brisanje. Informacije o tijelima odgovornim za postupanje s (ili upravljanje) vašim podacima u toj državi i o mjerodavnim tijelima odgovornima za nadziranje zaštite podataka mogu se naći ispod.

Eurodacom upravlja agencija Europske unije pod nazivom eu-LISA. Vaši se podaci mogu koristiti samo u svrhe propisane u zakonu. Vaše će podatke primati samo središnji sustav Eurodaca. Ako u budućnosti zatražite azil u drugoj Dublinskoj državi, vaši otisci prstiju poslat će se toj zemlji na provjeru. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti niti s jednom drugom zemljom ili organizacijom izvan Dublinskih država.

Od 20. srpnja 2015., vaše otiske prstiju mogu pretraživati tijela kao što su policija i Europski policijski ured (Europol) koji mogu zatražiti pristup bazi podataka Eurodaca u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istrage teških kaznenih djela i terorizma.

Kakva prava imam do donošenja odluke o državi odgovornoj za razmatranje mojeg zahtjeva za azil?

Imate pravo ostati u ovoj zemlji ako smo mi odgovorni za razmatranje vašeg zahtjeva za azil ili, ako je odgovorna neka druga država, do transfera u tu državu. Ako je za razmatranje vašeg zahtjeva za azil odgovorna ova zemlja, imate pravo ostati ovdje barem do donošenja prve odluke o vašem zahtjevu za azil. Imate pravo i na materijalne uvjete prihvata, odnosno, smještaj, hranu itd., te na osnovnu medicinsku njegu i hitnu medicinsku pomoć. Dobit ćete priliku da nam pisanim ili usmenim putem date informacije o situaciji u kojoj se nalazite i o nazočnosti članova obitelji na državnom području Dublinskih država i da to činite na svojem materinjem jeziku ili nekom drugom jeziku koji dobro govorite (ili pravo na prevoditelja, ako je potrebno). Osim toga, dobit ćete i pisani primjerak odluke o transferu u drugu državu. Imate pravo obratiti nam se ako vam je potrebno više informacija i/ili se obratiti uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u ovoj zemlji.

Ako smatramo da bi za razmatranje vašeg zahtjeva mogla biti odgovorna neka druga država, dobit ćete više informacija o tom postupku te o tome kako on utječe na vas i na vaša prava. (4)

Kontaktni podaci, posebno sljedeće: (popuniti s posebnim podacima za državu članicu)

—	adresa i kontaktni podaci nadležnog tijela za azil,

—	pojedinosti o nacionalnom nadzornom tijelu,

—	identitet nadzornika Eurodaca i njegovog/njezinog predstavnika,

—	kontaktni podaci reda nadzornika,

—	kontaktni podaci lokalnog ureda UNHCR-a (ako postoji),

—	kontaktni podaci pružatelja pravne pomoći/organizacije za pomoć izbjeglicama,

—	kontaktni podaci IOM-a.

DIO B

DUBLINSKI POSTUPAK - INFORMACIJE ZA PODNOSITELJE ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU IZ DUBLINSKOG POSTUPKA, U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE (EU) br. 604/2013 (5)

Dobili ste ovaj letak jer ste zatražili međunarodnu zaštitu (azil) u ovoj zemlji ili u drugoj Dublinskoj državi, a nadležna tijela ove zemlje imaju razloga vjerovati da bi za razmatranje vašeg zahtjeva mogla biti odgovorna neka druga država.

Državu odgovornu za razmatranje zahtjeva utvrdit ćemo postupkom koji je propisan u zakonodavstvu Europske unije u „Dublinskoj” uredbi. Taj se postupak naziva „Dublinski postupak”. U ovom se letku nastoje dati odgovori na najčešća pitanja koja biste mogli imati o ovom postupku.

Ako u ovom letku piše nešto što ne razumijete, obratite se nadležnim tijelima.

Zašto sam uključen u Dublinski postupak?

Dublinska uredba primjenjuje se u zemljopisnom području koje uključuje 32 države. Dublinske države su: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) te 4 države „pridružene” Dublinskom sustavu (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

Dublinskim se postupkom utvrđuje koja je država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva za azil. To znači da ćete možda biti premješteni iz ove države u drugu državu koja je odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva.

Dublinski postupak ima dvije svrhe:

—	jamčiti da će vaš zahtjev za azil doći do tijela države odgovorne za njegovo razmatranje;

—	osigurati da ne morate predavati višestruke zahtjeve za azil u nekoliko zemalja kako biste produžili svoj boravak u Dublinskim državama.

Do donošenja odluke o tome koja je država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva, tijela ove zemlje neće razmatrati pojedinosti vašeg zahtjeva.

ZAPAMTITE:: Ne smijete se preseliti u drugu Dublinsku državu. Ako se preselite u drugu Dubinsku državu, bit ćete premješteni natrag ovdje ili u državu u kojoj ste prije zatražili azil. Ako odustanete od svojeg zahtjeva ovdje, odgovorna država neće se promijeniti. Ako se sakrijete ili pobjegnete, postoji rizik da ćete biti pritvoreni.

Ako ste u prošlosti boravili u jednoj od Dublinskih država i nakon toga ste napustili područje Dublinskih država prije dolaska u ovu zemlju, to nam morate reći. To je važno jer može utjecati na odabir odgovorne države za razmatranje vašeg zahtjeva. Možda ćete morati dostaviti dokaze o vremenu provedenom izvan Dublinskih država, na primjer, pečat u putovnici, odluku o povratu ili protjerivanju ili službene isprave iz kojih se može vidjeti da ste živjeli ili radili izvan područja Dublinskih država.

Koje podatke moram obavezno dati nadležnim tijelima? Kako te podatke mogu objasniti nadležnim tijelima?

Vjerojatno će s vama biti obavljen razgovor u cilju utvrđivanja države odgovorne za razmatranje vašeg zahtjeva za azil. Na tom ćemo razgovoru objasniti „Dublinski postupak”. Trebali biste nam dati podatke o članovima obitelji ili rodbini u jednoj od Dublinskih država te druge informacije za koje smatrate da bi mogle biti važne za utvrđivanje odgovorne države (vidjeti u nastavku pojedinosti o tome koji su podaci važni). Trebali biste dostaviti i dokumente ili isprave koje imate kod sebe i koji sadrže potrebne podatke.

Molimo vas da nam date sve važne informacije koje će nam pomoći da utvrdimo koja je država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva.

Razgovor se odvija na jeziku koji razumijete ili biste trebali razumno razumjeti i na njemu komunicirati.

Ako ne razumijete jezik kojim se govori, možete zatražiti prevoditelja da vam pomogne u komunikaciji. Prevoditelj smije samo prevoditi ono što govorite vi i osoba koja vas intervjuira. Prevoditelj ne smije davati svoje osobno mišljenje. Ako prevoditelja dobro ne razumijete, morate to reći nama i/ili svojem odvjetniku.

Razgovor će biti povjerljiv. To znači da informacije koje date, uključujući činjenica da ste zatražili azil, neće biti poslane osobama ili tijelima u vašoj zemlji podrijetla koji bi na bilo koji način mogli nauditi vama ili članovima vaše obitelji koji se još nalaze u zemlji podrijetla.

Pravo na razgovor može vam se uskratiti jedino ako ste te informacije već dali drugim sredstvima, nakon što ste obaviješteni o Dublinskom postupku i njegovim utjecajem na vašu situaciju. Ako s vama neće biti obavljen razgovor, možete zatražiti dopuštenje da pisanim putem dostavite informacije važne za donošenje odluke o odgovornoj državi.

Kako će nadležna tijela utvrditi državu odgovornu za razmatranje mojeg zahtjeva?

Postoje mnogi razlozi zašto neka zemlja može biti odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva. Ti se razlozi primjenjuju zakonski utvrđenim redoslijedom važnosti. Ako jedan od razloga nije važan, u obzir će se uzimati sljedeći i tako dalje.

Razlozi se odnose na sljedeće čimbenike, prema važnosti:

—	ako imate člana obitelji (supruga ili suprugu, djecu mlađu od 18 godina) kojima je odobrena međunarodna zaštita ili koji su tražitelji azila u drugoj Dublinskoj državi;

Stoga je važno da nas obavijestite, prije donošenja prve odluke o zahtjevu za azil, imate li članove obitelji u drugoj Dublinskoj državi. Ako se želite ponovno ujediniti u istoj državi, vi i vaš član obitelji morat ćete tu želju izraziti u pisanom obliku.

—	prethodno vam je izdana viza ili dozvola boravka u drugoj Dublinskoj državi;

—	uzeti su vam otisci prstiju u drugoj Dublinskoj državi (i pohranjeni u europsku bazu podataka pod nazivom Eurodac (6));

—	postoje dokazi da ste bili u drugoj Dubinskoj državi ili ste kroz nju putovali, čak i ako vam tamo nisu uzeli otiske prstiju.

Što ako ovisim o njezi druge osobe ili ako netko ovisi o meni?

Mogli biste biti ponovno ujedinjeni u istoj državi sa svojom majkom, ocem, djetetom, bratom ili sestrom ako se primjenjuju svi sljedeći uvjeti:

—	oni zakonito borave o jednoj od Dublinskih država,

—	netko od vas je u drugom stanju, ili ima novorođenče, ili je teško bolestan, ima teški invaliditet ili je star,

—	jedan od vas ovisi o pomoći drugoga, koji se može o njemu ili njoj brinuti.

Država u kojoj su vaše dijete brat ili sestra ili roditelj rezidenti obično bi trebala prihvatiti odgovornost za razmatranje vašeg zahtjeva, pod uvjetom da su vaše obiteljske veze postojale u vašoj zemlji podrijetla. Od vas će se tražiti i da oboje u pisanom obliku navedete da želite biti ponovno ujedinjeni.

Tu mogućnost možete zatražiti ako se već nalazite u državi u kojoj se nalazi vaše dijete, brat ili sestra ili roditelj ili ako se nalazite u drugoj državi, a ne u onoj u kojoj živi vaša rodbina. U ovom drugom slučaju to će značiti da ćete morati putovati u tu državu osim ako imate bolest zbog koje ne možete putovati na duže vrijeme.

Uz tu mogućnost, uvijek možete, za vrijeme trajanja postupka azila, zatražiti da se pridružite članu obitelji iz humanitarnih, obiteljskih ili kulturoloških razloga. Ako vaš zahtjev bude prihvaćen, možda ćete se morati preseliti u zemlju u kojoj živi vaš rođak. U tom će se slučaju od vas tražiti da svoj pristanak date u pisanom obliku. Važno je da nas obavijestite ako postoje humanitarni razlozi zašto bi se vaš zahtjev trebao razmatrati ovdje ili u drugoj državi.

U slučaju veza, ovisnosti ili humanitarnih pitanja, možda ćete morati dati obrazloženje ili dokaz u potporu vašim tvrdnjama.

Što ako sam bolestan ili imam posebne potrebe?

Kako bi vam mogli pružiti odgovarajuću medicinsku pomoć ili liječenje, nadležna tijela ovdje moraju znati ako imate posebne potrebe, uključujući u vezi s vašim zdravljem te, posebno, ako:

—	ste osoba s invaliditetom,

—	ste trudni,

—	imate tešku bolest,

—	doživjeli ste mučenje, silovanje ili druge teške oblike psihičkog, fizičkog i seksualnog nasilja.

Ako nas upoznate s medicinskim pojedinostima i odlučeno je da ćete biti poslani u drugu državu, zatražit ćemo od vas dopuštenje da vaše medicinske podatke podijelimo sa zemljom u koju vas šalju. Ako se s tim ne slažete, medicinski podaci neće biti poslani, ali vi ćete svejedno biti premješteni u odgovornu državu. Imajte na umu da, ako ne pristanete na slanje vaših medicinskih podataka drugoj državi, druga država neće moći zadovoljiti vaše posebne potrebe.

Napominjemo da će s vašim podacima uvijek uz strogu povjerljivost postupati stručne osobe na koje se primjenjuju obveze povjerljivosti.

Koliko dugo će trajati postupak odlučivanja o tome koja će zemlja razmatrati moj zahtjev? Koliko ću dugo čekati razmatranje mojeg zahtjeva?

Ako nadležna tijela ove zemlje odluče da smo mi odgovorni za razmatranje vašeg zahtjeva za azil, to znači da možete ostati u ovoj zemlji i da će se vaš zahtjev razmatrati ovdje.

Što se događa ako je utvrđeno da je za razmatranje mojeg zahtjeva odgovorna druga država koja nije ona u kojoj se nalazim?

Ako smatramo da je za razmatranje vašeg zahtjeva odgovorna druga država, tražit ćemo od te države da prihvati tu odgovornost u roku od 3 mjeseca od datuma predavanja vašeg zahtjeva u ovoj državi.

Međutim, ako se odgovornost druge države utvrdi na temelju vaših otisaka prstiju, zahtjev drugoj državi šalje se u roku od 2 mjeseca od trenutka kada su dobiveni podaci iz Eurodaca.

—	Ako je ovo prvi put da ste zatražili azil u Dublinskoj državi, ali postoje razlozi da bi druga Dublinska država trebala razmatrati vaš zahtjev za azil, zatražit ćemo od te države da „preuzme” vaš slučaj.

Država kojoj smo poslali zahtjev mora odgovoriti u roku od 2 mjeseca od primitka zahtjeva. Ako ta država ne odgovori u tom roku, to znači da je prihvatila odgovornost za vaš zahtjev.

—	Ako ste već tražili azil u drugoj Dublinskoj državi koja nije ona u kojoj se sada nalazite, tražit ćemo tu drugu državu da „vas uzme natrag”.

Zemlja kojoj pošaljemo zahtjev mora odgovoriti u roku od 1 mjeseca od primitka zahtjeva ili u roku od 2 tjedna, ako se zahtjev temelji na podacima iz Eurodaca. Ako ta država ne odgovori u tom roku, to znači da je prihvatila odgovornost za vaš zahtjev i da je pristala uzeti vas natrag.

Međutim, ako niste zatražili azil u ovoj državi, a vaš je prethodni zahtjev za azil u drugoj državi odbijen konačnom odlukom, možemo odlučiti poslati zahtjev odgovornoj državi da vas uzme natrag ili vas vratiti u zemlju podrijetla ili stalnog prebivališta ili u sigurnu treću zemlju (7).

Ako druga država prihvati odgovornost za razmatranje vašeg zahtjeva, bit ćete obaviješteni o našoj odluci:

—	da nećemo razmatrati vaš zahtjev u ovoj državi i,

—	da ćemo vas premjestiti u odgovornu državu.

Vaš će se transfer dogoditi u roku od 6 mjeseci od datuma kada je druga država prihvatila odgovornost ili, ako odlučite osporiti odluku, u roku od 6 mjeseci od trenutka kada sud odluči da možete biti poslani u tu državu. Ovaj se rok može produžiti ako pobjegnete od vlasti u ovoj državi ili ako budete zatvoreni.

U slučaju da se nalazite u pritvoru/u centru za pritvor u ovoj državi kao dio Dublinskog postupka, primjenjivat će se kraći rokovi (za više informacija, vidjeti poseban odjeljak o pritvoru).

Odgovorna država će prema vama postupati kao prema tražitelju azila i imat ćete ista prava. Ako nikada prije niste zatražili azil u toj državi, imat ćete priliku zatražiti ga nakon dolaska.

Što ako se ne slažem s odlukom da me se pošalje u drugu državu?

Imate mogućnost reći da se ne slažete s odlukom da vas se pošalje u drugu Dublinsku državu. To se naziva postupkom „žalbe” ili „preispitivanja”.

Možete zatražiti i odgodu transfera do rješenja žalbe ili okončanja postupka preispitivanja.

Na kraju ovog letka naći ćete informacije o tome kojim se tijelima u ovoj državi možete obratiti kako biste osporili odluku.

Kada od nadležnih tijela primite službenu odluku o transferu, imate [x dana (8)] za žalbu [naziv žalbenog tijela (9)]. Važno je da odluku osporite (žalbom ili postupkom preispitivanja) u navedenom roku.

Dok se rješava vaša žalba ili preispituje odluka, možete ostati u ovoj zemlji. Ili (10)

Vaš se transfer obustavlja na [y dana (11)] dok sud odluči je li sigurno da se nalazite u odgovornoj zemlji dok se razmatra vaša žalba. Ili

Imate [y dana (12)] da zatražite odgodu transfera dok se razmatra vaša žalba. Sud će u kratkom roku donijeti odluku o tom zahtjevu. Ako ne odobri obustavu, bit ćete obaviješteni o razlozima.

Za vrijeme tog postupka imate pravo na pravnu pomoć i, ako je potrebno, jezičnu pomoć. Pravna pomoć znači da imate pravo na odvjetnika koji će pripremiti vaše dokumente i zastupati vas pred sudom.

Ako ne možete platiti troškove, možete zatražiti da vam se ta pomoć pruži besplatno. Informacije o organizacijama koje pružaju pravnu pomoć nalaze se na kraju ovog letka.

Mogu li biti pritvoren?

Mogu postojati drugi razlozi za vaš pritvor, ali, za potrebe Dublinskog postupka, možete biti pritvoreni samo ako naša nadležna tijela smatraju da postoji velika opasnost da biste mogli pobjeći jer ne želite biti poslani u drugu Dublinsku državu.

Što to znači?

Ako naša nadležna tijela smatraju da postoji velika opasnost da ćete pobjeći – na primjer zato što ste to već prije učinili ili zato što ne ispunjavate zahtjeve prijavljivanja itd. – mogu vas pritvoriti u bilo kojem trenutku za vrijeme trajanja Dubinskog postupka. Razlozi za pritvor propisani su zakonom. Kao razlozi za vaš pritvor ne mogu se navoditi drugi razlozi osim onih propisanih zakonom.

Imate pravo pisanim putem biti obaviješteni o razlozima za pritvor te o mogućnostima za osporavanje naloga za pritvor. Ako želite osporiti nalog za pritvor, imate pravo na pravnu pomoć.

Ako se za vrijeme trajanja Dublinskog postupka nalazite u pritvoru, rokovi za postupak su sljedeći:

—	Zatražit ćemo od druge države da prihvati odgovornost u roku od 1 mjeseca od predavanja zahtjeva za azil.

—	Država kojoj smo poslali zahtjev mora odgovoriti u roku od 2 tjedna od primitka našeg zahtjeva.

—	Vaš se transfer mora izvršiti u roku od 6 tjedana od trenutka kada je odgovorna država primila zahtjev. Ako osporite odluku o transferu, 6 tjedana će se računati od trenutka kada su nadležna tijela ili sud odlučili da je sigurno da budete poslani u odgovornu državu dok se razmatra vaša žalba.

Ako ne ispoštujemo rokove za slanje zahtjeva ili za izvršenje transfera, vaš pritvor za potrebe transfera u skladu s Dublinskom uredbom prestaje. U tom se slučaju primjenjuju prethodno navedeni, uobičajeni rokovi.

Što će se dogoditi s osobnim podacima koje dostavim? Kako znam da neće biti zloupotrijebljeni?

Nadležna tijela Dublinskih država mogu razmijeniti podatke koje im dostavljate za vrijeme Dublinskog postupka samo u svrhu ispunjavanja obveza iz Dubinske uredbe i Uredbe o Eurodacu. Za vrijeme trajanja Dublinskoog postupka, imate pravo na zaštitu svih vaših osobnih podataka i podataka koje dostavite o sebi, svojoj obiteljskoj situaciji i ostalom. Vaši se podaci mogu koristiti samo u svrhe utvrđene zakonom.

Imat ćete pravo pristupa:

—	podacima koji s odnose na vas. Imate pravo zatražiti ispravljanje takvih podatka, uključujući podataka u Eurodacu, ako su netočni, ili njihovo brisanje, ako su obrađivani u nezakonite svrhe,

—

objašnjenju kako možete tražiti ispravljanje ili brisanje podataka, uključujući podatke u Eurodacu. To uključuje kontaktne podatke nadležnih tijela odgovornih za vaš Dublinski postupak i nacionalnih tijela za zaštitu podataka koja su odgovorna za rješavanje zahtjeva u vezi sa zaštitom osobnih podataka.

PRILOG XI.

INFORMACIJE ZA MALOLJETNIKE BEZ PRATNJE KOJI PREDAJU ZAHTJEV ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE (EU) br. 604/2013 (13)

Dali smo ti ovaj letak jer si rekao(-la) da ti je potrebna zaštita i da si mlađi(-a) od 18 godina. Ako imaš manje od 18 godina, smatraš se djetetom. Čut ćeš da te nadležna tijela nazivaju i „maloljetnikom”, a to znači isto što i dijete. „Nadležna tijela” su ljudi odgovorni za donošenje odluke o tvojem zahtjevu za zaštitom.

Ako ovdje tražiš zaštitu jer si se u svojoj zemlji podrijetla bojao(-la), to zovemo „traženje azila”. Azil je mjesto koje ti nudi zaštitu i sigurnost.

Kada službeno od nadležnih tijela zatražiš azil, to se u zakonu naziva „zahtjev za međunarodnu zaštitu”. Osoba koja traži zaštitu naziva se „podnositelj zahtjeva”. Ponekad ćeš čuti da te zovu i „tražitelj azila”.

Tvoji bi roditelji trebali biti s tobom, ali ako nisu ili ako ste se razdvojili putem, ti si „maloljetnik bez pratnje”.

U tom slučaju, OSIGURAT ĆEMO TI „ZASTUPNIKA”, ODNOSNO ODRASLU OSOBU KOJA ĆE TI POMAGATI ZA VRIJEME TRAJANJA POSTUPKA. ONA ILI ON ĆE TI POMOĆI SA ZAHTJEVOM I PRATIT ĆE TE KADA BUDEŠ MORAO ILI MORALA RAZGOVARATI S NADLEŽNIM TIJELIMA. SA SVOJIM ZASTUPNIKOM MOŽEŠ RAZGOVARATI O SVOJIM PROBLEMIMA I STRAHOVIMA. TVOJ ZASTUPNIK MORA OSIGURATI DA TVOJI INTERESI BUDU NA PRVOM MJESTU, ODNOSNO DA SE UZMU U OBZIR TVOJE POTREBE, SIGURNOST, DOBROBIT, DRUŠTVENI RAZVOJ I TVOJA STAJALIŠTA. TVOJ ĆE ZASTUPNIK VODITI RAČUNA O MOGUĆNOSTI ZA PONOVNO UJEDINJENJE OBITELJI.

AKO NEŠTO NE RAZUMIJEŠ, ZATRAŽI POMOĆ OD SVOJEG ZASTUPNIKA ILI OD NAŠIH NADLEŽNIH TIJELA!

IAKO SI TRAŽIO(-LA) AZIL U OVOJ DRŽAVI, MOŽDA ĆE NEKA DRUGA DRŽAVA MORATI RAZMATRATI TVOJ ZAHTJEV ZA ZAŠTITU.

Za razmatranje tvojeg zahtjeva za zaštitu može biti odgovorna samo jedna država. To je propisano u zakonu koji se zove „Dublinska uredba”. Prema tom zakonu, moramo utvrditi jesmo li za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil odgovorni mi ili neka druga država – to se naziva „Dublinskim postupkom”.

Taj se zakon primjenjuje u zemljopisnom području koje uključuje 32 države (14). Za potrebe ovog letka, te 32 države nazivamo „Dublinske države”.

NEMOJ BJEŽATI OD NADLEŽNIH TIJELA ILI U DRUGU DUBLINSKU DRŽAVU. NEKI LJUDI ĆE TI MOŽDA REĆI DA JE TO NAJBOLJE ZA TEBE. AKO TI NETKO KAŽE DA POBJEGNEŠ ILI DA ODEŠ S NJIM, ODMAH TO RECI SVOJEM ZASTUPNIKU ILI NADLEŽNIM TIJELIMA.

MOLIMO TE DA KAŽEŠ NADLEŽNIM TIJELIMA ČIM PRIJE MOGUĆE:

—

ako si sam, a misliš da bi tvoja majka, otac, brat ili sestra, teta ili strina (15), tetak ili stric (16), baka ili djed mogli biti u jednoj od ostale 32 Dublinske države,

—	ako je tako, želiš li s njima živjeti,

—	ako si doputovao u ovu zemlju s nekim drugim i, ako je tako, s kim,

—	ako si već bio u nekoj drugoj od 32 navedene Dublinske države,

—	ako su ti u drugoj Dublinskoj državi uzeli otiske prstiju; otisci prstiju su slike koje se uzimaju s tvojih prstiju i koje služe za tvoju identifikaciju,

—	ako si već zatražio azil u drugoj Dublinskoj državi.

JAKO JE VAŽNO DA SURAĐUJEŠ S DRŽAVNIM TIJELIMA I DA IM UVIJEK GOVORIŠ ISTINU.

Dublinski sustav može ti pomoći ako nisi u pratnji roditelja kada zatražiš zaštitu.

Ako imaš o njima dovoljno informacija, mi ćemo potražiti tvoje roditelje ili rodbinu u Dublinskim državama. Ako ih uspijemo naći, pokušat ćemo vas spojiti u državi u kojoj se nalaze tvoji roditelji ili rodbina. Ta će država onda biti odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva za zaštitu.

Ako si sam i nemaš obitelj ili rodbinu u drugoj Dublinskoj državi, tvoj će se zahtjev vjerojatno razmatrati u ovoj zemlji.

Možeš izraziti želju da se tvoj zahtjev razmatra u ovoj zemlji čak i ako je, u skladu sa zakonom, odgovorna neka druga država. Tako možemo postupiti u slučaju humanitarnih, obiteljskih ili kulturoloških razloga.

U tom ćemo postupku uvijek postupati u tvojem najboljem interesu, i nećemo te poslati u državu za koju je utvrđeno da bi tamo mogla biti povrijeđena tvoja ljudska prava.

Što znači da mi uvijek moramo postupati u tvojem najboljem interesu? To znači da ćemo morati:

—	provjeriti postoji li mogućnost da te ujedinimo s tvojom obitelji u istoj državi,

—	osigurati tvoju sigurnost i zaštitu, posebno od ljudi koji će možda željeti prema tebi loše postupati/ozlijediti te,

—	osigurati da možeš odrastati u sigurnom i zdravom okruženju i da imaš stan i hranu te da su zadovoljene tvoje razvojne potrebe,

—	uzeti u obzir tvoje mišljenje – na primjer, želiš li ostati s rođakom ili radije ne bi.

TVOJA STAROST

Osobe starije od 18 godina smatraju se „odraslim osobama”. Prema njima se postupa drugačije nego prema djeci i adolescentima („maloljetnicima”).

Molimo te da kažeš istinu o tome koliko imaš godina.

Ako sa sobom imaš dokument iz kojeg se može vidjeti koliko imaš godina, pokaži ga nadležnim tijelima. Ako nadležna tijela sumnjaju u tvoje godine, postoji mogućnost da će te liječnik željeti pregledati da bi vidio jesi li mlađi(-a) od 18 godina. Ti i tvoj zastupnik morate prvo pristati na liječnički pregled.

U NASTAVKU ĆEMO POKUŠATI ODGOVORITI NA NAJČEŠĆA PITANJA KOJA BI MOGAO(-LA) IMATI O DUBLINSKOM POSTUPKU, KAKO TI ON MOŽE POMOĆI I ŠTO MOŽEŠ OČEKIVATI DA ĆE SE DOGODITI:

OTISCI PRSTIJU – Što je to? Gdje se oni uzimaju?

Kada zatražiš azil, ako imaš 14 godina ili više, uzet će se slika tvojih prstiju (koja se naziva „otisak prstiju”) i poslati u bazu podataka koja se naziva „Eurodac”. Za vrijeme tog postupka moraš surađivati – svi ljudi koji zatraže azil moraju prema zakonu dati otiske prstiju.

Tvoji otisci prstiju možda će se u jednom trenutku provjeriti kako bi se vidjelo jesi li već prije zatražio azil i jesi li već davao otiske na granici. Ako se otkrije da si već tražio azil u nekoj drugoj Dublinskoj državi, možda ćeš biti poslan u tu državu ako je to u tvojem najboljem interesu. Ta će država onda biti odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Tvoji se otisci prstiju čuvaju 10 godina. Nakon 10 godina, oni se automatski brišu iz baze podataka. Ako tvoj zahtjev za azil bude pozitivno riješen, tvoji otisci pristiju ostat će u bazi podataka do automatskog brisanja. Ako, kasnije, postaneš državljanin Dublinske države, tvoji će se otisci obrisati. Tvoji otisci prstiju i tvoj spol pohranjuju se u Eurodacu – tvoje ime, fotografija, datum rođenja i nacionalnost ne šalju se u bazu podataka niti se pohranjuju. Međutim, te će se pojedinosti možda pohraniti u našoj nacionalnoj bazi podataka. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti niti s jednom drugom zemljom ili organizacijom izvan Dublinskih država.

Nakon 20. srpnja 2015., tvoje otiske prstiju mogu pretraživati tijela kao što su policija i Europski policijski ured (Europol) koji mogu zatražiti pristup bazi podataka Eurodaca za potrebe sprječavanja, otkrivanja i istraživanja teških kaznenih djela i terorizma.

Koje informacije o tvojoj situaciji moraju znati nadležna tijela?

Vjerojatno će s tobom biti obavljen razgovor u cilju utvrđivanja države odgovorne za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil. Na tom će ti razgovoru naša nadležna tijela objasniti „Dublinski postupak” i pokušat ćemo saznati je li moguće ponovno te ujediniti s tvojom obitelji u drugoj Dublinskoj državi.

Ako znaš da se tvoji roditelji, braća i sestre ili rodbina nalaze u drugoj Dublinskoj državi, nemoj to zaboraviti napomenuti osobi koja s tobom obavlja razgovor. Pokušaj dati što više informacija kako bi nam pomogao da nađemo tvoju obitelj – imena, adrese, telefonski brojevi itd.

Za vrijeme razgovora možda će te pitati jesi li već bio(-la) u drugim Dublinskim državama. Molimo te da kažeš istinu.

Tvoj zastupnik može ići s tobom na razgovor kako bi ti pružio pomoć i potporu i učinio ono što je za tebe najbolje. Ako iz nekog razloga ne želiš da tvoj zastupnik bude s tobom, to moraš reći nadležnim državnim tijelima.

NA POČETKU RAZGOVORA, OSOBA KOJA VODI RAZGOVOR I TVOJ ZASTUPNIK OBJASNIT ĆE TI POSTUPKE I TVOJA PRAVA. AKO NEŠTO NE RAZUMIJEŠ ILI IMAŠ DRUGIH PITANJA, PITAJ IH!

Razgovor je tvoje pravo i važan dio tvojeg zahtjeva.

Razgovor će se odvijati na jeziku koji razumiješ. Ako ne razumiješ jezik na kojem se govori, možeš tražiti prevoditelja da ti pomogne u komunikaciji. Prevoditelj smije prevoditi samo ono što govorite vi i osoba koja vodi razgovor. Prevoditelj ne smije davati svoje osobno mišljenje. Ako prevoditelja dobro ne razumiješ, moraš to reći nama i/ili svojem odvjetniku.

Razgovor će bit povjerljiv. To znači da se informacije koje si nam dao, ukjučujući činjenicu da si zatražio zaštitu u našoj zemlji, neće slati osobama ili nadležnim tijelima koji bi mogli na neki način naštetiti tebi ili nekom članu tvoje obitelji koji se još uvijek nalazi u tvojoj zemlji podrijetla.

VAŽNO JE DA STE TI I TVOJ ZASTUPNIK SVJESNI ROKOVA U OKVIRU DUBLINSKOG POSTUPKA!

Pročitaj odgovore u nastavku.

Koliko ćeš morati čekati da saznaš moraš li ići u drugu državu ili možeš ostati ovdje?

Što se događa ako se utvrdi da je druga država odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva?

→

Ako je ovo tvoj prvi zahtjev za azil u Dublinskoj državi, bit ćeš poslan(-a) u drugu državu jer se tamo nalaze tvoja majka, otac, brat, sestra, teta, strina, tetak, stric, baka ili djed i ti ćeš im se tamo pridružiti i ostat ćete zajedno dok se ispituje zahtjev za azil. (17)

→

Ako u prošlosti nisi zatražio(-la) azil ovdje, već u drugoj Dublinskoj državi, možda ćeš biti poslan(-a) natrag u tu državu kako bi tijela u toj državi mogla razmotriti tvoj zahtjev za azil. (18)

U oba slučaja, za donošenje odluke o transferu možda će trebati do pet mjeseci od trenutka kada si zatražio(-la) azil ili od trenutka kada smo postali svjesni da si zatražio(-la) međunarodnu zaštitu u drugoj Dublinskoj državi. Nadležna tijela će te obavijestiti o toj odluci što prije moguće nakon njezina donošenja.

→

Međutim, ako nisi zatražio(-la) azil u ovoj državi, a tvoj prethodni zahtjev za azil u drugoj državi odbijen je konačnom odlukom nakon što je potpuno razmotren, možemo odlučiti poslati zahtjev odgovornoj državi da te uzme natrag ili te vratiti u zemlju podrijetla ili stalnog prebivališta ili u sigurnu treću zemlju.

Ako odlučimo da je za tvoj zahtjev za azil odgovorna neka druga država, kada država od koje se traži da preuzme odgovornost to prihvati učiniti, bit ćeš službeno obaviješten o tome da nećemo razmatrati tvoj zahtjev za međunarodnu zaštitu i da ćemo te umjesto toga premjestiti u odgovornu državu.

Tvoj transfer će se dogoditi u roku od šest mjeseci od trenutka kada je druga država prihvatila odgovornost nad tobom ili od trenutka konačne odluke o žalbi ili preispitivanju u slučaju da se ne slažeš i odlučiš osporiti tu odluku (vidjeti odjeljak u nastavku u kojem je objašnjeno što to znači!). Taj se rok može produžiti na godinu dana ako si u pritvoru ili do 18 mjeseci ako pobjegneš.

Što se događa ako ne želiš ići u drugu državu?

RAZGOVARAJ O TOME SA SVOJIM ZASTUPNIKOM!

Ako odlučimo da bi trebao ići u drugu državu gdje će se razmatrati tvoj zahtjev, a ti se s time ne slažeš, imaš mogućnost osporiti odluku o transferu. To nazivamo postupkom „žalbe” ili „preispitivanja”.

Kada od nadležnih tijela dobiješ službenu odluku, imaš [x dana (19)] za žalbu [žalbenom tijelu (20)]. Jako je važno da žalbu dostaviš u tom roku. Tvoj bi ti zastupnik trebao s time pomoći.

—	Dok se rješava tvoja žalba ili preispituje odluka, možeš ostati u ovoj zemlji. Ili (21)

—	Tvoj se transfer odgađa na [y dana (22)] dok sud odluči je li sigurno da se nalaziš u odgovornoj zemlji dok se razmatra tvoja žalba. Ili

—	Imaš [y dana (23)] da zatražiš obustavu transfera dok se razmatra tvoja žalba. Sud će u kratkom roku donijeti odluku o tom zahtjevu. Ako sud ne odobri odgodu, bit ćeš obaviješten o razlozima.

—	Na poleđini ovog letka nalaze se informacije o tijelu u ovoj zemlji kojem se potrebno obratiti u slučaju žalbe na odluku.

Za vrijeme „žalbenog” postupka dobit ćeš pristup pravnoj pomoći i, ako je potrebno, jezičnoj pomoći prevoditelja. Ako nemaš novaca, možeš zatražiti besplatnu pravnu pomoć. Na poleđini ovog letka nalaze se kontaktni podaci organizacija koje pružaju pravnu pomoć i koje ti mogu pomoći s tvojom žalbom.

PRITVOR

Za osobe koje ne mogu putovati kamo žele i koje su smještene u zatvorenoj zgradi iz koje ne smiju otići kaže se da su u „pritvoru”.

Ako si maloljetnik bez pratnje, možda si smješten negdje gdje postoje pravila da po noći ili kada je vani mrak moraš biti u zatvorenom ili pravila da moraš reći osobama koje te čuvaju da izlaziš van i kada ćeš se vratiti natrag. Ta pravila postoje radi zaštite tvoje sigurnosti. To ne znači da si u pritvoru.

DJECA GOTOVO NIKAD NISU U PRITVORU!

Jesi li u pritvoru? Ako nisi siguran jesi li u pritvoru, obrati se nadležnim tijelima, svojem zastupniku ili svojem pravnom savjetniku (24) čim prije moguće. Možeš s njima razgovarati o svojoj situaciji i, ako se nalaziš u pritvoru, o mogućnosti da osporiš odluku o pritvoru!

Postoji opasnost da ćeš se za vrijeme Dublinskog postupka naći u pritvoru! To se u većini slučajeva događa kada ti nadležna tijela ne vjeruju da si mlađi(-a) od 18 godina i boje se da ćeš pobjeći i sakriti se od njih jer se bojiš da će te poslati u neku drugu državu.

Imaš pravo pisanim putem biti obaviješten(-a) o razlozima za pritvor te o mogućnostima za osporavanje naloga za pritvor. Imaš pravo i na pravnu pomoć ako želiš osporiti nalog za pritvor pa stoga razgovaraj sa svojim zastupnikom ili pravnim savjetnikom ako si nesretan(-a).

Ako se za vrijeme trajanja Dublinskog postupka nalaziš u pritvoru, rokovi postupka za tebe bit će sljedeći: morat ćemo zatražiti drugu državu da preuzme odgovornost za tebe u roku od mjesec dana od datuma predavanja tvojeg zahtjeva za azil. Zatražena država trebala bi dati odgovor u roku od dva tjedna. I konačno, ako ostaneš u pritvoru, tvoj se transfer mora izvršiti u roku od šest tjedana od trenutka kada je odgovorna država primila zahtjev.

Ako odlučiš osporiti odluku o transferu dok se nalaziš u pritvoru, državna tijela nemaju obvezu premjestiti te u roku od šest tjedana. U tom će te slučaju državna tijela obavijestiti o tvojim mogućnostima.

Ako nadležna tijela ne poštuju rokove za traženje druge države da preuzme odgovornost za tebe ili ne izvrše transfer na vrijeme, tvoj pritvor za potrebe transfera u skladu s Dublinskom uredbom prestaje. U tom se slučaju primjenjuju uobičajeni rokovi navedeni u odjeljku „Što se događa ako se utvrdi da je druga država odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva?”.

Koja prava imaš za vrijeme dok se donosi odluka o tome tko je za tebe odgovoran?

Imaš pravo ostati u ovoj zemlji ako smo mi odgovorni za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil ili, ako je odgovorna neka druga država, do transfera u tu državu. Ako je za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil odgovorna država u kojoj se sada nalaziš, imaš pravo ostati ovdje barem do donošenja prve odluke o tvojem zahtjevu za azil. Imaš pravo i na materijalne uvjete prihvata, odnosno, smještaj, hranu itd., te na osnovnu medicinsku njegu i hitnu medicinsku pomoć. Imaš pravo i ići u školu.

Dobit ćeš priliku da nam pisanim ili usmenim putem daš informacije o situaciji u kojoj se nalaziš i o nazočnosti članova obitelji na državnom području Dublinskih država i da to učiniš na svojem materinjem jeziku ili nekom drugom jeziku koji dobro govoriš (ili pravo na prevoditelja, ako je potrebno). Osim toga, dobit ćeš i pisani primjerak odluke o transferu u drugu državu. Imaš pravo obratiti nam se ako ti je je potrebno više informacija i/ili se obratiti uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u ovoj zemlji.

Tvoj zastupnik i državna tijela objasnit će ti više o tvojim pravima!

Što će se dogoditi s osobnim podacima koje dostaviš? Kako ćeš znati da neće biti iskorišteni u krivu svrhu?

Nadležna tijela Dublinskih država mogu razmijeniti podatke koje im dostavljaš za vrijeme Dublinskog postupka samo u svrhu ispunjavanja obveza iz Dubinske uredbe i Uredbe o Eurodacu.

Imat ćeš pravo pristupa:

—	podacima koji s odnose na tebe. Imaš pravo zatražiti izmjene tih podataka ako nisu točni ili istiniti ili njihovo brisanje ako se nezakonito obrađuju,

—	objašnjenju kako možeš zatražiti izmjene ili brisanje tvojih podataka, uključujući kontaktnih podataka posebnih nadležnih tijela koja su utvrđena kao odgovorna za Dublinski postupak i nacionalnim tijelima za zaštitu podataka odgovornim za razmatranje zahtjeva o zaštiti osobnih podataka.

KOME SE MOŽEŠ OBRATITI ZA POMOĆ? (Unose se podaci specifični za državu članicu, posebno:)

—	adresa i kontaktni podaci nadležnog tijela za azil,

—	naziv, adresa i kontaktni podaci organizacija koje zastupaju maloljetnike bez pratnje,

—	adresa i kontaktni podaci nacionalnog tijela odgovornog za zaštitu djece,

—	adresa i kontaktni podaci nadležnog tijela za provedbu Dublinskog postupka,

—	pojedinosti o Nacionalnom nadzornom tijelu,

—	identitet nadzornika Eurodaca i njegovog/njezinog predstavnika,

—	kontaktni podaci ureda nadzornika,

—	Crveni križ i njegova uloga,

—	kontaktni podaci lokalnog ureda UNHCR-a (ako postoji) i njegova uloga,

—	kontaktni podaci pružatelja pravne pomoći/organizacije za pomoć izbjeglicama/djeci,

—	kontaktni podaci IOM-a i njegova uloga.

PRILOG XII.

INFORMACIJE ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA ILI OSOBE BEZ DRŽAVLJANSTVA UHIĆENE ZBOG NEZAKONITOG PRELASKA VANJSKE GRANICE, U SKLADU S ČLANKOM 29. STAVKOM 3. UREDBE (EU) br. 603/2013

Ako imate 14 godina ili više i uhićeni ste zbog nezakonitog prelaska granice, uzet će se vaši otisci prstiju i prenijeti u bazu otisaka prstiju „Eurodac”. Morate surađivatiu ovom postupku – dužni ste po zakonu dati svoj otisak prstiju.

Ako vaši otisci prstiju nisu jasne kvalitete i ako ste namjerno ozlijedili prste, otisci prstiju mogu se kasnije ponovno uzeti.

Ako u budućnosti ponovno podnesete zahtjev za azil, ponovno će se uzeti vaši otisci prstiju. Ako ste se prijavili za azil u zemlji različitoj od one u kojoj su vam prvotno uzeti otisci prstiju, postoji mogućnost da vas vrate u prvu zemlju gdje su vam uzeti otisci prstiju.

Vaši otisci prstiju bit će pohranjeni 18 mjeseci – nakon 18 mjeseci automatski će se izbrisati iz baze podataka. U Eurodac će se pohraniti samo vaši otisci prstiju i vaš spol – vaše ime, fotografija, datum rođenja i državljanstvo ne šalju se u bazu podataka niti se pohranjuju.

Možete bilo kada u budućnosti podnijeti zahtjev za dobivanje podataka koji se odnose na vas te su evidentirani u Eurodacu iz zemlje koja uzima vaše otiske prstiju. Možete zatražiti da se podaci isprave ili izbrišu – trebali bi se izbrisati, na primjer, ako postanete državljanin EU-a ili pridružene države ili ako dobijete boravišnu dozvolu za jednu od tih zemalja, a niste podnijeli zahtjev za azil.

Eurodacom upravlja agencija Europske unije pod nazivom eu-LISA. Vaši podaci mogu se koristiti samo za namjene utvrđene zakonom. Vaše će podatke primiti samo središnji sustav Eurodaca. Ako u budućnosti zatražite azil u nekoj drugoj državi EU-a ili pridruženoj državi (25), vaši će otisci biti poslani u tu zemlju radi provjere. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti s drugim državama ili organizacijama izvan EU-a i pridruženih zemalja.

Od 20. srpnja 2015., tijela vlasti, kao što su policija i Europski policijski ured (Europol), mogu pretraživati vaše otiske prstiju i zatražiti pristup bazi podataka Eurodac s ciljem sprječavanja, otkrivanja i istraživanja teških zločina i terorizma.

Podaci za kontakt (unijeti podatke specifične za državu članicu)

—	identitet Eurodacova nadzornika/nadzornice i njegova/njezina predstavnika/predstavnice,

—	podaci za kontakt nadzornikova/nadzorničina ureda,

—	detalji nacionalnog nadzornog tijela (zaštita podataka).

PRILOG XIII.

INFORMACIJE ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA ILI OSOBE BEZ DRŽAVLJANSTVA KOJE ILEGALNO BORAVE U DRŽAVI ČLANICI, U SKLADU S ČLANKOM 29. STAVKOM 3. UREDBE (EU) br. 603/2013

Ako ilegalno boravite u zemlji Dublinske uredbe (26), tijela vlasti mogu uzeti vaše otiske prstiju i prebaciti ih u bazu otisaka prstiju „Eurodac”. Jedini cilj toga je utvrditi jeste li se prethodno prijavili za azil. Vaši otisci prstiju neće se pohraniti u bazu podataka Eurodac, no ako ste se prethodno prijavili za azil u drugoj državi, može vas se vratiti u tu državu.

Ako vaši otisci prstiju nisu jasne kvalitete i ako ste namjerno ozlijedili prste, otisci prstiju mogu se kasnije ponovno uzeti.

Eurodacom upravlja agencija Europske unije pod nazivom eu-LISA. Vaši podaci mogu se koristiti samo za namjene utvrđene zakonom. Vaše će podatke primiti samo središnji sustav Eurodaca. Ako u budućnosti zatražite azil u nekoj drugoj državi Dublinske uredbe, vaši će se otisci uzeti radi prijenosa podataka u Eurodac. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti s drugim zemljama ili organizacijama izvan EU-a i pridruženih zemalja.

Podaci za kontakt (unijeti podatke specifične za državu članicu)

—	identitet Eurodacova nadzornika/nadzornice i njegova/njezina predstavnika/predstavnice,

—	podaci za kontakt nadzornikova/nadzorničina ureda,

—	detalji nacionalnog nadzornog tijela (zaštita podataka).

Ako naša tijela vlasti smatraju da ste možda podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu u drugoj zemlji koja bi mogla biti odgovorna za razmatranje zahtjeva, dobit ćete detaljnije informacije o postupku koji će uslijediti i o tome kako to utječe na vas i vaša prava. (27)

”

(1) Ovakav indikativni dokaz mora uvijek biti podržan neposrednim dokazom kako je definiran na popisu A.

(2) Ovaj letak služi samo u informativne svrhe. Cilj mu je podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu dati potrebne informacije o Dublinskom postupku. On sam po sebi ne stvara/podrazumijeva prava ili pravne obveze. Prava i obveza država i osoba u okviru Dublinskog postupka propisani su u Uredbi (EU) br. 604/2013.

(3) Dublinske države uključuju 28 država Europske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) te 4 države „pridružene” Dublinskoj uredbi (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

(4) Dostavljeni podaci su podaci predviđeni u dijelu B ovog Priloga.

(5) Ovaj letak služi samo u informativne svrhe. Cilj mu je podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu dati potrebne informacije o Dublinskom postupku. On sam po sebi ne stvara/podrazumijeva prava ili pravne obveze. Prava i obveza država i osoba u okviru Dublinskog postupka propisani su u Uredbi (EU) br. 604/2013.

(6) Više informacija o Eurodacu navedeno je u dijelu A u odjeljku: „Zašto se od mene traži da dam svoje otiske prstiju?”.

(7) Ovaj se odlomak ne nalazi u posebnom letku za države članice koje ne sudjeluju u Direktivi o povratku.

(8) Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(9) Ispunjava svaka država članica.

(10) Svaka DČ mora odabrati jednu od tri mogućnosti, ovisno o izboru učinkovitog pravnog lijeka.

(11) Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(12) Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(13) Ovaj letak služi samo u informativne svrhe. Cilj mu je podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu dati potrebne informacije o Dublinskom postupku. On sam po sebi ne stvara/podrazumijeva prava ili pravne obveze. Prava i obveza država i osoba u okviru Dublinskog postupka propisani su u Uredbi (EU) br. 604/2013.

(14) Dublinske države uključuju 28 država Europske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) te 4 države „pridružene” Dublinskoj uredbi (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

(15) Majčina sestra ili očeva sestra.

(16) Majčin brat ili očev brat.

(17) Možda ćeš čuti da ljudi to nazivaju „preuzimanje”.

(18) Možda ćeš čuti da ljudi to nazivaju „vraćanje natrag”.

(19) Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(20) Ispunjava svaka država članica.

(21) Svaka država članica mora odabrati jednu od tri mogućnosti, ovisno o izboru učinkovitog pravnog lijeka.

(22) Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(23) Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(24) Osoba koju nadležna tijela priznaju kao osobu koja zastupa tvoje interese pred zakonom. Tvoj zastupnik i/ili nadležna tijela trebali bi te savjetovati trebaš li pravnog savjetnika, ali mogu i od njih tražiti da ti jednog imenuju. Na poleđini ovog letka nalaze se informacije o organizacijama koje ti mogu pružiti pravnu pomoć.

(25) Vaši otisci prstiju mogu se podijeliti tamo gdje to zakon dopušta, između 28 država članica EU-a i četiriju pridruženih zemalja – Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna.

(26) Ona obuhvaća cijelu Europsku uniju (Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija), kao i četiri zemlje „pridružene” Dublinskoj uredbi (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

(27) Ustupljeni podaci predviđeni su u dijelu B Priloga X.

8.2.2014

Službeni list Europske unije

L 39/46

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 120/2014

оd 7. veljače 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1981/2006 o detaljnim pravilima za provedbu članka 32. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnog laboratorija Zajednice za genetski modificirane organizme

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 32. drugi i peti podstavak,

budući da:

(1)

Detaljna pravila za provedbu članka 32. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 utvrđena su Uredbom Komisije (EZ) br. 1981/2006 (2), kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 503/2013 (3). Ta je pravila potrebno ažurirati, posebice u pogledu financijskih doprinosa koje moraju platiti podnositelji zahtjeva, kako bi se uzele u obzir promjene u troškovima koji nastaju kad se ispituju i validiraju metode detekcije te promjene u raspodjeli zadataka u državama članicama.

(2)	Uredbom bi se trebalo uzeti u obzir i sve veći broj genetski modificiranih organizama (GMO-ova) koji sadržavaju višestruke transformacije uz sve više kombinacija pojedinačnih transformacija.

(3)

Potrebno je ažurirati popis nacionalnih referentnih laboratorija imenovanih za pomoć referentnom laboratoriju Zajednice (RLZ) iz prvog stavka članka 32. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 pri ispitivanju i validaciji metoda detekcije kako bi se uzele u obzir promjene u imenovanju nacionalnih referentnih laboratorija država članica i kako bi se uključilo laboratorije u državama članicama koje su nedavno pristupile Uniji.

(4)

Trebalo bi utvrditi prijelazne mjere kako bi se podnositeljima zahtjeva koji su od nacionalnog nadležnog tijela primili potvrdu primitka zahtjeva za odobrenje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 prije stupanja ove Uredbe na snagu omogućilo da financijske doprinose plate u skladu s Uredbom (EZ) br. 1981/2006.

(5)	Potrebno je uzeti u obzir javne istraživačke institucije osnovane u EU-u koje podnose zahtjeve za odobrenja GMO-ova povezane s projektima koji se najvećim dijelom financiraju iz javnog sektora te bi za takve slučajeve trebalo predvidjeti smanjeni iznos financijskog doprinosa.

(6)	Uredbu (EZ) br. 1981/2006 stoga bit trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(7)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1981/2006 mijenja se kako slijedi:

U članku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećom:

„(a)

‚potpuni postupak validacije’ znači:

procjenu, putem interlaboratorijskog istraživanja u skladu s međunarodnim standardima koje uključuje nacionalne referentne laboratorije, kriterija učinkovitosti metode koje je postavio podnositelj zahtjeva sukladnima s dokumentom pod nazivom ‚Definiranje minimalnih zahtjeva učinkovitosti analitičkih metoda ispitivanja GMO-a’ (4):

—

iz točke 3.1.C.4. Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 503/2013 (5) u slučaju genetski modificiranih biljaka za hranu ili hranu za životinje, hrane ili hrane za životinje koja sadržava genetski modificirane biljke ili se od njih sastoji te hrane koja je proizvedena od sastojaka proizvedenih od genetski modificiranih biljaka ili sadržava takve sastojke ili hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificiranih biljaka,

—	iz točke 1. podtočke (B) Priloga I. Uredbi (EZ) br. 641/2004 u svim drugim slučajevima;

ii.	procjenu preciznosti i istinitosti metode koju je dostavio podnositelj zahtjeva.,

(4) http://gmo-crl.jrc.ec.europa.eu/doc/Min_Perf_Requirements_Analytical_methods.pdf, RLZ i Europska mreža laboratorija za GMO-ove, 13. listopada 2008."

(5) SL L 157, 8.6.2013., str. 1.”"

U članku 2. dodaju se sljedeće definicije:

„(e)	‚GMO s pojedinačnom transformacijom’ znači GMO koji je dobiven postupkom pojedinačne transformacije;

(f)	‚GMO s višestrukim transformacijama” znači GMO koji sadržava više od jedne pojedinačne transformacije i koji je dobiven konvencionalnim križanjem, kotransformacijom ili retransformacijom.”

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Doprinosi

1. Za svaki zahtjev za GMO s jednom transformacijom podnositelj zahtjeva plaća RLZ-u paušalni doprinos od 40 000 EUR.

2. RLZ od podnositelja zahtjeva zahtijeva da plati dodatni doprinos od 65 000 EUR ako je potrebno provesti potpuni postupak validacije metode detekcije i identifikacije za GMO s jednom transformacijom u skladu sa sljedećim odredbama:

(a)

Prilogom III. Provedbenoj uredbi (EU) br. 503/2013 kad je zahtjev povezan sa sljedećim:

i.	genetski modificiranim biljkama za hranu ili hranu za životinje;

ii.	hranom ili hranom za životinje koja sadržava genetski modificirane biljke ili se od njih sastoji;

iii.	hranom koja je proizvedena od sastojaka proizvedenih od genetski modificiranih biljaka ili sadržava takve sastojke ili hranom za životinje koja je proizvedena od genetski modificiranih biljaka; ili

(b)	Prilogom I. Uredbi (EZ) br. 641/2004 u svim drugim slučajevima.

3. Za svaki zahtjev za GMO koji sadržava višestruke transformacije, a za koji je RLZ validirao metodu detekcije i identifikacije za svaku pojedinačnu transformaciju koja čini taj GMO ili je postupak validacije u tijeku, iznos paušalnog doprinosa ovisi o broju (N) pojedinačnih transformacija koje čine taj GMO i izračunava se prema formuli 20 000 EUR + (N × 5 000 EUR). U toj se formuli uzima u obzir samo onaj GMO s višestrukim transformacijama koji ima najveći broj pojedinačnih transformacija.

4. Za svaki zahtjev za GMO koji sadržava višestruke transformacije i koji se sastoji od jedne ili više pojedinačnih transformacija, a za koje RLZ nije validirao metodu detekcije i identifikacije ili za koje postupak validacije nije u tijeku, iznos doprinosa izračunava se na sljedeći način: članak 3. stavci 1. i 2. primjenjuju se na pojedinačnu transformaciju ili transformacije za koje ne postoji validirana metoda, a članak 3. stavak 3. primjenjuje se na GMO koji sadržava višestruke transformacije, pri čemu je N broj pojedinačnih transformacija koje čine taj GMO i za koje postoji validirana metoda.

5. RLZ će smanjiti iznos dodatnog doprinosa iz stavka 2. razmjerno ušteđenim troškovima:

(a)	ako podnositelj zahtjeva dostavi materijal potreban za provedbu potpunog postupka validacije; i/ili

(b)	ako podnositelj zahtjeva dostavi podatke koji se odnose na module, kao što su protokoli ekstrakcije DNK-a i referentni sustavi specifični za određenu vrstu, koje je RLZ već validirao i objavio.

6. Ako troškovi validacije metode detekcije i identifikacije koju je predložio podnositelj zahtjeva premašuju iznos financijskih doprinosa navedenih u stavcima 1., 2. i 3. za najmanje 50 %, zahtijeva se dodatni doprinos. Dodatni doprinos pokriva 50 % onog dijela troškova koji premašuje iznos doprinosa navedenih u stavcima 1., 2. i 3.

7. Doprinosi predviđeni stavcima 1. do 6. naplativi su i u slučaju povlačenja zahtjeva, ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 3.”

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako je podnositelj zahtjeva MSP, ako ima središnju upravu u zemlji u razvoju ili ako je to javna istraživačka institucija osnovana u EU-u i zahtjev mu je povezan s projektom koji se najvećim dijelom financira iz javnog sektora, financijski se doprinosi iz članka 3. stavaka 1. do 4. smanjuju za 50 %.”;

(b)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Članak 3. stavak 6. ne primjenjuje se na podnositelje zahtjeva iz članka 4. stavka 1.”

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećima:

„1. Podnositelj zahtjeva prilaže dokaz o uplati doprinosa iz članka 3. stavaka 1., 3. i/ili 4. RLZ-u prilikom dostavljanja uzoraka hrane i hrane za životinje te njihovih kontrolnih uzoraka RLZ-u u skladu s člankom 5. stavkom 3. točkom (j) ili člankom 17. stavkom 3. točkom (j) Uredbe (EZ) br. 1829/2003.

2. Ako je, kako je predviđeno u članku 3. stavku 2., potreban potpuni postupak validacije, RLZ o tome pismeno obavješćuje podnositelja zahtjeva i zahtijeva plaćanje iznosa u skladu s tom odredbom prije nego što započne četvrti korak (međulaboratorijsko istraživanje) postupka validacije.

3. Ako, kako je predviđeno u članku 3. stavku 6., RLZ očekuje da će troškovi validacije metode detekcije koju predlaže podnositelj zahtjeva premašiti iznos financijskih doprinosa iz članka 3. stavaka 1. do 4. za najmanje 50 %, on pismeno obavješćuje podnositelja zahtjeva o procijenjenom iznosu dodatnih troškova.

Ako u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti podnositelj zahtjeva povuče svoj zahtjev, nije dužan platiti dodatni doprinos iz članka 3. stavka 6.

Nakon završetka validacije metode detekcije RLZ pismeno obavješćuje podnositelja zahtjeva o stvarnim i uredno opravdanim troškovima nastalima pri provođenju validacije metode detekcije i zahtijeva plaćanje plativog doprinosa u skladu s člankom 3. stavkom 6.”;

(b)	stavak 5. briše se;

(c)	stavak 7. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Podnositelj zahtjeva dužan je platiti doprinose navedene u stavcima 2. i 3. u roku od 45 dana od dana primitka obavijesti. Četvrti korak (međulaboratorijsko istraživanje) postupka validacije ne započinje se prije primitka tih doprinosa”.

U članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim stavcima 2. i 3.:

„2. Nacionalni referentni laboratoriji iz Priloga II. nasumično se odabiru za sudjelovanje u međunarodnom međulaboratorijskom validacijskom istraživanju i primaju 2 400 EUR od RLZ-a kao doprinos za troškove sudjelovanja. U slučajevima iz članka 4. stavka 1. taj se iznos razmjerno smanjuje.

3. RLZ i nacionalni referentni laboratoriji iz Priloga II. koji budu sudjelovali u validacijskom istraživanju sklapaju pisani sporazum kako bi definirali svoje međusobne odnose, posebno u pogledu financijskih pitanja.”

U Prilogu I. točka (a) zamjenjuje se sljedećom:

„(a)

biti akreditirani u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 o ‚općim zahtjevima za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija’ ili istovjetnom međunarodnom normom koja osigurava da laboratoriji:

—	imaju odgovarajuće kvalificirano osoblje, odgovarajuće osposobljeno za provođenje analitičkih metoda koje se koriste za detekciju i identifikaciju GMO-ova i genetski modificirane hrane i hrane za životinje,

—	posjeduju opremu potrebnu za provođenje potrebnih analiza,

—	imaju odgovarajuću upravnu infrastrukturu,

—	imaju dovoljan kapacitet obrade podataka za izradu tehničkih izvješća i brzu komunikaciju s drugim laboratorijima koji sudjeluju u ispitivanju i validaciji metoda detekcije.

Laboratoriji s popisa u Prilogu II. ovoj Uredbi koji još nisu akreditirani primaju se do 31. prosinca 2014. ako laboratorij izjavi da je u postupku akreditacije i RLZ-u dostavi dokaz o svojoj tehničkoj osposobljenosti”.

8.	Prilog II. zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prijelazne mjere

Članci 3. do 5. Uredbe (EZ) br. 1981/2006 o financijskim doprinosima i dalje se primjenjuju na podnositelje zahtjeva koji su od nacionalnog nadležnog tijela primili potvrdu primitka zahtjeva za odobrenje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 prije stupanja ove Uredbe na snagu.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. veljače 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

(2) SL L 368, 23.12.2006., str. 99.

(3) SL L 157, 8.6.2013., str. 1.

PRILOG

„PRILOG II.

Nacionalni referentni laboratoriji koji pomažu RLZ-u u ispitivanju i validaciji metoda detekcije kako je navedeno u članku 6. stavku 1.

Belgique/België

—	Centre wallon de Recherches agronomiques (CRA-W),

—	Institut Scientifique de Santé Publique (ISP) – Wetenschappelijk Instituut Volksgezondheid (WIV),

—	Instituut voor Landbouw- en Visserijonderzoek (ILVO);

Bulgaria

—	Национален цeнтър по обществено здраве и анaлизи (НЦОЗА), София, Сектор ГМО;

Česká republika

—	Výzkumný ústav rostlinné výroby, v.v.i. (VÚRV), Praha;

Danmark

—	Danmarks Tekniske Universitet, DTU Fødevareinstituttet, Afdeling for Toksikologi og Risikovurdering (1),

—	Ministeriet for Fødevarer, Landbrug og Fiskeri, Fødevarestyrelsen, Sektion for Plantediagnostik, Ringsted;

Deutschland

—	Chemisches und Veterinäruntersuchungsamt (CVUA) Freiburg,

—	Landwirtschaftliches Technologiezentrum Augustenberg (LTZ),

—	Bayerisches Landesamt für Gesundheit und Lebensmittelsicherheit (LGL),

—	Landeslabor Berlin-Brandenburg, Berlin,

—	Landeslabor Berlin-Brandenburg, Frankfurt/Oder,

—	Institut für Hygiene und Umwelt der Hansestadt Hamburg,

—	Landesbetrieb Hessisches Landeslabor – Standort Kassel,

—	Landesamt für Landwirtschaft, Lebensmittelsicherheit und Fischerei (LALLF) Mecklenburg-Vorpommern,

—	Niedersächsisches Landesamt für Verbraucherschutz und Lebensmittelsicherheit (LAVES) – Lebensmittel- und Veterinärinstitut Braunschweig/Hannover,

—	Landesuntersuchungsamt Rheinland-Pfalz – Institut für Lebensmittelchemie Trier,

—	Landwirtschaftliche Untersuchungs- und Forschungsanstalt (LUFA) Speyer,

—	Landesamt für Verbraucherschutz – Abteilung D Veterinärmedizinische, mikro- und molekularbiologische Untersuchungen, Saarland,

—	Staatliche Betriebsgesellschaft für Umwelt und Landwirtschaft, Geschäftsbereich Labore Landwirtschaft, Sachsen,

—	Landesuntersuchungsanstalt für das Gesundheits- und Veterinärwesen Sachsen (LUA),

—	Landesamt für Verbraucherschutz Sachsen-Anhalt – Fachbereich Lebensmittelsicherheit,

—	Landeslabor Schleswig-Holstein,

—	Thüringer Landesamt für Verbraucherschutz (TLV),

—	Bundesinstitut für Risikobewertung (BfR),

—	Bundesamt für Verbraucherschutz und Lebensmittelsicherheit (BVL);

Eesti

—	Tallinna Tehnikaülikooli (TTÜ) geenitehnoloogia instituut, DNA analüüsi labor;

Éire

—	Food and Environment Research Agency (FERA) Sand Hutton, York;

Elláda

—	Ελληνικός Γεωργικός Οργανισμός ‚ΔΗΜΗΤΡΑ’, Γενική Διεύθυνση Αγροτικής Έρευνας, Ινστιτούτο Τεχνολογίας Γεωργικών Προϊόντων, Εργαστήριο Γενετικής Ταυτοποίησης, Αθήνα,

—	Υπουργείο Οικονομικών, Γενική Γραμματεία Δημοσίων Εσόδων, Γενική Διεύθυνση Γενικού Χημείου του Κράτους (ΓΧΚ), Διεύθυνση Τροφίμων; Αθήνα;

España

—	Centro Nacional de Alimentación, Agencia Española de Seguridad Alimentaria y Nutrición (CNA-AESAN),

—	Laboratorio Arbitral Agroalimentario del Ministerio de Agricultura, Alimentación y Medio Ambiente (LAA-MAGRAMA);

France

—	Groupement d’Intérêt Public – Groupe d’Etude et de contrôle des Variétés et des Semences (GIP-GEVES),

—	Laboratoire du Service Commun des Laboratoires (SCL) d’Illkirch-Graffenstaden,

—	Laboratoire de la Santé des Végétaux (ANSES), Angers;

Hrvatska

—	Odsjek za kvantifikaciju GMO-a i procjenu rizika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo;

Italia

—	Centro di Ricerca per la Sperimentazione in Agricoltura, Centro di Sperimentazione e Certificazione delle Sementi (CRA-SCS), Sede di Tavazzano – Laboratorio,

—	Istituto Superiore di Sanità, Dipartimento di Sanità Pubblica Veterinaria e Scurezza Alimentare – Reparto OGM e xenobiotici di origine fungina (ISS-DSPVSA),

—	Istituto Zooprofilattico Sperimentale delle Regioni Lazio e Toscana, Centro di Referenza Nazionale per la Ricerca di OGM (CROGM);

Kypros

—	Γενικό Χημείο του Κράτους (ΓΧΚ);

Latvija

—	Pārtikas drošības, dzīvnieku veselības un vides zinātniskais institūts ‚BIOR’;

Lietuva

—	Nacionalinio maisto ir veterinarijos rizikos vertinimo instituto Molekulinės biologijos ir Genetiškai modifikuotų organizmų tyrimų skyrius;

Luxembourg

—	Laboratoire National de Santé (LNS), Division du contrôle des denrées alimentaires;

Magyarország

—	Nemzeti Élelmiszerlánc-biztonsági Hivatal (NÉBIH);

Malta

—	LGC Limited UK;

Nederland

—	RIKILT – Wageningen UR,

—	Nederlandse Voedsel en Waren Autoriteit (NVWA);

Österreich

—	Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit GmbH – Institut für Lebensmittelsicherheit Wien, Abteilung für Molekular- und Mikrobiologie (AGES – MOMI),

—	Umweltbundesamt GmbH;

Polska

—	Instytut Hodowli i Aklimatyzacji Roślin (IHAR); Laboratorium Kontroli Genetycznie Modyfikowanych Organizmów, Błonie,

—	Instytut Zootechniki – Państwowy Instytut Badawczy, Krajowe Laboratorium Pasz, Lublin,

—	Państwowy Instytut Weterynaryjny – Państwowy Instytut Badawczy, Puławy,

—	Regionalne Laboratorium Badań Żywności Genetycznie Modyfikowanej w Tarnobrzegu;

Portugal

—	Laboratório de OGM, Instituto Nacional de Investigação Agrária e Veterinária (INIAV), Unidade Estratégica de Investigação e Serviços de Sistemas Agrários e Florestais e Sanidade Vegetal (UEIS-SAFSV);

România

—	Laboratorul Național de Referință pentru OMG din alimente și furaje, Institutul de Diagnostic și Sănătate Animală, București;

Slovenija

—	Kmetijski inštitut Slovenije (KIS), Ljubljana,

—	Nacionalni inštitut za biologijo (NIB), Ljubljana;

Slovensko

—	Ústredný kontrolný a skúšobný ústav poľnohospodársky, Oddelenie molekulárnej biológie NRL Bratislava,

—	Štátny veterinárny a potravinový ústav, Dolný Kubín (State Veterinary and Food Institute Dolný Kubín);

Suomi/Finland

—	Tullilaboratorio,

—	Elintarviketurvallisuusvirasto Evira;

Sverige

—	Livsmedelsverket (SLV);

United Kingdom

—	Food and Environment Research Agency (FERA),

—	LGC Limited (LGC),

—	Science and Advice for Scottish Agriculture (SASA)”.

(1) Do 1. siječnja 2014.

8.2.2014

Službeni list Europske unije

L 39/60

ODLUKA KOMISIJE

оd 6. veljače 2014.

kojom se Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini odobrava odstupanje od određenih zajedničkih pravila sigurnosti zračnog prometa, sukladno članku 14. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 559)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/69/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (1), a posebno njezin članak 14. stavak 6.

Budući da:

(1)

Mnoge su države članice zatražile primjenu odstupanja od zajedničkih pravila sigurnosti zračnog prometa sadržanih u pravilima o primjeni Uredbe (EZ) br. 216/2008. Na temelju članka 14. stavka 6. te Uredbe, službe Komisije procijenile su nužnost i stupanj zaštite koji pruža zatraženo odstupanje, na osnovi preporuka Europske agencije za sigurnost zračnog prometa. Komisija je zaključila da se ovom promjenom može postići stupanj zaštite jednak stupnju postignutom primjenom zajedničkih pravila sigurnosti zračnog prometa, pod uvjetom da su zadovoljeni određeni uvjeti. Procjena svakog odstupanja i uvjeta koji se odnose na njezinu primjenu nalazi se u posebnim prilozima ovoj Odluci o odobravanju tih odstupanja.

(2)

U skladu s člankom 14. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 216/2008, o odstupanju odobrenom jednoj državi članici obavješćuju se sve države članice, koje također imaju pravo primjene tog odstupanja. Ova se Odluka stoga treba uputiti svim državama članicama. Opis svakog odstupanja, kao i uvjeti odstupanja, moraju omogućiti i drugim državama članicama primjenu te iste mjere u istovjetnim situacijama, bez traženja dodatnog odobrenja Komisije. Države članice dužne su objaviti primjenu odstupanja jer ono može imati učinak i izvan država članica.

(3)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora Europske agencije za sigurnost zračnog prometa,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Vlade Švedske i Ujedinjene Kraljevine mogu odobriti odstupanje od određenih provedbenih pravila na temelju Uredbe (EZ) br. 216/2008, kao što je navedeno u prilozima ovoj Odluci.

Članak 2.

Sve države članice imaju pravo primjenjivati mjere iz članka 1., kako je navedeno u prilozima ovoj Odluci. Države članice o tome obavješćuju Komisiju, Agenciju i nacionalna zrakoplovna tijela.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Siim KALLAS

Potpredsjednik

(1) SL L 79, 19.3.2008., str. 1.

PRILOG I.

Odstupanje Ujedinjene Kraljevine od Uredbe Komisije (EU) br. 1178/2011 (1) u smislu privilegija za instruktore na simulatoru letenja (SFI)

1. OPIS ZAHTJEVA

U odredbi FCL905.SFI točki (a) u dijelu FLC navodi se da su privilegije SFI-ja provođenje osposobljavanja na simulatoru letenja, unutar relevantne kategorije zrakoplova za: „(a) izdavanje, produživanje i obnavljanje IR-a (dozvole za instrumentalno letenje), ako on/ona ima ili je imao/imala IR u relevantnoj kategoriji zrakoplova i ima završen IRI tečaj osposobljavanja”, i (IRI) tečaj.

Pismom od 27. studenoga 2012. Vlada Ujedinjene Kraljevine (UK) obavijestila je Komisiju i EASA-u o svojoj namjeri o odstupanju od FCL905.SFI točke (a) Uredbe (EU) br. 1178/2011 (Uredba o letačkoj posadi) na temelju članka 14. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008 (Temeljna uredba).

Ujedinjena Kraljevina predložila je odvajanje zahtjeva za IRI tečaj i privilegiju podučavanja za početni IR od drugih zahtjeva za SFI-je i omogućavanje da SFI koji nisu završili IRI tečaj osposobljavanja održavaju tečaj osposobljavanja za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova.

2. OCJENA ZAHTJEVA

2.1 Potreba

Trenutačno ne postoji dovoljan broj instruktora letenja kvalificiranih za održavanje tečajeva osposobljavanja i nije odobren dovoljan broj IRI tečajeva kojima bi se omogućilo da potencijalni SFI postanu kvalificirani. Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine naglasilo je da se zahtjevom za pohađanje IRI tečaja nenamjerno stvara opterećenje zbog nedovoljnog broja instruktora letenja. To se može ispraviti omogućavanjem onim SFI-ima koji nisu završili IRI tečaj osposobljavanja da provode osposobljavanje za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova. Agencija smatra da je Ujedinjena Kraljevina na zadovoljavajući način opravdala potrebu za odstupanjem od uvjeta utvrđenih u FCL.905.SFI.

2.2 Ujednačeni stupanj zaštite

Budući da je dio FCL pisan, završetak IRI tečaja predstavlja opći preduvjet i primjenjuje se na sve privilegije SFI-ja za provođenje osposobljavanja u odnosu na IR. Navedeno se stoga primjenjuje i na privilegije za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova, kao i na dodatne privilegije za osposobljavanje za prvo dobivanje IR-a.

Ujedinjena Kraljevina naglasila je da će se zadržati jednaki stupanj zaštitite i nakon odstupanja jer bi se tim odstupanjem na snagu vratila norma JAR-FCL.

Nadalje, Ujedinjena je Kraljevina predložila uvođenje obaveznog IRI tečaja samo za privilegiju provođenja osposobljavanja za dobivanje početnog IR-a i ograničenje privilegija SFI-ima koji ne završe ovaj tečaj za provođenje osposobljavanja za produživanje ili obnavljanje tipa dozvole uključujući i IR prema tipu zrakoplova. Kako bi se omogućilo održavanje ovog osposobljavanja bez obaveze pohađanja cijelog IRI tečaja, Ujedinjena Kraljevina je predložila da SFI moraju proći provjeru stručnosti za tip zrakoplova, uključujući za instrumentalno letenje, tijekom posljednjih 12 mjeseci. SFI s ovim kvalifikacijama koji nije pohađao potpuni IRI tečaj ne smije provoditi osposobljavanje za početno izdavanje dozvole za instrumentalno letenje ili prilikom produživanja ili obnavljanja dozvole za instrumentalno letenje koje nije povezano s produživanjem ili obnavljanjem za tip letenja.

Nakon što je pregledala izmijenjeni zahtjev za odstupanje, Agencija je zaključila da je Ujedinjena Kraljevina u pravu kada tvrdi da su se privilegije SFI-ja promijenile u dijelu FCL u odnosu na JAR-FCL. Novi je zahtjev kojim se propisuje da SFI mora proći IRI tečaj ako će provoditi osposobljavanje za IR dodan je kao dodatni uvjet jer se smatra nužnim za proširenje privilegija.

Agencija se slaže s procjenom Ujedinjene Kraljevine da se predloženim odstupanjem postiže stupanj zaštite jednak stupnju koji se postiže primjenom dijela FCL, budući da se ovoj specifičnoj skupini SFI-ja neće dopustiti provođenje osposobljavanja za produživanje ili obnavljanje općeg IR-a bez sudjelovanja na IRI tečaju, već će im se samo dopustiti provođenje osposobljavanja za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova.

3. OPIS ODSTUPANJA

Odstupanjem od FCL.905.SFI točke (a) Uredbe (EU) br. 1178/2011 Ujedinjena Kraljevina SFI-ju može dopustiti provođenje osposobljavanja za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova bez završenog IRI tečaja osposobljavanja.

4. UVJETI POVEZANI UZ PRIMJENU ODSTUPANJA

SFI s ovom kvalifikacijom ne smije provoditi osposobljavanje za obnavljanje ili produživanje valjanosti općeg IR-a bez prethodnog sudjelovanja na IRI tečaju

5. OPĆA PRIMJENJIVOST ODSTUPANJA

Sve države članice mogu primjenjivati ovo odstupanje pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti opisani pod točkom 4.

(1) Uredba Komisije (EU) br. 1178/2011 od 3. studenog 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 311, 25.11.2011., str. 1.).

PRILOG II.

Odstupanje Ujedinjene Kraljevine od Uredbe (EU) br. 1178/2011 u smislu privilegija za ispitivače na simulatoru letenja (SFE)

1. OPIS ZAHTJEVA

U odredbi FCL.1005SFE točki (a) podtočki 2. navodi se da su privilegije SFE-a (ispitivača na simulatoru letenja) na zrakoplovima ili letjelicama s pogonjenim uzgonom provođenje sljedećeg u FFS-u (simulatoru letenja): „(…) provjere stručnosti za produživanje ili obnavljanje IR-a, pod uvjetom da SFE ispunjava zahtjeve navedene u FCL.1010.IRE za relevantnu kategoriju zrakoplova”.

Pismom koje je Komisija primila 27. studenoga 2012. Vlada Ujedinjene Kraljevine (UK) obavijestila je Komisiju i EASA-u o svojoj namjeri o odstupanju od FCL.1005.SFE točke (a) podtočke 2. Uredbe (EU) br. 1178/2011, (Uredba o letačkoj posadi) na temelju članka 14. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008 (Temeljna uredba).

Ujedinjena je Kraljevina predložila stvaranje nove kategorije SFE-a s privilegijama za provođenje ispitivanja za produživanje ili obnavljanje IR-a povezanog s tipom zrakoplova odvajanjem uvjeta za IRI/IRE od drugih zahtjeva za SFE i ograničavajući privilegije na produživanje ili obnavljanje dozvole za tip zrakoplova i IR prema tipu zrakoplova.

2. OCJENA ZAHTJEVA

2.1 Potreba

Trenutačno se ne održava dovoljno tečajeva koji bi omogućili kvalificiranje SFE-ova. Ujedinjena Kraljevina naglasila je da će se ovim zahtjevom stvoriti nenamjerno opterećenje zbog nedovoljnog broja osposobljenog osoblja. To se može ispraviti omogućavanjem onim SFE-ima koji nisu ispunili zahtjeve za IRE da provode provjera stručnosti za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu. Agencija smatra da je Ujedinjena Kraljevina na zadovoljavajući način opravdala potrebu za odstupanjem od uvjeta iz FCL.1005.SFE.

2.2 Ujednačeni stupanj zaštite

Ujedinjena Kraljevina opravdala je to odstupanje pozivanjem se na jednakovrijedan zahtjev iz dijela JAR-FCL i utvrđivanjem promjene koja se odnosi na privilegije ove kategorije ispitivača, kao i na uvjete koje mora ispunjavati kandidat. Ujedinjena Kraljevina naglasila je da su unutar okvira sustava JAR brojna nacionalna tijela dopustila ispitivačima na simulatoru letenja (SFE) provođenje ispitivanja za produživanje ili obnavljanje privilegija za instrumentalno letenje koje su povezane s tipom zrakoplova, to jest produživanje ili obnavljanje tipa povezano s instrumentalnim letenjem (IR-om) prema tipu zrakoplova. SFE-ima nije bilo dopušteno provođenje ispitivanja za opći IR koji nije povezan s tipom zrakoplova ili za početno odobrenje privilegija IR-a prema tipu zrakoplova.

Ujedinjena Kraljevina naglasila je da se, na temelju povećanih privilegija SFE-ova, dijelom FCL zahtijeva da SFE mora ispuniti zahtjeve primjenjive na ispitivače za ovlaštenje za instrumentalno letenje (IRE), što uključuje i uvjet posjedovanja certifikata instruktora za instrumentalno letenje (IRI). Budući da je dio FCL pisan, ovaj zahtjev predstavlja opći preduvjet i primjenjuje se na sve privilegije SFE-ja za provođenje ispitivanja za dobivanje IR-a. Navedeno se stoga odnosi i na privilegije za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova, kao i na dodatne privilegije za provođenje ispitivanja za početno dobivanje IR-a.

Ujedinjena Kraljevina naglasila je da će se zatraženim odstupanjem zadržati jednak stupanj zaštite jer bi se tim odstupanjem na snagu vratila norma JAR-FCL.

Nakon analize zahtjeva za odstupanjem, Agencija je zaključila da je Ujedinjena Kraljevina u pravu kada tvrdi da zahtjev FCL.1005.SFE ne sadrži nijednu privilegiju za SFE za provođenje ispitivanja vještina za početno izdavanje IR-a u FFS-u, već je ograničen na produživanje i obnavljanje IR-a (vidjeti točku (a) podtočku 2.). Nadalje, Ujedinjena Kraljevina je pravilno utvrdila da u okviru JAR-FCL privilegija SFE omogućava provođenje provjere stručnosti za produživanje i obnavljanje IR-a. Ujedinjena Kraljevina je također bila u pravu tvrdeći da unutar okvira norme JAR-FCL SFE nije morao ispuniti zahtjeve u smislu IRE-a/IRI-a. Točno je da su se privilegije SFE-a promijenile u odnosu na JAR-FCL.

Kako bi se uključila privilegija provođenja ispitivanja za produživanje ili obnavljanje dozvole kombiniranog tipa i IR-a bez ispunjenja zahtjeva za IRE, Ujedinjena Kraljevina je predložila da SFE mora proći provjeru stručnosti za tip zrakoplova, uključujući i instrumentalno letenje, unutar posljednjih 12 mjeseci. SFE koji posjeduje ove kvalifikacije ne smije provoditi ispitivanje za početno izdavanje dozvole za instrumentalno letenje ili za produživanje valjanosti ili obnavljanje IR-a koje nije povezano s produživanjem ili obnavljanjem IR-a prema tipu zrakoplova.

Na temelju provedene revizije, Agencija se slaže s procjenom Ujedinjene Kraljevine da se predloženim odstupanjem postiže stupanj zaštite jednak stupnju postignutom primjenom dijela FCL, budući da njegovom primjenom toj specifičnoj skupini SFI-ja neće omogućiti provođenje ispitivanja za produživanje ili obnavljanje općeg IR-a bez završetka IRI tečaja osposobljavanja, već će im samo dopustiti provođenje ispitivanja za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova.

3. OPIS ODSTUPANJA

Odstupanjem od FCL.1005.SFE točke (a) podtočke 2. Uredbe (EU) br. 1178/2011 Ujedinjena Kraljevina može dopustiti SFE-u provođenje provjere sposobnosti za produživanje i obnavljanje IR-a prema tipu zrakoplova bez ispunjenja zahtjeva koji se primjenjuju na Ispitivača za ovlaštenje za instrumentalno letenje (IRE), koji uključuje i uvjet za posjedovanjem certifikata Instruktora za instrumentalno letenje (IRI).

4. UVJETI POVEZANI S PRIMJENOM ODSTUPANJA

SFE s ovim kvalifikacijama ne smije provoditi ispitivanje za početno izdavanje dozvole za instrumentalno letenje ili za produživanje ili obnavljanje dozvole za instrumentalno letenje koje nije povezano s produživanjem ili obnavljanjem dozvole prema tipu zrakoplova.

5. OPĆA PRIMJENJIVOST ODSTUPANJA

Sve države članice mogu primjenjivati ovo odstupanje pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti opisani u točki 4.

PRILOG III.

Odstupanje Ujedinjene Kraljevine od Uredbe (EU) br. 1178/2011 u pogledu ograničenih privilegija za instruktore na simulatoru letenja (SFI) i načina na koje se ta ograničenja mogu ukloniti

1. OPIS ZAHTJEVA

U odredbi FCL.910.SFI točki (b) navodi se da za proširenje privilegija SFI-a za simulatore koji predstavljaju dodatni tip zrakoplova, SFI-ja mora ispitati TRE (ispitivač za ovlaštenje za tip). Dio FCL ne omogućava SFE-u kvalificiranom za tip zrakoplova da provodi ispite za dodavanje tipa zrakoplova privilegijama SFI-a.

Pismom primljenim 27. studenoga 2012. Vlada Ujedinjene Kraljevine (UK) obavijestila je Komisiju i EASA-u o svojoj namjeri odstupanja od FCL.910.SFI točke (b) Uredbe (EU) br. 1178/2011 (Uredba o letačkoj posadi) na temelju članka 14. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008 (Temeljna uredba).

Ujedinjena Kraljevina zatražila je ovo odstupanje kako bi se omogućilo SFE-ima ne samo da provode ispitivanja u slučaju početnog izdavanja certifikata SFI, već i za proširenje privilegija koje bi omogućilo SFE-ima provođenje ispitivanja SFI-a za svaki dodatni tip zrakoplova.

2. OCJENA ZAHTJEVA

2.1 Potreba

Potrebno je dopustiti SFE-ima ne samo da provode ispite u slučaju početnog izdavanja certifikata SFI-a, već i proširiti privilegije kako bi se SFE-ima dopustilo provođenje ispitivanja SFI-a za dodatni tip. U protivnom će doći do nepotrebnog opterećivanja industrije zbog nedostatka kvalificiranog osoblja. Agencija se slaže s obrazloženjem Ujedinjene Kraljevine o potrebi odobravanja ovog odstupanja.

2.2 Ujednačeni stupanj zaštite

Ujedinjena Kraljevina opravdala je traženo odstupanje navođenjem da ne postoji štetni učinak proširenja privilegija na stupanj zaštite.

Na temelju provedene revizije, Agencija se složila s procjenom Ujedinjene Kraljevine da se zadržava jednaki stupanj zaštite i nakon primjene traženog odstupanja jer se dijelom FCL već dopušta SFE-ima provođenje ispitivanja SFI-a za tip zrakoplova u okviru početnog izdavanja certifikata za SFI.

3. OPIS ODSTUPANJA

Ujedinjena Kraljevina može odstupiti od FCL.910.SFI točke (b) Uredbe (EU) br. 1178/2011 kojom se SFE-ima omogućava provođenje ispitivanja za početno izdavanje certifikata SFI-a te proširenje privilegija koje bi omogućavalo SFE-ima da provode ispitivanja SFI-a za dodatne tipove zrakoplova.

4. UVJETI POVEZANI UZ PRIMJENU ODSTUPANJA

Privilegije SFI-a mogu se proširiti na druge FSTD-e koji predstavljaju druge tipove iste kategorije zrakoplova ako je nositelj ispunio sljedeće uvjete:

—	zadovoljavajuće završeni tečaj na simulatoru za relevantni tip zrakoplova, i

—	završen cjelokupni tečaj za određeni tip zrakoplova te barem 3 sata poduke leta koja se odnosi na dužnosti SFI-a na odgovarajućem tipu pod nadzorom i uz zadovoljavajuću ocjenu odgovarajuće kvalificiranog TRE-a ili SFE-a.

5. OPĆA PRIMJENJIVOST ODSTUPANJA

Sve države članice mogu primjenjivati ovo odstupanje pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti opisani u točki 4.

PRILOG IV.

Odstupanje Ujedinjene Kraljevine od Uredbe (EU) br. 1178/2011 u smislu privilegija i uvjeta za instruktore na simulatoru letenja (SFI)

1. OPIS ZAHTJEVA

U odredbi FCL.905.SFI Prilogu I. Uredbe (EU) br. 1178/2011 uspostavljaju se privilegije SFI-a (instruktora na simulatoru letenja) i ne dopušta se SFI-u provođenje osposobljavanja kandidata za stjecanje certifikata SFI-a. Dijelom FCL omogućena je privilegija provođenja tog osposobljavanja samo vlasnicima certifikata TRI (instruktor za ovlaštenje prema tipu zrakoplova), pod uvjetom da imaju barem 3 godine iskustva kao TRI (FCL905.TRI točka (b)).

Pismom od 27. studenoga 2012. Vlada Ujedinjene Kraljevine (UK) obavijestila je Komisiju i EASA-u o svojoj namjeri o odstupanju od ove odredbe Uredbe (EU) br. 1178/2011 (Uredba o letačkoj posadi) na temelju članka 14. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

Ujedinjena Kraljevina predložila je da se nositeljima certifikata SFI dodijeli privilegija provođenja osposobljavanja kandidata za certifikat SFI bez zadovoljavanja uvjeta da imaju barem 3 godine iskustva kao TRI.

2. OCJENA ZAHTJEVA

2.1 Potreba

Ujedinjena Kraljevina navela je da je u prošlosti tumačila JAR-FCL kao da se njime SFI-ima dopušta sudjelovanje na tečajevima za osposobljavanje SFI-a u svojstvu mentora nakon završetka posebnog tečaja za mentore i provjere stručnosti. Nadalje, Ujedinjena Kraljevina navela je da se primjenom dijela FCL i uvođenjem preciznijeg opisa privilegija za podučavanje kandidata za SFI certifikat dodjeljuje samo instruktorima za ovlaštenje prema tipu zrakoplova (TRI) s 3 godine iskustva rada kao TRI. U Ujedinjenoj Kraljevini mnogi SFI-i koje je certificirala Ujedinjena Kraljevina i koji rade kao predavači za kandidate za SFI certifikat ne mogu zadovoljiti uvjete da postanu TRI sa 3 godine iskustva. Zbog toga neće moći nastaviti raditi kao predavači na tečajevima za SFI-e. Ujedinjena Kraljevina navela je također da mnogi sadašnji SFI-i ne mogu ispuniti zahtjeve koji se odnose na TRI-e iz zdravstvenih razloga.

Na osnovi procjene trenutačne situacije, Ujedinjena Kraljevina je zaključila da postoji nedovoljan broj TRI-a koji mogu podučavati dovoljan broj kandidata za SFI certifikat i zadovoljiti potrebe industrije za osposobljavanjem. Zbog toga će doći do nedostatka kvalificiranih instruktora koji bi mogli održavati ovo osposobljavanje, što će prouzročiti ozbiljne poteškoće u obuci pilota, naročito u području poslovnog/korporativnog zrakoplovstva. Zato je nužno dodijeliti privilegiju SFI-ima koji ne ispunjavaju zahtjev za barem 3 godine iskustva kao TRI za osposobljavanje kandidata za SFI. Agencija se slaže s obrazloženjem Ujedinjene Kraljevine o potrebi odobravanja ovog odstupanja.

2.2 Ujednačeni stupanj zaštite

Osim toga, Ujedinjena Kraljevina ukazala je na nedosljednosti u dijelu FCL; SFE (ispitivač na simulatoru letenja), koji mora imati SFI certifikat, imat će privilegiju provođenja procjene stručnosti za izdavanje, produživanje ili obnavljanje SFI certifikata, a u isto vrijeme neće moći održavati obuku tim istim SFI-ima. Činjenica da SFE koji je istodobno i SFI ne može osposobiti pilota da postane SFI, ali može provoditi ispitivanje SFI-a utvrđena je kao nedosljednost u dijelu FCL jer svi ispitivači prema sustavu navedenom u dijelu FCL imaju privilegiju provođenja osposobljavanja na tečajevima za certifikate, tipove zrakoplova i licence za koje im je dopušteno provođenje ispita.

Dio FCL odražava sustav JAR-FCL u kojem osposobljavanje kandidata za SFI certifikat može provoditi samo TRI. Nakon revizije prijedloga Ujedinjene Kraljevine o daljnjem načinu kvalificiranja SFI-a za taj zadatak, Agencija se složila s procjenom Ujedinjene Kraljevine da se zatraženim odstupanjem postiže stupanj zaštite jednak stupnju postignutom primjenom dijela FCL, naročito uz dodatno osposobljavanje i provjeru uvjeta kao što je predložila Ujedinjena Kraljevina.

Međutim, potrebno je naglasiti da Ujedinjena Kraljevina predviđa održavanje ovog specifičnog tečaja za mentore i za TRI-a koji želi provoditi tu vrstu osposobljavanja. Budući da je dijelom FCL već predviđena ova privilegija za TRI-a koji želi provoditi osposobljavanje na tečaju za SFI certifikat ako ispunjava uvjet o 3 godine iskustva, takvi specifični tečajevi za mentore nisu obavezni za TRI-e. Ove tečajeve potrebno je organizirati za SFI-e.

3. OPIS ODSTUPANJA

Odstupanjem od FCL.905.SFI, Ujedinjena Kraljevina može SFI-ima koji ne ispunjavaju preduvjet o barem 3 godine iskustva kao TRI dodijeliti privilegiju za podučavanje kandidata za SFI.

4. UVJETI POVEZANI S PRIMJENOM ODSTUPANJA

Takvi SFI-i moraju imati najmanje 3 godine radnog iskustva u podučavanju kao SFI, moraju završiti poseban 2-dnevni SFI tečaj za mentore i dobiti prolaznu ocjenu sposobnosti.

5. OPĆA PRIMJENJIVOST ODSTUPANJA

Sve države članice mogu primjenjivati ovo odstupanje pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti opisani u prilogu.

PRILOG V.

Odstupanje Ujedinjene Kraljevine od Uredbe (EU) br. 1178/2011 u smislu produživanja i obnavljanja dozvole za instrumentalno letenje (IR)

1. OPIS ZAHTJEVA

Odredba FCL.625 Prilog I. (dio FCL) točke (c) i (d) Uredbe (EU) br. 1178/2011 glasi:

1.	obaviti osposobljavanje za osvježenje znanja u ATO-u da bi dosegnuo razinu stručnosti koja je potrebna za uspješan prolaz elemenata instrumentalnog letenja na ispitu praktične osposobljenosti u skladu s Dodatkom 9. ovom dijelu; i

2.	uspješno položiti provjeru stručnosti u skladu s Dodatkom 9. ovom dijelu na relevantnoj kategoriji zrakoplova.

(d) Ako IR nije produživan ili obnavljan u prethodnih 7 godina, od podnositelja zahtjeva će se zahtijevati da ponovno uspješno položi ispit iz teorijskog znanja i ispit praktične osposobljenosti.”

Pismom od 18. ožujka 2013. Vlada Ujedinjene Kraljevine (UK) obavijestila je Komisiju i EASA-u o svojoj namjeri o odstupanju od odredbe Uredbe (EU) br. 1178/2011 na temelju članka 14. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

2. OCJENA ZAHTJEVA

2.1 Potreba

Nužno je dopustiti nositeljima dozvole izdanih u skladu s dijelom FCL s IR-om sukladnim ICAO-u koji ima dozvolu treće zemlje zadržavanje privilegija bez potrebe ponovnog polaganja ispita teorijskog znanja. Uredba o letačkom osoblju ne bavi se ovom situacijom, što stvara nepotrebno opterećenje za nositelje dozvole.

2.2 Ujednačeni stupanj zaštite

Ujedinjena Kraljevina smatra da su zahtjevi FCL.625 točke (d) stvoreni za slučaj kad nositelj dozvole prestaje letjeti u skladu s pravilima o instrumentalnom letenju (IFR) na 7 godina. Ovim se pravilom ne uzima u obzir mogućnost da je nositelj dozvole tijekom razdoblja od 7 godina mogao letjeti sukladno IFR-u koristeći IR na temelju dozvole treće zemlje koja je tijekom tog razdoblja obnavljana i stoga i dalje važeća.

Na temelju revizije zahtjeva za odstupanje, Agencija se složila s Ujedinjenom Kraljevinom da je nerazumno zahtijevati od pilota koji ima važeći IR sukladan s Prilogom 1. ICAO-u ili IR koji je nedavno istekao izdan u trećoj zemlji da ponovno polaže ispit iz teorijskog znanja nužan za obnavljanje europskog IR-a koji je istekao prije više od 7 godina, odnosno, da nije primjereno primjenjivati iste zahtjeve na pilota s nedavnim iskustvom povezanom s IFR-om i na pilota koji nije letio prema IFR-u više od 7 godina.

Agencija se slaže s obrazloženjem Ujedinjene Kraljevine. Ovim se pravilom ne uzima u obzir mogućnost da je nositelj dozvole mogao letjeti prema IFR-u koristeći IR na temelju dozvole treće zemlje tijekom 7-godišnjeg razdoblja koja je obnavljana tijekom tog razdoblja vremena i stoga i dalje važeća. Ovo se odstupanje odnosi na nositelje dozvola u skladu s dijelom FCL koje uključuju IR sukladan s ICAO-om. Ako ti piloti nakon nekog vremena prestanu letjeti s tom dozvolom, ali nastave letjeti s dozvolom treće zemlje sukladnom ICAO-u koja uključuje IR i žele obnoviti svoju IR za europsku dozvolu, moraju samo ispuniti kriterije za produženje dozvole navedene u FCL.625 točki (b) na osnovi trenutno važećeg IR-a treće zemlje. To znači da nositelj dozvole prema tipu zrakoplova mora proći provjeru stručnosti, ali ne mora ponovno proći osposobljavanje ili ponovno polagati ispit iz teorijskog znanja. Ako je pilot imao IR treće zemlje koji nije više valjan, ali je produžen ili obnavljan tijekom posljednjih 7 godina, nositelj dozvole prema tipu zrakoplova mora ispuniti zahtjeve za obnavljanjem dozvole prema FCL.625 točki (c), ali ne mora ponovno polagati ispit iz teorijskog znanja. Agencija smatra da se ovime pruža stupanj zaštite jednak stupnju postignutom primjenom dijela FCL.

3. OPIS ODSTUPANJA

Odstupanjem od Odredbe FCL625 Priloga I. (dio FCL) točaka (c) i (d) Uredbe (EU) br. 1178/2011 Ujedinjena Kraljevina može omogućiti nositeljima dozvola izdanih u skladu s dijelom FCL zadržavanje privilegija u odnosu na IR na temelju dozvole treće zemlje, bez potrebe za ponovnim polaganjem ispita iz teorijskog znanja.

4. UVJETI POVEZANI UZ PRIMJENU ODSTUPANJA

Ovo se odstupanje primjenjuje na nositelje dozvola izdanih sukladno dijelu FCL pod uvjetom da je IR na temelju dozvole treće zemlje sukladan ICAO-u.

5. OPĆA PRIMJENJIVOST ODSTUPANJA

Sve države članice mogu primjenjivati ovo odstupanje pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti opisani u točki 4.

PRILOG VI.

Odstupanje Švedske od Uredbe (EU) br. 748/2012 (1) u smislu postojećih odredbi o izdavanju certifikata o plovidbenosti za uvezene zrakoplove

1. OPIS ZAHTJEVA

U skladu s Prilogom I. (dio 21.) točkom 21A.174 podtočkom (b) podtočkom 3. podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 748/2012, svaki zahtjev za izdavanje certifikata o plovidbenosti za zrakoplov uvezen iz treće zemlje mora uključivati izjavu nadležnog tijela države u kojoj je zrakoplov registriran, a iz koje je vidljiv status plovidbenosti zrakoplova u registru u vrijeme prijenosa.

Pismom od 24. siječnja 2011. Švedska prometna agencija obavijestila je Komisiju i EASA-u o svojoj namjeri o odstupanju od odredbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1702/2003 (2) (ukinute Uredbom (EU) br. 748/2012) i odricanju od zahtjeva za uključivanjem takve izjave.

2. OCJENA ZAHTJEVA

2.1 Potreba

Švedska je utvrdila potrebu za odstupanjem od tog pravila jer u nekim slučajevima takva izjava nije dostupna i ne može se dobiti.

2.2 Ujednačeni stupanj zaštite

Svrha je zahtjeva za dobivanje izjave nadležnog tijela države u kojoj je zrakoplov registriran, a koja odražava status plovidbenosti zrakoplova u registru u vrijeme prijenosa ako je zrakoplov uvezen u državu EASA-e jest pružanje državi uvoznici mogućnost da provjeri odgovara li zrakoplov projektu tipa odobrenom prema certifikatu tipa EASA-e, je li odobren bilo koji dodatni certifikat tipa, promjena ili popravak odobreni sukladno Prilogu I. (dio 21.) Uredbi (EU) br. 748/2012 te jesu li provedene primjenjive direktive o plovidbenosti.

Mjera koju je predložila švedska vlada za odricanje od zahtjeva za uključivanje takve izjave može osigurati stupanj zaštite jednak stupnju propisanom primjenjivim provedbenim pravilima u Prilogu I. (dio 21.) Uredbi (EU) br. 748/2012 u odnosu na potrebnu dokumentaciju za izdavanje certifikata o plovidbenosti za korištene zrakoplove iz država koje nisu članice, pod uvjetom da se koriste drugi načini postizanja potrebne sigurnosti. Ti su načini opisani pod točkom 4.

3. OPIS ODSTUPANJA

Švedska može prihvatiti prijave za izdavanje certifikata o plovidbenosti zrakoplova za zrakoplove uvezene iz treće zemlje bez izjave nadležnog tijela države u kojoj je zrakoplov registriran, a kojim se odražava status plovidbenosti zrakoplova u registru u trenutku njegovog prijenosa.

Ovo se odstupanje primjenjuje do prihvaćanja i primjene izmjene kojom bi se riješio ovaj problem, kao dio zadataka za izradu pravilnika RMT.0020, pododjeljak H (Certifikat o plovidbenosti zrakoplova i Ograničeni certifikati o plovidbenosti) iz Priloga I. (dio 21.) Uredbi (EU) br. 748/2012.

4. UVJETI POVEZANI UZ PRIMJENU ODSTUPANJA

Nadležno tijelo pregledava dokumentaciju zrakoplova i zrakoplov kako bi se utvrdilo sljedeće:

—	arhivska evidencija zrakoplova potpuna je i dostatna za uspostavljanje proizvodnog i modifikacijskog standarda,

—

zrakoplov je proizveden u skladu s projektom tipa koji je temelj za certifikat tipa EASA-e.. U tu svrhu arhivska evidencija mora uključivati i presliku prvog certifikata o plovidbenosti ili izvozni certifikat izdan za novi zrakoplov. Za dobivanje certifikata o plovidbenosti podnositelj zahtjeva može dobiti i izjavu nositelja certifikata tipa čiji proizvodni status potvrđuje i država projektiranja,

—	zrakoplov odgovara projektu tipa odobrenom u skladu s certifikatom tipa,

—	svaki dodatni certifikat, promjena ili popravak odobreni su sukladno Prilogu I. (dio 21.) Uredbi (EU) br. 748/2012,

—	provedene su primjenjive direktive o plovidbenosti.

Konačno, nadležno tijelo utvrđuje da su rezultati njegova istraživanja sukladni rezultatima istrage organizacije koja obavlja provjeru plovidbenosti sukladno Prilogu I. (dio M) Uredbi Komisije (EZ) br. 2042/2003 (3).

5. OPĆA PRIMJENJIVOSTI ODSTUPANJA

Sve države članice mogu primjenjivati ovo odstupanje pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti opisani u točki 4.

(1) Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1702/2003 od 24. rujna 2003. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 243, 27.9.2003., str. 6.).

(3) Uredba Komisije (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove (SL L 315, 28.11.2003., str. 1.).

8.2.2014

Službeni list Europske unije

L 39/72

PREPORUKA KOMISIJE

оd 22. siječnja 2014.

o minimalnim načelima u pogledu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida

(2014/70/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)	Države članice imaju pravo utvrditi uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa sve dok poštuju potrebu za očuvanjem, zaštitom i unapređenjem kvalitete okoliša.

(2)

S obzirom na sadašnje stanje tehnološkog razvoja, u istraživanju i proizvodnji ugljikovodika, poput plina iz škriljevca, neophodno je primijeniti kombinirani postupak hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida i postupak koso usmjerenog (osobito horizontalnog) bušenja u opsegu i intenzitetu u pogledu kojih postoji vrlo ograničeno iskustvo u Uniji. Tehnika hidrauličkog lomljenja postavlja posebne izazove, osobito one povezane sa zdravljem i okolišem.

(3)

U svojim rezolucijama od 21. studenoga 2012. Europski parlament naveo je značajne potencijalne koristi od proizvodnje plina i nafte iz škriljevca te pozvao Komisiju da donese okvir za upravljanje rizicima u cijeloj Uniji u vezi s istraživanjem i izvlačenjem nekonvencionalnih fosilnih goriva, radi osiguranja primjene usklađenih odredaba o zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša u svim državama članicama.

(4)

U svojim zaključcima od 22. svibnja 2013. Europsko vijeće naglasilo je postojanje potrebe za diverzifikacijom opskrbe Europe energijom te za razvojem vlastitih energetskih resursa kako bi se osigurala sigurna opskrba, smanjila ovisnost Unije o vanjskim izvorima energije te potaknuo gospodarski rast. Vijeće je potvrdilo namjeru Komisije da razmotri sistematičniji pristup vlastitim izvorima energije radi njihova sigurnog, održivog i isplativog iskorištavanja uz istodobno poštovanje prava država članica na odabir vrsta energetskih izvora.

(5)

U svojoj Komunikaciji Vijeću i Europskom parlamentu o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida u EU-u (1) Komisija je iznijela nove potencijalne mogućnosti i izazove povezane s izvlačenjem nekonvencionalnih ugljikovodika u Uniji te glavne elemente koje smatra bitnima za osiguranje sigurnosti ove tehnike. Zaključak Komunikacije je da postoji potreba za donošenjem Preporuke o utvrđivanju minimalnih načela kojima se pruža potpora državama članicama u istraživanju i proizvodnji prirodnog plina iz formacija škriljevca te osigurava očuvanje klime i okoliša, učinkovita upotreba resursa i priopćavanje javnosti informacija.

(6)

Međunarodna energetska agencija na međunarodnoj je razini sastavila preporuke za sigurnu razradu ležišta nekonvencionalnog plina. Tim se „Zlatnim pravilima” zahtijeva pouzdan i odgovarajući regulatorni mehanizam, pažljiv odabir nalazišta, odgovarajuće planiranje projekta, određivanje rizika za podzemne sustave, čvrsta pravila projektiranja bušotine, transparentnost u radu i praćenje povezanih učinaka, kvalitetno gospodarenje vodom i otpadom te smanjivanje emisija u zrak i emisija stakleničkih plinova.

(7)

I opće zakonodavstvo Unije i zakonodavstvo Unije o okolišu primjenjuju se na istraživanje ugljikovodika i postupke proizvodnje koji obuhvaćaju hidrauličko lomljenje s pomoću velikog volumena fluida. Preciznije, Direktivom Vijeća 89/391/EEZ (2) o utvrđivanju odredaba o zdravlju i sigurnosti radnika uvode se mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu; Direktivom Vijeća 92/91/EEZ (3) o utvrđivanju odredaba o vađenju minerala bušenjem utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu zaštite sigurnosti i zdravlja radnika zaposlenih u industriji vađenja minerala bušenjem; Direktivom 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika zahtijeva se izdavanje odobrenja bez diskriminacije; Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) o uspostavi okvira u vezi s vodama zahtijeva se da subjekt pribavi odobrenje za crpljenje vode te se zabranjuje izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode; Direktivom 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) o utvrđivanju odredaba o strateškoj procjeni učinaka na okoliš zahtijeva se procjena planova i programa u području energetike, industrije, gospodarenja otpadom, gospodarenja vodama, prijevoza i upotrebe zemlje; Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) o utvrđivanju odredaba o odgovornosti za okoliš primjenjuje se na profesionalne aktivnosti koje obuhvaćaju aktivnosti poput gospodarenja otpadom i crpljenja voda; Direktivom 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) o utvrđivanju odredaba o rudnom otpadu regulira se gospodarenje nadzemnim i podzemnim otpadom od istraživanja i proizvodnje ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida; Direktivom 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) o utvrđivanju odredaba o podzemnim vodama obvezuju se države članice na uvođenje mjera kojima se sprečava ili ograničava unos onečišćujućih tvari u podzemne vode; Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (10) o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11) o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda primjenjuju se na upotrebu kemikalija i biocidnih proizvoda koji se mogu upotrebljavati za lomljenje; Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) o utvrđivanju okvira o otpadu utvrđuju se uvjeti ponovne upotrebe fluida koji izviru na površini nakon primjene postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida te tijekom proizvodnje; Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i Odluka 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine primjenjuju se na fugitivne emisije metana; Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (15) o utvrđivanju odredaba o industrijskim emisijama primjenjuje se na postrojenja u kojima se obavljaju aktivnosti navedene u Prilogu I. toj Direktivi; Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (16) o utvrđivanju odredaba o procjeni utjecaja na okoliš zahtijeva se provođenje procjene utjecaja na okoliš projekata koji se odnose na crpljenje nafte i prirodnog plina za komercijalne potrebe ako količina koja se crpi premašuje 500 tona po danu kad se radi o nafti te 500 000 m3 po danu kad se radi o plinu te provjera projekata koji se odnose na duboko bušenje i nadzemna postrojenja za crpljenje nafte i plina; Direktiva Vijeća 96/82/EZ (17) o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari i, od 1. lipnja 2015., Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18) obvezuju subjekte koji vode objekte u kojima količina prisutnih opasnih tvari premašuje određene količine iz Priloga I. tim direktivama da poduzmu sve potrebne mjere za sprečavanje teških nesreća i ograničavanje njihovih posljedica za ljudsko zdravlje i okoliš. Ovo se, između ostalog, primjenjuje i na postupke kemijske i termičke obrade te skladištenja povezanog s tim postupcima u okviru iskorištavanja ruda u rudnicima i kamenolomima, kao i na podzemna skladišta plina na kopnu.

(8)

Međutim, zakonodavstvo Unije o okolišu stvoreno je u vrijeme kad se u Europi nije primjenjivao postupak hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Stoga se u trenutačnom zakonodavstvu Unije određenim aspektima povezanima s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika koja obuhvaća ovaj postupak ne pristupa na sveobuhvatan način, a osobito aspektima u vezi sa strateškim planiranjem, procjenom rizika za podzemne sustave, integritetom bušotine, polaznim i operativnim praćenjem, sakupljanjem emisija metana te objavljivanjem podataka o kemikalijama upotrijebljenima u svakoj bušotini.

(9)

Stoga postoji potreba za utvrđivanjem minimalnih načela koja bi države članice trebale uzeti u obzir pri primjeni ili prilagodbi svojeg propisa o radnjama koje obuhvaćaju hidrauličko lomljenje s pomoću velikog volumena fluida. Skupom pravila osigurala bi se jednaka pravila igre za sve subjekte te ojačalo povjerenje investitora i funkcioniranje jedinstvenog energetskog tržišta. Jasnim i transparentnim pravilima doprinijelo bi se i smanjenju bojazni javnosti te vjerojatno i smanjenju pružanja otpora razradi ležišta plina iz škriljevca. Tim se skupom pravila ne podrazumijeva da države članice podliježu obvezi obavljanja aktivnosti istraživanja ili iskorištavanja ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida ako to ne žele, niti da im nije dopušteno zadržavanje ili uvođenje detaljnijih mjera prilagođenih posebnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim uvjetima.

(10)

Ne postoji nikakvo iskustvo u pogledu dopuštanja proizvodnje ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, a postoji ograničeno iskustvo u pogledu dopuštanja istraživanja u Uniji. Stoga je potrebno u državama članicama pratiti primjenu zakonodavstva Unije i ove Preporuke. Vjerojatno će trebati ažurirati ovu Preporuku, odnosno sastaviti pravno obvezujuće odredbe s obzirom na tehnički napredak, potrebu za ovladavanjem rizicima i učincima istraživanja i proizvodnje ugljikovodika primjenom tehnika drugačijih od hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, neočekivane izazove u pogledu primjene zakonodavstva Unije ili istraživanje i proizvodnju ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida tijekom radova u moru.

(11)

Stoga je u ovom trenutku neophodna ova Preporuka o utvrđivanju minimalnih načela koja će biti primijenjena kao opći temelj za istraživanje ili proizvodnju ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Ona nadopunjuje postojeće zakonodavstvo Unije koje se primjenjuje na projekte hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, a države članice trebale bi je provesti u roku od šest mjeseci.

(12)

Ovom se Preporukom poštuju prava i uvažavaju načela koja su priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebice pravo na život i pravo na integritet osobe, na slobodu izražavanja i pristup informacijama, pravo na obavljanje poslova, pravo na vlasništvo te visoku razinu zaštite zdravlja i okoliša. Ova se preporuka mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1. SVRHA I PREDMET

1.1.

Ovom se Preporukom utvrđuju minimalna načela neophodna za pružanje potpore državama članicama koje žele provoditi istraživanje i proizvoditi ugljikovodike primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, istodobno osiguravajući očuvanje javnog zdravlja, klime i okoliša, učinkovitu upotrebu resursa te priopćavanje javnosti informacija.

1.2.

Tijekom postupka primjene ili prilagodbe svojih postojećih odredaba potrebama i posebnostima istraživanja i proizvodnje ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, a kojima se provodi relevantno zakonodavstvo Unije, države članice potiče se na primjenu ovih načela koja se odnose na planiranje, procjenu objekta, dozvole, operativnu i ekološku učinkovitost i zatvaranje bušotine, na sudjelovanje javnosti i širenje informacija.

2. DEFINICIJE

Za potrebe ove Preporuke:

(a)	„hidrauličko lomljenje s pomoću velikog volumena fluida” znači utiskivanje (injektiranje) vode u bušotinu u količini od 1 000 m3 ili više po fazi lomljenja ili 10 000 m3 ili više tijekom cijelog postupka lomljenja;

(b)	„objekt” obuhvaća sve povezane podzemne građevine koje su projektirane radi istraživanja ili proizvodnje ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

3. STRATEŠKO PLANIRANJE I PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.1.

Prije izdavanja dozvola za istraživanje i/ili proizvodnju ugljikovodika, što bi moglo dovesti do primjene postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, države članice trebale bi pripremiti stratešku procjenu utjecaja kako bi spriječile, kontrolirale i smanjile utjecaje i rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Ovu procjenu treba provesti na temelju zahtjeva Direktive 2001/42/EZ.

3.2.

Države članice trebale bi navesti jasna pravila o mogućim ograničenjima radnji, na primjer u zaštićenim područjima i područjima sklonima poplavama ili potresima te o minimalnoj udaljenosti između područja na kojem se mogu izvoditi radovi i stambenih i vodozaštitnih područja. Trebale bi utvrditi i minimalna dubinska razgraničenja između područja koja se lome i podzemnih voda.

3.3.

Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale provođenje procjene utjecaja na okoliš na temelju zahtjeva Direktive 2011/92/EU.

3.4.

Države članice trebale bi predmetnoj javnosti dati priliku da u ranoj fazi i na učinkoviti način sudjeluje u razvoju strategije iz točke 3.1. te u procjeni utjecaja iz točke 3.3.

4. DOZVOLE ZA ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJU

Države članice trebale bi osigurati potpunu usklađenost uvjeta i postupaka dobivanja dozvola u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije ako:

(a)	je više nadležnih tijela odgovorno za izdavanje potrebne dozvole (dozvola);

(b)	je uključeno više subjekata;

(c)	je potrebno više dozvola za određenu fazu projekta;

(d)	je potrebno više dozvola na temelju nacionalnog zakonodavstva ili zakonodavstva Unije.

5. ODABIR LOKACIJE ZA ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJU

5.1.

Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da je geološka formacija na lokaciji pogodna za istraživanje ili proizvodnju ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Trebale bi osigurati da subjekti odrede značajke moguće lokacije i okolnog nadzemnog i podzemnog područja te izvrše procjenu rizika.

5.2.

Procjenu rizika treba temeljiti na dostatnim podacima kako bi se omogućilo određivanje značajki mogućeg područja za istraživanje i proizvodnju te identificirali svi mogući putovi izloženosti. Time bi se omogućila procjena rizika od istjecanja ili migracije fluida za bušenje, fluida za hidrauličko lomljenje, prirodno nastalih materijala, ugljikovodika i plinova iz bušotine ili ciljne formacije, kao i od inducirane seizmičke aktivnosti.

5.3.

Procjenu rizika treba:

(a)	temeljiti na najboljima raspoloživim tehnikama te uzeti u obzir relevantne rezultate razmjene informacija koju je organizirala Komisija između država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša;

(b)

njome treba predvidjeti promjenjivo ponašanje ciljne formacije, geoloških slojeva koji razdvajaju ležište od podzemnih voda i postojećih bušotina ili drugih umjetnih građevina koje su izložene visokom tlaku utiskivanja (injektiranja) tijekom primjene postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida te volumenu injektiranih fluida;

(c)	njome treba poštovati minimalnu vertikalnu udaljenost kojom se razdvajaju zona lomljenja i podzemne vode;

(d)	ažurirati tijekom radova kad god se prikupe novi podaci.

5.4.

Lokaciju treba odabrati isključivo u slučaju kad je iz procjene rizika izvršene na temelju točaka 5.1., 5.2. i 5.3. vidljivo da postupak hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida neće rezultirati izravnim ispuštanjem onečišćujućih tvari u podzemne vode i da neće dovesti u pitanje ostale aktivnosti u blizini objekta.

6. POLAZNA STUDIJA

6.1.

Prije početka radova hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida države članice trebale bi osigurati da:

(a)	subjekt utvrdi postojeće ekološko stanje (polazno stanje) na lokaciji objekta i okolnog nadzemnog i podzemnog područja koje je izloženo mogućem utjecaju radnji;

(b)	se polazno stanje opisuje na primjeren način, a izvješće o tome dostavlja nadležnom tijelu prije početka radova.

6.2.

Polazno stanje treba utvrditi u pogledu:

(a)	kvalitete i značajki protoka površinskih i podzemnih voda;

(b)	kvalitete vode na mjestima crpljenja pitke vode;

(c)	kvalitete zraka;

(d)	stanja tla;

(e)	prisustva metana i drugih hlapivih organskih spojeva u vodi;

(f)	seizmičke aktivnosti;

(g)	upotrebe zemlje;

(h)	biološke raznolikosti;

(i)	stanja infrastrukture i zgrada;

(j)	postojećih bušotina i napuštenih građevina.

7. PROJEKTIRANJE OBJEKTA I IZGRADNJA

Države članice trebale bi osigurati da se objekt izgradi na način kojim se sprečava mogućnost propuštanja na površinu i izlijevanja u tlo, vodu ili zrak.

8. INFRASTUKTURA NA PODRUČJU PROIZVODNJE

Države članice trebale bi osigurati da:

(a)	subjekti ili skupine subjekata primjenjuju integrirani pristup razradi područja proizvodnje s ciljem sprečavanja i smanjivanja utjecaja i rizika za zdravlje i okoliš, kako za radnike, tako i za opću javnost;

(b)

se prije početka proizvodnje utvrde odgovarajući zahtjevi u pogledu infrastrukture nužne za opsluživanje objekta. Ako je primarna svrha objekta proizvodnja nafte primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, treba postaviti posebnu infrastrukturu kojom se zahvaća i prevozi povezani prirodni plin.

9. OPERATIVNI ZAHTJEVI

9.1.

Države članice trebale bi osigurati da subjekti primjenjuju najbolje raspoložive tehnike uzimajući u obzir relevantne rezultate razmjene informacija koju je organizirala Komisija između država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša te dobru praksu u industriji kako bi spriječili, kontrolirali i smanjili utjecaje i rizike povezane s projektima istraživanja i proizvodnje ugljikovodika.

9.2.

Države članice trebale bi osigurati da subjekti:

(a)

izrade planove gospodarenja vodama specifične za projekt kako bi osigurali učinkovitu upotrebu vode tijekom cijelog projekta. Subjekti bi trebali osigurati mogućnost praćenja protoka vode. U planu gospodarenja vodama treba uzeti u obzir sezonska odstupanja u dostupnosti vode i izbjeći korištenje oskudnih izvora vode;

(b)	izrade planove upravljanja prijevozom kako bi općenito smanjili emisije u zrak te osobito smanjili utjecaje na lokalne zajednice i biološku raznolikost;

(c)

zahvaćaju plinove radi naknadne upotrebe, smanjuju spaljivanje i izbjegavaju ispuhivanje. Osobito bi subjekti trebali uspostaviti mjere kako bi osigurali smanjenje emisija u zrak tijekom faza istraživanja i proizvodnje primjenom postupka zahvaćanja plina te njegovom naknadnom upotrebom. Radi sigurnosnih razloga treba ograničiti primjenu postupka ispuhivanja metana i drugih tvari koje onečišćuju zrak na najiznimnije tehničke slučajeve;

(d)	provode postupak lomljenja s pomoću velikog volumena fluida na kontrolirani način te uz odgovarajuću regulaciju tlaka s ciljem kontroliranja pukotina u ležištu i izbjegavanja inducirane seizmičke aktivnosti;

(e)

osiguraju integritet bušotine projektom bušotine, njezinom izgradnjom i ispitivanjima integriteta. Rezultate ispitivanja integriteta trebala bi pregledati neovisna i kvalificirana treća strana čime bi se osigurala operativna učinkovitost bušotine i sigurnost za okoliš i zdravlje u svim fazama izvođenja projekta te nakon zatvaranja bušotine;

(f)	izrade planove upravljanja rizicima i mjere potrebne za sprečavanje i/ili ublažavanje utjecaja te mjere potrebne za odgovor na njih;

(g)	prekinu radove i hitno poduzmu sve radnje otklanjanja štete ako je narušen integritet bušotine ili ako su onečišćujuće tvari slučajno ispuštene u podzemne vode;

(h)

odmah dostave izvješće nadležnom tijelu u slučaju nezgode ili nesreće koja utječe na javno zdravlje ili okoliš. U izvješću treba navesti uzroke nezgode ili nesreće, njezine posljedice i poduzete mjere uklanjanja štete. Kao referentni dokument treba upotrebljavati polaznu studiju propisanu točkama 6.1. i 6.2.

9.3.

Države članice trebale bi promicati odgovornu upotrebu vodenih resursa u postupku hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

10. UPOTREBA KEMIJSKIH TVARI I VODE U POSTUPKU HIDRAULIČKOG LOMLJENJA S POMOĆU VELIKOG VOLUMENA FLUIDA

10.1.

Države članice trebale bi osigurati da:

(a)	proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici kemijskih tvari koje se koriste u hidrauličkom lomljenju navode „hidrauličko lomljenje” pri ispunjavanju obveza iz Uredbe (EZ) br. 1907/2006;

(b)	se na najmanju moguću mjeru svede upotreba kemijskih tvari u postupku hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida;

(c)	se tijekom odabira kemijskih tvari za upotrebu vodi računa o mogućnosti obrade fluida koji izviru na površini nakon postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

10.2.

Kad god je tehnički izvedivo i opravdano sa stajališta zaštite ljudskog zdravlja, okoliša i klime, države članice trebale bi poticati subjekte na upotrebu tehnika lomljenja kojima se smanjuje potrošnja vode i tokovi otpadnih voda te u kojima se ne upotrebljavaju opasne kemijske tvari.

11. ZAHTJEVI U POGLEDU PRAĆENJA

11.1.

Države članice trebale bi osigurati da subjekt provodi redovito praćenje objekta i okolnog nadzemnog i podzemnog područja koje je izloženo mogućem utjecaju radova tijekom faza istraživanja i proizvodnje, a osobito prije, tijekom i nakon postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

11.2.

Kao referentni dokument u svrhu naknadnog praćenja treba upotrebljavati polaznu studiju propisanu točkama 6.1. i 6.2.

11.3.

Povrh parametara koji se odnose na okoliš, a utvrđeni su u polaznoj studiji, države članice trebale bi osigurati da subjekt prati sljedeće parametre rada:

(a)	precizni sastav fluida za lomljenje koji se upotrebljavaju za svaku bušotinu;

(b)	volumen vode koju se upotrebljava za lomljenje svake bušotine;

(c)	tlak koji se primjenjuje tijekom postupka lomljenja s pomoću velikog volumena fluida;

(d)	fluide koji izviru na površinu nakon postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida: stopa povrata, volumeni, značajke, količine koje se ponovno upotrebljavaju i/ili obrađuju za svaku bušotinu;

(e)	emisije u zrak metana, drugih hlapivih organskih spojeva i drugih plinova koji vjerojatno mogu prouzročiti štetne učinke na ljudsko zdravlje i/ili okoliš.

11.4.

Države članice trebale bi osigurati da subjekti prate utjecaje postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida na integritet bušotine i druge umjetne građevine koje se nalaze na okolnom nadzemnom i podzemnom području koje je izloženo mogućem utjecaju radova.

11.5.

Države članice trebale bi osigurati dostavljanje izvješća nadležnim tijelima o rezultatima praćenja.

12. ODGOVORNOST ZA OKOLIŠ I FINANCIJSKA JAMSTVA

12.1.

Države članice trebale bi primijeniti odredbe o odgovornosti za okoliš na sve radnje koje se poduzimaju na lokaciji objekta, uključujući na one koje trenutačno nisu obuhvaćene područjem primjene Direktive 2004/35/EZ.

12.2.

Države članice trebale bi osigurati da subjekt dostavi financijsko jamstvo ili istovrijedno jamstvo koje obuhvaća jamstvo ispunjavanja svih obveza koje nastaju u okviru dozvole i moguću odgovornost za štetu za okoliš prije početka izvođenja radova hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

13. ADMINISTRATIVNA SPOSOBNOST

13.1.

Države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela imaju na raspolaganju odgovarajuće ljudske, tehničke i financijske resurse neophodne za izvršavanje svojih zadaća.

13.2.

Države članice trebale bi spriječiti sukobe interesa koji se odnose na regulatornu ulogu nadležnih tijela te njihovu ulogu povezanu s gospodarskim razvojem resursa.

14. OBVEZE U POGLEDU ZATVARANJA

Države članice trebale bi osigurati provođenje pregleda nakon zatvaranja svakog objekta radi uspoređivanja stanja okoliša na lokaciji objekta i njegova okolnog nadzemnog i podzemnog područja koje je izloženo mogućem utjecaju radnji sa stanjem koje je zatečeno prije početka radova, a kako je definirano u polaznoj studiji.

15. ŠIRENJE INFORMACIJA

Države članice trebale bi osigurati da:

(a)

subjekt javno priopći informacije o kemijskim tvarima i volumenu vode koje namjerava upotrebljavati te koje u konačnici upotrebljava za svaku bušotinu u postupku hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Ove informacije trebaju sadržavati nazive i brojeve svih tvari koje dodjeljuje Služba za podatke o kemijskim tvarima (engl. Chemical Abstracts Service – CAS) te uključivati sigurnosno-tehnički list, ako je on dostupan, kao i podatke o najvećoj koncentraciji tvari u fluidu za lomljenje;

(b)

nadležna tijela trebala bi objaviti sljedeće informacije na web-mjestu dostupnom javnosti u roku od 6 mjeseci od dana objave ove Preporuke te u intervalima koji nisu duži od 12 mjeseci:

i.	broj izvedenih bušotina i planiranih projekata hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida;

ii.	broj izdanih dozvola, nazive uključenih subjekata i uvjete dozvole;

iii.	polaznu studiju izrađenu na temelju točaka 6.1. i 6.2. te rezultate praćenja dobivene na temelju točaka 11.1., 11.2. i 11.3.(b) do (e);

(c)

nadležna tijela trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti javnost i o sljedećem:

i.	nezgodama i nesrećama iz točke 9.2.(f);

ii.	rezultatima inspekcije, nesukladnosti i sankcijama.

16. REVIZIJA

16.1.

Države članice koje odluče istraživati ili iskorištavati ugljikovodike primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida pozivaju se da primjenjuju minimalna načela utvrđena ovom Preporukom do 28. srpnja 2014. i da jednom godišnje obavijeste Komisiju o mjerama koje su uspostavile kao odgovor na ovu Preporuku, i to prvi put do prosinca 2014.

16.2.

Komisija će pomno pratiti primjenu Preporuke uspoređujući situaciju u državama članicama na pokazatelju stanja dostupnom javnosti.

16.3.

Komisija će provesti reviziju učinkovitosti Preporuke 18 mjeseci nakon njezine objave.

16.4.

Ovom revizijom obuhvatit će se ocjena primjene Preporuke, uzeti u obzir napredak razmjene podataka o najboljim raspoloživim tehnikama i primjena relevantnih referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama te potreba za ažuriranjem odredaba Preporuke. Komisija će donijeti odluku o tome postoji li potreba za iznošenjem zakonodavnih prijedloga s pravno obvezujućim odredbama o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. siječnja 2014.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije

(1) COM(2014) 23.

(2) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(3) Direktiva Vijeća 92/91/EEZ od 3. studenoga 1992. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje zaštite sigurnosti i zdravlja radnika u industriji vađenja minerala bušenjem (jedanaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28.11.1992., str. 9.).

(4) Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika (SL L 164, 30.6.1994., str. 3.).

(5) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(6) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

(7) Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).

(8) Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 15.).

(9) Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).

(10) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 te Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(11) Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).

(12) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(13) Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).

(14) Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).

(15) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(16) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

(17) Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 10, 14.1.1997., str. 13.).

(18) Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

		ISSN 1977-0847 doi:10.3000/19770847.L_2014.039.hrv
Službeni list Europske unije		L 39

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 8. veljače 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 118/2014 оd 30. siječnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica	1
	*	Uredba Komisije (EU) br. 119/2014 оd 7. veljače 2014. o izmjeni Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kromom obogaćenog kvasca koji se koristi za proizvodnju dodataka prehrani i kromovog (III) laktata trihidrata koji se dodaje hrani ( 1 )	44
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 120/2014 оd 7. veljače 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1981/2006 o detaljnim pravilima za provedbu članka 32. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnog laboratorija Zajednice za genetski modificirane organizme ( 1 )	46
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 121/2014 оd 7. veljače 2014. o odobrenju L-selenometionina kao dodatka hrani za sve životinjske vrste ( 1 )	53
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 122/2014 оd 7. veljače 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	56
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 123/2014 оd 7. veljače 2014. o utvrđivanju koeficijenta dodjele koji se primjenjuje na zahtjeve za uvozne dozvole za maslinovo ulje podnesene od 3. do 4. veljače 2014. u okviru tuniske carinske kvote i o suspenziji izdavanja uvoznih dozvola za mjesec veljača 2014.	58
		ODLUKE
		2014/68/EU
	*	Odluka Vijeća od 28. siječnja 2014. o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u pogledu vanjskih revizora središnje banke Latvijas Banka	59
		2014/69/EU
	*	Odluka Komisije оd 6. veljače 2014. kojom se Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini odobrava odstupanje od određenih zajedničkih pravila sigurnosti zračnog prometa, sukladno članku 14. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 559) ( 1 )	60
		PREPORUKE
		2014/70/EU
	*	Preporuka Komisije оd 22. siječnja 2014. o minimalnim načelima u pogledu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida	72

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	IL	85,7
	MA	52,0
	TN	74,1
	TR	93,5
	ZZ	76,3
0707 00 05	TR	123,0
0707 00 05	ZZ	123,0
0709 91 00	EG	91,5
0709 91 00	ZZ	91,5
0709 93 10	MA	39,1
	TR	120,6
	ZZ	79,9
0805 10 20	EG	50,1
	MA	53,1
	TN	54,3
	TR	73,6
	ZZ	57,8
0805 20 10	IL	121,4
	MA	74,6
	ZZ	98,0
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90	CN	60,3
	IL	128,7
	JM	113,2
	KR	144,2
	MA	142,6
	PK	55,3
	TR	98,5
	ZZ	106,1
0805 50 10	TR	78,1
0805 50 10	ZZ	78,1
0808 10 80	CN	95,7
	MK	35,4
	US	163,7
	ZZ	98,3
0808 30 90	CL	123,5
	CN	46,0
	TR	122,0
	US	134,7
	ZA	119,7
	ZZ	109,2


	(1) Tekst značajan za EGP