7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/1

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 propisuje se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje takvog odobrenja. Člankom 10. te Uredbe propisuje se ponovna ocjena dodataka odobrenih u skladu s Direktivom Vijeća 70/524/EEZ (2).

(2)

U skladu s Direktivom 70/524/EEZ pripravak Enterococcus faecium DSM 7134 i Lactobacillus rhamnosus DSM 7133 odobren je bez vremenskog ograničenja Uredbom Komisije (EZ) br. 1288/2004 (3) kao dodatak hrani za telad. Taj je pripravak nakon toga unesen u Registar dodataka hrani za životinje kao postojeći proizvod u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u vezi s njezinim člankom 7. podnesen je zahtjev za ponovnu ocjenu pripravka Enterococcus faecium DSM 7134 i Lactobacillus rhamnosus DSM 7133 kao dodatka hrani za telad za uzgoj, u kojem se traži da se taj dodatak hrani uvrsti u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) u svojem je mišljenju od 13. ožujka 2013. (4) zaključila da pripravak Enterococcus faecium DSM 7134 i Lactobacillus rhamnosus DSM 7133 u predloženim uvjetima uporabe u hrani za životinje nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš te da može poboljšati zootehnička obilježja ciljnih životinja. Potvrdila je i izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Ocjena pripravka Enterococcus faecium DSM 7134 i Lactobacillus rhamnosus DSM 7133 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje predviđeni u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim potrebno je odobriti uporabu tog pripravka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Kao rezultat izdavanja novog odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br 1831/2003, potrebno je izbrisati odredbe o Enterococcus faecium DSM 7134 i Lactobacillus rhamnosus DSM 7133 sadržane u Uredbi (EZ) br. 1288/2004. Stoga Uredbu (EZ) br. 1288/2004 treba na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Budući da ne postoje sigurnosni razlozi zbog kojih bi izmjene uvjeta izdavanja odobrenja bilo potrebno odmah primjenjivati, primjereno je zainteresiranim stranama omogućiti prijelazno razdoblje kako bi se pripremile za ispunjavanje novih zahtjeva koji proizlaze iz odobrenja.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/4

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1044/2012 (3) Komisija je odobrila Gvatemali odstupanje od pravilâ o podrijetlu utvrđenih Uredbom (EEZ) br. 2454/93 na temelju kojeg se određeni prerađeni proizvodi ribarstva proizvedeni u Gvatemali od ribe bez podrijetla smatraju podrijetlom iz Gvatemale. Ovo je odstupanje isteklo 30. lipnja 2013.

(2)

Dopisom od 27. svibnja 2013. Gvatemala je podnijela zahtjev za produženje odstupanja. Zahtjevom je zatraženo produženje do 31. prosinca 2013. u vezi s 987,5 tona kuhanih, smrznutih i vakuumiranih fileta tune poznatih kao „loins” (u daljnjem tekstu „fileti tune”) oznake KN 1604 14 16. Dopisima od 17. i 29. srpnja 2013. Gvatemala je dostavila dodatne podatke kao potporu zahtjevu.

(3)

Zahtjev dokazuje da je razdoblje obuhvaćeno navedenim odstupanjem bilo nedovoljno za Gvatemalu kako bi se osigurali dostatni tokovi tune s podrijetlom u zemlju.

(4)

Stoga je zatraženo produženje odstupanja kako bi se Gvatemali dalo dovoljno vremena da pripremi svoju industriju prerade ribe za usklađivanje s pravilima za stjecanje povlaštenog podrijetla ribe.

(5)

Kako bi se osiguralo da je privremeno odstupanje ograničeno na vrijeme potrebno Gvatemali za postizanje usklađenosti s pravilima za stjecanje povlaštenog podrijetla fileta tune, odstupanje treba odobriti za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013.

(6)

Kako bi se osigurao kontinuitet izvoza ribe koja ispunjava uvjete za povlašteno tarifno postupanje iz Gvatemale u Uniju, odstupanje treba odobriti s retroaktivnim učinkom od 1. srpnja 2013.

(7)

Provedbenu uredbu (EU) br. 1044/2012 treba u skladu s time izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

1.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Odstupanje predviđeno člankom 1. primjenjuje se na filete tune izvezene iz Gvatemale i deklarirane za puštanje u slobodni promet u Uniji tijekom razdoblja od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2013. ili do datuma početka privremene primjene Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike od strane Gvatemale, ako taj datum nastupa ranije i ako se ne prelaze količine utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi.”

2.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 1044/2012 zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu ovoj Uredbi.

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/6

(1)

U skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 272/2009 od 2. travnja 2009. o dopunjavanju zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa utvrđenih u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2), Komisija priznaje istovrijednost standarda zaštite zračnog prometa trećih zemalja uz uvjet da su ispunjeni kriteriji iz navedene Uredbe.

(2)

Komisija je utvrdila da zračna luka Vagar na Farskim otocima i zračna luka Kangerlussuaq na Grenlandu ispunjavaju kriterije iz Dijela E Priloga Uredbi (EZ) br. 272/2009.

(3)

U prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 185/2010 (3) navedene su treće zemlje za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 272/2009.

(4)

Uredba Komisije (EU) br. 185/2010 trebala bi se stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitu civilnog zračnog prometa,

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/8

(1)

Uredba (UE) br. 1151/2012 stupila je na snagu 3. siječnja 2013. Njome je stavljena izvan snage i zamijenjena Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima (2).

(2)

U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006, zahtjev Nizozemske za upis naziva „Basterdsuiker”/„Basterdsuicker”/„Basterdsuijcker”/„Basterdsuijker”/„Basterd”/„Bastardsuiker”/„Bastardsuicker”/„Bastardsuijcker”/„Bastardsuijker”/„Bastard”/„Bastert”/„Bastertsuiker” objavljen je u Službenom listu Europske unije  (3).

(3)

Kako Komisija nije primila nijedan prigovor u smislu članka 9. Uredbe (EZ) br. 509/2006, naziv „Basterdsuiker”/„Basterdsuicker”/„Basterdsuijcker”/„Basterdsuijker”/„Basterd”/„Bastardsuiker”/„Bastardsuicker”/„Bastardsuijcker”/„Bastardsuijker”/„Bastard”/„Bastert”/„Bastertsuiker” potrebno je upisati u registar,

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/10

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/12

(1)

Konzumacija vode jedan je od načina unošenja radioaktivnih tvari u ljudsko tijelo. U skladu s Direktivom Vijeća 96/29/Euratom (2), udio izlaganja za stanovništvo kao cjelinu u djelatnostima koje uključuju opasnosti od ionizirajućeg zračenja mora se održavati na razini toliko niskoj koliko je to razumno moguće postići.

(2)

S obzirom na značaj koju za ljudsko zdravlje ima kvaliteta vode namijenjena za ljudsku potrošnju, potrebno je, na razini Zajednice, utvrditi standarde kvalitete koji imaju funkciju indikatora i osigurati praćenje usklađenosti s tim standardima.

(3)

Direktiva Vijeća 98/83/EZ (3) utvrđuje indikatorske parametre u vezi s radioaktivnim tvarima u Prilogu I. dijelu C te povezane odredbe o praćenju u njezinom Prilogu II. Međutim, ti parametri obuhvaćeni su osnovnim standardima definiranima u članku 30. Ugovora o Euratomu.

(4)

Zahtjeve za praćenje razina radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju stoga bi trebalo donijeti posebnim zakonodavnim tekstom koji osigurava ujednačenost, koherentnost i cjelovitost zakonodavstva o zaštiti od zračenja u skladu s Ugovorom o Euratomu.

(5)

S obzirom na to da je Zajednica nadležna za donošenje osnovnih sigurnosnih standarda za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja, odredbe ove Direktive zamjenjuju one iz Direktive 98/83/EZ u pogledu zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

(6)

Kao što je prepoznao Sud u svojoj sudskoj praksi, zadaće koje Zajednici nameće članak 2. točka (b) Ugovora o Euratomu u postavljanju jedinstvenih sigurnosnih standarda radi zaštite zdravlja radnika i stanovništva ne sprečavaju, osim ako je to izričito navedeno u tim standardima, državu članicu u određivanju strožih mjera zaštite. S obzirom na to da se ovom Direktivom određuju minimalna pravila, države članice trebale bi imati slobodu donošenja ili zadržavanja strožih mjera u području obuhvaćenom ovom Direktivom, ne dovodeći u pitanje slobodu kretanja robe na unutarnjem tržištu kako je definirano sudskom praksom Suda.

(7)

Vrijednosti parametara ne bi trebalo smatrati graničnim vrijednostima. U slučaju da se praćenjem vode namijenjene za ljudsku potrošnju utvrdi neispunjivanje vrijednosti parametara, dotična država članica trebala bi razmotriti predstavlja li to rizik za ljudsko zdravlje koji zahtijeva djelovanje i, kada je to potrebno, poduzeti korektivne mjere kako bi se dosegla razina kvalitete vode koja je u skladu s zahtjevima za zaštitu ljudskog zdravlja sa stajališta zaštite od zračenja.

(8)

Praćenje voda namijenjenih za ljudsku potrošnju koje se stavljaju u boce ili posude namijenjene za prodaju osim prirodnih mineralnih voda, u svrhu provjere jesu li razine radioaktivnih tvari u skladu s vrijednostima parametara utvrđenima u ovoj Direktivi, trebalo bi se obavljati u skladu s načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP), kako se zahtijeva Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i ne dovodeći u pitanje načela službenog nadzora utvrđena u Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(9)

Stanovništvo bi na odgovarajući i prikladan način trebalo biti obaviješteno o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

(10)

Iz područja primjene ove Direktive potrebno je izuzeti prirodne minerale vode i vode koje su lijekovi jer su za takve vrste voda utvrđena posebna pravila u Direktivi 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Direktivi 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(11)

Svaka država članica trebala bi uspostaviti programe praćenja da bi se moglo provjeriti ispunjava li voda namijenjena za ljudsku potrošnju zahtjeve ove Direktive.

(12)

Metode koje se upotrebljavaju za analizu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju trebale bi biti takve da mogu osigurati pouzdanost dobivenih rezultata te mogućnost njihove međusobne usporedbe.

(13)

Uzimajući u obzir veliku geografsku varijabilnost prirodnog pojavljivanja radona, Europska komisija donijela je Preporuku 2001/928/Euratom (8) koja se bavi kvalitetom vode namijenjene za ljudsku potrošnju u pogledu radona i dugoživućih proizvoda raspada radona. Prikladno je uključiti ove radionuklide u područje primjene ove Direktive.

(14)

Kako bi se održala visoka kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju s obzirom na njezin značaj za ljudsko zdravlje, potrebno je u svjetlu znanstvenog i tehničkog napretka redovito ažurirati priloge II. i III.

(15)

Premda države članice određuju učestalosti uzorkovanja i analize za vode namijenjene za ljudsku potrošnju koje se stavljaju u boce ili posude namijenjene za prodaju, preporučljivo je da države članice od kojih se traži praćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog radona ili tricija ili utvrđivanja indikativne doze (ID) obave uzorkovanje i analizu barem jednom godišnje,

1.

„voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači:

2.

„radioaktivna tvar” znači svaka tvar koja sadrži jedan ili više radionuklida čija se aktivnost ili koncentracija ne može zanemariti sa stajališta zaštite od zračenja;

3.

„indikativna doza” ili „ID” znači predviđena efektivna doza za jednu godinu unošenja koja proizlazi iz svih radionuklida čija je prisutnost otkrivena u opskrbi vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prirodnog i umjetnog podrijetla, ali s iznimkom tricija, kalija-40, radona i kratkoživućih proizvoda raspada radona;

(4)

„vrijednost parametara” znači vrijednost radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju iznad koje države članice procjenjuju predstavlja li prisutnost radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju rizik za ljudsko zdravlje koji zahtijeva djelovanje i, kada je to potrebno, poduzimaju korektivne mjere kako bi se dosegla razina kvalitete vode koja je u skladu sa zahtjevima za zaštitu ljudskog zdravlja sa stajališta zaštite od zračenja.

(a)

prirodne mineralne vode koje su kao takve priznala nadležna nacionalna tijela u skladu s Direktivom 2009/54/EZ;

(b)

vode koje su lijekovi u smislu Direktive 2001/83/EZ;

(a)

vodu namijenjenu isključivo za one svrhe za koje su nadležna tijela uvjerena da kvaliteta vode nema nikakva utjecaja, bilo izravnog bilo neizravnog, na zdravlje predmetnog stanovništva;

(b)

vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz pojedinačne opskrbe kojom se prosječno osigurava manje od 10 m3 po danu ili se opskrbljuje manje od 50 osoba, osim ako je opskrba vodom dio komercijalne ili javne aktivnosti.

(a)

da predmetno stanovništvo bude o tome obaviješteno te o bilo kojoj mjeri koja se može poduzeti radi zaštite ljudskog zdravlja od negativnih učinaka koji su posljedica bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju;

(b)

da se, kada potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje koja proizlazi iz kvalitete takve vode postane očigledna, predmetnom stanovništvu odmah daju odgovarajući savjeti.

(a)

ocijenilo predstavlja li to rizik za ljudsko zdravlje koji zahtijeva djelovanje; i

(b)

poduzele, kada je to potrebno, korektivne mjere radi poboljšanja kvalitete vode do razine koja je u skladu sa zahtjevima za zaštitu ljudskog zdravlja sa stajališta zaštite od zračenja.

(a)

u slučaju vode koja se doprema distribucijskom mrežom, točka na kojoj ona izlazi iz slavina iz kojih se voda uobičajeno uzima;

(b)

u slučaju vode koja se doprema iz cisterne, točka na kojoj ona izlazi iz cisterne;

(c)

u slučaju vode koja se stavlja u boce ili posude namijenjene za prodaju, točka na kojoj se voda stavlja u boce ili posude;

(d)

u slučaju vode koja se rabi u poduzeću za proizvodnju hrane, točka na kojoj se voda koristi u poduzeću.

(a)

poduzima korektivne mjere radi postizanja usklađenosti sa zahtjevima za zaštitu ljudskog zdravlja sa stajališta zaštite od zračenja; i

(b)

osigurava da je predmetno stanovništvo:

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/22

(1)

Brojne države članice uvele su ili namjeravaju uvesti zajednička sigurnosna načela i pravila za radijsku opremu na plovilima na koja se ne primjenjuje Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. (SOLAS) (dalje u tekstu: „plovila koja nisu obuhvaćena SOLAS-om”).

(2)

Usklađivanje radioslužbi pridonijelo bi sigurnijoj plovidbi plovila koja nisu obuhvaćena SOLAS-om, a posebno u situacijama pogibelji i loših vremenskih uvjeta.

(3)

Odbor za pomorsku sigurnost (MSC) u svojoj okružnici 803 o sudjelovanju plovila koja nisu obuhvaćena SOLAS-om u Svjetskom pomorskom sustavu za pogibelj i sigurnost (GMDSS), a u Rezoluciji MSC.131 (75) Međunarodna pomorska organizacija (IMO) pozvali su države da primjenjuju smjernice za sudjelovanje plovila koja nisu obuhvaćena SOLAS-om u GMDSS-u te da zahtijevaju uvođenje određenih značajki u vezi s GMDSS-om u odnosu na radijsku opremu koja se koristi na svim plovilima.

(4)

Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije utvrđuju se određene frekvencije koje se koriste u GMDSS-u. Sva radijska oprema koja radi na tim frekvencijama namijenjenim korištenju u situacijama pogibelji trebala bi se podudarati s upotrebom kojoj su ove frekvencije namijenjene i trebala bi omogućavati predviđeno korištenje tih frekvencija i u razumnoj mjeri jamčiti pravilno funkcioniranje u situacijama pogibelji.

(5)

Potrebno je pojasniti da se Odluka Komisije 2004/71/EZ od 4. rujna 2003. o osnovnim uvjetima u vezi s pomorskom radiokomunikacijskom opremom namijenjenom za upotrebu na brodovima koji nisu obuhvaćeni SOLAS-om i za sudjelovanje u Svjetskom pomorskom sustavu za pogibelj i sigurnost (GMDSS) (2) primjenjuje na GMDSS opremu namijenjenu za upotrebu na svim brodovima koji nisu obuhvaćeni SOLAS-om, koja nije obuhvaćena Direktivom Vijeća 96/98/EZ od 20. prosinca 1996. o pomorskoj opremi (3).

(6)

Provedba zahtjeva koje mora ispunjavati GMDSS oprema namijenjena za upotrebu na plovilima koja nisu obuhvaćena SOLAS-om treba biti dosljedna u svim državama članicama i u skladu s odgovarajućim smjernicama IMO-a.

(7)

S obzirom na broj promjena u Odluci 2004/71/EZ, ta se Odluka treba zamijeniti radi jasnoće.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za ocjenjivanje sukladnosti i nadzor tržišta telekomunikacija,

(a)

pomorska pokretna služba kako je definirana u članku 1.28. Radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU);

(b)

pomorska pokretna satelitska služba kako je definirana u članku 1.29. Radijskih propisa ITU-a.

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/24

(1)

Europska komisija (u daljnjem tekstu „Komisija”) pokrenula je 16. veljače 2013. antidampinški postupak koji se odnosi na uvoz u Uniju određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Postupak je pokrenut nakon pritužbe koju je podnio Odbor za obranu industrije bešavnih cijevi Europske unije („podnositelj pritužbe”), koji predstavlja više od 25 % cjelokupne Unijine proizvodnje određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm. Pritužba je sadržavala dokaz prima facie o dampingu proizvoda i o posljedičnoj znatnoj šteti, što je bilo dovoljno opravdanje za pokretanje postupka.

(3)

Komisija je o pokretanju postupka obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače u Uniji, poznate proizvođače izvoznike u NRK-u, moguće proizvođače iz analognih zemalja, poznate uvoznike, distributere i ostale strane za koje se zna da su zainteresirane te predstavnike NRK-a. Zainteresirane su strane imale mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(4)

Podnositelj pritužbe, ostali proizvođači u Uniji, proizvođači izvoznici u NRK-u, uvoznici i distributeri iznijeli su svoje stavove. Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile i dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša dana je mogućnost da budu saslušane.

(5)

Podnositelj pritužbe povukao je svoju pritužbu dopisom Komisiji od 9. rujna 2013.

(6)

Na temelju članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe postupak se može prekinuti ako se pritužba povuče uz uvjet da takav prekid nije protivan interesu Unije.

(7)

Ispitnim postupkom nisu otkriveni razlozi zbog kojih bi navedeni prekid bio protivan interesu Unije. Stoga je Komisija zaključila da se postupak treba prekinuti. Zainteresirane su strane o tome obaviještene te im je omogućeno iznošenje primjedbi. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(8)

Komisija stoga zaključuje da se prekida antidampinški postupak koji se odnosi na uvoz u Uniju određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz NRK-a,

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/25

7.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 296/26

(1)

Dopisom od 22. travnja 2013., koji je Nadležno tijelo EFTA-e („Tijelo”) primilo 23. travnja 2013., Norveška je obavijestila Tijelo o mjerama koje će poduzeti u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2010/13/EU.

(2)

Nadležno tijelo EFTA-e potvrdilo je u roku od tri mjeseca od obavijesti da su te mjere usklađene s pravom EGP-a, posebno u odnosu na proporcionalnost mjera i transparentnost nacionalnog postupka savjetovanja.

(3)

Tijelo je u svojoj provjeri uzelo u obzir podatke dostupne na norveškom medijskom tržištu.

(4)

Popis događaja od velike važnosti za društvo uključenih u norveške mjere pripremljen je na jasan i transparentan način. Nadalje, u Norveškoj je pokrenuto dalekosežno savjetovanje u tome smislu.

(5)

Tijelo je bilo zadovoljno time da događaji navedeni među norveškim mjerama ispunjavaju barem dva od sljedećih kriterija koji se smatraju pouzdanim pokazateljima važnosti događaja za društvo: (i.) poseban opći odjek u državi EGP-a i EFTA-e, i ne samo od važnosti za one koji obično prate predmetni sport ili aktivnost; (ii.) priznat i od istaknute kulturne važnosti za stanovništvo države EGP-a i EFTA-e, posebno kao katalizator kulturnog identiteta; (iii.) uključenost nacionalne reprezentacije u predmetno događanje u kontekstu natjecanja ili turnira od međunarodne važnosti; i (iv.) činjenica da se događaj tradicionalno emitira na besplatnoj televiziji i ima veliku gledanost.

(6)

Niz događaja navedenih u okviru norveških mjera, kao što su Olimpijske igre, Svjetski nogometni kup i Europsko nogometno prvenstvo, koji uključuju utakmice na kojima sudjeluju norveške državne reprezentacije, pripadaju u kategoriju događaja koji su od velike važnosti za društvo kako je navedeno u uvodnoj odredbi 49 Direktive 2010/13/EU.

(7)

Ljetne olimpijske igre događaj su koji privlači veliki interes u Norveškoj jer su norveški sportaši uvijek sudjelovali u velikom broju pojedinačnih i grupnih disciplina. Događaj ima veliki odjek među općom javnosti u Norveškoj jer zanima publiku koja ga obično ne bi pratila. Ljetne olimpijske igre tradicionalno su se emitirale na besplatnoj televiziji i imale veliku gledanost u Norveškoj.

(8)

Zimske olimpijske igre događaj su koji je još popularniji i koji ima vrlo visoku gledanost. Veliki broj norveških sportaša sudjeluje u zimskim Olimpijskim igrama u pojedinačnim i grupnim disciplinama. Događaj se tradicionalno emitirao na besplatnoj televiziji i imao veliku gledanost u Norveškoj. Taj događaj gledaju i oni gledatelji koji obično ne prate predmetne sportove.

(9)

Svjetski nogometni kup i Europsko nogometno prvenstvo za muškarce među najpopularnijim su sportskim događajima u Norveškoj, u cijelosti i uključujući kvalifikacijske utakmice u kojima sudjeluje Norveška. Norveška javnost i mediji vrlo su zainteresirani za kvalifikacijske utakmice norveške ekipe kao i za završna kola, a posebno za finale. Događaji su se tradicionalno emitirali na besplatnoj televiziji i imali veliku gledanost u Norveškoj. Budući da utakmice između drugih zemalja u posljednjem krugu mogu utjecati na utakmice u kojima će igrati Norveška, te na konačni rezultat, i te su utakmice u Norveškoj vrlo popularne.

(10)

U Norveškoj postoji veliki interes za lokalne nogometne klubove. Norveški nogometni kup za muškarce tradicionalno se emitirao na besplatnoj televiziji. Velika gledanost koju je događaj do sada uživao pokazuje da je javnost vrlo zainteresirana za taj događaj, uključujući i onu publiku koja obično ne prati utakmice lokalnih klubova.

(11)

Žensko svjetsko i europsko prvenstvo u rukometu (turniri u finalu) događaji su koji se tradicionalno emitiraju na besplatnoj televiziji i imaju veliku gledanost. Norveška ženska rukometna ekipa dugo vremena bila je vrlo uspješna što je dovelo do velike popularnosti tog sporta u Norveškoj, pa čak i među publikom koja obično ne bi pratila taj sport. Utakmice između drugih zemalja u finalu oba događaja utječu na utakmice koje bi mogla igrati norveška reprezentacija pa tako i na konačni rezultat.

(12)

Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju, u organizaciji FIS-a, popularan je događaj u Norveškoj. Cross-country skijanje duboko je ukorjenjeno u norveškoj kulturi i čini važan element norveškog kulturnoj nasljeđa. Događaj ima opće priznatu, istaknutu kulturnu važnost za norveško stanovništvo i tradicionalno se emitira na besplatnoj televiziji uz veliku gledanost. Brojna publika koju privlači taj događaj pokazuje da događaj i njegov ishod imaju poseban odjek u Norveškoj i nisu važni samo onima koji obično prate sport.

(13)

Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju popularan je događaj u Norveškoj. Alpsko skijanje duboko je ukorjenjeno u norveškoj kulturi i čini važan element norveškog kulturnoj nasljeđa. Može se stoga smatrati da svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju ima opće priznatu, istaknutu kulturnu važnost za norveško stanovništvo. Norveška je imala nekoliko uspješnih alpskih skijaša čije su pobjede na tim događajima utjecale na interes za tu disciplinu u Norveškoj. Taj događaj i njegov ishod stoga su vrlo popularni u Norveškoj i to ne samo među onima koji obično prate taj sport.

(14)

Svjetski kup u nordijskom skijanju u Holmenkollenu, u organizaciji FIS-a, svake se godine održava u Holmenkollenu u Oslu i dio je svjetskog prvenstva u nordijskom skijanju. Taj je događaj jedan od najvažnijih godišnjih sportskih događanja u Norveškoj koji ima dugu tradiciju i moglo bi se reći da ima opće priznatu, istaknutu kulturnu važnost za norveško stanovništvo. Događaj se tradicionalno emitirao na besplatnoj televiziji i imao je veliku gledanost u Norveškoj. Zbog svoje kulturne važnosti, ishod događaja ima veliku važnost u Norveškoj, čak i među gledateljima koji obično ne prate to događanje.

(15)

Svjetsko prvenstvo u bijatlonu najvažniji je zimski događaj u Norveškoj koji ima poseban odjek i popularnost među stanovništvom, čak i onima koji obično ne prate te discipline, jer je dio norveškog kuturnog identiteta i skijaškog nasljeđa. Događaj se tradicionalno emitirao na besplatnoj televiziji i imao je veliku gledanost.

(16)

Čini se da su norveške mjere proporcionalne i da opravdavaju, zbog prevladavajućeg javnog interesa osiguranja pristupa javnosti događajima od velike važnosti za društvo, odstupanje od temeljne slobode pružanja usuga iz članka 36. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.

(17)

Norveške mjere sukladne su i s pravilima EGP-a o tržišnom natjecanju jer se definicija kvalificiranih nakladnika za emitiranje događaja s popisa temelji na objektivnim kriterijima (potrebna pokrivenost), koji dopuštaju moguće tržišno natjecanje za stjecanje prava na emitiranje tih događanja. Osim toga, broj događaja navedenih na popisu nije toliko neproporcionalan da bi narušio tržišno natjecanje na maloprodajnim tržištima besplatne televizije i televizije uz plaćanje.

(18)

Opću proporcionalnost norveških mjera podržava nekoliko čimbenika. Prvo, uvođenje praga od 90 % potrebne potencijalne pokrivenosti stanovništva za kvalificirane televizijske kuće povećava proporcionalnost mjera jer povećava broj nakladnika koji bi mogli zadovoljavati kriterije. Drugo, broj događaja uključenih na popis je proporcionalan. Treće, uveden je mehanizam za rješavanje sporova između televizijskih kuća u odnosu na plaćanje pravične naknade za prava emitiranja. Nadalje, norveškim mjerama predviđena su prikladna rješenja u situacijama kada navedene događaje kupuju televizijske kuće koje ne zadovoljavaju kriterije, kako bi se osigurao sustav ponovnog licenciranja isključivih prava kvalificiranim televizijskim kućama. Nadalje, u norveškim su mjerama predviđene situacije u kojima prava na navedena događanja kupuje televizijska kuća koja ne zadovoljava kriterije, a od kvalificiranog kupca nije zaprimljena ponuda, kako bi se osiguralo da televizijska kuća koja ne zadovoljava kriterije može ostvarivati svoja prava. I konačno, stupanje na snagu konačnih norveških mjera odgođeno je za 1. srpnja 2014. kako bi se osiguralo da nema negativnog utjecaja na pregovore o ugovoru koji se odvijaju prije tog datuma.

(19)

Tijelo je mjere o kojima je obavijestila Norveška priopćilo drugim državama EGP-a EFTA-e i zatražilo mišljenje Odbora EFTA-e za kontakt, koji je osnovan u skladu s člankom 29. Direktive 2010/13/EU. Odbor je donio povoljno mišljenje.