20.12.2013

Službeni list Europske unije

L 348/1

UREDBA (EU) br. 1315/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)	Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) preinačena je u interesu jasnoće Odlukom br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4)

(2)

Planiranje, razvoj i djelovanje transeuropskih prometnih mreža doprinose ostvarivanju glavnih ciljeva Unije, kao što je navedeno u, inter alia, Strategiji Europa 2020. i Bijeloj knjizi Komisije pod nazivom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – Prema natjecateljskom sustavu prometa učinkovitom spram resursâ” („Bijela knjiga”), kao što su neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. Njihovi specifični ciljevi također uključuju omogućavanje jednostavne, sigurne i održive mobilnosti ljudi i robe,osiguranje dostupnosti i povezivosti u svim regijama Unije, te doprinose daljnjem gospodarskom rastu i konkurentnosti u svjetskim razmjerima. Spomenuti specifični ciljevi trebali bi se ostvariti uspostavom međusobne povezanosti i interoperabilnosti nacionalnih prometnih mreža te uz učinkovito i održivo korištenje resursa. Na primjer, interoperabilnost željeznice može se poboljšati inovativnim rješenjima kojima se nastoji poboljšati kompatibilnost između sustava, kao što je oprema na vozilu i željezničke pruge s različitom širinom kolosijeka.

(3)

Rast prometa rezultirao je povećanjem prometnog zagušenja u međunarodnom prometu. Kako bi se osigurala međunarodna mobilnost putnika i robe, kapacitet transeuropske prometne mreže, kao i korištenje tog kapaciteta, trebali bi se optimizirati i po potrebi proširiti na način da se uklone infrastrukturna uska grla i premoste infrastrukturne veze koje nedostaju unutar i između država članica i, ovisno o slučaju, susjednih zemaljai uzimajući u obzir kontinuirane pregovore sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama.

(4)	Kao što je navedeno u Bijeloj knjizi, učinkovitost i djelotvornost prijevoza moguće je značajno unaprijediti na način da se osigura bolja modalna integracija diljem mreže, u smislu infrastrukture, protoka informacija i postupaka.

(5)

Bijelom knjigom poziva se na uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije vezane uz promet, čime bi se osiguralo poboljšano i integrirano upravljanje prometom i pojednostavili administrativni postupci kroz unaprijeđenu logistiku tereta, praćenje i sljedivost tereta te optimizaciju voznih redova i protoka prometa. Budući da se takvim mjerama promiče učinkovito upravljanje i korištenje prometne infrastrukture, one bi trebale pripadati u okviru područja primjene ove Uredbe.

(6)

Politika transeuropske prometne mreže mora uzeti u obzir tijek nastanka prometne politike i vlasništva nad infrastrukturom. Države članice su još uvijek glavni subjekt zadužen za stvaranje i održavanje prometne infrastrukture. Međutim, drugi subjekti, uključujući partnere iz privatnog sektora, također su postali značajni za provedbu multimodalne transeuropske prometne mreže i povezanih ulaganja, uključujući tijela regionalne i lokane vlasti, upravitelje infrastrukturom, koncesionare ili lučke uprave i uprave zračnih luka.

(7)

Transeuropsku prometnu mrežu u velikoj mjeri čini postojeća infrastruktura. Kako bi se u potpunosti ispunili ciljevi nove politike transeuropske prometne mreže, u Uredbi bi se trebali uspostaviti jedinstveni zahtjevi vezani uz infrastrukturu koje moraju ispunjavati svi subjekti odgovorni za infrastrukturu transeuropske prometne mreže.

(8)

Transeuropske prometne mreže trebalo bi razviti izgradnjom nove prometne infrastrukture, obnovom i nadogradnjom postojeće prometne infrastrukture te pomoću mjera koje promiču učinkovito korištenje resursa. U posebnim slučajevima, zbog nedostatka redovitog održavanja u prošlosti, potrebna je obnova željezničke infrastrukture. Obnova je proces kojim se ponovno uspostavljaju prvobitni građevinski parametri postojeće željezničke infrastrukture zajedno s dugoročnim poboljšanjem njezine kvalitete s obzirom na njezino trenutno stanje u skladu sa zahtjevima i odredbama ove Uredbe.

(9)

Pri provedbi projekata od zajedničkog interesa, trebalo bi uzeti u obzir posebne okolnosti pojedinih dotičnih projekata. Ako je to moguće, trebalo bi iskoristiti sinergiju s drugim politikama, na primjer sa stajališta turizma, uključivanjem u objekte niskogradnje, kao što su mostovi ili tuneli biciklističke infrastrukture, duge biciklističke staze, kao što su biciklističke rute EuroVelo.

(10)	Transeuropska prometna mreža najbolje bi se trebala razviti primjenom dvoslojne strukture koji se sastoji od sveobuhvatne mreže i osnovne mreže na temelju zajedničke i transparentne metodologije, pri čemu ta dva sloja predstavljaju najvišu razinu infrastrukturnog planiranja unutar Unije.

(11)

Sveobuhvatna mreža trebala bi biti prometna mreža koja pokriva cijelu Europu, osiguravajući tako dostupnost i povezivost u svim regijama Unije, uključujući zabačene, otočne i najudaljenije regije, čime se također bavi Integrirana pomorska politika uspostavljena Uredbom (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5), te jačajući njihovu međusobnu socijalnu i gospodarsku koheziju. Smjernice utvrđene ovom Uredbom („smjernice”) bi trebale postaviti zahtjeve za infrastrukturu sveobuhvatne mreže radi promicanja izgradnje visokokvalitetne mreže na području cijele Unije do 2050.

(12)	U Bijeloj knjizi također je navedeno da su preostale razlike u prometnoj infrastrukturi među istočnim i zapadnim dijelovima Unije. Te razlike treba ukloniti kako bi se postigla u potpunosti integrirana europska prometna infrastrukturna mreža.

(13)

Trebalo bi a utvrditi osnovnu mrežu i poduzeti odgovarajuće mjere za njezinu izgradnju do 2030. kao prioritet u okviru predviđenom sveobuhvatnom mrežom. Osnovna mreža trebala bi predstavljati okosnicu razvoja održive multimodalne prometne mreže te bi trebala poticati razvoj cjelokupne sveobuhvatne mreže. Trebala bi omogućiti usmjeravanje mjera Unije na one komponente transeuropske prometne mreže s najvećom europskom dodanom vrijednošću, osobito prekogranične dionice, veze koje nedostaju, multimodalne točke povezivanja i najvažnija uska grla, čime bi se ostvario cilj naveden u Bijeloj knjizi, odnosno smanjivanje do 2050. emisije stakleničkih plinova iz prometa za 60 % u odnosu na razine iz godine 1990.

(14)	U adekvatno opravdanim slučajevima trebala bi biti moguća odstupanja od infrastrukturnih zahtjeva primjenjiva na osnovne mreže. To bi trebalo uključivati slučajeve kada investicija ne može biti opravdana, na primjer u rijetko naseljenim područjima.

(15)	Treba utvrditi posebnu situaciju izoliranih i djelomično izoliranih željezničkih mreža na način da se za njih dozvole odstupanja od određenih infrastrukturnih zahtjeva.

(16)	Pri obavljanju revizije provedbe osnovne mreže do 2013., Komisija bi trebala uzimati u obzir nacionalne provedbene planove i buduća proširenja.

(17)

Transeuropska prometna mreža obuhvaća samo dio postojećih prometnih mreža. U okviru preispitivanja provedbe osnovne mreže do 2023., Komisija bi trebala ocijeniti u suradnji s dotičnim državama članicama trebaju li drugi dijelovi, kao što su unutarnji plovni putovi klase III., biti uključeni u mrežu. U kontekstu tog preispitivanja, Komisija bi također trebala ocijeniti napredak projekata te bi trebala imati mogućnost, prema potrebi, ponovno razmotriti rokove, uzimajući u obzir sva događanja koja bi mogla utjecati na vjerojatnost njihovog ostvarenja.

(18)	Pri obavljanju preispitivanja provedbe osnovne mreže do 2023., Komisija bi, nakon savjetovanja s državama članicama, trebala ocijeniti treba li uključiti druge dijelove u mrežu, posebice prioritetne projekte uključene u Odluku br. 661/2010/EU.

(19)

Kako bi se koordinirano i pravovremeno uspostavila osnovna i sveobuhvatna mreža, čime se omogućuje maksimalna iskorištenost prednosti mreže, dotične bi države članice trebale osigurati poduzimanje odgovarajućih mjera radi dovršenje projekata od zajedničkog interesa do 2030. S obzirom na sveobuhvatnu mrežu, države članice bi trebale uložiti maksimalne napore radi dovršenja te mreže i usklađenosti s relevantnim odredbama smjernica do 2050.

(20)

Nužno je odrediti projekte od zajedničkog interesa koji će doprinijeti ostvarivanju transeuropske prometne mreže i koji doprinose ostvarenju ciljeva i u skladu su s prioritetima utvrđenim u smjernicama. Njihova bi provedba trebala ovisiti o stupnju zrelosti, njihovoj usklađenosti s pravnim postupcima Unije i nacionalnim pravom te raspoloživosti financijskih sredstava, ne dovodeći u pitanje financijsku obvezu države članice ili Unije.

(21)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi imati europsku dodanu vrijednost. Prekogranični projekti u pravilu imaju visoku europsku dodanu vrijednost, no mogu imati slabije ekonomske učinke u usporedbi s isključivo nacionalnim projektima. Takvi prekogranični projekti trebali bi biti predmet prioritetne intervencije Unije kako bi se osigurala njihova provedba.

(22)

Projekti od zajedničkog interesa za koje se traži financiranje od strane Unije trebali bi biti, na temelju priznate metodologije, predmetom društveno-ekonomske analize troškova i koristi, uzimajući u obzir odgovarajuće društvene, ekonomske, klimatske i okolišne koristi i troškove. Analiza troškova vezanih uz klimu i okolišnih troškova i koristi trebala bi se temeljiti na procjeni utjecaja na okoliš koja je provedena prema Direktivi 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(23)

Kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva na području klimatskih promjena iz bijele knjige o prometu, koji predviđaju smanjenje od 60 % emisije stakleničkih plinova do 2050. u odnosu na razine iz 1990., treba procijeniti utjecaje projekata od zajedničkog interesa, koji predviđaju izgradnju nove prometne infrastrukture, njezino proširenje ili poboljšanje, na emisije stakleničkih plinova.

(24)

Nekim dijelovima mreže upravljaju subjekti koji nisu države članice. Međutim, države članice odgovorne su za osiguranje ispravne primjene pravila o upravljanju mrežom na svojem državnom području. Budući da razvoj i provedba transeuropske prometne mreže zahtijevaju zajedničku primjenu ove Uredbe, na sve bi se dijelove mreže trebala primjenjivati prava i obveze koja proizlaze iz ove Uredbe, kao i ona utvrđena drugo odgovarajućim pravom Unije i nacionalnim pravom.

(25)	Suradnja sa susjednim i trećim zemljama je neophodna kako bi se osigurala povezanosti interoperabilnosti među pojedinim infrastrukturnim mrežama. Stoga bi Unija trebala, gdje je primjereno, promicati projekte od zajedničkog interesa s tim zemljama.

(26)

Kako bi se ostvarila modalna integracija duž cijele mreže, potrebno je provesti odgovarajuće planiranje transeuropske prometne mreže. To također zahtijeva provedbu posebnih zahtjeva diljem mreže u smislu infrastrukture, telematskih aplikacija, opreme i usluga. Stoga je neophodno osigurati odgovarajuće i usklađeno uvođenje takvih zahtjeva diljem Europe za svaki oblik prometa i za njihovu međusobnu povezanost na cijeloj transeuropskoj prometnoj mreži i šire, kako bi se iskoristile prednosti učinka mreže i omogućio djelotvoran i dalekosežan transeuropski prijevoz.

(27)

Kako bi se odredila postojeća i planirana prometna infrastruktura za sveobuhvatnu i osnovnu mrežu, trebalo bi osigurati i tijekom vremena prilagoditi zemljovide koji će uzeti u obzir razvoj protoka prometa. Tehničku osnovu za izradu tih zemljovida je omogućio interaktivni geografski i tehnički informacijski sustav za transeuropske prometne mreže (TENtec) koji sadrži više pojedinosti vezanih uz transeuropsku prometnu infrastrukturu.

(28)	Smjernice bi trebale odrediti prioritete kako bi se omogućio razvoj transeuropske prometne mreže unutar određenog vremenskog roka.

(29)

Telematske aplikacije su nužne kako bi stvorile osnove za optimizaciju prometa i prijevoza isigurnosti prometa te poboljšanje s njima povezanih usluga. Informacije za putnike, uključujući informacije o sustavima za izdavanje karata i rezervacije, trebalo bi osigurati u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 454/2011 (7).

(30)

Smjernice bi trebale omogućiti razvoj sveobuhvatne mreže u gradskim čvorovima, u skladu s cijevima Unije koji se odnose na održivu gradsku mobilnost, budući da su ti čvorovi polazište ili odredište (“zadnji kilometar”) za putnike i teret koji se kreću po transeuropskoj prometnoj mreži i predstavljaju mjesta presjedanja unutar ili između različitih oblika prijevoza.

(31)

Zahvaljujući svojoj veličini, transeuropska prometna mreža, trebala bi pružiti osnovu za opsežno uvođenje novih tehnologija i inovacija koje, primjerice, mogu pomoći u jačanju sveukupne učinkovitosti europskog prometnog sektora i suzbijanju otisak ugljika. To će doprinijeti ostvarenju ciljevima Strategije Europa 2020. i cilja Bijele knjige o smanjenju 60 % emisija stakleničkih plinova do 2050. (na osnovu razina iz 1990.) i u isto vrijeme će doprinijeti cilju povećanja sigurnosti opskrbe gorivom za Uniju. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, potrebno je poboljšati dostupnost alternativnih čistih goriva uzduž transeuropske prometne mreže. Dostupnost alternativnih čistih goriva treba se temeljiti na potražnji za tim gorivima te se ne bi trebalo zahtijevati osiguravanje pristupa svakom alternativnom čistom gorivu na svakoj benzinskoj crpki.

(32)

Transeuropska prometna mreža mora osigurati učinkovitu multimodalnost kako bi se omogućio bolji i održiviji izbor oblika prijevoza i kako bi se objedinio veliki opseg prometa za transfere na dugim relacijama za putnike i teret. To će multimodalnost učiniti ekonomski privlačnijom za putnike, korisnike i špeditere.

(33)

Kako bi se uspostavila kvalitetna i učinkovita prometna infrastruktura za sve oblike prometa, u razvoju transeuropske prometne mreže trebalo bi uzeti u obzir zaštitu i sigurnost kretanja putnika i tereta, doprinos klimatskim promjenama te učinak klimatskih promjena i potencijalnih prirodnih ili katastrofa koje je izazvao čovjek na infrastrukturu i dostupnost svim korisnicima prometa.

(34)	Tijekom planiranja infrastrukture, države članice i drugi promicatelji projekta trebaju posvetiti pozornost procjenama rizika i mjerama prilagodbe koje na primjeren način poboljšavaju spremnost na klimatske promjene i ekološke katastrofe.

(35)

Države članice i drugi promicatelji projekta trebali bi provoditi procjenu utjecaja planova i projekata na okoliš kako je određeno u Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (8), Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), Direktivi 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Direktivom 2011/92/EU kako bi se izbjegli ili, ako to izbjegavanje nije moguće, ublažili ili nadoknadili negativni učinci na okoliš, kao što su usitnjavanje krajobraza, prekrivanje tla, i onečišćenje zraka i vode, kao i buka, te kako bi se djelotvorno zaštitila biološka raznolikost.

(36)	Treba uzeti u obzir zaštitu okoliša i bioraznolikost, kao i strateške zahtjeve za promet unutarnjim plovnim putovima.

(37)	Države članice i drugi promicatelji projekta trebali bi osigurati da se ocjene projekata od zajedničkog interesa provode djelotvorno, bez nepotrebne odgode.

(38)	Prometna infrastruktura treba promicati neometano kretanje i dostupnost svim korisnicima, posebice starijim ljudima, osobama smanjenje pokretljivosti i putnicima s invaliditetom.

(39)	Države članice trebale bi provoditi ex ante procjene dostupnosti infrastrukture i s njima povezanih usluga.

(40)

Osnovna bi mreža trebala biti podskup sveobuhvatne mreže koja je prekriva. Trebala bi predstavljati strateški najznačajnije čvorove i veze transeuropske prometne mreže, u skladu s potrebama prometa. Trebala bi biti multimodalna, točnije, trebala bi uključivati sve oblike prijevoza i njihove poveznice, kao i relevantne sustave za upravljanje prometom i informacijama.

(41)

Osnovna je mreža utvrđena na temelju objektivne metodologije planiranja. Ovom su metodologijom utvrđeni najznačajniji gradski čvorovi, luke i zračne luke kao i granični prijelazi. Kad god je to moguće, ti se čvorovi povezuju s multimodalnim vezama sve dok su ekonomski opravdani, ekološki održivi i izvedivi do 2030. Metodologija je osigurala međusobno povezivanje svih država članica i integraciju glavnih otoka u osnovnu mrežu.

(42)

Kako bi se osnovna mreža realizirala unutar danog vremenskog roka, koncept koridora bi se mogao primijeniti kao instrument za usklađivanje različitih projekata na transnacionalnoj osnovi i sinkronizaciju razvoja koridora, koristeći tako pogodnosti mreže u najvećoj mogućoj mjeri. Taj instrument ne treba shvatiti kao osnovu za određivanje nekih projekata osnove mreže kao prioritetnih. Koridori osnovne mreže trebali bi pomoći u razvijanju infrastrukture osnovne mreže tako da otklanjaju uska grla, unapređuju prekograničnu povezanost i poboljšavaju djelotvornost i održivost. Oni bi trebali doprinijeti koheziji kroz poboljšanu teritorijalnu suradnju.

(43)

Koridori osnovne mreže bi se također trebali pozabaviti širim ciljevima prometne politike, olakšati interoperabilnost, modalnu integraciju i multimodalni promet. To bi trebalo omogućiti razvitak posebnih koridora koji su optimizirani u smislu emisija plinova, čime se smanjuju utjecaji na okoliš i povećava konkurentnost, a koji su također privlačni zbog svoje pouzdanosti, ograničenog prometnog preopterećenja i niskih operativnih i administrativnih troškova. Pristup koridora trebao bi biti transparentan i jasan, a upravljanje takvim koridorima ne bi trebalo stvoriti dodatnih administrativnih opterećenja ili troškova.

(44)

U dogovoru s dotičnom državom članicom, europski koordinatori određeni u ovoj Uredbi trebali bi olakšati mjere za oblikovanje pravilne upravljačke strukture i utvrditi izvore financiranja, javnih i privatnih, za složene prekogranične projekte za svaki takav koridor osnovne mreže. Europski bi koordinatori trebali olakšati usklađenu realizaciju koridora osnovne mreže.

(45)	Uloga europskih koordinatora od velikog je značaja za razvoj i suradnju u koridorima.

(46)

Koridori osnovne mreže trebali bi biti u skladu sa željezničkim teretnim koridorima uspostavljenim u skladu s Uredbom (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (12) kao i Europskom razvojnom planu za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) u skladu s Odlukom Komisije 2009/561/EZ (13).

(47)

Kako bi se maksimalno iskoristila dosljednost između smjernica i programiranja relevantnih financijskih instrumenata dostupnih na razini Unije, financiranje transeuropske prometne mreže trebalo bi biti usklađeno s ovom Uredbom i trebalo bi se temeljiti, posebno, na Uredbi (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Prema tome trebalo bi imati za cilj usklađivanje i kombiniranje financiranja iz relevantnih unutarnjih i vanjskih instrumenata, kao što su strukturni i kohezijski fondovi, Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF)i Instrument pretpristupne pomoći (IPA) (15) te financiranja od Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i drugih financijskih institucija.

(48)

Kako bi se ažurirali zemljovidi uključeni u Prilog I. koji će uzeti u obzir moguće izmjene koje proizlaze iz stvarne upotrebe određenih elemenata prometne infrastrukture analiziranih u odnosu na prethodno utvrđene kvantitativne granične vrijednosti, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ("UFEU"), podložno njegovom članku 172., trebale bi se dodijeliti Komisiji, vezano uz izmjene i dopune Priloga I. i II. Od posebne je važnosti da Komisija u okviru svog pripremnog rada provodi odgovarajuće konzultacije, uključujući i one na stručnoj razini. Komisija bi u pripremi i izradi delegiranih akata trebala osigurati istovremeno, pravovremeno i odgovarajuće prosljeđivanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(49)	U fazi planiranja i izrade projekata treba na odgovarajući način uzeti u obzir interese regionalnih i lokalnih vlasti kao i interese lokalnog civilnog društva na koje utječe određeni projekt od zajedničkog interesa.

(50)

Europski i nacionalni okviri za planiranje i provedbu prometne infrastrukture, kao i za pružanje usluga prijevoza, nude mogućnost zainteresiranim stranama da doprinose ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Novi instrument za provedbu transeuropske prometne mreže, tj. koridori osnovne mreže, snažan je alat za ostvarenje određenih potencijala zainteresiranih strana, promicanje suradnje između njih i jačanje usklađenosti s djelovanjima država članica.

(51)	Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(52)

Budući da ciljeve ove Uredbe, posebno usklađeno uspostavljanje i razvoj transeuropske prometne mreže, države članice ne mogu dostatno ostvariti, već se oni mogu, zbog potrebe za usklađivanjem tih ciljeva, na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prekoračuje okvire koji su neophodni za postizanje navedenih ciljeva.

(53)	Odluku br. 661/2010/EU trebalo bi staviti izvan snage,

(54)	Ova Uredba bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se omogućilo pravovremeno donošenje delegiranih i provedbenih akata predviđenih ovom Uredbom.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆA NAČELA

Članak 1.

Sadržaj

1. Ovom se Uredbom uspostavljaju smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže koja obuhvaća dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže i od t osnovne mreže koja je uspostavljena na temelju sveobuhvatne mreže

2. Ova Uredba utvrđuje projekte od zajedničkog interesa i određuje zahtjeve kojih se mora pridržavati za upravljanje infrastrukturom transeuropske prometne mreže.

3. Ova Uredba utvrđuje prioritete razvoja transeuropske prometne mreže.

4. Ova Uredba predviđa mjere za realizaciju transeuropske prometne mreže. Provedba projekata od zajedničkog interesa trebala bi ovisiti o njihovom stupnju zrelosti, usklađenosti s nacionalnim zakonskim postupcima i zakonskim postupcima Unije te o raspoloživosti financijskih sredstava, ne dovodeći u pitanje financijsku obvezu države članice ili Unije.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na transeuropsku prometnu mrežu, kako je prikazana na zemljovidima sadržanima u Prilogu I. Transeuropska prometna mreža obuhvaća prometnu infrastrukturu i telematske aplikacije kao i mjere koje promiču djelotvorno upravljanje i upotrebu takve infrastrukture i dozvoljavaju uspostavu i djelovanje održive i djelotvorne usluge prijevoza.

2. Infrastruktura transeuropske prometne mreže sastoji se od infrastrukture za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, cestovni promet, pomorski promet, zračni promet te multimodalni prijevoz, kao što je utvrđeno relevantnim odjeljcima Poglavlja II.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„projekt od zajedničkog interesa” znači svaki projekt koji se provodi na temelju zahtjeva i poštujući odredbe ove Uredbe;

(b)	„susjedna zemlja” znači zemlja koja potpada pod područje primjene Europske politike susjedstva, uključujući Strategijsko partnerstvo, Politike proširenja te Europskog gospodarskog prostora ili Europskog udruženja slobodne trgovine;

(c)	„treća zemlja” znači bilo koja susjedna zemlja ili bilo koja druga zemlja s kojom Unija može surađivati na postizanju ciljeva kojima se bavi ova Uredba;

(d)

„europska dodana vrijednost” znači vrijednost projekta koja, osim moguće vrijednosti samo za određenu državu članicu, dovodi do značajnog poboljšanja bilo prometnih veza ili prometnih tokova između država članica, što je moguće potvrditi upućivanjem na poboljšanu djelotvornost, održivost, konkurentnost ili koheziju, u skladu s ciljevima navedenima u članku 4.;

(e)	„upravitelj infrastrukture” znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu ili održavanje prometne infrastrukture. To također može uključivati upravljanje sustavima kontrole i sigurnosti infrastrukture;

(f)

„telematske aplikacije” znači sustavi koji koriste informacijske, komunikacijske, navigacijske tehnologije ili tehnologije za pozicioniranje/lokalizaciju radi djelotvornogupravljanja infrastrukturom, mobilnošću i prometom na transeuropskoj prometnoj mreži i radi pružanja usluga dodane vrijednosti građanima i operatorima, uključujući sustave za sigurnu, zaštićenu, okolišno prihvatljivu upotrebu mreže uz učinkovito korištenje kapaciteta. One također mogu uključivati ugrađene uređaje, pod uvjetom da uspostave nedjeljiv sustav s pratećim komponentama infrastrukture. Uključuju sustave, tehnologije i usluge iz točaka od (ga) do (l);

(g)	„inteligentan prometni sustav” (ITS) znači sustav kako je definiran u Direktivi 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17);

(h)	„sustav upravljanja zračnim prometom” znači sustav kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (18) i u Glavnom planu upravljanja europskim zračnim prometom (ATM) kako je definirano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 219/2007 (19);

(i)

„sustavi nadzora plovidbe i informacijski sustavi” (VTMIS) znači sustavi angažirani za potrebe nadzora i upravljanja prometom i pomorskim prijevozom, korištenjem informacija iz Sustava automatske identifikacije brodova (AIS), Sustava praćenja i identifikacije brodova na velikoj udaljenosti (LRIT) te obalnih radarskih sustava i radio-komunikacija kako je predviđeno u Direktivi br. 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) i uključuje integraciju nacionalnih sustava za razmjenu pomorskih informacija putem SafeSeaNet-a;

(j)	„Riječni informacijski servisi (RIS)” znači informacijske i komunikacijske tehnologije o unutarnjim plovnim putovima kako su utvrđeni u Direktivi 2005/44/EZ Parlamenta i Vijeća (21);

(k)

„e-pomorski servisi” znači servisi koji koriste napredne i interoperabilne informacijske tehnologije u sektoru pomorskog prijevoza radi pojednostavljenja administrativnih postupaka i olakšavanja prihvata i otpreme tereta na moru i u lučkim područjima, uključujući servise putem jedinstvenog prozora, kao što je integrirani pomorski jedinstveni prozor, u skladu s Direktivom 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22), sustavi lučke zajednice i odgovarajući carinski informacijski sustavi;

(l)	„Europski sustav upravljanja željezničkim prometom” (ERTMS) znači sustav utvrđen u Odluci Komisije 2006/679/EZ (23) i u Odluci Komisije 2006/860/EZ (24);

(m)	„prekogranična dionica” znači dionica koja osigurava kontinuitet projekta od zajedničkog interesa između najbližih gradskih čvorova na obje strane granice dviju država članica ili između države članice i susjedne zemlje;

(n)	„multimodalni prijevoz” znači prijevoz putnika ili tereta, ili oboje, uz korištenje jednog ili više oblika prijevoza;

(o)	„interoperabilnost” znači sposobnost, uključujući sve regulatorne, tehničke i operativne uvjete, infrastrukture u određenom obliku prijevoza za osiguravanje sigurnih i neprekinutih protoka prometa koji ostvaruju zahtijevanu razinu uspješnosti za tu infrastrukturu ili oblik prijevoza;

(p)

„gradski čvor” znači gradsko područje gdje je prometna infrastruktura transeuropske prometne mreže, kao što su luke koje obuhvaćaju putničke terminale, zračne luke, željeznički kolodvori, logističke platforme i teretne terminale smještene u gradskom području i oko njega, povezana s drugim dijelovima te infrastrukture i s infrastrukturom za regionalni i lokalni promet;

(g)

„usko grlo” znači fizičke, tehničke ili funkcionalne prepreke koje dovode do sloma sustava, što utječe na kontinuitet protoka na velike udaljenosti ili prekograničnih protoka, te koje je moguće nadvladati stvaranjem nove infrastrukture ili značajnim unapređenjem postojeće infrastrukture, čime se mogu ostvariti značajna poboljšanja koja će otkloniti ograničenja uskog grla;

(r)	„logistička platforma” znači područje koje je direktno povezano s prometnom infrastrukturom transeuropske prometne mreže, uključujući najmanje jedan teretni terminal, te koje omogućuje provođenje logističkih aktivnosti;

(s)	„teretni terminal” znači objekt koji je opremljen za prekrcaj između najmanje dva oblika prijevoza ili između dva različita željeznička sustava te za privremeno skladištenje tereta, kao što su luke, luke unutarnjih plovnih putova, zračne luke i željezničko-cestovni terminali;

(t)

„društveno-ekonomska analiza troškova i koristi” znači kvantificiranu ex ante ocjenu, koja se temelji na priznatoj metodologiji, vrijednosti projekta, uzimajući u obzir sve relevantne društvene, gospodarske troškove i koristi, troškove i koristi vezane uz klimu i okolišne troškove i koristi. Analiza troškova i koristi vezanih uz klimu i okolišnih troškova i koristi trebala bi se temeljiti na procjeni utjecaja na okoliš koja je provedena prema Direktivi 2011/92/EU;

(u)

„izolirana mreža” znači željeznička mreža države članice, ili njezinog dijela, u kojoj se širina kolosijeka razlikuje od europske standardne nominalne širine kolosijeka (1 435 mm), za koju određena velika infrastrukturna ulaganja ne mogu biti opravdana s aspekta ekonomskih troškova i koristi, zbog posebnosti te mreže koje proizlaze iz njezine geografske odvojenosti ili periferne lokacije;

(v)	„NUTS regija” znači regija kako je definirano u Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku;

(w)

„alternativna čista goriva” znači goriva kao što su električna energija, vodik, biogoriva (tekuća), sintetička goriva, metan (zemni plin (CNG i LNG) i biometan) i benzinski tekući plin (LPG) koja služe, barem djelomično, kao zamjena za fosilna ulja u opskrbi energijom u prometu, doprinose dekarbonizaciji prometa i unapređuju ekološki učinak prometnog sektora.

Članak 4.

Ciljevi transeuropske prometne mreže

Transeuropska prometna mreža jača socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju Unije i doprinosi stvaranju jedinstvenog europskog prometnog prostora koji je djelotvoran i održiv, povećava koristi za svoje korisnike i podupire uključiv rast. Odlikuje se europskom dodanom vrijednošću doprinoseći ciljevima koji su utvrđeni u sljedeće četiri kategorije:

(a)

kohezija kroz:

i.	dostupnost i povezivost svih regija Unije, uključujući zabačene, najudaljenije, otočne, periferne i planinske regije, kao i rijetko naseljena područja;

ii.	smanjenje razlika u kvaliteti infrastrukture između država članica;

iii.	neometanu međupovezanost između prometne infrastrukture, kako za putnički, tako i za teretni promet, s jedne strane za promet na velike udaljenosti i s druge strane za regionalni i lokalni promet;

iv.	prometnu infrastrukturu koja odražava posebne situacije u različitim dijelovima Unije i omogućava ujednačenu pokrivenost europskih regija;

(b)

djelotvornost kroz:

i.	otklanjanje uskih grla i premošćivanje veza koje nedostaju, kako unutar prometne infrastrukture, tako i na točkama povezivanja među njima, unutar državnih područja država članica i među njima;

ii.	međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih prometnih mreža;

iii.	optimalnu integraciju i međupovezanost svih oblika prijevoza;

iv.	promicanje ekonomski učinkovitog, visokokvalitetnog prometa koji doprinosi daljnjem gospodarskom rastu i konkurentnosti;

v.	učinkovito korištenje nove i postojeće infrastrukture;

vi.	troškovno isplativu primjenu inovativnih tehnoloških i operativnih koncepata;

(c)

održivost kroz:

i.	razvoj svih oblika prijevoza na način koji je dosljedan osiguravanju dugoročno održivog i ekonomski učinkovitog prijevoza;

ii.	doprinos ciljevima niske emisije stakleničkih plinova, nisko-ugljičnog i čistog prijevoza, sigurnosti opskrbe gorivom, smanjenja vanjskih troškova i zaštite okoliša;

iii.	promicanje nisko-ugljičnog prijevoza s ciljem ostvarenja do 2050. značajnog smanjenja emisija CO2, u skladu s odgovarajućim ciljevima smanjenja CO2 u Uniji.;

(d)

povećanje koristi za korisnike kroz:

i.	zadovoljavanje potreba za mobilnošću i prijevozom svojih korisnika unutar Unije i u odnosu s trećim zemljama;

ii.	osiguravanje standarda sigurnosti, zaštite i visoke kvalitete, kako za putnički, tako i za teretni prijevoz;

iii.	potporu mobilnosti čak i u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa koje je izazvao čovjek i osiguravajući dostupnost službama za hitnu pomoć i službama za spašavanje;

iv.	uspostavu infrastrukturnih zahtjeva, posebice u području interoperabilnosti, sigurnosti i zaštite, kojima se osigurava kvaliteta, učinkovitost i održivost usluga prijevoza;

v.	dostupnost starijim ljudima, osobama smanjene pokretljivosti i putnicima s invaliditetom.

Članak 5.

Mreža koja učinkovito koristi resurse

1. Transeuropska prometne mreže planira se, razvija i djeluje uz učinkovito korištenje resursa, kroz:

(a)	razvoj, poboljšanje i održavanje postojeće prometne infrastrukture;

(b)	optimizaciju integracije i međupovezanosti infrastrukture;

(c)	razvoj novih tehnologija i telematskih aplikacija, ako je takav razvoj ekonomski opravdan;

(d)	vođenje računa o mogućim sinergijama s drugim mrežama, naročito s transeuropskom energetskom ili telekomunikacijskom mrežom;

(e)	procjenu strateških utjecaja na okoliš, uz izradu odgovarajućih planova i programa, te procjene utjecaja na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena;

(f)	mjere za planiranje i povećanje kapaciteta infrastrukture gdje je to potrebno;

(g)	primjereno razmatranje ranjivosti prometne infrastrukture s obzirom na klimatske promjene, kao i prirodne katastrofe ili katastrofe koje je izazvao čovjek, s ciljem odgovaranja na te izazove.

2. U planiranju i razvoju transeuropske prometne mreže, države članice uzimaju u obzir posebne okolnosti u različitim dijelovima Unije, kao što su, naročito, turistički aspekti i topografska obilježja dotičnih regija. One mogu prilagoditi detaljno usklađenje na trasi voznog puta u okviru ograničenja iz članka 49. stavka 4. točke (c), pri čemu osiguravaju usklađenost sa tamo navedenim zahtjevima.

Članak 6.

Dvoslojna struktura transeuropske prometne mreže

1. Postupni se razvoj transeuropske prometne mreže osobito postiže primjenom dvoslojne strukture za tu mrežu uz dosljedan i transparentan metodološki pristup te obuhvaća sveobuhvatnu i osnovnu mrežu.

2. Sveobuhvatna mreža sastoji se od svih postojećih i planiranih prometnih infrastruktura transeuropske prometne mreže, kao i od mjera kojima se promiče učinkovita i društveno i ekološki održiva upotreba takve infrastrukture. Utvrđuje se i razvija u skladu s poglavljem II.

3. Osnovna mreža se sastoji od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najveće strateške važnosti za postizanje ciljeva za razvoj transeuropske prometne mreže. Utvrđuje se i razvija u skladu s poglavljem III.

Članak 7.

Projekti od zajedničkog interesa

1. Projekti od zajedničkog interesa doprinose razvoju transeuropske prometne mreže putem izgradnje nove prometne infrastrukture, putem obnove i nadogradnje postojeće prometne infrastrukture te pomoću mjera koje promiču učinkovito korištenje resursa mreže.

2. Projekt od zajedničkog interesa:

(a)	doprinosi ciljevima koji su razvrstani u barem dvije od četiri kategorija navedenih u članku 4.;

(b)	u skladu je s poglavljem II., a ako se radi o osnovnoj mreži, u skladu je i s poglavljem III.;

(c)	ekonomski je opravdan na temelju društveno-ekonomske analize troškova i koristi;

(d)	pokazuje europsku dodanu vrijednost.

3. Projekt od zajedničkog interesa može obuhvatiti cijeli ciklus, uključujući studije o izvedivosti i postupke za izdavanje dozvola, provedbu i evaluaciju.

4. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se projekti provode u skladu s važećim pravom Unije i nacionalnim pravom, a osobito u skladu s pravnim propisima Unije o okolišu, zaštiti klime, sigurnosti, zaštiti, tržišnom natjecanju, državnoj pomoći, javnoj nabavi, javnom zdravstvu i dostupnosti.

5. Projekti od zajedničkog interesa zadovoljavaju kriterije za financijsku potporu Unije u okviru instrumenata koji su raspoloživi za transeuropsku prometnu mrežu.

Članak 8.

Suradnja s trećim zemljama

1. Unija može podržavati, pa i financijski, projekte od zajedničkog interesa kako bi se transeuropska prometna mreža povezala s infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja ako takvi projekti:

(a)	povezuju osnovnu mrežu na graničnim prijelazima i odnose se na infrastrukturu potrebnu kako bi se osigurao neometani protok prometa, granične provjere, nadzor granica i drugi postupci granične kontrole;

(b)	osiguravaju povezanost između osnovne mreže i prometnih mreža trećih zemalja, s ciljem poboljšanja gospodarskog rasta i konkurentnosti;

(c)	dovršavaju prometnu infrastrukturu u trećim zemljama koje služe kao poveznica između dijelova osnovne mreže u Uniji;

(d)	provode sustave upravljanja prometom u tim zemljama;

(e)	promiču pomorski promet i autoceste mora, isključujući financijsku potporu lukama trećih zemalja.

(f)	omogućuju promet unutarnjim plovnim putovima s trećim zemljama.

Takvi projekti povećavaju kapacitet ili korisnost transeuropske prometne mreže u jednoj ili više država članica.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., Unija može surađivati s trećim zemljama u promicanju drugih projekata bez osiguravanja financijske potpore, ako su ti projekti namijenjeni:

(a)	promicanju interoperabilnosti između transeuropske prometne mreže i mreža trećih zemalja;

(b)	promicanju proširenja politike transeuropske prometne mreže u treće zemlje;

(c)	omogućavanju zračnog prometa s trećim zemljama, kako bi se promicao učinkovit i održiv gospodarski rast i konkurentnost, uključujući proširenje jedinstvenog europskog neba i poboljšanu suradnju u upravljanju zračnim prometom.

(d)	omogućavanju pomorskog prometa i promicanju autocesta mora s trećim zemljama.

3. Projekti iz stavka 2. točaka (a) i (d) u skladu su s relevantnim odredbama iz poglavlja II.

4. Prilog III. uključuje indikativne zemljovide transeuropske prometne mreže koji se protežu do određenih susjednih zemalja.

5. Unija može koristiti postojeće ili može uspostaviti i koristiti nove koordinacijske i financijske instrumente sa susjednim zemljama, kao što su Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF) ili Instrument pretpristupne pomoći (IPA), za promicanje projekata od zajedničkog interesa.

6. Na odredbe iz ovog članka primjenjuju se relevantni postupci za međunarodne sporazume, navedeni u članku 218. UFEU-a.

POGLAVLJE II.

SVEOBUHVATNA MREŽA

Članak 9.

Opće odredbe

1. Sveobuhvatna mreža:

(a)	je posebno naznačena u zemljovidima i popisima iz Priloga I. i 2. dijela Priloga II.;

(b)	je detaljnije određena opisom dijelova infrastrukture;

(c)	zadovoljava zahtjeve prometne infrastrukture navedene u ovom poglavlju;

(d)	čini osnovu za utvrđivanje projekata od zajedničkog interesa;

(e)	uzima u obzir fizička ograničenja i topografske posebnosti prometne infrastrukture država članica, kao što je određeno u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI-u).

2. Države članice ulažu maksimalne napore s ciljem dovršenja sveobuhvatne mreže i usklađivanja s relevantnim odredbama ovog poglavlja do 31. prosinca 2050.

Članak 10.

Opći prioriteti

1. U razvijanju sveobuhvatne mreže, općeniti prioritet daje se mjerama koje su potrebne za:

(a)	osiguravanje veće dostupnosti i povezivosti u svim regijama Unije, uzimajući u obzir posebne slučajeve otoka, izoliranih mreža i rijetko naseljenih, zabačenih i najudaljenijih regija;

(b)	osiguravanje optimalne integracije oblika prijevoza i interoperabilnosti unutar oblika prijevoza;

(c)	premošćivanje veza koje nedostaju i otklanjanje uskih grla, osobito na prekograničnim dionicama;

(d)	promicanje učinkovitog i održivog korištenja infrastrukture i, prema potrebi, povećanje kapaciteta;

(e)

poboljšanje ili održavanje kvalitete infrastrukture u smislu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti, klime i, po potrebi, odgovarajuće spremnosti na katastrofe, okolišnog učinka, socijalnih uvjeta, dostupnosti za sve korisnike, uključujući starije ljude, osobe smanjene pokretljivosti i osobe s invaliditetom, i kvalitetu usluga i kontinuitet protoka prometa;

(f)	provedbu i primjenu telematskih aplikacija i promicanje inovativnog tehnološkog razvoja.

2. Kako bi se nadopunile mjere iz stavka 1., posebna se pažnja posvećuje mjerama koje su potrebne za:

(a)	osiguravanje sigurnosti goriva pomoću veće energetske učinkovitosti, i promicanjem korištenja alternativnih izvora energije i osobito onih s niskim ili nultim omjerom ugljika i propulzivnih sustava;

(b)	ublažavanje izloženosti urbanih područja negativnim učincima tranzitnog željezničkog i cestovnog prometa;

(c)	otklanjanje administrativnih i tehničkih prepreka, naročito u odnosu na interoperabilnost transeuropske prometne mreže i tržišno natjecanje;

ODJELJAK 1.

Infrastruktura željezničkog prometa

Članak 11.

Dijelovi infrastrukture

1. Infrastruktura željezničkog prometa osobito obuhvaća:

(a)

željezničke pruge velike brzine i konvencionalne željezničke pruge, uključujući:

i.	sporedne kolosijeke;

ii.

tunele;

iii.

mostove;

(b)	teretne terminale i logističke platforme za pretovar robe u okviru željezničkog prijevoza ili između željezničkog i drugih oblika prijevoza;

(c)	kolodvore uz pruge navedene u Prilogu I. za presjedanje putnika unutar željezničkog oblika prijevoza ili između željezničkog i drugih oblika prijevoza;

(d)	veze kolodvora, teretnih terminala i logističkih platformi s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži;

(e)	pripadajuću opremu;

(f)	telematske aplikacije.

2. Željezničke pruge su u jednom od sljedećih oblika:

(a)

željezničke pruge za promet velikih brzina koje su:

i.	posebno izgrađene pruge velikih brzina, opremljene za brzine jednake ili veće od 250 km/h;

ii.	posebno modernizirane konvencionalne pruge velikih brzina opremljene za brzine od 200 km/h;

iii.

posebno modernizirane pruge velikih brzina koje imaju posebne značajke uslijed topografskih, reljefnih ili urbanističkih ograničenja, na kojima se brzina mora prilagoditi u svakom posebnom slučaju. Ta kategorija također uključuje pruge za međusobno povezivanje mreža pruga velikih brzina i konvencionalnih pruga, pruga kroz kolodvore, pristupe terminalima, depoima itd. po kojima vozila velikih brzina voze konvencionalnim brzinama.

(b)	željezničke pruge za konvencionalni promet.

3. Tehnička oprema koja je povezana sa željezničkim prugama može uključivati sustave za elektrifikaciju, opremu za ukrcaj i iskrcaj putnika i utovar i istovar tereta na kolodvorima, logističke platforme i teretne terminale. Može uključivati sve objekte i opremu, između ostalog za automatsko mijenjanje širine kolosijeka, koji su nužni za osiguranje sigurnog, zaštićenog i učinkovitog prometovanja pružnih vozila, uključujući njihov smanjeni učinak na okoliš i povećanu interoperabilnost.

Članak 12.

Zahtjevi prometne infrastrukture

1. Teretni terminali povezuju se s cestovnom infrastrukturom ili, ako je to moguće, infrastrukturom unutarnjih plovnih putova sveobuhvatne mreže.

2. Države članiceosiguravaju da je željeznička infrastruktura:

(a)	osim u slučaju izoliranih mreža, opremljena ERTMS-om;

(b)	usklađena s Direktivom 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25) i njezinim provedbenim mjerama radi postizanja interoperabilnosti sveobuhvatne mreže;

(c)	udovoljava zahtjevima TSI-ja usvojenih na temelju članka 6. Direktive 2008/57/EZ, gdje to dopušta relevantni TSI ili u okviru postupka iz članka 9. Direktive 2008/57/EZ;

(d)	osim u slučaju izoliranih mreža, potpuno elektrificirana u pogledu pruga i, u mjeri u kojoj je to potrebno za rukovanje električnim vlakom, sporednih kolosijeka;

(e)	usklađena sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2012/34/EU, u pogledu pristupa teretnim terminalima.

3 Na zahtjev države članice, Komisija u opravdanim slučajevima dopušta izuzeće u pogledu zahtjeva koji prelaze zahtjeve iz Direktive 2008/57/EZ koji se tiču ERTMS-a i elektrifikacije.

Članak 13.

Prioriteti za razvoj željezničke infrastrukture

Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na željezničku infrastrukturu i osim općih prioriteta iz članka 10., prednost će se dati sljedećem:

(a)	primjeni ERTMS-a;

(b)	prelasku na standardne nominalne širine kolosijeka od 1 435 mm

(c)	ublažavanju utjecaja buke i vibracija uzrokovanih željezničkim prometom, posebice pomoću mjera za vozni park i infrastrukturu, uključujući pregrade za zaštitu od buke;

(d)	ispunjavanju zahtjeva za infrastrukturu i poboljšanju interoperabilnosti;

(e)	poboljšanju sigurnosti na pružnim prijelazima;

(f)	ovisno o slučaju, povezivanju infrastrukture željezničkog prometa s infrastrukturom luka unutarnjih plovnih putova.

ODJELJAK 2.

Infrastruktura prometa na unutarnjim plovnim putovima

Članak 14.

Dijelovi infrastrukture

1. Infrastruktura unutarnjih plovnih putova posebno obuhvaća:

(a)

rijeke;

(b)

kanale;

(c)

jezera;

(d)	pripadajuću infrastrukturu, kao što su ustave, dizala, mostovi, rezervoari te povezane mjere za sprečavanje poplava koje mogu imati pozitivan utjecaj na navigaciju unutarnjim plovnim putovima;

(e)	luke unutarnjih plovnih putova uključujući infrastrukturu nužnu za prijevoz unutar lučkog područja;

(f)	pripadajuću opremu;

(g)	telematske aplikacije, ukljčujući RIS;

(h)	veze luka unutarnjih plovnih putova s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži;

2. Da bi postale dio sveobuhvatne mreže, luke unutarnjih plovnih putova moraju imati godišnji obujam prekrcaja tereta koji prelazi 500 000 tona. Ukupni godišnji obujam prekrcaja tereta mora se temeljiti na najnovijem raspoloživom trogodišnjem prosjeku, prema objavi Eurostata.

3. Oprema povezana s unutarnjim plovnim putovima može uključivati opremu za utovar i istovar tereta u lukama unutarnjih plovnih putova. Povezana oprema može posebice uključivati propulziju i operativne sustave koji smanjuju onečišćenje okoliša, kao što je voda i onečišćenje zraka, potrošnju energije i emisije ugljika. Može također uključivati objekte za prihvat otpada, uređaje za opskrbu električnom energijom s kopna, uređaje za prikupljanje otpadnog ulja, kao i opremu za lomljenje leda, hidrološka snimanja, jaružanje luke i lučkih prilaza kako bi se osigurala plovnost tijekom cijele godine.

Članak 15.

Zahtjevi prometne infrastrukture

1. Države članice osiguravaju da luke unutarnjih plovnih putova budu povezane s cestovnom ili željezničkom infrastrukturom.

2. Luke unutarnjih plovnih putova nude najmanje jedan teretni terminal otvoren za sve prijevoznike na nediskriminirajući način i primjenjuju transparentne pristojbe.

3. Države članice osiguravaju da:

(a)

rijeke, kanali i jezera ispunjavaju minimalne zahtjeva za unutarnje plovne putove klase IV., kao što je utvrđeno u novoj klasifikaciji unutarnjih plovnih putova uspostavljenoj Europskom konferencijom ministara prometa (ECMT) i osiguraju postojanje stalne visine mosta, ne dovodeći u pitanje članke 35. i 36. ove Uredbe;

Na zahtjev države članice, Komisija u opravdanim slučajevima dopušta izuzeće za minimalne zahtjeve za gaz (manji od 2,50 m) i minimalnu visinu ispod mosta (manju od 5,25 m);

(b)	rijeke, kanali i jezera održavaju se tako da se očuva dobar plovni status, istovremeno poštujući primjenjivo pravo okoliša.

(c)	rijeke, kanali i jezera su opremljeni RIS-om.

Članak 16.

Prioriteti za razvoj infrastrukture unutarnjih plovnih putova

Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:

(a)	za postojeće unutarnje plovne putove: provođenje mjera koje su nužne za postizanje standarda unutarnjih plovnih putova klase IV.;

(b)	prema potrebi, ostvarivanje viših standarda za modernizaciju postojećih plovnih putova i za stvaranje novih plovnih putova u skladu s tehnološkim aspektima infrastrukture ECMT-a kako bi se zadovoljili tržišni zahtjevi;

(c)	provođenje telematskih aplikacija, uključujući RIS;

(d)	povezivanje infrastrukture luke unutarnjih plovnih putova s infrastrukturom željezničkog teretnog i cestovnog prometa;

(e)	obraćanje posebne pažnje na rijeke slobodnog toka, koje su gotovo u prirodnom stanju, a za koje je moguće donijeti posebne mjere;

(f)	promicanje održivog prometa unutarnjim plovnim putovima;

(g)	modernizacija i proširenje kapaciteta infrastrukture potrebne za prijevoz unutar lučkog područja.

ODJELJAK 3.

Infrastruktura cestovnog prometa

Članak 17.

Dijelovi infrastrukture

1. Infrastruktura cestovnog prometa osobito obuhvaća:

(a)

kvalitetne ceste, uključujući:

mostove;

ii.

tunele;

iii.	raskrižja;

iv.	prijelaze;

čvorišta;

vi.	ojačane rubnike;

(b)	parkirališta i odmorišta;

(c)	pripadajuću opremu;

(d)	telematske aplikacije, uključujući ITS;

(e)	teretne terminale i logističke platforme;

(f)	veze teretnih terminala i logističkih platformi s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži;

(g)	autobusne stanice.

2. Kvalitetne ceste navedene u stavku 1. točki (a) su one koje imaju važnu ulogu u međugradskom teretnom i putničkom prometu, ujedinjuju glavna gradska i gospodarska središta, međusobno su povezana s drugim oblicima prometa i povezuju planinske, zabačene, kontinentalne i rubne NUTS 2 regije sa središnjim regijama Unije. Te se ceste moraju adekvatno održavati kako bi omogućavale siguran i zaštićen promet.

3. Kvalitetne ceste su posebno projektirane i izgrađene za promet motornih vozila i one su ili autoceste, brze ceste ili konvencionalne strateške ceste.

(a)

Autocesta je cestovna prometnica posebno projektirana i namijenjena prometu motornih vozila, koja nema neposrednog pristupa susjednom zemljištu te koja:

i.	sadrži, osim na posebnim mjestima ili privremeno, odvojene kolničke trakove za promet u dva smjera, međusobno odijeljene trakom koji nije namijenjen za promet ili, iznimno, nekim drugim sredstvom;

ii.	se ne križa u istoj razini niti s jednom drugom cestom, željezničkom ili tramvajskom prugom, biciklističkom stazom ili pješačkom stazom; te

iii.	je posebnim prometnim znakom označena kao autocesta.

(b)

Brza cesta je cestovna prometnica namijenjena za promet motornih vozila koja je dostupna prvenstveno putem priključnih ili kontroliranih raskrižja i koja:

i.	zabranjuje zaustavljanje i parkiranje na kolničkom traku; te

ii.	se ne križa u razini niti s jednom drugom željezničkom ili tramvajskom prugom;

(c)	Konvencionalna strateška cesta je cestovna prometnica osim autoceste ili brze ceste, koja je još uvijek cesta visoke kvalitete, kao što je navedeno u stavcima 1. i 2.

4. Oprema povezana s cestama posebno može uključivati opremu za upravljanje prometom, informiranje i sustav vođenja prometa, ubiranje naknada korisnika, za sigurnost, za smanjenje negativnih učinaka na okoliš, za punjenje gorivom i napajanje vozila na alternativni pogon i za sigurna parkirališta za komercijalna vozila.

Članak 18.

Zahtjevi prometne infrastrukture

Države članice osiguravaju da:

(a)	ceste budu usklađene s odredbama članka 17. stavka 3. točaka (a), (b) ili (c);

(b)	sigurnost infrastrukture cestovnog prometa bude osigurana, nadzirana i, po potrebi, poboljšana u skladu s postupkom predviđenim u Direktivi 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26);

(c)	cestovni tuneli dulji od 500 m budu usklađeni s Direktivom 2004/54/EZ Europskog parlamenta i (27).

(d)	gdje je to primjenjivo, interoperabilnost sustava naplate bude osigurana u skladu s Direktivom 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (28) i s Odlukom Komisije 2009/750/EZ (29).

(e)	svaki inteligentni prometni sustavi koji uvede tijelo javne vlasti za infrastrukturu cestovnog prometa bude usklađen s Direktivom 2010/40/EU te da se uvede na način koji je u skladu s delegiranim aktima donesenima u okviru te Direktive.

Članak 19.

Prioriteti za razvoj cestovne infrastrukture

Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na cestovnu infrastrukturu, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost će se dati sljedećem:

(a)	poboljšanju i promicanju sigurnosti na cestama;

(b)	upotrebi ITS-a, osobito upravljanju sustavima multimodalnih informacija i prometa i integriranih sustava komunikacije i naplate;

(c)	uvođenju novih tehnologija i inovacija koje promiču prijevoz s niskom razinom ugljika;

(d)	osiguravanju odgovarajućeg parkirališta za komercijalne korisnike koje nudi dostatnu razinu sigurnosti i zaštite.

(e)	ublažavanju prometnog zagušenja na postojećim cestama.

ODJELJAK 4.

Infrastruktura pomorskog prometa i autoceste mora

Članak 20.

Dijelovi infrastrukture

1. Infrastruktura pomorskog prometa osobito obuhvaća:

(a)	pomorski prostor;

(b)	morske kanale;

(c)	morske luke, uključujući infrastrukturu nužnu za prijevoz unutar lučkog područja;

(d)	veze luka s drugim oblicima prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži;

(e)	nasipe, ustave i dokove;

(f)	navigacijsku opremu;

(g)	lučke prilaze i otvorene dijelove luke;

(h)	lukobrane;

(i)	autoceste mora

(j)	pripadajuću opremu;

(k)	telematske aplikacije, uključujući e-pomorske servise i VTMIS.

2. Morske luke su ulazne i izlazne točke za kopnenu infrastrukturu sveobuhvatne mreže. One zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(a)	ukupni godišnji opseg putničkog prometa prelazi 0,1 % ukupnog godišnjeg opsega putničkog prometa svih morskih luka u Uniji. Referentni iznos tog ukupnog opsega je najnoviji dostupan trogodišnji prosjek, temeljen na statističkim podacima koje objavljuje Eurostat;

(b)

ukupni godišnji opseg tereta – za prekrcaj rasutog ili nerasutog tereta – prelazi 0,1 % odgovarajućeg ukupnog godišnjeg opsega tereta prekrcanog u svim morskim lukama Unije. Referentni iznos tog ukupnog opsega je najnoviji dostupan trogodišnji prosjek, temeljen na statističkim podacima koje objavljuje Eurostat.

(c)	Morska luka je smještena na otoku i omogućava jedinu točku pristupa NUTS 3 regiji u sveobuhvatnoj mreži.

(d)	Morska luka je smještena u najudaljenijoj regiji ili na rubnom području, izvan radijusa od 200 km od druge najbliže luke u sveobuhvatnoj mreži.

3. Oprema povezana s infrastrukturom pomorskog prometa može posebno uključivati opremu za upravljanje prometom i teretom, za smanjenje negativnih učinaka, uključujući negativnih učinaka na okoliš, i za korištenje alternativnih goriva, kao i opremu za osiguravanje plovnosti tijekom cijele godine, uključujući opremu za lomljenje leda, hidrološka snimanja, produbljenje luke (jaružanje), održavanje i zaštitu luke i lučkih prilaza.

Članak 21.

Autoceste mora

1. Autoceste mora, koje predstavljaju pomorsku dimenziju transeuropske prometne mreže te, doprinose ostvarivanju europskog pomorskog prometnog prostora bez prepreka. One se sastoje od prometa na kraćim relacijama, luka, pripadajuće pomorske infrastrukture, opreme te objekata, kao i pojednostavljenih administrativnih postupaka, koji omogućavaju kratku obalnu plovidbu ili pomorsko-riječne usluge prijevoza koje se pružaju između najmanje dvije luke, uključujući veze sa zaleđem. Autoceste mora uključuju:

(a)	pomorske veze između morskih luka sveobuhvatne mreže ili između luke sveobuhvatne mreže i luke u trećoj zemlji, ako su takve veze strateški značajne za Uniju;

(b)

lučke objekte, teretne terminale, logističke platforme i logistička središta koja se nalaze izvan lučkog područja, no povezana su s lučkim djelatnostima, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), kao što su sustavi elektronskog logističkog upravljanja i sigurnosno-zaštitne i upravno-carinske postupke u najmanje jednoj državi članici;

(c)	infrastrukturu za izravni kopneni i morski pristup.

2. Projekte od zajedničkog interesa za autoceste mora u transeuropskoj prometnoj mreži predlažu najmanje dvije države članice. One obuhvaćaju:

(a)	pomorsku vezu i njezine unutrašnje poveznice unutar osnovne mreže između dviju ili više luka osnovne mreže; ili

(b)	pomorsku vezu i njezine unutrašnje poveznice između luke osnovne mreže i luka sveobuhvatne mreže, s posebnim naglaskom na unutrašnje poveznice luka osnovne i sveobuhvatne mreže;

3. Projekti od zajedničkog interesa za autoceste mora u transeuropskoj prometnoj mreži također mogu uključivati aktivnosti koje imaju šire koristi i nisu vezane uz određene luke, kao što su usluge i djelovanja koja podupiru mobilnost ljudi i robe, aktivnosti za poboljšanje ekološkog učinka, kao što je opskrba električnom energijom s kopna, što bi brodovima omogućilo smanjenje emisije, stavljanje na raspolaganje opreme za razbijanje leda, aktivnosti koje osiguravaju plovnost tijekom cijele godine, jaružanje, objekti za alternativno napajanje gorivom, kao i optimizacija procesa, postupci i ljudski faktor, platforme ICT-a i informacijski sustavi, uključujući sustave za upravljanje prometom i elektroničke sustave za obavješćivanje.

4. Unutar dvije godine nakon svog imenovanja u skladu s člankom 51., europski koordinator za autoceste mora mora predstaviti detaljan provedbeni plan za autoceste mora, na temelju iskustva i kretanja u pomorskom prometu u Uniji, kao i predviđenog prometa na autocestama mora.

Članak 22.

Zahtjevi prometne infrastrukture

1. Države članice osiguravaju da:

(a)	morske luke budu povezane sa željezničkim prugama ili cestama i, gdje je to moguće, unutarnjim plovnim putovima sveobuhvatne mreže, osim ako fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost;

(b)	svaka morska luka za teretni promet ima barem jedan terminal koji je na raspolaganju korisnicima na nediskriminirajući način i koji primjenjuje transparentne pristojbe;

(c)	morski kanali, otvoreni dijelovi luke i estuariji povezuju dva mora ili omogućuju pristup s mora do morskih luka i odgovaraju najmanje unutarnjem plovnom putu klase IV.

2. Države članice dužne su osigurati da luke uključuju opremu nužnu za potporu ekološkom učinku brodova u lukama, osobito uređaje za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta u skladu s Direktivom 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30) i poštujući drugo relevantno pravo Unije.

3. Države članice provode VTMIS i sustav SafeSeaNet, kao što je određeno u Direktivi 2002/59/EZ i uvode e-pomorske servise, posebice uključujući pomorske servise putem jedinstvenog prozora, kao što je navedeno u Direktivi 2010/65/EU.

Članak 23.

Prioriteti za razvoj pomorske infrastrukture

Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na pomorsku infrastrukturu i osim prioriteta iz članka 10., prioritet će se dati sljedećem:

(a)	promicanju autocesta mora uključujući kratku priobalnu plovidbu, omogućavanju razvoja veza sa zaleđem i osobito razvoju mjera za poboljšanje ekološkog učinka pomorskog prometa u skladu s primjenjivim zahtjevima u okviru prava Unije ili odgovarajućih međunarodnih sporazuma;

(b)	međusobnoj povezanosti morskih luka s unutarnjim plovnim putovima;

(c)	provedbi VTMIS-a i e-pomorskih servisa;

(d)	uvođenju novih tehnologija i inovacija za promicanje alternativnih goriva i energetski učinkovitog pomorskog prometa, uključujući LNG;

(e)	modernizaciji i proširenju kapaciteta infrastrukture potrebne za promet unutar lučkog područja.

ODJELJAK 5.

Infrastruktura zračnog prometa

Članak 24.

Dijelovi infrastrukture

1. Infrastruktura zračnog prometa posebno obuhvaća:

(a)	zračni prostor, pravce i zračne linije

(b)	zračne luke;

(c)	veze od zračnih luka do drugih oblika prijevoza u transeuropskoj prometnoj mreži;

(d)	pripadajuću opremu;

(e)	sustave za zračnu navigaciju, uključujući novu generaciju Europskog sustava upravljanja zračnim prometom ("sustav SESAR").

2. Zračne luke moraju zadovoljavati jedan od sljedećih kriterija:

(a)

Za putničke zračne luke ukupni godišnji putnički promet je najmanje 0,1 % ukupnog godišnjeg putničkog prometa svih zračnih luka u Uniji, osim ako je dotična zračna luka smještena izvan radijusa od 100 km od najbliže zračne luke u sveobuhvatnoj mreži ili izvan radijusa od 200 km ako područje u kojem se zračna luka nalazi ima željezničku prugu velikih brzina.

(b)	Za teretne zračne luke ukupni godišnji obujam tereta je najmanje 0,2 % ukupnog godišnjeg obujma tereta svih zračnih luka u Uniji.

Ukupni godišnji obujam putnika i ukupni godišnji obujam tereta temelje se na zadnjem raspoloživom trogodišnjem prosjeku, prema objavi Eurostata.

Članak 25.

Zahtjevi prometne infrastrukture

1. Države članice osiguravaju da svaka zračna luka koja se nalazi na njihovom državnom području ima najmanje jedan terminal koji je otvoren za sve operatore bez diskriminacije i koja primjenjuje transparentne, relevantne i poštene naknade.

2. U okviru svojih odgovornosti,države članice, dužne su osigurati da se zajednički osnovni standardi zaštite civilnog zrakoplovstva od postupanja nezakonitog ometanja, kako je usvojeno od strane Unije u skladu s Uredbom (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (31), primjenjuju na infrastrukturu zračnog prometa sveobuhvatne mreže.

3. Države članice osiguravaju da infrastruktura za upravljanje zračnim prometom je takva da omogući provedbu Jedinstvenog europskog neba u skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (32), Uredbom (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (33), Uredbom (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (34) i Uredbom (EZ) br. 552/2004 i zračnog prometa, kako bi se poboljšala učinkovitost i održivost Europskog zrakoplovnog sustava, provedbenih pravila i propisa Unije.

Članak 26.

Prioriteti za razvoj infrastrukture zračnog prometa

Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu zračnog prometa, osim prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:

(a)	povećanju kapaciteta zračnih luka;

(b)	potpori realizacije Jedinstvenog europskog neba i sustava upravljanja zračnim prometom, posebice onih koji provode sustav SESAR.

(c)	poboljšanju multimodalne međusobne povezanosti između zračnih luka i infrastrukture drugih oblika prijevoza;

(d)	poboljšanju održivosti i ublažavanju utjecaja zrakoplovstva na okoliš.

ODJELJAK 6.

Infrastruktura za multimodalni prijevoz

Članak 27.

Dijelovi infrastrukture

Teretni terminali ili logističke platforme zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(a)	njihov godišnji pretovar za pakirani teret prelazi 800 000 tona ili, za rasuti teret 0,1 % od odgovarajućeg ukupnog godišnjeg volumena tereta pretovarenog u svim morskim lukama Unije;

(b)

u slučajevima kada niti jedan teretni terminal ili logistička platforma nije u skladu s točkom (a) u regiji NUTS 2, tada dotična država članica određuju dotični terminal ili platformu kao glavni teretni terminal ili logističku platformu koji su povezani barem cestama i željeznicom za tu regiju NUTS 2, ili u slučaju država članica bez željezničkog sustava, povezani samo cestama.

Članak 28.

Zahtjevi prometne infrastrukture

1. Države članice dužne su osigurati, na pošten način i bez diskriminacije, da:

(a)	su prometni čvorovi povezani s bilo kojim od sljedećih mjesta: teretnim terminalima, putničkim kolodvorima, lukama na unutarnjim plovnim putovima, zračnim lukama i morskim lukama, radi omogućavanja multimodalnog prijevoza putnika i tereta;

(b)

ne dovodeći u pitanje važeće pravo Unije i nacionalno pravo, teretni terminali i logističke platforme, luke unutarnjih plovnih putova i morske luke, zračne luke koje se bave prekrcajem tereta opremljene su za pružanje protoka informacija u okviru te infrastrukture i između različitih oblika prijevoza duž logističkog lanca. Takvi sustavi posebice trebaju omogućiti pružanje informacije u realnom vremenu o raspoloživom kapacitetu infrastrukture, protoku prometa i pozicioniranju, praćenju i sljedivosti, i osigurati sigurnost i zaštitu tijekom multimodalnih vožnji.

(c)

ne dovodeći u pitanje važeće pravo Unije i nacionalno pravo, kontinuirani putnički promet diljem sveobuhvatne mreže olakšava se uz pomoć odgovarajuće opreme i raspoloživosti telematskih aplikacija na željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima, zračnim lukama i, gdje je relevantno, pomorskim lukama i lukama unutarnjih plovnih putova.

2. Teretni terminali opremljeni su dizalicama, pokretnim trakama i drugim uređajima za premještanje tereta između različitih oblika prijevoza i za pozicioniranje i skladištenje tereta.

Članak 29.

Prioriteti razvoj infrastrukture multimodalnog prijevoza

Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu multimodalnog prijevoza, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:

(a)	osiguranju učinkovite međupovezanosti i integracije infrastrukture sveobuhvatne mreže, uključujući prolaznu infrastrukturu gdje je to nužno i prolazne teretne terminale i logističke platforme;

(b)	uklanjanju glavnih tehničkih i administrativnih barijera u multimodalnom prometu;

(c)	razvijanju neometanog protoka informacija između različitih oblika prometa i omogućavanju multimodalnih i jednomodalnih usluga koje se trebaju pružiti diljem europskog prometnog sustava.

ODJELJAK 7.

Zajedničke odredbe

Članak 30.

Gradska čvorovi

Pri razvoju sveobuhvatne mreže u gradskim čvorovima, cilj je država članica, gdje je to moguće, osigurati:

(a)	za prijevoz putnika; međupovezanost između željezničke, cestovne, zračne i, prema potrebi, infrastrukture unutarnjih plovnih putova i pomorske infrastrukture sveobuhvatne mreže;

(b)	za prijevoz tereta: međupovezanost između željezničke, cestovne, i, prema potrebi, infrastrukture unutarnjih plovnih putova, zračne i pomorske infrastrukture sveobuhvatne mreže;

(c)	odgovarajuću povezanost između različitih željezničkih kolodvora, luka ili zračnih luka sveobuhvatne mreže unutar gradskog čvora;

(d)	neometanu povezanost između infrastrukture sveobuhvatne mreže i infrastrukture regionalnog i lokalnog prometa i dostavu tereta u urbanim mjestima, uključujući objedinjenje logističkih i distribucijskih centara;

(e)	ublažavanje izloženosti urbanih područja negativnim učincima tranzitnog željezničkog i cestovnog prometa, koje može uključivati zaobilaženje urbanih područja;

(f)	promicanje učinkovite gradske isporuke tereta s niskom razinom buke i niskom razinom ugljika.

Članak 31.

Telematske aplikacije

1. Telematske aplikacije moraju biti takve da omogućuju upravljanje prometom i razmjenu informacija unutar i između različitih oblika prijevoza za multimodalni promet i prijevozne usluge s dodanom vrijednošću, te unapređujenje sigurnosti, zaštite i okolišnog učinka, te pojednostavljeuje administrativnih postupaka. Telematske aplikacije omogućavaju neometanu povezanost između infrastrukture sveobuhvatne mreže i infrastrukture regionalnog i lokalnog prometa.

2. Telematske aplikacije provode se, gdje je to izvodivo, diljem Unije, kako bi se omogućio postojanje niza interoperabilnih osnovnih kapaciteta u svim državama članicama.

3. Telematske aplikacije iz ovog članka, za pojedine oblike prijevoza, uključuju posebice:

—	za željeznice: ERTMS;

—	za unutarnje plovne putove:;

—	za cestovni prijevoz: ITS

—	za pomorski prijevoz: VTMIS i e-pomorski servis, uključujući usluge na jedinstvenom prozoru kao što je jedinstveni pomorski prozor, sustav lučke zajednice i odgovarajući carinski informacijski sustavi;

—	za zračni promet: sustave upravljanja zračnim prometom, osobito onih koji proizlaze iz sustava SESAR;

Članak 32.

Održive usluge teretnog prijevoza

Države članice posebnu pozornost obraćaju na projekte od zajedničkog interesa koji i pružaju djelotvorne usluge teretnog prijevoza koje koriste infrastrukturu sveobuhvatne mreže te doprinose smanjenju emisija ugljičnog dioksida i drugih negativnih utjecaje na okoliš i koji imaju za cilj:

(a)	poboljšanje održivog korištenja prometne infrastrukture, uključujući učinkovito upravljanje tom infrastrukturom;

(b)	promicanje upotrebe inovativnih prijevoznih usluga, uključujući autoceste mora, telematske aplikacije i razvoj pomoćne infrastrukture potrebne za postizanje ekoloških i sigurnosnih ciljeva koji su uglavnom srodni tim uslugama, kao i uspostavu odgovarajućih struktura upravljanja;

(c)	omogućavanje usluga multimodalnog prijevoza uključujući potrebne prateće informacijske tokove i poboljšanje suradnje između pružatelja usluga prijevoza;

(d)	poticanje učinkovitosti resursa i emisija ugljika, osobito u području vuče vozila, pogonskih/parnih sustava, planiranja sustava i poslovanja;

(e)	analiziranje i pružanje informacija okarakteristikama voznog parka i učinkovitosti, administrativnim zahtjevima i ljudskim resursima;

(f)	poboljšanje veza s najosjetljivijim i najizoliranijim dijelovima Unije, posebice s najudaljenijim, otočnim, nepristupačnim i planinskim regijama.

Članak 33.

Nove tehnologije i inovacije

Kako bi sveobuhvatna mreža držala korak s inovativnim tehnološkim razvojem i njegovom primjenom, cilj je posebice:

(a)	podržavanje i promicanje dekarbonizacije prijevoza prelaskom na inovativne i održive prijevozne tehnologije;

(b)

omogućavanje dekarbonizacije svih oblika prijevoza kroz poticanje energetske učinkovitosti, uvođenje alternativnih propulzivnih sustava, uključujući sustave opskrbe električnom energijom, i osiguravanje pripadajuće infrastrukture. Takva infrastruktura može uključivati električne mreže i druga postrojenja nužna za opskrbu energije, može voditi računa o povezanosti infrastrukture i vozila i može obuhvatiti telematske aplikacije;

(c)	poboljšanje sigurnosti i održivosti kretanja osoba i prijevoza robe;

(d)	poboljšanje poslovanja, upravljanja, dostupnosti, interoperabilnosti, multimodalnosti i učinkovitosti mreže, uključujući putem multimodalnog izdavanja karata i koordinacije voznih redova;

(e)	promicanje učinkovitih načina za pružanje dostupnih i razumljivih informacija svim građanima u vezi međusobnog povezivanja, interoperabilnosti i multimodalnosti;

(f)	promicanje mjera za smanjenje vanjskih troškova, kao što su prometno zagušenje, narušavanje zdravlja i onečišćenje bilo kojeg oblika, uključujući buku i emisije;

(g)	uvođenje sigurnosne tehnologije i kompatibilnih standarda za identifikaciju na mrežama;

(h)	poboljšanje spremnosti na klimatske promjene;

(i)	daljnje unapređenje razvoja i primjene telematskih aplikacija unutar i između različitih oblika prijevoza.

Članak 34.

Sigurna i zaštićena infrastruktura

Države članice posvećuju dužnu pažnju kako bi osigurale da prijevozna infrastruktura pruža sigurnost i zaštitu za kretanje putnika i roba.

Članak 35.

Otpornost infrastrukture na klimatske promjene i okolišne katastrofe

Tijekom planiranja infrastrukture, države članice trebale bi posvetiti dužnu pozornost poboljšanju spremnosti na klimatske promjene i na ekološke katastrofe.

Članak 36.

Zaštita okoliša

Procjena utjecaja planova i projekata na okoliš provodi se u skladu s pravom Unije u pogledu okoliša koje je na snazi, uključujući direktive 92/43/EEZ, 2000/60/EZ, 2001/42/EZ 2009/147/EZ i 2011/92/EU.

Članak 37.

Dostupnost za sve korisnike

Prometna infrastruktura omogućava neometano kretanje i dostupnost svim korisnicima, posebice starijim ljudima, osobama smanjenje pokretljivosti i putnicima s invaliditetom.

Projektiranje i izgradnja prometne infrastrukture mora biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima propisanima pravom Unije.

POGLAVLJE III.

OSNOVNA MREŽA

Članak 38.

Određivanje osnovne mreže

1. Osnovna mreža prikazana na zemljovidima iz Priloga I. sastoji od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najvećeg strateškog značaja za postizanje ciljeva za razvoj politike transeuropske prometne mreže i odražava rastuće prometne zahtjeve i potrebu za multimodalnim prijevozom. Ona posebice pomaže u suočavanju s povećanom mobilnošću i osiguravanju visokog sigurnosnog standarda, kao i doprinosu razvijanja prometnog sustava s niskom razinom ugljika.

2. Osnovna mreža je međusobno povezana u čvorove i omogućava povezanost između država članica s prijevoznim infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 4. i članak 47. stavke 2. i 3., države članice poduzimaju odgovarajuće mjere da se Osnovna mreža razvije u skladu s odredbama ovog poglavlja do 31. prosinca 2030.

U skladu s člankom 57., provedbu osnovne mreže ocjenjuje Komisija do 31. prosinca 2023.

Članak 39.

Infrastrukturni zahtjevi

1. Kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa prometne infrastrukture i za putnike i za prijevoz tereta, te osigurali dostatni kapaciteti, moraju se uzeti u obzir inovativne tehnologije, telematske aplikacije i regulatorne mjere kao i mjere upravljanja za korištenje infrastrukture.

2. Infrastruktura osnovne mreže mora udovoljavati svim zahtjevima iz Poglavlja II. Osim toga, infrastruktura osnovne mreže zadovoljava sljedeće zahtjeve ne dovodeći u pitanje stavak 3:

(a)

za infrastrukturu željezničkog prometa:

i.	potpuna elektrifikacija pruga i, koliko je potrebno za rukovanje električnim vlakom, sporednih kolosijeka;

ii.	teretne linije osnovne mreže kao što je navedeno u Prilogu I.: najmanje 22,5 t osovinsko opterećenje, 100 km/h brzina pruge i mogućnost vožnje vlakova duljine 740 m;

iii.	puna primjena ERTMS-a;

iv.	nominalna širina kolosijeka za nove željezničke pruge: 1 435 mm, osim u slučajevima gdje je nova linija produžetak mreže čija je širina kolosijeka različita i koja je odvojena od glavnih željezničkih linija u Uniji.

Izolirane mreže izuzete su od zahtjeva i. do iii;

(b)

za infrastrukturu unutarnjih plovnih putova i pomorskog prometa:

—	dostupnost alternativnih čistih goriva;

(c)

za infrastrukturu cestovnog prometa:

—	zahtjevi iz članka 17. stavka 3. točke (a) ili (b);

—	izgradnja odmorišta približno svakih 100 km na autocestama u skladu s potrebama društva, tržišta i okoliša, kako bi se, inter alia, omogućilo dovoljno parkirališta za komercijalne korisnike cesta uz odgovarajuću razinu sigurnosti i zaštite;

—	dostupnost alternativnih čistih goriva;

(d)

za infrastrukturu zračnog prometa:

—	kapacitet za raspoloživost alternativnih čistih goriva.

3. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2008/57/EZ, na zahtjev države članice, što se tiče infrastrukture željezničkog prometa, izuzeća može odobriti Komisija u opravdanim slučajevima u pogledu duljine vlaka, ERTMS-a, osovinskog opterećenja, elektrifikacije i brzine vlakova.

Na zahtjev države članice, što se tiče infrastrukture cestovnog prometa, izuzeća od odredbi iz članka 17. stavka 3. točaka (a) ili (b) može odobriti Komisija u opravdanim slučajevima sve dok je osigurana odgovarajuća razina sigurnosti.

Opravdani slučajevi iz ovoga stavka moraju uključivati slučajeve u kojima investicija u infrastrkturu ne može biti opravdana društveno-ekonomskim uvjetima troškova i koristi.

Članak 40.

Razvoj osnovne mreže

Prometna infrastruktura uključena u osnovnu mrežu razvijena je u skladu s pripadajućim odredbama poglavlja II.

Članak 41.

Čvorovi osnovne mreže

1. Čvorovi osnovne mreže su određeni u Prilogu II. i uključuju:

(a)	gradske čvorove, uključujući njihove luke i zračne luke;

(b)	morske luke i luke unutarnjih plovnih putova;

(c)	granične prijelaze prema susjednim zemljama;

(d)	željezničko-cestovne terminale;

(e)	zračne luke za prijevoz tereta i putnika.

2. Morske luke osnovne mreže navedene u dijelu 2. Priloga II. moraju biti povezane s infrastrukturom željezničkog i cestovnog prometa i, gdje je to moguće, s unutarnjim plovnim putovima transeuropske prometne mreže najkasnije do 31. prosinca 2030., osim ako to fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost.

3. Glavne zračne luke navedene u dijelu 2. Priloga II. moraju biti povezane s infrastrukturom željezničkog i cestovnog prometa transeuropske prometne mreže najkasnije do 31. prosinca 2050., osim ako fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost. Uzimajući u obzir potencijalne prometne zahtjeve, takve zračne luke su integrirane u željezničku mrežu velikih brzina gdje god je to moguće.

POGLAVLJE IV.

PROVEDBA OSNOVNE MREŽE PREKO KORIDORA OSNOVNE MREŽE

Članak 42.

Instrument osnovne mreže

1. Koridori osnovne mreže su instrument za olakšavanje koordinirane provedbe osnovne mreže. Kako bi doveli do multimodalnog prometa koji učinkovito koristi resurse i time doprinosi koheziji putem poboljšanje teritorijalne suradnje, koridori osnovne mreže moraju biti usmjereni na

(a)	modalnu integraciju,

(b)	interoperabilnost i

(c)	usklađeni razvoj infrastrukture, posebice u prekograničnim dionicama i uskim grlima.

2. Koridori osnovne mreže omogućavaju državama članicama da ostvare usklađen i sikroniziran pristup s obzirom na investiciju u infrastrukturu, kako bi se na najučinkovitiji način upravljalo kapacitetima. Koridori osnovne mreže podupiru sveobuhvatnu primjenu interoperabilnih sustava upravljanja prometom i, ako je potrebno, korištenje inovacija i novih tehnologija.

Članak 43.

Definicija koridora osnovne mreže

1. Koridori osnovnih mreža pokrivaju najvažnije promete na velike udaljenosti u osnovnoj mreži a namijenjeni su, posebice, za poboljšanje prekograničnih veza unutar Unije.

2. Koridori osnovne mreže su multimodalni i otvoreni za uključivanje svih oblika prijevoza obuhvaćenih ovom Uredbom. Oni prelaze najmanje dvije granice i, ako je moguće, uključuju najmanje tri vrsta prijevoza, uključujući, prema potrebi, autoceste mora.

Članak 44.

Popis koridora osnovne mreže

1. Popis koridorâ osnovne mreže utvrđen je u dijelu I. Priloga Uredbi (EU) br. 1316/2013. Države članice moraju sudjelovati, kako je predviđeno u ovom poglavlju, u tim koridorima osnovne mreže.

2. Komisija je dužna staviti na raspolaganje shematski indikativne zemljovide koridora osnovne mreže u obliku lako dostupnom javnosti.

Članak 45.

Koordinacija koridora osnovne mreže

1. Kako bi se olakšala koordinirana provedba koridora osnovne mreže, ERTMS-a i autocesta mora, Komisija je dužna imenovati, u dogovoru s dotičnim državama članicama, i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem, osobu ili jednog ili više europskih koordinatora.

2. Europski se koordinator odabire, posebno, na temelju njegovog/njenog iskustva vezanog uz pitanja koja se odnose na prijevoz i financiranje i/ili društveno i gospodarsko vrednovanje i vrednovanje utjecaja velikih projekata na okoliš, kao i njegovog/njenog iskustva vezanog uz europske institucije.

3. Odluka Komisije kojom se imenuje europski koordinator određuje kako on/ona moraju obavljati zadaće navedene u stavku 5.

4. Europski koordinator djeluje u ime i za račun Komisije koja osigurava potrebnu tehničku potporu. Zadaća europskog koordinatora odnosi se na jedinstveni koridor osnovne mreže odnosno na provedbu ERTMS-a ili na provedbu autocesta mora.

5. Europski koordinator:

(a)	podupire koordiniranu provedbu dotičnog koridora osnovne mreže, a posebice pravodobnu provedbu plana rada za taj koridor osnovne mreže;

(b)	sastavlja zajedno s državama članicama plan rada za koridor i nadzire njegovu provedbu;

(c)	savjetuje se s forumom koridora u vezi s tim planom i njegovom provedbom;

(d)	izvještava države članice, Komisiju i, prema potrebi, sve druge subjekte izravno uključene u razvoj koridora osnovne mreže o svim teškoćama s kojima se susreću, a posebice kad se pojave prepreke za razvoj koridora, imajući u vidu pomoć pri pronalasku iznalaženju odgovarajućih rješenja;

(e)	svake godine sastavlja izvješće za Europski parlament, Vijeće, Komisiju i dotične države članice o napretku postignutom u provedbi koridora osnovne mreže;

(f)	razmatra potražnju za uslugama prijevoza, mogućnosti korištenja investicijskih fondova i financiranja te korake koje treba poduzeti i uvjete koje treba ispuniti kako bi se olakšao pristup takvim fondovima odnosno financiranju i daje odgovarajuće preporuke.

6. Europski koordinator može savjetovati, zajedno s drugim državama članicama, regionalne i lokalne vlasti, prijevoznike, korisnike prijevoza i predstavnike civilnog društva u vezi s planom rada i njegovom provedbom.

7. Dotične države članice surađuju s europskim koordinatorom i pružaju koordinatoru podatke potrebne radi izvršavanja zadaća iz ovog članka, uključujući podatke o razvoju koridora u svim relevantnim nacionalnim infrastrukturnim planovima.

8. Ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije i nacionalno pravo, Komisija može zahtijevati mišljenje europskog koordinatora pri pregledavanju prijava za Unijino financiranje koridora osnovne mreže za koje je odgovoran europski koordinator kako bi se osigurala dosljednost i napredovanje svakog koridora.

9. Ako europski koordinator nije u mogućnosti obavljati svoj mandat na zadovoljavajući način i u skladu sa zahtjevima iz ovog članka, Komisija može u bilo koje vrijeme, u dogovoru s dotičnim državama članicama, okončati taj mandat. Zamjena se može imenovati u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1.

Članak 46.

Upravljanje koridorima osnovne mreže

1. U obavljanju njegovih/njenih zadataka koji se odnose na plan rada i njegovu provedbu, za svaki koridor osnovne mreže, relevantnom europskom koordinatoru pomažu tajništvo i savjetodavni forum (forum koridora). U dogovoru s dotičnim državama članicama, forum koridora osniva europski koordinator koji njime i predsjeda. Dotične države članice dogovaraju članstvo u forumu koridora za svoj dio koridora osnovne mreže.

2. U dogovoru s dotičnim državama članicama, koordinator može osnovati i predsjedavati radnim skupinama koridora koje se usredotočuju na:

(a)	modalnu integraciju,

(b)	interoperabilnost,

(c)	usklađeni razvoj infrastrukture u prekograničnim dionicama.

Članak 47.

Plan rada

1. Do 22 prosinca 2014, svaki europski koordinator dostavlja dotičnim državama članicama plan rada analizirajući razvoj koridora. Nakon što su ga odobrile države članice plan rada dostavlja se Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji kao informacija.

Plan rada obuhvaća posebice opis karakteristika, prekogranične dionice i ciljeve koridora osnovne mreže, primjenjujući ciljeve i prioritete navedene u člancima 4. i 10. Plan rada uključuje analizu:

(a)	provedbe interoperabilnih sustava upravljanja prometom;

(b)	plan za uklanjanje fizičkih, tehničkih, operativnih i administrativnih barijera između i unutar oblika prijevoza i za unapređenje učinkovitog multimodalnog prometa i usluga;

(c)	po potrebi, mjere za poboljšanje administrativnih i tehničkih kapaciteta za osmišljavanje, planiranje, projektiranje, ugovaranje, provedbu i nadzor projekata od zajedničkog interesa;

(d)	mogućih učinaka klimatskih promjena na infrastrukturu i, po potrebi, predloženih mjera za jačanje spremnosti na klimatske promjene;

(e)	mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se ublažile emisije stakleničnih plinova, buke i, po potrebi, drugih negativnih utjecaja na okoliš;

Plan rada uključuje pojedinosti o javnim savjetovanjima koja podupiru razvoj plana rada i njegovu provedbu.

Plan rada također obuhvaća analizu zahtijevane investicije, uključujući:

—	popis projekata za produljenje, obnovu ili ponovno uvođenje prometne infrastrukture iz članka 2. stavka 2. za svaki oblik prijevoza uključenog u koridor osnovne mreže;

—

različite izvore predviđene u suradnji s dotičnim državama članicama za fondove i financiranje, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj razini i na razini Unije, uključujući, gdje god je moguće, predviđene sustave za unakrsno financiranje, kao i privatni kapital, zajedno s iznosom preuzetih obveza i, gdje je potrebno, upućivanje na doprinose Unije predviđene u okviru financijskih programa Unije.

2. Podložno članku 1. stavku 4. i članku 54., a nakon odobrenja dotičnih država članica, Komisija može donijeti provedbene akte za prekogranične i horizontalne dimenzije planova rada za koridor osnovne mreže.

Nakon donošenja i po odobrenju država članica, Komisija prilagođava te provedbene akte, kako bi se uzeli u obzir ostvareni napredak, kašnjenja na koja se nailazilo odnosno ažurirani nacionalni programi.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.

3. Europski koordinator podupire države članice u provedbi plana rada, posebice u vezi:

(a)	planiranja investicija, povezanih troškova i vremenskog slijeda provedbe za koje se procjenjuje da su potrebni za provedbu koridora osnovne mreže;

(b)	određivanja mjera kojima je cilj promicanje uvođenja u promet novih tehnologija i upravljanje kapacitetima i, po potrebi, smanjenja vanjskih troškova, posebice emisije stakleničnih plinova i buke.

Članak 48.

Suradnja sa željezničkim teretnim koridorima

1. Mora se osigurati adekvatna suradnja između koridora osnovne mreže i željezničkih teretnih koridora kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 913/2010, kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti, posebice pri utvrđivanju plana rada ili osnivanju radnih skupina.

2. Odredbe ovog poglavlja ne dovode u pitanje upravljačke strukture navedene u Uredbi (EU) br. 913/2010.

POGLAVLJE V.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 49.

Ažuriranje i izvješćivanje

1. Države članice obavještavaju Komisiju redovito, cjelovito i transparentno o napretku ostvarenom u provedbi projekata i ulaganjima u ovu svrhu. To uključuje prenošenje godišnjih podataka, koliko god je to moguće, putem interaktivnog geografskog i tehničkog informacijskog sustava za transeuropsku prometnu mrežu (TENtec). To uključuje sve relevantne podatke o projektima od zajedničkog interesa koji primaju sredstva Unije.

Komisija osigurava da TENtec bude javno i lako dostupan i da sadrži specifične i ažurirane podatke o oblicima i iznosima sufinanciranja projekta od strane Unije, te o napretku svakog projekta.

Komisija osigurava da TENtec ne učini javno dostupnom niti jednu informaciju koja je komercijalno povjerljiv ili koja bi mogla dovesti u pitanje ili neprimjereno utjecati na bilo koji proces javne nabave u državi članici.

Komisija stavlja na raspolaganje informacije o financijskoj potpori koja se pruža u okviru drugih prava Unije, uključujući Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Horizont 2020. i u obliku kredita i instrumenata financiranja koje je utvrdila Europska investicijska banka.

2. Države članice dostavljaju Komisiji sažetke nacionalnih planova i programa koje one pripremaju s ciljem razvoja transeuropske prometne mreže. Kad su donesene, države članice šalju nacionalne planove i programe Komisiji radi obavijesti.

3. Svake dvije godine počevši s 21 prosinca 2013, Komisija objavljuje izvješće o napretku u njezinoj, provedbi koje se dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Izvješće pokriva korištenje različitih oblika financijske potpore iz stavka 1., za razne oblike prijevoza i druge elemente osnovne i sveobuhvatne mreže u svakoj državi članici.

Izvješće također analizira razvoj transeuropske prometne mreže. Također daje opći pregled Komisijinog usklađivanja svih oblika financijske pomoći s ciljem potpore dosljedne primjene smjernica u skladu s njihovim ciljevima i prioritetima.

4. Prema članku 172. stavku 2. UEFU-a, Komisija ima ovlasti donijeti delegirane akte u skladu s člankom 53. ove Uredbe o prilagodbi Priloga I. i II. kako bi se uzele u obzir eventualne promjene koje proizlaze iz kvantitativnih graničnih vrijednosti određenih člankom 14., člankom 20., člankom 24. i člankom 27. ove Uredbe. Kod prilagodbe tih Prilogâ, Komisija:

(a)	uključuje logističke platforme, teretne terminale, željezničko-cestovne terminale, riječne luke, morske luke i zračne luke u sveobuhvatnu mrežu, ako je dokazano da zadnji dvogodišnji prosjek opsega prometa prelazi relevantni prag;

(b)	isključuje logističke platforme, teretne terminale, željezničko-cestovne terminale, luke unutarnjih plovnih putova, morske luke i zračne luke u sveobuhvatnu mrežu, ako je dokazano da je prosjek opsega prometa tijekom zadnjih šest godina ispod relevantnog praga;

(c)

usklađuje zemljovide za cestovnu, željezničku infrastrukturu i infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, na strogo ograničen način kako bi se odrazio napredak u završetku mreže; Pri prilagodbi tih zemljovida, Komisija ne smije prihvatiti bilo kakvu prilagodbu na trasi voznog puta koja je iznad one dopuštene relevantnim postupkom odobrenja.

Prilagodbe u točkama (a) i (b) temelje se na zadnjim raspoloživim statističkim podacima koje objavljuje Eurostat ili, ako ti statistički podaci nisu dostupni, na podacima nacionalnih statističkih ureda država članica. Prilagodbe u točki (c) temelje se na podacima koje su, u skladu sa stavkom 1., pružile države članice.

5. Projekti od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu koja je nedavno uključena putem delegiranog akta u transeuropsku prometnu mrežu prihvatljivi su za potrebe članka 7. stavka 5. od datuma stupanja na snagu tih delegiranih akata donesenih na temelju stavka 4. ovog članka.

Projekti od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu koja je isključena iz transeuropske prometne mreže prestaju biti prihvatljivi od datuma stupanja na snagu delegiranih akata donesenih na temelju stavka 4 ovog članka. Prestanak prihvatljivosti ne utječe na financiranje, niti na odluke o dodjeli sredstava koju donosi Komisija prije toga datuma.

6. Podložno članku 172. stavku 2. UFEU-a, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 53. ove Uredbe u vezi prilagodbe Priloga III. kako bi uključila ili prilagodila indikativne zemljovide susjednih zemalja, temeljene na visokoj razini sporazuma o prometnim infrastrukturnim mrežama između Unije i susjednih zemalja o kojima je riječ.

Članak 50.

Uključivanje javnih i privatnih zainteresiranih strana

1. Projekti od zajedničkog interesa odnose se na sve izravno zainteresirane strane. One mogu biti druge subjekte, osim država članica, koje mogu uključivati regionalne i lokalne vlasti, rukovoditelje i korisnike infrastrukture kao i industriju i civilno društvo.

2. U planiranju i izvedbi faze nekog projekta moraju se zadovoljiti, kada je to prikladno, nacionalni postupci koji se odnose na regionalne i lokalne vlasti, kao i na civilno društvo, na koje utječe projekt od zajedničkog interesa. U tom pogledu, Komisija mora poticati razmjenu dobre prakse.

3. Ove zainteresirane strane navedene u stavku 1. mogu, u okviru svoje nadležnosti, osim instrumenta za povezivanje Europe i Kohezijskog fonda, također koristiti neke druge specifične europske programe, a posebice one koji podržavaju regionalni razvoj, „Europsku teritorijalnu suradnju”, „Istraživanje i inovacije” ili „Okoliš i djelovanje na klimu”. Te zainteresirane strane mogu tako doprinijeti ciljevima ove Uredbe i nadalje ih konkretno jačati:

(a)	poboljšanje regionalne mobilnosti, a time promicanje pristupa transeuropskoj prometnoj mreži za sve regije Unije;

(b)	promicanje prekograničnih projekata;

(c)	integraciju gradskih čvorova u transeuropsku prometnu mrežu (uključujući i promicanje održive gradske mobilnosti);

(d)	promicanje održivih prometnih rješenja, kao što su poboljšane dostupnosti putem javnog prijevoza, telematskih aplikacija, intermodalnih terminala/ multimodalnih prijevoznih lanaca, niske razine ugljika i drugih inovativnih rješenja prijevoza, i poboljšanje utjecaja na okoliš;

(e)	unapređenje suradnje između različitih zainteresiranih strana.

Članak 51.

Temeljna načela za procjenu društveno-ekonomske analize troškova i koristi i europske dodane vrijednosti

Na temelju ciljeva iz članka 4., Komisija objavljuje temeljna načela koja ona koristi za procjenu društveno-ekonomske analize troškova i koristi i europske dodane vrijednosti s obzirom na projekte od zajedničkog interesa, za koje se traže sredstva Unije.

Članak 52.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne dostavi mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 53.

Delegiranje ovlasti

1. Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodijeljene su Komisiji, a podložne uvjetima navedenim u ovom članku.

2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 49. stavka 4. i 6. dodjeljuju se Komisiji na razdoblje od pet godina od 21 prosinca 2013 Komisija izrađuje izvješće u vezi s delegiranim ovlastima ne kasnije od devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja osim ako se Europski parlament ili Vijeće takvom produljenju ne usprotive ne kasnije od tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 49. stavka 4. i 6. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Ta odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj utvrđen. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija o tome istovremeno šalje priopćenje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 49. stavkom 4. i 6. stupa na snagu samo ako se tome ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca po priopćavanju Europskom parlamentu i Vijeću o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne protive. Ovo se razdoblje produžuje za 2 mjeseca na inicijativu Europskog parlament ili Vijeća.

Članak 54.

Preispitivanje

1. Do 31 prosinca 2023., Komisija, nakon savjetovanja prema potrebi s državama članicama i, prema potrebi, uz pomoć europskih koordinatora, obavlja preispitivanje provedbe osnovne mreže, vrednujući:

(a)	usklađenost s odredbama iz ove Uredbe;

(b)	napredak u provedbi ove Uredbe;

(c)	promjene u tokovima putničkog i teretnog prijevoza;

(d)	kretanja u nacionalnom ulaganju u prometnu infrastrukturu;

(e)	potrebu za izmjenom ove Uredbe.

U vrednovanju se uzima u obzir, inter alia, utjecaj razvoja prometnih obrazaca i relevantnih kretanja u infrastrukturnim investicijskim planovima.

Osim obavljanja tog preispitivanja, Komisija, u suradnji s državama članicama, ocjenjuje trebaju li novi dijelovi, kao što su neki bivši prekogranični prioritetni projekti navedeni u Odluci br. 661/2010/EU biti uključeni u osnovne mreže. Komisija predstavlja zakonski prijedlog ako je potrebno.

2. Kad obavljanja tog preispitivanja, Komisija procjenjuje hoće li osnovne mreže, kao što je predviđeno u ovoj Uredbi, biti usklađene s odredbama iz poglavlja III. do 2030. uzimajući u obzir gospodarsku i financijsku situaciju u Uniji i u pojedinim državama članicama. Komisija također vrednuje, u dogovoru s državama članicama, treba li osnovnu mrežu mijenjati kako bi se uzela u obzir kretanja prometnih tokova i nacionalna investicijska planiranja. Ako je potrebno, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu ove Uredbe;

za taj prijedlog, Komisija može također odrediti datum za završetak sveobuhvatne mreže kako je navedeno u članku 9. stavku 2.

Članak 55.

Jedinstveno tijelo za kontakt

Države članice mogu imenovati jedinstveno tijelo za kontakt s ciljem omogućavanja i koordinacije postupaka izdavanja dozvola za projekte od zajedničkog interesa, osobito prekogranične projekte, u skladu s primjenjivim pravom Unije.

Članak 56.

Kašnjenje završetka osnovne mreže

U slučaju značajnijeg kašnjenja početka ili završetka radova na osnovnoj mreži, Komisija može zatražiti od dotičnih država članica da dostave razloge za kašnjenje. Države članice dostavljaju takve razloge u roku od tri mjeseca. Na temelju danog odgovora Komisija se savjetuje s dotičnim državama članicama radi rješavanja problema koji je prouzročio kašnjenje.

Članak 57.

Izuzeća

Odredbe koje se odnose na željeznice, a posebice svaki zahtjev za povezivanje zračnih i pomorskih luka sa željeznicom ne odnosi se na Cipar i Maltu, dok god se na njihovom državnom području ne uspostavi željeznički sustav.

Članak 58.

Prijelazne odredbe

1. Odluke o financiranju donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (35) temeljene na Odluci br. 661/2010/EU, čije donošenje je u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ove Uredbe i dalje su predmet Odluke br. 661/2010/EU u verziji koja je bila na snazi na 20 prosinca 2013.

2. Upućivanje na „prioritetne projekte” kako su nabrojani u Prilogu III. Odluci br. 661/2010/EU, tumači se kao pozivanje na „osnovnu mrežu” kao što je definirano u ovoj Uredbi.

Članak 59.

Stavljanje izvan snage

Ne dovodeći u pitanje članak 58.b ove Uredbe i članak 7. stavak 2. točku (d) Uredbe (EU) br. 1316/2013, Odluka br. 661/2010/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 60.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS

(1) SL C 143, 22.5.2012, str. 130.

(2) SL C 225, 22.7.2012, str. 150.

(3) Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 228, 9.9.1996., str. 1.).

(4) Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 204, 5.8.2010., str. 1.

(5) Uredba (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2011. o uspostavi Programa za potporu daljnjem razvoju integrirane pomorske politike (SL L 321, 5.12.2011., str. 1).

(6) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

(7) Uredba Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost podsustava „telematske aplikacije za prijevoz putnika” transeuropskog željezničkog sustava (SL L 123, 12.5.2011., str. 11.).

(8) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992. str. 7.).

(9) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(10) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

(11) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(12) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.).

(13) Odluka Komisije 2009/561/EZ od 22. srpnja 2009. o izmjeni Odluke 2006/679/EZ u odnosu na provedbu tehničkih specifikacija za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 194, 25.7.2009., str. 60.).

(14) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 680/2007 i /EZ br. 67/2010 (Vidjeti str. 129 ovoga Službenog lista).

(15) Uredba Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), SL L 210, 31.7.2006., str. 82.

(16) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije. (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(17) Direktiva 2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).

(18) Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) (SL L 96, 31.3.2004., str. 26.).

(19) Uredba Vijeća (EZ) br. 219/2007 od 27. veljače 2007. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća za razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR) (SL L 64, 2.3.2007., str. 1.).

(20) Direktiva br. 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća br. 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

(21) Direktiva 2005/44/EZ Parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodenim putovima u Zajednici (SL L 255, 30.9.2005., str. 152.).

(22) Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010., str. 1.).

(23) Odluka komisije 2006/679/EZ od 28. ožujka 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 284, 16.10.2006., str. 1.).

(24) Odluka komisije 2006/860/EZ od 7. studenoga 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog sustava željezničkog sustava velikih brzina i izmjeni Priloga A Odluci 2006/679/EZ o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 342, 7.12.2006., str. 1..).

(25) Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (SL L 191, 18.7.2008., str. 1.).

(26) Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (SL L 319, 29.11.2008., str. 59.).

(27) Direktiva 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (SL L 167, 30.4.2004., str. 39.)

(28) Direktiva 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici (SL L 166, 30.4.2004., str. 124.).

(29) Odluka Komisije 2009/750/EZ od 6. listopada 2009. o definiranju europske elektroničke naplate cestarine i njezinih tehničkih elemenata (SL L 268, 13.10.2009. str. 11.).

(30) Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).

(31) Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva stavljanju izvan snage stavlja Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (SL L 97, 9.4.2008., str. 72.).

(32) Uredba (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (okvirna Uredba) (SL L 96, 31.3.2004., str. 1.).

(33) Uredba (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi na jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga) (SL L 96, 31.3.2004., str. 10.).

(34) Uredbom (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora na jedinstvenom europskom nebu (Uredba o zračnom prostoru) (SL L 96, 31.3.2004., str. 20.).

(35) Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjeljivanje financijske pomoći Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).

PRILOG I.

ZEMLJOVIDI SVEOBUHVATNE I OSNOVNE MREŽE

Legenda

Osnovna mreža	Sveobuhvatna mreža
		unutarnji plovni putovi / dovršeni
		unutarnji plovni putovi / treba ih poboljšati
		unutarnji plovni putovi / planirani
		konvencionalna željeznica / dovršena
		konvencionalna željeznica / treba je poboljšati
		konvencionalna željeznica / planirana
		željeznica velikih brzina / dovršena
		treba je poboljšati u željeznicu velikih brzina
		željeznica velikih brzina / planirana
		cesta / dovršena
		cesta / treba je poboljšati
		cesta / planirana
		luke, uključujući željezničko-cestovne terminale
		RRT (željezničko-cestovni terminali)
		zračne luke

	Kazalo zemljovida za države članice EU-a

0.1.	Osnovna mreža: Unutarnji plovni putovi i luke Države članice EU-a

0.2.	Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Države članice EU-a

0.3.	Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke Države članice EU-a

0.4.	Osnovna mreža: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali (RRT) i zračne luke Države članice EU-a

1.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

1.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

1.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

1.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

2.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

2.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

2.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

2.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

3.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

3.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

3.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

3.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali (RRT) i zračne luke

4.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

4.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

4.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

4.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali (RRT) i zračne luke

5.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

5.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

5.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

5.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

6.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

6.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

6.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

6.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali (RRT) i zračne luke

7.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

7.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

7.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

7.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

8.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

8.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

8.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

8.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

9.1.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

9.2.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT) Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

9.3.	Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

9.4.	Sveobuhvatne i osnovne mreže: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

10.1.

Sveobuhvatne i osnovne mreže:

Unutarnji plovni putovi i luke

10.2.

Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Osnovna mreža: Željeznice (teret), luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

10.3.

Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke

Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

10.4.

Sveobuhvatne i osnovne mreže:

Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

PRILOG II.

POPIS ČVOROVA OSNOVNE I SVEPOBUHVATNE MREŽE

1. Gradski čvorovi osnovne mreže:

BELGIJA

Antwerpen

Bruxelles/Brussel

BUGARSKA

Sofia

ČEŠKA

Ostrava

Praha

DANSKA

Aarhus

København

NJEMAČKA

Berlin

Bielefeld

Bremen

Düsseldorf

Frankfurt am Main

Hamburg

Hannover

Köln

Leipzig

Mannheim

München

Nürnberg

Stuttgart

ESTONIJA

Tallinn

IRSKA

Baile Átha Cliath/Dublin

Corcaigh/Cork

GRČKA

Athína

Heraklion

Thessaloniki

ŠPANJOLSKA

Barcelona

Bilbao

Las Palmas de Gran Canaria/Santa Cruz de Tenerife

Madrid

Palma de Mallorca

Sevilla

Valencia

FRANCUSKA

Bordeaux

Lille

Lyon

Marseille

Nice

Paris

Strasbourg

Toulouse

HRVATSKA

Zagreb

ITALIJA

Bologna

Cagliari

Genova

Milano

Napoli

Palermo

Roma

Torino

Venezia

CIPAR

Lefkosía

LATVIJA

Rīga

LITVA

Vilnius

LUKSEMBURG

Luxembourg

MAĐARSKA

Budapest

MALTA

Valletta

NIZOZEMSKA

Amsterdam

Rotterdam

AUSTRIJA

Wien

POLJSKA

Gdańsk

Katowice

Kraków

Łódź

Poznań

Szczecin

Warszawa

Wrocław

PORTUGAL

Lisboa

Porto

ROMUNJSKA

București

Timișoara

SLOVENIJA

Ljubljana

SLOVAČKA

Bratislava

FINSKA

Helsinki

Turku

ŠVEDSKA

Göteborg

Malmö

Stockholm

UJEDINJENA KRALJEVINA

Birmingham

Bristol

Edinburgh

Glasgow

Leeds

London

Manchester

Portsmouth

Sheffield

2. Zračne luke, morske luke, riječne luke i željezničko-cestovni terminali osnovne i sveobuhvatne mreže

Zračne luke označene sa * glavne su zračne luke na koje se primjenjuju obveze iz članka 41. stavka 3.

DČ	IME ČVORA	ZRAČNA LUKA	MORSKA LUKA	LUKA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA	RRT
BE	Aalst			Sveobuhvatna
	Albertkanaal			Osnovna
	Antwerpen		Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Athus				Sveobuhvatna
	Avelgem			Sveobuhvatna
	Bruxelles/Brussel	Osnovna (National/Nationaal)*		Osnovna
	Charleroi	Sveobuhvatna		Sveobuhvatna (Can.Charleroi.-Bruxelles), Sveobuhvatna (Sambre)
	Clabecq			Sveobuhvatna
	Gent		Osnovna	Osnovna
	Grimbergen				Sveobuhvatna
	Kortrijk			Osnovna (Bossuit)
	Liège	Osnovna		Osnovna (Can.Albert) Osnovna (Meuse)
	Mons			Sveobuhvatna (Centre/Borinage)
	Namur			Osnovna (Meuse), Sveobuhvatna (Sambre)
	Oostende, Zeebrugge	Sveobuhvatna (Oostende)	Osnovna (Oostende) Osnovna (Zeebrugge)
	Roeselare			Sveobuhvatna
	Tournai			Sveobuhvatna (Escaut)
	Willebroek			Sveobuhvatna
BG	Burgas	Sveobuhvatna	Osnovna
	Dragoman				Sveobuhvatna
	Gorna Orjahovitsa	Sveobuhvatna			Osnovna
	Lom			Sveobuhvatna
	Orjahovo			Sveobuhvatna
	Plovdiv	Sveobuhvatna			Osnovna
	Ruse			Osnovna	Osnovna
	Silistra			Sveobuhvatna
	Sofia	Osnovna			Osnovna
	Svilengrad				Sveobuhvatna
	Svishtov			Sveobuhvatna
	Varna	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Vidin			Osnovna
CZ	Brno	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Děčín			Osnovna	Osnovna
	Lovosice			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Mělník			Osnovna	Osnovna
	Ostrava	Osnovna			Osnovna
	Pardubice			Osnovna	Osnovna
	Plzeň				Osnovna
	Praha	Osnovna (Václav Havel)*		Osnovna (Praha. Holešovice) Sveobuhvatna (Libeň) Sveobuhvatna (Radotín) Sveobuhvatna (Smíchov)	Osnovna (Praha. Uhříněves)
	Přerov				Osnovna
	Ústí nad Labem			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
DK	Aalborg	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Aarhus		Osnovna		Osnovna
	Billund	Sveobuhvatna
	Branden		Sveobuhvatna
	Ebeltoft		Sveobuhvatna
	Esbjerg		Sveobuhvatna
	Fredericia		Sveobuhvatna
	Frederikshavn		Sveobuhvatna
	Fur		Sveobuhvatna
	Gedser		Sveobuhvatna
	Helsingør		Sveobuhvatna
	Hirtshals		Sveobuhvatna
	Høje-Taastrup				Sveobuhvatna
	Kalundborg		Sveobuhvatna
	København	Osnovna (Kastrup)*	Osnovna		Osnovna (Havn)
	Køge		Sveobuhvatna		Sveobuhvatna
	Nordby (Fanø)		Sveobuhvatna
	Odense		Sveobuhvatna
	Padborg				Sveobuhvatna
	Rødby		Sveobuhvatna
	Rønne	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Sjællands Odde Ferry Port		Sveobuhvatna
	Spodsbjerg		Sveobuhvatna
	Tårs (Nakskov)		Sveobuhvatna
	Taulov				Osnovna
	Vejle		Sveobuhvatna
DE	Andernach			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Aschaffenburg			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Bendorf			Sveobuhvatna
	Bensersiel		Sveobuhvatna
	Bergkamen			Sveobuhvatna
	Berlin	Osnovna (Berlin Brandenburg Intl.)*		Osnovna	Osnovna (Großbeeren)
	Bonn			Sveobuhvatna
	Bottrop			Sveobuhvatna
	Brake		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Brandenburg			Sveobuhvatna
	Braunschweig			Osnovna	Osnovna
	Breisach			Sveobuhvatna
	Bremen, Bremerhaven	Osnovna (Bremen)	Osnovna (Bremen) Osnovna (Bremerhaven)	Osnovna (Bremen) Osnovna (Bremerhaven)	Osnovna (Bremen)
	Brunsbüettel		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Bülstringen			Sveobuhvatna
	Cuxhaven		Sveobuhvatna		Sveobuhvatna
	Dormagen			Sveobuhvatna
	Dörpen			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Dortmund	Sveobuhvatna		Osnovna	Osnovna
	Dresden	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Duisburg			Osnovna Sveobuhvatna (Homberg)	Osnovna
	Düsseldorf	Osnovna*		Osnovna (Neuss)
	Emden		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Emmelsum/Wesel			Sveobuhvatna
	Emmerich			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Erfurt	Sveobuhvatna
	Essen			Sveobuhvatna
	Estorf			Sveobuhvatna
	Flörsheim			Sveobuhvatna
	Frankfurt am Main	Osnovna*		Osnovna	Osnovna
	Gelsenkirchen			Sveobuhvatna
	Germersheim			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Gernsheim			Sveobuhvatna
	Großkrotzenburg			Sveobuhvatna
	Hahn	Sveobuhvatna
	Haldensleben			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Haltern am See			Sveobuhvatna
	Hamburg	Osnovna*	Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Hamm			Osnovna	Sveobuhvatna (Bönen)
	Hanau			Sveobuhvatna
	Hannover	Osnovna		Osnovna	Osnovna
	Heilbronn			Sveobuhvatna
	Helgoland		Sveobuhvatna
	Heringsdorf	Sveobuhvatna
	Herne			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (Herne-Wanne)
	Hof, Plauen	Sveobuhvatna
	Honau			Sveobuhvatna
	Ibbenbüren			Sveobuhvatna
	Karlsruhe	Sveobuhvatna (Karlsruhe Baden-Baden)		Osnovna	Osnovna
	Kassel				Compr
	Kehl			Sveobuhvatna
	Kelheim			Sveobuhvatna
	Kelsterbach			Sveobuhvatna
	Kiel		Sveobuhvatna
	Koblenz			Osnovna	Osnovna
	Köln	Osnovna (Köln-Bonn)*		Osnovna	Osnovna
	Köln -Neuessen			Sveobuhvatna
	Krefeld-Uerdingen			Sveobuhvatna
	Langeoog		Sveobuhvatna
	Leipzig, Halle	Osnovna			Osnovna (Schkopau)
	Lengfurt-Wetterau			Sveobuhvatna
	Leverkusen			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Lingen			Sveobuhvatna
	Lübeck		Osnovna	Osnovna	Osnovna
Lünen			Sveobuhvatna
Magdeburg			Osnovna	Osnovna
Mainz			Osnovna	Osnovna
Mannheim, Ludwigshafen			Osnovna Sveobuhvatna (Ludwigshafen Mundenheim)	Osnovna
Marl			Sveobuhvatna
Mehrum			Sveobuhvatna
Memmingen	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
Minden			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
München	Osnovna*			Osnovna (Riem)
Münster	Sveobuhvatna (Münster/Osnabrück)		Sveobuhvatna
Norddeich		Sveobuhvatna
Nordenham		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
Norderney		Sveobuhvatna
Nürnberg	Osnovna		Osnovna	Osnovna
Oldenburg			Sveobuhvatna
Orsoy			Sveobuhvatna
Osnabrück			Sveobuhvatna
Otterstadt			Sveobuhvatna
Paderborn	Sveobuhvatna (Paderborn Lippstadt)
Plochingen			Sveobuhvatna
Puttgarden		Sveobuhvatna
Rees			Sveobuhvatna
Regensburg			Osnovna
Rheinberg			Sveobuhvatna
Rostock	Sveobuhvatna	Osnovna		Osnovna
Saarlouis-Dillingen			Sveobuhvatna
Sassnitz		Sveobuhvatna
Schwarzheide				Sveobuhvatna
Singen				Sveobuhvatna
Speyer			Sveobuhvatna
Spyck			Sveobuhvatna
Stade-Bützfleth/Brunshausen		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
Stollhofen			Sveobuhvatna
Stolzenau			Sveobuhvatna
Straubing-Sand			Sveobuhvatna
Stürzelberg			Sveobuhvatna
Stuttgart	Osnovna*		Osnovna	Osnovna (Kornwestheim)
Trier			Sveobuhvatna
Ulm				Sveobuhvatna (Dornstadt)
Vahldorf			Sveobuhvatna
Weeze	Sveobuhvatna
Wesel			Sveobuhvatna
Wesseling			Sveobuhvatna
Westerland-Sylt	Sveobuhvatna
Wiesbaden			Sveobuhvatna
Wilhelmshaven		Osnovna
Wismar		Sveobuhvatna
Worms			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
Wörth am Rhein			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
EE	Heltermaa		Sveobuhvatna
	Kärdla	Sveobuhvatna
	Koidula				Sveobuhvatna
	Kuivastu		Sveobuhvatna
	Kuressaare	Sveobuhvatna
	Pärnu	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Paldiski South Harbor		Sveobuhvatna
	Rohuküla		Sveobuhvatna
	Sillamäe		Sveobuhvatna
	Tallinn	Osnovna	Osnovna (Old City Harbour, Muuga Harbour, Paljassaare Harbour)
	Tartu	Sveobuhvatna
	Virtsu		Sveobuhvatna
IE	Carraig Fhiáin/Carrickfin	Sveobuhvatna (Dún na nGall/Donegal)
	Corcaigh/Cork	Osnovna	Osnovna
	Baile Átha Cliath/Dublin	Osnovna*	Osnovna (G.D.A. port cluster)
	Inis Mór/Inishmore	Sveobuhvatna
	Ciarraí/Kerry - An Fearann Fuar/Farranfore	Sveobuhvatna
	An Cnoc/Knock	Sveobuhvatna (Cúige Chonnacht/Connaught)
	Luimneach/Limerick	Sveobuhvatna (Sionainn/Shannon)	Osnovna (Sionainn-Faing/Shannon-Foynes)
	Ros Láir/Rosslare		Sveobuhvatna (Europort)
	Port Láirge/Waterford	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
EL	Alexandroupolis	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Araxos	Sveobuhvatna
	Astipalaia	Sveobuhvatna
	Athína	Osnovna*	Osnovna (Piraeus)		Osnovna (Piraeus/Thriasso Pedio)
	Chalkida		Sveobuhvatna
	Chania	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (Souda)
	Chios	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Elefsina		Sveobuhvatna
	Heraklion	Osnovna	Osnovna
	Igoumenitsa		Osnovna
	Ikaria	Sveobuhvatna
	Ioannina	Sveobuhvatna
	Kalamata	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Kalymnos	Sveobuhvatna
	Karpathos	Sveobuhvatna
	Kassos	Sveobuhvatna
	Kastelorizo	Sveobuhvatna
	Kastoria	Sveobuhvatna
	Katakolo		Sveobuhvatna
	Kavala	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Kefalonia	Sveobuhvatna
	Kerkyra	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Kithira	Sveobuhvatna
	Kos	Sveobuhvatna
	Kozani				Sveobuhvatna
	Kyllini		Sveobuhvatna
	Lamia				Sveobuhvatna
	Lavrio (Sounio)		Sveobuhvatna
	Leros	Sveobuhvatna
	Limnos	Sveobuhvatna
	Milos	Sveobuhvatna
	Mykonos	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Mytilini	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Naxos	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Nea Anchialos	Sveobuhvatna
	Paros	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Patras		Osnovna		Osnovna
	Preveza	Sveobuhvatna
	Rafina		Sveobuhvatna
	Rodos	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Samos	Sveobuhvatna
	Santorini	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Sitia	Sveobuhvatna
	Skiathos	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Skiros	Sveobuhvatna
	Syros	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Thessaloniki	Osnovna (Makedonia)	Osnovna		Osnovna
	Volos		Sveobuhvatna
	Zakinthos	Sveobuhvatna
ES	A Coruña	Sveobuhvatna	Osnovna
	Alcázar de San Juán				Osnovna
	Algeciras		Osnovna (Bahía de Algeciras)
	Alicante	Osnovna	Sveobuhvatna
	Almería	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Antequera (Bobadilla)				Osnovna
	Arrecife	Sveobuhvatna (Lanzarote)	Sveobuhvatna
	Arrubal (Logroño)				Sveobuhvatna
	Avilés	Sveobuhvatna (Asturias)	Sveobuhvatna
	Badajoz	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Barcelona	Osnovna*	Osnovna		Osnovna
	Bilbao	Osnovna	Osnovna		Osnovna
	Burgos	Sveobuhvatna
	Cádiz		Sveobuhvatna (Bahía de Cádiz)
	Cala Sabina (Formentera)		Sveobuhvatna
	Carboneras		Sveobuhvatna
	Cartagena		Osnovna
	Castellón		Sveobuhvatna
	Ceuta		Sveobuhvatna
	Córdoba				Osnovna
	El Hierro	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (La Estaca)
	El Penedès (El Vendrell)				Sveobuhvatna
	Ferrol		Sveobuhvatna
	Figueras				Sveobuhvatna (El Far d'Emporda)
	Fuerteventura	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (Puerto Rosario)
	Gijón		Osnovna
	Girona	Sveobuhvatna
	Granada	Sveobuhvatna
	Huelva		Osnovna
	Huesca				Sveobuhvatna (PLHUS)
	Ibiza	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (Eivissa)
	Jerez	Sveobuhvatna
	La Palma	Sveobuhvatna	Compr (Santa Cruz de La Palma)
	Las Palmas	Osnovna	Osnovna
	León	Sveobuhvatna			Osnovna
	Linares				Sveobuhvatna
	Madrid	Osnovna (Barajas)*			Osnovna (Norte y Sur)
	Mahón (Menorca)	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Málaga	Osnovna	Sveobuhvatna
	Melilla	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Monforte de Lemos (Ourense)				Sveobuhvatna
	Motril		Sveobuhvatna
	Murcia	Sveobuhvatna (San Javier)			Osnovna (ZAL)
	Palma de Mallorca	Osnovna*	Osnovna
	Pamplona	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna (Noain)
	Pasajes		Sveobuhvatna
	Reus	Sveobuhvatna
	Sagunto		Sveobuhvatna
	Salamanca	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	San Cibrao		Sveobuhvatna
	San Sebastián	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna (Lezo)
	San Sebastián de la Gomera	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Santander	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna		Sveobuhvatna (Torrelavega)
	Santiago de Compostela	Sveobuhvatna
	Sevilla	Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Tarragona		Osnovna
	Tenerife	Sveobuhvatna (Norte: Los Rodeos) Osnovna (Sur: Reina Sofía)	Osnovna (Santa Cruz)
	Toledo				Sveobuhvatna
	Tudela				Sveobuhvatna
	Valencia	Osnovna	Osnovna
	Valladolid	Sveobuhvatna			Osnovna
	Vigo	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Vitoria	Sveobuhvatna
	Zaragoza	Sveobuhvatna			Osnovna
FR	Aiton-Bourgneuf				Sveobuhvatna
	Ajaccio	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Avignon				Osnovna
	Bastia	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Bayonne		Sveobuhvatna
	Beauvais	Sveobuhvatna
	Biarritz	Sveobuhvatna
	Bordeaux	Osnovna (Merignac)	Osnovna		Osnovna
	Boulogne		Sveobuhvatna
	Brest	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Caen	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Calais		Osnovna		Osnovna (Eurotunnel)
	Cayenne	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Chalon-sur-Saône			Osnovna
	Chalons-sur-Marne	Sveobuhvatna (Paris-Vatry)
	Cherbourg		Sveobuhvatna
	Clermont-Ferrand	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Dieppe		Sveobuhvatna
	Dijon				Osnovna
	Dunkerque		Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Fort de France	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Guadeloupe		Sveobuhvatna
	La Rochelle	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Le Boulou				Sveobuhvatna
	Le Havre		Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Lille	Osnovna (Lesquin)		Osnovna	Osnovna (Dourges)
	Limoges	Sveobuhvatna
	Lorient		Sveobuhvatna
	Lyon	Osnovna (St.Exupéry)*		Osnovna	Osnovna
	Marquion (Cambrai)			Sveobuhvatna
	Marseille	Osnovna (Provence)	Osnovna (Marseille) Osnovna (Fos-sur-Mer)	Osnovna (Fos-sur-Mer)	Osnovna (Miramas)
	Mayotte	Sveobuhvatna
	Metz			Osnovna
	Montpellier	Sveobuhvatna
	Mulhouse	Sveobuhvatna (Mulhouse-Bale)		Osnovna (Ottmarsheim)
	Nancy			Sveobuhvatna
	Nantes Saint-Nazaire	Sveobuhvatna (Nantes Atlantique)	Osnovna
	Nesle			Sveobuhvatna
	Nice	Osnovna (Côte d'Azur)*	Sveobuhvatna
	Nogent-sur-Seine			Sveobuhvatna
	Noyon			Sveobuhvatna
	Orléans				Sveobuhvatna
	Paris	Osnovna (Charles de Gaulle)* Osnovna (Orly)*		Osnovna	Osnovna
	Perpignan				Sveobuhvatna
	Point-à-Pitre	Sveobuhvatna
	Péronne			Sveobuhvatna
	Port Réunion		Sveobuhvatna
	Rennes				Sveobuhvatna
	Roscoff		Sveobuhvatna
	Rouen		Osnovna	Osnovna
	Sète		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Saint-Denis-Gillot	Sveobuhvatna
	Saint-Malo		Sveobuhvatna
	Strasbourg	Sveobuhvatna (Strasbourg Entzheim)		Osnovna	Osnovna
	Thionville			Sveobuhvatna
	Toulon		Sveobuhvatna
	Toulouse	Osnovna (Blagnac)			Osnovna
	Valenciennes			Sveobuhvatna
	Villefranche-sur-Saône			Sveobuhvatna
HR	Dubrovnik	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Osijek	Sveobuhvatna		Sveobuhvatna
	Ploče		Sveobuhvatna
	Pula	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Rijeka	Sveobuhvatna	Osnovna
	Šibenik		Sveobuhvatna
	Sisak			Sveobuhvatna
	Slavonski Brod			Osnovna
	Split	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Vukovar			Osnovna
	Zadar	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Zagreb	Osnovna			Osnovna
IT	Alghero	Sveobuhvatna
	Ancona	Sveobuhvatna	Osnovna		Osnovna (Iesi)
	Augusta		Osnovna
	Bari	Sveobuhvatna	Osnovna		Osnovna
	Bologna	Osnovna			Osnovna
	Bolzano	Sveobuhvatna
	Brescia	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Brindisi	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Cagliari	Osnovna	Osnovna (Porto.Foxi, Cagliari)
	Carloforte		Sveobuhvatna
	Catania	Sveobuhvatna (Fontanarossa, Comiso emergency runway)			Sveobuhvatna
	Cervignano				Osnovna
	Chioggia		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Civitavecchia		Sveobuhvatna
	Cremona			Osnovna
	Firenze	Sveobuhvatna			Osnovna (Prato)
	Foggia	Sveobuhvatna
	Forlì	Sveobuhvatna
	Fiumicino		Sveobuhvatna
	Gaeta		Sveobuhvatna
	Gallarate				Sveobuhvatna
	Gela		Sveobuhvatna
	Genova	Osnovna	Osnovna		Osnovna (Vado)
	Gioia Tauro		Osnovna
	Golfo Aranci		Sveobuhvatna
	La Maddalena		Sveobuhvatna
	La Spezia		Osnovna
	Lamezia Terme	Sveobuhvatna
	Lampedusa	Sveobuhvatna
	Livorno		Osnovna		Osnovna (Guasticce Collesalvetti)
	Mantova			Osnovna	Sveobuhvatna
	Marina di Carrara		Sveobuhvatna
	Messina		Sveobuhvatna
	Milano	Osnovna (Linate)* Osnovna (Malpensa)* Osnovna (Bergamo Orio al Serio)		Sveobuhvatna	Osnovna (Milano Smistamento)
	Milazzo		Sveobuhvatna
	Monfalcone		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Mortara				Sveobuhvatna
	Napoli	Osnovna (Capodichino)	Osnovna		Osnovna (Nola) Osnovna (Marcianise-Maddaloni)
	Novara				Osnovna
	Olbia	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Orte				Sveobuhvatna
	Padova				Osnovna
	Palau		Sveobuhvatna
	Palermo	Osnovna	Osnovna (Palermo, Termini Imerese terminal)
	Pantelleria	Sveobuhvatna
	Parma				Sveobuhvatna (Bianconese di Fontevivo)
	Pescara	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna (Manoppello)
	Piacenza				Sveobuhvatna
	Piombino		Sveobuhvatna
	Pisa	Sveobuhvatna
	Porto Levante		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Porto Nogaro			Sveobuhvatna
	Porto Torres		Sveobuhvatna
	Portoferraio		Sveobuhvatna
	Portovesme		Sveobuhvatna
	Ravenna		Osnovna	Osnovna
	Reggio Calabria	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Rivalta Scrivia				Sveobuhvatna
	Roma	Osnovna (Fiumicino)* Sveobuhvatna (Ciampino)			Osnovna (Pomezia)
	Rovigo			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Salerno		Sveobuhvatna
	Savona - Vado		Sveobuhvatna
	Siracusa		Sveobuhvatna
	Taranto		Osnovna
Torino	Osnovna			Osnovna (Orbassano)
Trapani	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
Trento				Sveobuhvatna
Treviso	Sveobuhvatna
Trieste	Sveobuhvatna	Osnovna	Osnovna
Venezia	Osnovna	Osnovna	Osnovna
Verona	Sveobuhvatna			Osnovna
CY	Larnaka	Osnovna	Sveobuhvatna
	Lefkosia
	Lemesos		Osnovna
	Pafos	Sveobuhvatna
LV	Daugavpils	Sveobuhvatna
	Liepāja	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Rīga	Osnovna (International)*	Osnovna
	Ventspils	Sveobuhvatna	Osnovna
LT	Kaunas	Sveobuhvatna			Osnovna
	Klaipėda		Osnovna		Osnovna
	Palanga	Sveobuhvatna
	Vilnius	Osnovna			Osnovna
LU	Luxembourg	Osnovna		Osnovna (Mertert)	Osnovna (Bettembourg)
HU	Baja			Sveobuhvatna
	Budapest	Osnovna (Liszt Ferenc)*		Osnovna (Csepel)	Osnovna (Soroksár)
	Debrecen	Sveobuhvatna
	Dunaújváros			Sveobuhvatna
	Győr			Sveobuhvatna (Győr-Gönyű)
	Komárom			Osnovna
	Miskolc				Sveobuhvatna
	Mohács			Sveobuhvatna
	Paks			Sveobuhvatna
	Sármellék	Sveobuhvatna
	Sopron				Sveobuhvatna
	Szeged			Sveobuhvatna
	Székesfehérvár				Sveobuhvatna
	Záhony				Sveobuhvatna
MT	Cirkewwa		Sveobuhvatna
	Marsaxlokk		Osnovna
	Mgarr		Sveobuhvatna
	Valletta	Osnovna (Malta - Luqa)	Osnovna
NL	Alblasserdam			Sveobuhvatna
	Almelo			Osnovna
	Almere			Sveobuhvatna
	Alphen aan den Rijn			Sveobuhvatna
	Amsterdam	Osnovna (Schiphol)*	Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Arnhem			Sveobuhvatna
	Bergen op Zoom			Osnovna
	Beverwijk		Sveobuhvatna
	Born			Sveobuhvatna
	Cuijk			Sveobuhvatna
	Delfzijl/Eemshaven		Sveobuhvatna
	Den Bosch			Sveobuhvatna
	Den Helder		Sveobuhvatna
	Deventer			Osnovna
	Dordrecht		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Eemshaven		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Eindhoven	Sveobuhvatna
	Enschede	Sveobuhvatna		Sveobuhvatna
	Geertruidenberg			Sveobuhvatna
	Gennep			Sveobuhvatna
	Gorinchem			Sveobuhvatna
	Gouda			Sveobuhvatna
	Grave			Sveobuhvatna
	Groningen	Sveobuhvatna		Sveobuhvatna
	Harlingen		Sveobuhvatna
	Hengelo			Osnovna
	Kampen			Sveobuhvatna
	Lelystad			Sveobuhvatna
	Lemsterland			Sveobuhvatna
	Lochem			Sveobuhvatna
	Maasbracht			Sveobuhvatna
	Maasdriel			Sveobuhvatna
	Maassluis			Sveobuhvatna
	Maastricht	Sveobuhvatna (Maastricht. - Aachen)		Sveobuhvatna
	Meppel			Sveobuhvatna
	Moerdijk		Osnovna	Osnovna
	Nijmegen			Osnovna
	Oosterhout			Sveobuhvatna
	Oss			Sveobuhvatna
	Reimerswaal			Sveobuhvatna
	Ridderkerk			Sveobuhvatna
	Roermond			Sveobuhvatna
	Rotterdam	Osnovna	Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Sneek			Sveobuhvatna
	Stein			Sveobuhvatna
	Terneuzen, Vlissingen		Osnovna (Terneuzen) Osnovna (Vlissingen)	Osnovna (Terneuzen) Osnovna (Vlissingen)
	Tiel			Sveobuhvatna
	Tilburg			Sveobuhvatna
	Utrecht			Osnovna
	Veghel			Sveobuhvatna
	Velsen/IJmuiden		Sveobuhvatna
	Venlo			Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (Trade Port Noord Limburg)
	Vlaardingen		Sveobuhvatna
	Wageningen			Sveobuhvatna
	Wanssum			Sveobuhvatna
	Zaandam			Sveobuhvatna
	Zaltbommel			Sveobuhvatna
	Zevenaar			Sveobuhvatna
	Zuidhorn			Sveobuhvatna
	Zwijndrecht			Sveobuhvatna
	Zwolle			Sveobuhvatna
AT	Graz	Sveobuhvatna			Osnovna (Werndorf)
	Innsbruck	Sveobuhvatna
	Klagenfurt - Villach	Sveobuhvatna (Klagenfurt)			Sveobuhvatna (Villach-Fürnitz)
	Krems			Sveobuhvatna
	Linz - Wels	Sveobuhvatna (Linz)		Osnovna (Enns), Sveobuhvatna (Linz)	Osnovna (Wels)
	Salzburg	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Wien	Osnovna (Schwechat)*		Osnovna	Osnovna
	Wolfurt				Sveobuhvatna
	Wörgl				Sveobuhvatna
PL	Bialystok				Sveobuhvatna
	Braniewo				Sveobuhvatna
	Bydgoszcz	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Dorohusk / Okopy				Sveobuhvatna
	Ełk				Sveobuhvatna
	Gdańsk, Gdynia	Osnovna (Gdańsk)	Osnovna (Gdańsk) Osnovna (Gdynia)		Osnovna
	Katowice	Osnovna (Pyrzowice)			Osnovna (Slawków) Sveobuhvatna (Gliwice / Pyrzowice)
	Kraków	Osnovna			Osnovna
	Łódź	Osnovna			Osnovna (Łódź / Stryków)
	Małaszewicze / Terespol				Sveobuhvatna
	Medyka // Żurawica				Sveobuhvatna
	Police		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Poznań	Osnovna			Osnovna
	Rzepin				Sveobuhvatna
	Rzeszów	Sveobuhvatna
	Szczecin, Świnoujście	Osnovna (Szczecin)	Osnovna (Szczecin) Osnovna (Świnoujście)	Osnovna (Szczecin) Osnovna (Świnoujście)	Osnovna (Szczecin) Osnovna (Świnoujście)
	Warszawa	Osnovna*			Osnovna
	Wrocław	Osnovna			Osnovna
PT	Abrantes / Entroncamento				Sveobuhvatna
	Aveiro		Sveobuhvatna
	Bragança	Sveobuhvatna
	Caniçal		Sveobuhvatna
	Corvo	Sveobuhvatna
	Elvas				Sveobuhvatna
	Faro	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna (Loulé)
	Flores	Sveobuhvatna
	Funchal	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Horta	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Lajes das Flores		Sveobuhvatna
	Lajes (Terceira)	Sveobuhvatna
	Lisboa	Osnovna*	Osnovna
	Pico	Sveobuhvatna
	Ponta Delgada	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Portimão		Sveobuhvatna
	Porto	Osnovna (Sá Carneiro)	Osnovna (Leixões)	Osnovna
	Poceirão				Osnovna
	Porto Santo	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Praia da Vitória		Sveobuhvatna
	Santa Maria	Sveobuhvatna
	São Jorge	Sveobuhvatna
	Setúbal		Sveobuhvatna
	Sines		Osnovna		Osnovna (Grândola)
	Vila Real	Sveobuhvatna
RO	Bacău	Sveobuhvatna
	Baia Mare	Sveobuhvatna
	Brăila		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Brașov				Sveobuhvatna
	București	Osnovna (Henri Coandă)		Sveobuhvatna (1 Decembrie) Sveobuhvatna (Glina)	Osnovna
	Calafat			Osnovna
	Călărași			Sveobuhvatna
	Cernavodă			Osnovna
	Cluj-Napoca	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Constanța	Sveobuhvatna	Osnovna	Osnovna
	Craiova	Sveobuhvatna			Osnovna
	Drobeta Turnu Severin			Osnovna
	Galați		Osnovna	Osnovna
	Giurgiu			Osnovna
	Iași	Sveobuhvatna
	Medgidia			Sveobuhvatna
	Moldova Veche			Sveobuhvatna
	Oltenița			Sveobuhvatna
	Oradea	Sveobuhvatna
	Sibiu	Sveobuhvatna
	Suceava	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Sulina		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Timișoara	Osnovna			Osnovna
	Tulcea	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Turda				Sveobuhvatna
SI	Koper		Osnovna
	Ljubljana	Osnovna			Osnovna
	Maribor	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Portorož	Sveobuhvatna
SK	Bratislava	Osnovna		Osnovna	Osnovna
	Komárno			Osnovna
	Košice	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Leopoldov-Šulekovo				Sveobuhvatna
	Poprad Tatry	Sveobuhvatna
	Žilina				Osnovna
FI	Eckerö		Sveobuhvatna
	Enontekiö	Sveobuhvatna
	Hanko		Sveobuhvatna
	Helsinki	Osnovna (Vantaa)*	Osnovna
	Ivalo	Sveobuhvatna
	Joensuu	Sveobuhvatna
	Jyväskylä	Sveobuhvatna
	Kajaani	Sveobuhvatna
	Kaskinen		Sveobuhvatna
	Kemi	Sveobuhvatna (Kemi-Tornio)	Sveobuhvatna
	Kilpilahti (Sköldvik)		Sveobuhvatna
	Kittilä	Sveobuhvatna
	Kokkola		Sveobuhvatna
	Kotka-Hamina		Osnovna (Hamina) Osnovna (Kotka)
	Kouvola				Osnovna
	Kruunupyy	Sveobuhvatna
	Kuopio	Sveobuhvatna
	Kuusamo	Sveobuhvatna
	Lappeenranta	Sveobuhvatna
	Maarianhamina	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Oulu	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Pietarsaari		Sveobuhvatna
	Pori	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Rauma		Sveobuhvatna
	Rautaruukki/Raahe		Sveobuhvatna
	Rovaniemi	Sveobuhvatna
	Savonlinna	Sveobuhvatna
	Tampere	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Turku-Naantali	Osnovna (Turku)	Osnovna (Turku) Osnovna (Naantali)
	Vaasa	Sveobuhvatna
SE	Ängelholm	Sveobuhvatna
	Älmhult				Sveobuhvatna
	Arvidsjaur	Sveobuhvatna
	Gällivare	Sveobuhvatna
	Gävle		Sveobuhvatna
	Göteborg	Osnovna (Landvetter)	Osnovna	Osnovna	Osnovna
	Grisslehamn		Sveobuhvatna
	Hagfors	Sveobuhvatna
	Halmstad		Sveobuhvatna
	Helsingborg		Sveobuhvatna
	Hemavan	Sveobuhvatna
	Jönköping	Sveobuhvatna			Sveobuhvatna
	Kalmar	Sveobuhvatna
	Kapellskär		Sveobuhvatna
	Karlshamn		Sveobuhvatna
	Karlskrona		Sveobuhvatna
	Kiruna	Sveobuhvatna
	Köping		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Luleå	Sveobuhvatna	Osnovna
	Lycksele	Sveobuhvatna
	Malmö	Osnovna (Sturup)	Osnovna		Osnovna
	Mora	Sveobuhvatna
	Norrköping		Sveobuhvatna
	Nyköping	Sveobuhvatna (Stockholm Skavsta)
	Oskarshamn		Sveobuhvatna
	Örebro	Sveobuhvatna			Osnovna (Hallsberg)
	Östersund	Sveobuhvatna
	Oxelösund		Sveobuhvatna
	Pajala	Sveobuhvatna
	Ronneby	Sveobuhvatna
	Skellefteå	Sveobuhvatna
	Stenungsund		Sveobuhvatna
	Stockholm	Osnovna (Arlanda)* Sveobuhvatna (Bromma)	Osnovna (Stockholm) Sveobuhvatna (Nynäshamn)	Osnovna	Osnovna
	Strömstad		Sveobuhvatna
	Sundsvall	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Sveg	Sveobuhvatna
	Trelleborg		Osnovna		Osnovna
	Umeå	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Rosersberg				Sveobuhvatna
	Varberg		Sveobuhvatna
	Västerås		Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Vilhelmina	Sveobuhvatna
	Visby	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Ystad		Sveobuhvatna
UK	Aberdeen	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Barra	Sveobuhvatna
	Belfast	Sveobuhvatna (City) Sveobuhvatna (International)	Osnovna
	Benbecula	Sveobuhvatna
	Birmingham	Osnovna*			Osnovna
	Bournemouth	Sveobuhvatna
	Bristol	Osnovna	Osnovna
	Loch Ryan Ports		Sveobuhvatna
	Campbeltown	Sveobuhvatna
	Cardiff-Newport	Sveobuhvatna	Osnovna (Cardiff) Osnovna (Newport)
	Corby				Sveobuhvatna (Eurohub)
	Cromarty Firth		Sveobuhvatna
	Daventry				Sveobuhvatna (Intl. Rail Freight Terminal)
	Dover/Folkestone		Osnovna
	Durham	Sveobuhvatna
	Edinburgh	Osnovna*	Osnovna (Forth, Grangemouth, Rosyth and Leith)
	Exeter	Sveobuhvatna
	Felixstowe-Harwich		Osnovna (Felixstowe) Osnovna (Harwich)
	Fishguard		Sveobuhvatna
	Glasgow	Osnovna*	Osnovna (Clydeport, King George V dock, Hunterston and Greenock)		Osnovna (Mossend/ Coatbridge)
	Glensanda		Sveobuhvatna
	Goole		Sveobuhvatna
	Grimsby/Immingham		Osnovna (Grimsby and Immingham)
	Heysham		Sveobuhvatna
	Holyhead		Sveobuhvatna
	Hull		Sveobuhvatna
	Inverness	Sveobuhvatna
	Ipswich		Sveobuhvatna
	Islay	Sveobuhvatna
	Kirkwall	Sveobuhvatna
	Larne		Sveobuhvatna
	Leeds	Osnovna (Leeds/ Bradford)			Osnovna (Leeds/ Wakefield RRT)
	Liverpool	Sveobuhvatna	Osnovna		Osnovna
	London	Osnovna (City) Osnovna (Gatwick)* Osnovna (Heathrow)* Osnovna (Luton)* Osnovna (Stansted)*	Osnovna (London, London Gateway, Tilbury)
	Londonderry	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Manchester	Osnovna*	Sveobuhvatna (Manchester and Port Salford)
	Medway		Sveobuhvatna (Thamesport, Sheerness)
	Milford Haven		Osnovna
	Newcastle	Sveobuhvatna
	Newquay	Sveobuhvatna
	Norwich	Sveobuhvatna
	Nottingham	Osnovna (East Midlands)
	Orkney		Sveobuhvatna
	Plymouth		Sveobuhvatna
	Poole		Sveobuhvatna
	Port Salford		Sveobuhvatna
	Port Talbot		Sveobuhvatna
	Prestwick	Sveobuhvatna
	Ramsgate	Sveobuhvatna (Kent International)	Sveobuhvatna
	River Hull and Humber		Sveobuhvatna
	Scilly Isles	Sveobuhvatna
	Scrabster		Sveobuhvatna
	Selby				Sveobuhvatna
	Sheffield	Sveobuhvatna (Doncaster - Sheffield)			Osnovna (Doncaster RRT)
	Shetland Islands	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna (Sullom Voe)
	Southampton, Portsmouth	Sveobuhvatna (Southampton)	Osnovna (Southampton) Sveobuhvatna (Portsmouth)
	Stornoway	Sveobuhvatna	Sveobuhvatna
	Sumburgh	Sveobuhvatna
	Teesport		Osnovna
	Tiree	Sveobuhvatna
	Tyne		Sveobuhvatna
	Ullapool		Sveobuhvatna
	Warrenpoint		Sveobuhvatna
	Wick	Sveobuhvatna

3. Osnovna mreža na graničnim prijelazima prema susjednim zemljama:

Država članica EU-a	Susjedna zemlja	Granični prijelaz (cestovni)	Granični prijelaz (željeznički)
FINSKA	RUSIJA	Vaalimaa	Vainikkala
ESTONIJA	RUSIJA	Luhamaa	Koidula
LATVIJA	RUSIJA	Terehova	Zilupe
LATVIJA	BJELARUS	Pāternieki	Indra
LITVA	RUSIJA	Kybartai	Kybartai
LITVA	BJELARUS	Medininkai	Kena
POLJSKA	RUSIJA	Grzechotki	Braniewo
	BJELARUS	Kukuryki	Terespol
	UKRAJINA	Korczowa	Przemyśl
SLOVAČKA	UKRAJINA	Vyšné Nemecké	Čierna nad Tisou
MAĐARSKA	UKRAJINA	Beregsurány	Záhony
MAĐARSKA	SRBIJA	Röszke	Kelebia
HRVATSKA	SRBIJA	Lipovac	Tovarnik
	BOSNA I HERCEGOVINA	Svilaj	Slavonski Šamac
	CRNA GORA	Karasovići	/
RUMUNJSKA	UKRAJINA	Siret	Vicșani
	MOLDOVA	Ungheni	Cristești Jijia
	SRBIJA	Stamora Moravița	Stamora Moravița
BUGARSKA	SRBIJA	Kalotina	Kalotina
	bivša jugoslavenska republika Makedonija	Gueshevo	Gueshevo
	TURSKA	Svilengrad	Svilengrad
GRČKA	ALBANIJA	Kakavia	Krystallopigi
	bivša jugoslavenska republika Makedonija	Evzoni	Idomeni
	TURSKA	Kipi	Pythion

PRILOG III

INDIKATIVNI ZEMLJOVIDI TRANSEUROPSKE PROMETNE MREŽE PROŠIRENE NA ODREĐENE TREĆE ZEMLJE

	Legenda zemljovida za susjedne zemlje

11.1.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

Kongeriket Norge / Kongeriket Noreg - Lýðveldið Ísland

11.2.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Osnovna mreža: Željeznice (teret). luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Kongeriket Norge / Kongeriket Noreg - Lýðveldið Ísland

11.3.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke

Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

Kongeriket Norge / Kongeriket Noreg - Lýðveldið Ísland

11.4.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna i osnovna mreža:

Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

Kongeriket Norge / Kongeriket Noreg - Lýðveldið Ísland

12.1.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

Schweiz / Suisse / Svizzera / Svizra - Liechtenstein

12.2.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Osnovna mreža: Željeznice (teret). luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Schweiz / Suisse / Svizzera / Svizra - Liechtenstein

12.3.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke

Osnovna mreža: Željeznice (putnici) i zračne luke

Schweiz / Suisse / Svizzera / Svizra - Liechtenstein

12.4.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna i osnovna mreža:

Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

Schweiz / Suisse / Svizzera / Svizra - Liechtenstein

13.1.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

Western Balkans Region

13.2.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Western Balkans Region

13.3.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke

Western Balkans Region

13.4.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

Western Balkans Region

14.1.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatne i osnovne mreže: Unutarnji plovni putovi i luke

Türkiye

14.2.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice, luke i željezničko-cestovni terminali (RRT)

Türkiye

14.3.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Željeznice i zračne luke

Türkiye

14.4.

Indikativno proširenje na susjedne zemlje

Sveobuhvatna mreža: Ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke

Türkiye

Izjave Komisije

1.	„Komisija podsjeća da su odluke o predlaganju projekata za financiranje u okviru instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u nadležnosti država članica. Na tu nadležnost ni na koji način ne utječu indikativne postotne stope za posebne ciljeve u području prijevoza navedene u Dijelu IV. Priloga.”

„Komisija uvelike žali zbog uključivanja članka 18. kojim se uvodi postupak provjere iz članka 5. Uredbe (EU) br. 182/2001 za dodjelu financijske pomoći Unije projektima ili dijelovima projekata koji su odabrani nakon pojedinačnih poziva na podnošenje prijedloga na temelju višegodišnjih ili godišnjih programa rada iz članka 17. Uredbe o instrumentima za povezivanje Europe. Komisija podsjeća da ovaj postupak nije predložila ni u jednom sektorskom aktu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Cilj je bio pojednostavniti programe višegodišnjeg financijskog okvira korisnicima sredstava EU-a. Odobrenje odluke o bespovratnim sredstvima bez nadzora odbora ubrzalo bi postupak i smanjilo vrijeme dodjele sredstava za promicatelje projekta te bi se izbjegla nepotrebna birokracija i troškovi. Osim toga, Komisija podsjeća da je donošenje odluka o bespovratnim sredstvima dio njezina institucijskog prava koje se odnosi na izvršenje proračuna te se stoga odluke ne trebaju donositi u postupku komitologije. Komisija smatra da to uključivanje ne može služiti kao presedan drugim instrumentima financiranja zbog posebne prirode projekata u području infrastrukture u pogledu učinka na državna područja država članica.”

„Komisija žali zbog upućivanja na troškove izvršne agencije u članku 2. stavku 5. i članku 5. stavku kojoj je Komisija povjerila provedbu posebnih dijelova instrumenta za povezivanje Europe u kontekstu donošenja mjera podrške programima. Komisija podsjeća da je u njezinoj nadležnosti donošenje, nakon prethodne analize troškova i koristi, odluke o osnivanju izvršne agencije s ciljem da joj se povjere određeni zadaci povezani s upravljanjem programom u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003. Na postupak provedbe analize troškova i koristi kako bi se izvršnoj agenciji mogli povjeriti zadaci za provedbu instrumenata za povezivanje Europe ne bi trebao utjecati tekst Uredbe o instrumentu za povezivanje Europe. Komisija smatra i da gornja granica ne može služiti kao presedan za druge instrumente financiranja zbog posebne prirode projekata u području infrastrukture kojima Agencija upravlja.”

20.12.2013

Službeni list Europske unije

L 348/129

UREDBA (EU) br. 1316/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta te za poticanje stvaranja radnih mjesta u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., Unija treba modernu i učinkovitu infrastrukturu za doprinos povezivanju i integraciji Unije te svih njezinih regija u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Te veze trebale bi pridonijeti poboljšanju slobodnog kretanja osoba, robe, kapitala i usluga. Transeuropske mreže trebale bi pojednostaviti prekogranične veze, potaknuti veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te pridonijeti konkurentnijem socijalnom tržišnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena.

(2)

Cilj stvaranja Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uspostavljenog ovom Uredbom jest ubrzati ulaganja u područje transeuropskih mreža i osigurati financijska sredstva, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, uz istovremeno povećavanje pravne sigurnosti i poštovanje načela tehnološke neutralnosti. CEF bi trebao u potpunosti aktivirati sinergije među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike i na taj način pojačati učinkovitost djelovanja Unije te omogućiti optimizaciju troškova provedbe.

(3)	Prema Komisiji, procjenjuje se da iznos ulagačkih zahtjeva za transeuropske mreže u sektoru prometa, telekomunikacija i energetike za razdoblje do 2020. iznosi 970 000 milijuna EUR.

(4)

Ovom Uredbom utvrđuje se, za provedbu CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020., financijska omotnica u iznosu od 33 242 259 000 EUR u tekućim cijenama koji treba predstavljati primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 2. prosinca 2013. o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (4) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(5)

Kako bi se maksimalno iskoristila proračunska sredstva dodijeljena CEF-u, Komisija bi trebala, nakon srednjoročne evaluacije CEF-a, biti u mogućnosti predložiti prijenos odobrenih proračunskih sredstava među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Na takav bi se prijedlog trebao primjenjivati godišnji proračunski postupak.

(6)	Iznos od 11 305 500 000 EUR u tekućim cijenama prenesenih iz Kohezijskog fonda uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebao bi se upotrebljavati za usmjeravanje proračunskih sredstava u financijske instrumente na temelju ove Uredbe tek od 1. siječnja 2017.

(7)	Uspostava učinkovitih mreža prometne i energetske infrastrukture jedna je od dvanaest ključnih mjera koje je Komisija navela u svojoj Komunikaciji od 13. travnja 2011. pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu – Dvanaest mjera za poticanje rasta i jačanje povjerenja: ‚Zajedno za novi rast’”.

(8)

Komisija se obvezala da će u programe troškova Unije uključiti klimatske promjene i najmanje 20 % proračuna Unije usmjeriti prema ciljevima vezanima uz klimu. Važno je osigurati da se u pripremi, osmišljavanju i provedbi projekata od zajedničkog interesa potiču ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe na njih, kao i sprečavanje te upravljanje rizicima. Infrastrukturna ulaganja iz ove Uredbe trebala bi pomoći promicanju prijelaza na gospodarstvo i društvo s niskom razinom emisija ugljika te s otpornošću na klimatske promjene i prirodne katastrofe, uzimajući u obzir posebnosti regija s prirodnim i demografskim nedostacima, osobito najudaljenije i otočne regije. Osobito u sektorima prometa i energetike, CEF bi trebao pridonijeti srednjoročnim i dugoročnim ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije.

(9)

U svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 2011. o Ulaganju u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir („VFO”) za konkurentnu, održivu i uključivu Europu (6) Europski parlament naglasio je važnost osiguravanja brze provedbe Digitalne agende Unije, kao i važnost daljnjeg ulaganja napora za postizanje cilja da pristup brzom internetu bude dostupan svim građanima Unije do 2020., uključujući i u manje razvijenim područjima. Europski parlament istaknuo je da je ulaganje u učinkovitu prometnu infrastrukturu imalo ključnu ulogu u održavanju konkurentnosti Europe i utiranju puta za razdoblje nakon krize, za dugoročni ekonomski rast te da je transeuropska prometna mreža („TEN-T”) bila vitalna kako bi se jamčilo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i osigurala važnu europska dodana vrijednost. Europski parlament je naveo da smatra da bi sukladno tome TEN-T trebao biti ključni prioritet za sljedeći VFO te da je nužno povećati sredstva namijenjena TEN-T-u u sljedećem VFO-u. Povrh toga, Europski parlament naglasio je potrebu da se poveća učinak financiranja Unije te mogućnosti koje nude Kohezijski fond i europski strukturni i investicijski fondovi, kao i financijski instrumenti za financiranje ključnih nacionalnih i prekograničnih europskih prioritetnih infrastrukturnih projekata u području energetike, te je istaknuo da su potrebna značajna sredstva iz proračuna Unije za financijske instrumente u ovom području.

(10)	Kako bi se financirala infrastruktura u prekograničnim regijama kao sastavnica razvoja mreža u cjelini, trebalo bi poticati sinergije između financijskih instrumenata CEF-a i drugih fondova Unije.

(11)

Komisija je 28. ožujka 2011. usvojila Bijelu knjigu pod nazivom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima” („Bijela knjiga”). Cilj je Bijele knjige smanjiti emisije stakleničkih plinova (GHG) u prometnom sektoru za najmanje 60 % do 2050. u usporedbi s 1990. Što se tiče infrastrukture, cilj Bijele knjige je do 2030. uspostaviti potpuno funkcionalnu multimodalnu osnovnu mrežu TEN-T na razini Unije. Interoperabilnost bi se mogla poboljšati inovativnim rješenjima kojima bi se unaprijedila kompatibilnost među sustavima o kojima je riječ. Cilj Bijele knjige je i uspješnije djelovanje multimodalnih logističkih lanaca, uključujući veću upotrebu energetski učinkovitijih načina prijevoza. Stoga utvrđuje sljedeće važne ciljeve za politiku TEN-T-a: 30 % teretnog cestovnog prometa prevezenog preko udaljenosti od više od 300 km trebalo bi do 2030. prijeći na drugi način prijevoza, a do 2050. više od 50 % prometa; dužina postojeće mreže željezničkog sustava velikih brzina trebala bi se utrostručiti do 2030., a većina putničkog prometa na srednje udaljenosti trebala bi biti željeznicom do 2050.; do 2050. sve zračne luke osnovne mreže trebale bi se povezati sa željezničkom mrežom i sve morske luke sa sustavom za željeznički teretni promet, a gdje je moguće, i s unutarnjim plovnim putovima.

(12)

U svojoj Rezoluciji od 6. srpnja 2010. o održivoj budućnosti za promet (7) Europski parlament je naglasio da je za učinkovitu prometnu politiku potreban financijski okvir usklađen s izazovima koji se pojavljuju te da bi u tu svrhu trebalo povećati postojeća sredstva za promet i mobilnost; osim toga smatra da postoji potreba za stvaranjem instrumenta za koordinaciju i optimizaciju korištenja raznih izvora za financiranje projekata i svih financijskih sredstava te mehanizama dostupnih na razini Unije.

(13)

U svojim zaključcima od 11. lipnja 2009. o pregledu politike TEN-T-a, Vijeće je još jednom potvrdilo potrebu za daljnjim ulaganjem u prometnu infrastrukturu kako bi se osigurao primjeren razvoj TEN-T-a za sve vrste prijevoza, kao osnova za unutarnje tržište i konkurentnost, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije te njezinu povezanost sa susjednim državama, s naglaskom na europsku dodanu vrijednost koju bi ona donijela. Vijeće je također naglasilo kako je neophodno da Unija omogući dostupnost financijskih sredstava nužnih za poticanje ulaganja u projekte TEN-T, a osobito je naglasilo potrebu za usklađivanjem primjerene financijske potpore iz proračuna TEN-T-a s prioritetnim projektima koji uključuju odgovarajuće prekogranične dionice i koji će se provoditi i nakon 2013. s institucionalnim ograničenjima izrade programa VFO-a. Prema mišljenju Vijeća, trebalo bi nastaviti razvijati pristupe javno-privatnog partnerstva i, prema potrebi, u tom pogledu pružati potporu.

(14)

Na temelju ciljeva iz Bijele knjige, smjernice za TEN-T kako su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Europskog parlamenta i Vijeća (8) određuju infrastrukturu TEN-T-a, preciziraju zahtjeve koji se moraju ispuniti te određuju mjere za njihovu provedbu. Te smjernice osobito predviđaju dovršenje osnovne mreže do 2030. stvaranjem nove infrastrukture, kao i značajne nadogradnje te obnove postojeće infrastrukture.

(15)

Na osnovi analize planova za prometnu infrastrukturu država članica, Komisija procjenjuje da je u promet potrebno uložiti iznos od 500 000 milijuna EUR za cijelu mrežu TEN-T-a u razdoblju od 2014. do 2020., a procjenjuje se da će 250 000 milijuna EUR od tog iznosa biti potrebno uložiti u osnovnu mrežu TEN-T-a.

(16)

Zemljopisno trasiranje željezničkih teretnih koridora kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i koridorâ osnovne mreže iz dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi trebalo bi, prema potrebi, osigurati uzimajući u obzir ciljeve odgovarajućih instrumenata u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja i racionalizacije razvoja i upotrebe željezničke infrastrukture. Na željezničke teretne koridore trebale bi se primjenjivati isključivo odredbe Uredbe (EU) br. 913/2010, uključujući u pogledu izmjena u njihovu trasiranju.

(17)

U okviru pregleda politike TEN-T-a iz veljače 2009. osnovana je posebna stručna skupina koja je surađivala s Komisijom i razmotrila strategiju financiranja te financijsku budućnost TEN-T-a. Stručna skupina br. 5 svoj je rad temeljila na iskustvu vanjskih stručnjaka iz različitih područja: upravitelja infrastrukture, projektanata infrastrukture, nacionalnih, regionalnih i lokalnih predstavnika, stručnjaka iz područja zaštite okoliša te predstavnika akademske zajednice i privatnog sektora. Završno izvješće stručne skupine br. 5 (10) doneseno u srpnju 2010. sadrži 40 preporuka, od kojih su neke uzete u obzir u ovoj Uredbi. To izvješće preporučuje, inter alia, da bi Komisija trebala omogućiti standardni okvir za spajanje bespovratnih sredstava Unije i TEN-T javno-privatnih partnerstava („JPP-ovi”), obuhvaćajući i Kohezijske fondove i proračun TEN-T-a.

(18)

Iskustvo s VFO-om (2007. - 2013.) pokazuje da se pojedine države članice, koje ostvaruju pravo na financiranje iz Kohezijskog fonda, suočavaju s velikim preprekama pri pravovremenoj provedbi složenih prekograničnih projekata prometne infrastrukture s visokom europskom dodanom vrijednosti, kao i u dopuštanju učinkovite upotrebe europskih fondova. Stoga bi trebalo, u svrhu poboljšanja dovršetka projekata u području prometa, osobito prekograničnih projekata s visokom europskom dodanom vrijednošću, dio sredstava Kohezijskog fonda (11 305 500 000 EUR) usmjeriti na financiranje projekata u području prometa u osnovnoj prometnoj mreži ili projektima u području prometa povezanim s horizontalnim prioritetima u državama članicama koje ostvaruju pravo na korištenje sredstava iz Kohezijskog fonda u okviru CEF-a. U početnoj bi fazi u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje trebalo poštovati nacionalnu raspodjelu sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Komisija bi trebala podupirati države članice koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda u njihovim nastojanjima da razviju primjereni tijek projekata, osobito jačanjem institucionalnih sposobnosti javne uprave o kojoj je riječ i organizacijom dodatnih poziva na podnošenje prijedloga, istovremeno osiguravajući transparentan postupak odabira projekata.

(19)

Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se troše isključivo u državama članicama koje ostvaruju pravo na financiranje iz Kohezijskog fonda ne bi se trebao upotrebljavati za financiranje mjera sa sinergijama među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike koji pridonose projektima od zajedničkog interesa koji proizlaze iz višesektorskog poziva na podnošenje prijedloga.

(20)	Institucionalni i administrativni kapaciteti ključni su preduvjeti za učinkovito ostvarenje ciljeva CEF-a. Komisija bi trebala, u što većoj mogućoj mjeri, ponuditi primjerena sredstva potpore radi odobravanja oblikovanja i provedbe projekata u dotičnim državama članicama.

(21)

U svojoj Komunikaciji od 17. studenoga 2010. pod nazivom „Prioriteti energetske infrastrukture za 2020. i dalje - Nacrt za integriranu energetsku mrežu”, Komisija je prepoznala prioritetne koridore koji su nužni da bi Uniji omogućili ostvarenje njezinih ambicioznih ciljeva u području energetike i klime do 2020. u svrhu dovršenja unutarnjeg energetskog tržišta, jamčenja sigurnosti opskrbe, omogućavanja uključenja obnovljivih izvora energije te pripreme mreža za daljnju dekarbonizaciju energetskog sustava nakon 2020.

(22)

Potrebno je znatno ulaganje u svrhu modernizacije i širenja energetske infrastrukture u Europi i prekograničnog povezivanja mreža te kako bi se stalo na kraj energetskoj izolaciji država članica, radi ostvarenja ciljeva Unije u vezi s energetskom i klimatskom politikom s obzirom na konkurentnost, održivost i sigurnost opskrbe na troškovno učinkovit način. Prema Komisiji, procjenjuje se da u energetsku infrastrukturu treba do 2020. uložiti do 1 000 000 milijuna EUR, uključujući otprilike 200 000 milijuna EUR u prijenos električne energije i plina te infrastrukturu za skladištenje za koje se smatra da su od europskog značaja. Prema radnom dokumentu Komisije pod nazivom „Potrebe ulaganja u energetsku infrastrukturu i zahtjevi financiranja” podnesenom Vijeću, između projekata od europskog značenja, ulaganja u visini od približno 100 000 milijuna EUR u opasnosti su da neće biti izvršena zbog prepreka u vezi s izdavanjem dozvola, propisima i financiranjem.

(23)

Hitnost potrebe izgradnje energetske infrastrukture za budućnost i znatno povećanje opsega ulaganja u odnosu na protekla razdoblja zahtijevaju drukčiji način pružanja potpore za energetsku infrastrukturu na razini Unije. U svojim zaključcima od 28. veljače 2011., Vijeće je poduprlo energetske koridore kao europske prioritete.

(24)

U pogledu energetskog sektora, Europsko vijeće od 4. veljače 2011. pozvalo je Komisiju da pojednostavi i poboljša postupke odobravanja te da potakne regulatorni okvir koji privlači ulaganja. Europsko vijeće naglasilo je da bi većinu ulaganja trebalo ostvariti tržište sa sredstvima koje naplati putem pristojbi. Europsko vijeće priznalo je da je javno financiranje nužno za projekte koji su potrebni sa stajališta osiguravanja opskrbe ili solidarnosti koji nisu mogli privući tržišno financiranje. Također je naglasilo potrebu za modernizacijom i proširenjem europske energetske infrastrukture te za prekograničnim međusobnim povezivanjem mreža s ciljem djelotvornosti solidarnosti među državama članicama, osiguravanja alternativnih pravaca opskrbe ili tranzita i izvora energije te razvoja obnovljivih izvora energije kao konkurencije tradicionalnim izvorima. Inzistiralo je na tome da bi rok za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta trebao biti 2014. radi slobodnog protoka plina i električne energije te da nijedna država članica ne smije ostati izolirana od europskih plinskih i elektroenergetskih mreža nakon 2015. niti njihova energetska sigurnost smije biti ugrožena nedostatkom odgovarajućih povezanosti. Prva dva godišnja programa rada donesena na temelju ove Uredbe trebala bi dati prednost razmatranju projekata od zajedničkog interesa i sličnih djelovanja usmjerenih na okončanje energetske izoliranosti i eliminaciji uskih grla energetike s ciljem približavanja dovršenju unutarnjeg energetskog tržišta.

(25)

Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) utvrđuje prioritete transeuropske energetske infrastrukture koje treba provesti do 2020. kako bi se dosegli ciljevi energetske i klimatske politike Unije; postavljaju pravila za određivanje projekata od zajedničkog interesa potrebnih za provedbu tih prioriteta, utvrđuju mjere u području izdavanja dozvola, uključenja javnosti te propisa za ubrzanje i/ili lakšu izvedbu tih projekata, uključujući kriterije za opću prihvatljivost takvih projekata u pogledu sredstava financijske potpore Unije.

(26)

Telekomunikacije sve više postaju infrastrukture utemeljene na internetu, pri čemu infrastruktura širokopojasnih mreža ubrzava upotrebu digitalnih usluga u najrazličitijim djelatnostima društva. Internet postaje dominantna platforma za komunikaciju, poslovanje, pružanje javnih i privatnih usluga te za socijalnu i kulturnu koheziju. Nadalje, računalstvo u oblaku i „softver kao usluga” postaju nove paradigme računalstva. Stoga su transeuropska dostupnost sveprisutnog, brzog pristupa internetu i inovativne digitalne usluge ključne za gospodarski rast i jedinstveno tržište.

(27)

Moderne brze internetske mreže ključna su infrastruktura za budućnost u smislu povezanosti europskih poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”) koja se žele koristiti računalstvom u oblaku radi poboljšanja troškovne učinkovitosti. Kako bi se izbjeglo udvostručenje infrastrukture, spriječilo premještanje privatnih ulaganja i osnažilo jačanje kapaciteta radi stvaranja novih ulagačkih prilika te promicanja provedbe mjera za smanjenje troškova, trebalo bi poduzeti mjere za poboljšanje koordinacije potpore Unije za širokopojasni pristup iz CEF-a i potpore za širokopojasni pristup iz svih drugih raspoloživih izvora, uključujući putem nacionalnih širokopojasnih planova.

(28)

Strategija Europa 2020. poziva na provedbu Digitalne agende za Europu koja utvrđuje stabilan pravni okvir za poticanje ulaganja u otvorenu i konkurentnu brzu internetsku infrastrukturu te u pripadajuće usluge. Cilj za Europu trebao bi biti najbrži širokopojasni pristup u svijetu do 2020. na temelju najmodernijih tehnologija.

(29)

Vijeće je 31. svibnja 2010. zaključilo da bi Unija trebala osigurati nužna sredstva za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta koje se temelji na brzim i ultrabrzom internetu i interoperabilnim aplikacijama i potvrdilo da je učinkovito i konkurentno ulaganje u sljedeću generaciju širokopojasnih mreža nužno za inovaciju, izbor potrošača te konkurentnost Unije te da bi moglo pridonijeti boljoj kvaliteti života uz pomoć poboljšane zdravstvene skrbi, sigurnijeg prometa, novih mogućnosti u području medija te lakšeg pristupa robi, uslugama i znanju, osobito preko granica.

(30)

Privatni sektor trebao bi igrati ključnu ulogu u uvođenju i modernizaciji širokopojasnih mreža, uz potporu konkurentnog regulatornog okvira naklonjenog ulagačkom ozračju. U slučaju nedostatnih privatnih ulaganja, države članice trebale bi uložiti napore nužne za postizanje ciljeva Digitalne agende. Javna financijska potpora širokopojasnom pristupu trebala bi se ograničiti na financijske instrumente za programe ili inicijative usmjerene na projekte koji se ne mogu financirati isključivo iz privatnog sektora, što je potvrđeno prethodnom procjenom kojom su utvrđeni tržišni nedostaci i neoptimalne ulagačke situacije.

(31)

Kao posljedica toga, ključno je poticati, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti, postavljanje brzih i ultrabrzih brzih širokopojasnih mreža na razini Unije te doprinijeti razvoju i uspostavljanju transeuropskih digitalnih usluga. Javna ulaganja kroz financijske instrumente u brze i ultrabrze širokopojasne mreže ne smije dovesti do narušavanja tržišta ili stvaranja destimulirajućih uvjeta za ulaganje. Trebala bi se upotrebljavati za privlačenje privatnih ulaganja i za njima bi se trebalo posegnuti isključivo u slučajevima pomanjkanja komercijalnog interesa za ulaganje.

(32)	Potrebno je nekoliko načina provedbe koji zahtijevaju različite stope financiranja te financijske instrumente kako bi se poboljšali učinkovitost i učinak financijske potpore Unije, potaknulo privatno ulaganje i kako bi se ispunili posebni zahtjevi pojedinačnih projekata.

(33)	Uredba o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture utvrdit će kriterije prema kojima projekti od zajedničkog interesa mogu primati financijsku potporu na temelju ove Uredbe.

(34)

Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (12) bit će usmjeren, između ostalog, na suočavanje s društvenim izazovima (npr. kroz pametno osmišljen, povoljan za okoliš, dostupan i integriran promet, sigurna, čistu i učinkovitu energija, zdravstvenu službu, upravu i održivi razvoj povezani s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom) kako bi se na izravan način svladali izazovi iz Strategije Europa 2020. potporom aktivnosti koje obuhvaćaju čitavo područje od istraživanja do tržišta. Program Obzor 2020. pružat će potporu svim fazama inovacijskog ciklusa, osobito onim aktivnostima koje su bolje povezane s tržištem, uključujući inovativne financijske instrumente. S ciljem osiguravanja većeg učinka financiranja Unije i u svrhu postizanja usklađenosti, CEF će razviti blisko povezane sinergije s programom Obzor 2020.

(35)

U svojoj Komunikaciji od 20. srpnja 2010. pod nazivom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjer politike cestovne sigurnosti za razdoblje 2011. – 2020.”, Komisija je utvrdila okvir za mjere politika koje idu u prilog sigurnoj infrastrukturi kao ključnom elementu za smanjenje broja žrtava prometnih nesreća za 50 % do 2020. CEF bi stoga trebao osigurati da su zahtjevi za financijskim sredstvima Unije usklađeni sa zahtjevima, preporukama i ciljevima utvrđenim u cjelokupnom relevantnom pravu Unije o sigurnosti prometa. U procjenu izvedbe CEF-a trebalo bi u obzir uzeti smanjenje broja žrtava na cestovnim mrežama Unije.

(36)

Unija i većina država članica potpisnice su Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, dok su preostale države članice u postupku njezina ratificiranja. Važno je da se kod provedbe relevantnih projekata u obzir uzme, prilikom specifikacije projekata, dostupnost za osobe s invaliditetom, kako je spomenuto u toj konvenciji.

(37)	Premda se većina ulaganja u okviru strategije Europa 2020. može provesti tržišnim i regulatornim mjerama, za suočavanje s izazovima u području financiranja mogu biti potrebna javna djelovanja i potpora Unije u obliku bespovratnih sredstava i inovativnih financijskih instrumenata.

(38)	Kako bi se na najbolji način iskoristio proračun Unije, bespovratna sredstva trebala bi se usmjeriti na one projekte koji ne primaju dovoljno financijskih sredstava iz privatnog sektora.

(39)	Željezničke projekte ne bi trebalo isključiti iz dodjele bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe jer stvaraju prihod iz obveznih pristojbi na temelju Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(40)

Fiskalne će mjere u brojnim državama članicama potaknuti ili su već potaknule javna tijela na ponovnu procjenu svojih programa ulaganja u infrastrukturu. U tom se kontekstu JPP-ovi smatraju učinkovitim sredstvom provedbe infrastrukturnih projekata, koji osiguravaju postizanje ciljeva politike među koje spada borba protiv klimatskih promjena; promicanje alternativnih izvora energije, i te energetske učinkovitosti i učinkovite upotrebe izvora, pružanje potpore održivom prometu i razvoj širokopojasnih mreža. U svojoj Komunikaciji od 19. studenoga 2009. pod nazivom „Pokretanje privatnog i javnog ulaganja za oporavak i dugotrajnu strukturnu promjenu: razvoj javno-privatnog partnerstva”, Komisija se obvezala poboljšati pristup financiranju za JPP-ove proširenjem područja primjene postojećih financijskih instrumenata.

(41)

U svojoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. pod nazivom „Preispitivanje proračuna EU-a” Komisija je naglasila da bi mjerilo za projekte s dugoročnim komercijalnim potencijalom trebalo biti korištenje fondova Unije u partnerstvu s financijskim i bankarskim sektorom, osobito s Europskom investicijskom bankom i javnim financijskim institucijama država članica, ali isto tako i s ostalim međunarodnim financijskim institucijama te privatnim financijskim sektorom, uključujući na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(42)

Financijske instrumente trebalo bi koristiti za suočavanje s posebnim potrebama tržišta, za mjere s jasnom europskom dodanom vrijednošću te koje su u skladu s ciljevima CEF-a, pri čemu se ne smiju u cijelosti zamijeniti privatna financiranja. Trebali bi poboljšati učinak poluge proračunske potrošnje Unije i postići veći multiplikacijski učinak u pogledu privlačenja financijskih sredstava iz privatnog sektora. To je osobito bitno u kontekstu poteškoća povezanih s pristupom kreditima i ograničenja javnih financija i u pogledu potrebe za podupiranjem gospodarskog oporavka Europe. Prije odluke o upotrebi financijskih instrumenata Komisija bi trebala provesti ex ante evaluaciju predmetnog instrumenta, kako se zahtijeva Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(43)

U Strategiji Europa 2020. Komisija se obvezala upotrijebiti financijske instrumente Unije kao sastavnice strategije stalnog financiranja koja udružuje financiranje Unije i nacionalno javno te privatno financiranje infrastrukture. To se temelji na pretpostavci da se u mnogim slučajevima neoptimalne ulagačke situacije i tržišni nedostaci mogu učinkovitije rješavati financijskim instrumentima nego bespovratnim sredstvima.

(44)

CEF bi trebao predvidjeti financijske instrumente za promicanje značajnog sudjelovanja u infrastrukturnim ulaganjima od strane ulagača iz privatnog sektora i financijskih institucija. Da bi bili dovoljno zanimljivi privatnom sektoru, financijski instrumenti trebali bi biti oblikovani i provedeni poštujući pojednostavljenja i smanjenja administrativnog opterećenja, ali bi također trebali biti u mogućnosti odgovoriti na utvrđene potrebe financiranja na fleksibilan način. Te instrumente trebalo bi oblikovati na osnovi iskustva stečenog u provedbi financijskih instrumenata u VFO-u (2007. - 2013.), kao što su Instrument zajmovnog jamstva za projekte TEN-T (LGTT), Instrument podjele rizika pri financiranju (RSFF) te Europski fond za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. („Fond Marguerite”) i Inicijativa projektnih obveznica Europa 2020.

(45)

Trebalo bi istražiti potencijal za inovativne financijske instrumente poput projektnih obveznica u svrhu potpore financiranju prometne infrastrukture s europskom dodanom vrijednošću, u skladu s rezultatima prethodnih procjena i drugih povezanih procjena, posebno neovisne procjene Inicijative projektnih obveznica Europa 2020. u 2015.

(46)

Kako bi se na najbolji način iskoristila proračunska sredstva dodijeljena CEF-u, Komisija bi trebala osigurati kontinuitet svih financijskih instrumenata uspostavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i instrumenta podjele rizika za projektne obveznice uspostavljenog na temelju Odluke 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) u okviru njihovih sljedećih dužničkih i vlasničkih financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe, na osnovi ex-ante procjene, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(47)

Prilikom odabira najučinkovitijeg oblika financijske potpore trebalo bi obratiti pozornost na posebna obilježja projekta i sektora onih projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje. Kako bi se proračun Unije upotrijebio na najučinkovitiji način te radi jačanja multiplikacijskog učinka financijske potpore Unije, u energetskom sektoru, u mjeri u kojoj je to moguće i podložno korištenju na tržištu, Komisija bi trebala nastojati dati prednost upotrebi financijskih instrumenata, kad god je to moguće, uz poštovanje gornje granice za upotrebu financijskih instrumenata u skladu s ovom Uredbom. Promicatelje energetskih projekata trebao bi poticati na istraživanje mogućnosti upotrebe financijskih instrumenata prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za radove. U tom bi pogledu Komisija trebala pružiti odgovarajuću potporu maksimiziranju upotrebe financijskih instrumenata.

(48)

Projekti od zajedničkog interesa u području električne energije, plina i ugljičnog dioksida trebali bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije za studije i, pod određenim uvjetima, za radove u obliku bespovratnih sredstava ili u obliku inovativnih financijskih instrumenata. To će osigurati da se individualno prilagođena potpora može dodijeliti onim projektima od zajedničkog interesa koji nisu održivi u sklopu postojećeg regulatornog okvira i tržišnih uvjeta. U području energetike bitno je izbjegavati bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja, osobito među projektima koji pridonose ostvarenju istog prioritetnog koridora. Takva financijska potpora trebala bi osigurati potrebne sinergije s europskim strukturnim i investicijskim fondovima koji će financirati pametne energetske distribucijske mreže od lokalnog i regionalnog značaja. Na ulaganja u projekte od zajedničkog interesa primjenjuje se postupak u tri koraka. Kao prvo, tržište bi trebalo imati prednost pri ulaganju. Kao drugo, ako tržište ne ostvaruje ulaganja, trebalo bi istražiti regulatorna rješenja, po potrebi i prilagoditi odgovarajući regulatorni okvir, i osigurati primjenu odgovarajućeg regulatornog okvira. Kao treće, ako prva dva koraka nisu dovoljna za provedbu potrebnih ulaganja u projektima od zajedničkog interesa, financijska potpora Unije mogla bi se dodijeliti ako projekti od zajedničkog interesa zadovoljavaju primjenjive kriterije prihvatljivosti.

(49)

Na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, svi projekti od zajedničkog interesa koji su obuhvaćeni kategorijama utvrđenima u Prilogu II. točkama 1, 2. i 4. te uredbe ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava za studije i financijskih instrumenata. Bespovratna sredstva za radove mogu se upotrijebiti za mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa koji, u skladu s člankom 14. Uredbe br. 347/2013 osobito pokazuju značajne pozitivne vanjske učinke i koji nisu komercijalno održivi, prema poslovnom planu projekta ili drugim provedenim procjenama, posebno onima od strane potencijalnih ulagača, vjerovnika ili nacionalnih regulatornih tijela.

(50)

Kako bi se osigurala sektorska raznolikost korisnika financijskih instrumenata, kao i poticanje postupne zemljopisne raspršenosti na području država članica, s osobitim naglaskom na one države članice koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda, Komisija bi trebala, u partnerstvu s Europskom investicijskom bankom, te u okviru zajedničkih inicijativa kao što su Europski centar znanja za javno-privatno partnerstvo i Zajednička pomoć pri potpori projektima u europskim regijama (Jaspers), omogućiti potporu državama članicama u razvoju primjerene strukture projekata koji bi se mogli uzeti u obzir za projektno financiranje.

(51)	Financijski instrumenti u skladu s ovom Uredbom trebali bi odražavati pravila utvrđena u glavi VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (17) te bi trebali biti u skladu s najboljom praksom koja se primjenjuje na financijske instrumente.

(52)	U pogledu uvjeta za financijske instrumente, može biti potrebno uvesti dodatne zahtjeve u radne programe, na primjer kako bi se osigurala konkurentna tržišta s ciljem razvoja politika Unije, tehnološkog razvoja i drugih čimbenika koji mogu postati važni.

(53)

Izrada višegodišnjih programa za potporu koja bi se dodijelila iz CEF-a trebala bi biti usmjerena na potporu prioritetima Unije osiguravanjem dostupnosti potrebnih financijskih sredstava te dosljednosti, transparentnosti i kontinuiteta zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Za prijedloge dostavljene po provedbi prvog višegodišnjeg programa rada u prometnom sektoru, prihvatljivost troškova trebalo bi obračunavati od 1. siječnja 2014. kako bi se osigurao kontinuitet projekata koji su već obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 680/2007.

(54)	Kako su za provedbu nekih infrastrukturnih projekata potrebna znatna izdvajanja iz proračuna, trebalo bi predvidjeti mogućnost da se proračunske obveze u vezi s financijskom pomoći za neke mjere raspodijele u godišnje obroke.

(55)

S obzirom na sredstva dostupna na razini Unije potrebno je usredotočiti se na projekte od najveće važnosti za europsku dodanu vrijednost kako bi se postigao željeni učinak. Stoga bi potporu trebalo usmjeriti na osnovnu mrežu i na projekte od zajedničkog interesa u području sustava upravljanja prometom, posebno sustave za upravljanje zračnim prometom koji proizlaze iz nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (sustav SESAR) za koje je iz proračunskih sredstava Unije potrebno izdvojiti 3 000 milijuna EUR, kao i Inteligentni transportni sustav (ITS), Sustavi za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), Riječne informacijske usluge (RIS) te Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS). U energetskom sektoru financijsku potporu trebalo bi usmjeriti na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta, jamčenje sigurnosti opskrbe, promicanje održivosti, između ostalog putem osiguravanja prijenosa električne energije iz obnovljivih izvora do centara potražnje i skladištenja te privlačenjem javnih i privatnih ulaganja. U telekomunikacijskom sektoru financijsku bi potporu trebalo prvenstveno usmjeriti na projekte koji će rezultirati potražnjom za širokopojasnim pristupom, uključujući izgradnju europske infrastrukture digitalnih usluga koja bi poticala ulaganja u razvoj širokopojasnih mreža.

(56)

U energetskom bi sektoru raspodjela predviđenog proračuna trebala prvenstveno biti u obliku financijskih sredstava, podložno uvođenju na tržište. Projekti od zajedničkog interesa u telekomunikacijskom sektoru trebali bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava i javne nabave za platforme osnovnih usluga, generičke usluge i horizontalne mjere. Mjere u području razvoja širokopojasnih mreža, uključujući mjere koje rezultiraju potražnjom za širokopojasnim pristupom, trebale bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije u obliku financijskih instrumenata.

(57)

Prema analizi provedenoj u procjeni utjecaja na okoliš za Uredbu (EU) br. 347/2013, broj projekata od zajedničkog interesa koji najviše pridonose provedbi prioritetnih koridora strateške energetske infrastrukture i područja procjenjuje se na otprilike 100 u području električne energije i 50 u području plina. Nadalje, na temelju očekivane prevage električne energije u europskom energetskom sustavu tijekom iduća dva desetljeća, procjenjuje se da će potpora projektima električne energije od zajedničkog interesa zahtijevati glavninu financijske omotnice za energetiku u okviru CEF-a. Uzimajući u obzir da je ova procjena podložna izmjenama s pristizanjem novih informacija, i uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem sukladnosti s Uredbom br. 347/2013, Komisija bi trebala ozbiljno razmotriti projekte električne energije, s ciljem da veći dio dostupne financijske potpore postane dostupan tim projektima tijekom razdoblja od 2014. do 2020., podložno uvođenju na tržište, kakvoći i razrađenosti predloženih mjera te njihovih zahtjeva financiranja. Taj cilj ne dovodi u pitanje bilo kakvu ponovnu raspodjelu raspoloživih sredstava za energetske projekte.

(58)

Komisija bi trebala provoditi srednjoročne i ex ante evaluacije te o njima obavješćivati Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija da bi se procijenile uspješnost i učinkovitost financiranja te njegov učinak na sveukupne ciljeve CEF-a i prioritete Strategije Europa 2020. Komisija bi trebala objaviti informacije o posebnim projektima u okviru CEF-a. Te bi se informacije trebale ažurirati jednom godišnje.

(59)

U pogledu prometa i energetike, na temelju smjernica prilagođenih pojedinom sektoru koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013 i u Uredbi (EU) br. 347/2013 sastavljeni su popisi projekata, prioritetnih koridora te područja na koje bi se ova Uredba trebala primijeniti i koje bi trebalo uvrstiti u prilogu ovoj Uredbi. Što se tiče prometa, kako bi se uzele u obzir sve moguće izmjene u političkim prioritetima i tehnološkim mogućnostima, kao i protok prometa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pogledu donošenja izmjena dijela I. Priloga I. i razrade pojedinosti o prioritetima financiranja za prihvatljive mjere na temelju članka 7. stavka 2. koji se odražavaju u programima rada.

(60)

Kako bi se u obzir uzela stvarna razina potražnje za financiranjem u okviru posebnih ciljeva u prometu te kako bi se primijenili rezultati srednjoročne evaluacije, prema kojoj je potrebno odstupiti od dodjele za poseban cilj u području prometa utvrđen u dijelu IV. Priloga I. ovoj Uredbi za više od 5 postotnih bodova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a za izmjenu indikativnih postotaka za svaki od posebnih ciljeva u području prometa. Indikativna raspodjela za posebne ciljeve u području prometa ne sprečavaju da se iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda u cijelosti potroši na projekte provedbe osnovne mreže ili na projekte horizontalnih prioriteta koji su utvrđeni u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi.

(61)

Kako bi se u obzir uzeli zaključci doneseni iz provedbe CEF-a, uključujući one sadržane u srednjoročnoj evaluaciji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi prilagodbe popisa općih smjernica koje je potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za odabir ponude.

(62)

Kada donosi delegirane akte u skladu s ovom Uredbom, posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(63)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s višegodišnjim i godišnjim programima rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18).

(64)

Financijski interesi Unije trebali bi biti zaštićeni razmjernim mjerama tijekom ciklusa izdataka, uključujući prevencijom, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, krivo plaćenih ili nepravilno korištenih sredstava te, prema potrebi, određivanjem sankcija, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Europski parlament trebalo bi obavješćivati o svim takvim mjerama.

(65)

Za osiguravanje rasprostranjenog i poštenog tržišnog natjecanja za projekte koji upotrebljavaju sredstva CEF-a, oblik ugovora trebao bi biti u skladu s ciljevima i okolnostima projekta. Uvjeti ugovora trebali bi se sastavljati na način da se odrede rizici povezani s ugovorom kako bi se do najveće mjere povećala troškovna učinkovitost te omogućilo optimalno izvršavanje ugovora. To bi načelo trebalo primjenjivati bez obzira na to upotrebljava li se nacionalni ili međunarodni model ugovora.

(66)

Neki infrastrukturni projekti od zajedničkog interesa trebali bi se povezati sa susjednim zemljama, zemljama pretpristupnicama i drugim trećim zemljama, pri čemu bi se infrastruktura projekata trebala protezati preko tih država. CEF bi trebao ponuditi pojednostavljena sredstva povezivanja i financiranja ovih infrastruktura kako bi osigurao usklađenost između unutarnjih i vanjskih instrumenata iz proračuna Unije.

(67)

Ako treće zemlje i subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama sudjeluju u mjerama koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, bespovratna sredstva trebala bi biti raspoloživa samo ako najvjerojatnije neće biti drugih adekvatnih oblika financijske potpore za tu mjeru u okviru CEF-a ili drugih programa Unije.

(68)	Opće usmjerenje na temelju kojeg Komisija uzima u obzir društvene, klimatske i ekološke učinke, podrobno opisano u dijelu V. Priloga I. ovoj Uredbi, ne bi se trebalo primjenjivati u području energetike, u skladu s pristupom iz članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) br. 347/2013.

(69)	U telekomunikacijskom sektoru, opću smjernicu kojom se uzima u obzir poticajni učinak potpore Unije javnom i privatnom ulaganju trebalo bi se primjenjivati isključivo na one infrastrukture digitalnih usluga koje su usmjerene na poticanje dodatnih ulaganja.

(70)	Opća smjernica kojom se uzimaju u obzir prekogranični elementi ne bi se trebala primjenjivati u odnosu na širokopojasne mreže jer sva ulaganja u širokopojasni pristup, uključujući ona koja se odvijaju u granicama država članica, pridonijet će povezanosti transeuropskih telekomunikacijskih mreža.

(71)

Sudjelovanje u CIF-u država Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”) trebalo bi biti u skladu s Sporazumu o EGP-u. U tu bi svrhu svaki sektor koji ova Uredba obuhvaća trebalo smatrati zasebnim programom. Sudjelovanje država EFTA-e u CEF-u trebalo bi osobito predvidjeti u području telekomunikacija.

(72)

U pogledu prometa, u svrhu prihvatljivosti projekta od zajedničkog interesa u trećim zemljama na temelju ove Uredbe, trebalo bi primijeniti indikativne zemljovide sadržane u Prilogu III. Uredbi (EU) br. 1315/2013. U trećim zemljama za koje ta uredba ne uključuje indikativne zemljovide, projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti prihvatljivi ako postoji kontinuirana uzajamna suradnja u svrhu postizanja sporazuma o takvim indikativnim zemljovidima.

(73)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest usklađivanje, razvoj i financiranje transeuropskih mreža, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se zbog potrebe usklađivanja tih ciljeva može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(74)	Uredbe (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (19) zbog jasnoće bi trebalo staviti izvan snage.

(75)	Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se omogućilo pravovremeno donošenje delegiranih i provedbenih akata predviđenih ovom Uredbom,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Instrument za povezivanje europe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za povezivanje Europe („CEF”) kojim se određuju uvjeti, metode i postupci za pružanje financijske potpore unije transeuropskim mrežama radi pružanja potpore projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture te kako bi se iskoristila potencijalna sinergija među tim sektorima. Njome se također utvrđuje specifikacija sredstava koja su dostupna u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za godine od 2014. do 2020.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„projekt od zajedničkog interesa” znači projekt utvrđen u Uredbi (EU) br. 1315/2013 ili Uredbi (EU) br. 347/2013 ili u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture;

(2)	„prekogranična dionica” znači, u sektoru prometa, dionica koja osigurava kontinuitet projekta od zajedničkog interesa među najbližim gradskim čvorovima s obje strane granice dvaju država članica ili između države članice i susjedne zemlje;

(3)	„susjedna zemlja” znači zemlja koja je obuhvaćena područjem primjene Europske politike susjedstva, uključujući Strateško partnerstvo, politiku proširenja, Europski gospodarski prostor ili Europsko udruženje za slobodnu trgovinu;

(4)	„treća zemlja” znači bilo koja susjedna zemlja i sve druge zemlje s kojima Unija može surađivati na postizanju ciljeva ove Uredbe;

(5)	„radovi” znači kupnja, nabava i raspored sastavnih dijelova, sustava i službi, uključujući softver, razvoj, izvođenje građevinskih radova i aktivnosti ugradnje povezanih s projektom, prihvaćanje ugradnji i početak provedbe projekta;

(6)

„studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, kao što su pripremne studije, studije kartografiranja, izvedivosti, procjene, ispitivanja i validiranja, uključujući u obliku softvera te sve druge mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti za utvrđivanje i razvoj projekta i odlučivanje o njegovu financiranju, kao što su istraživanje dotičnih lokacija i priprema financijskog paketa;

(7)

„mjere za potporu programa” znači, na razini CEF-a, sve popratne mjere nužne za njegovu provedbu i provedbu smjernica prilagođenih pojedinom sektoru, kao što su usluge, posebno pružanje tehničke pomoći, uključujući upotrebu financijskih instrumenata, kao i aktivnosti pripreme, izvedivosti, usklađivanja, nadzora, savjetovanja dionika, kontrole, revizije i ocjenjivanja koje su neposredno potrebne za upravljanje CEF-om te postizanje njegovih ciljeva. Mjere za potporu programa posebno uključuju studije, sastanke, kartografiranje infrastrukture, informacije, širenje, komunikaciju i mjere podizanja svijesti, rashode povezane s informatičkim alatima i mreže usmjerene na razmjenu informacija o CEF-u, zajedno sa svim drugim nastalim rashodima Komisije vezanim uz tehničku i administrativnu potporu koji mogu biti potrebni za upravljanje CEF-om ili provedbom smjernica prilagođenih pojedinom sektoru. Mjere za potporu programa također uključuju aktivnosti nužne za pojednostavljenje pripreme projekata od zajedničkog interesa, posebno u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, u svrhu dobivanja sredstava na temelju ove Uredbe ili na financijskom tržištu. Mjere za potporu programa prema potrebi također uključuju, troškove izvršne agencije kojoj je Komisija povjerila provedbu posebnih dijelova CEF-a („izvršna agencija”);

(8)	„mjera”: znači bilo koja aktivnost za koju je utvrđeno da je financijski i tehnički neovisna, za koju postoji vremenski rok i koja je nužna za provedbu projekta od zajedničkog interesa;

(9)	„prihvatljivi troškovi” ima jednako značenje kao u Uredbi (EU, Euratom) br. 966 /2012;

(10)	„korisnik” znači država članica, međunarodna organizacija, javno ili privatno poduzeće ili tijelo koje je odabrano za primanje financijske potpore Unije na temelju ove Uredbe i u skladu s aranžmanima utvrđenima u odgovarajućem programu rada iz članka 17.;

(11)

„provedbeno tijelo” znači javno ili privatno poduzeće ili tijelo koje je imenovao korisnik, ako je korisnik država članica ili međunarodna organizacija, za provedbu dotične mjere. O takvom imenovanju odlučuje korisnik na svoju odgovornost i ako to zahtjeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi, u skladu s važećim pravilima Unije te nacionalnim pravilima o javnoj nabavi;

(12)	„sveobuhvatna mreža” znači prometna infrastruktura prepoznata u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(13)	„osnovna mreža” znači prometna infrastruktura prepoznata u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(14)	„koridori osnovne mreže” znači instrument za pojednostavljenje usklađene provedbe osnovne mreže u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 1315/2013 i na popisu u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi;

(15)

„usko grlo” u sektoru prometa znači fizičke, tehničke ili funkcionalne prepreke koje dovode do sloma sustava, što utječe na kontinuitet protoka na većim udaljenostima ili prekograničnog protoka te koje je moguće riješiti stvaranjem nove infrastrukture ili značajnim unapređenjem postojeće infrastrukture, čime se mogu ostvariti značajna poboljšanja koja će otkloniti ograničenja uskog grla;

(16)	„prioritet” znači svaki prioritetni elektroenergetski koridor, prioritetni plinski koridor ili prioritetna tematska područja određena u Uredbi (EU) br. 347/2013;

(17)	„telematske aplikacije” znači aplikacije kako su definirane u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

(18)	„energetska infrastruktura” znači infrastruktura kako je definirana u Uredbi (EU) br. 347/2013;

(19)	„sinergije među sektorima” znači postojanje, u barem dva od triju sektora prometa, telekomunikacija i energetike, sličnih ili dopunskih mjera koji bi mogle omogućiti optimizaciju troškova ili rezultata udruživanjem financijskih, tehničkih ili ljudskih resursa;

(20)	„izolirana mreža” znači željeznička mreža države članice ili njezin dio, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013.

Članak 3.

Opći ciljevi

CEF omogućuje da projekti od zajedničkog interesa budu pripremljeni i provedeni u okviru politike transeuropskih mreža u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. CEF posebno podupire provedbu onih projekata od zajedničkog interesa kojima je cilj razvoj i izgradnja novih infrastruktura i usluga ili nadogradnja postojećih infrastruktura i usluga, u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. On daje prednost vezama koje nedostaju u sektoru prometa. CEF također pridonosi potpori projekata s europskom dodanom vrijednošću i značajnim društvenim dobrobitima koje tržište ne financira na adekvatni način. Sljedeći opći ciljevi primjenjuju se na sektore prometa, telekomunikacija i energetike:

(a)

doprinošenje pametnom, održivom i uključivom rastu, u skladu sa Strategijom Europa 2020., razvijajući moderne i visoko učinkovite transeuropske mreže kod kojih se u obzir uzimaju očekivani protoci prometa u budućnosti, na taj način doprinoseći cjelokupnoj Uniji u smislu poboljšanja konkurentnosti na globalnom tržištu te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije na unutarnjem tržištu i stvarajući ozračje koje bi bilo povoljnije za privatna, javna ili javno-privatna ulaganja putem kombinacije financijskih instrumenata i izravne potpore Unije ako bi projekti mogli ostvariti korist od takve kombinacije instrumenata te primjerenom upotrebom sinergija među sektorima.

Postignuće ovog cilja mjeri se opsegom ulaganja privatnog ili javnog sektora te javno-privatnog partnerstva u projekte od zajedničkog interesa, a osobito opsegom privatnog ulaganja u projekte od zajedničkog interesa koji su ostvareni uz pomoć financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe. Posebni naglasak stavlja se na učinkovitu upotrebu javnih ulaganja;

(b)

omogućavanje Uniji da dosegne ciljeve održivog razvoja, uključujući barem 20 %-tno smanjenje emisija stakleničkih plinova, u usporedbi s razinama iz 1990., te 20 %-tno povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljive energije na 20 % do 2020., na taj način pridonijeti srednjoročnim i dugoročnim ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije, uz osiguravanje veće solidarnosti među državama članicama.

Članak 4.

Posebni sektorski ciljevi

1. Ne dovodeći u pitanje opće ciljeve iz članka 3., CEF doprinosi postizanju posebnih sektorskih ciljeva iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka.

2. U sektoru prometa, CEF podupire projekte od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013 koji teže postizanju niže navedenih ciljeva, kako je podrobnije određeno člankom 4. te uredbe:

(a)

otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju, a osobito poboljšanje prekograničnih dionica. Postizanje ovog cilja mjeri se:

i.	brojem novih ili poboljšanih prekograničnih veza;

ii.	brojem kilometara željeznice prilagođene europskoj nominalnoj širini kolosijeka i opremljenoj europskim Sustavom za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS);

iii.	brojem otklonjenih uskih grla i dionica pojačanog kapaciteta na prometnim pravcima za sve načine za koje su primljena sredstva iz CEF-a;

iv.	duljinom unutarnjih plovnih putova po kategorijama u Uniji; i

v.	duljinom željezničke mreže u Uniji nadograđenom prema zahtjevima utvrđenima u članku 39. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(b)

osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava, gledajući dugoročno, u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućavanje da sve vrste prijevoza budu dekarbonizirane putem prijelaza na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti. Postizanje tog cilja mjeri se:

i.	brojem mjesta opskrbe alternativnim gorivom za vozila koji se koriste osnovnom mrežom TEN-T za cestovni promet u Uniji;

ii.	brojem riječnih i morskih luka osnovne mreže TEN-T opremljenih mjestima opskrbe alternativnim gorivom u Uniji; i

iii.	smanjenjem broja žrtava na cestovnoj mreži u Uniji;

(c)

i.	brojem multimodalnih logističkih platformi, uključujući riječne i morske luke i zračne luke povezane sa željezničkom mrežom;

ii.	brojem unaprijeđenih željezničkih terminala te brojem poboljšanih ili novih veza na autocestama mora;

iii.	brojem kilometara unutarnjih plovnih putova opremljenih RIS-om; i

iv	razinom raširenosti sustava SESAR, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor.

Pokazatelji iz ovog stavka ne primjenjuju se na države članice koje nemaju željezničku mrežu ili mrežu unutarnjih plovnih putova.

Ti pokazatelji ne predstavljaju kriterije odabira ili prihvatljivosti za mjere potpore iz CEF-a.

Indikativni postoci koji odražavaju razmjer cjelokupnih proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a) koja se dodjeljuju svakom od tri posebna cilja utvrđuju se u dijelu IV. Priloga I. ovoj Uredbi. Komisija ne odstupa od tih indikativnih postotaka za više od 5 postotnih bodova.

3. U energetskom sektoru, podupiranje projekata od zajedničkog interesa koji teže postizanju jednog ili više od sljedećih ciljeva:

(a)

povećavanje konkurentnosti promicanjem daljnje integracije unutarnjeg energetskog tržišta i interoperabilnosti prekograničnih plinskih mreža te mreža električne energije. Postizanje ovog cilja mjeri se ex post putem:

i.	broja projekata koji na učinkovit način međusobno povezuju mreže država članica i otklanjaju unutarnja ograničenja;

ii.	smanjenja ili eliminacije energetske izolacije država članica;

iii.	postotka prekograničnog prijenosa električne energije u pogledu kapaciteta proizvodnje električne energije u odgovarajućim državama članicama;

iv.	konvergencije cijena na tržištima plina i/ili električne energije predmetnih država članica; i

v.	postotka najviše razine potražnje dviju predmetnih država članica koje su obuhvaćene međusobnim poveznicama za protok plina u oba smjera;

(b)

poboljšanje sigurnosti opskrbe električnom energijom u Uniji;

Postizanje tog cilja mjeri se ex post putem:

i.	broja projekata koji omogućuju raznolikost izvora opskrbe, subjekata koji sudjeluju u opskrbi i putova;

ii.	broja projekata kojima se povećava kapacitet skladištenja;

iii.	otpornosti sustava, uzimajući u obzir broj prekida u opskrbi i njihovo trajanje;

iv.	iznosaizbjegnutog smanjenja obnovljive energije;

v.	veze između izoliranih tržišta i raznolikijih izvora opskrbe;

vi.	optimalnog iskorištavanja mogućnosti energetske infrastrukture.

(c)

doprinos održivom razvoju i zaštiti okoliša, inter alia, integracijom energije dobivene iz obnovljivih izvora u mrežu za prijenos i razvojem pametnih energetskih mreža te mreža ugljičnog dioksida.

Postizanje tog cilja mjeri se ex post putem:

i.	količine električne energije iz obnovljivih izvora prenesene od centara proizvodnje do centara potrošnje i mjestâ skladištenja;

ii.	iznosa izbjegnutog smanjenja obnovljive energije;

iii.	broja uspostavljenih projekata pametnih mreža koji su ostvarili korist od CEF-a i odgovora na potražnju koje su omogućili;

iv.	iznosa emisija CO2 koje su spriječili projekti koji su ostvarili korist od CEF-a.

Pokazatelji iz ovog stavka, koji se upotrebljavaju za ex post mjerenje postizanja ciljeva, ne čine kriterije odabira ili prihvatljivosti za mjere potpore iz CEF-a.

Uvjeti za prihvatljivost financijske potpore Unije za projekte od zajedničkog interesa utvrđeni su u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, a kriteriji odabira za projekte od zajedničkog interesa utvrđeni su u članku 4. te uredbe.

4. U telekomunikacijskom sektoru, CEF podupire mjere koji teže postizanju ciljeva utvrđenih u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture.

Članak 5.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020. određuje se u iznosu od 33 242 259 000 EUR u tekućim cijenama (20). Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:

(a)	sektor prometa: 26 250 582 000 EUR, od čega se 11 305 500 000 EUR prenosi iz Kohezijskog fonda i troši u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;

(b)	telekomunikacijski sektor: 1 141 602 000 EUR;

(c)	energetski sektor: 5 850 075 000 EUR.

Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (21).

2. Financijska omotnica za provedbu CEF-a pokriva troškove koji se odnose na:

(a)	mjere koje doprinose projektima od zajedničkog interesa i mjere za potporu programa kako je predviđeno u članku 7.;

(b)

mjere za potporu programa koje se sastoje od rashoda Komisije vezanih uz tehničku i administrativnu potporu za upravljanje CEF-om, uključujući one nužne za osiguravanje prijelaza između CEF-a i mjera donesenih na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007, do 1 % iznosa financijske omotnice; troškovi izvršne agencije uključuju se u razinu ispod te gornje granice.

3. Nakon srednjoročne evaluacije navedene u članku 26. stavku 1., Europski parlament i Vijeće mogu na prijedlog Komisije prenositi odobrena sredstva među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike koja su dodijeljena kako je utvrđeno u stavku 1., osim iznosa od 11 305 000 000 EUR koji se prenosi iz Kohezijskog fonda radi financiranja projekata sektora prometa u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda.

4. Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u okvirima višegodišnjeg financijskog okvira za godine 2014. - 2020.

POGLAVLJE II.

Oblici financiranja i financijskeodredbe

Članak 6.

Oblici financijske potpore

1. CEF se provodi putem jednog ili više oblika financijske potpore predviđene Uredbom (EU) br. 966/2012, posebno putem bespovratnih sredstava, javne nabave i financijskih instrumenata.

2. Za potrebe ove Uredbe, programima rada iz članka 17. uspostavljaju se oblici financijske potpore odnosno bespovratna sredstva, javna nabava i financijski instrumenti.

3. Komisija može, podložno analizi troškovne učinkovitosti, povjeriti dio provedbe CEF-a tijelima iz članka 58. stavka 1. točke (a) i članka 62. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i posebno izvršnoj agenciji s ciljem zahtjeva optimalnog upravljanja i učinkovitosti CEF-a u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Komisija također može povjeriti dio provedbe CEF-a tijelima određenima u članku 58. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 7.

Prihvatljivost i uvjeti za primanje financijske potpore

1. Samo mjere koje doprinose projektima od zajedničkog interesa u skladu s uredbama (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 347/2013 i uredbom o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture, kao i mjere za potporu programa, ispunjavaju uvjete za potporu kroz financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava, javne nabave i financijskih instrumenata.

2. U sektoru prometa, samo mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 i mjere za potporu programa ispunjavaju uvjete za potporu putem financijske potpore Unije u obliku javne nabave i financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe. Uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe ispunjavaju isključivo sljedeće mjere:

(a)	mjere kojima se provodi osnovna mreža u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući uspostavu novih tehnologija i inovacija u skladu s člankom 39. te uredbe, i projekti te horizontalni prioriteti utvrđeni u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi;

(b)

mjere kojima se provodi sveobuhvatna mreža u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, kada takve mjere doprinose premošćivanju veza koje nedostaju, pojednostavljenju protoka na većim udaljenostima ili otklanjanju uskih grla i također ako te mjere pridonose razvoju osnovne mreže ili međusobno povezuju koridore osnovne mreže ili ako takve mjere doprinose raspoređivanju ERTMS-a na glavnim putovima željezničkih teretnih koridora, kako je utvrđeno u Prilogu Uredbi (EU) br. 913/2010, do gornje granice od 5 % financijske omotnice za promet, kako je određeno u članku 5. ove Uredbe;

(c)	studije za projekte od zajedničkog interesa kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(d)	studije za prekogranične prioritetne projekte utvrđene u Prilogu III. Odluci br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22);

(e)	mjere za potporu projekata od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točkama (a), (d) i (e) Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(f)	mjere kojima se provodi prometna infrastruktura u čvorovima osnovne mreže, uključujući gradske čvorove, kako su definirani u članku 41. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(g)	mjere za potporu sustava telematskih aplikacija, u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1315.2013;

(h)	mjere za potporu uslugama teretnog prometa u skladu s člankom 32. Uredbe.1315/2013;

(i)	mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa, uključujući s naknadnim opremanjem postojećeg voznog parka u suradnji s, inter alia, željezničkom industrijom;

(j)	mjere za potporu programa;

(k)	mjere za provedbu sigurne i zaštićene infrastrukture, u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(l)	mjere za potporu autocesta mora, kako je predviđeno u članku 21. Uredbe (EU) br. 1315/2013.

Mjere povezane s prometom koje imaju prekograničnu dionicu ili dio takve dionice ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije samo ako postoji pisani sporazum među dotičnim državama članicama ili među dotičnim državama članicama i trećim zemljama o dovršenju prekogranične dionice.

3. U sektoru energetike sve mjere kojima se provode oni projekti od zajedničkog interesa koji su povezani s prioritetnim koridorima i područjima iz dijela II. Priloga I. ovoj Uredbi i koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, kao i mjere za potporu programa, ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije u obliku financijskih instrumenata, javne nabave i bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe.

Kako bi se proračun Unije upotrijebio na najučinkovitiji način kako bi se jačao multiplikacijski učinak financijske potpore Unije, Komisija pruža financijsku potporu, kao prioritet, u obliku financijskih instrumenata kad god je to moguće, podložno uvođenju na tržište i uz poštovanje gornje granice za upotrebu financijskih instrumenata, u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člankom 21. stavkom 4.

4. U telekomunikacijskom sektoru sve mjere kojima se provode projekti od zajedničkog interesa i mjere za potporu programa koji su prepoznati u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u skladu s tom Uredbom ispunjavaju uvjete za primanje financijske potpore Unije na temelju ove Uredbe, kako slijedi:

(a)	generičke usluge, platforme osnovnih usluga i mjere za potporu programa financiraju se putem bespovratnih sredstava i/ili javne nabave;

(b)	mjere u području širokopojasnih mreža financiraju se putem financijskih instrumenata.

5. Mjere sa sinergijama među sektorima koje pridonose projektima od zajedničkog interesa koje ispunjavaju uvjete na temelju barem dviju uredbi iz članka 2. točke 1. ispunjavaju uvjete za primanje financijske potpore višesektorskih poziva na podnošenje prijedloga iz članka 17. stavka 7. samo ako se sastavnice i troškovi takve mjere jasno mogu odvojiti prema sektoru u smislu stavaka 2., 3. i 4. ovog članka.

POGLAVLJE III.

Bespovratna sredstva

Članak 8.

Oblici bespovratnih sredstava i prihvatljivi troškovi

1. Bespovratna sredstva u okviru ove Uredbe mogu biti u bilo kojem obliku koji je predviđen Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

Programi rada iz članka 17. ove Uredbe određuju oblike bespovratnih sredstava koji se mogu koristiti za financiranje dotičnih mjera.

2. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012, izdaci za mjere koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi višegodišnji i godišnji program rada ispunjavaju uvjete su od 1. siječnja 2014.

3. Samo rashodi nastali u državi članici mogu biti prihvatljivi, osim ako projekt od zajedničkog interesa uključuje državno područje jedne ili više trećih zemalja i ako je mjera nužna za postizanje ciljeva dotičnog projekta.

4. Troškovi opreme i infrastrukture koje korisnik tretira kao kapitalne izdatke mogu u cijelosti biti prihvatljivi.

5. Rashodi koji se odnose na studije o zaštiti okoliša i na usklađivanje s odgovarajućim pravom Unije mogu ispunjavati uvjete.

6. Rashodi koji se odnose na kupnju zemljišta nisu prihvatljivi trošak, osim za sredstva prenesena iz Kohezijskog fonda u sektoru prometa, u skladu s uredbom o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu.

7. Prihvatljivi troškovi uključuju porez na dodanu vrijednost („PDV”), u skladu s člankom 126., stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Kad je riječ o iznosu od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se treba potrošiti u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, pravila o ispunjavanju uvjeta koja se tiču PDV-a ona su pravila koja su primjenjiva na Kohezijski fond iz uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu.

8. Pravila o prihvatljivosti troškova korisnika primjenjuju se mutatis mutandis na troškove provedbenih tijela.

Članak 9.

Uvjeti za sudjelovanje

1. Prijedloge podnosi jedna ili više država članica ili, uz suglasnost predmetnih država članica, međunarodne organizacije, zajednička poduzeća ili privatna ili javna poduzeća ili tijela s poslovnim nastanom u državama članicama.

2. Prijedloge mogu podnijeti subjekti koji nisu pravne osobe, u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom, ako su njihovi zastupnici ovlašteni za preuzimanje pravnih obveza u njihovo ime te mogu jamčiti zaštitu financijskih interesa Unije jednaku onoj kakvu nude pravne osobe.

3. Prijedlozi koje podnose fizičke osobe nisu prihvatljivi.

4. Prema potrebi, kako bi se ostvarili ciljevi zadanog projekta od zajedničkog interesa i ako je sudjelovanje u njima propisno opravdano, treće zemlje i subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu sudjelovati u mjerama koje pridonose projektima od zajedničkog interesa.

Te države i subjekti ne mogu primiti sredstva na temelju ove Uredbe, osim ako je to nužno za postizanje ciljeva od zajedničkog interesa.

5. Višegodišnji i godišnji programi rada iz članka 17. mogu sadržavati dodatna posebna pravila o podnošenju prijedloga.

Članak 10.

Stope financiranja

1. Osim u slučajevima navedenima u Uredbi (EU) br. 966/2012, prijedlozi se odabiru na temelju poziva za podnošenje prijedloga koji se temelje na programima rada iz članka 17. ove Uredbe.

2. U sektoru prometa iznos financijske potpore Unije ne prelazi:

(a)	u pogledu bespovratnih sredstava za studije, 50 % prihvatljivih troškova;

(b)

u pogledu bespovratnih sredstava za radove;

za željezničke mreže i cestovne mreže u slučaju država članica koje nemaju željezničku mrežu na svom području ili u slučaju države članice ili njezina dijela s izoliranom mrežom bez željezničkog teretnog prometa na velike udaljenosti: 20 % prihvatljivih troškova; stopa financiranja može se povećati na najviše 30 % za mjere za otklanjanje uskih grla i na 40 % za mjere koje se odnose na prekogranične dionice i jačanje interoperabilnosti željeznice;

ii.	za unutarnje plovne putove: 20 % prihvatljivih troškova; stopa financiranja može se povećati na najviše 40 % za mjere za otklanjanje uskih grla i na najviše 40 % za mjere koje se odnose na prekogranične dionice;

iii.	za kopneni promet, veze i razvoj multimodalnih logističkih platformi, uključujući veze s kopnenim i morskim lukama i zračnim lukama, kao i razvoj luka: 20 % prihvatljivih troškova;

iv.	za mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa, uključujući naknadno opremanje postojećeg voznog parka: 20 % prihvatljivih troškova do kombinirane gornje granice od 1 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a);

v.	za veću dostupnost prometnoj infrastrukturi za osobe s invaliditetom: 30 % prihvatljivih troškova za radove prilagodbe koji ni u jednom slučaju ne prelaze 10 % ukupnih prihvatljivih troškova radova.

vi.	za mjere za potporu novih tehnologija i inovacija za sve vrste prijevoza: 20 % prihvatljivih troškova;

vii.	za mjere za potporu prekograničnih dionica: 10 % prihvatljivih troškova;

(c)

u pogledu bespovratnih sredstava za sustave telematskih aplikacija i usluge:

i.	za kopnene sastavnice ERTMS-a, sustava SESAR, RIS-a i VTMIS-a: 50 % prihvatljivih troškova;

ii.	za kopnene sastavnice ITS-a za cestovni sektor, 20 % prihvatljivih troškova;

iii.	u pogledu unutarnjih sastavnica ERTMS-a: 50 % prihvatljivih troškova;

iv.	za unutarnje sastavnice sustava SESAR, RIS-a, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor: 20 % prihvatljivih troškova, do kombinirane gornje granice od 5 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a);

v.	za mjere za potporu razvoja autocesta mora: 30 % prihvatljivih troškova. Komisija stvara uvjete za poticanje razvoja projekata koji obuhvaćaju autoceste mora s trećim zemljama;

vi.	za sustave telematskih aplikacija, osim onih navedenih u točkama od i. do iv., usluge teretnog promet i, zaštićena parkirališna mjesta u cestovnoj osnovnoj mreži: 20 % prihvatljivih troškova.

3. U energetskom sektoru,financijska potpora Unije ne prelazi 50 % prihvatljivih troškova studija i/ili radova. Stope sufinanciranja mogu se povećati na najviše 75 % za mjere koje, na temelju dokaza iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 347/2013, pružaju visok stupanj sigurnosti opskrbe na regionalnoj razini ili razini Unije, omogućuju jačanje solidarnosti u Uniji ili obuhvaćaju iznimno inovativna rješenja.

4. U telekomunikacijskom sektoru iznos financijske potpore Unije ne prelazi:

(a)	za mjere u području generičkih usluga: 75 % prihvatljivih troškova;

(b)	za horizontalne mjere, uključujući kartografiranje infrastrukture, twinning projekte i tehničku pomoć: 75 % prihvatljivih troškova.

Platforme osnovnih usluga obično se financiraju putem javne nabave. U iznimnim slučajevima mogu se financirati putem bespovratnih sredstava do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

5. Stope sufinanciranja moguće je povećati do 10 postotnih bodova u pogledu postotaka iz stavaka 2., 3. i 4. za mjere sa sinergijama među najmanje dvama sektorima koje obuhvaća CEF. To se povećanje ne bi trebalo primjenjivati na stope sufinanciranja iz članka 11.

6. Iznos financijske potpore koja se dodjeljuje odabranim mjerama mijenja se na temelju analize troškova i koristi za svaki projekt, raspoloživosti proračunskih sredstava Unije te potrebe za povećanjem financijske poluge financiranja Unije.

Članak 11.

Posebni pozivi za dodjelu sredstava prenesenih iz Kohezijskog fonda u sektoru prometa

1. Kad je riječ o 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se trebaju potrošiti isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, objavljuju se posebni pozivi za projekte koji uspostavljaju osnovnu mrežu ili za projekte te horizontalne prioritete utvrđene u dijelu I. Priloga I. isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda.

2. Pravila za sektor prometa koja se primjenjuju na temelju ove Uredbe primjenjuju se na takve posebne pozive. Do 31. prosinca 2016. u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda. S učinkom od 1. siječnja 2017. sredstva prenesena u CEF koja nisu usmjerena u projekt prometne infrastrukture postaju dostupna svim državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda za financiranje projekata prometne infrastrukture u skladu s ovom Uredbom.

3. U svrhu pružanja potpore državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda koje mogu naići na poteškoće u osmišljavanju projekata koji su dovoljno razrađeni i kvalitetni te koji imaju dovoljnu dodanu vrijednost za Uniju, osobita pozornost posvetit će se mjerama za potporu programa kojima se želi postići jačanje institucionalne sposobnosti i učinkovitost javne uprave te javnih usluga u odnosu na razvoj i provedbu projekata navedenih u dijelu I. Priloga I. Kako bi se osigurao najveći mogući stupanj apsorpcije sredstava u svim državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, Komisija može organizirati dodatne pozive.

4. Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesen iz Kohezijskog fonda može se upotrebljavati za usmjeravanje proračunskih sredstava u financijske instrumente na temelju ove Uredbe tek od 1. siječnja 2017. Od tog datuma iznos od 11 305 500 000 EUR prenesen iz Kohezijskog fonda može se upotrebljavati za usmjeravanje proračunskih sredstava u projekte za koje su subjekti, kojima je povjeren zadatak, već preuzeli ugovorne obveze.

5. Neovisno o članku 10. i u svezi s iznosom od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se trebaju potrošiti isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, najveća stopa financiranja je ona koja se primjenjuje na Kohezijski fond kako je navedeno u uredbi o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu za sljedeće:

(a)	mjere u pogledu bespovratnih sredstava za studije;

(b)

mjere u pogledu bespovratnih sredstava za radove:

i.	željeznički promet i unutarnji plovni putovi;

ii.	mjere za potporu prekograničnih cestovnih dionica i, u slučaju država članica koje nemaju željezničke mreže, cestovne mreže TEN-T;

iii.

mjere za kopneni promet, veze i razvoj multimodalnih logističkih platformi, uključujući veze s kopnenim i morskim lukama i zračnim lukama, uključujući instrumente za automatsko mijenjanje širine kolosijeka i razvoj luka, uključujući mogućnost razbijanja leda, kao i točke povezivanja, s osobitim naglaskom na željezničke veze, osim u slučaju država članica koje nemaju željezničku mrežu;

(c)

mjere u pogledu bespovratnih sredstava za sustave telematskih aplikacija i usluge:

i.	ERTMS, RIS i VTMIS, sustav SESAR i ITS za cestovni sektor,

ii.	drugi sustavi telematskih aplikacija,

iii.	mjere za potporu razvoja autocesta mora;

(d)	mjere u pogledu bespovratnih sredstava za mjere za potporu novim tehnologijama i inovacijama za sve vrste prijevoza.

Članak 12.

Ukidanje, smanjenje, suspenzija i prekid dodjele bespovratnih sredstava

1. Osim u opravdanim slučajevima, Komisija ukida financijsku potporu dodijeljenu za studije koje nisu započele u roku od godine dana od datuma početka određenog u uvjetima za dodjelu potpore ili u roku od dvije godine od tog datuma za sve druge mjere koje ispunjavaju uvjete za financijsku potporu na temelju ove Uredbe.

2. Komisija može suspendirati, smanjiti, tražiti njezin povrat ili ukinuti financijsku potporu u skladu s uvjetima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 ili nakon procjene napretka projekta, osobito u slučaju znatnog kašnjenja u provedbi mjere.

3. Komisija može zatražiti potpuno ili djelomično vraćanje dodijeljene financijske potpore ako u roku od dvije godine nakon datuma završetka projekta utvrđenog u uvjetima za dodjelu potpore nije dovršena provedba projekta za koji je dodijeljena financijska potpora.

4. Prije nego što donese bilo koju odluku iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, Komisija istražuje slučaj na sveobuhvatan način u koordinaciji s tijelima navedenima u članku 6. stavku 3. i savjetuje se s predmetnim korisnicima kako bi mogli iznijeti svoja opažanja u razumnom roku. Nakon srednjoročne evaluacije Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svim donesenim odlukama o godišnjem donošenju programa rada na temelju članka 17.

POGLAVLJE IV.

Javna nabava

Članak 13.

Javna nabava

1. Postupci javne nabave koje provodi Komisija ili jedno od tijela iz članka 6. stavka 3. u svoje ime ili zajedno s državama članicama mogu:

(a)	predvidjeti posebne uvjete poput mjesta izvođenja naručenih aktivnosti ako su takvi uvjeti propisno opravdani ciljevima mjera i pod uvjetom da takvi uvjeti ne krše nacionalna načela javne nabave te načela javne nabave Unije;

(b)	odobriti dodjelu više ugovora u okviru istog postupka („korištenje više izvora”)

2. Ako je to propisno opravdano i nužno za provedbu mjera, stavak 1. također se može primijeniti na postupke javne nabave koje provode korisnici bespovratnih sredstava.

POGLAVLJE V.

Financijski instrumenti

Članak 14.

Vrste financijskih instrumenata

1. Financijski instrumenti uspostavljeni u skladu s glavom VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 mogu se upotrebljavati za pojednostavljenje pristupa financiranju od strane subjekata koji provode mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u uredbama (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 347/2013 i u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture, te za postizanje njihovih ciljeva. Financijski instrumenti temelje se na ex-ante procjenama tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih okolnosti te potreba ulaganja. Glavni uvjeti i postupci za svaki financijski instrument utvrđeni su u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi.

2. Cjelokupni doprinos financijskim instrumentima iz općeg proračuna Unije ne premašuje 10 % cjelokupne financijske omotnice CEF-a kako je navedeno u članku 5. stavku 1.

3. Svi financijski instrumenti uspostavljeni na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 i instrument podjele rizika za projektne obveznice uspostavljen na temelju Odluke 1639/2006/EZ mogu se ako je to primjenjivo, podložno prethodnoj evaluaciji, objediniti s onima na temelju ove Uredbe.

Spajanje projektnih obveznica podložno je privremenom izvješću koje se sastavlja u drugoj polovici 2013., kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 680/2007 i Odluci 1639/2006/EZ. Inicijativa projektnih obveznica započinje postupno u okviru gornje granice od 230 000 000 EUR tijekom godina 2014. i 2015. Potpuna provedba inicijative ovisi o neovisnoj cjelovitoj evaluaciji koja se provodi u 2015., kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 680/2007 i Odluci 1639/2006/EZ. S obzirom na tu procjenu, uzimajući u obzir sve opcije, Komisija razmatra predlaganje primjerenih regulatornih izmjena, uključujući zakonodavne izmjene, osobito ako predviđeno uvođenje na tržište nije zadovoljavajuće ili u slučaju da dostatni alternativni izvori dugoročnog financiranja duga postanu dostupni.

4. Mogu se koristiti sljedeći financijski instrumenti:

(a)	vlasnički instrumenti poput ulagačkih fondova s naglaskom na osiguravanje rizičnog kapitala za mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa;

(b)

zajmovi i/ili jamstva koje omogućuju instrumenti za podjelu rizika, uključujući mehanizme za kreditno poboljšanje projektnih obveznica kojima je namjena podupiranje individualnih projekata ili portfelja projekata koje izdaje financijska institucija iz vlastitih izvora uz doprinos Unije u osiguravanju i/ili dodjeli kapitala;

Članak 15.

Uvjeti za dodjelu financijske potpore putem financijskih instrumenata

1. Mjere za koje se dodjeljuje potpora putem financijskih instrumenata biraju se na temelju razrađenosti i teže sektorskoj raznolikosti u skladu s člancima 3. i 4., kao i zemljopisnoj ravnoteži na području država članica. One:

(a)	predstavljaju europsku dodanu vrijednost;

(b)	usklađeni su s ciljevima strategije Europa 2020.;

(c)	predstavljaju učinak financijske poluge u pogledu potpore Unije, odnosno cilj im je pokretanje globalnog ulaganja koje premašuje opseg doprinosa Unije prema unaprijed utvrđenim pokazateljima.

2. Unija, bilo koja država članica i drugi ulagači mogu osigurati financijsku potporu uz doprinose primljene putem financijskih instrumenata, pod uvjetom da je Komisija suglasna sa svim izmjenama kriterija prihvatljivosti mjera i/ili strategije ulaganja instrumenta koji može biti nužan zbog dodatnog doprinosa.

3. Cilj financijskih instrumenata jest osnažiti multiplikacijski učinak potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača. Financijski instrumenti mogu stvoriti prihvatljive prinose za ispunjavanje ciljeva drugih partnera ili ulagača i istovremeno nastojati očuvati vrijednost sredstava iz proračuna Unije.

4. Financijske instrumente na temelju ove Uredbe moguće je kombinirati s bespovratnim sredstvima koja se financiraju iz proračuna Unije.

5. Komisija može odrediti dodatne uvjete u programima rada iz članka 17. u skladu s posebnim potrebama sektora prometa, telekomunikacija i energetike.

Članak 16.

Mjere u trećim zemljama

Potporu za mjere u trećim zemljama moguće je ostvariti putem financijskih instrumenata ako su te mjere nužne za provedbu projekta od zajedničkog interesa.

POGLAVLJE VI.

Izrada programa, provedba i kontrola

Članak 17.

Višegodišnji i/ili godišnji programi rada

1. Komisija putem provedbenih akata donosi višegodišnje i godišnje programe rada za svaki od sektora prometa, telekomunikacija i energetike. Komisija također može donijeti višegodišnje ili godišnje programe rada koji obuhvaćaju više od jednog sektora. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

2. Komisija preispituje višegodišnje programe rada barem jednom u sredini roka provedbe. Ako je potrebno, ona mijenja višegodišnji program rada putem provedbenog akta. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

3. Komisija usvaja višegodišnje programe rada u sektoru prometa za projekte od zajedničkog interesa kako je navedeno u dijelu I. Priloga I.

Iznos financijske omotnice kreće se u rasponu od 80 % do 85 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a).

Projekti opisani u dijelu I. Priloga I. nisu obvezujući za države članice vezano uz njihove odluke o izradi programa. Odluka da se provedu ti projekti u nadležnosti je država članica i ovisi o kapacitetima javnog financiranja i njihovoj društveno-gospodarskoj održivosti u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1315/2013.

4. Komisija usvaja godišnje programe rada za sektore prometa telekomunikacija i energetike za projekte od zajedničkog interesa koji nisu uključeni u višegodišnje programe rada.

5. Komisija prilikom donošenja višegodišnjih programa rada i sektorskih godišnjih programa rada utvrđuje kriterije za odabir ponude u skladu s ciljevima i prioritetima utvrđenima u člancima 3. i 4. ove Uredbe i u Uredbi (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 347 2013 ili u uredbi o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture. Prilikom određivanja kriterija za odabir ponude, Komisija uzima u obzir opće smjernice utvrđene u dijelu V. Priloga I. ovoj Uredbi.

6. U sektoru energetike, u prva dva godišnja programa rada prednost se daje projektima od zajedničkog interesa i sličnim djelovanjima usmjerenima na okončanje energetske izoliranosti i eliminaciju uskih grla energetike te na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta.

7. Programi rada se usklađuju tako da se iskoristi sinergija između sektora prometa, energetike i telekomunikacija, posebno u područjima poput pametnih energetskih mreža, električne mobilnosti, inteligentnih i održivih prometnih sustava, zajedničkih cestovnih prava ili spajanju infrastrukture. Komisija je dužna donijeti barem jednu odluku o višesektorskom pozivu za podnošenje prijedloga za prihvatljive mjere u skladu s člankom 7. stavkom 5., s financijskim iznosima dodijeljenima za svaki sektor ponderiran u skladu s relativnim sudjelovanjem u prihvatljivim troškovima mjera odabranih za financiranje u okviru CEF-a.

Članak 18.

Dodjela financijske potpore Unije

1. Komisija, djelujući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25., nakon svakog poziva na podnošenje prijedloga koji se temelji na višegodišnjem ili godišnjem programu rada iz članka 17. odlučuje o iznosu financijske potpore koja se dodjeljuje izabranim projektima ili njihovim dijelovima. Komisija točno navodi uvjete i metode njihove provedbe.

2. Komisija obavješćuje korisnike i dotične države članice o financijskim potporama koje se dodjeljuju.

Članak 19.

Godišnji obroci

Komisija može podijeliti proračunske obveze na godišnje obroke. U tom slučaju, Komisija dodjeljuje godišnje obroke uzimajući u obzir stanje napretka projekata koji primaju financijsku potporu, njihove procijenjene potrebe i proračun koji je na raspolaganju.

Komisija priopćuje korisnicima potpora, dotičnim državama članicama i, ako je potrebno za financijske instrumente, dotičnim financijskim institucijama okvirni vremenski raspored za dodjelu pojedinačnih godišnjih obroka.

Članak 20.

Prijenos godišnjih odobrenih sredstava

Odobrena sredstva koja se nisu iskoristila do kraja financijske godine za koju su bila odobrena prenose se u skladu s Uredbom (EU) br. 966/2012.

Članak 21.

Delegirani akti

1. Podložno odobrenju dotične države članice odnosno više njih, kako je predviđeno u članku 172. drugom stavku UFEU-a, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe o prilagodbi dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi, kako bi se uzelo u obzir prioritete financiranja u transeuropskim mrežama koji se stalno mijenjaju te promjene vezane uz projekte od zajedničkog interesa utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Kod izmjene dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi, Komisija osigurava:

(a)	da će se projekti od zajedničkog interesa u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 vjerojatno u potpunosti ili djelomično ostvariti u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za godine 2014. - 2020.;

(b)	da su izmjene sukladne s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u članku 7. ove Uredbe;

(c)	vezano uz dio I. Priloga I. ovoj Uredbi, da sve dionice uključuju infrastrukturne projekte čije ostvarivanje zahtijeva njihovo uključivanje u višegodišnje programe rada u okviru članka 17. stavka 3. ove Uredbe, bez mijenjanja trase koridora osnovne mreže.

2. Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe kako bi se izmijenile glavne odredbe, uvjeti i postupci utvrđeni u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi o doprinosu Unije svakom financijskom instrumentu uspostavljenom u dužničkom okviru ili vlasničkom okviru koji su utvrđeni u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi u skladu s rezultatima privremenog izvješća i potpuno neovisne evaluacije pilot faze Inicijative projektnih obveznica Europa 2020. uspostavljene Odlukom br. 1639/2006/EZ i Uredbom (EZ) br. 680/2007 te kako bi se uzelo u obzir tržišne uvjete koji se mijenjaju s ciljem optimiziranja kreiranja i provedbe financijskih instrumenata u okviru ove Uredbe.

Kod izmjene dijela III. Priloga I. ovoj Uredbi u slučajevima navedenim u prvom podstavku, Komisija neprekidno osigurava:

(a)	da se izmjene provode u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, uključujući ex ante evaluaciju iz njezina članka 140. stavka 2. točke (f), i

(b)

da su izmjene su ograničene na:

i.	izmjenu praga financiranja podređenog duga kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 1(a) i glavi I. poglavlju 1(b) Priloga I. ovoj Uredbi, s ciljem traženja sektorske diversifikacije i geografske ravnoteže na području država članica sukladno članku 15.;

ii.	izmjenu praga nadređenog duga kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 1. (a) Priloga I. ovoj Uredbi, s ciljem usmjeravanja sektorskoj raznolikosti i geografskoj ravnoteži na području država članica sukladno članku 15.;

iii.	kombiniranje s drugim izvorima financiranja kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 3. i dijelu IV. glavi II. poglavlju 3. Priloga I.;

iv.	odabir subjekata kojima je povjereno financiranje duga kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 4. i dijelu IV. glavi II. poglavlju 4. Priloga I.; te

v.	oblikovanje cijena i podjelu rizika i prihoda kako je navedeno u dijelu IV. glavi I. poglavlju 6. i dijelu III. glavi II. poglavlju 6. Priloga I.;

3. U sektoru prometa i u okviru općih ciljeva utvrđenih u članku 3. te posebnih sektorskih ciljeva iz članka 4. stavka 2., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. o prioritetima financiranja koji se trebaju odražavati u programima rada iz članka 17. za vrijeme trajanja CEF-a za prihvatljive mjere u okviru članka 7. stavka 2. Komisija donosi delegirani akt do 22. prosinca 2014.

4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se povećala gornja granica utvrđena u članku 14. stavku 2. do 20 % pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

i.	evaluacija pilot faze inicijative projektnih obveznica provedena u 2015. godini je pozitivna; i

ii.	preuzimanje financijskih instrumenata premašuje 8 % u smislu ugovornih obveza projekta.

5. Ako se pokaže da je potrebno odstupiti od dodjele za poseban cilj u području prometa za više od pet postotnih bodova, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se izvršile izmjene indikativnih postotaka utvrđenih u dijelu IV. Priloga I.

6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se izvršile prilagodbe popisa općih smjernica u dijelu V. Priloga I. koje treba uzeti u obzir kod određivanja kriterija za odabir ponude kako bi se uzelo u obzir srednjoročnu evaluaciju ove Uredbe ili zaključke donesene iz njezine provedbe. To se mora izvršiti na način koji je u skladu s odgovarajućim sektorskim smjernicama.

Članak 22.

Odgovornost korisnika i država članica

Države članice u okviru svojih odgovornosti i ne dovodeći u pitanje obveze korisnika u okviru uvjeta koji vrijede za bespovratna sredstva moraju učiniti sve što je potrebno kako bi proveli projekte od zajedničkog interesa koji primaju financijsku potporu Unije koja se dodjeljuje na osnovi ove Uredbe.

Države članice u tijesnoj suradnji s Komisijom provode tehnički i financijski nadzor mjera i potvrđuju da su izdaci nastali u okviru projekata ili njihovih dijelova isplaćeni i da je plaćanje izvršeno u skladu s relevantnim pravilima. Države članice mogu zahtijevati da Komisija sudjeluje u provjerama na terenu i inspekcijama.

Države članice svake godine obavješćuju Komisiju, ako je potrebno preko interaktivnog geografskog i tehničkog informacijskog sustava, o napretku koji je ostvaren tijekom provedbe projekata od zajedničkog interesa i ulaganja u tu svrhu uključujući iznos potpore koja se koristila u svrhu postizanja ciljeva u vezi s klimatskim promjenama. Na toj osnovi Komisija objavljuje informacije o posebnim projektima u okviru CEF-a i ažurira ih najmanje jednom godišnje.

Članak 23.

Sukladnost s politikama Unije i pravom Unije

U okviru ove Uredbe financiraju se samo projekti koji su u skladu s pravom Unije i koji su u skladu s relevantnom politikom Unije.

Članak 24.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Komisija poduzima prikladne mjere kojima jamči da su, dok se provode projekti koji se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni uz primjenu preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo kojeg drugog nezakonitog djelovanja s učinkovitim pregledima i, ako se uoče nepravilnosti, vraćanjem neopravdano plaćenih iznosa te gdje je moguće, učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud imaju, na osnovi dokumenata te provjere na terenu, ovlast za reviziju djelovanja svih korisnika bespovratnih sredstava, provedbenih tijela, izvođača radova i podizvođača koji su primili sredstva Unije u okviru ove Uredbe.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere na terenu i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (24) kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog nezakonitog djelovanja koje utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u okviru ove Uredbe.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava te ugovori proizašli iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe koje izričito određuju da su Komisija, Revizorski sud i OLAF ovlašteni za provedbu takvih revizija i inspekcija, u skladu s njihovim nadležnostima.

GLAVA II.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Odborski postupak

1. Komisiji pomaže koordinacijski odbor CEF-a. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Odbor osigurava horizontalni pregled programa rada navedenih u članku 17. kako bi se osiguralo da su dosljedni i da se utvrde, iskoriste i ocijene sinergije među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Posebno nastoji osigurati koordinaciju tih programa rada s ciljem omogućavanja višesektorskih poziva za podnošenje prijedloga.

Članak 26.

Izvršavanje ovlasti

1. Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21. dodjeljuje se Komisiji od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju članka 21. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 27.

Evaluacija

1. Najkasnije do 31. prosinca 2017. Komisija, u suradnji s država članicama i dotičnim korisnicima, priprema izvješće o evaluaciji postizanja ciljeva svih mjera (na razini rezultata i učinaka), učinkovitosti u korištenju sredstava i europskoj dodanoj vrijednosti CEF-a uzimajući u obzir odluku o obnovi, izmjeni ili suspenziji mjera, koje Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Evaluacija treba izraziti i gdje je moguće pojednostavljenje, unutarnja i vanjska sukladnost mjera, kontinuirana važnost svih ciljeva i njihov doprinos prioritetima Unije u vezi s pametnim, održivim i uključivim rastom, uključujući njihov učinak na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Izvješće o evaluaciji sadrži procjenu ekonomije razmjera koju je izradila Komisija na financijskoj, tehničkoj i ljudskoj razini prilikom upravljanja CEF-om i, prema potrebi, ukupnog broja projekata koji iskorištavaju sinergiju između sektora. Ta procjena također ispituje kako financijski instrumenti mogu postati učinkovitiji. Izvješće o evaluaciji uzima u obzir rezultate evaluacije dugoročnog učinka prethodnih mjera.

2. CEF uzima u obzir neovisnu cjelovitu evaluaciju inicijative projektnih obveznica Europa 2020. koja će se izvršiti 2015. godine. Na temelju te evaluacije Komisija i države članice procjenjuju važnost inicijative projektnih obveznica Europa 2020. i njezine učinkovitosti u povećanju ulaganja u prioritetne projekte i jačanju učinkovitosti potrošnje Unije.

3. Komisija izvodi ex post evaluaciju u tijesnoj suradnji s državama članicama i korisnicima. U ex post evaluaciji se provjerava uspješnost i učinkovitost CEF-a te njegov učinak na gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju kao i doprinos prioritetima Unije u vezi s pametnim, održivim i uključivim rastom te opsegom i učincima potpore koja se koristila za postizanje ciljeva u vezi s klimatskim promjenama

4. Pri evaluaciji se uzima u obzir napredak ostvaren u odnosu na pokazatelje uspješnosti iz članaka 3. i 4.

5. Komisija priopćuje zaključke tih evaluacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

6. Komisija i države članice, kojima pomažu drugi mogući korisnici, mogu provesti evaluaciju metoda izvođenja projekata, kao i učinka njihove provedbe, kako bi ocijenili jesu li postignuti ciljevi, uključujući one koji se odnose na zaštitu okoliša.

7. Komisija može zatražiti od države članice koja sudjeluje u projektu od zajedničkog interesa da osigura posebnu evaluaciju mjera, kao i povezanih projekata financiranih u okviru ove Uredbe ili da joj po potrebi osigura informacije i pomoć potrebnu pri provedbi evaluacije takvih projekata.

Članak 28.

Obavješćivanje, priopćivanje i objavljivanje podataka

1. Korisnici i, po potrebi, dotične države članice osiguravaju odgovarajuće objavljivanje podataka i primjenu transparentnosti u vezi s pomoći dodijeljenom na temelju ove Uredbe kako bi javnost obavijestili o ulozi Unije u provedbi projekata.

2. Komisija provodi mjere obavješćivanja i priopćivanja u odnosu na projekte i rezultate CEF-a. Sredstva namijenjena mjerama priopćivanja u okviru članka 5. stavka 2. također doprinose institucionalnoj komunikaciji o političkim prioritetima Unije u mjeri u kojoj su oni povezani s općim ciljevima iz članka 3.

Članak 29.

Izmjena Uredbe (EU) br. 913/2010

Uredba (EU) br. 913/2010 mijenja se kako slijedi:

Prilog Uredbi (EU) br. 913/2010 zamjenjuje tekst Priloga II. ovoj Uredba. Dosljedno tome, revidirani željeznički teretni koridori ostaju podložni odredbama Uredbe (EU) br. 913/2010.

Članak 30.

Prijelazne odredbe

Ova Uredba ne utječe na nastavak niti na izmjenu dotičnih projekata, uključujući njihovo potpuno ili djelomično ukidanje, sve do njihova završetka, kao ni na financijsku potporu koju je Komisija odobrila temeljem uredbi (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu potporu na dan 31. prosinca 2013., koji se nastavljaju primjenjivati na dotične mjere do njihova zaključenja.

Članak 31.

Stavljanje izvan snage

Ne dovodeći u pitanje članak 30. ove Uredbe, uredbe (EZ) br. 680/2007 i br. (EZ) 67/2010 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Članak 32.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u 11. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS

(1) SL C 143, 22.5.2012., str. 116.

(2) SL C 277, 13.9.2012., str. 125.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 19. studenoga 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu)

(4) SL C 420, 20.12.2013., str. 1.

(5) Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od17. prosinca 2013. Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).

(6) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 89.

(7) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 13.

(8) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropskih prometnih mreža i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (Vidi stranicu 1 ovog Službenog lista).

(9) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.).

(10) http://ec.europa.eu/transport/infrastructure/ten-t-policy/review/doc/expert-groups/expert_group_5_final_report.pdf

(11) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(12) Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(13) Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.).

(14) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(15) Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).

(16) Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. - 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(18) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(19) Uredba (EZ) br. 67/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih mreža (SL L 27, 30.1.2010.).

(20) Financijska omotnica CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020. u stalnim cijenama iz 2011. iznosi 29 300 000 000 EUR, a raspodijeljena je na sljedeći način: 23 174 000 000 EUR, uključujući 10 000 000 000 EUR za kohezijske zemlje (promet), 5 126 000 000 EUR (energetika), 1 000 000 000 (telekomunikacije).

(21) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. - 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884,).

(22) Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 204, 5.8.2010., str. 1.).

(23) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(24) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

PRILOG I.

DIO I.

POPIS PRETHODNO IDENTIFICIRANIH PROJEKATA NA OSNOVNOJ MREŽI U SEKTORU PROMETA

1. Horizontalni prioriteti

Inovativno upravljanje i usluge	Jedinstveno europsko nebo – sustav SESAR
Inovativno upravljanje i usluge	Sustavi telematskih aplikacija za cestovni i željeznički promet, promet plovnih putova i plovila (ITS, ERTMS, RIS i VTMIS)
Inovativno upravljanje i usluge	Morske luke osnovne mreže, autoceste mora (MoS) i zračne luke, sigurna i zaštićena infrastruktura
Nove tehnologije i inovacije	Nove tehnologije i inovacije u skladu s člankom 33. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 1315/2013

2. Koridori osnovne mreže

Baltičko-jadranski koridor

TRASA:

Gdynia – Gdańsk – Katowice/Sławków

Gdańsk – Warszawa – Katowice

Katowice – Ostrava – Brno – Wien

Szczecin/Świnoujście – Poznań – Wrocław – Ostrava

Katowice – Žilina – Bratislava – Wien

Wien – Graz – Villach – Udine – Trieste

Udine – Venezia – Padova – Bologna – Ravenna

Graz – Maribor – Ljubljana – Koper/Trieste

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Gdinj - Katowice	željeznica	Radovi
Gdinj, Gdańsk	luke	Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi
Varšava - Katowice	željeznica	Radovi
Wroclaw – Poznań – Szczecin/Świnoujście	željeznica	Radovi
Świnoujście, Szczecin	luka	Međusobna povezanost luka
Bielsko Biala – Žilina	cesta	Radovi
Katowice - Ostrava - Brno - Wien i Katowice - Žilina - Bratislava - Wien	željeznica	Radovi, osobito prekogranične dionice PL-CZ, CZ-AT, PL-SK i SK-AT; pruga Brno-Přerov; (daljnji) razvoj multimodalnih platformi i međusobnih povezanosti željeznice i zračnih luka
Wien - Graz - Klagenfurt - Udine - Venezia - Ravenna	željeznica	Djelomična gradnja novih linija (osnovni tunel Semmering i željeznička pruga Koralm), nadogradnja željeznice radovi u tijeku; (daljnji) razvoj multimodalnih platformi; nadogradnja postojeće dvosmjerne pruge između Udina - Cervignana i Trsta
Graz - Maribor - Pragersko	željeznica	Studije i radovi za drugi smjer
Trst, Venecija, Ravena, Kopar	luke	Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi

Koridor Sjeverno more – Baltik

TRASA:

Helsinki – Tallinn – Rīga

Ventspils – Rīga

Rīga – Kaunas

Klaipėda – Kaunas – Vilnius

Kaunas – Warszawa

Granica s Bjelarusom – Warszawa – Poznań – Frankfurt/Oder – Berlin – Hamburg

Berlin – Magdeburg – Braunschweig – Hannover

Hannover – Bremen – Bremerhaven/Wilhelmshaven

Hannover – Osnabrück – Hengelo – Almelo – Deventer – Utrecht

Utrecht – Amsterdam

Utrecht – Rotterdam – Antwerpen

Hannover – Köln – Antwerpen

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Helsinki - Tallinn	luke, autoceste mora	Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi i njihova međusobna povezanost, mogućnost razbijanja leda, autoceste mora
Tallinn - Riga - Kaunas - Varšava	željeznica	(Detaljne) studije za novu potpuno interoperabilnu prugu sa širinom UIC; početak radova na novoj pruzi prije 2020.; nadogradnja i nova pruga na državnom području Poljske; međusobna povezanost željeznice i zračne luke/luke, željezničko-cestovni terminali, autoceste mora;
Ventspils – Riga	željeznica	Nadogradnja, međusobna povezanost željeznice i luke, autoceste mora;
Klaipėda – Kaunas	željeznica	Nadogradnja, međusobna povezanost željeznice i luke, autoceste mora;
Kaunas – Vilnius	željeznica	Nadogradnja, međusobna povezanost sa zračnom lukom, željezničko-cestovni terminali;
Koridor Via Baltica	Cesta	Radovi na prekograničnim dionicama (EE, LV, LT, PL)
granica s Bjelorusijom- Varšava - Poznań - granica s Njemačkom	željeznica	Radovi na postojećoj pruzi, studije željezničkog sustava velikih brzina
granica s Poljskom - Berlin - Hannover - Amsterdam/Rotterdam	željeznica	Studije i nadogradnja nekoliko dionica (Amsterdam – Utrecht – Arnhem; Hannover – Berlin)
Wilhelmshaven - Bremerhaven - Bremen	željeznica	Studije i radovi
Berlin - Magdeburg – Hannover, Mittellandkanal, Zapadnonjemački kanali, Rajna, Waal, Sjevernomorski kanal, IJssel, Twentekanaal	unutarnji plovni putovi	Studije, radovi za poboljšanje plovnosti i nadogradnja ustava i plovnih putova
Amsterdamske ustave i kanal Amsterdam - Rajna	unutarnji plovni putovi	Studije ustava u tijeku; luka: međusobna povezanost (studije i radovi, uključujući nadogradnju ustave Beatrix)

Mediteranski koridor

TRASA:

Algeciras – Bobadilla –Madrid – Zaragoza – Tarragona

Sevilla – Bobadilla – Murcia

Cartagena – Murcia – Valencia – Tarragona

Tarragona – Barcelona – Perpignan – Marseille/Lyon – Torino – Novara – Milano – Verona – Padova – Venezia – Ravenna/Trieste/Koper – Ljubljana – Budapest

Ljubljana/Rijeka – Zagreb – Budapest – Granica s Ukrajinom

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Algeciras - Madrid	željeznica	Studije u tijeku, početak radova prije 2015., završetak 2020.
Sevilla - Antequera - Granada - Almería - Cartagena - Murcia - Alicante - Valencia	željeznica	Studije i radovi
Madrid-Zaragoza-Barcelona	željeznica	Nadogradnja postojećih pruga (širina, sporedni kolosijeci, platforme)
Valencia - Tarragona - Barcelona	željeznica	Izgradnja između 2014. – 2020.
Barcelona	luka	Međusobna povezanost željeznice s lukama i zračnim lukama
Barcelona - Perpignan	željeznica	Prekogranična dionica, radovi u tijeku, završetak nove pruge do 2015., nadogradnja postojeće pruge (širina, sporedni kolosijeci, platforme)
Perpignan - Montpellier	željeznica	Zaobilaznica Nîmes - Montpellier treba biti u funkciji 2017., Montpellier - Perpignan predviđena za 2020.
Lyon	željeznica	Rasterećivanje uskih grla u Lyonu: studije i radovi
Lyon – Avignon – Marseille	željeznica	nadogradnja
Lyon - Torino	željeznica	Prekogranična dionica, radovi na osnovnom tunelu; studije i radovi na pristupnim putovima
Milano - Brescia	željeznica	Djelomična nadogradnja, djelomično nova pruga velikih brzina
Brescia - Venecija - Trst	željeznica	Prije 2014. trebaju početi radovi na nekoliko dionica u sinergiji s nadogradnjama koje se izvode na pojasevima koji se preklapaju kao u Baltičko-jadranskom koridoru
Milano – Cremona- Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trst	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi
Cremona, Mantova, Venezia, Ravenna, Trieste	luke unutarnjih voda	Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi
Trst - Divača	željeznica	Studije i djelomična nadogradnja u tijeku; prekogranična dionica dovršena nakon 2020.
Kopar - Divača - Ljubljana – Pragersko	željeznica	Studije i nadogradnja/djelomično nova pruga
Rijeka – Zagreb – Budapest	željeznica	Studije i radovi (uključujući izgradnju novog kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom
Rijeka	luka	Nadogradnja i razvoj infrastrukture, razvoj multimodalnih platformi i njihova međusobna povezanost
Ljubljana – Zagreb	željeznica	Studije i radovi
Čvor Ljubljana	željeznica	Željezničko čvorište Ljubljana, uključujući multimodalnu platformu; međusobna povezanost željeznice i zračne luke
Pragersko - Zalalövö	željeznica	Prekogranična dionica: studije, početak radova prije 2020.
Lendava - Letenye	Cesta	Prekogranična nadogradnja
Boba- Székesfehérvár	željeznica	Nadogradnja
Budapest-Miskolc- granica s Ukrajinom	željeznica	Nadogradnja
Vásárosnamény-granica s Ukrajinom	Cesta	Prekogranična nadogradnja

Koridor Bliski istok - Istočni Mediteran

TRASA:

Hamburg – Berlin

Rostock – Berlin – Dresden

Bremerhaven/Wilhelmshaven – Magdeburg – Dresden

Dresden – Ústí nad Labem – Mělník/Praha – Kolín

Kolín – Pardubice – Brno – Wien/Bratislava – Budapest – Arad – Timișoara – Craiova – Calafat – Vidin – Sofia

Sofia – Plovdiv – Burgas

Plovdiv – TR border

Sofia – Thessaloniki – Athína – Piraeus – Lemesos – Lefkosia

Athína – Patras/Igoumenitsa

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Dresden - Praha	željeznica	Studije za željeznički sustav pruga velikih brzina
Praha	željeznica	Nadogradnja, zaobilaznica za teretni promet poveznica željeznice sa zračnom lukom
Hamburg – Dresden – Praha – Pardubice	unutarnji plovni putovi	Studije o Elbi i Vltavi, radovi za poboljšanje plovnosti i nadogradnja
Děčínske ustave	unutarnji plovni putovi	Studije
Praha- Brno - Břeclav	željeznica	Nadogradnja, uključujući željezničko čvorište Brno i multimodalne platforme
Breclav – Bratislava	željeznica	Prekogranična dionica, nadogradnja
Bratislava – Hegyeshalom	željeznica	Prekogranična dionica, nadogradnja
Mosonmagyaróvár – granica sa Slovačkom	Cesta	Prekogranična nadogradnja
Tata – Biatorbágy	željeznica	Nadogradnja
Budapest - Arad - Temišvar - Calafat	željeznica	Nadogradnja u Mađarskoj gotovo završena, u Rumunjskoj u tijeku
Vidin – Sofija – Burgas/granica s Turskom Sofia – Thessaloniki – Athína/Piraeus	željeznica	Studije i radovi Vidin – Sofija – Thessaloniki – Athína; nadogradnja Sofija – Burgas/granica s Turskom
Vidin – Craiova	cesta	Prekogranična nadogradnja
Thessaloniki, Igoumenitsa	luka	Nadogradnja i razvoj infrastrukture, međusobno multimodalno povezivanje
Athína/Piraeus/Heraklion – Lemesos	luka, autoceste mora	Kapacitet luke i međusobno multimodalno povezivanje
Lemesos – Lefkosia	luke, multimodalne platforme	Nadogradnja međusobnog modalnog povezivanja, uključujući južnu zaobilaznicu Lefkosije, studije i radovi, sustavi za upravljanje prometom
Lefkosia – Larnaca	multimodalne platforme	Međusobno multimodalno povezivanje i sustavi telematskih aplikacija
Patras	luka	Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi
Athína - Patras	željeznica	Studije i radovi, međusobna povezanost luka

Skandinavsko-mediteranski koridor

TRASA:

Granica s Rumunjskom – Hamina/Kotka – Helsinki – Turku/Naantali – Stockholm – Malmö

Oslo – Göteborg – Malmö – Trelleborg

Malmö – København – Kolding/Lübeck – Hamburg – Hannover

Bremen – Hannover – Nürnberg

Rostock – Berlin – Leipzig – München

Nürnberg – München – Innsbruck – Verona – Bologna – Ancona/Firenze

Livorno/La Spezia – Firenze – Roma – Napoli – Bari – Taranto – Valletta

Napoli – Gioia Tauro – Palermo/Augusta – Valletta

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Hamina/Kotka – Helsinki	luka, željeznica	Međusobna povezanost luka, nadogradnja željeznice, mogućnost razbijanja leda
Helsinki	željeznica	Povezanost zračna luka – željeznica
granica s Rusijom – Helsinki	željeznica	Radovi u tijeku
Helsinki – Turku	željeznica	Nadogradnja
Turku/Naantali – Stockholm	luke, autoceste mora	Međusobna povezanost luka, mogućnost razbijanja leda
Stockholm - Malmö (nordijski trokut)	željeznica	Radovi u tijeku na određenim dionicama
Trelleborg - Malmö – Göteborg – granica s Norveškom	željeznica, luka, autoceste mora	Radovi, multimodalne platforme i povezanost luke i zaleđa
Fehmarn	željeznica	Studije u tijeku, građevinski radovi čvrste poveznice na pojasu Fehmarn Belt koji trebaju početi 2015.
København - Hamburg via Fehmarn: pristupni putovi	željeznica	Završetak pristupnih putova iz Danske predviđen do 2020., pristupni putovi iz Njemačke trebaju biti završeni u dva koraka: elektrifikacija jednosmjerne pruge uz dovršetak čvrste poveznice i dvosmjerne pruge sedam godina kasnije
Rostock	luke, autoceste mora	Međusobna povezanost željeznice s lukama trajekti s niskim emisijama; mogućnost razbijanja leda
Rostock - Berlin - Nürnberg	željeznica	Studije i nadogradnja
Hamburg/Bremen - Hannover	željeznica	Studije u tijeku
Halle – Leipzig – Nürnberg	željeznica	Radovi u tijeku, završetak radova predviđen do 2017.
München – Wörgl	željeznica	Pristup do osnovnog tunela Brenner i prekogranične dionce studije
osnovni tunel Brenner	željeznica	Studije i radovi
Fortezza - Verona	željeznica	Studije i radovi
Napoli - Bari	željeznica	Studije i radovi
Napoli - Reggio Calabria	željeznica	Nadogradnja
Verona – Bologna	željeznica	Nadogradnja u tijeku
Ancona, Napoli, Bari, La Spezia, Livorno	luke	Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi
Messina - Catania – Augusta/Palermo	željeznica	Nadogradnja (preostale dionice)
Palermo/Taranto - Valletta/Marsaxlokk	luke, autoceste mora	Međusobna povezanost luka
Valletta - Marsaxlokk	luka, zračna luka	Nadogradnja poveznih točaka među različitim mrežama, uključujući Marsaxlokk-Luqa-Valletta
Bologna – Ancona	željeznica	Nadogradnja

Rajnsko-alpski koridor

TRASA:

Genova – Milano – Lugano – Basel

Genova – Novara – Brig – Bern – Basel – Karlsruhe – Mannheim – Mainz – Koblenz – Köln

Köln – Düsseldorf – Duisburg – Nijmegen/Arnhem – Utrecht – Amsterdam

Nijmegen – Rotterdam – Vlissingen

Köln – Liège – Bruxelles/Brussel – Gent

Liège – Antwerpen – Gent – Zeebrugge

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Genova	luka	Međusobna povezanost luka
Genova - Milano/Novara – granica sa Švicarskom	željeznica	Studije; početak radova prije 2020.
Basel – Antwerpen/Rotterdam - Amsterdam	unutarnji plovni putovi	Radovi za poboljšanje plovnosti
Karlsruhe - Basel	željeznica	Radovi u tijeku
Frankfurt - Mannheim	željeznica	Studije u tijeku
Liège	željeznica	Poveznica željeznice s lukom i zračnom lukom
Rotterdam – Zevenaar	željeznica	Studije u tijeku, nadogradnja
Zevenaar - Emmerich - Oberhausen	željeznica	Radovi u tijeku
Zeebrugge – Gent – Antwerpen - granica s Njemačkom	željeznica	Nadogradnja

Atlantski koridor

TRASA:

Algeciras – Bobadilla – Madrid

Sines / Lisboa – Madrid – Valladolid

Lisboa – Aveiro – Leixões/Porto

Aveiro – Valladolid – Vitoria – Bergara – Bilbao/Bordeaux – Paris – Le Havre/Metz – Mannheim/Strasbourg

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

željeznička poveznica velikih brzina Sines/Lisboa - Madrid	željeznica, luke	Studije i radovi u tijeku, nadogradnja poveznih točaka između luka Sines/Lisboa
željezna poveznica velikih brzina Porto - Lisboa	željeznica	Studije u tijeku
željeznička poveznica Aveiro – Salamanca – Medina del Campo	željeznica	prekogranična dionica: radovi u tijeku
željeznička poveznica Bergara - San Sebastián - Bayonne	željeznica	završetak predviđen do 2016. na španjolskoj strani, a na francuskoj do 2020.
Bayonne - Bordeaux	željeznica	Javne konzultacije u tijeku
Bordeaux - Tours	željeznica	Radovi u tijeku
Paris	željeznica	Južna zaobilaznica velikih brzina
Baudrecourt - Mannheim	željeznica	Nadogradnja
Baudrecourt - Strasbourg	željeznica	Radovi u tijeku, završetak predviđen 2016.
Le Havre - Paris	unutarnji plovni putovi	Nadogradnja
Le Havre - Paris	željeznica	Studije, nadogradnja
Le Havre	luka, željeznica	Studije i radovi u vezi kapaciteta luke, autoceste mora i međusobna povezanost

Koridor Sjeverno more – Baltik

TRASA:

Belfast – Baile Àtha Cliath/Dublin – Corcaigh/Cork

Glasgow/Edinburgh – Liverpool/Manchester – Birmingham

Birmingham – Felixstowe/London /Southampton

London – Lille – Brussel/Bruxelles

Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen – Brussel/Bruxelles – Luxembourg

Luxembourg – Metz – Dijon – Macon – Lyon – Marseille

Luxembourg – Metz – Strasbourg – Basel

Antwerpen/Zeebrugge – Gent – Dunkerque/Lille – Paris

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

CorcaighCork - Dublin - Baile Atha Cliath/Belfast	željeznica	Studije i radovi; poveznice u Baile Atha Cliath/Dublinu (DART);
Belfast	luka, multimodalna povezanost	Nadogradnja
Glasgow - Edinburgh	željeznica	Nadogradnja
Manchester – Liverpool	željeznica	Nadogradnja i elektrifikacija, uključujući Northern Hub
Birmingham – Reading – Southampton	željeznica	Nadogradnja teretnih pruga
Baile Atha Cliath/Dublin, Corcaigh/Cork, Southampton	luka, željeznica	Studije o kapacitetu luke i radovi na njemu, autoceste mora i međusobna povezanost
Dunkerque	luka	Daljnji razvoj multimodalnih platformi i međusobna povezanost
Calais - Paris	željeznica	Preliminarne studije
Bruxelles/Brussel	željeznica	Studije i radovi (veza sjever-jug za željezničke pruge velike brzine i konvencionalne željezničke pruge
Felixstowe – Midlands	željeznica, luka, multimodalne platforme	Nadogradnja željeznice, međusobna povezanost luka i multimodalnih platformi
Maas, uključujući Maaswerken	unutarnji plovni putovi	Nadogradnja
Albertkanaal/ kanal Bocholt-Herentals	unutarnji plovni putovi	Nadogradnja
Koridor Rhine-Scheldt: Volkeraklock i Kreekaklock, Krammerlock i ustava Hansweert	unutarnji plovni putovi	Ustave: studije u tijeku
Terneuzen	pomorski	Ustave: studije u tijeku; radovi
Terneuzen - Gent	unutarnji plovni putovi	Studije, nadogradnja
Zeebrugge	luka	Ustave: studije, međusobna povezanost (studije i radovi)
Antwerpen	pomorski, luke, željeznica	Ustave: studije u tijeku luka: međusobna povezanost (uključujući drugi željeznički pristup luci Antwerpen)
Rotterdam - Antwerpen	željeznica	Nadogradnja teretnih pruga
Kanal Sena-Sjever; Sena - Escaut	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi; nadogradnja, uključujući prekogranične i multimodalne veze
Dunkerque – Lille	unutarnji plovni putovi	Studije u tijeku
Antwerpen, Bruxelles/Brussel, Charleroi	unutarnji plovni putovi	Nadogradnja
modernizacija plovnih putova u Valoniji	unutarnji plovni putovi	Studije, nadogradnja, intermodalne veze
Bruxelles/Brussel - Luxembourg - Strasbourg	željeznica	Radovi u tijeku
Antwerpen – Namur - granica s Luksemburgom – granica s Francuskom	željeznica	Nadogradnja teretnih pruga
Strasbourg - Mulhouse - Basel	željeznica	Nadogradnja
željeznička poveznica Luxembourg - Dijon - Lyon (TGV Rhin - Rhône)	željeznica	Studije i radovi
Lyon	željeznica	Istočna zaobilaznica: studije i radovi
kanal Saône - Moselle/Rajna	unutarnji plovni putovi	Preliminarne studije u tijeku
Rhône	unutarnji plovni putovi	Madogradnja
Luka Marseille-Fos	luka	Međusobno povezivanje i multimodalni terminali
Lyon - Avignon - luka Marseille - Fos	željeznica	Nadogradnja

Rajna – Dunav

TRASA:

Strasbourg – Stuttgart – München – Wels/Linz

Strasbourg – Mannheim – Frankfurt – Würzburg – Nürnberg – Regensburg – Passau – Wels/Linz

München/Nürnberg – Praha – Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – Granica s Ukrajinom

Wels/Linz – Wien – Bratislava – Budapest – Vukovar

Wien/Bratislava – Budapest – Arad – Brașov/Craiova – București – Constanța – Sulina

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

željeznička poveznica Strasbourg - Kehl Appenweier	željeznica	Radovi na poveznim točkama Appenweier
Karlsruhe - Stuttgart - München	željeznica	Studije i radovi u tijeku
Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – granica s Ukrajinom	željeznica	Nadogradnja, multimodalne platforme
Zlín – Žilina	cesta	Prekogranična cestovna dionica
München – Praha	željeznica	Studije i radovi
Nürnberg – Praha	željeznica	Studije i radovi
München - Mühldorf - Freilassing - Salzburg	željeznica	Studije i radovi u tijeku
Salzburg - Wels	željeznica	Studije
Nürnberg - Regensburg - Passau - Wels	željeznica	Studije i radovi
željeznička poveznica Wels - Wien	željeznica	Završetak predviđen do 2017.
Wien – Bratislava / Wien – Budapest / Bratislava – Budapest	željeznica	Studije za željezničke sustave velikih brzina (uključujući usklađivanje veza između triju gradova)
Budapest - Arad	željeznica	Studije za mrežu željezničkog sustava velikih brzina između Budapest i Arad
Komárom – Komárno	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi za prekogranični most
Arad - Brašov - București - Constanța	željeznica	Nadogradnja određenih dionica; studije za željezničke sustave velikih brzina
Majna – kanal – Majna – Dunav	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla; luke unutarnjih plovnih putova: međusobna multimodalna povezanost sa željeznicom
Slavonski Brod	luka	Studije i radovi
Giurgiu, Galați	luka	Daljnji razvoj multimodalnih platformi i veza sa zaleđem studije i radovi
Dunav (Kehlheim - Constanța/Midia/Sulina)	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla; luke unutarnjih plovnih putova: međusobno multimodalno povezivanje
Sava	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla (uključujući prekogranični most)
Kanal București – Dunăre	unutarnji plovni putovi	Studije i radovi
Constanța	luka, autoceste mora	Međusobna povezanost luka, autoceste mora (uključujući usluge razbijanja leda)
Craiova – București	željeznica	Studije i radovi

3. Ostale dionice na osnovnoj mreži

Sofija do granice s Makedonijom	Prekogranična dionica	željeznica	Studije u tijeku
Sofija do granice sa Srbijom	Prekogranična dionica	željeznica	Studije u tijeku
Temišvar – granica sa Srbijom	Prekogranična dionica	željeznica	Studije u tijeku
Wrocław – Praha	Prekogranična dionica	željeznica	Studije
Nowa Sól – Hradec Králové	Prekogranična dionica	cesta	Radovi
Brno – granica s Austrijom	Prekogranična dionica	cesta	Nadogradnja
Budapest – Zvolen	Prekogranična dionica	cesta	Nadogradnja
Budapest – granica sa Srbijom	Prekogranična dionica	željeznica	Studije
Botnički koridor: Luleå – Oulu	Prekogranična dionica	željeznica	Studije i radovi
Iași- granica s Republikom Moldovom	Prekogranična dionica	željeznica	Studije u tijeku i radovi
Suceava-granica s Ukrajinom	Prekogranična dionica	željeznica	Studije i radovi
Prioritetni projekti kako je definirano u Prilogu III. Odluci br, 661/2010/EU (Praha- Linz, Nova željeznica visokog kapaciteta: Središnji prijelaz preko Pireneja, „Željezna Rajna”(Rheidt-Antwerpen))	Prekogranična dionica	željeznica	Studije u tijeku
Târgu Neamt–Ungheni	Prekogranična dionica	cesta	Nadogradnja
Marijampolė -Kybartai (granica između Litve i Rusije)	Prekogranična dionica	cesta	Nadogradnja
Vilnius-granica između Litve i Bjelarusa	Prekogranična dionica	cesta	Nadogradnja
Ioannina – Kakavia (granica između Grčke i Albanije)	Prekogranična dionica	cesta	Studije
Kleidi – Polikastro – Evzonoi (granica između Grčke i Makedonije)	Prekogranična dionica	cesta	Nadogradnja
Serres – Promahonas – granica između Grčke i BUgarske	Prekogranična dionica	cesta	Radovi u tijeku
Alexandroupoli – Kipoi granica između Grčke i Turske	Prekogranična dionica	cesta	Studije i radovi
Dubrovnik – granica između Hrvatske i Crne Gore	Prekogranična dionica	cesta	Radovi
Kędzierzyn Koźle – Chałupki-granica	Prekogranična dionica	željeznica	Radovi
A Coruña - Vigo - Palencia Gijón - Palencia	Usko grlo	željeznica, autoceste mora	Radovi u tijeku (uključujući luke i multimodalne platforme)
Frankfurt – Fulda – Erfurt – Berlin	Usko grlo	željeznica	Studije
Željeznička pruga Egnatia	Usko grlo	željeznica	Studije u tijeku
Sundsvall – Umeå – Luleå	Usko grlo	željeznica	Studije i radovi
Zagreb – granica sa Srbijom	Usko grlo	željeznica	Studije i radovi
A Coruña - Madrid (putnički prijevoz velike brzine)	Usko grlo	željeznica	Radovi u tijeku
Stockholm – Gävle – Sundsvall	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Radovi
Mjölby – Hallsberg – Gävle	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Radovi
Bothnian – Kiruna – granica s Norveškom	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije i radovi
Milford Haven – Swansea – Cardiff	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja
Željeznička veza Sionainn/Shannon Faing/Foynes - Gabhal Luimnigh/Limerick junction	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije
poveznica High Speed 2	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije i radovi za prugu velikih brzina London - Midlands
granica s Ukrajinom – Kraków – Katowice – Wrocław – Dresden	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Radovi
Riga – granica između Rusije i Bjelarusa	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja
Vilnius – granica s Bjelarusom	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja, međusobna povezanost sa zračnom lukom
Kybartai – Kaunas	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja
Tallinn – Tartu - Koidula – granica s Rusijom	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja
Marseille – Toulon – Nica – Ventimiglia - Genova	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije za željezničke sustave velikih brzina
Bordeaux – Toulouse	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije za željezničke sustave velikih brzina
Helsinki – Oulu	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja dionica
Bilbao – Pamplona – Zaragoza – Sagunto	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije i radovi
Brunsbüttel - Kiel (kanal Nord-Ostsee)	druge poveznice na osnovnoj mreži	unutarnji plovni putovi	Optimizacija plovnog statusa
Cardiff - Bristol - London	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja, uključujući Crossrail
Alba-Iulia – Turda – Dej – Suceava – Pașcani – Iași	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije i radovi
București - Buzău	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Poboljšanje i popravak željezničke infrastrukture i veze sa zaleđem
Ruhrska oblast - Münster - Osnabrück - Hamburg	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja dionice Münster - Lünen (dvosmjerna pruga)
Nantes - Tours - Lyon	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije i radovi
Ploiești-Suceava	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Studije
Heraklion	druge poveznice na osnovnoj mreži	zračna luka, infrastruktura/sustavi za kombinirani transport	Studije i građevinski radovi, nadogradnja i razvoj infrastrukture, multimodalno međusobno povezivanje
Huelva – Sevilla	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Radovi u tijeku
Fredericia-Frederikshavn	druge poveznice na osnovnoj mreži	željeznica	Nadogradnja, uključujući elektrifikaciju
Barcelona – Valencia – Livorno	druge poveznice na osnovnoj mreži	autoceste mora	Nadogradnja

DIO II.

POPIS INFRASTRUKURA PRIORITETNIH KORIDORA I PODRUČJA U ENERGETSKOM SEKTORU

1. Prioritetni koridori za električnu energiju

(1)

Sjevernomorski priobalni sustav umrežavanja („NSOG”): razvoj integriranog priobalnog elektroenergetskog sustava umrežavanja i odgovarajućih poveznica u Sjevernom moru, Irskom moru, Engleskom kanalu, Baltičkom moru i susjednim vodama za prijevoz električne energije iz obnovljivih priobalnih energetskih izvora u glavna potrošačka središta i skladišta te u svrhu povećanja prekogranične razmjene električne energije.

Dotične države članice: Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina;

(2)

Međusobna povezanost sustava za električnu energiju u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI West Electricity”): razvoj međusobne povezanosti među državama članicama u regiji i s trećim zemljama iz područja Sredozemlja, uključujući Pirenejski poluotok, ponajprije radi uključenja električne energije iz obnovljivih izvora energije i jačanja infrastrukture unutarnje mreže kako bi se poticala integracija tržišta u regiji.

Dotične države članice: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Malta, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina;

(3)

Međusobna povezanost elektroenergetskih sustava u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI East Electricity”): međusobno povezivanje i unutarnji vodovi u smjeru sjever-jug i u smjeru istok-zapad kako bi se dopunilo unutarnje tržište i uključila proizvodnja iz obnovljivih izvora energije.

Dotične države članice Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija;

(4)

Nacrt međusobnog povezivanja u području električne energije na baltičkom energetskom tržištu („BEMIP Electricity”): međusobne poveznice među državama članicama u baltičkom području te odgovarajuće jačanje infrastrukture unutarnje mreže, u svrhu okončanja izolacije baltičkih država i poticanja integracije tržišta u regiji, između ostalog radom na integraciji obnovljivih izvora energije u regiji;

Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska.

2. Prioritetni koridori za plin

(1)

Međusobna povezanost plinskih sustava u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI West Gas”): infrastruktura za plin za plinske tokove u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug u svrhu diversifikacije opskrbnih putova i povećanja kratkoročne isporuke plina.

Dotične države članice: Belgija, Danska, Irska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina;

(2)

Međusobna povezanost plinskih sustava u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI East Gas”): infrastruktura za plin za regionalne plinske poveznice između područja Baltičkog mora, Jadranskog i Egejskog mora, istočnog dijela Sredozemnog mora te Crnog mora, i radi jačanja raznolikosti i sigurnosti opskrbe plinom;

Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija;

(3)

Južni plinski koridor („SGC”): infrastruktura za prijevoz plina iz Kaspijskog bazena, Srednje Azije, Bliskog istoka i istočnomediteranskog bazena u Uniju kako bi se povećala raznolikost ponude plinom.

Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Cipar, Francuska, Njemačka, Mađarska, Grčka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija;

(4)

Nacrt međusobne povezanosti na baltičkom tržištu u području plina („BEMIP Gas”): infrastruktura za plin kako bi se okončala izolacija triju baltičkih država i Finske te njihova ovisnost o jednom dobavljaču, na odgovarajući način pojačala infrastruktura unutarnje mreže i povećala raznolikost i sigurnost opskrbe plinom na području Baltičkog mora;

Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska.

3. Prioritetna tematska područja

(1)

Uvođenje pametnih mreža: usvajanje tehnologija pametnih mreža u cijeloj Uniji za učinkovito uključivanje ponašanja i djelovanja svih korisnika priključenih na električnu mrežu, posebice generiranje velikih količina električne energije od obnovljivih izvora energije ili decentralizirane proizvodnje energije i zahtijevanje odgovora od potrošača;

Dotične države članice: sve;

(2)

Elektroenergetske autoceste: prve elektroenergetske autoceste do 2020., s ciljem izgradnje sustava elektroenergetskih autocesta u cijeloj Uniji koji mogu:

(a)	iskorištavati energiju vjetra koja se neprestano povećava u Sjevernom i Baltičkom moru i oko njih te povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u istočnoj i južnoj Europi i u Sjevernoj Africi;

(b)	povezati ova nova središta proizvodnje s glavnim kapacitetima skladištenja u nordijskim zemljama, Alpama i drugim regijama s velikim središtima potrošnje, i

(c)	suočavati se s opskrbom električnom energijom koja je sve više promjenljiva i decentralizirana te s potražnjom za fleksibilnom električnom energijom;

Dotične države članice: sve;

(3)

Prekogranična mreža ugljikovog dioksida: razvoj infrastrukture za prijevoz ugljikovog dioksida među državama članicama i susjednim trećim zemljama radi uvođenja hvatanja i skladištenja ugljikovog dioksida.

Dotične države članice: sve.

DIO III.

UVJETI I POSTUPCI U VEZI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA

Cilj i obrazloženje

Cilj financijskih instrumenata u okviru CEF-a jest olakšati infrastrukturnim projektima pristup financiranju za projekte i poduzeća korištenjem sredstava Unije kao financijske poluge.

Financijskim instrumentima podupire se financiranje projekata od zajedničkog interesa s jasnom europskom dodanom vrijednošću te se potiče veća uključenost privatnog sektora u dugoročno financiranje takvih projekata u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike, uključujući širokopojasne mreže.

Financijskim instrumentima zadovoljavaju se srednjoročne do dugoročne potrebe projekata te se njima omogućuju veće dobrobiti s obzirom na utjecaj na tržište, administrativnu djelotvornost i korištenje resursa.

Oni zainteresiranim stranama u području infrastrukture, poput financijera, tijela javne vlasti, upravitelja infrastrukture, građevinskih poduzeća i operatora, pružaju paket instrumenata financijske potpore Unije koji je dosljedan i usmjeren na tržište.

Financijski instrumenti sastoje se od:

(a)	instrumenta za zajmove i jamstva, popraćenog instrumentima za podjelu rizika, uključujući mehanizme za kreditno poboljšanje projektnih obveznica („dužnički instrument”) te

(b)	vlasničkog instrumenta („vlasnički instrument”),

kojima se podupire nadilaženje ograničenja tržišta tako da se poboljšaju profili za financiranje i/ili rizik u ulaganjima u infrastrukturu. Time se poduzećima i drugim korisnicima poboljšava pristup zajmovima, jamstvima, vlasništvima i drugim oblicima privatnog financiranja.

Prije dovršetka sastavljanja dužničkih i vlasničkih instrumenata, Komisija provodi ex ante evaluaciju u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Evaluacija postojećih, usporedivih financijskih instrumenata prema potrebi doprinosi toj procjeni.

I. Dužnički instrument

1. Opće odredbe

Cilj dužničkog instrumenta jest doprinošenje uklanjanju nedostataka europskih tržišta dužničkog kapitala tako da se omogući podjelu rizika pri financiranju duga. Financiranje duga osiguravaju subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti u obliku nadređenog i podređenog duga ili jamstava.

Dužnički instrument sastoji se od instrumenta za podjelu rizika za zajmove i jamstva te od inicijative projektnih obveznica. Promicatelji projekta mogu dodatno tražiti financiranje dioničkim kapitalom u okviru vlasničkog instrumenta.

a. Instrument za podjelu rizika za zajmove i jamstva

Instrument za podjelu rizika za zajmove i jamstva namijenjen je osiguravanju dodatnog kapaciteta rizika subjektima kojima je povjereno financiranje duga. Na taj način subjekti kojima je povjereno financiranje duga mogu pružati financiranje financiranog podređenog i nadređenog duga i onog koje se financira izvan fondova projektima i trgovačkim društvima kako bi promicateljima olakšali pristup bankovnom financiranju. Ako je financiranje duga podređeno, ono ne prelazi nadređeni dug, već prelazi vlasničke vrijednosne papire i financiranje vezano uz njih.

Financiranje podređenog duga koje se financira izvan fondova ne prelazi 30 % ukupnog izdanog iznosa za nadređeni dug.

Financiranje nadređenog duga predviđeno u okviru dužničkog instrumenta ne prelazi 50 % ukupnog iznosa cjelokupnog financiranja nadređenog duga koje je stavio na raspolaganje subjekt kojemu je povjereno financiranje duga ili koje je pruženo u okviru posebnog ulagačkog instrumenta.

b. Inicijativa projektnih obveznica

Instrument za podjelu rizika za projektne obveznice osmišljen je kao financiranje podređenog duga kako bi se olakšalo financiranje projektnim poduzećima koje podižu nadređeni dug u obliku obveznica. Cilj tog instrumenta kreditnog poboljšanja jest pomoći da nadređeni dug postigne ulagački kreditni rejting.

On ne prelazi nadređeni dug, već prelazi vlasničke vrijednosne papire i financiranje vezano uz njih.

Financiranje podređenog duga ne prelazi 30 % ukupnog izdanog iznosa nadređenog duga.

2. Financijski parametri i financijska poluga

Parametri podjele rizika i prihoda postavljeni su na način da je moguće postići posebne ciljeve politike, uključujući usmjerenost prema određenim kategorijama projekata, a da se istovremeno očuva pristup dužničkog instrumenta koji je usmjeren na tržište.

Očekuje se da očekivana potpora dužničkog instrumenta — definirana kao ukupni iznos (tj. doprinosi Unije plus doprinosi iz ostalih financijskih institucija) podijeljen sa doprinosom Unije — bude između 6 i 15, ovisno o vrsti aktivnosti, ciljanim korisnicima i financiranju duga u pitanju).

3. Kombiniranje s drugim izvorima financiranja

Financiranje iz dužničkog instrumenta može se kombinirati s drugim namjenskim izdvajanjima iz proračuna navedenima dolje, podložno pravilima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 i relevantnoj pravnoj osnovi:

(a)	drugi dijelovi CEF-a,

(b)	drugi instrumenti, programi i linije iz proračuna Unije;

(c)	države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti vlastitim sredstvima ili sredstvima iz fondova u okviru kohezijske politike bez mijenjanja prirode instrumenta.

4. Provedba

Subjekti kojima je povjereno financiranje duga

Subjekti kojima je povjereno financiranje duga odabiru se sukladno Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

Provedba pod neizravnim načinom upravljanja može imati oblik izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga. Za instrumente pod direktnim mandatima (tj. u neizravnom načinu upravljanja), subjekti kojima je povjereno financiranje duga upravljaju doprinosima Unije za dužnički instrument i oni su partneri koji dijele rizik.

Osim toga, uspostavljanje posebnih ulagačkih instrumenata može biti predviđeno za omogućavanje udruživanje doprinosa od više ulagača. Doprinos Unije može biti podređen onome od drugih ulagača.

Osmišljavanje i provedba

Osmišljavanje mora biti usklađeno s općim odredbama za financijske instrumente utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

Detaljniji zahtjevi i uvjeti za provedbu dužničkog instrumenta, uključujući praćenje i nadzor, utvrđuju se u sporazumu između Komisije i odgovarajućih tijela kojima je povjereno financiranje duga, uzimajući u obzir odredbe utvrđene u ovom Prilogu i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

Fiducijarni račun

Tijela kojima je povjereno financiranje duga otvaraju fiducijarni račun za držanje doprinosa Unije i prihoda nastalih na temelju doprinosa Unije.

5. Korištenje doprinosa Unije

Doprinos Unije koristi se:

(a)	za rezervacije za rizike;

(b)

za pokrivanje dogovorenih pristojbi i troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem dužničkim instrumentom, uključujući njegovu evaluaciju i mjere potpore, koje su određene u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i tržišnom praksom. Administrativne pristojbe i pristojbe koje se temelje na uspješnosti i koje se moraju platiti subjektu kojem je povjereno financiranje duga ne smiju premašivati 2 %, odnosno 3 % od doprinosa Unije koji se učinkovito koristio za individualne operacije, na osnovi metodologije utemeljene na troškovima dogovorene između Komisije i subjekti kojima je povjereno financiranje duga.

(c)	za izravno povezane mjere potpore.

6. Oblikovanje cijena i podjela rizika i prihoda

Dužnički instrument ima cijenu koja se naplaćuje korisniku, u skladu s relevantnim pravilima i kriterijima subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebnih ulagačkih instrumenata te u skladu s najboljim tržišnim praksama.

Što se tiče izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga, uzorak dijeljenja rizika između Unije i tijela kojima je povjereno financiranje duga treba se odražavati u prikladnom dijeljenju naknade za rizik koju subjekt kojemu je povjereno financiranje duga naplaćuje svojim dužnicima.

Što se tiče posebnih ulagačkih instrumenata, uzorak dijeljenja rizika između Unije i tijela kojima je povjereno financiranje duga treba se odražavati u prikladnom dijeljenju naknade za rizik koju tijelo zaduženo za financiranje duga naplaćuje svojim dužnicima.

Neovisno o odabranom uzorku dijeljenja rizika, subjekt kojem je povjereno financiranje duga uvijek dijeli dio definiranog rizika i uvijek snosi čitav obrok rezidualnog rizika.

Maksimalan rizik koji pokriva proračun Unije ne smije biti veći od 50 % rizika ciljnog dužničkog portfelja u okviru dužničkog instrumenta. Najveća gornja granica preuzimanja rizika od 50 % primjenjuje se na ciljnu veličinu posebnih ulagačkih instrumenata.

7. Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanje

Zahtjevi se podnose subjektu kojem je povjereno financiranje duga ili posebnom ulagačkom instrumentu, u skladu s njihovim standardnim postupcima podnošenja zahtjeva. Subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti odobravaju projekte u skladu sa svojim internim postupcima.

8. Trajanje dužničkog instrumenta

Zadnji obrok doprinosa Unije dužničkom instrumentu pruža Komisija do 31. prosinca 2020. Stvarno odobrenje financiranja duga od strane subjekata kojima je povjereno financiranje duga ili u okviru posebnih ulagačkih instrumenata mora biti zaključeno do 31. prosinca 2022.

9. Istek

Doprinos Unije dodijeljen dužničkom instrumentu isplaćuje se na relevantni fiducijarni račun nakon izlaska iz ulaganja ili kad ulaganja na drugi način postanu dospjela. Na fiducijarnom računu ostaju dostatna sredstva kako bi se podmirile naknade ili rizici vezani uz dužnički instrument do njegova isteka.

10. Izvješćivanje

O metodama godišnjeg izvješćivanja o provedbi vlasničkog instrumenta dogovaraju se Komisija i subjekt kojemu je povjereno financiranje duga u sporazumu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

Osim toga, Komisija uz potporu subjekata kojima je povjereno financiranje duga jednom godišnje do 2023. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi, prevladavajućim tržišnim uvjetima za korištenje instrumenta, ažuriranim projektima i strukturi projekata uključujući podatke o projektima u različitim fazama postupka poštujući povjerljivost i osjetljive podatke o tržištu u skladu s člankom 140. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

11. Praćenje, nadzor i evaluacija

Komisija prati provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući, prema potrebi, putem kontrola na licu mjesta, te obavlja provjere i kontrole u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

12. Mjere potpore

Provedba vlasničkog instrumenta može se podržati nizom popratnih mjera. Te mjere mogu obuhvaćati, između ostalih mjera, tehničku i financijsku pomoć; mjere za podizanje svijesti pružatelja kapitala i programe u svrhu privlačenja privatnih ulagača.

Europska investicijska banka na zahtjev Europske komisije ili dotičnih država članica pruža tehničku pomoć, uključujući za financijsko strukturiranje projekata od zajedničkog interesa, uključujući one koji provode koridore osnovne mreže kako je navedeno u dijelu I. Takva tehnička pomoć također uključuje potporu upravama kako bi se razvili odgovarajući institucionalni kapaciteti.

II. Vlasnički instrument

1. Opće odredbe

Cilj vlasničkog instrumenta je doprinijeti prevladavanju nedostataka europskog tržišta kapitala pružanjem ulaganja vlasničkog i kvazivlasničkog kapitala.

Maksimalni iznosi doprinosa Unije ograničeni su kako slijedi:

—	33 % ciljne veličine vlasničkog fonda; ili

—	sufinanciranje Unije za projekt ne premašuje 30 % ukupnog vlasničkog kapitala neke tvrtke.

Promicatelji projekta mogu dodatno tražiti financiranje dioničkim kapitalom u okviru vlasničkog instrumenta.

2. Financijski parametri i financijska poluga

Parametri ulaganja i prihoda postavljeni su na način da je moguće postići posebne ciljeve politike, uključujući usmjerenost prema određenim kategorijama projekata, a da se istovremeno očuva pristup ovog instrumenta koji je usmjeren na tržište.

Očekuje se da očekivana potpora vlasničkog instrumenta — definirana kao ukupni iznos (tj. doprinosi Unije plus doprinosi iz ostalih financijskih institucija) podijeljen s doprinosom Unije bude između 5 i 10, ovisno o posebnostima tržišta.

3. Kombiniranje s drugim izvorima financiranja

Financiranje iz vlasničkog instrumenta može se kombinirati s drugim namjenskim izdvajanjima iz proračuna navedenima dolje, u skladu s pravilima Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i relevantne pravne osnove:

(a)	drugi dijelovi CEF-a,

(b)	drugi instrumenti, programi i linije iz proračuna Unije; te

(c)	države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti vlastitim sredstvima ili sredstvima iz fondova u okviru kohezijske politike bez mijenjanja prirode instrumenta.

4. Provedba

Subjekti kojima je povjereno financiranje duga

Subjekti kojima je povjereno financiranje duga odabiru se sukladno Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

Provedba pod neizravnim načinom upravljanja može imati oblik izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga, u neizravnom načinu upravljanja. Za instrumente pod direktnim mandatima (tj. u neizravnom načinu upravljanja), subjekti kojima je povjereno financiranje duga upravljaju doprinosima Unije vlasničkom instrumentu.

Osim toga, uspostavljanje posebnih ulagačkih instrumenata može biti predviđeno za omogućavanje udruživanja doprinosa od više ulagača. Doprinos Unije može biti podređen onome od drugih ulagača.

U opravdanim slučajevima kako bi se postigli posebni ciljevi politike, doprinos Unije može se dodijeliti određenom projektu od strane tijela kojem je povjereno financiranje duga kao sufinanciranje.

Osmišljavanje i provedba

Osmišljavanje mora biti usklađeno s općim odredbama za financijske instrumente utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

Detaljniji zahtjevi i uvjeti za provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući njegovo praćenje i nadzor, utvrđuju se u sporazumu između Komisije i odgovarajućih tijela kojima je povjereno financiranje duga, uzimajući u odredbe utvrđene u ovom Prilogu i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

Fiducijarni račun

Tijela kojima je povjereno financiranje duga otvaraju fiducijarni račun za držanje doprinosa Unije i prihoda nastalih na temelju doprinosa Unije.

5. Korištenje doprinosa Unije

Doprinos Unije koristi se:

(a)	za vlasničke udjele;

(b)	za pokrivanje dogovorenih pristojbi i troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem vlasničkim instrumentom, uključujući njegovu evaluaciju, koji su određeni u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012i tržišnom praksom; i

(c)	za izravno povezane mjere potpore.

6. Oblikovanje cijena i podjela rizika i prihoda

Primici vlasničkog kapitala sastoje se od uobičajenih sastavnica povrata koje se dodjeljuju ulagačima u vlasnički kapital i ovisi o uspješnosti odnosnih ulaganja.

7. Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanje

Zahtjevi se podnose tijelu zaduženom za financiranje duga ili posebnom ulagačkom instrumentu, u skladu s njihovim standardnim postupcima podnošenja zahtjeva. Subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti odobravaju projekte u skladu sa svojim internim postupcima.

8. Trajanje vlasničkog instrumenta

Zadnji obrok doprinosa Unije vlasničkom instrumentu pruža Komisija do 31. prosinca 2020. Stvarno odobrenje vlasničkih ulaganja od strane subjekata kojima je povjereno financiranje duga ili u okviru posebnih ulagačkih instrumenata mora biti zaključeno do 31. prosinca 2022.

9. Istek

Doprinos Unije dodijeljen vlasničkom instrumentu isplaćuje se na relevantni fiducijarni račun nakon izlaska iz ulaganja ili kad ulaganja na drugi način postanu dospjela. Na fiducijarnom računu ostaju dostatna sredstva kako bi se podmirile naknade ili rizici vezani uz vlasnički instrument do njegova isteka.

10. Izvješćivanje

O metodama godišnjeg izvješćivanja o provedbi vlasničkog instrumenta dogovaraju se Komisija i tijelo kojemu je povjereno financiranje duga u sporazumu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

Osim toga, Komisija, uz podršku subjekata kojima je povjereno financiranje duga, jednom godišnje izvješćuje o provedbi Europski parlament i Vijeće do 2023. u skladu s člankom 140. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

11. Praćenje, nadzor i evaluacija

Komisija prati provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući, prema potrebi, putem kontrola na licu mjesta, te obavlja provjere i kontrole u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

12. Mjere potpore

Provedba vlasničkog instrumenta može se podržati nizom popratnih mjera. Te mjere mogu obuhvaćati, između ostalih mjera, tehničku i financijsku pomoć, mjere za podizanje svijesti pružatelja kapitala i programe u svrhu privlačenja privatnih investitora.

DIO IV.

OKVIRNI POSTOCI ZA POSEBNE CILJEVE U PODRUČJU PROMETA

Proračunska sredstva iz članka 5. stavka 1. točke (a), isključujući sredstva dodijeljena mjerama za potporu programa, dodjeljuju se za posebne ciljeve u području prometa kako je određeno u članku 4. stavku 2., kako slijedi:

(a)	otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju, a osobito poboljšanje prekograničnih dionica - 80 %;

(b)

osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava, gledajući dugoročno, u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućavanje dekarbonizacije za sve vrste prijevoza putem prijelaza na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti - 5 %;

(c)

optimiziranje uključivanja i međusobnog povezivanja načina prijevoza te podupiranje interoperabilnosti prometnih usluga, uz osiguravanje dostupnosti prometnih infrastruktura, te uzimajući u obzir gornju granicu za unutarnje sastavnice sustava SESAR, RIS-a, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor iz članka 10. stavka 2. točke (b) podtočke vi. - 15 %.

Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda u cijelosti se koristi za projekte provedbe osnovne mreže ili za projekte i horizontalne prioritete koji su utvrđeni u dijelu I. ovog Priloga.

DIO V.

POPIS OPĆIH SMJERNICA KOJE JE POTREBNO UZETI U OBZIR PRI ODREĐIVANJU KRITERIJA ZA ODABIR PONUDE

Pri određivanju kriterija za odabir ponude u skladu s člankom 17. stavkom 5. u obzir se uzimaju barem sljedeće opće smjernice:

(a)	zrelost mjera u razvoju projekta;

(b)	pouzdanost predloženog plana provedbe;

(c)	poticajni učinak potpore Unije javnom i privatnom ulaganju, kad je primjenjivo;

(d)	potreba za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja;

(e)	kad je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš i dostupnost;

(f)	prekogranična dimenzija, kad je primjenjivo.

PRILOG II.

„PRILOG

DIO V. POPIS POČETNIH TERETNIH KORIDORA

Države članice

Glavni putovi (1)

Uspostava teretnih koridora:

„Rajnsko-alpski koridor”

NL, BE, DE, IT

Zeebrugge-Antwerpen/Amsterdam/Vlissingen (2)/Rotterdam-Duisburg-[Basel]-Milano- Genova

Do 10. studenoga 2013.

„Koridor Sjeverno more – Sredozemlje”

NL, BE, LU, FR, UK (2)

Glasgow (3)/Edinburgh (3)/Southampton (3)/Felixstowe (3)-London (2)/Dunkerque (2)/Lille (2)/Liège (2)/Paris (2)/Amsterdam (2)-Rotterdam-Zeebrugge (2)/Antwerpen-Luxembourg-Metz-Dijon-Lyon/[Basel]-Marseille (2)

Do 10. studenoga 2013.

„Skandinavsko-mediteranski koridor”

SE, DK, DE, AT, IT

Stockholm/[Oslo] (2)/Trelleborg (2)-Malmö- København-Hamburg-Innsbruck-Verona-La Spezia (2)/Livorno (2)/Ancona (2)/Taranto (2)/Augusta (2)/ Palermo

Do 10. studenoga 2015.

„Atlantski koridor”

PT, ES, FR, DE (2)

Sines-Lisboa/Leixões

—	Madrid-Medina del Campo/ Bilbao/San Sebastian-Irun- Bordeaux-Paris/Le Havre/Metz – Strasbourg (2)/Mannheim (2)

Sines-Elvas/Algeciras

Do 10. studenoga 2013.

„Baltičko – jadranski koridor”

PL, CZ, SK, AT, IT, SI

Swinoujscie (2)/Gdinj-Katowice-Ostrava/Žilina-Bratislava/Wien/Klagenfurt-Udine-Venecija/ Trst/ /Bologna/Ravenna

Graz-Maribor-Ljubljana-Kopar/Trst

Do 10. studenoga 2015.

„Mediteranski koridor”

ES, FR, IT, SI, HU, HR (2)

Almería-Valencia/Algeciras/Madrid-Zaragoza/Barcelona-Marseille-Lyon-Torino-Milano-Verona-Padova/Venecija-Trst/Kopar- Ljubljana-Budapest

Ljubljana (2)/Rijeka (2)-Zagreb (2)-Budapest-Zahony (mađarsko-ukrajinska granica)

Do 10. studenoga 2013.

„Koridor Bliski istok - Istočni Mediteran”

CZ, AT, SK, HU, RO, BG, EL, DE (3)

—	București-Constanța

Bremerhaven (3)/Wilhelmshaven (3)/Rostock (3)/Hamburg (3)-Praha-Wien/Bratislava-Budapest

—	Vidin-Sofija-Burgas (3)/Svilengrad (3) (bugarsko-turska granica)/ Promachonas-Thessaloniki-Athína-Patras (3)

Do 10. studenoga 2013.

„Koridor Sjeverno more – Baltik” (4)

DE, NL, BE, PL, LT, LV (3), EE (3)

Wilhelmshaven (2)/Bremerhaven/Hamburg (2)/ Amsterdam (2)/Rotterdam/Antwerpen-Aachen/Berlin-Varšava-Terespol (granica Poljske i Bjelarusa)/Kaunas-Riga (3)-Tallinn (3)

Do 10. studenoga 2015.

„Rajnsko-dunavski koridor” (5)

FR, DE, AT, SK, HU, RO, CZ

Strasbourg-Mannheim-Frankfurt-Nürnberg-Wels

Strasbourg-Stuttgart-München-Salzburg-Wels-Wien-Bratislava-Budapest-Arad-Brașov/Craiova-București-Constanța

Čierna i Tisou (granica Slovačke i Ukrajine)-Košice-Žilina-Horní Lideč-Praha-München/Nürnberg

Do 10. studenoga 2020.

(1) ‘/’ znači alternativne putove. U skladu sa smjernicama za TEN-T, atlantski i mediteranski koridori trebali bi u budućnosti biti dovršeni u okviru teretne osovine Sines/Algeciras-Madrid-Paris koja prolazi središnjim Pirinejima kroz bazni tunel.

(2)

(+)

Putovi označeni simbolom + uključuju se u dotične koridore najkasnije 3 godine od datuma uspostave određenog u ovoj tablici. Postojeće strukture određene na temelju članka 8. i članka 13. stavka 1. ove Uredbe prilagođavaju se sudjelovanju dodatnih država članica i upravitelja infrastrukturom u dotičnim koridorima. Ta uključenja temelje se na istraživanjima tržišta te se njima uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.

(3) Putovi označeni simbolom * uključuju se u dotične koridore najkasnije 5 godina od datuma uspostave određenog u ovoj tablici. Postojeće strukture određene na temelju članka 8. i članka 13. stavka 1. ove Uredbe prilagođavaju se sudjelovanju dodatnih država članica i upravitelja infrastrukturom u dotičnim koridorima. Ta uključenja temelje se na istraživanjima tržišta te se njima uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.

(4)

(°)	Do realizacije željezničke baltičke linije nominalne širine kolosijeka od 1 435 mm, obilježja različitih sustava širine kolosijeka uzimaju se u obzir pri uspostavi i radu ovog koridora.

(5)

(‡)

Stvaranje ovog koridora temelji se na istraživanjima tržišta te se njime uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.Dionica „Čierna i Tisou (granica Slovačke i Ukrajine)-Košice-Žilina-Horní Lideč-Praha-München/Nürnberg” uspostavlja se do 10. studenoga 2013.”

		ISSN 1977-0847 doi:10.3000/19770847.L_2013.348.hrv
Službeni list Europske unije		L 348

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 56. 20. prosinca 2013.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU ( 1 )	1
	*	Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 ( 1 )	129


	(1) Tekst značajan za EGP