(a)

popisa monetarnih financijskih institucija za statističke potrebe (vidjeti dio 1. za utvrđivanje određenih monetarnih financijskih institucija); i

(b)

specifikacije statističkih podataka koje navedene monetarne financijske institucije dostavljaju mjesečnom, tromjesečnom i godišnjom učestalošću (vidjeti dijelove 2., 3., 4., 5., 6. i 7.).

1.1

Financijske institucije koje nisu kreditne institucije koje izdaju financijske instrumente koji se smatraju bliskim supstitutima depozita klasificiraju se kao monetarne financijske institucije pod uvjetom da ispunjavaju definiciju monetarne financijske institucije u ostalim aspektima. Klasifikacija se temelji na kriterijima zamjenjivosti depozita (tj. jesu li obveze klasificirane kao depoziti), što se utvrđuje prema njihovoj likvidnosti, pri čemu se kombiniraju obilježja prenosivosti, konvertibilnosti, sigurnosti i utrživosti, te uzimajući u obzir, prema potrebi, razdoblje njihovog izdavanja.

Navedeni kriteriji zamjenjivosti depozita također se primjenjuju za utvrđivanje je li obveze potrebno klasificirati kao depozite, osim ako postoji posebna kategorija za takve obveze.

1.2

Za potrebe utvrđivanja zamjenjivosti depozita i klasificiranja obveza kao depozita:

(a)

smatra se da instrument tržišta novca ima visoku kreditnu kvalitetu ako mu je dodijeljen jedan od dva najviša moguća kratkoročna kreditna rejtinga od strane svake priznate agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga koja je ocijenila instrument ili, u slučaju da instrument nema kreditni rejting, ima jednaku kvalitetu koja je utvrđena prema internom postupku ocjenjivanja društva za upravljanje. U slučaju da priznata agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga podijeli svoju najvišu kratkoročnu ocjenu u dvije kategorije, te dvije ocjene smatraju se jednom kategorijom i time najvišom mogućom ocjenom;

(b)

novčani fond može, kao iznimka od zahtjeva iz stavka (a), držati državne instrumente čija kvaliteta odgovara najmanje investicijskom razredu, pri čemu „državni instrumenti” znači instrumenti tržišta novca koje su izdali ili za koje jamče središnja, regionalna ili lokalna tijela ili središnja banka države članice, ESB, Unija ili Europska investicijska banka;

(c)

pri izračunu ponderiranog prosječnog trajanja za vrijednosne papire, uključujući strukturirane financijske instrumente, izračun dospijeća temelji se na preostalom dospijeću do redovne otplate instrumenata. Međutim, kada financijski instrument ima ugrađenu opciju prodaje, umjesto tog preostalog dospijeća moguće je upotrijebiti datum izvršenja opcije prodaje, samo ako su u svakom trenutku ispunjeni sljedeći uvjeti:

(d)

pri izračunu ponderiranog prosječnog trajanja i ponderiranog prosječnog dospijeća, uzima se u obzir učinak izvedenih financijskih instrumenta, depozita i tehnika učinkovitog upravljanja portfeljem;

(e)

„ponderirano prosječno dospijeće” znači mjera prosječnog vremena do dospijeća svih odnosnih vrijednosnih papira u fondu, koja je ponderirana tako da odražava relativne udjele svakog instrumenta, pri čemu se pretpostavlja da je dospijeće instrumenata s promjenjivom kamatnom stopom vrijeme preostalo do sljedećeg usklađivanja kamatne stope s kamatnom stopom na tržištu novca, a ne preostalo vrijeme do povrata vrijednosti glavnice vrijednosnog papira. U praksi se ponderirano prosječno dospijeće rabi za mjerenje osjetljivosti novčanog fonda na promjene kamatnih stopa na tržištu novca;

(f)

„ponderirani prosječni vijek” (WAL) znači ponderirani prosjek preostalog dospijeća svakog vrijednosnog papira koji se drži u fondu, što znači vrijeme do potpune otplate glavnice, neovisno o kamati i bez diskontiranja. Suprotno izračunu WAM-a, izračun WAL-a za promjenjivu kamatnu stopu i strukturne financijske instrumente ne sprječava upotrebu datuma za usklađivanje kamatne stope i umjesto toga upotrebljava samo konačno dospijeće navedeno u vrijednosnom papiru. WAL se upotrebljava za mjerenje kreditnog rizika, budući da, što se više odgađa povrat glavnice, viši je kreditni rizik. WAL se također upotrebljava za ograničavanje rizika likvidnosti;

(g)

„instrumenti tržišta novca” znači instrumente s kojima se inače trguje na tržištu novca koja su likvidna i imaju vrijednost koja se svakodobno mogu utvrditi;

(h)

„društvo za upravljanje” znači društvo čije je redovno poslovanje upravljanje portfeljem novčanog fonda.

5.1

Sastavljanje monetarnih agregata i protustavki europodručja zahtijeva utvrđivanje protustranaka koje se nalaze u europodručja koje sastavljaju sektor imatelja novca. Za navedene potrebe, protustranke koje nisu monetarne financijske institucije dijele se, kao što je određeno revidiranim Europskim sustavom računa (dalje u tekstu „ESA 2010”), a prema Uredbi (EU) br. 549/2013 (vidjeti Prilog II. dio 3.), na opću državu (S.13), pri čemu je središnja država (S.1311) u ukupnim obvezama po depozitima utvrđena zasebno, te na ostale rezidentne sektore. Kako bi se izračunala mjesečna sektorska disagregacija monetarnih agregata i protustavki kredita, ostali domaći sektori dalje se dijele na sljedeće podsektore: investicijski fondove osim novčanih fondova (S.124), ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125 + S.126 + S.127), osiguravajuća društva (S.128), mirovinski fondovi (S.129), nefinancijska društva (S.11) te kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14 + S.15). Uvodi se dodatna razlika za protustranke koje su financijska društva posebne namjene i središnje klirinške protustranke unutar spojenih sektora protustranaka Za trgovce pojedince/društva osoba bez pravne osobnost, vidjeti odjeljak 3. Za potrebe odredbi o minimalnim obveznim pričuvama ESB-a, a u odnosu na ukupne obveze po depozitima i kategorijama depozita „depoziti s ugovorenim rokom dospijeća duljim od dvije godine”, „iskupivi depoziti s otkaznim rokom duljim od dvije godine” i „repo ugovorima” obavlja se dodatna podjela na kreditne institucije, druge protustranke koje su monetarne financijske institucije i središnju državu.

5.2

U odnosu na ukupne obveze po depozitima i kategoriju imovine „ukupni krediti” obavlja se dodatna podjela na središnje banke (S.121) i društva koja uzimaju depozite osim središnje banke (S.122) te na ostatak svijeta i nebankarske institucije radi boljeg razumijevanja politika kreditiranja i financiranja u bankarskom sektoru te radi boljeg nadzora nad međubankovnim aktivnostima.

5.3

U odnosu na pozicije unutar grupe, obavlja se dodatna podjela na pozicije kreditiranja i depozita te transakcije između društava koja uzimaju depozite osim središnje banke (S.122) radi mogućnosti utvrđivanja međupovezanosti između kreditnih institucija koja pripadaju istoj grupi (domaćih i onih iz drugih država članica europodručja).

5.4

U odnosu na držanja dužničkih vrijednosnih papira s izvornim rokom dospijeća do jedne godine, s raščlambom prema valutama, uvodi se dodatna podjela za opću državu (S.13) radi osiguranja boljeg pregleda na međupovezanosti između država i banaka.

5.5

Određeni depoziti/krediti koji proizlaze iz repo/obratnih repo ugovora ili analognih operacija s „ostalim financijskim posrednicima (S.125) + pomoćnim financijskim institucijama (S.126) + vlastitim financijskim institucijama i zajmodavcima (S.127)” mogu se odnositi na transakcije sa središnjom protustrankom. Središnja protustranka je subjekt koji pravno posreduje između protustranaka u ugovorima kojima se trguje na financijskim tržištima tako da postaje kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu. Budući da su navedene transakcije često zamjena za bilateralne poslove između monetarnih financijskih institucija, uvodi se dodatna razlika unutar kategorije depozita „repo ugovori” u odnosu na poslove s tim protustrankama. Dodatna razlika uvodi se unutar kategorije „krediti” u odnosu na obratne repo ugovore s tim protustrankama.

5.6

Domaće protustranke utvrđuju se zasebno od protustranaka iz europodručja osim domaćih protustranaka u odnosu na sve statističke raščlambe. Protustranke koje se nalaze u europodručju utvrđuju se prema njihovoj domaćoj sektorskoj ili institucionalnoj klasifikaciji, u skladu s popisima koje vodi ESB za statističke potrebe te u skladu s „Priručnikom ESB-a za statistiku monetarnog sektora, sektora financijskih institucija i sektora financijskih tržišta. Smjernica za statističku klasifikaciju klijenata”, koji slijedi načela klasifikacije koja su u najvećoj mogućoj mjeri usklađena s Uredbom ESA 2010. Nema zahtjeva u vezi s geografskom raščlambom protustranaka koje se nalaze izvan europodručja.

5.7

U slučaju dionica/udjela u novčanim fondovima koje su izdale monetarne financijske institucije država članica sudionica, izvještajne jedinice dostavljaju barem podatke o rezidentnosti imatelja u skladu s raščlambom na domaće/iz europodručja osim domaćih/ostatak svijeta kako bi se omogućilo isključivanje udjela nerezidenata europodručja. Nacionalne središnje banke mogu također izvesti potrebne statističke podatke iz podataka prikupljenih na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24), u mjeri u kojoj podaci udovoljavaju uvjetima pravodobnosti sukladno članku 7. ove Uredbe, te minimalnim zahtjevima kako su utvrđeni u Prilogu IV.

1.

Raščlamba kredita nemonetarnim financijskim institucijama europodručja po podsektoru, dospijeću te kolateralu u obliku nekretnina (vidjeti tablicu 2.).

Navedeno se zahtijeva kako bi se omogućio nadzor cjelokupne strukture ukupnoga kreditnog financiranja monetarnih financijskih institucija (kredita i vrijednosnih papira) prema sektoru imatelja novca po podsektorima i dospijeću. Za nefinancijska društva i kućanstva zahtijevaju se daljnje pozicije „od toga:” koje utvrđuju kredite osigurane kolateralom u obliku nekretnina.

Za kredite nominirane u eurima s izvornim rokom dospijeća duljim od jedne i duljim od dvije godine nefinancijskim društvima i kućanstvima zahtijevaju se daljnje pozicije „od toga:” za određena preostala dospijeća i razdoblja promjene kamatne stope (vidjeti tablicu 2.). Promjena kamatne stope smatra se promjenom kamatne stope na kredit koja je predviđena u postojećem ugovoru o kreditu. Krediti koji podliježu promjeni kamatne stope uključuju, između ostalog, kredite s kamatnim stopama koje se periodično revidiraju u skladu s promjenom indeksa npr. Euribor, kredite s kamatnim stopama koje se redovito revidiraju, npr. promjenjive kamatne stope i kredite s kamatnim stopama koje se revidiraju u skladu s diskrecijskim pravom monetarnih financijskih institucija.

2.

Raščlamba obveza po depozitima monetarnih financijskih institucija prema općoj državi (osim središnje države) država članica europodručja po podsektoru (vidjeti tablicu 2.).

Navedeno se zahtijeva kao dopunska informacija podacima koji se dostavljaju mjesečno.

3.

Raščlamba pozicija s protustrankama izvan europodručja po sektorima (vidjeti tablicu 2.).

Sektorska klasifikacija u skladu sa Sustavom nacionalnih računa (dalje u tekstu: „SNA 2008”) primjenjuje se ako ESA 2010 nije na snazi.

4.

Utvrđivanje bilančnih pozicija za izvedene financijske instrumente i obračunate kamate na kredite i depozite unutar preostale imovine i preostalih obveza (vidjeti tablicu 2.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi unapređenja usklađenosti između statistika.

5.

Raščlamba prema državama, uključujući prema Europskoj investicijskoj banci i Europskom stabilizacijskom mehanizmu (vidjeti tablicu 3.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi analize daljnjih monetarnih kretanja te također za potrebe prijelaznih zahtjeva i kontrolu kvalitete podataka.

6.

Raščlamba po sektorima za prekogranične depozite nemonetarnih financijskih institucija unutar europodručja i prekogranične kredite nemonetarnim financijskim institucijama unutar europodručja (vidjeti tablicu 3.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi ocjene pozicija sektora monetarnih financijskih institucija u pojedinim državama članicama prema preostalim državama članicama europodručja.

7.

Raščlamba prema valutama (vidjeti tablicu 4.).

Ova se raščlamba zahtijeva kako bi se omogućio izračun transakcija za monetarne agregate i protustavke prilagođene za tečajne promjene, kada navedeni agregati uključuju ukupno sve valute.

2.1

Za potrebe članka 6. točke (a) monetarne financijske institucije izračunavaju stavke iz dijela 1. i 2. tablice 5. kao neto tokove sekuritiziranih ili drukčije prenesenih kredita tijekom odgovarajućeg razdoblja umanjene za kredite stečene tijekom odgovarajućeg razdoblja. Krediti preneseni na drugu domaću monetarnu financijsku instituciju ili stečeni od druge domaće monetarne financijske institucije te krediti do čijeg prijenosa dođe kao posljedica podjele izvještajne jedinice ili spajanja odnosno pripajanja ili preuzimanja kojim je obuhvaćena izvještajna jedinica i druga domaća monetarna financijska institucija, nisu uključeni u ovaj izračun. Krediti preneseni na drugu domaću monetarnu financijsku instituciju ili stečeni od druge inozemne monetarne financijske institucije uključeni su u ovaj izračun.

2.2

Stavke iz odjeljka 3.1. raspoređuju se u dijelove 1. i 2. tablice 5. kako slijedi:

2.3

Stavke u dijelu 1. tablice 5. na mjesečnoj se osnovi dijele dalje u skladu s protustrankom u prijenosu kredita, pri čemu se razlikuju financijska društva posebne namjene, od toga ona koja su rezidenti u europodručju, i ostale protustranke. Daljnje raščlambe prema izvornom dospijeću i namjeni kredita zahtijevaju se na tromjesečnoj osnovi za određene stavke kako je navedeno u tablici 5.(b).

3.1

Monetarne financijske institucije dostavljaju podatke u skladu s dijelom 3. tablice 5 za sekuritizirane i isknjižene kredite za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser, na način kako slijedi:

3.2

U vezi s odjeljkom 3.1.(b), nacionalne središnje banke mogu umjesto toga zahtijevati da monetarne financijske institucije dostave neto tokove prijenosa i stjecanja kredita za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser, tako da nacionalna središnja banka može izvesti financijske transakcije navedene u odjeljku 3.1.(b).

3.3

Nacionalne središnje banke mogu izvještajnim jedinicama osigurati odstupanje od zahtjeva iz odjeljka 3.1.(b) u slučaju kada neto tokovi prikupljeni u dijelu 1.1. tablice 5. ispunjavaju zahtjeve odjeljka 3.2., tj. u slučaju kada prema nacionalnoj praksi sekuritizirane i isknjižene kredite servisiraju monetarne financijske institucije. Nacionalne središnje banke osiguravaju da su navedeni neto tokovi u skladu sa svrhom izračuna financijskih transakcija isključujući prijenose kredita i stjecanja prema odjeljku 3.1.(b). Nacionalne središnje banke mogu od monetarnih financijskih institucija zahtijevati dodatne podatke radi provođenja potrebnih usklađivanja.

3.4

Nacionalne središnje banke mogu proširiti statističke izvještajne zahtjeve iz ovog odjeljka na sve isknjižene kredite servisirane od strane monetarnih financijskih institucija, a koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni. U tom slučaju, nacionalna središnja banka će obavijestiti monetarne financijske institucije o statističkim izvještajnim zahtjevima sukladno dijelu 3. tablice 5.

4.1

Monetarne financijske institucije dostavljaju tromjesečne podatke za sve kredite koji su servisirani u sekuritizaciji, u skladu s dijelom 4. tablice 5. neovisno o tome jesu li servisirani krediti ili njihova odgovarajuća prava servisiranja priznati u bilanci izvještajne jedinice.

4.2

U smislu kredita servisiranih za financijska društva posebne namjene koja su rezidenti drugih država članica europodručja, monetarne financijske institucije osiguravaju daljnje raščlambe agregiranjem servisiranih kredita zasebno za svaku državu članicu u kojoj je financijsko društvo posebne namjene rezident.

4.3

Nacionalne središnje banke mogu od rezidentnih monetarnih financijskih institucija koje djeluju kao serviseri sekuritiziranih kredita prikupljati podatke iz članka 6.(b) ili dijelove podataka za svako financijsko društvo posebne namjene zasebno. Ako NSB smatra da se podaci iz odjeljka 4.4. i raščlambe iz odjeljka 4.2. mogu prikupljati za svako financijsko društvo posebne namjene zasebno, on obavješćuje monetarne financijske institucije zahtijeva li se i u kojem opsegu dostava podataka iz odjeljaka 4.1. i 4.2.

5.1

Monetarne financijske institucije koje primjenjuju MRS 39, MSFI 9 ili slična pravila iskazuju stanja na kraju mjeseca za kredite prenesene putem sekuritizacije koji ne podliježu prestanku priznavanja u skladu s dijelom 5. tablice 5.

5.2

Monetarne financijske institucije na koje se primjenjuje odstupanje iz članka 9. stavka 6. iskazuju stanja na kraju tromjesečja za kredite prenesene putem sekuritizacije koji podliježu prestanku priznavanja, ali se nastavljaju priznavati u financijskim izvještajima u skladu s dijelom 5. tablice 5.

1.

Raščlamba prema valutama iz dijela 2. odjeljka 4.

2.

Zasebnog utvrđivanja:

3.

Raščlamba prema sektorima iz dijela 3. odjeljka 3.

4.

Raščlamba prema državama iz dijela 4. odjeljka 3.

5.

Raščlamba prema valutama iz dijela 5. odjeljka 3.

1.

Za sve države članice čija je valuta euro izvještajna se populacija sastoji od monetarnih financijskih institucija koje su uključene u popis monetarnih financijskih institucija za statističke potrebe te su rezidenti na području država članica europodručja (1). To su:

Institucije koje se nalaze u izvanteritorijalnim financijskim središtima statistički se tretiraju kao rezidenti područja na kojima se ta središta nalaze.

2.

Monetarne financijske institucije za potrebe statistike konsolidiraju poslovanje svih svojih domaćih ureda (sjedišta ili glavnog ureda i/ili podružnica) koji se nalaze u istoj državi članici. Nije dopuštena konsolidacija za potrebe statistike izvan nacionalnih granica.

1.

U ovoj se tablici daje detaljan standardni opis kategorija instrumenata koje nacionalne središnje banke prenose u kategorije primjenjive na nacionalnoj razini u skladu s ovom Uredbom. Ova tablica nije popis pojedinačnih financijskih instrumenata i opisi nisu konačni. Definicije se odnose na Uredbu ESA 2010.

2.

Izvorni rok dospijeća, tj. dospijeće pri izdavanju, odnosi se na fiksno razdoblje vijeka trajanja financijskog instrumenta prije kojega on ne može biti otkupljen ili prije isteka kojega ga je moguće otkupiti samo uz plaćanje određene kazne, npr. određene vrste depozita. Otkazni rok odgovara vremenu između trenutka kada imatelj dostavlja obavijest o svojoj namjeri otkupa instrumenta i datuma kada je imatelju dopušteno pretvoriti taj instrument u gotovinu bez plaćanja kazne. Financijski se instrumenti razvrstavaju prema razdoblju otkaznog roka samo kada nije ugovoreno dospijeće.

3.

Financijska se potraživanja mogu razlikovati po tome da li su prenosiva ili ne. Potraživanje je prenosivo ako je vlasništvo potraživanja moguće prenijeti iz jedne jedinice u drugu isporukom ili indosamentom ili prijebojem u slučaju izvedenih financijskih instrumenata. Dok je sa svakim financijskim instrumentom moguće trgovati, prenosivim instrumentima se trguje na uređenoj burzi ili izvan burze, iako stvarno trgovanje nije nužan uvjet za prenosivost.

Tablica

Kategorije instrumenata

KATEGORIJE IMOVINE

KATEGORIJE OBVEZA

1.

Polja koja su u tablici 1. u Prilogu I. označena s * rabe se za izračun osnovice za obračun pričuva. U smislu dužničkih vrijednosnih papira kreditne institucije ili podnose dokaze o obvezama koje se izuzimaju iz osnovice za obračun pričuva ili primjenjuju standardizirani odbitak u fiksnom postotku koji određuje Europska središnja banka (ESB). Podaci u poljima s uzorkom dostavljaju isključivo kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama.

2.

Stupac „od toga: kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama, ESB i nacionalne središnje banke” ne uključuje obveze izvještajnih jedinica prema institucijama koje su izuzete iz sustava minimalnih obveznih pričuva ESB-a, tj. institucije koje su izuzete iz drugih razloga osim uvođenja reorganizacijskih mjera. Institucije koje su privremeno izuzete od minimalnih obveznih pričuva zbog provođenja reorganizacijskih mjera tretiraju se kao institucije na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim obveznim pričuvama te su stoga obveze prema tim institucijama obuhvaćene u stupcu „od toga: kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama, ESB i nacionalne središnje banke”. Taj stupac obuhvaća i obveze prema institucijama koje zbog primjene paušalnog odbitka nisu obvezne održavati sredstva obveznih pričuva kod Europskog sustava središnjih banaka.

3.

Izvještajne jedinice obveznice izvješćivanja u punom opsegu mogu također dostavljati podatke o pozicijama prema „monetarnim financijskim institucijama osim kreditnih institucija na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim pričuvama, ESB-u i nacionalnim središnjim bankama”, a ne prema „monetarnim financijskim institucijama” i „kreditnim institucijama na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim pričuvama, ESB-u i nacionalnim središnjim bankama”, pod uvjetom da se pri tome ne izgube pojedinosti te to ne utječe na stavke u poljima bez uzorka. Nadalje ovisno o nacionalnom sustavu prikupljanja podataka te ne dovodeći u pitanje potpunu usklađenost s definicijama i načelima klasifikacije bilance monetarnih financijskih institucija određenima u ovoj Uredbi, kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama mogu alternativno dostavljati podatke potrebne za izračun osnovice za obračun pričuve, osim o prenosivim instrumentima, pod uvjetom da to ne utječe na stavke u poljima bez uzorka u tablici 1. u Prilogu I.

4.

Kreditne institucije na „repu” dostavljaju najmanje tromjesečne podatke potrebne za izračun osnovice za obračun pričuve u skladu sa sljedećom tablicom.

5.

Za dostavljanje podataka u skladu s niže navedenom tablicom treba osigurati strogo podudaranje s tablicom 1. Priloga I.

1.1

Izvršni odbor ESB-a može dopustiti kreditnim institucijama na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim obveznim pričuvama statističko izvješćivanje na agregiranoj osnovi kao grupe na jednom nacionalnom području, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9). Sve dotične institucije zasebno su uključene u popis monetarnih financijskih institucija ESB-a.

1.2

Ako je kreditnim institucijama dopušteno držanje minimalnih obveznih pričuva preko posrednika u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) te ako se ne koriste grupnim izvješćivanjem navedenim u ovom odjeljku, odgovarajući NSB može ovlastiti posrednika za agregirano statističko izvješćivanje (osim u odnosu na osnovicu za obračun pričuva) u ime tih kreditnih institucija. Sve dotične institucije zasebno su uključene u popis monetarnih financijskih institucija ESB-a.

1.3

Ako se grupa kreditnih institucija sastoji isključivo od institucija na „repu”, od nje se zahtijeva samo pojednostavljeno izvješćivanje za institucije na „repu” U protivnom se za grupu kao cjelinu primjenjuje izvještajna shema koja se primjenjuje za izvještajne jedinice obveznice izvješćivanja u punom opsegu.

2.1

Za potrebe ovog Priloga pojmovi „spajanje odnosno pripajanje”, „institucije koje se pripajaju odnosno pripajaju” i „institucija stjecateljica” imaju značenje kako je određeno u članku 1. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

2.2

Za razdoblje održavanja obvezne pričuve u kojem spajanje odnosno pripajanje stupa na snagu, obvezne pričuve institucije stjecateljice izračunavaju se te trebaju biti ispunjena kako je određeno u članku 13. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

2.3

Za uzastopna razdoblja održavanja obvezne pričuve obvezne pričuve institucije stjecateljice izračunavaju se na temelju osnovice za obračun pričuva i statističkih podataka dostavljenih u skladu s pravilima utvrđenim u niže navedenoj tablici. Inače se primjenjuju uobičajena pravila za dostavljanje statističkih podataka i izračun obveznih pričuva kako su određena u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

2.4

Ne dovodeći u pitanje obveze određene u prethodnim stavcima, odgovarajući NSB može ovlastiti instituciju stjecateljicu za ispunjavanje svoje obveze dostavljanja statističkih podataka putem privremenih postupaka, primjerice posebnim obrascima za svaku od institucija koje se spajaju odnosno pripajaju tijekom nekoliko razdoblja nakon spajanja odnosno pripajanja. Trajanje odstupanja od uobičajenih postupaka izvješćivanja treba biti ograničeno na najkraće moguće razdoblje te ne smije biti dulje od šest mjeseci nakon spajanja odnosno pripajanja. Ovo odstupanje ne dovodi u pitanje obvezu institucije stjecateljice da ispuni svoje obveze izvješćivanja u skladu s ovom Uredbom te, prema potrebi, svoje obveze preuzimanja obveza izvješćivanja institucija koje se spajaju odnosno pripajaju u skladu s ovim Prilogom.

Tablica

Posebna pravila za izračun obveznih pričuva kreditnih institucija uključenih u spajanje odnosno pripajanje (1)

1.

Minimalni standardi za prijenos:

2.

Minimalni standardi za točnost:

3.

Minimalni standardi za konceptualnu usklađenost:

4.

Minimalni standardi za revizije:

Politika i postupci za revizije koje odrede ESB i odgovarajuća nacionalna središnja banka moraju se poštovati. Revizijama koje odstupaju od redovitih revizija moraju se priložiti napomene za pojašnjenje.

Uredba (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32)

(SL L 15, 20.1.2009., str. 14.)

Uredba (EU) br. 883/2011

(SL L 228, 3.9.2011., str. 13.)

1.

Vrsta kamatne stope koju izvještajne jedinice dostavljaju za sve kategorije instrumenata po depozitima i kreditima, a koja se odnosi na nove poslove i stanja, jest ugovorena kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini (AAR). Ona se utvrđuje kao kamatna stopa na depozit ili kredit koju zasebno ugovaraju izvještajna jedinica i kućanstvo ili nefinancijsko društvo, iskazana u postocima na godišnjoj razini. AAR obuhvaća sva plaćanja kamata na depozite i kredite, ali ne i ostale moguće naknade. Disažio, koji se utvrđuje kao razlika između nominalnog iznosa kredita i iznosa koji prima klijent, smatra se plaćanjem kamata na početku ugovora (trenutak t0) te se stoga odražava u AAR-u.

2.

Ako se plaćanja kamata koja su ugovorili izvještajna jedinica i kućanstvo ili nefinancijsko društvo kapitaliziraju u pravilnim vremenskim razmacima tijekom godine, na primjer mjesečno ili tromjesečno, a ne godišnje, ugovorena kamatna stopa svodi se na godišnju razinu pomoću sljedeće formule kako bi se dobila ugovorena kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini:

pri čemu je:

3.

Nacionalne središnje banke od izvještajnih jedinica mogu zahtijevati da za sve ili neke instrumente po depozitima i kreditima koji se odnose na nove poslove i stanja dostave usko određenu efektivnu kamatnu stopu (NDER) umjesto ugovorene kamatne stope iskazane na godišnjoj razini. NDER se utvrđuje kao kamatna stopa na godišnjoj razini kojom se izjednačuje sadašnja vrijednost svih postojećih ili budućih obveza koje nisu naknade (depoziti ili krediti, plaćanja ili otplate, plaćanja kamata), a koju su izvještajne jedinice ugovorile s kućanstvom ili nefinancijskim društvom. NDER je jednak sastavnici kamatne stop postotne godišnje stope naknade (APRC) kako je utvrđena člankom 3. točkom (i) Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o kreditu za potrošače i stavljanju izvan snage Direktive 87/102/EEZ (1). Kod NDER-a upotrebljava se uzastopna aproksimacija te se stoga može primijeniti na bilo koju vrstu depozita ili kredita, a kod AAR-a upotrebljava se algebarska formula utvrđena u točki 2. te se ona stoga može primijeniti samo na depozite ili kredite s redovitom kapitalizacijom plaćanja kamata. Svi su ostali uvjeti jednaki, što znači da upućivanja na AAR koja se navode u nastavku ovog Priloga također vrijede i za NDER.

4.

Plaćanja kamata obuhvaćena AAR-om označavaju iznose koje izvještajna jedinica plaća na depozite i prima za kredite. Kada se iznos koji jedna strana plaća, a druga strana prima razlikuju, kamatna stopa koja se uključuje u statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija utvrđuje se kao kamatna stopa sa stajališta izvještajne jedinice.

5.

U skladu s ovim načelom kamatne stope evidentiraju se na bruto osnovi prije oporezivanja s obzirom na to da kamatne stope prije oporezivanja označavaju iznos koji izvještajne jedinice plaćaju na depozite i primaju za kredite.

6.

Nadalje, subvencije koje treće osobe odobravaju kućanstvima ili nefinancijskim društvima ne uzimaju se u obzir pri određivanju plaćanja kamata jer izvještajna jedinica ne isplaćuje i ne prima takve subvencije.

7.

U statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija obuhvaćene su povlaštene stope koje izvještajne jedinice odobravaju svojim zaposlenicima.

8.

Kada odredbe propisa utječu na plaćanja kamata, na primjer na gornje granice kamatnih stopa ili zabranu remuneracije prekonoćnih depozita, to se odražava u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Sve promjene pravila kojima se određuju odredbe propisa, na primjer visina propisanih kamatnih stopa ili gornje granice kamatnih stopa, u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija iskazuju se kao promjene kamatne stope.

9.

Osim ugovorenih kamatnih stopa iskazanih na godišnjoj razini, izvještajne jedinice za nove poslove u vezi s potrošačkim kreditima i stambenim kreditima kućanstvima dostavljaju APRC, tj.:

10.

APRC obuhvaća „ukupne troškove kredita za klijenta“ kako su utvrđeni u članku 3. točki (g) Direktive 2008/48/EZ. Ti ukupni troškovi obuhvaćaju sastavnicu kamatne stope i sastavnicu ostalih (povezanih) naknada, kao što su troškovi upita, administrativni troškovi, troškovi pripreme dokumentacije, jamstava, osiguranja kredita itd.

11.

Struktura sastavnice ostalih naknada može se razlikovati među državama jer se definicije iz Direktive 2008/48/EZ različito primjenjuju te postoje razlike među nacionalnim financijskim sustavima i postupcima za osiguranje kredita.

12.

Za sastavljanje podataka o AAR-u izvještajne jedinice primjenjuju standardnu godinu od 365 dana, tj. zanemaruje se učinak jednog dodatnog dana u prijestupnim godinama.

13.

Izvještajne jedinice dostavljaju statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija koja se odnosi na stanja i na nove poslove.

14.

Stanja se utvrđuju kao stanje svih depozita koje su kućanstva i nefinancijska društva deponirala kod izvještajne jedinice i stanje svih kredita koje je izvještajna jedinica odobrila kućanstvima i nefinancijskim društvima.

15.

Kamatna stopa na stanja odražava ponderiranu prosječnu kamatnu stopu koja se primjenjuje na stanje depozita ili kredita u odgovarajućoj kategoriji instrumenata u referentnoj vremenskoj točki kako je utvrđeno u točki 29. Ponderirana prosječna kamatna stopa je zbroj AAR-a pomnoženog s odgovarajućim stanjima i podijeljenog s ukupnim stanjima. Ona obuhvaća sve nepodmirene iznose prema ugovorima koji su sklopljeni u svim razdobljima prije referentnog datuma.

16.

U slučaju prekonoćnih depozita, iskupivih depozita s otkaznim rokom, dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima kako su utvrđeni u točkama od 46. do 49. i 55., pojam novog posla proširuje se na ukupno stanje. Stoga se dugovni ili potražni saldo, tj. stanje u referentnoj vremenskoj točki kako je utvrđena u točki 32. upotrebljava kao pokazatelj za nove poslove koji se odnose na prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima.

17.

Kamatne stope na prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima odražavaju razinu ponderirane prosječne kamatne stope koja se primjenjuje na stanja na tim računima u referentnoj vremenskoj točki kako je utvrđena u točki 32. Ona obuhvaća sve postojeće ugovore koji su ugovoreni u svim razdobljima prije referentnog datuma.

18.

Kako bi izračunale kamatne stope monetarnih financijskih institucija na računima koji, ovisno o svojem saldu, mogu biti depoziti ili krediti, izvještajne jedinice razlikuju razdoblja s potražnim saldom i razdoblja s dugovnim saldom. Izvještajne jedinice dostavljaju podatke o ponderiranim prosječnim kamatnim stopama koje se odnose na potražna salda kao prekonoćne depozite, a ponderirane prosječne kamatne stope koje se odnose na dugovna salda kao prekoračenja po transakcijskim računima. Ne dostavljaju podatke o ponderiranim prosječnim kamatnim stopama kombinirajući (niske) kamatne stope na prekonoćne depozite i (visoke) kamatne stope na prekoračenja po transakcijskim računima.

19.

Točke od 20. do 27. u nastavku odnose se na depozite s ugovorenim rokom dospijeća, repo ugovore i sve kredite koji nisu revolving krediti i prekoračenja po transakcijskim računima te dugovanja po kreditnim karticama kako je utvrđeno u točkama od 46. do 49. i 55. Točke 22. do 23. o kreditima odnose se samo na kredite koji nisu revolving krediti i prekoračenja po transakcijskim računima te dugovanja po kreditnim karticama.

20.

Novi posao utvrđuje se kao novi ugovor između kućanstva ili nefinancijskog društva i izvještajne jedinice. Novi ugovori jesu:

21.

Ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja odnose se na aktivno sudjelovanje kućanstva ili nefinancijskog društva u usklađivanju uvjeta postojećeg ugovora o depozitu ili kreditu uključujući kamatnu stopu. Stoga produljenja i druga usklađenja uvjeta postojećih koja se obavljaju automatski, tj. bez aktivnog sudjelovanja kućanstva ili nefinancijskog društva, ne smatraju se ponovnim sporazumima o uvjetima kreditiranja.

22.

Za odvojeno evidentiranje novih opsega poslova za kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima o kojima je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija,ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja odnosi se na nove kreditne poslove osim dugovanja po kreditnim karticama i revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima koji su već navedeni u bilanci izvještajne jedinice na kraju mjeseca koji prethodi referentnom mjesecu.

23.

Krediti za restrukturiranje duga nisu sami po sebi isključeni iz kredita o kojima je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja. Međutim, ako restrukturiranje uključuje ponovni sporazum o kamatnoj stopi, te je shodno tome, kredit odobren po stopi nižoj od tržišnih, kao što je opisano u stavku 28., ne bi trebao biti uključen u ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja niti u novi posao.

24.

Kamatna stopa na nove poslove odražava ponderiranu prosječnu kamatnu stopu na depozite i kredite u odgovarajućoj kategoriji instrumenata za nove ugovore sklopljene između kućanstava ili nefinancijskih društava i izvještajne jedinice tijekom referentnog razdoblja kako je utvrđeno u točki 35.

25.

Promjene promjenjivih kamatnih stopa u smislu automatskog usklađivanja kamatne stope koje obavlja izvještajna jedinica nisu novi ugovori te se stoga ne smatraju novim poslovima. Kod postojećih ugovora ove promjene promjenjivih kamatnih stopa stoga nisu obuhvaćene kamatnim stopama na nove poslove, već samo prosječnim kamatnim stopama na stanja.

26.

Promjena iz fiksne u promjenjivu kamatnu stopu ili obrnuto (u trenutku t1) tijekom trajanja ugovora, a koja je bila ugovorena na početku ugovora (trenutak t0), nije novi ugovor, već je dio uvjeta kredita koji su utvrđeni u trenutku t0. Stoga se to ne smatra novim poslom.

27.

Od kućanstva ili nefinancijskog društva obično se očekuje da na početku ugovora povuče cjelokupan iznos kredita koji nije revolving kredit ili prekoračenje po transakcijskom računu. Međutim, može povlačiti kredit u jednoj ili više tranši u trenucima t1, t2, t3 itd. umjesto povlačenja cjelokupnog iznosa kredita na početku ugovora (trenutak t0). Činjenica da se kredit povlači u jednoj ili više tranši nevažna je za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Ugovor između kućanstva ili nefinancijskog društva i izvještajne jedinice u trenutku t0 koji uključuje kamatnu stopu i cjelokupan iznos kredita obuhvaćen je statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija o novim poslovima. Ako ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja nastupi nakon trenutka t0, cjelokupni iznos koji je odobren, ali još nije podmiren do trenutka kada dođe do novog sporazuma o uvjetima kreditiranja, trebao bi biti iskazan pod kreditima o kojima je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja.

28.

Loši krediti i krediti za restrukturiranje duga po kamatnim stopama nižima od tržišnih nisu uključeni u ponderirane prosječne kamatne stope ili u nove opsege poslova. Loši krediti određuju se u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), a ukupan iznos kredita koji je djelomično ili u potpunosti klasificiran kao loš kredit isključuje se iz statistike kamatnih stopa statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Krediti za restrukturiranje duga, tj. restrukturiranje s obzirom na dužnike u financijskim poteškoćama, trebali bi biti određeni u skladu s postojećim nacionalnim definicijama.

29.

Nacionalne središnje banke utvrđuju hoće li se na nacionalnoj razini kamatne stope monetarnih financijskih institucija na stanja, tj. pokazatelji od 1. do 26. opisani u Dodatku 1., obračunavati kao prikaz opažanja na kraju razdoblja ili kao implicitne kamatne stope koje se odnose na prosjeke razdoblja. Obuhvaćeno je razdoblje od mjesec dana.

30.

Kamatne stope na stanja kao prikaz opažanja na kraju mjeseca izračunavaju se kao ponderirani prosjeci kamatnih stopa koje su primijenjene na stanje depozita i kredita u određenoj vremenskoj točki posljednjeg dana u mjesecu. U toj vremenskoj točki izvještajna jedinica prikuplja kamatne stope i s njima povezane iznose za sve preostale depozite i kredite kućanstava i nefinancijskih društava i obračunava ponderiranu prosječnu kamatnu stopu za svaku kategoriju instrumenata. Za razliku od mjesečnih prosjeka, kamatne stope monetarnih financijskih institucija na stanja koje se obračunavaju kao opažanja na kraju mjeseca obuhvaćaju samo one ugovore koji su još preostali u trenutku prikupljanja podataka.

31.

Kamatne stope na stanja kao implicitne kamatne stope koje se odnose na mjesečni prosjek izračunavaju se kao kvocijenti, pri čemu su brojnik obračunate kamate na depozite i obračunate kamate na kredite, a nazivnik je prosječno stanje tijekom mjeseca. Na kraju referentnog mjeseca izvještajna jedinica za svaku kategoriju instrumenata dostavlja podatke o obvezama ili potraživanjima na temelju obračunatih kamata tijekom mjeseca te prosječnom stanju depozita i kredita tijekom tog mjeseca. Za razliku od opažanja na kraju mjeseca, kamatne stope monetarnih financijskih institucija na stanja koje se obračunavaju kao mjesečni prosjeci obuhvaćaju i ugovore koji su preostali u nekom trenutku tijekom mjeseca, ali više nisu preostali na kraju tog mjeseca. Prosječno stanje depozita i kredita tijekom referentnog mjeseca u idealnim se uvjetima obračunava kao prosjek dnevnih stanja tijekom mjeseca. Kao minimalni standard, za kategorije promjenjivih instrumenata, tj. barem za prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, kredite po kreditnim karticama s naplatom kamate i revolving kredite te prekoračenja po transakcijskim računima, prosječno mjesečno stanje izvodi se iz dnevnih stanja. Za sve ostale kategorije instrumenata prosječno se mjesečno stanje izvodi iz tjednih stanja ili stanja za još kraće razdoblje.

32.

Nacionalne središnje banke odlučuju hoće li se na nacionalnoj razini kamatne stope monetarnih financijskih institucija na prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, kredite po kreditnim karticama s naplatom kamate, revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima, tj. pokazatelji 1., 5., 6., 7., 12., 23., 32. i 36. opisani u Dodatku 2., obračunavati kao prikaz opažanja na kraju razdoblja ili kao implicitne kamatne stope koje se odnose na prosjeke razdoblja. Obuhvaćeno je razdoblje od mjesec dana.

33.

Slično obračunu kamatnih stopa na stanja u Dodatku 1. kamatne stope na prekonoćne depozite, iskupivi depoziti s otkaznim rokom, krediti po kreditnim karticama s naplatom kamate, revolving krediti i prekoračenja po transakcijskim računima obračunavaju se na jedan od sljedećih načina:

34.

S obzirom na račune koji mogu biti depoziti ili krediti, ovisno o njihovom saldu, samo saldo u određenoj vremenskoj točki posljednjeg dana u mjesecu određuje je li račun u tom mjesecu prekonoćni depozit ili prekoračenje po transakcijskom računu, ako se kamatne stope monetarnih financijskih institucija obračunavaju kao prikaz opažanja na kraju mjeseca. Ako se kamatne stope monetarnih financijskih institucija izračunavaju kao implicitne kamatne stope koje se odnose na mjesečni prosjek, tada se svaki dan procjenjuje je li račun depozit ili kredit. Prosjek dnevnih potražnih salda i dnevnih dugovnih salda izračunava se kako bi se dobila prosječna mjesečna stanja za nazivnik pri izračunu implicitnih kamatnih stopa. Nadalje, tokovi u brojniku razlikuju obračunate kamate na depozite i obračunate kamate na kredite. Izvještajne jedinice ne dostavljaju podatke o ponderiranim prosječnim kamatnim stopama kombinirajući (niske) kamatne stope na prekonoćne depozite i (visoke) kamatne stope na prekoračenja po transakcijskim računima.

35.

Kamatne stope monetarnih financijskih institucija na nove poslove, osim prekonoćnih depozita, iskupivih depozita s otkaznim rokom, dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima, tj. svi pokazatelji opisani u Dodatku 2. osim 1., 5., 6., 7., 12., 23., 32. i 36., izračunavaju se kao prosjeci razdoblja. To razdoblje obuhvaća (cijeli) jedan mjesec.

36.

Za svaku kategoriju instrumenata izvještajne jedinice izračunavaju kamatnu stopu na nove poslove kao ponderirani prosjek svih kamatnih stopa na nove poslove u kategoriji instrumenta tijekom referentnog mjeseca. Te kamatne stope koje se odnose na mjesečni prosjek šalju se NSB-u države članice čija je valuta euro (dalje u tekstu „država članica europodručja”) čiji je rezident izvještajna jedinica zajedno s iznosima novih poslova koji su obavljeni tijekom izvještajnog mjeseca za svaku kategoriju instrumenata. Izvještajne jedinice uzimaju u obzir nove poslove obavljene tijekom cijelog mjeseca.

37.

Za pokazatelje koje se odnose na ponovne sporazume o uvjetima kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava, tj. pokazatelje 88. do 91., opisane u Dodatku 2, zahtijevaju se samo podaci o novim poslovima. Svi ponovni sporazumi o uvjetima kreditiranja postojećih ugovora o depozitima i kreditima, kao što je utvrđeno u točkama 21. do 26.trebali bi se uzeti u obzir, iako je o istom ugovoru sklopljeno više od jednog ponovnog sporazuma o uvjetima ugovora, tijekom istog referentnog mjeseca.

38.

Izvještajne jedinice dostavljaju statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na stanja za kategorije instrumenata utvrđene u Dodatku 1. i za nove poslove za kategorije instrumenata utvrđene u Dodatku 2. Kako je utvrđeno u točki 16., kamatne stope monetarnih financijskih institucija na prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, revolving kredite, prekoračenja po transakcijskim računima i kredite po kreditnim karticama s naplatom kamate su kamatne stope na nove poslove, iako je pojam novog posla proširen za cjelokupno stanje te su stoga uključeni u Dodatku 2.

39.

U nekim državama članicama europodručja određene kategorije instrumenata iz Dodatka 1. i Dodatka 2. ne primjenjuju se na nacionalnoj razini pa se stoga i zanemaruju ako rezidentne kreditne i druge institucije kućanstvima i nefinancijskim društvima uopće ne nude proizvode koji pripadaju toj kategoriji. Ako postoje određeni poslovi, podaci o njima dostavljaju se bez obzira na to koliko su ti poslovi ograničeni.

40.

Za sve kategorije instrumenata utvrđene u dodacima 1. i 2. koje se primjenjuju u bankovnom poslovanju rezidentnih kreditnih i drugih institucija s kućanstvima i nefinancijskim društvima rezidentima država članica europodručja, statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija sastavlja se na temelju svih kamatnih stopa koje se primjenjuju na sve proizvode koji pripadaju ovim kategorijama instrumenata. To znači da nacionalne središnje banke ne smiju utvrditi skup nacionalnih proizvoda unutar svake pojedine kategorije instrumenata za koji se prikupljaju kamatne stope monetarnih financijskih institucija; umjesto toga, obuhvaćaju se kamatne stope na sve proizvode koje nude sve izvještajne jedinice. Kao što je navedeno u članku 16. Smjernice ESB/2007/9 od 1. kolovoza 2007. o monetarnoj statistici, statistici financijskih institucija i statistici financijskih tržišta (3), nacionalne središnje banke uzorkom ne trebaju obuhvatiti svaki proizvod koji postoji na nacionalnoj razini. Međutim, one ne smiju isključiti cijelu kategoriju instrumenata zbog toga što su iznosi o kojima je riječ vrlo mali. Stoga ako određenu kategoriju instrumenata nudi samo jedna institucija, tada se ta institucija uključuje u uzorak. Ako određena kategorija instrumenata u državi članici europodručja nije postojala u vrijeme početnog sastavljanja uzorka, ali novi proizvod koji pripada toj kategoriji instrumenata određena institucija uvede kasnije, ta se institucija uključuje u uzorak pri sljedećoj provjeri reprezentativnosti. Ako se unutar postojeće kategorije instrumenata na nacionalnoj razini uvede novi proizvod, institucije iz uzorka obuhvaćaju ga u sljedećem izvješću s obzirom na to da su sve izvještajne jedinice dužne dostavljati podatke o svim svojim proizvodima.

41.

Iznimka od načela obuhvaćanja svih kamatnih stopa koje se primjenjuju na sve proizvode jesu kamatne stope na loše kredite i kredite za restrukturiranje duga. Kako je navedeno u točki 28., svi loši krediti i krediti za restrukturiranje duga po kamatnim stopama nižima od tržišnih, tj. oni koji se primjenjuju na dužnike u financijskim poteškoćama, nisu obuhvaćeni statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija.

42.

Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija obuhvaća kamatne stope koje primjenjuje izvještajna populacija. Podaci o depozitima i kreditima u valutama koje nisu euro ne zahtijevaju se na razini svih država članica europodručja. To se odražava u dodacima 1. i 2., gdje se svi pokazatelji odnose na depozite i kredite u eurima.

43.

Raščlamba prema sektorima primjenjuje se na sve depozite i kredite obuhvaćene statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, osim na repo ugovore. Stoga se u dodacima 1. i 2. razlikuju pokazatelji za kućanstva (uključujući neprofitne institucije koje služe kućanstvima) (4) te pokazatelji za nefinancijska društva (5). Pored toga, odvojeni podaci dostavljaju se za trgovce pojedince/društva osoba bez pravne osobnosti kao dio kućanstava, no samo povezano s novim kreditnim poslovima za „ostale potrebe”. Nacionalne središnje banke mogu ukinuti uvjet odvojenog utvrđivanja kredita za trgovce pojedince kada takvi krediti obuhvaćaju manje od 5 % ukupnih kredita kućanstvima države članice europodručja u smislu stanja, kako se izračunava u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

44.

Pokazatelj 5. u Dodatku 1. i pokazatelj 11. u Dodatku 2. odnose se na repo ugovore. Iako remuneracija za repo ugovore nije u svim državama članicama europodručja neovisna o sektoru imatelja, za repo ugovore na razini svih država članica sudionica ne zahtijeva se sektorska raščlamba prema kućanstvima i nefinancijskim društvima. Nadalje, na razini svih država članica europodručja ne zahtijeva se ni raščlamba prema dospijeću s obzirom na to da se pretpostavlja da su repo ugovori uglavnom vrlo kratkoročni. Kamatne stope monetarnih financijskih institucija na repo ugovore se bez razlike odnose na oba sektora.

45.

Pokazatelji 5. i 6. u Dodatku 2. odnose se na iskupive depozite s otkaznim rokom koje drže kućanstva. Međutim, kamatna stopa i ponder za iskupive depozite s otkaznim rokom na razini svih država članica europodručja odnose se na iskupive depozite kućanstava s otkaznim rokom i na iskupive depozite nefinancijskih društava s otkaznim rokom, tj. oba se sektora spajaju, ali se pripisuju kućanstvima. Na razini svih država članica europodručja ne zahtijeva se raščlamba prema sektorima.

46.

Ako u točkama od 47. do 55. nije utvrđeno drukčije, raščlamba prema instrumentima za kamatne stope monetarnih financijskih institucija i definicije vrsta instrumenata u skladu su s kategorijama imovine i obveza kako su utvrđene u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

47.

Kamatne stope monetarnih financijskih institucija na prekonoćne depozite, tj. pokazatelji 1. i 7. u Dodatku 2., obuhvaćaju sve prekonoćne depozite, bez obzira na to zaračunavaju li se na njih kamate. Stoga su u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija obuhvaćeni prekonoćni depoziti s kamatnom stopom od nula posto.

48.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, revolving krediti i prekoračenja po transakcijskim računima, tj. pokazatelji 12. i 23. u Dodatku 2, imaju isto značenje kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), bez obzira na početno razdoblje njihova fiksiranja kamatne stope. Kazne na prekoračenja po transakcijskim računima koje se primjenjuju kao sastavnica drugih troškova, na primjer u obliku posebnih naknada, nisu obuhvaćene AAR-om kako je utvrđen u točki 1. jer ta vrsta stope obuhvaća samo kamatne stope kredita. Krediti u okviru ove kategorije ne bilježe se pod niti jednom drugom kategorijom novih poslova.

49.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, dugovanja po kreditnim karticama ima isto značenje kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Podaci o kamatnim stopama evidentiraju se samo s obzirom na kredite po kreditnim karticama s naplatom kamate pod pokazateljima 32. i 36. Kamatna stopa na kredite po kreditnim karticama bez naplate kamate ne evidentira se odvojeno, jer po definiciji iznosi 0 %. Međutim, stanja kredita po kreditnim karticama bez naplate kamate obuhvaćena su statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija o stanjima, zajedno sa stanjem kredita po kreditnim karticama s naplatom kamate. Ni krediti po kreditnim karticama s naplatom kamate ni krediti po kreditnim karticama bez naplate kamate ne evidentiraju se u okviru ostalih pokazatelja novih poslova.

50.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, novi kreditni poslovi za nefinancijska društva (osim revolving kredita, prekoračenja po transakcijskim računima i dugovanja po kreditnim karticama), tj. pokazatelji od 37. do 54., 80., 82., 84. i 91.u Dodatku 2., obuhvaćaju sve kredite osim dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima poduzećima, bez obzira na njihov iznos, dok se pokazatelji od 62. do 79., 81., 83. i 85. odnose na osigurane kredite kako je utvrđeno u točki 64. Krediti nefinancijskim društvima u Dodatku 1. koji se odnose na stanja, imaju isto značenje kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i obuhvaćaju revolving kredite, prekoračenja po transakcijskim računima i dugovanja po kreditnim karticama.

51.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, novi kreditni poslovi za kućanstva s osnove potrošačkih kredita, tj. pokazatelji od 13. do 15., 30. i 88. u Dodatku 2., utvrđuju se kao krediti, osim dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima, koji se odobravaju za osobne potrebe za kupnju robe i usluga, dok se pokazatelji od 55. do 57. odnose na osigurane kredite kako je utvrđeno u točki 64. Stambeni krediti kućanstvima u Dodatku 1. koji se odnose na stanja, imaju isto značenje kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i obuhvaćaju revolving kredite, prekoračenja po transakcijskim računima i dugovanja po kreditnim karticama.

52.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, novi kreditni poslovi za kućanstva s osnove stambenih kredita, tj. pokazatelji od 16. do 19., 31. i 89.. u Dodatku 2., utvrđuju se kao krediti, osim dugovanja po kreditnim karticama (s naplatom kamate i bez naplate kamate), revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima, koji se odobravaju za potrebe ulaganja u stambeni prostor, uključujući izgradnju, garažne prostore i uređenje stambenog prostora (renoviranje), dok se pokazatelji od 58. do 61. odnose na osigurane kredite kako je utvrđeno u točki 64. Stambeni krediti kućanstvima u Dodatku 1. koji se odnose na stanja, imaju isto značenje kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i obuhvaćaju revolving kredite, prekoračenja po transakcijskim računima i dugovanja po kreditnim karticama.

53.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija novi kreditni poslovi za kućanstva za ostale potrebe, tj. pokazatelji od 20. do 22., 33. do 35. i 90. u Dodatku 2., utvrđuju se kao krediti koji nisu revolving krediti i prekoračenja po transakcijskim računima ili dugovanja po kreditnim karticama, koji se odobravaju za potrebe poslovanja, konsolidacije duga, obrazovanja itd. Ostali krediti kućanstvima u Dodatku I. koji se odnose na stanja, imaju isto značenje kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i obuhvaćaju revolving kredite, prekoračenja po transakcijskim računima i dugovanja po kreditnim karticama.

54.

Za potrebe kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na stanja potrošački krediti, stambeni krediti kućanstvima i ostali krediti kućanstvima za ostale potrebe zajedno obuhvaćaju sve kredite koje kućanstvima odobravaju rezidentne kreditne i druge institucije, uključujući revolving kredite, prekoračenja po transakcijskim računima i dugovanja po kreditnim karticama.

55.

Za potrebe kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na nove poslove krediti po kreditnim karticama s naplatom kamate, revolving krediti i prekoračenja po transakcijskim računima, potrošački krediti kućanstvima, stambeni krediti kućanstvima i krediti za ostale potrebe obuhvaćaju sve kredite koje kućanstvima odobravaju rezidentne kreditne i druge institucije, osim kredita po kreditnim karticama bez naplate kamate. Krediti po kreditnim karticama bez naplate kamate ne evidentiraju se odvojeno u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na nove poslove, već se uključuju kao dio odgovarajućih stavki stanja.

56.

Za ostale kredite nefinancijskim društvima, tj. pokazatelje od 37. do 54. i od 62. do 85. u Dodatku 2., razlikuju se tri kategorije iznosa: (a) „do i uključujući 0,25 milijuna EUR”; (b) „više od 0,25 milijuna EUR do i uključujući 1 milijun EUR”; i (c) „više od 1 milijun EUR”. Iznos se odnosi na jednu kreditnu transakciju koja se smatra novim poslom, a ne na sve poslove između nefinancijskog društva i izvještajne jedinice.

57.

Ovisno o vrsti instrumenta i o tome odnosi li se kamatna stopa monetarnih financijskih institucija na stanja ili na nove poslove, u statistici se prikazuje raščlamba prema izvornom dospijeću i preostalom dospijeću, otkaznom roku i razdoblju promjene kamatne stope i/ili početnom razdoblju fiksiranja kamatne stope. Te se raščlambe odnose na razdoblja ili raspone, na primjer kamatna stopa na depozit s ugovorenim rokom dospijeća do dvije godine odnosi se na prosječnu kamatnu stopu na sve depozite s ugovorenim izvornim rokom dospijeća od dva dana do najviše dvije godine, ponderirano s obzirom na iznos depozita.

58.

Raščlamba prema izvornom i preostalom dospijeću kao i prema otkaznim rokovima i razdoblju promjene kamatne stope, u skladu je s definicijama u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Raščlamba prema izvornom dospijeću primjenjuje se na sve kategorije depozita, osim na repo ugovore, koje se odnose na stanja te na sve kategorije kredita koje se odnose na stanja kako su utvrđene u Dodatku 1. Raščlamba prema izvornom dospijeću zajedno s preostalim dospijećem i sljedećom promjenom kamatne stope primjenjuje se na pokazatelje od 15. do 26. kako su utvrđeni u Dodatku 1. Raščlamba prema izvornom dospijeću primjenjuje se na nove poslove u vezi s depozitima s ugovorenim rokom dospijeća, a raščlamba prema otkaznom roku primjenjuje se na nove poslove u vezi s iskupivim depozitima s otkaznim rokom kako su utvrđeni u Dodatku 2. Posebni podaci za kredite nefinancijskim društvima s početnim razdobljem fiksiranja kamatne stope do godine dana u kombinaciji s izvornim rokom dospijeća duljim od godine dana dostavljaju se za svaki razred iznosa kredita kako je naveden u točki 56. te kako je utvrđeno u Dodatku 2.

59.

Kamatne stope na kredite za nove poslove, osim za pokazatelje 88. do 91. u vezi ponovnih sporazuma o uvjetima kreditiranja u Dodatku 2., dijele se prema početnom razdoblju fiksiranja kamatne stope iz ugovora. Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija početno se razdoblje fiksiranja utvrđuje kao unaprijed određeno razdoblje na početku ugovora tijekom kojeg se vrijednost kamatne stope neće promijeniti. Početno razdoblje fiksiranja može biti kraće od izvornog dospijeća ili jednako izvornom dospijeću kredita. Vrijednost kamatne stope smatra se nepromjenjivom ako je ona utvrđena kao točna razina, na primjer 10 %, ili kao razlika u odnosu na referentnu kamatnu stopu u fiksnoj vremenskoj točki, na primjer šestomjesečni Euribor uvećan za dva postotna boda na unaprijed određeni dan i vrijeme. Ako na početku ugovora za određeno razdoblje kućanstvo ili nefinancijsko društvo i izvještajna jedinica ugovore postupak izračuna kamatne stope na kredit, na primjer šestomjesečni Euribor uvećan za dva postotna boda za razdoblje od tri godine, ne smatra se da je razdoblje početnog fiksiranja kamatne tri godine, nego šest mjeseci, jer se vrijednost kamatne stope može mijenjati svakih šest mjeseci tijekom te tri godine. Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na nove kreditne poslove odražava samo kamatnu stopu koja se ugovara za početno razdoblje fiksiranja na početku ugovora ili nakon ponovnog sporazuma o uvjetima kreditiranja. Ako se nakon tog početnog razdoblja fiksiranja kamatna stopa automatski promijeni u promjenjivu kamatnu stopu, to se ne odražava na kamatne stope monetarnih financijskih institucija na nove poslove, nego samo na kamatne stope na stanja.

60.

Sljedeća razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope razlikuju se kod kredita kućanstvima:

61.

Sljedeća razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope razlikuju se kod kredita nefinancijskim društvima do 0,25 milijuna EUR, više od 0,25 milijuna EUR do 1 milijun EUR i više od 1 milijun EUR:

62.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija „promjenjiva kamatna stopa” utvrđuje se kao kamatna stopa koja podliježe redovitoj promjeni kamate (tj. svakodnevno) ili ovisno o odluci monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka i novčanih fondova.

63.

Krediti kućanstvima i nefinancijskim društvima osigurani kolateralom i/ili jamstvom dodatno se odvojeno evidentiraju za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija za sve kategorije novih poslova, osim dugovanja po kreditnim karticama, revolving kredita i prekoračenja po transakcijskim računima, te kredita za ostale potrebe. Nadalje, ne zahtijeva se nikakva raščlamba prema kolateralu/jamstvu za pokazatelje koji se odnose na nove opsege poslova ponovnih sporazume o uvjetima kreditiranja.

64.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija raščlamba kredita prema kolateralu i/ili jamstvu obuhvaća ukupni iznos novih kreditnih poslova koji se kolateraliziraju pomoću tehnike „materijalne kreditne zaštite”, kako je utvrđena u članku 4. stavku 1. točki 58. i člancima 197. do 200. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (6) i/ili su osigurani tehnikom „nematerijalne kreditne zaštite”, kako je određena u članku 4. stavku 1. točki 59 i člancima 201., 202. i 203. Uredbe (EU) br. 575/2013 tako da je vrijednost kolaterala i/ili jamstva veća ili jednaka ukupnom iznosu kredita. Ako monetarna financijska institucija, osim središnje banke i novčanog fonda primjenjuje sustav koji je drugačiji od „standardiziranog pristupa”, kako je utvrđen u Uredbi (EU) br. 575/2013 za potrebe nadzora, ona može također primjenjivati jednaki pristup za dostavljanje podataka o kreditima koji su obuhvaćeni ovom raščlambom.

65.

Kako bi se dobili agregati koji se odnose na sve države članice sudionice, za svaku se kategoriju instrumenata u Dodacima 1. i 2. primjenjuju tri razine agregiranja.

66.

Prvu razinu agregiranja obavljaju izvještajne jedinice kako je utvrđeno u točkama od 67. do 72. Međutim, nacionalne središnje banke od izvještajnih jedinica također mogu tražiti dostavu podataka na razini pojedinačnih depozita i kredita. Podaci se dostavljaju NSB-u države članice europodručja čiji je izvještajna jedinica rezident.

67.

Ako se kamatne stope na stanja, tj. pokazatelji od 1. do 26. u Dodatku 1., obračunavaju kao prikaz opažanja na kraju mjeseca, izvještajne jedinice za svaku kategoriju instrumenata dostavljaju ponderiranu prosječnu kamatnu stopu koja se odnosi na posljednji dan u mjesecu.

68.

Ako se kamatne stope na stanja, tj. pokazatelji od 1. do 26. u Dodatku 1., obračunavaju kao implicitne kamatne stope koje se odnose na mjesečni prosjek, izvještajne jedinice za svaku kategoriju instrumenata dostavljaju podatke o obvezama ili potraživanjima na temelju obračunatih kamata tijekom mjeseca te prosječnom stanju depozita i kredita tijekom istog mjeseca.

69.

Ako se kamatne stope na prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, kredite po kreditnim karticama s naplatom kamate, revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima, tj. pokazatelji 1., 5., 6., 7., 12., 23., 32. i 36. u Dodatku 2., obračunavaju kao prikaz opažanja na kraju mjeseca, izvještajne jedinice za svaku kategoriju instrumenata dostavljaju ponderiranu prosječnu kamatnu stopu koja se odnosi na posljednji dan u mjesecu.

70.

Ako se kamatne stope na prekonoćne depozite, iskupive depozite s otkaznim rokom, kredite po kreditnim karticama s naplatom kamate, revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima, tj. pokazatelje 1., 5., 6., 7., 12., 23., 32. i 36. u Dodatku 2., obračunavaju kao implicitne kamatne stope koje se odnose na mjesečni prosjek, izvještajne jedinice za svaku kategoriju instrumenata dostavljaju podatke o obvezama ili potraživanjima na temelju obračunatih kamata tijekom mjeseca te prosječnom stanju depozita i kredita tijekom istog mjeseca.

71.

Za svaku kategoriju instrumenata u vezi s novim poslovima, tj. pokazatelje od 2. do 4., od 8. do 11., od 13. do 22., od 30. do 31., od 33. do 35. i od 37. do 85. u Dodatku 2., izvještajne jedinice dostavljaju ponderiranu prosječnu kamatnu stopu. Osim toga, izvještajne jedinice za pokazatelje od 2. do 4., od 8. do 11., od 13. do 22., od 33. do 35. i od 37. do 85. u Dodatku 2. dostavljaju podatke o iznosu novih poslova obavljenih za svaku kategoriju instrumenata tijekom tog mjeseca. Za pokazatelje koje se odnose na ponovne sporazume o uvjetima kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava (pokazatelji 88. do 91. u Dodatku 2), zahtijevaju se samo podaci o novom opsegu poslova.

72.

Kreditne institucije i druge institucije kojima NSB dopusti da statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija dostavljaju zajedno kao skupina smatraju se jednom izvještajnom jedinicom te dostavljaju podatke utvrđene u točkama od 67. do 71. koji se odnose na skupinu kao cjelinu. Osim toga, ove izvještajne jedinice svake godine za svaku kategoriju instrumenata dostavljaju broj izvještajnih institucija unutar skupine te varijancu kamatnih stopa u tim institucijama. Broj izvještajnih institucija u skupini i varijanca odnose se na listopad te se šalju s podacima za listopad.

73.

Drugu razinu agregiranja obavljaju nacionalne središnje banke. One agregiraju kamatne stope i s njima povezane iznose koji se odnose na poslove za sve nacionalne izvještajne jedinice u nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu za svaku kategoriju instrumenata. Podaci se dostavljaju Europskoj središnjoj banci (ESB). Posljednju razinu agregiranja kategorija instrumenata po državama članicama europodručja za sve države članice europodručja obavlja ESB.