ISSN 1977-0847

doi:10.3000/19770847.L_2014.038.hrv

Službeni list

Europske unije

L 38

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

57
7. veljače 2014.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

 

2014/60/EU

 

*

Odluka Vijeća od 28. siječnja 2014. o sklapanju Protokola o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice s jedne strane i Republike Kiribatija s druge strane

1

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 110/2014 оd 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

2

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 111/2014 оd 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

16

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 112/2014 оd 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

18

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 113/2014 оd 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

20

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 114/2014 оd 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

22

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 115/2014 оd 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

24

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 116/2014 оd 6. veljače 2014. o neodobrenju aktivne tvari kalijev jodid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja ( 1 )

26

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 117/2014 оd 6. veljače 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

28

 

 

DIREKTIVE

 

*

Provedbena direktiva Komisije 2014/19/EU оd 6. veljače 2014. o izmjeni Priloga I. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice

30

 

*

Provedbena direktiva Komisije 2014/20/EU оd 6. veljače 2014. o utvrđivanju klasa Unije za osnovni i certificirani sjemenski krumpir te uvjeta i oznaka koji se na te klase primjenjuju ( 1 )

32

 

*

Provedbena direktiva Komisije 2014/21/EU оd 6. veljače 2014. utvrđivanju najmanjih uvjeta i klasa Unije za predosnovni sjemenski krumpir ( 1 )

39

 

 

ODLUKE

 

 

2014/61/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 5. veljače 2014. o produženju valjanosti Odluke 2006/502/EZ kojom se od država članica zahtijeva poduzimanje mjera kojima se osigurava stavljanje na tržište isključivo upaljača koji su sigurni za djecu i zabranjuje stavljanje na tržište upaljača-noviteta (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 493)  ( 1 )

43

 

 

2014/62/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 6. veljače 2014. o stavljanju izvan snage Odluke 2003/766/EZ o hitnim mjerama za sprečavanje širenja organizma Diabrotica virgifera Le Conte unutar Zajednice (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 467)

45

 

 

PREPORUKE

 

 

2014/63/EU

 

*

Preporuka Komisije оd 6. veljače 2014. o mjerama za suzbijanje organizma Diabrotica virgifera virgifera Le Conte u područjima Unije u kojima je njegova prisutnost potvrđena

46

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/1


ODLUKA VIJEĆA

od 28. siječnja 2014.

o sklapanju Protokola o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice s jedne strane i Republike Kiribatija s druge strane

(2014/60/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Vijeće je 23. srpnja 2007. donijelo Uredbu (EZ) br. 893/2007 o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i Republike Kiribatija, s druge strane (1) („Sporazum”). Protokol o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu prestao je važiti 15. rujna 2012.

(2)

Unija je u pregovorima s Republikom Kiribatijem dogovorila novi protokol kojim se plovilima EU-a dodjeljuju ribolovne mogućnosti u vodama nad kojima Republika Kiribati izvršava svoj suverenitet ili jurisdikciju („Protokol”).

(3)

Protokol je potpisan u skladu s Odlukom Vijeća 2012/669/EU (2) i privremeno se primjenjuje od 16. rujna 2012.

(4)

Protokol bi trebalo odobriti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U ime Unije odobrava se Protokol o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice s jedne strane i Republike Kiribatija s druge strane („Protokol”) (3).

Članak 2.

Predsjednik Vijeća u ime Unije šalje obavijest predviđenu u članku 16. Protokola (4).

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. siječnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

G. STOURNARAS


(1)  SL L 205, 7.8.2007., str. 1.

(2)  Odluka Vijeća 2012/669/EU od 9. listopada 2012. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Protokola o mogućnostima ribolova i financijskom doprinosu predviđenima Sporazumom o partnerstvu u području ribarstva između Europske zajednice, s jedne, i Republike Kiribatija, s druge strane (SL L 300, 30.10.2012., str. 2.).

(3)  Protokol je objavljen u SL L 300, 30.10.2012., str. 3., zajedno s odlukom o potpisivanju.

(4)  Datum stupanja Protokola na snagu objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.


UREDBE

7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/2


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 110/2014

оd 30. rujna 2013.

o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EC, Euratom) br. 1605/2002 (1), a posebno njezin članak 209.,

budući da:

(1)

Na temelju iskustva institucionaliziranja javno-privatnih partnerstava kao tijela Unije na temelju članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2), Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 uvedene su dodatne kategorije javno-privatnih partnerstava kako bi se proširio izbor instrumenata i uključila tijela čija su pravila fleksibilnija i dostupnija privatnim partnerima od onih koja se primjenjuju na institucije Unije. Te dodatne kategorije uključuju tijela iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva (dalje u tekstu „tijela JPP-a”).

(2)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije i tijelima JPP-a omogućilo da donesu vlastita financijska pravila potrebno je donijeti oglednu financijsku uredbu za ta tijela.

(3)

Tijela javno-privatnih partnerstva svoj proračun moraju donositi i izvršavati u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja koje zahtijeva djelotvornu i učinkovitu unutarnju kontrolu i transparentnosti.

(4)

Kako bi tijela JPP-a mogla u cijelosti provoditi svoje poslove i djelatnosti, trebala bi imati mogućnost da neiskorištena odobrena sredstva za pojedinu godinu uključe u procjenu prihoda i rashoda za najviše tri naredne financijske godine.

(5)

S obzirom na to da se sredstva Unije koja su stavljena na raspolaganje tijelu JPP-a trebaju izvršavati na temelju neizravnog upravljanja predviđenog člankom 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, odredbe o financijskom planiranju i izvješćivanju moraju biti usklađene s metodom neizravnog upravljanja pri izvršenju proračuna. Razrješnica za izvršenje proračuna u pogledu doprinosa Unije tijelima JPP-a dio je razrješnice koju Europski parlament daje Komisiji u pogledu izvršenja proračuna Unije. Stoga, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012, treba dostaviti odgovarajuća godišnja izvješća zajedno s izjavom o upravljanju kako bi Komisija mogla lakše izvršavati svoje obveze u vezi s razrješnicom.

(6)

Potrebno je definirati ovlasti i odgovornosti računovodstvenog službenika i dužnosnika za ovjeravanje uzimajući u obzir javno-privatnu prirodu tijela javno-privatnih partnerstva. Dužnosnici za ovjeravanje u cijelosti su odgovorni za izvršenje svih prihoda i rashoda u okviru svojih ovlasti te moraju odgovarati za svoje postupke, prema potrebi i u disciplinskim postupcima.

(7)

Treba pojasniti funkcije unutarnje revizije i unutarnje kontrole i racionalizirati zahtjeve u pogledu izvješćivanja. Funkciju unutarnje revizije unutar tijela javno-privatnih partnerstva obavljaju unutarnji revizori Komisije koji su dužni provesti reviziju kada to opravdavaju postojeći rizici. Treba donijeti odredbe o uspostavljanju i funkcioniranju službe za unutarnju reviziju.

(8)

Kako bi se zajamčilo da će svako tijelo biti odgovorno za provedbu svog proračuna te se pridržavati ciljeva koji su mu zadani u trenutku osnivanja, tijelima javno-privatnih partnerstva treba dopustiti da u svrhu obavljanja zadaća koje su im povjerene angažiraju vanjska tijela iz privatnog sektora samo kada je to potrebno i ne za zadaće koje uključuju izvršavanje javnih ovlasti ili bilo kakvu primjenu ovlaštenja za odlučivanje na temelju diskrecijskog prava.

(9)

Treba utvrditi načela kojih se treba pridržavati pri izvršenju prihoda i rashoda tijela javno-privatnog partnerstva

(10)

S obzirom na javno-privatnu prirodu tijela javno-privatnih partnerstva, a osobito doprinos privatnog sektora proračunu tijela javno-privatnog partnerstva, treba dopustiti fleksibilne postupke za dodjelu ugovora o nabavi. Odgovarajući postupci trebaju biti u skladu s načelima transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije te dijelom odstupati od relevantnih odredbi utvrđenih u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (3). Intenzivnijom suradnjom članova tijela JPP-a treba osigurati bolju i jeftiniju nabavu robe i usluga te izbjeći prekomjerne troškove pri upravljanju postupcima nabave. Tijelima JPP-a stoga bi trebalo omogućiti da bez potrebe pokretanja postupka nabave sklapaju ugovore sa svojim članovima, osim Unije, o nabavi robe, pružanju usluga ili izvođenju radova ako ti članovi robu dobavljaju, pružaju usluge ili izvode radove izravno bez posredovanja trećih osoba.

(11)

Radi bolje troškovne učinkovitosti treba osigurati mogućnost zajedničkih usluga ili prenošenja tih usluga na drugo tijelo ili Komisiju, osobito na način da se računovodstvenom službeniku Komisije povjere svi ili dio poslova računovodstvenog službenika tijela JPP-a.

(12)

Tijelima JPP-a također bi trebalo omogućiti da u određenim slučajevima angažiraju vanjske stručnjake za ocjenu zahtjeva za bespovratna sredstva, projekata i ponuda te davanje mišljenja i savjeta. Vanjski se stručnjaci odabiru u skladu s načelima nediskriminacije, jednakog postupanja i nepostojanja sukoba interesa.

(13)

Pri dodjeli bespovratnih sredstava i nagrada trebaju se primjenjivati odgovarajuće odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012, pri čemu se treba pridržavati posebnih odredbi osnivačkog akta tijela JPP-a ili osnovnog akta programa čija je provedba povjerena tijelu JPP-a kako bi se osigurala dosljednost provedbe s djelovanjima kojima izravno upravlja Komisija.

(14)

Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, računovodstvenim pravilima tijela JPP-a treba se omogućiti konsolidaciju.

(15)

Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije kako bi se osiguralo pravodobno donošenje revidiranih financijskih propisa tijela JPP-a od 1. siječnja 2014. radi usklađivanja pravila za sljedeći višegodišnji financijski okvir,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju bitna načela na temelju kojih će tijelo javno-privatnog partnerstva (dalje u tekstu „tijelo JPP-a”) donijeti vlastita financijska pravila. Financijska pravila tijela JPP-a ne smiju odstupati od ove Uredbe, osim kada to zahtijevaju njegove specifične potrebe i uz prethodno odobrenje Komisije u skladu s člankom 209. stavkom četvrtim Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Tijela JPP-a u svoja financijska pravila moraju uključiti detaljne odredbe za provedbu navedenih načela.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

„upravni odbor” znači glavno unutarnje tijelo tijela JPP-a koje je odgovorno za donošenje odluka o financijskim i proračunskim pitanjima, bez obzira na naziv tog tijela u osnivačkom aktu tijela JPP-a,

„direktor” znači osoba odgovorna za provedbu odluka upravnog odbora i izvršavanje proračuna tijela JPP-a kao dužnosnik za ovjeravanje, bez obzira na njegov naziv u osnivačkom aktu tijela JPP-a,

„član” znači član tijela JPP-a u skladu s osnivačkim aktom tijela JPP-a,

„osnivački akt” znači zakonodavni akt Unije kojim se uređuju glavni aspekti osnivanja i poslovanja tijela JPP-a,

„proračun tijela JPP-a” znači instrument koji za svaku financijsku godinu predviđa i odobrava sve prihode i rashode koji se smatraju potrebnima za to tijelo JPP-a.

Članak 3.

Područje primjene proračuna

Proračun tijela JPP-a sastoji se od:

(a)

prihoda tijela JPP-a koji se sastoje od:

i.

financijskih doprinosa članova za administrativne troškove;

ii.

financijskih doprinosa članova za operativne troškove;

iii.

prihoda dodijeljenih određenim stavkama rashoda;

iv.

prihoda koje je ostvarilo tijelo JPP-a;

(b)

rashoda tijela JPP-a, uključujući administrativne rashode.

POGLAVLJE 2.

PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 4.

Poštovanje proračunskih načela

Proračun JPP-a donosi se i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja koje zahtijeva djelotvornu i učinkovitu unutarnju kontrolu i transparentnosti, kako je propisano ovom Uredbom.

Članak 5.

Načela jedinstva i točnosti proračuna

1.   Nijedan prihod ne smije biti prikupljen niti rashod izvršen ako nije unesen u liniju proračuna tijela JPP-a.

2.   Ne smije se preuzeti obveza za rashode ili odobriti rashod izvan okvira sredstava odobrenih proračunom tijela JPP-a.

3.   Odobrena sredstva moguće je unijeti u proračun tijela JPP-a samo ako su namijenjena za stavku rashoda koja se smatra potrebnom.

4.   Kamate pripisane plaćanjima pretfinanciranja iz proračuna tijela JPP-a ne isplaćuju se tijelu JPP-a.

Članak 6.

Načelo jedne godine

1.   Odobrena sredstva unesena u proračun tijela JPP-a odobravaju se za jednu financijsku godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

2.   Odobrena sredstva za preuzimanje obveza pokrivaju ukupne troškove pravnih obveza preuzetih tijekom tekuće financijske godine.

3.   Odobrena sredstva za plaćanje obuhvaćaju plaćanja za preuzete pravne obveze u financijskoj godini i prethodnim financijskim godinama.

4.   Za administrativna odobrena sredstva izdaci ne smiju prelaziti očekivane prihode za dotičnu godinu, kako je navedeno u članku 3. točki (a) podtočki i.

5.   Ovisno o potrebama tijela JPP-a neiskorištena odobrena sredstva mogu se uključiti u procjenu prihoda i rashoda za najviše tri sljedeće godine. Ta se sredstva trebaju prva koristiti.

6.   Stavci 1. do 5. ne sprječavaju da se proračunske obveze za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine rasporede tijekom nekoliko godina na godišnje obroke ako je to određeno temeljnim aktom te ako su povezane s administrativnim rashodima.

Članak 7.

Načelo uravnoteženosti

1.   Prihodi i odobrena sredstva za plaćanja moraju biti uravnoteženi.

2.   Odobrena sredstva za preuzimanje obveza ne smiju prelaziti odgovarajući doprinos Unije kako je utvrđeno u sporazumu o godišnjem prijenosu sredstava sklopljenom s Komisijom, kojem se pribrajaju godišnji doprinosi drugih članova, drugi prihodi navedeni u članku 3. te iznos neiskorištenih odobrenih sredstava iz članka 6. stavka 5.

3.   Tijelo JPP-a ne smije uzimati zajmove u okviru svog proračuna.

4.   Ako je rezultat proračuna pozitivan, unosi se u proračun za sljedeću financijsku godinu kao prihod.

Ako je rezultat proračuna negativan, unosi se u proračun za sljedeću financijsku godinu kao odobrena sredstva za plaćanja.

Članak 8.

Načelo obračunske jedinice

Proračun tijela JPP-a sastavlja se i izvršava u eurima, te se i računi iskazuju u eurima. Međutim, za potrebe novčanog toka računovodstveni službenik ovlašten je obavljati transakcije u drugim valutama kako je utvrđeno u financijskim pravilima tijela JPP-a.

Članak 9.

Načelo univerzalnosti

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., ukupni prihodi pokrivaju ukupna odobrena sredstva za plaćanja. Svi prihodi i rashodi iskazuju se u cijelosti bez međusobnog usklađivanja, uz primjenu eventualnih posebnih odredbi financijskih pravila tijela JPP-a o slučajevima kada se od zahtjeva za plaćanje mogu odbiti određeni iznosi koji se potom prosljeđuju na plaćanje u neto iznosu.

2.   Prihodi određeni za posebne namjene, kao što su prihodi od zaklada, subvencija, darova i legata koriste se za financiranje određenih stavki rashoda.

3.   Direktor može prihvatiti svaku donaciju u korist tijela JPP-a, kao što su zaklade, subvencije, darovi i legati.

Za donacije s kojima mogu biti povezani znatni financijski troškovi treba zatražiti prethodno odobrenje upravnog odbora koji odluku mora donijeti u roku od dva mjeseca od datuma primitka zahtjeva. Ako upravni odbor ne donese odluku u navedenom roku, smatrat će se da je donacija prihvaćena.

Iznos iznad kojeg se financijski trošak povezan s donacijom smatra znatnim utvrđuje se odlukom upravnog odbora.

Članak 10.

Načelo specifikacije

1.   Odobrena sredstva određuju se za posebne namjene barem prema glavama i poglavljima.

2.   Direktor može prenijeti odobrena sredstva s jednog poglavlja na drugo bez ograničenja i s jedne glave na drugu do iznosa od najviše 10 % odobrenih sredstava u godini navedenoj u liniji iz koje se sredstva prenose.

Direktor upravnom odboru može predložiti prijenos odobrenih sredstava s jedne glave na drugu iznad granice iz prvog podstavka. Upravni odbor se može usprotiviti takvom prijenosu sredstava u roku od tri tjedna. Nakon isteka tog roka smatrat će se da je prijenos odobren.

Direktor mora što prije obavijestiti upravni odbor o svim prijenosima izvršenima na temelju prvog podstavka.

Članak 11.

Načelo dobroga financijskog upravljanja

1.   Odobrena sredstva koriste se u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

2.   Načelo ekonomičnosti zahtijeva da su sredstva kojima se tijelo JPP-a koristi u obavljanju svojih djelatnosti pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni.

Načelo učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih rezultata.

Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje određenih postavljenih ciljeva i željenih rezultata.

3.   Za sva područja aktivnosti koje obuhvaća proračun tijela JPP-a postavljaju se određeni, mjerljivi, dostižni, odgovarajući i vremenski utvrđeni ciljevi. Postizanje tih aktivnosti za svaku se aktivnost prati pokazateljima uspješnosti, a informaciju o tome upravnom odboru dostavlja direktor jednom godišnje, najkasnije u dokumentima uz nacrt proračuna tijela JPP-a.

4.   Ako osnivačkim aktom nije predviđeno da evaluacije provodi Komisija, tijelo JPP-a radi lakšeg odlučivanja provodi evaluacije, uključujući ex post evaluacije, svojih programa i aktivnosti koje za sobom povlače znatnu potrošnju, a rezultate evaluacije dostavlja upravnom odboru.

Članak 12.

Unutarnja kontrola izvršenja proračuna

1.   Proračun tijela JPP-a mora se izvršavati u skladu s učinkovitom i djelotvornom unutarnjom kontrolom.

2.   Za potrebe izvršenja proračuna tijela JPP-a, unutarnja kontrola definira se kao postupak koji se primjenjuje na svim razinama upravljanja i čija je svrha s razumnom sigurnošću utvrditi jesu li ostvareni sljedeći ciljevi:

(a)

djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost poslovanja;

(b)

pouzdanost izvješćivanja;

(c)

zaštita imovine i podataka;

(d)

sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i praćenje prijevara i nepravilnosti;

(e)

odgovarajuće upravljanje rizicima povezanima sa zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, uzimajući u obzir višegodišnju narav programa kao i narav dotičnih plaćanja.

3.   Djelotvorna i učinkovita unutarnja kontrola temelji se na najboljim međunarodnim praksama i posebno obuhvaća elemente utvrđene u članku 32. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 uzimajući u obzir ustroj i veličinu tijela JPP-a, narav zadaća koje su mu povjerene, iznose o kojima je riječ te uključene financijske i operativne rizike.

Članak 13.

Načelo transparentnosti

1.   Proračun tijela JPP-a donosi se i izvršava, a financijsko izvještavanje izvršava u skladu s načelom transparentnosti.

2.   Proračun tijela JPP-a uključujući plan radnih mjesta i donesene izmjene proračuna, uključujući usklađenja predviđena člankom 15. stavkom 1., objavljuje se na internetskim stranicama tijela JPP-a u roku od četiri tjedna od njegova donošenja te se dostavlja Komisiji i Revizorskom sudu.

3.   Najkasnije do 30. lipnja sljedeće financijske godine tijelo JPP-a na svojim internetskim stranicama mora u standardnom obliku objaviti informacije o primateljima sredstava iz svog proračuna, u skladu s člankom 21. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012.

Objavljene informacije moraju biti lako dostupne, transparentne i sveobuhvatne. Prilikom stavljanja na raspolaganje navedenih informacija moraju se poštovati zahtjevi u pogledu povjerljivosti i sigurnosti, osobito zahtjevi u pogledu zaštite osobnih podataka propisani Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

4.   Stručnjaci angažirani u skladu s člankom 34. ove Uredbe objavljuju se na internetskim stranicama Unije.

POGLAVLJE 3.

FINANCIJSKO PLANIRANJE

Članak 14.

Procjene prihoda i rashoda

1.   Tijelo JPP-a Komisiji i ostalim članovima mora dostaviti procjenu svojih prihoda i rashoda, osnovne smjernice na temelju kojih je procjena donesena te nacrt programa rada iz članka 31. stavka 4., najkasnije do 31. siječnja godine koje prethodi godini u kojoj će se izvršavati proračun tijela JPP-a.

2.   Procjena prihoda i rashoda tijela JPP-a treba uključivati:

(a)

procjenu broja stalnih i privremenih radnih mjesta, prema funkcijskoj skupini i prema razredu, te procjenu broja ugovornog osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka, izraženog u ekvivalentima punog radnog vremena u okviru odobrenih proračunskih sredstava;

(b)

u slučaju promjene broja zaposlenih osoba, izjavu s obrazloženjem zahtjeva za novim radnim mjestima;

(c)

tromjesečnu procjenu gotovinskih plaćanja i primitaka;

(d)

informacije o ostvarenju svih ranije utvrđenih ciljeva za različite aktivnosti;

(e)

postavljene ciljeve za financijsku godinu na koju se odnosi procjena, uz navođenje posebnih proračunskih potreba namijenjenih za postizanje tih ciljeva;

(f)

administrativne troškove i izvršeni proračun tijela JPP-a u prethodnoj financijskoj godini;

(g)

iznos financijskog doprinosa članova i vrijednost doprinosa u naravi koje su dali članovi, osim Unije;

(h)

informacije o neiskorištenim odobrenim sredstvima koja su uključena u procjenu prihoda i rashoda po godinama u skladu s člankom 6. stavkom 5.

Članak 15.

Donošenje proračuna

1.   Proračun tijela JPP-a i plan radnih mjesta, uključujući broj stalnih i privremenih radnih mjesta prema funkcijskoj skupini i prema razredu te broj ugovornog osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka, izražen u ekvivalentima punog radnog vremena, donosi upravni odbor u skladu s osnivačkim aktom tijela JPP-a. Detaljne odredbe mogu se utvrditi u financijskim pravilima tijela JPP-a. U slučaju izmjene proračuna tijela JPP-a, uključujući izmjene plana radnih mjesta, potrebno je izmijeniti proračun tijela JPP-a istim postupkom kojim je donesen prvobitni proračun tijela JPP-a. Proračun tijela JPP-a i, prema potrebi, izmjene proračuna tijela JPP-a moraju se uskladiti kako bi se u obzir uzeo iznos doprinosa Unije koji je utvrđen proračunom Unije.

2.   Proračun tijela JPP-a sastoji se od računa prihoda i računa rashoda.

3.   U proračunu tijela JPP-a mora biti iskazano sljedeće:

(a)

u računu prihoda:

i.

procijenjeni prihodi tijela JPP-a za predmetnu financijsku godinu („godina n”);

ii.

procijenjeni prihodi za prethodnu financijsku godinu i prihodi za godinu n-2;

iii.

odgovarajuće primjedbe za svaku liniju prihoda;

(b)

u računu rashoda:

i.

odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za godinu n;

ii.

odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za prethodnu financijsku godinu te preuzete obveze za rashode i rashodi plaćeni u godini n-2, pri čemu se potonji također iskazuju u postotku proračuna tijela JPP-a za godinu n;

iii.

sažeti izvještaj o rasporedu plaćanja koji dospijevaju u narednim financijskim godinama za podmirivanje preuzetih proračunskih obveza unesenih u proračun tijekom prethodnih financijskih godina;

iv.

odgovarajuće primjedbe za svaku potpodjelu.

4.   U planu radnih mjesta, uz broj radnih mjesta odobrenih za financijsku godinu, mora biti prikazan i broj radnih mjesta odobrenih za prethodnu godinu te broj stvarno popunjenih radnih mjesta. Iste podatke treba prikazati za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake.

POGLAVLJE 4.

FINANCIJSKI IZVRŠITELJI

Članak 16.

Izvršenje proračuna u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja

1.   Direktor izvršava dužnosti dužnosnika za ovjeravanje. Direktor izvršava prihode i rashode iz proračuna tijela JPP-a u skladu s financijskim pravilima tijela JPP-a te u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja na vlastitu odgovornost i u okviru odobrenih proračunskih sredstava. Direktor je odgovoran osigurati da se ispune zahtjevi u pogledu zakonitosti i pravilnosti.

Ne dovodeći u pitanje odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje u pogledu sprječavanja i otkrivanja prijevara i nepravilnosti, tijelo JPP-a mora sudjelovati u aktivnostima sprječavanja prijevara Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF).

2.   Direktor može prenijeti ovlasti za izvršenje proračuna na osoblje tijela JPP-a na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju, ako se Pravilnik primjenjuje na osoblje tijela JPP-a, u skladu s uvjetima utvrđenima u financijskim pravilima tijela JPP-a. Osobe ovlaštene na taj način mogu djelovati samo u okviru izričito dodijeljenih ovlasti.

Članak 17.

Ovlasti i dužnosti dužnosnika za ovjeravanje

1.   Proračun tijela JPP-a izvršava direktor u službama koje su pod njegovim nadzorom.

2.   Stručni tehnički poslovi i upravni pripremni ili pomoćni poslovi, koji ne uključuju izvršavanje javnih ovlasti niti primjenu ovlaštenja za odlučivanje na temelju diskrecijskog prava, mogu se na temelju ugovora povjeriti vanjskim subjektima ili tijelima iz privatnog sektora ako se to pokaže nužnim.

3.   U skladu s minimalnim standardima koje je prihvatio upravni odbor te uzimajući u obzir rizike povezane s upravljačkim okruženjem i vrstu financiranih djelovanja, direktor uspostavlja organizacijsku strukturu i sustave unutarnje kontrole prikladne za izvršavanje njegovih dužnosti. Uspostava te strukture i sustava mora se obrazložiti analizom rizika koja uzima u obzir njihovu isplativost.

Direktor unutar svojih službi može uspostaviti stručnu i savjetodavnu funkciju koja će mu pomoći kontrolirati rizike koji su povezani s njegovim aktivnostima.

4.   Dužnosnik za ovjeravanje mora čuvati popratne dokumente u vezi s obavljenim poslovima tijekom razdoblja od pet godina od datuma donošenja odluke o davanju razrješnice Komisiji u pogledu izvršenja proračuna Unije za dotičnu godinu. Osobni podaci koji nisu potrebni za potrebe kontrole i revizije moraju se izbrisati iz popratnih dokumenata ako je to moguće. Pritom je u svakom slučaju potrebno poštovati odredbe o čuvanju podataka o prometu u skladu s člankom 37. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Članak 18.

Ex ante kontrole

1.   Svaki postupak podliježe barem ex ante kontroli operativnih i financijskih obilježja postupka, koja se temelji na analizi dokumenata i raspoloživim rezultatima već provedenih kontrola.

Ex ante kontrole obuhvaćaju pokretanje i provjeru postupka.

Pokretanje i provjera postupka odvojene su funkcije.

2.   Pod pokretanjem postupka podrazumijevaju se svi postupci za pripremu akata o izvršenju proračuna tijela JPP-a koje donosi nadležni dužnosnik za ovjeravanje.

3.   Podrazumijeva se da ex ante provjera postupka uključuje sve ex ante provjere koje uspostavi nadležni dužnosnik za ovjeravanje za provjeru poslovnih i financijskih aspekata.

4.   Ex ante kontrolama potvrđuje se podudarnost zahtijevanih popratnih dokumenata s drugim dostupnim podacima.

Učestalost i detaljnost ex ante kontrola određuje nadležni dužnosnik za ovjeravanje uzimajući u obzir aspekte rizika i isplativosti. U slučaju nedoumica, dužnosnik za ovjeravanje nadležan za potvrđivanje predmetnih plaćanja zatražit će dodatne informacije ili provesti kontrolu na licu mjesta kako bi dobio razumnu potvrdu u okviru ex ante kontrole.

Svrha je ex ante kontrola utvrditi:

(a)

jesu li izdaci pravilni i u skladu s važećim odredbama;

(b)

je li primijenjeno načelo dobrog financijskog upravljanja iz članka 11.

Za potrebe provjera, nadležni dužnosnik za ovjeravanje može smatrati niz sličnih pojedinačnih transakcija u vezi s plaćama, mirovinama, naknadama za putne troškove i troškove zdravstvene zaštite kao jednu transakciju.

Članak 19.

Ex post kontrole

1.   Nadležni dužnosnik za ovjeravanje može uspostaviti ex post kontrole kako bi provjerio već odobrene postupke nakon ex ante kontrola. Te se kontrole mogu organizirati na temelju uzorka prema riziku.

Ex post kontrole mogu se provoditi na temelju dokumenata ili, prema potrebi, na licu mjesta.

2.   Ex post kontrole provodi osoblje koje nije odgovorno za ex ante kontrole. Osoblje odgovorno za ex post kontrole ne odgovara osoblju odgovornom za ex ante kontrole.

Osoblje odgovorno za kontrolu upravljanja financijskim poslovanjem mora biti stručno osposobljeno.

Članak 20.

Godišnja izvješća

Dužnosnik za ovjeravanje upravnom odboru dostavlja godišnje izvješće o obavljaju svojih dužnosti. U tu svrhu dužnosnik za ovjeravanje najkasnije do 15. veljače sljedeće financijske godine upravnom odboru i Komisiji mora dostaviti sljedeće:

(a)

izvješće o provedbi godišnjeg programa rada tijela JPP-a, izvršenju proračuna tijela JPP-a i kadrovskim resursima;

(b)

privremene financijske izvještaje tijela JPP-a, uključujući izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju iz članka 39.;

(c)

izjavu o upravljanju u kojoj dužnosnik za ovjeravanje navodi, osim ako je drugačije utvrđeno u bilo kakvim rezervama, da ima razumnu potvrdu:

i.

da su podaci propisno iskazani, potpuni i točni (istinit i vjeran prikaz);

ii.

da su izdaci korišteni u predviđene svrhe;

iii.

da postojeći sustavi kontrole daju potrebna jamstva vezana za zakonitost i ispravnost osnovnih transakcija;

(d)

sažetak završnih revizorskih izvješća i provedenih kontrola, uključujući analizu naravi i opsega pogrešaka i nedostataka utvrđenih u sustavima te provedenih ili planiranih korektivnih mjera.

Izvješće mora sadržavati rezultate poslovanja u odnosu na utvrđene ciljeve, rizike povezane s tim poslovanjem, korištenje osiguranih sredstava te učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnje kontrole, te biti razmjerno prirodi povjerenih poslova i uključenih iznosa.

Direktor svake godine najkasnije do 1. srpnja Komisiji mora dostaviti dokumente iz točki (c) i (d) prvog stavka uključujući ocjenu tih dokumenata od strane upravnog odbora te odobreno godišnje izvješće o aktivnostima i završne financijske izvještaje zajedno s njihovim odobrenjem od strane upravnog odbora u skladu s člankom 43. stavkom 2. Komisija će navedene dokumente proslijediti Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 21.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Ako zaposlenik koji je uključen u financijsko upravljanje i kontrolu transakcija smatra da je odluka koju mora izvršiti ili prihvatiti na zahtjev nadređenoga nepravilna ili u suprotnosti s načelima dobrog financijskog upravljanja ili pravilima struke koja taj zaposlenik mora poštovati, o tome pisanim putem mora obavijestiti direktora koji također svoj odgovor mora dostaviti pisanim putem. Ako direktor ne poduzme nikakve mjere ili potvrdi prvotnu odluku ili uputu, a zaposlenik smatra da takva potvrda ne predstavlja zadovoljavajući odgovor na njegovo pitanje, zaposlenik o tome mora pisanim putem obavijestiti nadležno povjerenstvo iz članka 23. stavka 3. Povjerenstvo iz članka 23. stavka 3. o tome mora odmah obavijestiti upravni odbor.

2.   U slučaju nezakonitih radnji, prijevare ili korupcije koji mogu naštetiti interesima tijela JPP-a ili njegovih članova, zaposlenik o tome mora obavijestiti vlasti i tijela imenovana na temelju važećeg zakonodavstva. Ugovori s vanjskim revizorima koji provode revizije financijskog upravljanja tijela JPP-a moraju sadržavati obvezu vanjskog revizora da dužnosnika za ovjeravanje obavijesti o bilo kakvoj sumnji na nezakonito djelovanje, prijevaru ili korupciju koji mogu naštetiti interesima tijela JPP-a ili njegovih članova.

Članak 22.

Računovodstveni službenik

1.   Upravni odbor imenuje računovodstvenog službenika na kojeg se primjenjuje Pravilnik o osoblju, ako se Pravilnik primjenjuje na osoblje tijela JPP-a, koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti. Računovodstveni službenik je u tijelu JPP-a odgovoran za:

(a)

ispravno izvršenje plaćanja, naplatu prihoda i povrat iznosa utvrđenih kao potraživanja;

(b)

vođenje računovodstva, sastavljanje i prikazivanje izvještaja u skladu s poglavljem 8.;

(c)

provedbu, u skladu s poglavljem 8., računovodstvenih pravila i kontnog plana;

(d)

određivanje i potvrđivanje računovodstvenih sustava te, prema potrebi, potvrđivanje sustava koje je odredio dužnosnik za ovjeravanje za pribavljanje i opravdavanje računovodstvenih podataka; u vezi s navedenim, računovodstveni službenik ovlašten je u svakom trenutku provjeriti usklađenost s kriterijima potvrđivanja;

(e)

upravljanje riznicom.

2.   Više tijela JPP-a može imenovati istog dužnosnika za ovjeravanje.

Tijela JPP-a mogu se dogovoriti s Komisijom da računovodstveni službenik Komisije istodobno bude i računovodstveni službenik tijela JPP-a.

Osim toga računovodstvenom službeniku Komisije mogu povjeriti i dio zadataka računovodstvenog službenika tijela JPP-a, pri čemu u obzir moraju uzeti troškove i koristi.

U slučaju iz ovog stavka također moraju poduzeti potrebne mjere kako bi se izbjegao svaki sukob interesa.

3.   Računovodstveni službenik od dužnosnika za ovjeravanje mora pribaviti sve potrebne podatke za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja tijela JPP-a i izvršenja proračuna. Dužnosnik za ovjeravanje jamči pouzdanost tih podataka.

4.   Prije nego što ih prihvati direktor, financijske izvještaje potpisuje računovodstveni službenik, čime potvrđuje da je u razumnoj mjeri uvjeren da izvještaji predstavljaju istinit i vjeran prikaz financijskog stanja tijela JPP-a.

U smislu prvog podstavka, računovodstveni službenik provjerava jesu li financijski izvještaji sastavljeni u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 38. te jesu li u financijskim izvještajima knjiženi svi prihodi i rashodi.

Računovodstveni službenik ovlašten je provjeriti dobivene podatke te provesti sve daljnje provjere koje smatra potrebnima da bi potpisao financijske izvještaje.

Računovodstveni službenik prema potrebi izražava rezerve, pri čemu mora točno objasniti njihovu narav i opseg.

U skladu sa stavkom 5., samo je računovodstveni službenik ovlašten upravljati novcem i novčanim ekvivalentima. Računovodstveni službenik odgovoran je za njihovo čuvanje.

5.   Pri obavljanju svojih dužnosti računovodstveni dužnosnik određene poslove može prenijeti zaposlenicima u skladu s Pravilnikom o osoblju, ako se Pravilnik primjenjuje na osoblje tijela JPP-a, ako je to nužno za obavljanje njegovih dužnosti u skladu s financijskim pravilima tijela JPP-a.

6.   Ne dovodeći u pitanje bilo kakve disciplinske mjere, upravni odbor u bilo kojem trenutku može privremeno ili konačno razriješiti dužnosti računovodstvenog službenika. U tom slučaju upravni odbor mora imenovati privremenog računovodstvenog službenika.

Članak 23.

Odgovornost financijskih izvršitelja

1.   Članci od 16. do 25. ne dovode u pitanje kazneno-pravnu odgovornost financijskih izvršitelja prema mjerodavnom nacionalnom pravu i važećim odredbama o zaštiti financijskih interesa Unije i borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike Unije ili dužnosnike država članica.

2.   Svaki dužnosnik za ovjeravanje ili računovodstveni službenik podliježe disciplinskom postupku i plaćanju odštete, u skladu s Pravilnikom o osoblju. U slučaju nezakonitih radnji, prijevare ili korupcije koje mogu naštetiti interesima tijela JPP-a ili njegovih članova, predmet se upućuje nadležnim vlastima i tijelima određenima u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno OLAF-u.

3.   Posebno povjerenstvo za financijske nepravilnosti koje je osnovala Komisija ili u kojem Komisija sudjeluje u skladu s člankom 73. stavkom 6. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 ima iste ovlasti u odnosu na tijelo JPP-a kao i u odnosu na službe Komisije, osim ako upravni odbor ne odluči osnovati funkcijski neovisno povjerenstvo ili sudjelovati u zajedničkom povjerenstvu koje je osnovalo više tijela. Za predmete koje dostave tijela JPP-a u posebnom povjerenstvu za financijske nepravilnosti koje je osnovala Komisija ili u kojem Komisija sudjeluje mora biti jedan zaposlenik tijela JPP-a.

Na temelju mišljenja povjerenstva iz prvog podstavka direktor odlučuje hoće li pokrenuti postupke radi disciplinske mjere ili plaćanje odštete. Ako povjerenstvo utvrdi sistemske probleme, dužnosniku za ovjeravanje mora dostaviti izvješće s preporukama. Ako se mišljenje odnosi na direktora, povjerenstvo izvješće šalje upravnom odboru i unutarnjem revizoru Komisije. Direktor se u svom izvješću na temelju članka 20. u anonimnom obliku poziva na mišljenja povjerenstva te navodi mjere koje su na temelju toga poduzete.

4.   Od zaposlenika se može zahtijevati da, u cijelosti ili djelomično, nadoknadi svaku štetu koju je pretrpjelo tijelo JPP-a kao posljedicu njegovih težih povreda dužnosti za vrijeme rada ili u vezi s obnašanjem njegovih dužnosti. Tijelo za imenovanje donosi obrazloženu odluku nakon provedbe formalnosti koje su za disciplinske mjere propisane važećim zakonodavstvom.

Članak 24.

Sukob interesa

1.   Financijskim izvršiteljima u smislu članaka od 16. do 25. i drugim osobama uključenim u izvršenje proračuna i upravljanje proračunom, uključujući pripremne akte za navedeno, te u reviziju i kontrolu proračuna, zabranjuje se poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do sukoba njihovih interesa s interesima tijela JPP-a.

Ako postoji taj rizik, dotična osoba mora se suzdržati od takve radnje i predmet uputiti direktoru koji u pisanom obliku potvrđuje postoji li sukob interesa. Navedena osoba o tome mora obavijestiti i svojeg nadređenog. Ako je izvršitelj direktor, predmet mora uputiti upravnom odboru.

Ako se utvrdi postojanje sukoba interesa, navedena osoba mora prestati s obavljanjem svih radnji koje su u vezi s predmetnim pitanjem. Sve odgovarajuće daljnje mjere poduzima direktor ili, ako se sukob interesa odnosi na direktora, upravni odbor.

2.   Za potrebe stavka 1., sukob interesa postoji ako je ugroženo nepristrano i objektivno obnašanje funkcije financijskog izvršitelja ili druge osobe iz stavka 1., iz obiteljskih, emotivnih, političkih ili nacionalnih razloga, ekonomskog interesa ili bilo kojeg drugog zajedničkog interesa s primateljem.

Članak 25.

Razdvajanje dužnosti

Dužnosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika razdvajaju se i međusobno isključuju.

POGLAVLJE 5.

UNUTARNJA REVIZIJA

Članak 26.

Imenovanje, ovlasti i dužnosti unutarnjeg revizora

1.   Tijelo JPP-a mora imati funkciju unutarnje revizije koja se obavlja u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima.

2.   Funkciju unutarnje revizije obavlja unutarnji revizor Komisije. Unutarnji revizor ne može biti dužnosnik za ovjeravanje niti računovodstveni službenik.

3.   Unutarnji revizor savjetuje tijelo JPP-a po pitanju upravljanja rizicima dajući mu neovisna mišljenja o kakvoći sustava upravljanja i kontrole, preporuke za poboljšanje uvjeta za provedbu postupaka te promičući dobro financijsko upravljanje.

Unutarnji revizor odgovoran je posebno za:

(a)

procjenu prikladnosti i djelotvornosti sustava unutarnjeg upravljanja te za uspješnost službi u provođenju programa i djelovanja u odnosu na rizike koji su s njima povezani;

(b)

procjenu učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole i revizije koji se primjenjuju na svaki postupak izvršenja proračuna.

4.   Unutarnji revizor izvršava svoje dužnosti u vezi sa svim aktivnostima i službama tijela JPP-a. Unutarnji revizor mora imati puni i neograničeni pristup svim informacijama potrebnim za obavljanje njegovih dužnosti.

5.   Unutarnji revizor u obzir uzima izvješće dužnosnika za ovjeravanje na temelju članka 20. i sve druge utvrđene informacije.

6.   Unutarnji revizor izvješćuje upravni odbor i direktora o svojim nalazima i preporukama.

Unutarnji revizor dostavlja izvješće i u sljedećim slučajevima:

nisu uzeti u obzir kritični rizici i preporuke,

postoji znatno kašnjenje u provedbi preporuka danih u prijašnjim godinama.

Upravni odbor i direktor osiguravaju redovito praćenje provedbe preporuka danih u okviru revizije. Upravni odbor provjerava informacije iz članka 20. te utvrđuje jesu li preporuke provedene u cijelosti i na vrijeme.

7.   Tijelo JPP-a fizičkim ili pravnim osobama koje sudjeluju u postupcima izvršenja prihoda mora dati kontaktne podatke unutarnjeg revizora za potrebe povjerljivog obraćanja unutarnjem revizoru.

8.   Javnosti se omogućuje pristup izvješćima i nalazima unutrašnjeg revizora tek nakon što unutrašnji revizor potvrdi mjere poduzete za njihovu provedbu.

Članak 27.

Neovisnost unutarnjeg revizora

Neovisnost unutarnjeg revizora, odgovornost unutarnjeg revizora za mjere poduzete pri izvršavanju njegovih dužnosti te pravo unutarnjeg revizora da pokrene postupak pred Sudom Europske unije utvrđuje se u skladu s člankom 100. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 28.

Uspostavljanje službe za unutarnju reviziju

1.   Vodeći računa o isplativosti i dodanoj vrijednosti, upravni odbor može uspostaviti službu za unutarnju reviziju koja svoje zadaće obavlja u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama.

Svrha, ovlasti i nadležnosti službe za unutarnju reviziju propisuju se aktom o osnivanju službe za unutarnju reviziju, a odobrava ih upravni odbor.

Godišnji revizijski plan službe za unutarnju reviziju sastavlja voditelj službe za unutarnju reviziju uzimajući u obzir, između ostalog, direktorovu ocjenu o riziku u tijelu JPP-a.

Godišnji revizijski plan revidira i odobrava upravni odbor.

Služba za unutarnju reviziju izvješćuje upravni odbor i direktora o svojim nalazima i preporukama.

Ako služba za unutarnju reviziju pojedinog tijela JPP-a nije isplativa ili nije u stanju ispuniti međunarodne norme, tijelo JPP-a može odlučiti koristiti zajedničku službu za unutarnju reviziju s drugim tijelima JPP-a koja djeluju u istom području politika.

U takvim se slučajevima upravni odbor dotičnih tijela JPP-a mora dogovoriti o praktičnim pitanjima zajedničke službe za unutarnju reviziju.

Izvršitelji unutarnje revizije moraju učinkovito surađivati tako što će razmjenjivati informacije i revizijska izvješća i, prema potrebi, donositi zajedničke ocjene rizika i provoditi zajedničke revizije.

2.   Upravni odbor i direktor osiguravaju redovito praćenje provedbe preporuka koje je dala služba za internu reviziju.

POGLAVLJE 6.

POSTUPCI ZA IZVRŠENJE PRIHODA I RASHODA

Članak 29.

Izvršenje prihoda

1.   Izvršenje prihoda obuhvaća sastavljanje procjena iznosa potraživanja, utvrđivanje dodijeljenih prava čiji je povrat potrebno osigurati te izdavanje naloga za povrat. Ono prema potrebi uključuje mogućnost odricanja od utvrđenih dodijeljenih prava.

2.   Mora se osigurati povrat pogrešno plaćenih iznosa.

Ako povrat ne bude izvršen u roku utvrđenom u obavijesti o terećenju, računovodstveni službenik o tome mora obavijestiti nadležnog dužnosnika za ovjeravanje i odmah pokrenuti postupak za izvršenje povrata bilo kojim zakonom predviđenim sredstvima, uključujući, kada je to moguće, kompenzacijom i, ako to nije moguće, prisilnom naplatom.

Ako se nadležni dužnosnik za ovjeravanje planira u cijelosti ili djelomično odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja, osigurava da je to odricanje pravilno i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti. Odluka o odricanju mora biti obrazložena. U odluci o odricanju navode se mjere poduzete za osiguravanje povrata te zakonske i činjenične osnove na kojima se odluka temelji.

Računovodstveni službenik sastavlja popis dugovanih iznosa koji se moraju naplatiti. Prava tijela JPP-a na popisu su razvrstana prema datumu izdavanja naloga za povrat. Računovodstveni službenik navodi i odluke o odricanju ili djelomičnom odricanju od povrata utvrđenih iznosa. Popis se prilaže izvješću tijela JPP-a o proračunskom i financijskom upravljanju.

3.   Za svaki dug koji nije otplaćen do datuma dospijeća navedenog u obavijesti o terećenju obračunavaju se kamate u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 1268/2012.

4.   Za potraživanja tijela JPP-a prema trećim osobama i potraživanja trećih osoba prema tijelu JPP-a vrijedi zastarni rok od pet godina.

Članak 30.

Doprinos članova

1.   Tijelo JPP-a svojim članova podnosi zahtjev za isplatu čitavog ili dijela doprinosa u skladu s uvjetima i u vremenskim razmacima koji su utvrđeni osnivačkim aktom i dogovoreni s članovima.

2.   Na sredstva koja tijelo JPP-a isplaćuje svojim članovima u obliku doprinosa obračunavaju se kamate u korist proračuna tijela JPP-a.

Članak 31.

Izvršenje rashoda

1.   Kako bi izvršio rashode, nadležni dužnosnik za ovjeravanje preuzima proračunske i pravne obveze, potvrđuje rashode i odobrava plaćanja te poduzima pripremne radnje za izvršenje odobrenih sredstava.

2.   Svaka stavka rashoda preuzima se kao obveza, potvrđuje, odobrava i plaća.

Potvrđivanje rashoda je postupak u kojem nadležni dužnosnik za ovjeravanje potvrđuje financijsku transakciju.

Odobravanje rashoda je postupak u kojem nadležni dužnosnik za ovjeravanje, nakon što je potvrdio dostupnost odobrenih sredstava, računovodstvenom službeniku izdaje nalog da plati potvrđeni rashod.

3.   U pogledu mjera koje mogu proizvesti rashode na teret proračuna tijela JPP-a, nadležni dužnosnik za ovjeravanje prvo preuzima proračunsku obvezu prije nego što preuzme pravnu obvezu prema trećim osobama.

4.   Prihvaćanjem godišnjeg programa rada tijela JPP-a upravni odbor daje odobrenje za rashode poslovanja tijela JPP-a za djelatnosti koje obavlja, pod uvjetom da su jasno utvrđeni elementi navedeni u ovom stavku.

U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati uključujući pokazatelje uspješnosti. Također sadrži opis djelovanja koja će se financirati te iznos dodijeljen svakom djelovanju.

Bitne izmjene godišnjeg programa rada donose se istim postupkom kojim je donesen prvobitni program rada, u skladu s odredbama osnivačkog akta.

Upravni odbor može prenijeti ovlasti za donošenje manje bitnih izmjena programa rada dužnosniku za ovjeravanje tijela JPP-a.

Članak 32.

Rokovi

Plaćanje rashoda mora se izvršiti u rokovima utvrđenim u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranoj uredbi (EU) br. 1268/2012 te u skladu s navedenim uredbama.

POGLAVLJE 7.

IZVRŠENJE PRORAČUNA TIJELA JPP-A

Članak 33.

Nabava

1.   Za postupke nabave primjenjuje se glava V. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba (EU) br. 1268/2012 pridržavajući se stavaka od 3. do 6. ovog članka.

2.   Tijelo JPP-a sudjeluje u središnjoj bazi podataka o isključenjima koju je uspostavila i kojom upravlja Komisija u skladu s člankom 108. opće Financijske uredbe.

3.   Za ugovore vrijednosti između 60 000 EUR i graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 118. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 može se koristiti postupak utvrđen u Delegiranoj uredbi (EU) br. 1268/2012 za ugovore male vrijednosti koja ne prelazi 60 000 EUR.

4.   Tijelo JPP-a na vlastiti zahtjev može sudjelovati kao javni naručitelj u dodjeli ugovora Komisije ili međuinstitucijskih ugovora te dodjeli ugovora drugih tijela Unije ili tijela JPP-a.

5.   Tijelo JPP-a može sklopiti ugovor s Komisijom, međuinstitucijskim uredima, Prevoditeljskim centrom za tijela Europske unije osnovanim Uredbom Vijeća (EZ) br. 2965/94 (5) i drugim tijelima JPP-a radi nabave robe, pružanja usluga ili izvođenja radova koje potonji pružaju, bez obveze pokretanja postupka javne nabave.

Tijelo JPP-a može sklopiti ugovor sa svojim članovima, osim Unije, radi nabave robe, pružanja usluga ili izvođenja radova bez obveze pokretanja postupka javne nabave ako ti članovi robu dobavljaju, usluge pružaju ili radove izvode izravno bez posredovanja trećih osoba.

Roba, usluge ili radovi isporučeni na temelju prvog i drugog podstavka ne smatraju se dijelom doprinosa članova proračunu tijela JPP-a.

6.   Tijelo JPP-a može koristiti zajedničke postupke nabave s javnim naručiteljima države članice domaćina radi pokrivanja svojih administrativnih potreba ili s javnim naručiteljima država članica, članica Europskog udruženja slobodne trgovine ili država kandidatkinja za pristupanje Uniji, koji su članovi tijela JPP-a. U tim se slučajevima članak 133. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 primjenjuje mutatis mutandis.

Tijelo JPP-a može koristiti zajedničke postupke nabave sa svojim privatnim članovima ili javnim naručiteljima država koje sudjeluju u programima Unije, koji su članovi tijela JPP-a. U tim se slučajevima prvi stavak članka 133. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 primjenjuje mutatis mutandis.

Članak 34.

Stručnjaci

Članak 287. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 primjenjuje se mutatis mutandis na odabir stručnjaka ako u osnovnom aktu programa čija je provedba povjerena tijelu JPP-a u tu svrhu nije utvrđen posebni postupak. Stručnjaci se biraju na temelju njihove stručne sposobnosti, a naknada im se isplaćuje na temelju unaprijed obznanjenog fiksnog iznosa.

Tijelo JPP-a može koristiti popise koje su sastavili Komisija ili druga tijela Unije ili JPP-a.

U opravdanim slučajevima, kada se to smatra primjerenim, tijelo JPP-a može odabrati bilo koju osobu izvan popisa pod uvjetom da raspolaže odgovarajućim vještinama.

Vanjski stručnjaci odabiru se na temelju svojih vještina, iskustva i znanja prikladnih za izvršavanje poslova koji su im dodijeljen te u skladu s načelima nediskriminacije, jednakog postupanja i nepostojanja sukoba interesa.

Članak 35.

Bespovratna sredstva

Za bespovratna sredstva primjenjuje se glava VI. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba (EU) br. 1268/2012 uz pridržavanje posebnih odredbi osnivačkog akta.

Članak 36.

Nagrade

1.   Za nagrade primjenjuje se glava VII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba (EU) br. 1268/2012 uz pridržavanje stavka 2. ovog članka.

2.   Natjecanja za nagrade jedinične vrijednosti 1 000 000 EUR ili veće mogu se objaviti samo ako su predviđena nacrtom programa rada iz članka 14. stavka 1.

Članak 37.

Pravna sredstva

1.   Ako postupovna radnja dužnosnika za ovjeravanje negativno utječe na prava podnositelja zahtjeva ili ponuditelja, korisnika ili izvoditelja, ta radnja mora sadržavati uputu o raspoloživim pravnim sredstvima za osporavanje navedenog akta u upravnim i/ili sudskim postupcima.

2.   Posebno treba naznačiti narav pravnog sredstva, tijelo ili tijela pred kojima se može uložiti, kao i rokove ostvarivanja prava na njega.

3.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se uz pridržavanje posebnih postupaka utvrđenih u osnovnim aktima programa čija je provedba povjerena tijelu JPP-a.

POGLAVLJE 8.

RAČUNOVODSTVO

Članak 38.

Mjerodavna pravila za financijske izvještaje

Tijelo JPP-a mora uspostaviti računovodstveni sustav koji omogućuje pravodobno pružanje točnih, potpunih i pouzdanih informacija.

Računovodstvo JPP-a mora biti u skladu s računovodstvenim pravilima navedenim u članku 143. uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 39.

Struktura financijskih izvještaja

Izvještaji tijela JPP-a moraju sadržavati:

(a)

financijske izvještaje tijela JPP-a;

(b)

izvješća o izvršenju proračuna tijela JPP-a (izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju).

Tijelo JPP-a mora sastaviti izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za tekuću financijsku godinu. U tom se izvješću mora navesti barem podatak o stopi izvršenja odobrenih sredstava, izraženoj u apsolutnom iznosu i u postotku, te sažeti podaci o prijenosima odobrenih sredstava između različitih proračunskih stavki.

Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, tijelo JPP-a Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu mora poslati izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju, do 31. ožujka sljedeće financijske godine.

Članak 40.

Računovodstvena načela

Financijski izvještaji iskazuju podatke, uključujući podatke o računovodstvenim načelima, tako da se osigura njihova relevantnost, pouzdanost, usporedivost i razumljivost. Financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima utvrđenima u računovodstvenim pravilima u skladu s člankom 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 ili međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor na temelju nastanka poslovnog događaja (dalje u tekstu: „IPSAS”).

Članak 41.

Financijski izvještaji

1.   Financijski izvještaji iskazuju se u eurima i obuhvaćaju:

(a)

bilancu stanja i izvještaj o financijskom rezultatu, koji predstavljaju svu aktivu i pasivu, financijski položaj i poslovni rezultat na dan 31. prosinca prethodne godine; iskazuju se u skladu s računovodstvenim pravilima navedenima u članku 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 ili IPSAS-a na temelju nastanka poslovnog događaja;

(b)

izvještaj o novčanom toku koji prikazuje naplaćene i isplaćene iznose tijekom godine, kao i završno stanje riznice;

(c)

izvještaj o promjenama u neto aktivi koji daje pregled kretanja u pričuvi i akumulirane rezultate tijekom godine.

2.   Bilješke uz financijske izvještaje dopunjuju i daju komentare na podatke prikazane u izvještajima iz stavka 1. te pružaju sve dodatne podatke koje propisuje međunarodno prihvaćena računovodstvena praksa ako su ti podaci bitni za djelatnosti tijela JPP-a.

Članak 42.

Izvješća o izvršenju proračuna

Izvješća o izvršenju proračuna iskazuju se u eurima. Ona sadržavaju:

(a)

izvješća koja objedinjuju sve proračunske postupke za godinu u smislu prihoda i rashoda;

(b)

objašnjenja koja dopunjuju i daju komentare na podatke dane u izvješćima.

Struktura izvješća o izvršenju proračuna ista je kao i ona samog proračuna.

Članak 43.

Privremeni financijski izvještaji i odobrenje završnih financijskih izvještaja

1.   Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, računovodstveni službenik tijela JPP-a Revizorskom sudu mora dostaviti privremene financijske izvještaje do 15. veljače sljedeće financijske godine.

U slučaju iz prvog podstavka, računovodstveni službenik tijela JPP-a do 15. veljače sljedeće godine računovodstvenom službeniku Komisije mora dostaviti i paket izvještaja u standardnom formatu koji je računovodstveni službenik Komisije utvrdio za potrebe konsolidacije.

2.   Završne financijske izvještaje tijela JPP-a sastavlja računovodstveni službenik. Direktor ih do 15. ožujka mora dostaviti upravnom odboru na odobravanje zajedno s mišljenjem vanjskog revizora iz članka 46.

Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, računovodstveni službenik završne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem vanjskog revizora iz članka 46. i odobrenjem upravnog odbora mora dostaviti Revizorskom sudu, Europskom parlamentu i Vijeću do 1. srpnja sljedeće financijske godine. U tom slučaju računovodstveni službenik tijela JPP-a do 1. srpnja računovodstvenom službeniku Komisije mora dostaviti i paket izvještaja u standardnom formatu koji je računovodstveni službenik Komisije utvrdio za potrebe konsolidacije.

Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, računovodstveni službenik tijela JPP-a na dan slanja završnih financijskih izvještaja Revizorskom sudu mora dostaviti izjavu povezanu s tim završnim financijskim izvještajima, uz primjerak računovodstvenom službeniku Komisije.

Završnim financijskim izvještajima prilaže se bilješka koju sastavlja računovodstveni službenik u kojoj izjavljuje da su završni financijski izvještaji sastavljeni u skladu s ovim poglavljem te važećim računovodstvenim načelima, pravilima i metodama.

Odobreni završni financijski izvještaji tijela JPP-a objavljuju se na internetskim stranicama u roku od jednog mjeseca od odobravanja.

Članak 44.

Računovodstveni sustav

1.   Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, računovodstveni službenik Komisije u skladu s člankom 152. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 mora donijeti usklađeni kontni plan koji mora primjenjivati tijelo JPP-a.

2.   Računovodstveni sustav sastoji se od općeg računovodstva i proračunskog računovodstva. Računovodstvo se vodi u eurima na temelju kalendarske godine.

3.   Općim računovodstvom kronološkim se redom bilježe, koristeći se načelom dvojnog knjigovodstva, svi događaji i radnje koji utječu na ekonomski i financijski položaj te aktivu i pasivu institucija i tijela JPP-a.

4.   Proračunsko računovodstvo pruža detaljan prikaz izvršenja proračuna tijela JPP-a. U njemu moraju biti iskazane sve transakcije proračunskih prihoda i rashoda.

Članak 45.

Vođenje evidencije imovine

Tijelo JPP-a vodi evidenciju koja prikazuje količinu i vrijednost sve materijalne, nematerijalne i financijske aktive koja čine njegovu imovinu ili imovinu Unije. Ako se financijski izvještaji tijela JPP-a moraju konsolidirati u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, tijelo JPP-a mora voditi tu evidenciju u skladu s predloškom koji sastavlja računovodstveni službenik Komisije. Tijelo JPP-a mora provjeriti odgovaraju li unosi u evidenciji imovine stvarnom stanju.

POGLAVLJE 9.

VANJSKA REVIZIJA I SUZBIJANJE PRIJEVARA

Članak 46.

Vanjska revizija

Tijelo JPP-a podliježe neovisnoj vanjskoj reviziji koju u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima provodi neovisno revizorsko tijelo. U mišljenju vanjskog revizora utvrđuje se daju li financijski izvještaji istinit i vjeran prikaz, funkcioniraju li dobro postojeći sustavi kontrole i jesu li osnovne transakcije zakonite i pravilne. U mišljenju se također navodi dovodi li revizija u pitanje navode u izjavi o upravljanju iz članka 20. Mišljenje se dostavlja upravnom odboru. Komisiji se dostavlja zajedno sa završnim financijskim izvještajima tijela JPP-a najkasnije do 15. ožujka.

Članak 47.

Pregled financijskih izvještaja koje obavlja Revizorski sud

1.   Ako u osnivačkom aktu tijela JPP-a nije drukčije utvrđeno, Revizorski sud pregledava financijske izvještaje tijela JPP-a u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Pri pregledu financijskih izvještaja Revizorski sud u obzir može uzeti reviziju neovisnog vanjskog revizora iz članka 46. Uredbe te mjere koje su poduzete kao odgovor na njegove nalaze.

2.   Na pregled koji obavlja Revizorski sud primjenjuju se članci od 158. do 163. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 48.

Provjere na licu mjesta koje provodi Komisija, Revizorski sud i OLAF

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 47. stavak 1., tijelo JPP-a osoblju Komisije i drugim osobama koje ona ovlasti te Revizorskom sudu mora odobriti pristup svojim lokacijama i prostorima te svim podacima, uključujući podatke u elektroničkom obliku, koji su im potrebni za provedbu revizija.

2.   Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 (6) Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (7) s ciljem utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih radnji koje utječu na financijske interese Unije u odnosu na bespovratna sredstva ili ugovor koji financira tijelo JPP-a.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., u ugovorima, sporazumima i odlukama tijela JPP-a moraju biti sadržane odredbe kojima se Europski revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

POGLAVLJE 10.

ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 49.

Zahtjevi za informacije

Komisija i članovi tijela JPP-a, osim Unije, od tijela JPP-a mogu zatražiti sve potrebne informacije ili objašnjenja u vezi s proračunskim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti.

Članak 50.

Donošenje financijskih pravila tijela JPP-a

Svako tijelo iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 mora donijeti nova financijska pravila koja na snagu stupaju 1. siječnja 2014. ili, u svakom slučaju, u roku od devet mjeseci od datuma kada se na tijelo JPP-a počinje primjenjivati članak 209. te Uredbe.

Članak 51.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (SL L 248, 16.9.2002., str. 1.).

(3)  Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(4)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti osoba u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1.).

(6)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredba Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(7)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/16


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 111/2014

оd 4. veljače 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu 1. tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca 2. na temelju razloga iz stupca 3. navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca 1. tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca 2. te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom mogu se nastaviti navoditi u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

Aparat sastavljen od monitora u boji sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) i površine osjetljive na dodir (tzv. monitor sa zaslonom osjetljivim na dodir), s dijagonalom ekrana otprilike 38 cm (15 inča) s:

izvornom rezolucijom 1 024 × 768 piksela,

podržanim rezolucijama 640 × 350, 720 × 400, 640 × 480, 800 × 600 i 1 024 × 768 piksela,

omjerom širine i visine 4:3,

razmakom između piksela 0,297 mm,

svjetlinom 250 cd/m2,

horizontalnim kutom gledanja 120° i vertikalnim kutom gledanja 100°,

vremenom odziva 17 ms,

omjerom kontrasta 400:1,

gumbima za paljenje i gašenje i upravljanje.

Opremljen je sljedećim sučeljima:

D-Sub,

USB i RS-232 za povezivanje zaslona osjetljivog na dodir sa strojem za automatsku obradu podataka.

Ima stalak s mehanizmom za naginjanje i okretanje te površinu otpornu na bliještanje.

Monitor je namijenjen uporabi, primjerice, kao sastavni dio terminala na prodajnim mjestima i u informacijskim točkama namijenjenim kupcima. Zaslon osjetljiv na dodir korisnicima omogućuje unošenje podataka u te terminale. Monitor može prikazivati signale iz strojeva za automatsku obradu podataka.

8528 51 00

Razvrstavanje se utvrđuje općim pravilima 1. i 6. za tumačenje kombinirane nomenklature, napomenom 3. uz odsjek XVI. i tekstom oznaka KN 8528 i 8528 51 00.

Aparat je složeni stroj koji vrši funkciju ulaznog uređaja na osnovi koordinata X-Y iz tarifnog broja 8471 i monitora iz tarifnog broja 8528. Osim prikaza informacija uređaj korisnicima omogućuje i unos podataka. S obzirom na konstrukciju, koncept i objektivna svojstva aparata, a posebice na činjenicu da monitor može svoju funkciju obavljati neovisno o ulaznom uređaju, funkcija prikaza njegova je glavna funkcija u smislu napomene 3. uz odsjek XVI. S obzirom na njegova objektivna svojstva, primjerice omjer širine i visine, razmak između piksela prikladan za dulje gledanje iz blizine, sučelja koja se obično rabe u sustavima za automatsku obradu podataka, stalak s mehanizmom za naginjanje i okretanje te površinu otpornu na bliještanje, monitor se ubraja u monitore vrsta koje se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471.

Uređaj se stoga razvrstava u oznaku KN 8528 51 00 kao ostali monitori vrsta koje se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471.


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/18


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 112/2014

оd 4. veljače 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87 potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu (1) tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca (2) na temelju razloga iz stupca (3) navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca (1) tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca (2) te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom, mogu se nastaviti navoditi u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

Monitor u boji sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) s dijagonalom zaslona približno 75 cm (30 inča) i dimenzijama približno 71 × 45 × 11 cm s:

izvornom rezolucijom 1 280 × 768 piksela,

podržanim rezolucijama 640 × 480, 800 × 600, 1 024 × 768 i 1 280 × 768 piksela,

podržanim televizijskim standardima: NTSC, PAL i SECAM,

podržanim video načinima rada: 480i, 480p, 576i, 576p, 720p i 1 080i,

omjerom širine i visine 15:9,

razmakom između piksela 0,5025 mm,

vremenom odziva 25 ms,

svjetlinom 450 cd/m2,

omjerom kontrasta 350:1,

horizontalnim i vertikalnim kutom gledanja 170°,

funkcijom slika u slici (PIP),

ugrađenim pojačalom zvuka,

gumbima za paljenje i gašenje i upravljanje.

Opremljen je sljedećim sučeljima:

DVI-D,

mini D-Sub,

BNC (analogni RGB),

kompozitni RCA ili S-Video,

komponentni BNC,

dva seta RCA stereo i jedan mini stereo,

utičnice za vanjski zvučnik,

ulazni priključak RS-232.

Ima fiksni stalak bez mehanizma za naginjanje i okretanje te uređaj za daljinsko upravljanje.

Monitor nema ugrađen videoprijamnik ni ostalu elektroniku za obradu televizijskih signala.

Monitor je namijenjen za prikaz informacija, primjerice, na javnim informacijskim točkama, oglašavanju u trgovini na malo, burzama, zračnim lukama i oglašavanju na poslovnim sajmovima. Radi obavljanja te funkcije monitor može prikazivati signale iz strojeva za automatsku obradu podataka i ostalih izvora videosignala.

8528 59 31

Razvrstavanje se utvrđuje općim pravilima 1. i 6. za tumačenje kombinirane nomenklature i tekstom oznaka KN 8528, 8528 59 i 8528 59 31.

S obzirom na njegova objektivna svojstva, primjerice veličinu zaslona, podržane televizijske standarde i video načine rada, razmak između piksela koji nije prikladan za dulje gledanje iz blizine, jaku svjetlinu, uređaj za daljinsko upravljanje, audio krugove s funkcijom pojačavanja zvuka, funkciju slika u slici (PIP) te fiksni stalak bez mehanizma za naginjanje i okretanje, monitor se ne ubraja u monitore vrsta koje se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471. Razvrstavanje proizvoda u tarifni podbroj 8528 51 00 stoga je isključeno.

Budući da može prikazivati signale strojeva za automatsku obradu podataka na razini dostatnoj za praktičnu porabu sa strojevima za automatsku obradu podataka, smatra se da monitor može prikazivati signale strojeva za automatsku obradu podataka s prihvatljivom razinom funkcionalnosti.

Monitor se stoga razvrstava u oznaku KN 8528 59 31 kao ravni pokaznici koji mogu prikazivati signale strojeva za automatsku obradu podataka s prihvatljivom razinom funkcionalnosti sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD).


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/20


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 113/2014

оd 4. veljače 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu 1. tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca 2. na temelju razloga iz stupca 3. navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca 1. tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca 2. te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom mogu se nastaviti navoditi temeljem članka 12. stavka 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

Aparat pravokutnog oblika (tzv. „visokobrzinska kamera”) koji se sastoji od objektiva i električnih krugova, dimenzija približno 12 × 12 × 11 cm.

Sadrži nepostojanu unutarnju memoriju kapaciteta 2 GB koja može privremeno pohraniti slike u slijedu s trajanjem najviše 1,54 sekunde pri brzini 1 000 slika u sekundi (fps) u punoj rezoluciji. Snimljene slike izbrišu se kada se kamera isključi.

Za uporabu kamere i snimanje slika na stroj za automatsku obradu podataka potrebno je kabelom povezati ta dva uređaja.

Kamera je opremljena komplementarnim metal-oksidnim poluvodičkim senzorom (CMOS) i ima elektronički automatski zatvarač, poznat i kao „kratkotrajno bljeskanje” ili „stroboskopsko prikazivanje”.

Kamera je izrađena za snimanje slijeda slika s brzinom zatvarača od 60 do 1 000 fps u punoj rezoluciji 1 024 × 1 024 piksela ili 109 500 fps u nižoj rezoluciji 128 × 16 piksela. Snimljene slike mogu se pregledavati pojedinačno ili se mogu reproducirati kao videozapis, na primjer, u usporenom snimku.

Slike mogu biti predmet analiza u laboratoriju ili sličnom okruženju namijenjenom za proučavanje, na primjer, fenomena povezanih s vrlo velikim brzinama, kao što su testiranja vozila na sudar.

8525 80 19

Razvrstavanje se utvrđuje općim pravilima 1 i 6 za tumačenje kombinirane nomenklature i nazivima KN oznaka 8525, 8525 80 i 8525 80 19.

Privremeno pohranjivanje u nepostojanu memoriju ne smatra se snimanjem na kameru jer se slike izbrišu kada se kamera isključi. Stoga, razvrstavanje u tarifni broj 8525 80 30 kao digitalni fotoaparati ili u tarifni broj 8525 80 91 kao videokamere sposobne pohraniti samo zvuk i slike snimljene televizijskom kamerom isključuje se (vidjeti također objašnjenja Harmoniziranog sustava za tarifni broj 8525, prvi i peti stavak skupine (B)).

Uređaj se stoga razvrstava u KN oznaku 8525 80 19 kao ostale televizijske kamere (vidjeti također objašnjenja Harmoniziranog sustava za tarifni broj 8525, četvrti stavak skupine (B)).


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/22


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 114/2014

оd 4. veljače 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu 1. tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca 2. na temelju razloga iz stupca 3. navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca 1. tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca 2. te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom mogu se nastaviti navoditi u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

Monitor u boji sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) s dijagonalom ekrana približno 54 cm (21 inč) i dimenzijama (bez postolja) približno 37 × 47 × 7 cm s:

rezolucijom 1 200 × 1 600 piksela,

omjerom širine i visine 3:4,

razmakom između piksela 0,270 mm,

frekvencijom vodoravnog skeniranja od 31 do 76 kHz,

frekvencijom okomitog skeniranja od 49 do 61 Hz,

najvećom svjetlinom 250 cd/m2 koju je moguće podesiti,

ukupnim kutom gledanja (horizontalni i vertikalni) 170°,

omjerom kontrasta 550:1,

vremenom odziva 30 ms,

gumbima za paljenje i gašenje i upravljanje, uključujući odabir načina kalibracije.

Opremljen je sljedećim sučeljima:

DVI-I,

mini D-Sub,

jedan ulazni USB i dva izlazna USB priključka.

Monitor se može zakretati za najviše 90°.

Ima stalak s mehanizmom za naginjanje i okretanje te površinu otpornu na bliještanje. Može ga se i pričvrstiti na zid.

Proizvod je u skladu s normama za digitalne slike i komunikaciju u medicini (Digital Imaging and Communications in Medicine – DICOM), uključujući dio 14., što korisnicima omogućuje određivanje izuzetno preciznih vrijednosti gama, svjetline i vrijednosti temperature boja i zahvaljujući čemu monitor prikazuje stupnjevanje boja i nijansi sive boje s preciznošću potrebnom za medicinsku dijagnostiku. Monitor je namijenjen uporabi u zdravstvenim sustavima za prikaz radiografskih slika pri kliničkoj dijagnostici.

8528 59 31

Razvrstavanje se utvrđuje općim pravilima 1. i 6. za tumačenje kombinirane nomenklature i tekstom oznaka KN 8528, 8528 59 i 8528 59 31.

S obzirom na njegova objektivna svojstva, primjerice sukladnost s normama DICOM, što korisnicima omogućuje određivanje izuzetno preciznih vrijednosti gama, svjetline i vrijednosti temperature boja i zahvaljujući čemu monitor prikazuje stupnjevanje boja i nijansi sive boje s preciznošću potrebnom za medicinsku dijagnostiku, namjena je monitora da se kao medicinski zaslon rabi u medicinskim sustavima za prikaz radiografskih slika za kliničku dijagnostiku. Monitor se ne ubraja u monitore vrsta koje se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471. Razvrstavanje proizvoda u tarifni podbroj 8528 51 00 stoga je isključeno.

Budući da može prikazivati signale strojeva za automatsku obradu podataka na razini dostatnoj za praktičnu uporabu sa strojevima za automatsku obradu podataka, smatra se da monitor može prikazivati signale strojeva za automatsku obradu s prihvatljivom razinom funkcionalnosti.

Monitor se stoga razvrstava u oznaku KN 8528 59 31 kao ravni zasloni koji mogu prikazivati signale strojeva za automatsku obradu podataka s prihvatljivom razinom funkcionalnosti sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD).


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/24


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 115/2014

оd 4. veljače 2014.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Radi osiguranja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi (EEZ) br. 2658/87, potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvode dodatni pododjeljci te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije, a s ciljem primjene tarifa i drugih mjera u vezi s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima, robu opisanu u stupcu (1) tablice iz Priloga potrebno je razvrstati u odgovarajuće oznake KN iz stupca (2) na temelju razloga iz stupca (3) navedene tablice.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (2) korisnik može obvezujuće tarifne informacije u vezi s razvrstavanjem robe u kombiniranu nomenklaturu, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, nastaviti navoditi tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Odbor za Carinski zakonik nije dostavio mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba iz stupca (1) tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca (2) te tablice.

Članak 2.

Obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom, mogu se nastaviti navoditi u skladu s člankom 12. stavka 6. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Algirdas ŠEMETA

Član Komisije


(1)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje

(oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

Aparat za električno upravljanje za napon ne veći od 1 000 V sa zaslonom od tekućih kristala (LCD) osjetljivim na dodir. Zaslon ima dijagonalu ekrana 30,5 cm (12 inča), rezoluciju 800 × 600 piksela, a nalazi se u kućištu dimenzija približno 30 × 23 × 6 cm.

Aparat sadržava stroj za automatsku obradu podataka s operativnim sustavom.

Aparat je opremljen sljedećim sučeljima:

utor za kompaktnu flash memoriju,

dva USB priključka,

dva RJ-45 priključka,

RS-232 priključak,

RS-485 priključak,

utor za proširenje memorije,

sabirnica za kartice za proširenje za kontrolu, primjerice, vlastitih ulazno/izlaznih jedinica.

Opremljen je i nekolicinom ugrađenih pokretačkih programa za povezivanje s različitim vrstama uređaja za automatizaciju, a može izvršavati i prikazivati uobičajene računalne programe, primjerice program za obradu teksta i aplikacije proračunske tablice.

Aparat je namijenjen električnom upravljanju strojevima u industrijskim procesima u aplikacijama koje rabe programabilne automatske kontrolere ili programabilne logičke kontrolere.

8537 10 10

Razvrstavanje se utvrđuje općim pravilima 1. i 6. za tumačenje kombinirane nomenklature i tekstom oznaka KN 8537, 8537 10 i 8537 10 10.

S obzirom na njegova objektivna svojstva, odnosno prisutnost ugrađenih pokretačkih programa za povezivanje s različitim vrstama uređaja za automatizaciju i sabirnica za kartice za proširenje za kontrolu ulazno/izlaznih jedinica, aparat je namijenjen električnom upravljanju strojevima u industrijskim procesima. Razvrstavanje proizvoda u tarifni broj 8471 kao strojevi za automatsku obradu podataka stoga je isključeno.

Budući da sadržava stroj za automatsku obradu podataka aparat se razvrstava u oznaku KN 8537 10 10 kao numeričke upravljačke ploče s ugrađenim strojem za automatsku obradu podataka za napon ne veći od 1 000 V.


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/26


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 116/2014

оd 6. veljače 2014.

o neodobrenju aktivne tvari kalijev jodid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a s obzirom na postupak i uvjete za odobrenje, Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) mora se primjenjivati na aktivne tvari za koje je odluka u skladu s člankom 6. stavkom 3. te Direktive donesena prije 14. lipnja 2011. Odlukom Komisije 2005/751/EZ (3) potvrđeno je da kalijev jodid ispunjava uvjete iz članka 80. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(2)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ Nizozemska je 6. rujna 2004. od trgovačkog društva Koppert Beheer B.V. primila zahtjev za uvrštenje aktivne tvari kalijev jodid u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Odlukom 2005/751/EZ potvrđeno je da je dokumentacija bila „cjelovita” te se može smatrati da u načelu udovoljava zahtjevima u pogledu podataka i informacija iz priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

(3)

Za tu su aktivnu tvar ocijenjeni učinci na zdravlje ljudi, zdravlje životinja i na okoliš u skladu s odredbama iz članka 6. stavaka 2. i 4. Direktive 91/414/EEZ za uporabe koje je predložio podnositelj zahtjeva. Imenovana država članica izvjestiteljica dostavila je 27. srpnja 2007. nacrt izvješća o ocjeni. U skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe Komisije (EU) br. 188/2011 (4) od podnositelja zahtjeva zatražene su dodatne informacije. Podnositelj zahtjeva obavijestio je Komisiju 30. svibnja 2011. da nema dodatnih informacija.

(4)

Nacrt izvješća o ocjeni pregledale su države članice i Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”). Agencija je 22. listopada 2012. Komisiji dostavila svoj zaključak o ocjeni rizika aktivne tvari kalijev jodid (5) u pesticidima. Agencija je otkrila da na nekoliko mjesta nedostaju podaci zbog kojih bi podnositelj zahtjeva trebao poslati dodatne doprinose. Dopisom od 27. rujna 2013. trgovačko društvo Koppert B.V. povuklo je svoj zahtjev za odobrenje kalijevog jodida.

(5)

Državama članicama je u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Direktive 91/414/EEZ omogućeno izdavanje privremenih odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju kalijev jodid na početno razdoblje od tri godine. Odlukom Komisije 2010/457/EU (6) državama članicama dopušteno je produljenje privremenih odobrenja za kalijev jodid na razdoblje koje završava najkasnije 31. kolovoza 2012. Provedbenom odlukom Komisije 2012/363/EU (7) državama članicama dopušteno je produljenje privremenih odobrenja za kalijev jodid na razdoblje koje završava najkasnije 31. srpnja 2014.

(6)

S obzirom na povlačenje zahtjeva, kalijev jodid stoga ne bi trebalo odobriti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(7)

Stoga bi trebalo povući postojeća privremena odobrenja i ne bi trebalo izdavati nova odobrenja.

(8)

Državama članicama trebalo bi dati vremena kako bi povukle odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju kalijev jodid.

(9)

U slučaju sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju kalijev jodid, ako države članice odobre razdoblje odgode u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, to bi razdoblje trebalo isteći najkasnije osamnaest mjeseci nakon dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(10)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje podnošenje ponovnog zahtjeva za kalijev jodid u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Neodobrenje aktivne tvari

Ne odobrava se aktivna tvar kalijev jodid.

Članak 2.

Prijelazne mjere

Države članice dužne su povući postojeća odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju kalijev jodid kao aktivnu tvar najkasnije 27. kolovoza 2014.

Članak 3.

Razdoblje odgode

Sva razdoblja odgode koja države članice odobre u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju biti što kraća i istječu najkasnije 27. kolovoza 2015.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2005/751/EZ od 21. listopada 2005. o načelnom priznavanju cjelovitosti dokumentacije dostavljene na detaljno razmatranje s ciljem mogućeg uvrštenja askorbinske kiseline, kalijevog jodida i kalijevog tiocijanata u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (SL L 282, 26.10.2005., str. 18.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 188/2011 od 25. veljače 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu postupka ocjene aktivnih tvari koje nisu bile na tržištu u 2 godine nakon priopćenja o toj Direktivi (SL L 53, 26.2.2011., str. 51.).

(5)  EFSA Journal 2013.; 11(6):2923. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu.

(6)  Odluka Komisije 2010/457/EU od 17. kolovoza 2010. o omogućavanju državama članicama produljenja privremenih odobrenja za nove aktivne tvari Candida oleophila soj O, kalijev jodid i kalijev tiocijanat (SL L 218, 19.8.2010., str. 24.).

(7)  Provedbena odluka Komisije 2012/363/EU od 4. srpnja 2012. o omogućavanju državama članicama produljenja privremenih odobrenja za nove aktivne tvari biksafen, Candida oleophila soj O, fluopiram, halosulfuron, kalijev jodid, kalijev tiocijanat i spirotetramat (SL L 176, 6.7.2012., str. 70.).


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/28


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 117/2014

оd 6. veljače 2014.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju, u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

IL

85,7

MA

48,7

TN

89,6

TR

85,7

ZZ

77,4

0707 00 05

TR

151,0

ZZ

151,0

0709 91 00

EG

91,5

ZZ

91,5

0709 93 10

MA

48,3

TR

101,7

ZZ

75,0

0805 10 20

EG

47,6

MA

54,9

TN

65,7

TR

71,6

ZZ

60,0

0805 20 10

IL

123,4

MA

73,9

ZZ

98,7

0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90

CN

60,3

EG

21,7

IL

134,7

JM

113,2

KR

144,2

MA

146,4

PK

55,3

TR

98,6

ZZ

96,8

0805 50 10

TR

66,6

ZZ

66,6

0808 10 80

CN

127,8

MK

35,4

US

161,6

ZZ

108,3

0808 30 90

CL

123,5

CN

46,0

TR

131,9

US

135,9

ZA

93,1

ZZ

106,1


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


DIREKTIVE

7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/30


PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE 2014/19/EU

оd 6. veljače 2014.

o izmjeni Priloga I. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 14. stavak drugi točku (d),

budući da:

(1)

Iz informacija koje su dostavile države članice razvidno je da se kukuruzna zlatica Diabrotica virgifera virgifera Le Conte već rasprostranila i nastanila na velikom dijelu područja Unije. Na temelju ocjene učinka koju je provela Europska komisija zaključeno je da za iskorjenjivanje ili učinkovito sprečavanje njezina daljnjeg širenja ne postoje nikakve izvedive mjere.

(2)

Nadalje, postoje učinkovite i održive mjere nadzora kojima se učinak tog organizma na urod kukuruza svodi na minimum, posebno primjena plana plodoreda.

(3)

Stoga se u odnosu na kukuruznu zlaticu Diabrotica virgifera virgifera Le Conte u skladu s Direktivom 2000/29/EZ ne bi trebale odrediti nikakve daljnje zaštitne mjere. Stoga se taj organizam ne bi smio više navoditi kao štetni organizam u skladu s navedenom Direktivom.

(4)

Prilog I. Direktivi 2000/29/EZ potrebno je stoga izmijeniti na odgovarajući način.

(5)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biljno zdravstvo,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilog I. Direktivi 2000/29/EZ mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

Države članice najkasnije do 31. svibnja 2014. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One te odredbe primjenjuju od 1. lipnja 2014.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 169, 10.7.2000., str. 1.


PRILOG

Prilog Direktivi 2000/29/EZ mijenja se kako slijedi:

U naslovu (a) odjeljka II. dijela A briše se točka 0.1.


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/32


PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE 2014/20/EU

оd 6. veljače 2014.

o utvrđivanju klasa Unije za osnovni i certificirani sjemenski krumpir te uvjeta i oznaka koji se na te klase primjenjuju

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/56/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (1), a posebno njezin članak 3. stavak 3. prvi podstavak,

budući da:

(1)

Direktivom Komisije 93/17/EEZ (2) uvedena su pravila o klasama Unije za osnovni sjemenski krumpir.

(2)

Zbog brzog tehničkog i znanstvenog razvoja sustava za proizvodnju sjemenskog krumpira i povećanja trgovine sjemenskim krumpirom na unutarnjem tržištu poželjno je ta pravila prilagoditi. S obzirom na kretanja u tom sektoru, ta bi se pravila trebala primjenjivati i na certificirani sjemenski krumpir.

(3)

Ta bi se pravila trebala odnositi na utvrđivanje jedinstvenih naziva klasa Unije. Trebala bi uključivati i uvjete za stavljanje na tržište sjemenskog krumpira i partija sjemenskog krumpira pod jednom od navedenih klasa Unije. Ta bi se pravila, prema potrebi, trebala odnositi na prisutnost štetočina, krumpira drugih sorti, krumpira s nedostacima, smežuranih krumpira, zemlje i stranih tvari.

(4)

S obzirom na strože zahtjeve za klase Unije utvrđene ovom Direktivom, više nije potreban zahtjev da se biljka uzgaja na tlu za uzgoj na kojem se tri godine nije uzgajao krumpir te da podliježe najmanje dvama službenim pregledima.

(5)

Od donošenja Direktive 2002/56/EZ razvilo se znanstveno poznavanje povezanosti broja generacija i razine prisutnosti štetočina sjemenskog krumpira. Kako bi se smanjio fitosanitarni rizik koji u latentnom obliku predstavljaju štetočine, nužno je ograničiti broj generacija. Navedeno je ograničavanje potrebno kako bi se navedeni rizik smanjio, a nije ga moguće zamijeniti nijednom manje strogom mjerom. Iskustvom je potvrđeno da u pogledu klasa Unije S, SE i E za svaku od tih klasa treba dopustiti najveći broj generacija. Kako bi se osigurala usklađenost s bitnim zahtjevima, smatra se da su ti zahtjevi ispunjeni samo na temelju službenog pregleda.

(6)

Direktivu 93/17/EEZ stoga treba staviti izvan snage.

(7)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Klase Unije za osnovni sjemenski krumpir

1.   Države članice osiguravaju da se osnovni sjemenski krumpir može stavljati na tržište kao „klasa Unije S” ako ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)

službenim pregledom utvrđeno je da krumpir ispunjuje uvjete iz Priloga I. točke 1. podtočke (a); i

(b)

službenim pregledom utvrđeno je da partije krumpira ispunjuju uvjete iz tog Priloga točke 1. podtočke (b).

2.   Države članice osiguravaju da se osnovni sjemenski krumpir može stavljati na tržište kao „klasa Unije SE” ako ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)

službenim pregledom utvrđeno je da krumpir ispunjuje uvjete iz Priloga I. točke 2. podtočke (a); i

(b)

službenim pregledom utvrđeno je da partije krumpira ispunjuju uvjete iz tog Priloga točke 2. podtočke (b);.

3.   Države članice osiguravaju da se osnovni sjemenski krumpir može stavljati na tržište kao „klasa Unije E” ako ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)

službenim pregledom utvrđeno je da krumpir ispunjuje uvjete iz Priloga I. točke 3. podtočke (a); i

(b)

službenim pregledom utvrđeno je da partije krumpira ispunjuju uvjete iz tog Priloga točke 3. podtočke (b).

Članak 2.

Klase Unije za certificirani sjemenski krumpir

1.   Države članice osiguravaju da se certificirani sjemenski krumpir može stavljati na tržište kao „klasa Unije A” ako ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)

službenim pregledom utvrđeno je da krumpir ispunjuje uvjete iz točke Priloga II. točke 1. podtočke (a); i

(b)

službenim pregledom utvrđeno je da partije krumpira ispunjuju uvjete iz tog Priloga točke 1. podtočke (b).

2.   Države članice osiguravaju da se certificirani sjemenski krumpir može stavljati na tržište kao „klasa Unije B” ako ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)

službenim pregledom utvrđeno je da krumpir ispunjuje uvjete iz Priloga II. točke 2. podtočke (a); i

(b)

službenim pregledom utvrđeno je da partije krumpira ispunjuju uvjete iz tog Priloga točke 2. podtočke (b).

Članak 3.

Obavješćivanje Komisije

Države članice obavješćuju Komisiju u kojem omjeru primjenjuju navedene klase Unije pri certificiranju vlastite proizvodnje.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih propisa.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2016. godine.

Kada države članice donose te propise, oni prilikom službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 93/17/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2016.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 7.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 193, 20.7.2002., str. 60.

(2)  Direktiva Komisije 93/17/EEZ od 30. ožujka 1993. o utvrđivanju klasa osnovnog sjemenskog krumpira na razini Zajednice te uvjeta i oznaka koji se primjenjuju na te klase (SL L 106, 30.4.1993., str. 7.).


PRILOG I.

Uvjeti za osnovni sjemenski krumpir

1.

Uvjeti za osnovni sjemenski krumpir „klase Unije S” su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

broj biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,1 %;

ii.

broj uzgajanih biljaka zaraženih crnom nogom ne premašuje 0,1 %;

iii.

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima virusne infekcije ne premašuje 1,0 %;

iv.

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika i broj biljaka sa simptomima virusa uvijenosti lista zajedno ne premašuje 0,2 %;

v.

broj generacija, uključujući generacije predosnovnog krumpira u polju i osnovnog krumpira, ne premašuje pet;

vi.

ako na službenoj oznaci nije navedena generacija, smatra se da dotični krumpir pripada petoj generaciji;

(b)

tolerancije koje se primjenjuju za partije s obzirom na sljedeće nečistoće, nedostatke i bolesti:

i.

sjemenski krumpir koji je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, ne premašuje 0,5 % masenog udjela, od čega sjemenski krumpir zahvaćen mokrom truleži ne premašuje 0,2 % masenog udjela;

ii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila bijela noga na više od 10 % njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iii.

sjemenski krumpir koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iv.

sjemenski krumpir koji je zahvatila prašna krastavost na više od 10 % njihove površine ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

v.

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore iznose najviše 1,0 % masenog udjela.

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

vii.

prisutnost zemlje i stranih tvari ne premašuje 1,0 % masenog udjela;

viii.

ukupni postotak sjemenskog krumpira obuhvaćenog tolerancijama navedenima u točkama i. do vi. ne premašuje 6,0 % masenog udjela.

2.

Uvjeti za osnovni sjemenski krumpir „klase Unije SE” su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

broj biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,1 %;

ii.

broj uzgajanih biljaka zaraženih crnom nogom ne premašuje 0,5 %;

iii.

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima virusne infekcije ne premašuje 2,0 %;

iv.

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika ili simptomima virusa uvijenosti lista ne premašuje 0,5 %;

v.

broj generacija, uključujući generacije predosnovnog krumpira u polju i osnovnog krumpira, ne premašuje šest;

vi.

ako na službenoj oznaci nije navedena generacija, smatra se da dotični krumpiri pripadaju šestoj generaciji;

(b)

tolerancije koje se primjenjuju za partije s obzirom na sljedeće nečistoće, nedostatke i bolesti:

i.

sjemenski krumpir koji je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, ne premašuje 0,5 % masenog udjela, od čega sjemenski krumpir zahvaćen mokrom truleži ne premašuje 0,2 % masenog udjela;

ii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila bijela noga na više od 10 % njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iv.

sjemenski krumpir koji je zahvatila prašna krastavost na više od 10 % njihove površine ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

v.

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore iznose najviše 1,0 % masenog udjela.

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

vii.

maseni udjel zemlje i stranih tvari ne premašuje 1,0 %;

viii.

ukupni postotak sjemenskog krumpira obuhvaćenog tolerancijama navedenima u točkama i. do vi. ne premašuje 6,0 % masenog udjela.

3.

Uvjeti za osnovni sjemenski krumpir „klase Unije E” su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

broj uzgajanih biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,1 %;

ii.

broj uzgajanih biljaka zaraženih crnom nogom ne premašuje 1,0 %;

iii.

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima virusne infekcije ne premašuje 4,0 %;

iv.

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika ili simptomima virusa uvijenosti lista ne premašuje 0,8 %;

v.

broj generacija, uključujući generacije predosnovnog krumpira u polju i osnovnog krumpira, ne premašuje sedam;

vi.

ako na službenoj oznaci nije navedena generacija, smatra se da dotični krumpiri pripadaju sedmoj generaciji;

(b)

tolerancije koje se primjenjuju za partije s obzirom na sljedeće nečistoće, nedostatke i bolesti:

i.

sjemenski krumpir koji je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, ne premašuje 0,5 % masenog udjela, od čega sjemenski krumpir zahvaćen mokrom truleži ne premašuje 0,2 % masenog udjela;

ii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila bijela noga na više od 10 % njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iii.

sjemenski krumpir koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iv.

sjemenski krumpir koji je zahvatila prašna krastavost na više od 10 % njihove površine ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

v.

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost ne premašuju 1,0 % masenog udjela.

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

vii.

maseni udjel zemlje i stranih tvari ne premašuje 1,0 %;

viii.

ukupni postotak sjemenskog krumpira obuhvaćen tolerancijama navedenima u točkama i. do vi. ne premašuje 6,0 % masenog udjela.


PRILOG II.

Najmanji uvjeti za certificirani sjemenski krumpir

1.

Uvjeti za certificirani sjemenski krumpir „klase Unije A” su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

broj biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,2 %;

ii.

broj uzgajanih biljaka zaraženih crnom nogom ne premašuje 2,0 %;

iii.

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima virusne infekcije ne premašuje 8,0 %;

iv.

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika ili simptomima virusa uvijenosti lista ne premašuje 2,0 %;

(b)

tolerancije koje se primjenjuju za partije s obzirom na sljedeće nečistoće, nedostatke i bolesti:

i.

sjemenski krumpir koji je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, ne premašuje 0,5 % masenog udjela, od čega sjemenski krumpir zahvaćen mokrom truleži ne premašuje 0,2 % masenog udjela;

ii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila bijela noga na više od 10 % njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iii.

sjemenski krumpir koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iv.

sjemenski krumpir koji je zahvatila prašna krastavost na više od 10 % njihove površine ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

v.

maseni udjel gomolja smežuranih zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost ne premašuje 1,0 %.

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

vii.

maseni udjel zemlje i stranih tvari ne premašuje 2,0 %;

viii.

ukupni postotak sjemenskog krumpira obuhvaćen tolerancijama navedenima u točkama i. do vi. ne premašuje 8,0 % masenog udjela.

2.

Uvjeti za certificirani sjemenski krumpir „klase Unije B” su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

broj biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,5 %;

ii.

broj uzgajanih biljaka zaraženih crnom nogom ne premašuje 4,0 %;

iii.

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima virusne infekcije ne premašuje 10,0 %;

iv.

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika ili simptomima virusa uvijenosti lista ne premašuje 6,0 %;

(b)

tolerancije koje se primjenjuju za partije s obzirom na sljedeće nečistoće, nedostatke i bolesti:

i.

sjemenski krumpir koji je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, ne premašuje 0,5 % masenog udjela, od čega sjemenski krumpir zahvaćen mokrom truleži ne premašuje 0,2 % masenog udjela;

ii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila bijela noga na više od 10 % njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iii.

sjemenski krumpir koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iv.

sjemenski krumpir koji je zahvatila prašna krastavost na više od 10 % njihove površine ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

v.

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore ne premašuje 1,0 % masenog udjela.

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

vii.

maseni udjel zemlje i stranih tvari ne premašuje 2,0 %;

viii.

ukupni postotak sjemenskog krumpira obuhvaćen tolerancijama navedenima u točkama i. do vi. ne premašuje 8,0 % masenog udjela.


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/39


PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE 2014/21/EU

оd 6. veljače 2014.

utvrđivanju najmanjih uvjeta i klasa Unije za predosnovni sjemenski krumpir

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/56/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (1), a posebno njezin članak 18. točku (c),

budući da:

(1)

U sjemenskom krumpiru svakim se ciklusom razmnožavanja progresivno nakupljaju bolesti. Zbog toga je za pravilno djelovanje sustava proizvodnje sjemenskog krumpira nužan zdrav početni materijal koji se razmnožava uz minimalnu stopu degeneracije.

(2)

Različite nacionalne norme za proizvodnju predosnovnog sjemenskog krumpira sprječavale su stavljanje na tržište takvog krumpira širom Unije i ometale djelovanje unutarnjeg tržišta. Stoga je primjereno utvrditi najmanje uvjete za stavljanje na tržište predosnovnog sjemenskog krumpira širom Unije. Ti bi se uvjeti trebali odnositi na bolesti, simptome, nedostatke i zahtjeve proizvodnje za predosnovni sjemenski krumpir i partije tih krumpira kako bi se osigurala proizvodnja i stavljanje na tržište zdravog i visokokvalitetnog predosnovnog sjemenskog krumpira.

(3)

S obzirom na tehnički i znanstveni napredak, tim bi se uvjetima trebao uzeti u obzir standard Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o stavljanju na tržište i nadzoru tržišne kakvoće sjemenskog krumpira te odgovarajuće standarde Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC) i Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO). Tim se standardima teži olakšati međunarodna trgovina, potaknuti proizvodnja visokokvalitetnih proizvoda, povećati profitabilnost i zaštiti interese potrošača.

(4)

Uzimajući u obzir proizvodne prakse dobavljača i zahtjeve korisnika predosnovnog sjemenskog krumpira, primjereno je odrediti da najmanji uvjeti za predosnovni sjemenski krumpir uključuju i mogućnost njihova stavljanja na tržište kao klasu Unije. Dvije klase Unije trebale bi se primjenjivati na predosnovni sjemenski krumpir („klasa Unije PBTC” i „klasa Unije PB”) u skladu s postojećim proizvodnim praksama za predosnovni sjemenski krumpir klase PBTC i predosnovni sjemenski krumpir klase PB. Stoga je za te klase potrebno donijeti različite uvjete za svaku klasu u pogledu bolesti, simptoma, nedostataka, zahtjeva proizvodnje i generacija.

(5)

Tim bi se pravilima radi učinkovitosti trebale utvrditi i odredbe o službenom ispitivanju i službenim pregledima na terenu.

(6)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„matična biljka” znači poznata biljka od koje se uzima materijal za reprodukciju novih biljaka;

2.

„mikropropagacija” znači praksa brzog razmnožavanja biljnog materijala radi proizvodnje velikog broja biljaka in vitro uzgojem diferenciranih vegetativnih pupova ili meristema uzetih s biljke.

Članak 2.

Najmanji uvjeti za predosnovni sjemenski krumpir

1.   Države članice osiguravaju da predosnovni sjemenski krumpir ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)

potječe od matičnih biljaka koje nisu zaražene sljedećim štetnim organizmima: Pectobacterium spp., Dickeya spp., virus uvijenosti lista krumpira, virus krumpira A, virus krumpira M, virus krumpira S, virus krumpira X i virus krumpira Y;

(b)

nema simptoma bolesti crne noge;

(c)

broj uzgajanih biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,01 %;

(d)

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima virusne infekcije ne premašuje 0,5 %;

(e)

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika ili simptomima virusa uvijenosti lista ne premašuje 0,1 %;

(f)

najveći broj generacija u polju iznosi četiri.

2.   Države članice osiguravaju da se predosnovni sjemenski krumpir može stavljati na tržište kao „klasa Unije PBTC” i „klasa Unije PB”, u skladu s uvjetima navedenima u Prilogu.

3.   Ispunjivanje zahtjeva iz stavka 1. točaka (b), (c) i (e) utvrđuje se službenim pregledima na terenu. U slučaju dvojbe pregledi na terenu nadopunjuju se službenim ispitivanjima koja se provode na listovima.

Ako se upotrebljava postupak mikropropagacije, ispunjivanje zahtjeva iz stavka 1. točke (a) utvrđuje se službenim ispitivanjem ili ispitivanjem pod službenim nadzorom matične biljke.

Ako se upotrebljava postupak klonske selekcije, ispunjivanje zahtjeva iz stavka 1. točke (a) utvrđuje se službenim ispitivanjem ili ispitivanjem klonskog materijala pod službenim nadzorom.

Članak 3.

Najmanji uvjeti za partije predosnovnog sjemenskog krumpira

Države članice osiguravaju da partije predosnovnog sjemenskog krumpira ispunjuju sljedeće najmanje uvjete:

(a)

prisutnost zemlje i stranih tvari ne prelazi 1,0 % masenog udjela;

(b)

broj krumpira koje je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, iznosi najviše 0,2 % masenog udjela;

(c)

broj krumpira s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, iznosi najviše 3,0 % masenog udjela;

(d)

broj krumpira koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine iznosi najviše 5,0 % masenog udjela;

(e)

broj krumpira koje je zahvatila bijela noga na više od 10,0 % njihove površine iznosi najviše 1,0 % masenog udjela;

(f)

broj krumpira koje je zahvatila prašna krastavost na više od 10,0 % njihove površine iznosi najviše 1,0 % masenog udjela;

(g)

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore iznose najviše 0,5 % masenog udjela.

(h)

ukupan broj krumpira iz točaka (b) do (g) iznosi najviše 6,0 % masenog udjela.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih propisa.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2016. godine.

Kada države članice donose te propise, oni prilikom službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 193, 20.7.2002., str. 60.


PRILOG

Uvjeti za stavljanje na tržište predosnovnog sjemenskog krumpira kao klasa Unije PBTC i PB

1.

Uvjeti za predosnovni sjemenski krumpir klase Unije PBTC su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

biljke koje ne pripadaju dotičnoj sorti ili biljke druge sorte ne smiju biti prisutne u usjevima;

ii.

biljke zaražene crnom nogom ne smiju biti prisutne u usjevima;

iii.

u izravnom potomstvu u usjevima ne smije biti zaraze virusom;

iv.

biljke sa simptomima mozaika i biljke sa simptomima virusa uvijenosti lista ne smiju biti prisutne u usjevima;

v.

biljke, uključujući gomolje, proizvode se mikropropagacijom;

vi.

biljke, uključujući gomolje, proizvode se u zaštićenom objektu i u supstratu za uzgoj u kojima nema štetočina;

vii.

gomolji se ne razmnožavaju nakon prve generacije;

(b)

u partijama se ne smije nalaziti sjemenski krumpir na koji se odnosi bilo koja od sljedećih točaka:

i.

sjemenski krumpir zahvaćen truležom;

ii.

sjemenski krumpir zaražen bijelom nogom;

iii.

sjemenski krumpir zaražen običnom krastavošću;

iv.

sjemenski krumpir zaražen prašnom krastavošću;

v.

sjemenski krumpir koji je prekomjerno smežuran zbog prevelike isušenosti;

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje.

2.

Uvjeti za predosnovni sjemenski krumpir klase Unije PB su sljedeći:

(a)

uvjeti za sjemenski krumpir:

i.

broj biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne premašuje 0,01 %;

ii.

na biljkama ne smije biti simptoma bolesti crne noge;

iii.

broj uzgajanih biljaka sa simptomima mozaika ili simptomima virusa uvijenosti lista ne premašuje 0,1 %;

iv.

u izravnom potomstvu broj biljaka sa simptomima bilo koje virusne infekcije ne premašuje 0,5 %;

(b)

tolerancije koje se primjenjuju za partije s obzirom na sljedeće nečistoće, nedostatke i bolesti:

i.

sjemenski krumpir koji je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, ne premašuje 0,2 % masenog udjela;

ii.

sjemenski krumpir koji je zahvatila bijela noga na više od 10,0 % njihove površine ne premašuje 1,0 % masenog udjela;

iii.

sjemenski krumpir koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine ne premašuje 5,0 % masenog udjela;

iv.

sjemenski krumpir koji je zahvatila prašna krastavost na više od 10,0 % njihove površine ne premašuje 1,0 % masenog udjela;

v.

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore ne premašuje 0,5 % masenog udjela.

vi.

sjemenski krumpir s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, ne premašuje 3,0 % masenog udjela;

vii.

prisutnost zemlje i stranih tvari ne premašuje 1,0 % masenog udjela;

viii.

ukupni postotak sjemenskog krumpira obuhvaćen tolerancijama navedenima u točkama i. do vi. ne premašuje 6,0 % masenog udjela.


ODLUKE

7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/43


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 5. veljače 2014.

o produženju valjanosti Odluke 2006/502/EZ kojom se od država članica zahtijeva poduzimanje mjera kojima se osigurava stavljanje na tržište isključivo upaljača koji su sigurni za djecu i zabranjuje stavljanje na tržište upaljača-noviteta

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 493)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/61/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (1), a posebno njezin članak 13.,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2006/502/EZ (2) od država članica zahtijeva se poduzimanje mjera kojima se osigurava stavljanje na tržište isključivo upaljača koji su sigurni za djecu i zabrana stavljanja na tržište upaljača-noviteta.

(2)

Odluka 2006/502/EZ donesena je u skladu s odredbama članka 13. Direktive 2001/95/EZ kojom se valjanost Odluke ograničuje na razdoblje koje ne prelazi jednu godinu, ali se predviđa mogućnost produljenja za dodatna razdoblja od najviše jedne godine.

(3)

Valjanost Odluke 2006/502/EZ produžena je na razdoblja od po jedne godine, prvi put Odlukom Komisije 2007/231/EZ (3) do 11. svibnja 2008., drugi put Odlukom Komisije 2008/322/EZ (4) do 11. svibnja 2009., treći put Odlukom Komisije 2009/298/EZ (5) do 11. svibnja 2010., četvrti put Odlukom Komisije 2010/157/EU (6) do 11. svibnja 2011., peti put Odlukom Komisije 2011/176/EU (7) do 11. svibnja 2012., šesti put Provedbenom odlukom Komisije 2012/53/EU (8) do 11. svibnja 2013. i sedmi put Provedbenom odlukom Komisije 2013/113/EU (9) do 11. svibnja 2014.

(4)

Upaljači koji nisu sigurni za djecu još se uvijek stavljaju na tržište. Njihova bi se prisutnost trebala nastaviti smanjivati aktivnostima pojačanog nadzora tržišta, koje među ostalim obuhvaćaju ciljano uzorkovanje i učinkovite mjere ograničavanja.

(5)

U nedostatku drugih zadovoljavajućih mjera namijenjenih upaljačima sigurnima za djecu nužno je produžiti valjanost odluke 2006/502/EZ za još 12 mjeseci.

(6)

Stoga je Odluku 2006/502/EZ potrebno na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora ustanovljenog Direktivom 2001/95/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 6. Odluke 2006/502/EZ, stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ova se Odluka primjenjuje do 11. svibnja 2015.”

Članak 2.

Države članice moraju poduzeti mjere potrebne za usklađivanje s ovom Odlukom najkasnije do 11. svibnja 2014. i te mjere objaviti. O tome moraju odmah obavijestiti Komisiju.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. veljače 2014.

Za Komisiju

Neven MIMICA

Član Komisije


(1)  SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(2)  SL L 198, 20.7.2006., str. 41.

(3)  SL L 99, 14.4.2007., str. 16.

(4)  SL L 109, 19.4.2008., str. 40.

(5)  SL L 81, 27.3.2009., str. 23.

(6)  SL L 67, 17.3.2010., str. 9.

(7)  SL L 76, 22.3.2011., str. 99.

(8)  SL L 27, 31.1.2012., str. 24.

(9)  SL L 61, 5.3.2013., str. 11.


7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/45


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 6. veljače 2014.

o stavljanju izvan snage Odluke 2003/766/EZ o hitnim mjerama za sprečavanje širenja organizma Diabrotica virgifera Le Conte unutar Zajednice

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 467)

(2014/62/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3. četvrtu rečenicu,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2003/766/EZ (2) nije se uspjelo spriječiti širenje organizma Diabrotica virgifera virgifera Le Conte kao što je razvidno iz godišnjih pregleda koje su u skladu s tom Odlukom provele države članice. Tim pregledima pokazalo se i da se organizam Diabrotica virgifera virgifera Le Conte sada nastanio na velikom dijelu područja Unije. Nadalje, nije moguće zaustaviti njegovo daljnje širenje te postoje učinkovita i održiva sredstva nadzora kojima se umanjuje učinak tog organizma na urod kukuruza, posebno provedba plana plodoreda kultura.

(2)

Odluku 2003/766/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(3)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biljno zdravstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2003/766/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Tonio BORG

Član Komisije


(1)  SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

(2)  Odluka Komisije 2003/766/EZ od 24. listopada 2003. o hitnim mjerama za sprečavanje širenja organizma Diabrotica virgifera Le Conte unutar Zajednice (SL L 275, 25.10.2003., str. 49.).


PREPORUKE

7.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 38/46


PREPORUKA KOMISIJE

оd 6. veljače 2014.

o mjerama za suzbijanje organizma Diabrotica virgifera virgifera Le Conte u područjima Unije u kojima je njegova prisutnost potvrđena

(2014/63/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Organizam Diabrotica virgifera virgifera Le Conte (dalje u tekstu: „Diabrotica”) vrsta je neautohtonog insekta štetnika kukuruza koji se rasprostranio i nastanio na više od polovine uzgojnog područja kukuruza u Uniji.

(2)

Mjere za sprečavanje širenja organizma Diabrotica unutar Unije provedene u skladu s Odlukom Komisije 2003/766/EZ (1) pokazale su se neuspješnima. Nadalje, prema procjeni učinka koju je provela Komisija nije moguće nastaviti s ciljem iskorjenjivanja tog štetnika s područja Unije ni spriječiti njegovo daljnje širenje na područja koja su trenutačno slobodna od tog štetnog organizma. Stoga je Komisija Provedbenom direktivom 2014/19/EU (2) i Provedbenom odlukom 2014/62/EU (3) odlučila povući priznavanje organizma Diabrotica kao štetnog organizma reguliranog karantenskim statusom njegovim brisanjem iz Priloga I. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ (4) te staviti izvan snage Odluku 2003/766/EZ.

(3)

Na temelju Odluke 2003/766/EZ primjena plodoreda kultura bila je obvezna samo radi iskorjenjivanja izoliranih pojava organizma Diabrotica. Međutim, znanstvene studije pokazale su da je plodored kultura najučinkovitija tehnika i za usporavanje širenja organizma Diabrotica te za smanjenje njegova učinka. Osim što je učinkovita metoda suzbijanja organizma Diabrotica, s ekološkog stajališta plodored kultura ima mnogobrojne druge prednosti. One uključuju poboljšanje ili održavanje plodnosti i strukture tla te prekid ciklusa razvoja štetnika i korova s mogućnošću smanjivanja ovisnosti poljoprivrednika o unosu kemijskih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Stoga plodored kultura ima pozitivan učinak i na kvalitetu vode i zraka te na biološku raznolikost. Međutim, druge studije provedene na tom štetniku jasno su pokazale da zbog njegova daljnjeg širenja postoji mogućnost veće ovisnosti o insekticidima jer je s obzirom na plodored kultura u nekim slučajevima možda teško pronaći ekonomski povoljnu alternativu kukuruzu.

(4)

Stoga bi države članice trebale predvidjeti učinkovite i održive načine suzbijanja organizma Diabrotica i nakon povlačenja priznavanja organizma Diabrotica kao štetnog organizma reguliranog karantenskim statusom. Člankom 14. Direktive 2009/128/EZ (5) predviđeno je da države članice daju odgovarajuće poticaje kojima se profesionalni korisnici potiču na dobrovoljnu provedbu smjernica vezanih uz kulture kao i specifičnih smjernica za taj sektor u odnosu na integriranu zaštitu bilja, a te smjernice izrađuju državna tijela ili organizacije koje zastupaju određene profesionalne korisnike. U skladu s općim načelima integrirane zaštite bilja, sprečavanje pojave štetnika ima ključnu ulogu u smanjivanju potrebe uporabe sredstava za zaštitu bilja. Nadalje, održivim biološkim, fizičkim i drugim nekemijskim metodama trebalo bi dati prednost pred kemijskim metodama, ako se njima može postići odgovarajuća zaštita od štetnog organizma.

(5)

U skladu s tim općim načelima integrirane zaštite bilja, primjenu plodoreda kultura, odgovarajućeg nadzora populacija organizma Diabrotica i drugih relevantnih mjera za sprečavanje širenja štetnih organizama, kao što su higijenske mjere čišćenja poljoprivrednih strojeva, potrebno je obuhvatiti smjernicama vezanima uz kulture ili specifičnim smjernicama za taj sektor.

(6)

Nadalje, kako bi se poticalo korisnike da poštuju članak 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 (6) u slučaju kada se za suzbijanje organizma Diabrotica upotrebljavaju insekticidi, smjernice vezane uz kulture ili specifične smjernice za taj sektor u odnosu na integriranu zaštitu bilja u vezi s tim štetnikom trebale bi biti u skladu s pravilima o pravilnoj uporabi sredstava za zaštitu bilja kako je utvrđeno tom odredbom.

(7)

Profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja trebali bi imati na raspolaganju informacije i instrumente za nadzor organizma Diabrotica te usluge savjetovanja o integriranoj zaštiti bilja, uključujući posebne metode sprečavanja i suzbijanja organizma Diabrotica. Rezultati nadzora trebali bi pomoći poljoprivrednicima pri odlučivanju o tome je li i kada je još uvijek potrebno primijeniti mjere zaštite bilja. Važno je utvrditi čvrsto i znanstveno utemeljene granične vrijednosti za populaciju organizma Diabrotica za pojedinu regiju jer je riječ o bitnim komponentama u donošenju odluka.

(8)

Države članice, koje se u skladu s člankom 5. Direktive 2009/128/EZ moraju pobrinuti da svim profesionalnim korisnicima bude dostupno osposobljavanje u posebnim područjima, trebale bi stoga u odgovarajuće programe osposobljavanja uključiti i odredbe iz ove Preporuke.

(9)

Trebalo bi promicati istraživanje i tehnološki razvoj instrumenata namijenjenih održivom suzbijanju organizma Diabrotica kako bi se osiguralo donošenje troškovno učinkovitijih i ekološki održivih mjera protiv tog štetnog organizma,

DONIO JE OVU PREPORUKU:

1.

Države članice trebale bi uzeti u obzir opća načela integrirane zaštite bilja utvrđena u Prilogu III. Direktivi 2009/128/EZ za suzbijanje organizma Diabrotica virgifera virgifera Le Conte (dalje u tekstu „Diabrotica”) u područjima Unije u kojima je njegova prisutnost potvrđena. Za potrebe ove Preporuke „suzbijanje” znači smanjenje gustoće populacije štetnika na razinu kojom se onemogućuje nastajanje znatnih gospodarskih gubitaka, s ciljem osiguranja gospodarski održive proizvodnje kukuruza.

2.

Države članice trebale bi osigurati da smjernice vezane uz kulture ili specifične smjernice za taj sektor u odnosu na integriranu zaštitu bilja koje izrađuju državna tijela ili organizacije koje zastupaju određene profesionalne korisnike, a odnose se na organizam Diabrotica i upućene su proizvođačima kukuruza i profesionalnim korisnicima sredstava za zaštitu bilja, budu u skladu s pravilima o pravilnoj uporabi sredstava za zaštitu bilja kako je utvrđeno člankom 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

3.

Održivim biološkim, fizičkim i drugim nekemijskim metodama treba se dati prednost pred kemijskim metodama, ako se njima može postići zadovoljavajuća zaštita od štetnog organizma. Stoga se suzbijanje organizma Diabrotica koje vrše profesionalni korisnici treba postići ili potpomagati sljedećim radnjama:

(a)

primjenom plodoreda kultura;

(b)

uporabom bioloških sredstava za suzbijanje štetnika;

(c)

prilagodbom rokova sijanja kukuruza kako bi se izbjeglo istodobno klijanje i izlijeganje ličinki;

(d)

čišćenjem poljoprivrednih strojeva i uklanjanjem spontanih biljaka kukuruza te provedbom drugih higijenskih mjera.

Plodored kultura treba imati prednost zbog visoke učinkovitosti u suzbijanju organizma Diabrotica te zbog ekoloških i dugoročnih agronomskih pogodnosti.

4.

Sve mjere koje su utvrđene u točki 3. treba upotpuniti nadzorom prisutnosti organizma Diabrotica radi prepoznavanja potrebe i odgovarajućeg vremena za donošenje mjera zaštite. Države članice trebale bi se pobrinuti da se učinkovit nadzor populacije organizma Diabrotica provodi korištenjem odgovarajućih metoda i instrumenata. Potrebno je utvrditi znanstveno utemeljene granične vrijednosti za populaciju organizma Diabrotica na regionalnoj razini jer je riječ o bitnim komponentama u donošenju odluka o primjeni eventualnih mjera nadzora.

5.

U skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 2009/128/EZ države članice trebale bi se pobrinuti da profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja imaju na raspolaganju informacije i instrumente za nadzor organizma Diabrotica.

6.

Države članice trebale bi se pobrinuti da savjetodavne službe za integriranu zaštitu bilja svim profesionalnim korisnicima sredstava za zaštitu bilja daju i specifične savjete o suzbijanju organizma Diabrotica, kako je predviđeno člankom 14. stavkom 2. Direktive 2009/128/EZ. Države članice bi osim toga trebale davati odgovarajuće poticaje kojima se profesionalni korisnici potiču na provedbu smjernica vezanih uz kulture kao i specifičnih smjernica za taj sektor navedenih u točki 2.

7.

Države članice trebale bi se pobrinuti da svim profesionalnim korisnicima sredstava za zaštitu bilja bude dostupno osposobljavanje u vezi s održivim suzbijanjem organizma Diabrotica. Odredbe ove Preporuke trebale bi postati sastavni dio osposobljavanja koje u skladu s člankom 5. Direktive 2009/128/EZ osiguravaju države članice.

8.

Države članice trebale bi promicati istraživanje i tehnološki razvoj instrumenata namijenjenih održivom suzbijanju organizma Diabrotica.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2014.

Za Komisiju

Tonio BORG

Član Komisije


(1)  Odluka Komisije 2003/766/EZ od 24. listopada 2003. o hitnim mjerama za sprečavanje širenja organizma Diabrotica virgifera Le Conte unutar Zajednice (SL L 275, 25.10.2003., str. 49.).

(2)  Provedbena direktiva Komisije 2014/19/EU od 6. veljače 2014. o izmjeni Priloga I. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama za sprečavanje unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice. Vidi str. 30 ovog Službenog lista.

(3)  Provedbena odluka Komisije 2014/62/EU od 6. veljače 2014. o stavljanju izvan snage Odluke 2003/766/EZ o hitnim mjerama za sprečavanje širenja organizma Diabrotica virgifera Le Conte unutar Zajednice. Vidi str. 45 ovog Službenog lista.

(4)  Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).

(5)  Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(6)  Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str 1.).