(1)

Cilj europske politike satelitske navigacije je osigurati Uniji dva satelitska navigacijska sustava, sustav uspostavljen u okviru programa Galileo i sustav EGNOS („sustavi”). Sustavi se uspostavljaju u okviru programa Galileo i EGNOS. Svaka infrastruktura sastoji se od satelita i mreže zemaljskih postaja.

(2)

Cilj je programa Galileo uspostava prve globalne infrastrukture za satelitsku navigaciju i upravljanje njome te pozicioniranje infrastrukture posebno namijenjene u civilne svrhe, koju mogu koristiti razni javni i privatni sudionici u Europi i svijetu. Sustav uspostavljen u okviru programa Galileo djeluje neovisno od ostalih postojećih ili mogućih sustava i na taj način doprinosi, između ostalog, strateškoj autonomiji Unije, kao što su naglasili Europski parlament i Vijeće.

(3)

Cilj je programa EGNOS poboljšanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava („GNSS”) kao i signala iz otvorene usluge koju nudi sustav uspostavljen u okviru programa Galileo, kada ti signali postanu dostupni. Usluge u okviru programa EGNOS trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, uključujući za ovu svrhu i Azore, Kanarske otoke te Madeiru.

(4)

Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija postojano pružaju svoju punu potporu programima Galileo i EGNOS.

(5)

Budući da su programi Galileo i EGNOS u naprednoj razvojnoj fazi koja vodi ka sustavima u fazi uporabe, potreban je poseban pravni instrument koji će udovoljiti njihovim potrebama, posebno kada je riječ o upravljanju i sigurnosti, kako bi se ispunio uvjet dobrog financijskog upravljanja te kako bi se promicalo korištenje tih sustava.

(6)

Sustavi su infrastrukture osnovane kao transeuropske mreže čije korištenje znatno prelazi nacionalne granice država članica. Nadalje, usluge koje se nude kroz ove sustave doprinose širokom spektru gospodarskih i socijalnih aktivnosti, uključujući razvoj transeuropskih mreža u području prijevoza, telekomunikacija i energetskih infrastruktura.

(7)

Programi Galileo i EGNOS alat su industrijske politike i dio strategije Europa 2020., kao što je objašnjeno u Komunikaciji Komisije od 17. studenoga 2010. s naslovom „Integrirana industrijska politika za globalizacijsko doba: stavljanje konkurentnosti i održivosti u središte pozornosti”. Navode se i u Komunikaciji Komisije od 4. travnja 2011. s naslovom „Ususret svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njenim građanima”. Ti programi donose mnoge prednosti gospodarstvu i građanima Unije, čija je kumulativna vrijednost procijenjena na približno 130 milijardi EUR za razdoblje 2014. - 2034.

(8)

Satelitski navigacijski sustavi sve se učestalije koriste u sve više gospodarskih sektora, posebno prometnom, telekomunikacijskom, poljoprivrednom i energetskom. Javne vlasti također mogu imati koristi od ovih sustava u različitim područjima kao što su hitne službe, policija, upravljanje kriznim situacijama ili granicama. Razvoj korištenja satelitske navigacije donosi veliku korist gospodarstvu, društvu i okolišu. Takve društveno-gospodarske koristi dijele se u tri glavne kategorije: izravne koristi koje su posljedica rasta svemirskog tržišta, izravne koristi koje su posljedica rasta silaznog tržišta za aplikacije i usluge koje se temelje na GNSS-u te neizravne koristi koje su posljedica pojave novih aplikacija u drugim sektorima ili prijenosa tehnologije u druge sektore, i koje dovode do novih tržišnih mogućnosti u drugim sektorima, porasta produktivnosti u raznim granama industrije i javne koristi koja proizlazi iz smanjenja onečišćenosti ili poboljšane razine sigurnosti i zaštite.

(9)

Stoga je važno da Unija podrži razvoj aplikacija i usluga koje se temelje na tim sustavima. Time će se građanima Unije omogućiti da uživaju u koristima koje proizlaze iz tih sustava te osigurati daljnje povjerenje javnosti u Galileo i EGNOS programe. Odgovarajući instrument za financiranje istraživanja i inovacija koje se odnose na razvoj aplikacija temeljenih na GNSS-u je Obzor 2020. - Okvirni program za istraživanje i inovacije („Obzor 2020.”) osnovan Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Međutim, posebni uzlazni dio istraživačkih i razvojnih aktivnosti trebao bi se financirati iz proračunskih sredstava koja se dodjeljuju Galileo i EGNOS programima u okviru ove Uredbe, kada se te aktivnosti odnose na ključne elemente poput čipsetova i prijemnika kompatibilnih s Galileom, kojima se olakšava razvoj aplikacija u različitim gospodarskim sektorima. Takvim financiranjem se, međutim, ne bi smjeli ugroziti uvođenje ili uporaba infrastruktura uspostavljenih u okviru programa.

(10)

Uzimajući u obzir pojačano korištenje satelitske navigacije u velikom broju područja djelovanja, prekid u pružanju usluga mogao bi prouzročiti značajnu štetu u modernom društvu i gubitke za mnoge gospodarske subjekte. Osim toga, sustavi satelitske navigacije su zbog svojeg strateškog aspekta osjetljive infrastrukture koje bi mogle biti predmetom zlonamjernog korištenja. Ovi čimbenici mogli bi utjecati na sigurnost Unije, njezinih država članica i njezinih građana. Sigurnosni zahtjevi bi se stoga trebali uzeti u obzir kod dizajniranja, razvoja, uvođenja i uporabe infrastruktura uspostavljenih u okviru programa Galileo i EGNOS u skladu sa standardnom praksom.

(11)

Program Galileo uključuje fazu definicije koja je završena, fazu razvoja i provjere do 2013., fazu uvođenja koja je započela 2008. i trebala bi završiti tijekom 2020. te fazu uporabe koja bi trebala započeti postepeno 2014.-2015. kako bi 2020. godine sustav bio u potpunosti operativan. Prva četiri operativna satelita izgrađena su i lansirana tijekom faze razvoja i provjere, potpuna konstelacija satelita trebala bi biti završena tijekom faze uvođenja, a do nadopunjavanja bi trebalo doći tijekom faze uporabe. Povezana zemaljska infrastruktura trebala bi se razvijati i djelovati s tim u skladu.

(12)

Program EGNOS je u fazi uporabe od kada su njegova otvorena usluga i usluga „sigurnost života” proglašene operativnima u listopadu 2009., odnosno ožujku 2011. Ovisno o tehničkim i financijskim ograničenjima te na temelju međunarodnih ugovora geografska pokrivenost usluga sustava EGNOS mogla bi se proširiti na druge regije svijeta, posebno na područja zemalja kandidatkinja, trećih zemalja povezanih s jedinstvenim europskim nebom i zemalja obuhvaćenih Europskom politikom susjedstva. Međutim, to proširenje na druge regije svijeta ne bi se trebalo financirati proračunskim odobrenim sredstvima dodijeljenim programima koji su obuhvaćeni Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3) i ne bi trebalo odgoditi proširenje pokrivenosti diljem državnog područja država članica koje je geografski smješteno u Europi.

(13)

Prvotni dizajn usluge za sigurnost života u okviru programa Galileo, kako je predviđen Uredbom (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4), preoblikovan je radi osiguravanja njegove interoperabilnost s drugim GNSS-ima, kako bi se učinkovito odgovorilo na potrebe korisnika usluge sigurnost života te kako bi se smanjila kompleksnost, rizici i troškovi potrebne infrastrukture.

(14)

Kako bi se povećalo korištenje usluge za sigurnost života u okviru programa EGNOS, ona bi se trebala pružati bez izravnih troškova za korisnike. Javna regulirana usluga (PRS) u okviru programa Galileo također bi trebala biti besplatna za sljedeće sudionike PRS-a, u smislu Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5): države članice, Vijeće, Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje („ESVD”) i propisno ovlaštene agencije Unije. Izostanak naknada ne bi se trebao tumačiti kao da utječe na odredbe o troškovima djelovanja nadležnog tijela PRS-a kako je utvrđeno Odlukom br. 1104/2011/EU.

(15)

Kako bi se optimiziralo korištenje pruženih usluga, sustavi, mreže i usluge u okviru programa Galileo i EGNOS moraju biti usklađeni i interoperabilni jedni s drugima i, koliko je moguće, s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i s konvencionalnim načinima radijske navigacije, ako je takva usklađenost i interoperabilnost utvrđena međunarodnim sporazumom, ne dovodeći u pitanje cilj strateške autonomije.

(16)

Budući da je Unija u pravilu u cijelosti odgovorna za financiranje Galileo i EGNOS programa, trebalo bi predvidjeti da Unija posjeduje svu materijalnu i nematerijalnu imovinu stvorenu ili razvijenu u okviru tih programa. Kako bi se u potpunosti poštovala sva temeljna prava povezana s vlasništvom, trebalo bi postići potrebne dogovore s postojećim vlasnicima posebno u odnosu na ključne elemente infrastruktura i njihovu sigurnost. Podrazumijeva se da odredbe o vlasništvu nad materijalnom imovinom utvrđene u ovoj Direktivi ne obuhvaćaju nematerijalna prava koja nisu prenosiva prema relevantnim nacionalnim pravima. Takvo vlasništvo Unije ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost Unije da, u skladu s ovom Uredbom i kada to ocijeni prikladnim na temelju ocjene za svaki slučaj posebno, tu imovinu učini dostupnom trećim stranama ili da njome raspolaže. Posebice, Unija bi trebala biti u mogućnosti trećim stranama prenijeti vlasništvo ili odobriti prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz rada u okviru programa Galileo i EGNOS. Kako bi se olakšalo uvođenje satelitske navigacije na tržište, potrebno je osigurati da treće strane mogu optimalno iskoristiti posebno prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz programa Galileo i EGNOS koji pripadaju Uniji, uključujući ona na socijalnoj i gospodarskoj razini.

(17)

Odredbe o vlasništvu utvrđene ovom Uredbom ne utječu na imovinu koja je stvorena ili razvijena izvan programa Galileo i EGNOS. Međutim, ta imovina ponekad bi mogla biti važna za uspješnost programa. Kako bi se potaknuo razvoj novih tehnologija izvan programa Galileo i EGNOS, Komisija bi trebala poticati treće strane da obrate pažnju na relevantnu nematerijalnu imovinu i trebala bi, gdje bi to bilo od koristi za programe, ugovoriti uvjete njene odgovarajuće uporabe.

(18)

Faze uvođenja i uporabe programa Galileo i faza uporabe programa EGNOS u cijelosti bi trebala financirati Unija. Međutim, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6), države članice trebale bi biti u mogućnosti osigurati dodatno financiranje Galileo i EGNOS programa ili doprinos u naturi, na temelju odgovarajućih uređenja, kako bi se financirali dodatni elementi programa povezani s specifičnim ciljevima dotičnih država članica. Treće zemlje i međunarodne organizacije također bi trebale moći doprinijeti programima.

(19)

Kako bi se osigurali kontinuitet i stabilnost programa Galileo i EGNOS i uzimajući u obzir njihovu europsku dimenziju i njihovu stvarnu europsku dodanu vrijednost, potrebno je dostatno i konzistentno financiranje tijekom razdoblja financijskog planiranja. Također je potrebno naznačiti novčani iznos potreban za razdoblje između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2020. za financiranje dovršetka faze uvođenja programa Galileo i faze uporabe programa Galileo i EGNOS.

(20)

Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 dodjeljuje najviše 7 071,73 milijuna EUR po tekućim cijenama za financiranje aktivnosti povezanih s programima Galileo i EGNOS za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. U svrhu jasnoće i olakšavanja kontrole troškova, taj bi se ukupni iznos trebao raščlaniti na različite kategorije. Međutim, u svrhu fleksibilnosti te kako bi se osiguralo neometano odvijanje programa Komisija bi trebala biti u mogućnosti preraspodijeliti sredstva iz jedne kategorije u drugu. Aktivnosti u okviru programa također bi trebale uključivati zaštitu sustava i njihovog rada, uključujući i za vrijeme lansiranja satelita. U tom smislu, doprinos troškovima usluga koje mogu pružiti takvu zaštitu mogao bi se financirati iz proračunskih sredstava dodijeljenih programima Galileo i EGNOS, koliko je to moguće u skladu sa strogim upravljanjem troškovima i u potpunosti poštujući najviši iznos utvrđen u Uredbi (EU, Euratom) br. 1311/2013. Takav doprinos trebao bi se koristiti samo za dobivanje podataka i usluga, a ne za kupnju infrastrukture. Za nastavak programa Galileo i EGNOS ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica koja predstavlja glavni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7), i u smislu Uredbe (EU) br. 1311/2013, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka

(21)

Aktivnosti za koje treba odobriti proračunska sredstva Unije dodijeljena programima Galileo i EGNOS za razdoblje 2014.- 2020. trebale bi se odrediti u ovoj Uredbi. Takva bi se sredstva trebala odobriti poglavito za aktivnosti povezane s fazom uvođenja programa Galileo, uključujući aktivnosti upravljanja i nadzora za ovu fazu, i aktivnosti povezane s uporabom sustava uspostavljenog u okviru programa Galileo, uključujući djelatnosti koje prethode ili su dio pripreme faze uporabe tog programa, kao i za djelatnosti povezane s uporabom sustava EGNOS. Sredstva bi se trebala odobriti i za financiranje određenih aktivnosti potrebnih za upravljanje i ostvarivanje ciljeva programa Galileo i EGNOS, posebno podršku istraživanju i razvoju temeljnih elemenata, poput čipsetova i prijemnika kompatibilnih s Galileom, uključujući prema potrebi softverske module za pozicioniranje i nadzor integriteta. Ti elementi čine sučelje između usluga koje nude infrastrukture i silaznih aplikacija te olakšavaju razvoj aplikacija u raznim gospodarskim sektorima. Budući da olakšava korištenje tržišta ponuđenih usluga, njihov razvoj ima ulogu katalizatora za ostvarivanje maksimalne društveno-gospodarske koristi. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću na godišnjoj osnovi trebala podnositi izvješće o strategiji upravljanja troškovima koju slijedi.

(22)

Važno je naglasiti da ulaganje i operativni troškovi sustava kako su procijenjeni za razdoblje 2014.-2020. ne uzimaju u obzir nepredviđene financijske obveze koje će Unija možda morati preuzeti, prije svega u vezi s odgovornosti koja proizlazi iz uspješnosti usluga ili vlasništva Unije nad tim sustavima, posebno u odnosu na bilo koju neispravnost sustava. Ove obveze podliježu posebnoj analizi Komisije.

(23)

Također je potrebno naglasiti da proračunski izvori planirani u skladu s ovom Uredbom ne obuhvaćaju rad koji se financira sredstvima dodijeljenim programu Obzor 2020., poput rada povezanog s razvojem aplikacija koje proizlaze iz sustava. Takav će rad pomoći u optimiziranju korištenja usluga koje se nude u okviru programa Galileo i EGNOS, osigurati dobar društveni i gospodarski povrat za ulaganja Unije te povećati znanje o poslovima u Uniji koji se odnose na tehnologiju satelitske navigacije. Komisija bi trebala osigurati transparentnost i jasnoću u vezi s različitim izvorima financiranja za različite aspekte programa.

(24)

Osim toga, prihodi sustava ostvareni posebno kroz komercijalnu uslugu u okviru sustava uspostavljenog u sklopu programa Galileo trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično kompenzirala njezina prethodna ulaganja te bi se ti prihodi trebali koristiti za potporu ostvarenju ciljeva programa Galileo i EGNOS. Također bi se u ugovorima sklopljenim s subjektima iz privatnog sektora mogao predvidjeti mehanizam dijeljenja prihoda.

(25)

Kako bi se izbjegla prekoračenja troškova i odgode koje su utjecale na napredak programa Galileo i EGNOS u prošlosti, potrebno je pojačati napore kako bi se kontrolirali rizici koji bi mogli dovesti do prekomjernog trošenja i/ili odgoda, kao što zahtijevaju Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 2011. o srednjoročnoj reviziji europskih programa satelitske navigacije: ocjena provedbe, budući izazovi i financijska budućnost (8) te zaključci Vijeća od 31. ožujka 2011. i kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.”.

(26)

Dobro javno upravljanje programima Galileo i EGNOS zahtijeva, kao prvo, strogu podjelu odgovornosti i zadataka, osobito između Komisije, Agencije za europski GNSS i Europske svemirske agencije (ESA) i, kao drugo, da se upravljanje postupno prilagodi operativnim zahtjevima sustava.

(27)

S obzirom da Komisija predstavlja Europsku uniju, koja u pravilu sama osigurava financiranje programa Galileo i EGNOS i ima vlasništvo nad sustavima, Komisija bi trebala biti odgovorna za napredak tih programa i njihov sveobuhvatni nadzor. Trebala bi upravljati sredstvima dodijeljenima programima u okviru ove Uredbe, nadzirati provedbu svih aktivnosti programa i osigurati jasnu podjelu odgovornosti i zadataka, posebno između Agencije za europski GNSS i ESA-e. U skladu s tim, uz zadatke povezane s ovim općim odgovornostima te druge zadatke koji su joj povjereni na temelju ove Uredbe, Komisiji bi se trebali dodijeliti specifični zadaci. Kako bi se optimizirala sredstva i sposobnosti raznih zainteresiranih strana, Komisija bi trebala moći delegirati određene zadatke sporazumima o delegiranju ovlasti, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(28)

Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture sustava za programe Galileo i ENOS te njezin utjecaj na njihovu sigurnost, određivanje lokacije te infrastrukture trebalo bi biti jedan od specifičnih zadataka koji se dodjeljuju Komisiji. Pozicioniranje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces. Pri određivanju lokacije te infrastrukture u obzir bi trebalo uzeti geografska i tehnička ograničenja povezana s optimalnom geografskom raspodjelom te zemaljske infrastrukture i moguću prisutnost postojećih instalacija i opreme prikladnih za odgovarajuće zadatke, te bi trebalo osigurati poštovanje sigurnosnih potreba svake zemaljske postaje, kao i nacionalnih sigurnosnih zahtjeva svake države članice.

(29)

Agencija za europski GNSS osnovana je Uredbom (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se ostvarili ciljevi programa Galileo i EGNOS i proveli određeni zadaci povezani s napretkom tih programa. Riječ je o agenciji Unije koja je, kao tijelo u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, podložna obvezama koje se primjenjuju na agencije Unije. Trebali bi joj se dodijeliti određeni zadaci povezani sa sigurnošću programa i njezinim mogućim određenjem kao nadležnim PRS tijelom. Također bi trebala doprinositi promicanju i oglašavanju sustava, uključujući i uspostavljanje kontakata s korisnicima i mogućim korisnicima usluga koje se nude u okviru programa Galileo i EGNOS te bi trebala prikupljati podatke o njihovim zahtjevima i razvoju na tržištu satelitske navigacije. Nadalje, trebala bi obavljati zadatke koje joj Komisija dodijeli na temelju jednog ili više sporazuma o delegiranju ovlasti, a koji obuhvaćaju razne specifične zadatke povezane s programima, posebno zadatke povezane s fazama uporabe sustava, uključujući operativno upravljanje programima, promicanje aplikacija i usluga na tržištu satelitske navigacije i promicanje razvoja temeljnih elemenata programa. Kako bi Komisija kao predstavnik Unije, u potpunosti izvršavala svoje nadzorne ovlasti, sporazum o delegiranju ovlasti treba uključivati opće uvjete koji uređuju upravljanje sredstvima povjerenima Agenciji za europski GNSS.

Prijenos odgovornosti na Agenciju za europski GNSS za zadatke povezane s operativnim upravljanjem programima Galileo i EGNOS i njihovu uporabu trebao bi biti postepen i uvjetovan uspješnim završetkom odgovarajuće revizije nakon primopredaje kao i spremnošću Agencije za europski GNSS da preuzme te zadatke kako bi se osigurao kontinuitet tih programa. Ova primopredaja bi se u slučaju EGNOS-a trebala dogoditi najkasnije 1. siječnja 2014.; u slučaju Galilea očekuje se 2016. godine.

(30)

Za fazu uvođenja programa Galileo Unija bi trebala sklopiti sporazum o delegiranju ovlasti s ESA-om navodeći koji su zadaci ESA-e u toj fazi. Komisija, koja predstavlja Uniju, trebala bi uložiti sve napore kako bi se taj ugovor o delegiranju ovlasti zaključio unutar razdoblja od šest mjeseci nakon datuma primjene ove Uredbe. Kako bi Komisija u cijelosti izvršavala svoju ovlast nadzora, sporazum o delegiranju ovlasti treba uključivati opće uvjete upravljanja sredstvima povjerenima ESA-i. Što se tiče aktivnosti koje financira isključivo Unija, ti bi uvjeti trebali osigurati stupanj nadzora koji odgovara stupnju koji bi se zahtijevao kada bi ESA bila agencija Unije.

(31)

Za fazu uporabe programa Galileo i EGNOS Agencija za europski GNSS trebala bi sklopiti radne ugovore s ESA-om navodeći koji je ESA-in zadatak u razvoju budućih generacija sustava i u pružanju tehničke podrške u vezi s postojećom generacijom sustavâ. Ti bi ugovori trebali biti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Njima ne bi trebala biti obuhvaćena uloga ESA-e u pogledu aktivnosti povezanih s istraživanjem i tehnologijom, kao ni rane faze razvoja i istraživačkih aktivnosti povezane s infrastrukturama uspostavljenim u okviru programa Galileo i EGNOS. Te bi se aktivnosti trebale financirati sredstvima izvan područja primjene proračunskih sredstava dodijeljenih programima, na primjer sredstvima dodijeljenima programu Obzor 2020.

(32)

Odgovornost za napredak programa Galileo i EGNOS uključuje posebno odgovornost za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih sustava i rada. Osim u slučaju primjene Zajedničke akcije Vijeća 2004/552/ZVSP (10), koju je potrebno revidirati na način da odražava promjene u programima Galileo i EGNOS, upravljanje njima i promjene u ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije koje proizlaze iz Ugovora iz Lisabona, Komisija je odgovorna za sigurnost, iako su neki zadaci povezani sa sigurnošću povjereni Agenciji za europski GNSS. Komisija ima odgovornost uspostavljanja mehanizama za osiguravanje odgovarajuće usklađenosti između različitih subjekata odgovornih za sigurnost.

(33)

Komisija bi se kod primjene ove Uredbe u predmetima povezanim sa sigurnošću trebala savjetovati s relevantnim stručnjacima za sigurnost država članica.

(34)

Uzimajući u obzir posebno znanje ESVD-a i njegove redovite kontakte s upravama trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, to tijelo u mogućnosti je pomoći Komisiji u obavljanju nekih njenih zadataka koji se odnose na sigurnost sustava i programa Galileo i EGNOS na području vanjskih poslova, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (11). Komisija bi trebala osigurati da je ESVD potpuno povezan s njezinim aktivnostima u vezi s provedbom zadataka na području vanjskih odnosa, a koji se odnose na sigurnost. U tu svrhu ESVD-u bi trebalo pružiti svu potrebnu tehničku podršku.

(35)

Kako bi se osigurao siguran protok informacija, u okviru područja primjene ove Uredbe, u relevantnim sigurnosnim odredbama trebao bi biti naveden stupanj zaštite klasificiranih podataka EU-a jednakovrijedan onome iz sigurnosnih propisa određenih u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (12) i iz sigurnosnih propisa Vijeća određenih u prilozima Odluci Vijeća 2013/488/EU (13). Svaka država članica trebala bi osigurati da se njezini nacionalni sigurnosni propisi primjenjuju na sve fizičke osobe s boravištem na njezinom državnom području i sve pravne osobe s poslovnim nastanom na njezinom državnom području, koje rukuju klasificiranim podacima EU-a u vezi s programima Galileo i EGNOS. Sigurnosni propisi ESA-e i Odluka od 15. lipnja 2011. Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (14) trebali bi se smatrati jednakovrijednima sigurnosnim propisima određenima u Prilogu 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom i sigurnosnim propisima određenima u prilozima Vijeća 2013/488/EU.

(36)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje postojeća i buduća pravila o pristupu dokumentima donesenima u skladu s člankom 15. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Osim toga, ova se Uredba ne bi trebala tumačiti na način da državama članicama nameće obvezu da ne uzimaju u obzir njihove ustavne zahtjeve u vezi s pristupom dokumentima.

(37)

Kako bi se dodijelila sredstva Unije namijenjena programima Galileo i EGNOS s ukupnim najvišim iznosom koji Komisija ne bi smjela prekoračiti, trebali bi se primjenjivati učinkoviti postupci javne nabave, i posebno ugovori sklopljeni tako da se osigura optimalna iskorištenost izvora, zadovoljavajuće usluge, neometano odvijanje programa, dobro upravljanje rizikom i poštovanje predloženog rasporeda. Odgovarajući javni naručitelj trebao bi poduzeti sve korake kako bi ispunio te zahtjeve.

(38)

Kako će programe Galileo i EGNOS u pravilu financirati Unija, javna nabava u okviru tih programa treba poštovati pravila Unije o ugovorima javne nabave i prije svega biti usmjerena na dobivanje najbolje vrijednosti za novac, kontrolu troškova, ublažavanje rizika, poboljšanje učinkovitosti i manje oslanjanje na jednog dobavljača. Potrebno je osigurati otvoreni pristup i pošteno tržišno natjecanje u cijelom dobavljačkom lancu te uravnoteženu ponudu mogućnosti sudjelovanja industrije na svim razinama, uključujući posebno nove sudionike te male i srednje poduzetnike („MSP”). Potrebno je izbjeći moguću zlouporabu dominantnog položaja i dugoročno oslanjanje na jednog dobavljača. Za ublažavanje rizika, izbjegavanje oslanjanja na jedan dobavljački izvor i općenito bolju kontrolu programa i njihovih troškova i rasporeda potrebno je, gdje god je to moguće, osigurati nabavu iz više izvora. Povrh toga, potrebno je očuvati razvoj Europske industrije i promicati ga u svim područjima koja se odnose na satelitsku navigaciju u skladu s međunarodnim sporazumima kojih je Unija stranka. Rizik od lošeg izvršenja ugovora ili neizvršenja treba se ublažiti koliko god je to moguće. U tu svrhu izvoditelji bi trebali dokazati održivost u svojem izvršavanju ugovora u odnosu na preuzete obveze i trajanje ugovora. Stoga bi javni naručitelji prema potrebi trebali precizirati zahtjeve koji se odnose na pouzdanost isporuka robe i pružanje usluga.

Uz to, u slučaju kupnje robe i usluga osjetljive prirode, javni naručitelji mogu tu kupnju podvrgnuti posebnim uvjetima, posebno kako bi se osigurala sigurnost podataka. Industrijama Unije se mora dopustiti korištenje izvora koji ne pripadaju Uniji za određene komponente i usluge, ako se dokažu značajne prednosti u pogledu odnosa kvalitete i troškova, ipak uzimajući u obzir stratešku prirodu programa i zahtjeve Unije na području sigurnost i kontrole izvoza. Potrebno je iskoristiti prednosti ulaganja u javni sektor te iskustvo i sposobnosti industrije, uključujući one stečene tijekom faze definicije i faze razvoja i provjere programa, ali i osigurati da se ne krše pravila o konkurentnim natječajima.

(39)

Kako bi se bolje ocijenio ukupni trošak proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda, uključujući njihov dugoročni operativni trošak, u obzir bi se trebao uzeti, gdje je to moguće za vrijeme postupka javne nabave, ukupni trošak tijekom korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda, koristeći pristup koji se temelji na isplativosti, poput izračuna troška životnog ciklusa kod postupka javne nabave koji se temelji na kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. U tu bi svrhu javni naručitelj trebao osigurati da se metodologija za izračun troškova korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova izričito navede u ugovornoj dokumentaciji ili pozivu za nadmetanje te da ona omogućava provjeru točnosti informacija koje dostave ponuditelji.

(40)

Satelitska navigacija je kompleksna tehnologija koja se stalno mijenja. Ovo ima za posljedicu nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa Galileo i EGNOS, u mjeri u kojoj ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Te značajke zahtijevaju provođenje posebnih mjera u vezi s ugovorima o javnoj nabavi koji se primjenjuju pored propisa utvrđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Javni naručitelj bi stoga trebao biti u mogućnosti ponovno uspostaviti jednake uvjete za sve u slučaju da jedan ili više poduzetnika prije poziva za podnošenje ponuda imaju povlaštene podatke o aktivnostima povezanima s tim pozivom za podnošenje ponuda. Trebalo bi biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, unijeti izmjenu pod određenim uvjetima u okviru njegova izvršavanja ili čak nametnuti najnižu razinu davanja u podugovor. Naposljetku, zbog tehničkih nesigurnosti koje su značajka programa Galileo i EGNOS, ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti u posebnom obliku u kojemu se ne navodi stroga određena cijena i koji uključuje klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(41)

Potrebno je napomenuti da u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji („EUE”), države članice ne bi trebale poduzimati mjere koje bi mogle naštetiti programima Galileo i EGNOS ili uslugama. Isto tako je potrebno razjasniti da bi dotične države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi raditi jedne s drugima i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da je radiofrenkvencijski spektar koji je potreban za sustav osnovan u okviru programa Galileo dostupan i zaštićen kako bi se omogućio potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na tom sustavu, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(42)

Imajući u vidu globalnu narav sustava, od ključne je važnosti da Unija sklapa sporazume s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u okviru programa Galileo i EGNOS u skladu s člankom 218. UFEU-a, posebno kako bi osigurala njihovu nesmetanu provedbu, riješila neka pitanja povezana sa sigurnošću i naplatom troškova, optimizirala usluge koje se nude građanima Unije i udovoljila potrebama trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Po potrebi je također korisno prilagoditi postojeće sporazume promjenama u programima Galileo i EGNOS. Prilikom pripreme ili provedbe tih sporazuma Komisija može iskoristiti pomoć ESVD-a, ESA-e i Agencije za europski GNSS, u granicama zadataka koji su im dodijeljeni na temelju ove Uredbe.

(43)

Potrebno je potvrditi da Komisija prilikom provođenja nekih svojih zadataka neregulatorne prirode može, prema potrebi, iskoristiti tehničku podršku nekih vanjskih strana. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje programima Galileo i EGNOS također mogu iskoristiti istu tehničku podršku prilikom provođenja zadataka koji su im povjereni na temelju ove Uredbe.

(44)

Unija se temelji na poštovanju temeljnih prava, a u člancima7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije izričito se priznaju prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka i privatnog života trebala bi biti osigurana u okviru programa Galileo i EGNOS.

(45)

Financijski interes Unije tijekom cijelog ciklusa rashoda trebao bi se zaštititi razmjernim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi administrativnih i novčanih sankcija, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(46)

Potrebno je osigurati da se Europski parlament i Vijeće redovito izvještavaju o provedbi programa Galileo i EGNOS, posebno što se tiče upravljanja rizikom, troška, rasporeda i izvedbe. Pored toga, Europski parlament, Vijeće i Komisija sastat će se u Međuinstitucionalnom odboru za Galileo u skladu sa Zajedničkom izjavom o Međuinstitucionalnom odboru za Galileo, objavljenom zajedno s ovom Uredbom.

(47)

Komisija bi trebala provoditi ocjenjivanja, temeljena na dogovorenim pokazateljima, kako bi ocijenila djelotvornost i učinkovitost mjera poduzetih radi ostvarenja ciljeva programa Galileo i EGNOS.

(48)

Kako bi se osigurala sigurnost sustava i njihovog rada, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s ciljevima na visokoj razini koji su potrebni kako bi se osigurala sigurnost sustava i njihovog rada. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(49)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(50)

Kako dobro javno upravljanje zahtijeva jednoliko upravljanje programima, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnici Agencije za europski GNSS i ESA-e mogu biti uključeni kao promatrači u rad Odbora za za programe europskog GNSS-a („Odbor”), koji je osnovan kako bi pomagao Komisiji. Iz istih razloga predstavnici trećih zemalja i međunarodnih organizacija koji su sklopili međunarodni sporazum s Unijom mogu sudjelovati u radu Odbora ovisno o sigurnosnim ograničenjima i u skladu s uvjetima tog sporazuma. Ti predstavnici Agencije za europski GNSS, ESA-e, trećih zemalja i međunarodnih organizacija nemaju pravo sudjelovanja u postupcima glasovanja u Odboru.

(51)

Budući da cilj ove Uredbe, točnije uspostava i uporaba satelitskih navigacijskih sustava, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer premašuje financijske i tehničke sposobnosti svake države članice nego ga se stoga, zbog svojeg opsega i učinaka, može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(52)

Zajedničko društvo Galileo osnovano Uredbom Vijeća (EZ) br. 876/2002 (17) završilo je s radom 31. prosinca 2006., a postupci uključeni u likvidaciju društva su završeni. Uredbu (EZ) br. 876/2002 stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(53)

Uzimajući u obzir potrebu da se ocijene programi Galileo i EGNOS, opseg promjena koje se moraju unijeti u Uredbu (EZ) br. 683/2008, te radi jasnoće i pravne sigurnosti, Uredbu (EZ) br. 683/2008 trebalo bi staviti izvan snage.

(1)

Višegodišnji akcijski program oporezivanja koji se primjenjivao prije 2014. značajno je doprinio olakšavanju i jačanju suradnje između poreznih vlasti unutar Unije. Dodana vrijednost tog programa, uključujući za zaštitu financijskih interesa država članica Unije i poreznih obveznika, prepoznata je od strane poreznih uprava država sudionica. Ako države članice ne potraže rješenje izvan granica svojih administrativnih teritorija ili ne surađuju intenzivno sa svojim kolegama iz ostalih 26 država, ne mogu se uhvatiti u koštac s izazovima sljedećeg desetljeća. Program Fiscalis, koji provodi Komisija u suradnji s državama sudionicama, pruža državama članicama okvir Unije unutar kojega će se razvijati te aktivnosti suradnje, i što je troškovno učinkovitije nego kad bi svaka država članica postavljala svoje individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Stoga je potrebno osigurati nastavak tog programa kroz uspostavljanje novog programa na istom području.

(2)

Program uspostavljen ovom Uredbom, „Fiscalis 2020” i njegov uspjeh od velike su važnosti u sadašnjoj gospodarskoj situaciji i trebao bi podupirati suradnju u fiskalnim pitanjima.

(3)

Očekuje se da će aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020, odnosno informacijski sustavi kako su određeni u ovoj Uredbi (europski informacijski sustavi), zajedničke akcije za službenike poreznih vlasti i inicijative za zajedničko osposobljavanje doprinijeti ostvarenju strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast jačanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, pružanjem okvira unutar kojega će se podupirati aktivnosti poboljšanja administrativnih kapaciteta poreznih vlasti te promicanjem tehničkog napretka i inovacija. Pružajući okvir za aktivnosti koje teže učinkovitijim poreznim vlastima, jačaju konkurentnost poduzeća, potiču zapošljavanje i doprinose zaštiti financijskih i gospodarskih interesa država članica, Unije i poreznih obveznika, program Fiscalis 2020 će aktivno jačati funkcioniranje poreznih sustava na unutarnjem tržištu, istovremeno doprinoseći i postupnom uklanjanju postojećih zapreka i poremećaja unutar tržišta.

(4)

Područje primjene programa Fiscalis 2020 trebalo bi uskladiti s trenutnim potrebama, kako bi se usmjerilo na sve poreze usklađene na razini Unije i druge poreze u mjeri u kojoj su oni relevantni za unutarnje tržište i za administrativnu suradnju između država članica.

(5)

Kako bi podržao proces pristupanja i udruživanja trećih zemalja, program Fiscalis 2020 bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja koje pristupaju i zemalja kandidatkinja i za potencijalne države kandidatkinje i partnerske države Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni uvjeti i ako njihovo sudjelovanje podržava samo aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020 koje su usmjerene na borbu protiv poreznih prijevara i utaje poreza te na rješavanje agresivnog planiranja poreza. S obzirom na sve veću razinu međusobne povezanosti svjetskog gospodarstva, program Fiscalis 2020 bi trebao nastaviti pružati mogućnost pozivanja vanjskih stručnjaka da daju svoj doprinos aktivnostima u okviru programa Fiscalis 2020. Vanjske stručnjake, kao što su predstavnici državnih vlasti, gospodarskih subjekata i njihovih organizacija ili predstavnici međunarodnih organizacija, trebalo bi pozivati samo ako se njihov doprinos smatra ključnim za postizanje ciljeva programa Fiscalis 2020.

(6)

Ciljevi i prioriteti programa Fiscalis 2020 uzimaju u obzir utvrđene probleme i izazove u oporezivanju u sljedećem desetljeću. Program Fiscalis 2020 bi trebao nastaviti igrati ulogu u važnim područjima, kao što su dosljedna provedba prava Unije u području oporezivanja, osiguravanje razmjene informacija i podržavanje administrativne suradnje i jačanje administrativnih kapaciteta poreznih vlasti. S obzirom na dinamiku problema utvrđenih novih izazova, dodatni naglasak trebalo bi staviti na podršku borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja. Naglasak bi također trebalo staviti na smanjenje administrativnog opterećenja za porezne vlasti i na smanjenje troškova ispunjavanja obveza za porezne obveznike i sprečavanje slučajeva dvostrukog oporezivanja.

(7)

Na operativnoj razini, program Fiscalis 2020 bi trebao primjenjivati, koristiti i podržati europske informacijske sustave i aktivnosti administrativne suradnje, jačati vještine i stručnost poreznih službenika, poboljšati razumijevanje i primjenu prava Unije u području oporezivanju i poduprijeti poboljšanje upravnih postupaka te dijeljenje i širenje dobrih administrativnih praksi. Ove ciljeve trebalo bi slijediti s naglaskom na podršci u borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja.

(8)

Programske alate primjenjivane ranije trebalo bi dopuniti kako bi primjereno reagirali na izazove koji stoje pred poreznim vlastima u sljedećem desetljeću, a da ostanu u skladu s razvojem u pravu Unije. Program treba obuhvatiti: bilateralne ili multilateralne kontrole i druge oblike administrativne suradnje, kako je utvrđeno mjerodavnim pravom Unije o administrativnoj suradnji, timove stručnjaka, aktivnosti na jačanju kapaciteta javne uprave koje osiguravaju specifičnu i specijaliziranu poduku na području oporezivanja u državama članicama koje se suočavaju s osobitim i izvanrednim okolnostima koje opravdavaju takve ciljane aktivnosti, i, gdje je to potrebno, studije i zajedničke komunikacijske aktivnosti u cilju potpore provedbe prava Unije na području oporezivanja.

(9)

Europski informacijski sustavi igraju ključnu ulogu u međusobnom povezivanju poreznih vlasti i na taj način u jačanju poreznih sustava unutar Unije te bi ih stoga trebalo i dalje financirati i usavršavati u sklopu programa Fiscalis 2020. Osim toga, trebalo bi biti moguće uključiti u program Fiscalis 2020 nove informacijske sustave povezane s porezom koji su uspostavljeni u okviru prava Unije. Europski informacijski sustavi trebaju se temeljiti, prema potrebi, na zajedničkim razvojnim modelima i IT arhitekturi.

(10)

U kontekstu proširenja administrativne suradnje i podrške borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, za Uniju bi moglo biti korisno sklopiti sporazume s trećim zemljama, kako bi se omogućilo da te zemlje koriste komponente Unije u europskim informacijskim sustavima radi sigurne razmjene informacija između njih i država članica u okviru bilateralnih poreznih sporazuma.

(11)

U okviru programa Fiscalis 2020 također bi se trebale provesti zajedničke aktivnosti osposobljavanja. Program Fiscalis 2020 bi trebao nastaviti podupirati države sudionice u jačanju profesionalnih vještina i znanja koje se odnosi na oporezivanje kroz pojačani zajednički razvijen sadržaj osposobljavanja namijenjen poreznim službenicima i gospodarskim subjektima. U tu svrhu, trenutni pristup programa Fiscalis 2020 zajedničkom osposobljavanju, koji se uglavnom temeljio na središnjem razvoju učenja putem interneta, treba razvijati u program potpore višestranom osposobljavanju za Uniju.

(12)

Program Fiscalis 2020 bi trebao obuhvaćati razdoblje od sedam godina kako bi uskladio svoje trajanje s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira iz Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2).

(13)

Ovom se Uredbom određuje financijska omotnica za čitavo vrijeme trajanja programa Fiscalis 2020 koja za Europski Parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka čini glavni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3).

(14)

U skladu s predanosti Komisije koherentnosti i pojednostavljenju programa financiranja navedenoj u njenom priopćenju o proračunskom pregledu od 2010. resursi se trebaju dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđene aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020 slijede ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja isključujući, međutim, dvostruko financiranje.

(15)

Mjere koje su potrebne za financijsku provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti se u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU, Euratom) br. 966/2012 (4) i s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (5).

(16)

Zemlje sudionice trebale bi snositi troškove nacionalnih elemenata programa Fiscalis 2020 koji bi uključivali, između ostalog, neunijske komponente europskih informacijskih sustava i bilo koje osposobljavanje koje nije dio inicijativa za zajedničko osposobljavanje.

(17)

S obzirom na važnost punog sudjelovanja država sudionica u zajedničkim akcijama, moguća je stopa sufinanciranja od 100 % opravdanih troškova u vezi s putnim troškovima i smještajem, troškovima povezanim s organizacijom događanja i dnevnicama kada je to potrebno kako bi se u potpunosti postigli ciljevi programa Fiscalis 2020.

(18)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi odgovarajućim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih sredstava, pogrešno plaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, po potrebi, sankcije.

(19)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti u odnosu na donošenje godišnjih programa rad trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (6).

(20)

Kako države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, naime, uspostaviti višegodišnji program za poboljšanje rada poreznih sustava na unutarnjem tržištu jer one ne mogu učinkovito provoditi suradnju i koordinaciju potrebnu za postizanje tog cilja, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(21)

U provedbi programa Fiscalis 2020, Komisiji bi trebao pomagati Odbor za provedu programa Fiscalis 2020.

(22)

Da bi se olakšalo evaluaciju programa Fisalis 2020, na samom početku potrebno je uvesti pravilan okvir za praćenje rezultata postignutih programom Fiscalis 2020. Komisija bi, zajedno s državama sudionicama, trebala odrediti podesive pokazatelje i postaviti unaprijed definirana polazišta za praćenje rezultata aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020. Trebalo bi na sredini trajanja programa provesti evaluaciju usmjerenu na ostvarenje ciljeva programa Fiscalis 2020, njegovu učinkovitost i dodanu vrijednost na europskoj razini. Završna bi se evaluacija, osim toga, trebala baviti dugoročnim utjecajem i održivosti učinaka programa. Potrebno je osigurati potpunu transparentnost uz redovito izvješćivanje o praćenju i uz podnošenje izvješća o evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću.

(23)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka (7) uređuje obradu osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe, a pod nadzorom nadležnih tijela država članica, posebice neovisnih javnih vlasti koje je odredila država članica. Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijela Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (8), uređuje obradu osobnih podataka koje provodi Komisija u okviru ove Uredbe, a pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela treba biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je navedeno u Direktivi 95/46/EZ, a svaka razmjena ili prijenos informacija od strane Komisije mora biti u skladu s propisima o prijenosu osobnih podataka kao što je navedeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(24)

Ova Uredba zamjenjuje Odluku br. 1482/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). Tu bi Odluku stoga trebalo staviti izvan snage,

(1)

Komisija je donijela Komunikaciju pod nazivom „Europa 2020. - strategija za pametan, održiv i uključiv rast” u ožujku 2010. („Strategija Europa 2020.”). Komunikaciju je potvrdilo Europsko vijeće u lipnju 2010. Strategija Europa 2020. odgovara na gospodarsku krizu te joj je namjera pripremiti Uniju za sljedeće desetljeće. Ona postavlja pet ambicioznih ciljeva za klimu i energetiku, zaposlenost, inovacije, obrazovanje i socijalnu uključenost koje treba postići do 2020. te utvrđuje ključne pokretače rasta čiji je cilj učiniti Uniju dinamičnijom i konkurentnijom. Također naglašava važnost jačanja rasta europskoga gospodarstva dok istovremeno radi na postizanju visoke razine zaposlenosti, gospodarstva s niskom razinom ugljika koje učinkovito koristi resurse i energiju te na postizanju socijalne kohezije. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) trebala bi imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva Strategije Europa 2020. Njihova je uloga vidljiva u činjenici da se MSP-ovi spominju u šest od sedam predvodničkih inicijativa Strategije Europa 2020.

(2)

Kako bi se osiguralo da poduzeća, osobito MSP-ovi, imaju središnju ulogu u postizanju gospodarskog rasta u Uniji, što je najveći prioritet, Komisija je donijela Komunikaciju pod nazivom „Integrirana industrijska politika u globalizacijsko doba koja na centralno mjesto stavlja konkurentnost i održivost” u listopadu 2010., koju je Vijeće potvrdilo u prosincu 2010. Ovo je predvodnička inicijativa Strategije Europa 2020. U Komunikaciji se utvrđuje strategija s ciljem poticanja rasta i stvaranja radnih mjesta održavanjem i pružanjem potpore jakoj, raznolikoj i konkurentnoj industrijskoj osnovici u Europi, osobito kroz poboljšanje okvirnih uvjeta za poduzeća, kao i kroz jačanje nekoliko aspekata unutarnjeg tržišta, uključujući usluge koje se odnose na poslovanje.

(3)

U lipnju 2008. Komisija je donijela Komunikaciju pod nazivom „Počnimo od najmanjih” - „Akt o malom poduzetništvu za Europu” koju je Vijeće pozdravilo u prosincu 2008. Akt o malom poduzetništvu (AMP) pruža sveobuhvatni politički okvir za MSP-ove, promovira poduzetništvo i učvršćuje načelo „Počnimo od najmanjih” u pravu i politikama kako bi se ojačala konkurentnost MSP-ova. AMP uspostavlja deset načela te pruža okvir za političke i zakonodavne mjere kako bi se promicao potencijal MSP-ova s ciljem rasta i stvaranja radnih mjesta. Provedba AMP-a doprinosi postizanju ciljeva Strategije Europa 2020. Nekoliko je mjera za MSP-ove već postavljeno u predvodničkim inicijativama.

(4)

AMP je od tada bio podvrgnut preispitivanju, objavljenom u veljači 2011. na temelju čega je Vijeće 30. i 31. svibnja 2011. donijelo zaključke. To preispitivanje razmatra provedbu AMP-a i procjenjuje potrebe MSP-ova koji djeluju u sadašnjem gospodarskom okruženju, u kojem je, kako navode, sve teže doći do financiranja i tržišta. Ono predstavlja pregled napretka postignutog u prve dvije godine AMP-a, postavlja nove mjere kao odgovor na izazove koji proizlaze iz gospodarske krize i koje su zainteresirane strane navele te predlaže načine poboljšanja razumijevanja i provedbe AMP-a s jasnom ulogom za zainteresirane strane i poslovne organizacije na prvoj liniji. Posebni ciljevi programa za konkurentnost poduzeća i MSP-ova trebali bi odražavati prioritete navedene u tom preispitivanju. Važno je osigurati da provedba takvog programa bude usklađena s provedbom AMP-a.

Osobito bi mjere u okviru posebnih ciljeva trebale doprinijeti ispunjavanju deset navedenih načela, kao i novih mjera koje su utvrđene u postupku preispitivanja AMP-a.

(5)

Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3) uspostavlja se višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. Taj višegodišnji financijski okvir opisuje način na koji će se postići ciljevi politike, a to su povećanje rasta i stvaranje više radnih mjesta u Europi, uspostava gospodarstva s niskom razinom ugljika koje je osvještenije u području okoliša te istaknuta uloga Unije na međunarodnoj sceni.

(6)

Kako bi se doprinijelo jačanju konkurentnosti i održivosti poduzeća Unije, posebice MSP-ova, kako bi se dala potpora postojećim MSP-ovima, potaknula poduzetnička kultura i promicao rast MSP-ova, napredak društva znanja i razvoj utemeljen na uravnoteženom gospodarskom rastu, trebalo bi uspostaviti program za konkurentnost poduzeća i MSP-ova („program COSME”).

(7)

Program COSME trebao bi dati visoki prioritet planu pojednostavljenja, u skladu s Komunikacijom Komisije od 8. veljače 2012. pod nazivom „Plan pojednostavljenja za VFO 2014.-2020.”. Trebalo bi bolje koordinirati potrošnju sredstava Unije i sredstava država članica na promicanje konkurentnosti poduzeća i MSP-ova kako bi se osigurala komplementarnost, bolja učinkovitost i vidljivost te da bi se postigle veće proračunske sinergije.

(8)

Komisija se obvezala uključiti klimatsko djelovanje u programe potrošnje Unije te usmjeriti barem 20 % proračuna Unije u ciljeve u vezi s klimom. Važno je osigurati da ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba te sprječavanje rizika budu promovirani u pripremi, oblikovanju i provedbi programa COSME. Mjere obuhvaćene ovom Uredbom trebale bi doprinijeti promicanju prijelaza na gospodarstvo i društvo s niskom razinom ugljika koje je otporno na klimatske promjene.

(9)

Iz Odluke Vijeća 2001/822/EZ (4) slijedi da subjekti i tijela iz prekomorskih zemalja i područja ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u programu COSME.

(10)

Politika konkurentnosti Unije za cilj ima uspostavljanje institucionalnih aranžmana kao i aranžmana za politike kojima se stvaraju uvjeti za održiv rast poduzeća, osobito MSP-ova. Postizanje konkurentnosti i održivosti podrazumijeva sposobnost da se dosegne i zadrži gospodarska konkurentnost i rast poduzeća u skladu s ciljevima održivog razvoja. Povećana produktivnost, uključujući produktivnost resursa i energije, primarni je izvor održivog rasta prihoda. Konkurentnost također ovisi o sposobnosti poduzeća da u potpunosti iskoriste mogućnosti poput unutarnjeg tržišta. Ovo je osobito važno za MSP-ove koji čine 99 % poduzeća u Uniji, osiguravaju dva od tri postojeća radna mjesta u privatnom sektoru i 80 % stvorenih novih radnih mjesta te doprinose s više od polovice ukupne dodane vrijednosti koju stvaraju poduzeća u Uniji. MSP-ovi su ključan pokretač gospodarskog rasta, zaposlenosti i socijalne integracije.

(11)

U Komunikaciji Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Prema oporavku s brojnim novim radnim mjestima” procijenjeno je da bi politike koje promiču prijelaz prema zelenom gospodarstvu, poput politika u vezi s učinkovitim korištenjem resursa i energije te klimatskim promjenama, mogle stvoriti više od pet milijuna radnih mjesta do 2020., osobito u sektoru MSP-ova. Imajući to na umu, posebne mjere u okviru programa COSME mogle bi uključiti promicanje razvoja održivih proizvoda, usluga, tehnologija i procesa, kao i učinkovitog korištenja resursa i energije te korporativne društvene odgovornosti.

(12)

Konkurentnost je u posljednjih nekoliko godina u središtu pažnje pri izradi politika Unije zbog tržišnih, političkih i institucionalnih neuspjeha koji potkopavaju konkurentnost poduzeća Unije, a posebno MSP-ova.

(13)

Program COSME stoga bi trebao obuhvatiti rješavanje tržišnih neuspjeha koji utječu na konkurentnost gospodarstva Unije na globalnom planu i koji potkopavaju sposobnost poduzeća, osobito MSP-ova, da se natječu s poduzećima iste razine u drugim dijelovima svijeta.

(14)

Program COSME posebno bi trebao obuhvatiti MSP-ove kako su definirani u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (5). U okviru primjene ove Uredbe Komisija bi se trebala savjetovati sa svim relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući organizacije koje predstavljaju MSP-ove. Posebnu bi pažnju trebalo posvetiti mikropoduzećima, zatim poduzećima koja se bave obrtničkim djelatnostima, samozaposlenim osobama, slobodnim zanimanjima te socijalnim poduzećima. Trebalo bi obratiti pozornost i na potencijalne, nove i mlade poduzetnike te žene poduzetnice, kao i na druge posebne ciljane skupine kao što su starije osobe, migranti i poduzetnici koji pripadaju socijalno ugroženim ili ranjivim skupinama poput osoba s invaliditetom, te na promicanje prijenosa poslovanja, cijepanja i odvajanja poduzeća te davanja nove prilike poduzetnicima.

(15)

Mnogi problemi konkurentnosti Unije uključuju poteškoće koje MSP-ovi imaju u dobivanju financijskih sredstava jer im je teško dokazati kreditnu sposobnost te teško dolaze do rizičnog kapitala. Te poteškoće imaju negativan učinak na razinu i kvalitetu novoosnovanih poduzeća te na rast i stopu preživljavanja poduzeća, kao i na spremnost novih poduzetnika da preuzmu rentabilna poduzeća o okviru prijenosa poslovanja/sukcesije. Financijski instrumenti Unije uspostavljeni u okviru Odluke br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) imaju dokazanu dodanu vrijednost i imali su pozitivan učinak na najmanje 220 000 MSP-ova. Povećana dodana vrijednost predloženih financijskih instrumenata za Uniju temelji se, između ostalog, na jačanju unutarnjeg tržišta za poduzetnički kapital i na razvijanju paneuropskog financijskog tržišta MSP-ova te na rješavanju tržišnih neuspjeha koje države članice ne mogu riješiti.Mjere Unije trebale bi biti usklađene i dosljedne te nadopunjavati financijske instrumente država članica za MSP-ove, omogućiti učinak financijske poluge i izbjeći stvaranje tržišnih poremećaja, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Tijela kojima je povjerena provedba mjera trebala bi osigurati dodatnost i izbjeći dvostruko financiranje kroz resurse Unije.

(16)

Komisija bi trebala obratiti pozornost na vidljivost financiranja koje dolazi preko financijskih instrumenata ove Uredbe kako bi se osiguralo da se zna za dostupnost potpore Unije i da pružena potpora bude prepoznatljiva na tržištu. S tim ciljem, trebala bi također postojati obveza za financijske posrednike da izričito naglase krajnjim primateljima da je financiranje omogućeno financijskim instrumentima u okviru ove Uredbe. Komisija i države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući pristupačnim internetskim sustavima, za širenje informacija MSP-ovima i posrednicima o dostupnim financijskim instrumentima. Ti sustavi, koji bi mogli postojati na jedinstvenom portalu, ne bi smjeli duplicirati postojeće sustave.

(17)

Europska poduzetnička mreža („Mreža”) dokazala je svoju dodanu vrijednost za europske MSP-ove kao mjesto gdje su sve usluge na jednom mjestu (one-stop-shop) i koja pruža poslovnu podršku pomažući poduzećima da povećaju svoju konkurentnost te da istraže poslovne mogućnosti na unutarnjem tržištu i izvan njega. Racionalizacija metodologija, radnih metoda i odredaba europske dimenzije za usluge za potporu poduzećima mogu se ostvariti jedino na razini Unije. Mreža je posebno pomogla MSP-ovima u pronalasku partnera za suradnju ili prijenos tehnologija, na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, u dobivanju savjeta o izvorima financiranja u Uniji, o pravu Unije, o intelektualnom vlasništvu i o programima Unije koji potiču ekološke inovacije i održivu proizvodnju. Također su dobivene povratne informacije o pravu i normama Unije. Posebno je jedinstvena stručnost Mreže važna u rješavanju informacijskih nesrazmjera i u smanjenju transakcijskih troškova povezanih s prekograničnim transakcijama.

(18)

Potreban je stalni napor za dodatnu optimizaciju kvalitete usluga i uspješnosti Mreže, osobito u odnosu na osviještenost MSP-ova i naknadno preuzimanje predloženih usluga kroz daljnju integraciju usluga internacionalizacije i inovacija, jačanje suradnje između Mreže i regionalnih i lokalnih zainteresiranih strana koje predstavljaju MSP-ove, uz savjetovanje i jače uključivanje domaćinskih organizacija, smanjenje birokracije, poboljšanje potpore informacijske tehnologije i jačanje vidljivosti Mreže i njezinih usluga u obuhvaćenim zemljopisnim područjima.

(19)

Ograničena internacionalizacija MSP-ova, kako unutar tako i izvan Europe, utječe na konkurentnost. Prema nekim procjenama, trenutačno 25 % MSP-ova iz Unije izvozi ili je u nekom trenutku izvozilo tijekom posljednje tri godine, dok samo 13 % MSP-ova iz Unije redovno izvozi izvan Unije te samo 2 % ima investicije izvan svoje matične zemlje. Dodatno, istraživanje Eurobarometra iz 2012. pokazuje neiskorišteni potencijal za rast MSP-ova na „zelenim” tržištima, unutar i izvan Unije, u vezi s internacionalizacijom i pristupom javnoj nabavi. U skladu s AMP-om koji je pozvao Uniju i države članice da podupiru i ohrabruju MSP-ove da iskoriste rast tržišta izvan Unije, Unija financijski pomaže nekoliko inicijativa kao što je Centar za industrijsku suradnju EU-Japan i Centar za pomoć MSP-u vezi s pravima intelektualnog vlasništva u Kini. Dodana vrijednost Unije nastaje promicanjem suradnje i nuđenjem usluga na europskoj razini koje nadopunjuju, ali ne dupliciraju osnovne usluge promicanja trgovine u državama članicama i jačaju zajedničke napore pružatelja usluga iz javnog i privatnog sektora u ovom području. Te bi usluge trebale uključiti informacije o pravima intelektualnog vlasništva, normama te pravilima i mogućnostima u području javnih nabava. Trebalo bi u potpunosti uzeti u obzir dio II. zaključaka Vijeća od 6. prosinca 2011., pod nazivom „Jačanje provedbe industrijske politike diljem EU-a”, o Komunikaciji Komisije pod nazivom „Integrirana industrijska politika u globalizacijsko doba koja na centralno mjesto stavlja konkurentnost i održivost”. U vezi s tim, dobro definirana europska strategija za klastere trebala bi upotpuniti nacionalne i regionalne napore u poticanju klastera prema izvrsnosti i međunarodnoj suradnji uzimajući u obzir činjenicu da povezivanje MSP-ova u klaster može biti ključno sredstvo jačanja njihovih sposobnosti inoviranja i započinjanja s radom na prekomorskim tržištima.

(20)

Kako bi se poboljšala konkurentnost poduzeća u Uniji, posebno MSP-ova, države članice i Komisija trebaju stvoriti povoljno poslovno okruženje. Interesi MSP-ova te sektora u kojima su oni najaktivniji zahtijevaju posebnu pažnju. Inicijative na razini Unije su isto tako nužne za razmjenu informacija i znanja na europskoj razini, a digitalne usluge mogu biti osobito ekonomične u ovom području. Takve mjere mogu pomoći stvaranju jednakih uvjeta za MSP-ove.

(21)

Razlike, rascjepkanost i nepotrebna birokracija na unutarnjem tržištu sprečavaju građane, potrošače i poduzeća, osobito MSP-ove, da potpuno iskoriste sve njegove pogodnosti. Stoga je nužan usklađen napor država članica, Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u rješavanju nedostataka u provedbi te zakonodavnih i informacijskih nedostatka. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi također surađivati kako bi se smanjila i izbjegla nepotrebna administrativna i regulatorna opterećenja MSP-ova. Mjere u okviru programa COSME, jedinog programa Unije koji je posebno usredotočen na MSP-ove, trebale bi doprinijeti provedbi tih ciljeva, osobito pomažući poboljšavanju okvirnih uvjeta za poduzeća. Tome bi trebali doprinijeti testovi kondicije i procjene učinka koji se financiraju o okviru programa COSME.

(22)

Još jedan faktor koji utječe na konkurentnost jest relativno slab poduzetnički duh u Uniji. Samo 45 % građana Unije (i manje od 40 % žena) željelo bi biti samozaposleno, u usporedbi s 55 % stanovnika u Sjedinjenim Američkim Državama i 71 % stanovnika u Kini (prema istraživanju Eurobarometra o poduzetništvu iz 2009.). Sukladno AMP-u, pozornost bi trebalo obratiti na sve situacije u kojima se nalaze poduzetnici, uključujući pokretanje poduzeća, rast, prijenos i stečaj (druga prilika). Promicanje obrazovanja poduzetnika, kao i mjere jačanja koherentnosti i dosljednosti kao što su uspoređivanje s najboljima i razmjena dobrih praksi, čine visoku dodanu vrijednost Unije.

(23)

Program Erasmus za mlade poduzetnike pokrenut je s ciljem omogućavanja novim poduzetnicima ili onima koji tome teže da steknu poslovno iskustvo u nekoj drugoj državi članici kako bi im se omogućilo jačanje poduzetničkih sposobnosti. U vezi s ciljem poboljšavanja okvirnih uvjeta za promicanje poduzetništva i poduzetničke kulture, Komisija bi trebala moći poduzeti mjere osmišljene za pomoć novim poduzetnicima u poboljšavanju njihove sposobnosti razvoja poduzetničkog znanja, vještina i stavova i poboljšavanju njihove tehnološke sposobnosti i upravljanja poduzećem.

(24)

Konkurencija na globalnoj razini, demografske promjene, ograničenja resursa i novi socijalni trendovi stvaraju izazove i prilike za različite sektore koji se suočavaju s globalnim izazovima i koje odlikuje visoki udio MSP-ova. Primjerice, sektori utemeljeni na dizajnu trebaju se prilagoditi kako bi iskoristili pogodnosti neiskorištenog potencijala visoke potražnje za personaliziranim, kreativnim, uključivim proizvodima. Kako se ti izazovi odnose na sve MSP-ove u Uniji u tim sektorima, nužan je usklađen napor na razini Unije za stvaranje dodatnog rasta kroz inicijative koje ubrzavaju nastanak novih proizvoda i usluga.

(25)

Podupirući mjere u državama članicama, program COSME može podupirati inicijative u sektorskim i međusektorskim područjima sa značajnim potencijalom za rast i poduzetničku aktivnost, osobito u područjima s visokim udjelom MSP-ova, ubrzavajući stvaranje konkurentnih i održivih industrija koje se temelje na najkonkurentnijim poslovnim modelima, poboljšanim proizvodima i postupcima, organizacijskim strukturama ili promijenjenim vrijednosnim lancima. Kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. pod nazivom „Europa, svjetska turistička destinacija br. 1 - novi politički okvir za turizam u Europi” koju je Vijeće pozdravilo u listopadu 2010., turizam je važan sektor gospodarstva Unije. Poduzeća u ovom sektoru izravno doprinose 5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Unije. Ugovor o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) priznaje važnost turizma i navodi nadležnosti Unije u ovom području. Europske inicijative u području turizma mogu nadopuniti mjere država članica potičući stvaranje pogodnog okruženja i promicanjem suradnje između država članica, osobito razmjenom dobrih praksi. Mjere mogu uključivati poboljšavanje znanja o turizmu pružajući podatke i analizu i razvijanje transnacionalnih projekata suradnje u bliskoj suradnji s državama članicama uz izbjegavanje obvezujućih zahtjeva za poduzeća Unije.

(26)

U programu COSME navode se mjere za ostvarenje ciljeva, ukupna financijska omotnica za postizanje tih ciljeva, minimalna financijska omotnica za financijske instrumente, različite vrste provedbenih mjera i transparentni aranžmani za praćenje i evaluaciju te za zaštitu financijskih interesa Unije.

(27)

Program COSME nadopunjuje ostale programe Unije, istovremeno potvrđujući da bi svaki instrument trebao funkcionirati sukladno vlastitim, specifičnim procedurama. Stoga isti prihvatljivi troškovi ne bi smjeli primati dvostruko financiranje. S ciljem postizanja dodane vrijednosti i značajnog utjecaja financiranja Unije, trebalo bi razviti bliske sinergije između programa COSME, Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) („program Obzor 2020.”), Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) („strukturni fondovi”) i drugih programa Unije.

(28)

Trebalo bi uzeti u obzir načela transparentnosti i jednakih mogućnosti za oba spola u svim relevantnim inicijativama i mjerama obuhvaćenima programom COSME. Također bi u tim inicijativama i mjerama trebalo voditi računa o poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve građane.

(29)

Dodjeli bespovratnih sredstava MSP-ovima trebali bi prethoditi transparentni postupci. Dodjela bespovratnih sredstava i njihova isplata trebali bi biti transparentni, nebirokratski i u skladu sa zajedničkim pravilima.

(30)

Ova Uredba utvrđuje financijsku omotnicu za čitavo trajanje programa COSME, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju (10) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(31)

Kako bi se osiguralo da financiranje bude ograničeno na rješavanje tržišnih, političkih i institucionalnih neuspjeha te s ciljem izbjegavanja narušavanja tržišta, financiranje iz programa COSME trebalo bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

(32)

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru i protokoli uz sporazume o pridruživanju predviđaju sudjelovanje dotičnih zemalja u programima Unije. Sudjelovanje ostalih trećih zemalja trebalo bi biti omogućeno kada tako naznačuju sporazumi i postupci.

(33)

Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje programom COSME i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način, pri čemu je također potrebno osigurati pravnu sigurnost i dostupnost programa COSME svim sudionicima.

(34)

Program COSME trebalo bi pratiti i ocjenjivati kako bi se omogućile prilagodbe. Trebalo bi pripremiti godišnje izvješće o njegovoj provedbi u kojemu bi bili predstavljeni postignuti napredak i planirane aktivnosti.

(35)

Provedbu programa COSME trebalo bi pratiti na godišnjoj razini uz pomoć ključnih pokazatelja za procjenu rezultata i učinaka. Ti pokazatelji, uključujući relevantne polazne vrijednosti, trebali bi pružiti osnovni temelj za ocjenu opsega u kojem su postignuti ciljevi programa COSME.

(36)

Privremeno izvješće o postizanju ciljeva svih mjera koje program COSME podupire, a koji sastavlja Komisija, također bi trebalo sadržavati ocjenu niskih stopa sudjelovanja MSP-ova kada je to utvrđeno u značajnom broju država članica. Prema potrebi, države članice mogle bi uzeti u obzir rezultate privremenog izvješća pri izradi svojih politika.

(37)

Trebalo bi zaštititi financijske interese Unije kroz proporcionalne mjere tijekom cijelog rashodovnog ciklusa, uključujući prevenciju, otkrivanje i istraživanje nepravilnosti, vraćanje izgubljenih, pogrešno uplaćenih ili nepropisno korištenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966 /2012.

(38)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi se donijeli godišnji radni programi za provedbu programa COSME. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Neke mjere iz godišnjeg programa rada uključuju koordinaciju mjera na nacionalnoj razini. U vezi s time, trebalo bi primjenjivati članak 5. stavak 4. te uredbe.

(39)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dodatnim pokazateljima, promjenama određenih pojedinosti u odnosu na financijske instrumente i izmjenama okvirnih iznosa koji bi te iznose premašili za više od 5 % vrijednosti financijske omotnice u svakoj situaciji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(40)

Zbog pravne sigurnosti i jasnoće Odluku br. 1639/2006/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(1)

Komunikacijom Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” traži se donošenje jedinstvenog programa u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, što obuhvaća i međunarodne aspekte visokog obrazovanja, kojim će se objediniti program djelovanja u području cjeloživotnog učenja („Cjeloživotno učenje”) uspostavljen Odlukom br. 1720/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i program Mladi na djelu („Mladi na djelu”) uspostavljen Odlukom br. 1719/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), program djelovanja Erasmus Mundus („Erasmus Mundus”) uspostavljen Odlukom br. 1298/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), program ALFA III uspostavljen Uredbom br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (7), te programi Tempus i Edulink, kako bi se osigurala veća učinkovitost, jača strateška usmjerenost i sinergije pri korištenju različitim aspektima jedinstvenog programa. Predlaže se i da sport bude dijelom tog jedinstvenog programa („Program”).

(2)

Privremena izvješća o ocjenjivanju postojećeg programa za cjeloživotno učenje, programa Mladi na djelu i programa Erasmus Mundus i savjetovanje s javnošću o budućem djelovanju Unije u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih te u području visokog obrazovanja otkrili su jaku i, u nekim pogledima, sve veću potrebu da se suradnja i mobilnost u tim područjima na europskoj razini nastave. U izvješćima o ocjenjivanju naglašena je važnost stvaranja užih veza između programa Unije i političkog razvoja u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, izražena je želja da se djelovanje Unije ustroji tako da bolje odgovara paradigmi cjeloživotnog učenja i inzistira se na jednostavnijem, korisnicima prihvatljivijem i fleksibilnijem pristupu provedbi takvog djelovanja te na okončanju fragmentacije međunarodnih programa suradnje u području visokog obrazovanja.

(3)

Program bi trebao biti usredotočen na dostupnost financiranja i transparentnost administrativnih i financijskih postupaka, između ostalog korištenjem informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te digitalizacijom. Za uspjeh Programa od ključne su važnosti i usmjeravanje te pojednostavljivanje organizacije i upravljanja te stalna usredotočenost na smanjenje administrativnih troškova.

(4)

Savjetovanje s javnošću o strateškim odabirima Unije za provedbu nove nadležnosti Unije u području sporta te izvješće Komisije o ocjenjivanju pripremnih radnji u području sporta pružili su korisne naznake u vezi s prioritetnim područjima za djelovanje Unije i prikazali dodanu vrijednost koju Unija može donijeti podrškom aktivnostima usmjerenima stvaranju, dijeljenju i prenošenju iskustava i znanja o raznim pitanjima koja utječu na sport na europskoj razini, pod uvjetom da su usredotočene posebno na lokalnu razinu.

(5)

Strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast određuje se strategija rasta Unije za nadolazeće desetljeće kako bi se podržao takav rast, postavljajući pet ambicioznih ciljeva koje treba ostvariti do 2020., osobito u području obrazovanja, gdje je cilj da se stope prijevremenog napuštanja školovanja smanje na razinu ispod 10 % i da se omogući da najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine dobije diplomu tercijarnog ili jednakovrijednog obrazovanja. To podrazumijeva i vodeće inicijative, posebno „Mladi u pokretu” i Program za nove vještine i radna mjesta.

(6)

Vijeće je u svojim zaključcima od 12. svibnja 2009. pozvalo na donošenje strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), u sklopu kojeg se postavljaju četiri strateška cilja kako bi se odgovorilo na preostale izazove pri stvaranju Europe temeljene na znanju i činjenju cjeloživotnog učenja stvarnošću za sve.

(7)

U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te člancima 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Programom se promiče, između ostalog, ravnopravnost između žena i muškaraca te mjere borbe protiv diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Prilikom provedbe Programa potrebno je povećati pristup članovima skupina koje su u nepovoljnom položaju i ranjivim skupinama te se aktivno pozabaviti posebnim potrebama u vezi s učenjem osoba s invaliditetom.

(8)

Programom bi se trebala obuhvatiti jaka međunarodna odrednica, osobito kad je riječ o visokom obrazovanju, ne samo da bi se povećala kvaliteta europskog visokog obrazovanja pridržavajući se širih ciljeva strateškog okvira ET 2020. i atraktivnost Unije kao studijskog odredišta, već i da bi se promicalo međuljudsko razumijevanje i doprinijelo održivom razvoju visokog obrazovanja u zemljama partnerima, kao i njihovom širem društveno-gospodarskom razvoju, između ostalog poticanjem kruženja mozgova kroz mjere mobilnosti s državljanima zemalja partnera. U tu bi se svrhu trebalo osigurati financiranje iz Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI), Europskog instrumenta za susjedstvo (ENPI), Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) i Instrumenta partnerstva za suradnju s trećim zemljama (PI). Moguće je i financiranje iz Europskog razvojnog fonda (EDF) u skladu s postupcima koji njime upravljaju. Odredbe ove Uredbe trebale bi se primjenjivati na korištenje tim sredstvima, istodobno osiguravajući usklađenost s odgovarajućim uredbama kojima se uspostavljaju ti instrumenti i taj fond.

(9)

U svojoj Rezoluciji od 27. studenoga 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. - 2018.), Vijeće naglašava potrebu da se sve mlade osobe smatraju društvenim bogatstvom i teži olakšavanju njihovog sudjelovanja u razvoju politike koja na njih utječe preko trajnog strukturiranog dijaloga između donositelja odluka i mladih osoba i organizacija mladih na svim razinama.

(10)

Ujedinjavanje formalnog, neformalnog i informalnog učenja u isti program trebalo bi stvoriti sinergiju i podržavati međusektorsku suradnju između različitih sektora obrazovanja i osposobljavanja te sektora povezanih s mladima. Prilikom provedbe Programa u obzir bi se propisno trebale uzeti posebne potrebe različitih sektora te, po potrebi, uloga lokalnih i regionalnih tijela.

(11)

Kako bi podržala mobilnost, pravičnost i izvrsnost pri studiranju, Unija bi na pokusnoj osnovi trebala uspostaviti Instrument jamstva za studentske zajmove kojim bi se studentima omogućilo da svoju magistarsku diplomu dobiju u drugoj zemlji kojoj je otvoreno sudjelovanje u Programu („zemlja sudionica Programa”) bez obzira na svoje društveno porijeklo. Instrument jamstva za studentske zajmove trebao bi biti dostupan financijskim ustanovama koje prihvate studentima ponuditi kredite za magistarske studije u drugim zemljama sudionicama Programa uz povoljne uvjete. Ovaj dodatni i inovativni instrument za obrazovnu mobilnost ne bi trebao zamijeniti nijedan postojeći niti onemogućiti razvoj mogućeg bilo kojeg budućeg sustava dodjeljivanja bespovratnih sredstava ili sustava zajmova kojima se podržava mobilnost studenata na lokalnoj ili nacionalnoj razini, ili na razini Unije. Instrument jamstva za studentske zajmove trebalo bi podvrgnuti bliskom praćenju i ocjenjivanju, osobito u vezi s njegovom prihvaćenosti na tržištu u različitim zemljama. U skladu s člankom 21. stavcima 2. i 3. Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do kraja 2017. trebalo bi podnijeti evaluacijsko izvješće sredinom provedbenog razdoblja kako bi se dobile političke smjernice u vezi s nastavkom provedbe Instrumenta jamstva za studentske zajmove.

(12)

Države članice trebale bi nastojati usvojiti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke za pravilno funkcioniranje Programa. To uključuje, po potrebi, rješavanje administrativnih pitanja koja otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola. U skladu s Direktivom Vijeća 2004/114/EZ (8) države članice potiču se da uspostave ubrzane postupke prihvata.

(13)

Komunikacijom Komisije od 20. rujna 2011. pod nazivom „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” utvrđuje se okvir u sklopu kojeg Europska unija, države članice i ustanove visokog obrazovanja mogu surađivati kako bi se povećao broj osoba sa sveučilišnom diplomom, unaprijedila kvaliteta obrazovanja i što više povećao doprinos kojim visoko obrazovanje i istraživanja mogu pomoći da gospodarstva i društva država članica iz globalne ekonomske krize izađu jača.

(14)

Da bi se bolje rješavao problem nezaposlenosti mladih u Uniji, posebna pažnja trebala bi se posvetiti transnacionalnoj suradnji između ustanova visokog i strukovnog obrazovanja i poduzeća, s ciljem poboljšanja zapošljivosti studenata te razvoja poduzetničkih vještina.

(15)

Bolonjskom deklaracijom, koju su potpisali ministri obrazovanja 29 europskih zemalja 19. lipnja 1999., uspostavljen je međuvladin proces usmjeren stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja, za što je potrebna stalna podrška na razini Unije.

(16)

Obnovljenim kopenhaškim procesom (2011. - 2020.) uvelike se priznaje i definira ključna uloga koju ima strukovno obrazovanje i osposobljavanje (VET) u pomaganju da se ostvare mnogi ciljevi iz strategije Europa 2020., posebno uzimajući u obzir njegov potencijal u borbi protiv visoke stope nezaposlenosti u Europi, osobito nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti, promicanju kulture cjeloživotnog učenja, ublažavanju društvene isključenosti i promicanju aktivnog građanstva. Kvalitetna stažiranja i naukovanja, uključujući ona iz mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, potrebna su kako bi se premostila praznina između znanja koje se dobije obrazovanjem i osposobljavanjem te vještina i sposobnosti koje se traže u svijetu rada te kako bi se povećala zapošljivost mladih.

(17)

Potrebno je pojačati intenzitet i stupanj europske suradnje među školama te mobilnosti školskog osoblja i učenika kako bi se pristupilo prioritetima utvrđenima u Programu za europsku suradnju u području škola za 21. stoljeće, to jest poboljšanju kvalitete školskog obrazovanja u Uniji u područjima razvoja vještina te unapređenju pravičnosti i uključivosti unutar školskih sustava i ustanova, kao i osnaživanju i podržavanju učiteljske profesije i upravljanja školama. U tom smislu prednost bi se trebala dati strateškim ciljevima za smanjenje stope prijevremenog napuštanja škola, unapređenje uspješnosti u osnovnim vještinama i poboljšanje sudjelovanja i kvalitete obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu, kao i ciljevima za jačanje profesionalnih kompetencija školskih učitelja i ravnatelja škola te za poboljšanje obrazovnih prilika djece s migrantskim porijeklom i djece u nepovoljnom društveno-gospodarskom položaju.

(18)

Obnovljeni Europski program za obrazovanje odraslih obuhvaćen Rezolucijom Vijeća od 28. studenoga 2011. usmjeren je omogućavanju svim odraslim osobama da razvijaju i poboljšaju svoje vještine i sposobnosti tijekom cijelog svojeg života. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti unapređenju mogućnosti obrazovanja za veliki broj nekvalificiranih Europljana, posebno poboljšavajući pismenost i sposobnost računanja te promičući fleksibilne načina učenja i mjere davanja druge prilike.

(19)

Djelovanje Europskog foruma mladih, Nacionalnih informacijskih centara za akademsko priznavanje (NARIC), mreža Eurydice, Euroguidance i Eurodesk, nacionalnih službi za podršku inicijative eTwinning, nacionalnih centara Europass i Nacionalnih informacijskih ureda u zemljama susjedstva presudno je za ostvarivanje ciljeva Programa, osobito tako što se Komisiji redovno pružaju ažurirane informacije povezane s raznim poljima njihove aktivnosti i prenošenjem rezultata Programa u Uniji i u zemljama partnerima.

(20)

Suradnju u okviru Programa i s međunarodnim organizacijama u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, osobito s Vijećem Europe, trebalo bi ojačati.

(21)

Kako bi se doprinijelo razvoju izvrsnosti u studijima europskih integracija diljem svijeta te kako bi se odgovorilo na povećanu potrebu za znanjem i dijalogom o procesu europskih integracija i njegovom razvoju, važno je poticati izvrsnost u podučavanju, istraživanju i promišljanju u tom području podržavajući akademske institucije ili udruženja aktivna u području europskih integracija i udruženja koja slijede cilj od europskog interesa, kroz djelovanje u okviru programa Jean Monnet.

(22)

Suradnja u okviru Programa i s organizacijama civilnog društva u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, na nacionalnoj razini i razini Unije, od velike je važnosti u svrhu stvaranja sveobuhvatnog osjećaja vlasništva u odnosu na strategije i politike cjeloživotnog učenja te uzimanja u obzir ideja i predmeta zabrinutosti sudionika na svim razinama.

(23)

Komunikacijom Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” utvrđuju se zamisli Komisije za djelovanje na razini Unije u području sporta nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona te se predlaže niz konkretnih mjera koje Komisija i države članice trebaju poduzeti kako bi se povećao europski identitet sporta u trima opsežnim poglavljima: društvena uloga sporta, ekonomska dimenzija sporta i organizacija sporta. Također je potrebno uzeti u obzir dodanu vrijednost sporta, uključujući autohtoni sport, kao i njegov doprinos kulturnom i povijesnom nasljeđu Unije.

(24)

Potrebno je posebno se usredotočiti na sport na lokalnoj razini te volontiranje u sportu zbog važne uloge koju imaju u promicanju društvene uključenosti, jednakih mogućnosti i fizičke aktivnosti koja poboljšava zdravstveno stanje.

(25)

Unapređenom transparentnošću i priznavanjem kvalifikacija i kompetencija te proširenom prihvaćenošću instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje trebalo bi se doprinijeti razvoju kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja i olakšati mobilnost i u svrhe cjeloživotnog učenja i u strukovne svrhe diljem Europe, između zemalja i među sektorima. Otvaranjem pristupa metodama, praksi i tehnologijama koje se rabe u drugim zemljama pomoći će se poboljšavanju zapošljivosti.

(26)

U tu svrhu preporučuje se proširenje primjene jedinstvenog okvira Unije za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass) uspostavljenog Odlukom br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), Europskog registra za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (EQAR) i Europskog udruženja za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) uspostavljenih Preporukom 2006/143/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) uspostavljenog Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. (11), Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) uspostavljenog u skladu s Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. (12), Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) uspostavljenog Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. (13) i Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS).

(27)

Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veća sinergija između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i obuhvaćanju institucionalne komunikacije koja se odnosi na političke prioritete Europske unije, ako su oni povezani s općim ciljem ove Uredbe.

(28)

Potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a i drugim aktivnostima, posebno onima u području kulture i medija, zapošljavanja, istraživanja i inovacija, industrije i poduzetništva, kohezijske i razvojne politike, kao i politike proširenja i inicijativa, instrumenata i strategija u području regionalne politike i vanjskih odnosa.

(29)

Program je osmišljen kako imao pozitivan i održiv učinak na politiku i praksu u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Taj sistemski učinak trebao bi se postići različitim mjerama i aktivnostima predviđenima Programom, čiji je cilj podržavanje promjena na institucionalnoj razini i koje dovode, po potrebi, do inovacija na razini sustava. Pojedinačni projekti za koje je zatražena financijska podrška iz Programa ne moraju imati sistemski učinak sami po sebi. Ostvarivanju sistemskog učinka trebao bi doprinijeti kumulativni rezultat tih projekata.

(30)

Djelotvorno upravljanje uspješnošću, što uključuje ocjenjivanje i praćenje, zahtijeva osmišljavanje specifičnih, mjerljivih i ostvarivih pokazatelja uspješnosti koji se mogu mjeriti tijekom vremena, a odražavaju logiku intervencije.

(31)

Komisija i države članice trebale bi optimizirati korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te novim tehnologijama kako bi olakšale pristup mjerama u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. To bi moglo obuhvaćati virtualnu mobilnost koja bi trebala nadopunjavati, ali ne i zamjenjivati, obrazovnu mobilnost.

(32)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo razdoblje trajanja Programa koja, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (14) +, predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(33)

Kako bi se osigurala kontinuiranost financijske potpore po Programu za djelovanje tijela, Komisija bi trebala biti u mogućnosti u početnoj fazi programa smatrati troškove koji su izravno povezani s provedbom aktivnosti prihvatljivima za financiranje, iako su nastale korisniku prije nego što je podnesen zahtjev za bespovratna sredstva.

(34)

Postoji potreba da se uspostave kriteriji uspješnosti na kojima bi se trebala temeljiti dodjela proračunskih sredstava između država članica za mjere kojima upravljaju nacionalne agencije.

(35)

Zemlje kandidatkinje za pristupanje Uniji i one zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje čine dio Europskoga gospodarskog područja mogu sudjelovati u programima Unije na osnovi okvirnih sporazuma, odluka Vijeća za pridruživanje ili sličnih sporazuma.

(36)

Švicarska Konfederacija može sudjelovati u programima Unije u skladu sa sporazumom koji će potpisati Unija i ta zemlja.

(37)

Pojedinci iz prekomorskih zemalja ili područja (PZP-ovi) i nadležna javna i/ili privatna tijela i institucije iz pojedinog PZP-a mogu sudjelovati u programima u skladu s Odlukom Vijeća 2001/822/EZ (15). Prilikom provedbe Programa u obzir bi se trebala uzeti ograničenja uzrokovana udaljenošću najudaljenijih regija Unije i PZP-ova.

(38)

Europska komisija i Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u zajedničkoj su komunikaciji od 24. svibnja 2011. pod nazivom „Novi odgovor na promjene u susjedstvu” između ostaloga navele cilj dodatnog olakšavanja sudjelovanja zemalja iz susjedstva u mjerama Unije u području mobilnosti i izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju te otvaranja budućeg obrazovnog programa prema zemljama iz susjedstva.

(39)

Financijske interese Europske unije tijekom cijelog ciklusa troškova trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi sankcije. Vanjska pomoć Unije iziskuje sve veću potrebu za financiranjem, no ekonomska i proračunska situacija u Uniji ograničava sredstva dostupna za takvu pomoć. Komisija bi stoga trebala težiti najučinkovitijoj i najodrživijoj primjeni dostupnih sredstava, osobito uporabom financijskih instrumenata s učinkom poluge.

(40)

Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.

(41)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (16) vrijeme volontiranja može se priznati kao sufinanciranje u obliku doprinosa u naravi.

(42)

U svojoj Komunikaciji od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za Europu 2020.” Komisija je naglasila svoju predanost pojednostavljenju financiranja Unije. Stvaranje jedinstvenog programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem, racionalizacijom i sinergijom u upravljanju Programom. Provedba Programa trebala bi se dodatno pojednostaviti primjenom financiranja s paušalnim iznosima, jediničnim troškovima i fiksnim stopama kao i smanjenjem formalnih i administrativnih zahtjeva za korisnike i države članice.

(43)

Poboljšanje provedbe i kvaliteta trošenja trebali bi biti vodeća načela u postizanju ciljeva Programa, istodobno osiguravajući optimalno korištenje financijskih sredstava.

(44)

Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje Programom i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način, istodobno osiguravajući pravnu sigurnost i dostupnost Programa svim sudionicima.

(45)

Kako bi se osigurala brza reakcija na izmijenjene potrebe tijekom cijeloga trajanja Programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na odredbe o dodatnim mjerama kojima upravljaju nacionalne agencije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(46)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(47)

Program bi trebao obuhvaćati tri različita područja, a odbor osnovan u skladu s ovom Uredbom trebao bi se baviti i horizontalnim i sektorskim pitanjima. Na državama članicama je da osiguraju slanje odgovarajućih predstavnika radi prisustvovanja sastancima tog odbora u skladu s temama na njegovom rasporedu, dok predsjednik odbora treba osigurati da je u dnevnim redovima sastanaka jasno naznačen uključeni sektor ili sektori te teme o kojima će se raspravljati na svakom sastanku, prema sektoru. Po potrebi, trebalo bi biti moguće pozvati vanjske stručnjake, uključujući predstavnike socijalnih partnera, da kao promatrači sudjeluju na sastancima odbora, u skladu s njegovim poslovnikom i na ad hoc osnovi.

(48)

Prikladno je osigurati ispravno zaključenje Programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje njime, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2014. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se osigurati, po potrebi, upravljanje mjerama koje još nisu zaključene u sklopu prethodnih programa do kraja 2013.

(49)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu Programa, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ga se može zbog opsega i učinaka na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(50)

Odluke br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(51)

Kako bi se osigurala kontinuiranost financijske potpore po Programu, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014. Ona bi trebala stupiti na snagu što je prije moguće nakon objave u Službenom listu Europske unije zbog razloga hitnosti,