13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/1

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 682/2007 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu trenutačno obuhvaćenog oznakom KN ex 2001 90 30 i ex 2005 80 00 podrijetlom iz Tajlanda („konačne antidampinške mjere”). Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 3,1 % do 12,9 %.

(2)

Uredbom (EZ) br. 954/2008 (3) izmijenjena je Uredba (EZ) br. 682/2007 u pogledu stope pristojbe uvedene za jedno trgovačko društvo i za „sva ostala trgovačka društva”. Izmijenjene pristojbe kreću se između 3,1 % i 14,3 %. Uvoz od dvaju tajlandskih proizvođača izvoznika čije su obveze bile prihvaćene Odlukom Komisije 2007/424/EZ (4) izuzet je od pristojbe.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 847/2009 (5) zaključilo da obveze u vezi cijene s fiksnim najnižim uvoznim cijenama više nisu primjerene za suzbijanje štetnog učinka dampinga. Slijedom navedenoga povučena su prihvaćena preuzimanja obveze, a ponude za preuzimanje obveze drugih 10 tajlandskih proizvođača izvoznika su odbijene.

(4)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (6) konačnih antidampinških mjera koje su na snazi, Komisija je 19. ožujka 2012. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera, na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo udruženje Association Européenne des Transformateurs de Maïs Doux (AETMD) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio ukupne proizvodnje pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u Uniji, u ovom slučaju više od 50 %.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera, Komisija je 19. lipnja 2012. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (7) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera temeljem članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

(7)

Ispitni postupak nastavka dampinga pokrio je razdoblje od 1. travnja 2011. do 31. ožujka 2012. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2008. do završetka razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz Tajlanda, nepovezane uvoznike, korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i predstavnike zemlje izvoznice o početku revizije nakon isteka mjera. Zainteresirane su stranke imale mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Svim zainteresiranim strankama koje su to zatražile i dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša dana je mogućnost da budu saslušane.

(10)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika iz Tajlanda i nepovezanih uvoznika u Uniji uključenih u ovaj ispitni postupak, u obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti je li uzorkovanje neophodno i, ako jest, kako bi izabrala uzorak, od prethodno navedenih stranaka zatraženo je da se jave Komisiji u roku od 15 dana od pokretanja revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

U vezi s odabirom uzorka proizvođača izvoznika iz Tajlanda, Komisija je primila sve podatke od 17 proizvođača izvoznika, od kojih je tijekom RIPR-a 9 izvozilo u Uniju. Odlučeno je da će se odabrati uzorak 3 proizvođača izvoznika čiji je ukupni iznos tijekom RIPR-a predstavljao 90 % ukupne količine izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji su surađivali.

(12)

Budući da je primljen odgovor od samo jednog nepovezanog uvoznika, uzorkovanje se nije primijenilo na nepovezane uvoznike.

(13)

S obzirom na velik broj proizvođača iz Unije u ovom postupku, u obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da je Komisija za utvrđivanje štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe privremeno odabrala uzorak proizvođača Unije. Taj je predodabir proveden korištenjem podataka dostupnih Komisiji u početnoj fazi, a temeljio se na obujmu prodaje, obujmu proizvodnje i zemljopisnom položaju proizvođača u Uniji. Predloženi uzorak odgovara najvećem reprezentativnom obujmu proizvodnje koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu, a predstavlja 58 % ukupne proizvodnje industrije Unije. Osim toga, predloženi uzorak je reprezentativan u pogledu zemljopisnog položaja trgovačkih društava jer obuhvaća tri različite države članice. Na dan objave obavijesti o pokretanju postupka, s proizvođačima iz Unije provedeno je savjetovanje o predloženom uzorku. Predloženi je uzorak potvrđen jer se nisu pojavili dodatni proizvođači i s obzirom na uzorak nisu pristigle primjedbe.

(14)

Dvije su zainteresirane stranke tvrdile da je uzorak proizvođača iz Unije odabran samo među podnositeljima zahtjeva i da se trebalo uložiti napore kako bi se uzorkovalo proizvođače izvan skupine podnositelja zahtjeva.

(15)

Međutim, svi su poznati proizvođači iz Unije, i oni koji su podnijeli i oni koji nisu podnijeli zahtjev, bili pozvani na sudjelovanje. Deset je proizvođača iz Unije, kako podnositelja zahtjeva tako i onih koji to nisu, podnijelo podatke za odabir uzorka. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 13, uzorak odgovara najvećem reprezentativnom obujmu proizvodnje koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu te predstavlja 58 % ukupne proizvodnje industrije Unije. Komisija smatra da je odabrani uzorak reprezentativan u pogledu zemljopisnog položaja neovisno o činjenici radi li se o podnositeljima zahtjeva ili ne. Stoga se zahtjev odbacuje.

(16)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, nanesene štete te interesa Unije. U tu je svrhu Komisija poslala upitnike proizvođačima izvoznicima i proizvođačima iz Unije koji su bili uključeni u uzorak i nepovezanom uvozniku. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(17)

Svim zainteresiranim strankama koje su to zatražile i dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša dana je mogućnost da budu saslušane.

(18)

Dotični je proizvod kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2001 90 30 i kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu pripremljen ili konzerviran na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006, trenutačno obuhvaćenog oznakom KN ex 2005 80 00, podrijetlom iz Tajlanda.

(19)

U ispitnom postupku se pokazalo da, usprkos razlikama u konzerviranju, različite vrste dotičnog proizvoda imaju iste osnovne biološke i kemijske značajke i u osnovi se koriste za iste namjene.

(20)

Dvije su zainteresirane stranke tvrdile da se oznake KN za kukuruz šećerac ne odnose samo na dotični proizvod, već uključuju i znatne količine konzerviranog mini kukuruza koji nije proizveden u Uniji i koji nije istovjetni proizvod. One navode da Komisija u svoje podatke uključi mini kukuruz.

(21)

Međutim, ispitni se postupak isključivo usredotočio na proizvod na koji se mjere odnose, što isključuje mini kukuruz, tako što su se kao temelj za analizu upotrijebile odgovarajuće oznake TARIC. Zato se zahtjev odbacuje kao činjenično netočan.

(22)

Utvrđeno je da kukuruz šećerac koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije i kukuruz šećerac koji se proizvodi i prodaje u Tajlandu imaju u osnovi iste fizičke i kemijske značajke te iste osnovne namjene kao i kukuruz šećerac koji se proizvodi u Tajlandu i prodaje za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(23)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitalo se je li vjerojatno da će prestanak važenja postojećih mjera dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(24)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10, s obzirom na potencijalno velik broj proizvođača izvoznika koji su izrazili želju za suradnjom, uzorkovanje je bilo predviđeno u obavijesti o pokretanju postupka. Za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, odabran je uzorak triju proizvođača izvoznika koji predstavlja približno 90 % ukupnog izvoza proizvođača izvoznika koji su izrazili želju za suradnjom.

(25)

Budući da je tijekom RIPR-a ukupna količina izvoza triju proizvođača izvoznika uključenih u uzorak predstavljala približno 25 % ukupnog izvoza iz Tajlanda u Uniju, kako bi se procijenila vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga bilo je nužno koristiti se podacima iz ostalih izvora, kao što su zahtjev za revizijom i raspoloživi trgovinski statistički podaci o izvozu (od tajlandske carine) i o uvozu (od Eurostata).

(26)

Pri utvrđivanju dampinške marže nije uzeta u obzir prodaja trgovcima u Tajlandu kada je roba bila namijenjena nepoznatim odredištima izvoza.

(27)

Kao i u početnom ispitnom postupku, ustanovilo se da se određeni proizvođači izvoznici opskrbljuju od vanjskih dobavljača s obzirom na dio svoje prodaje dotičnog proizvoda. Za potrebe ispitnog postupka, pri utvrđivanju njihovih dampinških marži, nije uzeta u obzir prodaja dotičnog proizvoda koji nisu proizveli proizvođači izvoznici.

(28)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. prvom rečenicom Osnovne uredbe, za određivanje uobičajene vrijednosti prvo se za svakog od triju proizvođača izvoznika utvrdilo je li tijekom RIPR-a njegova ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila reprezentativna u usporedbi s njegovom ukupnom izvoznom prodajom u Uniji, tj. je li obujam prodaje istovjetnog proizvoda za domaću potrošnju predstavljao 5 % ili više njegova izvoza tog proizvoda u Uniju.

(29)

Ustanovilo se da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila reprezentativna za jednog od triju trgovačkih društava uključenih u uzorak.

(30)

Naknadno je ispitano jesu li vrste istovjetnog proizvoda koje prodaje to trgovačko društvo i koje su namijenjene domaćoj potrošnji jednake ili neposredno usporedive s vrstama prodanima za izvoz u Uniju. Za svaku se od tih vrsta utvrdilo je li prodaja istovjetnog proizvoda za domaću potrošnju dovoljno reprezentativna u smislu članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Prodaja za domaću potrošnju bila je dovoljno reprezentativna kada je predstavljala 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste koja je izvezena u Uniju.

(31)

Za to je trgovačko društvo utvrđeno da je samo jedna vrsta istovjetnog proizvoda neposredno usporediva s vrstom koja je izvezena u Uniju. Nadalje, ta je vrsta i na domaćem tržištu prodana u reprezentativnim količinama.

(32)

Naknadno se za trgovačko društvo iz uvodne izjave 31 ispitalo je li se ta vrsta proizvoda prodavala u uobičajenom tijeku trgovine sukladno članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje neovisnim kupcima za dotičnu vrstu proizvoda.

(33)

Ustanovilo se da je više od 80 % obujma prodaje za domaću potrošnju bilo profitabilno te su se u skladu s člankom 2. stavkom 4. za određivanje uobičajene vrijednosti upotrijebile sve transakcije za tu vrstu.

(34)

Za dotičnu vrstu proizvoda, u slučaju kada je domaća prodaja bila reprezentativna i ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena je vrijednost određena na temelju stvarne domaće cijene izračunane kao ponderirani prosjek ukupne domaće prodaje te vrste tijekom RIPR-a.

(35)

Za preostala dva proizvođača izvoznika čija se prodaja na domaćem tržištu nije smatrala reprezentativnom (jedan od njih nije uopće prodavao istovjetni proizvod za domaću potrošnju) i za trećeg proizvođača izvoznika čija se ukupna prodaja smatrala reprezentativnom, ali količine različitih vrsta istovjetnog proizvoda prodane na domaćem tržištu nisu smatrane reprezentativnima, uobičajena se vrijednost morala izračunati prema članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe.

(36)

Uobičajena vrijednost izračunata je dodavanjem troška proizvodnje za svaku vrstu proizvoda izvezenog u Uniju i objektivnog iznosa za prodajne, opće i administrativne troškove i dobit.

(37)

U skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, za dva proizvođača izvoznika koji su ostvarili prodaju namijenjenu domaćoj potrošnji, u obujmu većem ili manjem od 5 % svoje prodaje u Uniji, prodajni, opći i administrativni troškovi i profitna marža preuzeti su iz odgovarajuće prodaje trgovačkog društva ostvarene u uobičajenom tijeku trgovine domaćeg tržišta.

(38)

Za trećeg proizvođača izvoznika koji nije prodavao istovjetni proizvod za domaću potrošnju, u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (a) Osnovne uredbe, prodajni, opći i administrativni troškovi i dobit kojima se koristilo u njegovom slučaju dobiveni su ponderiranim prosjekom prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti dvaju drugih proizvođača izvoznika iz uvodne izjave 37.

(39)

Dvije se zainteresirane stranke nisu složile s korištenom metodologijom, određenom u uvodnoj izjavi 37, tj. s korištenjem dobiti za izračun uobičajene vrijednosti kada se ta dobit temelji na domaćoj prodaji obujma manjeg od 5 % prodaje u Uniji. One tvrde da ako se transakcije domaće prodaje ne smatraju dovoljnima kako bi bile reprezentativne, ne bi se trebala uzimati u obzir niti dobit koja proizlazi iz transakcija.

(40)

Međutim, istom se metodologijom koristilo i u početnom ispitnom postupku te kako se okolnosti nisu promijenile, Komisija smatra da je za potrebe ovog postupka ta metodologija još uvijek važeća.

(41)

Sva je prodaja proizvođača izvoznika uključenih u uzorak izvršena izravno nepovezanim kupcima u Uniji. Prodajna je cijena stoga utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, na temelju cijena koje su platili ili koje trebaju platiti ti nezavisni kupci u Uniji.

(42)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena.

(43)

Gdje je to bilo primjenjivo i opravdano, odobrene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, provizijama i troškovima kredita.

(44)

Nadalje, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) Osnovne uredbe i prema metodologiji kojom se koristilo u početnom ispitnom postupku, provedene su prilagodbe za razlike u razini trgovine za one proizvođače izvoznike koji na domaćem tržištu prodaju proizvode s vlastitom robnom markom, a u Uniji prodaju proizvode s robnom markom trgovca na malo. Razina prilagodbe, izračunata u obliku smanjenja profitne marže koja se koristila za izračun uobičajene vrijednosti kako je navedena u uvodnoj izjavi 33, procijenjena je na temelju odnosa profitnih marži koje je industrija Unije ostvarila na proizvodima vlastite robne marke i na svim proizvoda. Zato je profitna marža smanjena za 20 % do 50 %.

(45)

Dvije su zainteresirane stranke ocijenile da se domaće tajlandsko i Unijino tržište ne mogu uspoređivati zato što se radi o tržištima različite veličine te zbog činjenice da tajlandski proizvođači na domaćem tržištu prodaju proizvode vlastite robne marke.

(46)

Prvo treba podsjetiti da je u uvodnoj izjavi 22 utvrđeno da je kukuruz šećerac koji se prodaje na domaćem tajlandskom tržištu sličan onome koji se prodaje na Unijinom tržištu u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(47)

Nadalje, zbog razlika u razini trgovine provedena je prilagodba profitne marže, profitna marža ostvarena prodajom proizvoda vlastite robne marke na domaćem tržištu smanjena je za 20 % do 50 %. I tom se prilagodbom prati metodologija koja se koristila u početnom ispitnom postupku.

(48)

Na temelju prethodno navedenog utvrdilo se da su dampinške marže, iskazane kao postotak cijene franko granica Unije, prije plaćanja carina iznosile između 8 % i 44 %.

(49)

Proizvodnja kukuruza šećerca ovisi o pristupu svježe ubranom kukuruzu koji se dostavlja u tvornicu za konzerviranje odmah nakon žetve. Svježe ubrani kukuruz mora se staviti u konzerve unutar 24 sata od žetve, zato je proizvodni kapacitet dotičnog proizvoda izravno povezan s raspoloživošću svježe ubranog kukuruza.

(50)

Sezona žetve u Tajlandu traje od 9 do 10 mjeseci tijekom godine, a obuhvaća 2 žetve godišnje. Pri procjeni raspoloživog tehničkog kapaciteta proizvodnje, u analizi je potrebno uzeti u obzir sezonska ograničenja povezana sa sirovinom.

(51)

Tri proizvođača izvoznika uključena u uzorak imala su ukupni tehnički kapacitet od 130 000 do 150 000 tona. Stopa stvarne iskorištenosti raspoloživog tehničkog kapaciteta varirala je od 50 % do 80 %.

(52)

Iako priznajući metodologiju koja se koristila pri smanjivanju tehničkog kapaciteta s obzirom na dostupnost sirovina, nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da je raspoloživi neiskorišteni kapacitet precijenjen.

(53)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 50, tehnički kapacitet se ne može u potpunosti iskoristiti zbog sezonske nedostupnosti svježe ubranog kukuruza šećerca. Ipak, ispitnim se postupkom ustanovilo da su neki od proizvođača uključenih u uzorak postigli iskorištenost kapaciteta od 80 % i više, dok je za ostale proizvođače uključene u uzorak iskorištenost kapaciteta bila znatno niža. Budući da svi proizvođači imaju sličan pristup sirovinama, taj se niži postotak iskorištenosti kapaciteta ne može se objasniti samo sezonskom neraspoloživošću svježe ubranog kukuruza šećerca.

(54)

Prema podacima koje je dostavilo udruženje tajlandskih proizvođača prehrambenih proizvoda (Thai Food Processors Association), ukupna količina izvoza Tajlanda u ostatak svijeta kontinuirano se povećala za približno 20 % tijekom razmatranog razdoblja i postigla obujam od 150 000 do 200 000 tona tijekom RIPR-a. To upućuje na činjenicu da se količine raspoloživog kukuruza šećerca mogu povećati te da se zaista konstantno povećavaju u slučaju kada proizvođačima izvoznicima trebaju dodatne količine. U tom je pogledu potrebno primijetiti da je tijekom razmatranog razdoblja ukupna proizvodnja žutog kukuruza u Tajlandu bila između 4,1 milijun i 4,5 milijuna tona. Iako se potvrđuje da se proizvodnja ne može prebaciti sa žutog kukuruza na kukuruz šećerac u omjeru 1:1, zbog velike razlike u obujmu proizvodnje jasno je da i najmanja promjena u količini proizvodnje sa žutog kukuruza na kukuruz šećerac može imati znatan učinak na ukupnu proizvodnju kukuruza šećerca u Tajlandu.

(55)

Na temelju navedenoga utvrdilo se da bi tri proizvođača uključena u uzorak mogla proizvesti dodatne količine od otprilike 40 000 do 60 000 tona godišnje („stvarni neiskorišteni kapacitet”), obujam koji je 2 do 3 puta veći u odnosu na ukupni izvoz dotičnog proizvoda iz Tajlanda u Uniju.

(56)

Stvarni neiskorišteni kapacitet samo proizvođača uključenih u uzorak može se smatrati znatnim. Osim toga, postoji još 15 poznatih proizvođača dotičnog proizvoda u Tajlandu koji isto tako imaju pristup znatnoj proizvodnji kukuruza šećerca u Tajlandu.

(57)

Prema podacima prikupljenima iz drugih izvora, tj.

može se zaključiti da su najmanje dva glavna proizvođača izvoznika, od kojih je jedan surađivao u ispitnom postupku revizije, ali nije odabran za uzorak (te stoga u tom pogledu nije dostavio detaljne informacije), imala ukupni kapacitet od 50 000 do 100 000 tona.

(58)

Konačno, ne postoje dokazi koji upućuju na to da bi se razina potrošnje na domaćem tajlandskom tržištu ili tržištu trećih zemalja povećala apsorbirajući povećanu proizvodnju kada bi se iskoristio neiskorišteni kapacitet tajlandskih proizvođača. Konkretno, tajlandsko domaće tržište je malo i u prosjeku je predstavljalo samo 1 % do 2 % ukupne prodaje svih tajlandskih proizvođača uključenih u uzorak. To potvrđuje da će se svaka dodatna proizvodnja kukuruza šećerca izvesti.

(59)

Pri usporedbi izvoznih cijena dotičnih proizvoda za Uniju s cijenama istovjetnog proizvoda koje se primjenjuju na domaćem tržištu, dvije su činjenice izašle na vidjelo: na domaćem su tržištu cijene relativno visoke (zbog prodaje proizvoda vlastite robne marke), a obujmi su relativno mali u usporedbi s izvoznom prodajom. Na toj osnovi, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, nema očitog rizika preusmjeravanja trgovine s domaćeg tržišta na tržište Unije.

(60)

Pri usporedbi izvoznih cijena dotičnog proizvoda za Uniju s cijenama istovjetnog proizvoda koje se primjenjuju na tržištu trećih zemalja, izlazi na vidjelo da su izvozne cijene u Uniji triju proizvođača izvoznika uključenih u uzorak u prosjeku za 14 % više.

(61)

Trgovinski statistički podaci tajlandske carine potvrđuju taj nalaz. Nakon konverzije prijavljene bruto težine (limenka + kukuruz + tekućina) u neto težinu (kukuruz + tekućina) prateći metodologiju koja se koristi u zahtjevu za revizijom, cijene po kilogramu koje se primjenjuju u Uniji u prosjeku su za 5 % više od onih koje se primjenjuju u trećim zemljama.

(62)

Iako je nekoliko stranaka izrazilo sumnju u mogućnost da je razlika u cijenama od 5 % do 14 % dovoljna da dovede do preusmjeravanja trgovine prema Uniji, ispitni je postupak pokazao da ta mogućnost doista postoji na tržištu kukuruza šećerca. U ovom ispitnom postupku jedno je tajlandsko trgovačko društvo (Karn Corn) prethodno postiglo carinsku stopu koja je za 8 % do 10 % niža od carinske stope većine tajlandskih izvoznika. Ta je prednost od 8 % do 10 % ipak bila dovoljna kako bi se sedam puta povisio njegov udio u tajlandskom izvozu u Uniju između razdoblja početnog ispitnog postupka i RIPR-a trenutačnog ispitnog postupka.

(63)

Nadalje, usprkos antidampinškoj pristojbi na snazi od 3,1 %, Karn Corn je nakon uvođenja antidampinških pristojbi više nego udvostručio svoju količinu izvoza u Uniju. To upućuje na privlačnost tržišta Unije u usporedbi s drugim tržištima čak i u slučaju male razlike u cijeni.

(64)

Naposljetku, dok je rizik preusmjeravanja trgovine s domaćeg tržišta na tržište Unije prilično ograničen zbog postojanja prodaje proizvoda vlastite robne marke proizvođača na domaćem tržištu izvoznika, postoji znatan rizik preusmjeravanja trgovine s prodaje namijenjene trećim zemljama na tržište Unije zbog viših cijena koje se primjenjuju u Uniji.

(65)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da su cijene na Unijinom tržištu manje atraktivne u usporedbi s cijenama u ostalim zemljama, poput Japana. Zato bi, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, rizik preusmjeravanja trgovine bio pretjeran.

(66)

Podsjećamo da se prodaja trećim zemljama uzima u obzir grupno te se zaključci u uvodnoj izjavi 63 temelje na prosječnim cijenama za sve treće zemlje. U potpunosti se potvrđuje da se u toj skupini trećih zemalja nalaze zemlje za koje su izvozne cijene više i one za koje su te cijene niže. U slučaju da mjere isteknu, očito je rizik preusmjeravanja trgovine viši što je niža izvozna cijena.

(67)

Nadalje, jedna je zainteresirana stranka tvrdila da se zbog ugovornih odnosa s uvoznicima u trećim zemljama nije lako prebaciti na klijente u drugim zemljama.

(68)

Iako postoje ugovorni odnosi između proizvođača izvoznika u Tajlandu i uvoznika u različitim trećim zemljama koji se u kratkoročnom pogledu poštuju, ne postoje dokazi koji upućuju na to da se te ugovorne obveze ne mogu okončati kako bi se omogućila prodaja na tržištima na kojima su cijene više, poput Unijinog tržišta.

(69)

Konačno, zainteresirane su stranke tvrdile da se izvoz u određene treće zemlje poput Južne Koreje ne može uspoređivati zbog mogućih razlika u pogledu asortimana proizvoda (npr. veličina konzerve) i uvjeta prodaje (npr. uvjeti otpreme).

(70)

Podsjećamo da rezultat usporedbi iz uvodnih izjava 58, 59 i 60 upućuje na razlike u izvoznim cijenama s obzirom na sve treće zemlje. Stoga je u cjelokupnoj usporedbi učinak svih pitanja koja se odnose na tajlandski izvoz malom broju tržišta po prirodi ograničen. Nadalje, budući da se podaci o tajlandskom izvozu bilježe na temelju vrijednosti FOB, učinak bilo koje razlike u uvjetima ili cijenama otpreme ograničen je na cijenu vozarine na području Tajlanda te stoga nije značajan.

(71)

U nedostatku dokaza koji upućuju na to da prosječna cijena za sve treće zemlje nije usporediva s izvoznom cijenom za Uniju, zaključak iz uvodne izjave 63 je valjan.

(72)

U slučaju stavljanja mjere izvan snage, čini se vjerojatnim da će relativno visoka razina cijene na tržištu Unije privući znatne obujme dotičnog proizvoda koji se trenutno prodaju trećim zemljama po nižim cijenama.

(73)

Tajlandski proizvođači izvoznici nastavili su provoditi damping tijekom RIPR-a.

(74)

Nadalje, raspoloživi neiskorišteni kapacitet u Tajlandu i činjenica da su cijene na tržištu Unije znatno više od onih na tržištima trećih zemalja dovode do zaključka da u slučaju stavljanja mjerâ izvan snage postoji rizik povećanja izvoza dotičnog proizvoda.

(75)

Stoga, u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga.

(76)

Tijekom RIPR-a istovjetni je proizvod proizvodilo približno 20 proizvođača u Uniji. Stoga se smatra da proizvodnja tih proizvođača (utvrđena na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji su surađivali, a za druge proizvođače Unije na temelju podataka iz zahtjeva za revizijom) čini proizvodnju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(77)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 13, zbog velikog broja proizvođača u Uniji odabran je uzorak. Za potrebe analize štete utvrđeni su pokazatelji štete na sljedeće dvije razine:

(78)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje vlastite proizvodnje industrije Unije namijenjene tržištu Unije, podataka o obujmu uvoza na tržište Unije dobivenih iz baze podataka uspostavljene temeljem članka 14. stavka 6. te, u pogledu ostalih proizvođača Unije, na temelju informacija dostupnih iz zahtjeva.

(79)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 9 %. Dok se od 2008. do 2009. snizila za 5 %, u 2010. se povećala za 6, a u 2011. za 9 postotnih bodova (u usporedbi s prethodnom godinom). Zatim se manje-više stabilizirala tijekom RIPR-a na razini od približno 350 000 tona.

(80)

Opseg uvoza dotičnog proizvoda iz dotične zemlje u Uniju smanjio se za 43 %, s približno 38 000 tona 2008. na približno 22 000 tona u RIPR-u. Smanjio se za 15 % 2009., za dodatnih 20 postotnih bodova 2010. i još 11 postotnih bodova 2011., prije ponovnog manjeg povećanja od 3 postotna boda u RIPR-u.

(81)

Odgovarajući tržišni udio koji su tajlandski izvoznici imali na tržištu Unije u dotičnoj zemlji tijekom razmatranog razdoblja postupno se smanjio za približno 50 % ili 6 postotnih bodova, s 12 % 2008. na 6 % u RIPR-u. Konkretnije, tajlandski tržišni udio smanjio se s 12 % 2008. na 11 % 2009., na 8 % 2010. i na 6 % 2011./u RIPR-u.

(82)

Od 2008. do RIPR-a prosječna cijena uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje smanjila se za 3 % od 835 EUR/tona 2008. na 807 EUR/tona u RIPR-u. Točnije, cijene su se povećale za 6 % 2008. prije njihova smanjenja za 10 postotnih bodova 2010. i dodatna 3 postotna boda 2011. Od 2011. do RIPR-a te su se cijene ponovno povećale za 4 postotna boda.

(83)

Izvršena je usporedba cijena za slične vrste proizvoda između prodajnih cijena proizvođača izvoznika i industrije Unije u Uniji. U tu svrhu, cijene industrije Unije franko tvornica, neto bez svih rabata i poreza, uspoređene su s cijenama CIF proizvođača izvoznika iz dotične zemlje na granici Unije, uredno prilagođenim za konvencionalne pristojbe, troškove istovara i carinjenja. Usporedba je pokazala da su tijekom RIPR-a cijene dotičnog proizvoda porijeklom iz dotične zemlje prodavanog u Uniji općenito bile više od cijena industrije Unije. Isto tako, temeljem statističkih podataka o uvozu (baza podataka uspostavljena temeljem članka 14. stavka 6.) nije bilo sniženja cijena u pogledu bilo kojeg uvoza iz Tajlanda u Uniju (kako za izvoznike koji su surađivali tako i za one koji nisu, neovisno o asortimanu proizvoda).

(84)

Temeljem članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Unije.

(85)

To je tržište, inter alia, obilježeno dvama prodajnim kanalima, tj. prodajom s robnom markom proizvođača i prodajom s robnom markom trgovca na malo. Prodaja putem prvog kanala u usporedbi s drugim uobičajeno stvara veće prodajne troškove posebno za stavljanje na tržište i oglašavanje te zahtijeva i veće prodajne cijene.

(86)

Ispitni postupak je pokazao da je cjelokupan uvoz tajlandskih izvoznika koji su surađivali bio povezan s drugim kanalom, tj. prodajnim kanalom s robnom markom trgovca na malo. Stoga se smatralo primjerenim u analizi štete razlučiti između prodaje industrije Unije s vlastitom robnom markom i s robnom markom trgovca na malo, gdje god je to bitno, jer dampinški uvoz u prvom redu konkurira istovjetnim proizvodima industrije Unije koji se prodaju s robnom markom trgovca na malo. Ta se razlika posebno primjenjivala za određivanje obujma prodaje, prodajnih cijena i profitabilnosti. Međutim, radi cjelovitosti su prikazani i protumačeni i ukupni podaci (uključivo vlastitu robnu marku i robnu marku trgovca na malo) u tablici u nastavku. Tijekom RIPR-a prodaja industrije Unije proizvoda s robnom markom trgovca na malo predstavljala je približno 70 % ukupnog obujma prodaje industrije Unije i približno 60 % njihove prodajne vrijednosti.

(87)

Budući da se kukuruz šećerac Unije obrađuje samo tijekom ljetnih mjeseci, brojni su pokazatelji štete praktički isti za 2011. i RIPR (od 1. travnja 2011. do 30. ožujka 2012.). To se posebno odnosi na proizvodnju i proizvodni kapacitet.

(88)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja s razine od približno 372 000 tona 2008. za 8 %. Konkretno, pala je za 25 % 2009. i za 13 postotnih bodova 2010. te ponovno porasla za 31 postotni bod 2011./u RIPR-u.

(89)

Proizvodni kapacitet iznosio je približno 488 000 tona 2008., 2009. i 2010. te se smanjio za 9 % 2011./u RIPR-u. Uzrok smanjenja bila je činjenica da je jedan od proizvođača Unije uključenih uzorak zatvorio jedno od svojih postrojenja.

(90)

Iskorištenost kapaciteta 2008. iznosila je 76 %. Godine 2009. smanjila se na 57 % te 2010. dodatno na 47 %, da bi se 2011./u RIPR-u povećala na 77 %. Iskorištenost kapaciteta je bila stabilna tijekom čitavog razmatranog razdoblja jer je smanjenje proizvodnje išlo ukorak sa smanjenjem proizvodnog kapaciteta.

(91)

Prodaja vlastite proizvodnje industrije Unije, namijenjene robnoj marci trgovca na malo, nepovezanim kupcima na tržištu Unije najprije se smanjila za 6 % 2009., a zatim se povećala za 17 postotnih bodova 2010. te za još 24 postotna boda 2011. Od 2011. do RIPR-a te su se prodaje ponovno smanjile za 4 postotna boda. Sve u svemu, između 2008. i RIPR-a, ta se prodaja povećala za približno 31 %.

(92)

Ukupna (vlastita robna marka i robna marka trgovca na malo) prodaja vlastite proizvodnje industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije slijedila je više-manje sličan uzorak, iako manje izražen. Ona se prvo 2009. smanjila za 5 %, a zatim se povećala za 12 postotnih bodova 2010. i za još 14 postotnih bodova 2011. Od 2011. do RIPR-a te su se prodaje ponovno smanjile za 2 postotna boda. Sve u svemu, između 2008. i RIPR-a, ta se prodaja povećala za približno 19 %.

(93)

Tržišni udio koji je imala industrija Unije iznosio je 2008. i 2009. godine 83 %. Godine 2010. povećao se na 88 % te 2011. na 91 %, da bi se u RIPR-u neznatno smanjio na 90 %. Sve u svemu, tržišni udio koji je imala industrija Unije u razmatranom razdoblju povećao se za 7 postotnih bodova.

(94)

Između 2008. i RIPR-a, kada se potrošnja Unije povećala za 9 %, opseg prodaje industrije Unije namijenjene robnoj marci trgovca na malo na tržištu Unije povećao se za 31 %, dok se opseg prodaje industrije Unije namijenjene vlastitoj robnoj marci i robnoj marci trgovca na malo na tržištu Unije povećao za 19 %. Između 2008. i RIPR-a, industrija Unije dobila je približno 7 postotnih bodova tržišnog udjela, dok je dampinški uvoz izgubio približno 6 postotnih bodova tržišnog udjela. Stoga se zaključuje da je industrija Unije imala koristi od rasta tržišta.

(95)

Razina zaposlenosti u industriji Unije najprije se između 2008. i 2009. smanjila za 17 %, zatim 2010. za 5 postotnih bodova te onda povećala za 11 postotnih bodova 2011./u RIPR-u. Ukupno, zaposlenost industrije Unije smanjila se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, tj. s približno 2 300 osoba na približno 2 000 osoba.

(96)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao opseg proizvodnje (u tonama) po zaposleniku u jednoj godini, s početne se razine od 163 tona po zaposleniku najprije 2009. smanjila za 10 % i za još 10 postotnih bodova 2010., a zatim povećala za 23 postotna boda 2011. i za 1 postotni bod u RIPR-u. Sve u svemu, produktivnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 4 %. Taj razvoj upućuje na činjenicu da je pad radne snage bio veći od smanjenja proizvodnje.

(97)

Jedinične cijene prodaje industrije Unije proizvoda s robnom markom trgovca na malo nepovezanim kupcima povećale su se za 7 % 2009. te smanjile za 8 postotnih bodova 2010. i za još 5 postotnih bodova 2011. Od 2011. do RIPR-a povećale su se za 3 postotna boda. Sve u svemu, te su se cijene smanjile za 3 % tijekom razmatranog razdoblja s razine od 1 073 EUR/tona na 1 041 EUR/tona u RIPR-u.

(98)

Cijene ukupne (vlastita robna marka i robna marka trgovca na malo) prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije slijedile su više-manje sličan uzorak. Povećale su se za 5 % 2009. te smanjile za 7 postotnih bodova 2010. i još 3 postotna boda 2011. Od 2011. do RIPR-a povećale su se za 2 postotna boda. Sve u svemu, te su se cijene smanjile za 3 % tijekom razmatranog razdoblja s razine od 1 248 EUR/tona na 1 215 EUR/tona u RIPR-u.

(99)

Ispitnim se postupkom ustanovio nastavak dampinga te se visina stvarnih dampinških marži (tj. do 44 %) ne može smatrati zanemarivom.

(100)

Iako se antidampinškim mjerama djelomično postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači Unije, prethodno ispitani makroekonomski pokazatelji i mikroekonomski pokazatelji ispitani u nastavku upućuju na činjenicu da se industrija još nalazi u ranjivom i krhkom stanju. Naime, učinkovitost segmenta proizvoda robne marke trgovca na malo, koji je izravna konkurencija uvozu iz Tajlanda, loša je u smislu profitabilnosti. Na tom su se tržišnom segmentu prodajne cijene industrije Unije smanjile za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se tijekom istog razdoblja proizvodni troškovi povećali za približno 10 %. Industrija Unije očito nije mogla pokriti svoje troškove, što je prouzrokovalo znatne gubitke. To je zbog važnosti prodaje proizvoda robne marke trgovca na malo u sektoru kukuruza šećerca industrije Unije (koja predstavlja 70 % njegova ukupnog opsega prodaje i 60 % njegove ukupne vrijednosti prodaje) negativno utjecalo na sveukupnu profitabilnost. Stoga se zapravo nije mogao utvrditi stvarni oporavak od prethodnog dampinga te se smatra da je industrija Unije i dalje u ranjivom položaju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržištu Unije.

(101)

Razina završnih zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja stalno se smanjivala. Smanjila se za 2 % 2009., za 27 postotnih bodova 2010., za 2 postotna boda 2011. te još 24 postotna boda u RIPR-u. Međutim, treba napomenuti da razina zaliha nije jasan pokazatelj štete za tu posebnu industriju. Visoka razina zaliha na kraju svake godine povezana je s činjenicom da žetva i konzerviranje uobičajeno završavaju u listopadu svake godine. Zalihe su stoga roba koja čeka na otpremu tijekom razdoblja od studenoga do srpnja.

(102)

Između 2008. i RIPR-a, troškovi rada smanjili su se za 7 %. Točnije, plaća se 2009. smanjila za 16 %, za još 1 postotni bod 2010. te povećala za 10 postotnih bodova 2011./u RIPR-u. Ukupno smanjenje tijekom razmatranog razdoblja posljedica je smanjenja zaposlenosti.

(103)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost prodaje industrije Unije proizvoda s robnom markom trgovca na malo, izražena kao postotak neto prodaje, pala je s dobiti od 5,6 % 2008. na gubitak od 5,4 % u RIPR-u.

(104)

Smanjila se i profitabilnost prodaje industrije Unije proizvoda s vlastitom robnom markom i robnom markom trgovca na malo s 8,5 % 2008. na 1,6 % u RIPR-u. Stoga je smanjenje manje izraženo od smanjenja profitabilnosti prodaje samo robne marke trgovca na malo. Smanjenje profitabilnosti objašnjava činjenica da su se prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja smanjile za 3 %, dok su se proizvodni troškovi (pretežno neobrađeni kukuruz šećerac i konzerve) povećali za 5 % tijekom istog razdoblja. Industrija Unije očito nije mogla prenijeti povećane proizvodne troškove na svoje kupce.

(105)

Povrat ulaganja, izražen kao dobit (za vlastitu robnu marku i robnu marku trgovca na malo) u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, manje-više je pratio kretanje profitabilnosti. Smanjio se s razine od približno 24,3 % 2008. na 4,4 % u RIPR-u, odnosno za 82 % tijekom razmatranog razdoblja.

(106)

Neto novčani tok od poslovanja iznosio je 2008. približno 27 000 EUR. Povećao se na približno 23 milijuna EUR 2009. godine i približno 58 milijuna EUR 2010., a onda se ponovno smanjio na približno 8 milijuna EUR 2011. Od 2011. do RIPR-a povećao se na približno 11 milijuna EUR. Nijedan od proizvođača Unije koji su surađivali nije naveo da je imao poteškoća pri prikupljanju kapitala.

(107)

Godišnja ulaganja industrije Unije u proizvodnju istovjetnog proizvoda povećala se za 45 % od 2008. do 2009., smanjila za 34 postotna boda od 2009. do 2010., povećala za 57 postotnih bodova 2011. i konačno smanjila za 4 postotna boda od 2011. do RIPR-a. Sve u svemu, tijekom razmatranog razdoblja, ulaganja su se povećala za 64 %, što je bilo namijenjeno održavanju i obnovi postojeće opreme, a ne povećanju kapaciteta.

(108)

Između 2008. i RIPR-a brojni su pokazatelji zabilježili negativan razvoj. Povrat ulaganja se smanjio, obujam proizvodnje se smanjio za 8 %, proizvodni kapacitet se smanjio za 9 %, a zaposlenost se smanjila za 11 %. U pogledu smanjenja razine proizvodnje potrebno je naglasiti da je urod usjeva 2008. bio bolji od očekivanog i iste godine doveo do povećanja proizvodnje industrije Unije. Tijekom istog razdoblja uvoz iz Tajlanda (koji se pretežno fakturira u USD) postao je privlačniji zato što je USD oslabio. To se povećanje, kako Unijine tako i tajlandske ponude kukuruza šećerca, podudaralo s gospodarskom i financijskom krizom u Uniji koja je utjecala na potrošnju. Povećana se proizvodnja Unije zbog toga nije mogla u potpunosti prodati na Unijinom tržištu. To je dovelo do smanjivanja razine proizvodnje i smanjivanja zaliha u narednim godinama, ali time nije moguće u potpunosti objasniti pretrpljenu štetu.

(109)

Profitabilnost prodaje kukuruza šećerca industrije Unije (vlastite robne marke i robne marke trgovca na malo) znatno se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Segment proizvoda robne marke trgovca na malo, u kojem je industrija Unije izložena konkurenciji uvoza iz Tajlanda, očito stvara gubitke (profitabilnost je pala s dobiti od više od 5 % 2008. na gubitak od više od 5 % tijekom RIPR-a). Proizvođači Unije smanjili su za 3 % svoje prodajne cijene na tržištu Unije i uspjeli, na štetu svoje profitabilnosti, ponovno osvojiti tržišni udio. Industriji je potrebna prodaja proizvoda robne marke trgovca na malo jer potražnja za proizvodima vlastite robne marke nije dovoljna te kako prodaja proizvoda robne marke trgovca na malo predstavlja približno 60 % ukupne vrijednosti prodaje, tijekom razmatranog razdoblja ukupna je profitabilnost pala s 8,5 % na 1,6 %.

(110)

Određeni pokazatelji upućuju na to da je industrija ponovno zauzela svoj položaj zahvaljujući postojećim mjerama. Opseg uvoza iz Tajlanda i njegov tržišni udio gotovo se prepolovio s 12 % 2008. na samo 6 % u RIPR-u. Tržišni udio industrije Unije povećao se s 83 % 2008. na 90 % u RIPR-u. Nadalje, tijekom RIPR-a prosječne cijene uvoza iz Tajlanda nisu snizile cijene industrije Unije, ali su onemogućile industriji Unije da prenese povećanje troškova na kupce. I drugi su pokazatelji zabilježili pozitivan razvoj. Tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta povećala se za 2 %, a tijekom RIPR-a je bila na prilično visokoj razini od 77 %. Opseg prodaje industrije Unije proizvoda s robnom markom trgovca na malo, koji su u izravnoj konkurenciji s uvozom iz Tajlanda, povećao se za 31 %, a ukupna se prodaja za oba segmenta zajedno povećala za 19 %. Ulaganja su se povećala za 64 %. Ti čimbenici upućuju na to da se industrija uspjela oporaviti, iako nije uspjela ostvariti zadovoljavajuću razinu profitabilnosti kako bi zadržala znatan tržišni udio na tržištu na kojemu se natječu samo industrija Unije i uvoz iz Tajlanda (uvoz iz drugih trećih zemalja je fragmentiran i neznatan).

(111)

Stanje tržišnog natjecanja na tržištu Unije zaista je osjetljivo. S jedne strane, u pogledu segmenta proizvoda vlastite robne marke industrija Unije nije izložena vanjskoj konkurenciji. Vlasnici robne marke u usporedbi s trgovcima na malo imaju jaku pregovaračku moć. Oni su ti koji određuju cijenu. Isto tako, radi se o konsolidiranom tržištu na kojemu četiri proizvođača uključena u uzorak drže 54 % tržišnog udjela. S druge strane, u segmentu proizvoda privatnih robnih marki prednost imaju trgovci na malo. Zbog vanjskog tržišnog natjecanja i tržišnog natjecanja u Uniji cijene su pod stalnim pritiskom. Kao posljedica, za proizvođače Unije sve je teže prenijeti povećane proizvodne troškove (koji se pretežno odnose na kukuruz šećerac ili konzerve) na svoje kupce (proizvodni troškovi industrije Unije povećali su se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja) zbog pritiska koji na cijene vrši uvoz iz Tajlanda.

(112)

Jasno je da je industrija Unije uspjela povećati svoj tržišni udio dajući prednost opsegu nad cijenama. S druge strane, ne može se zanemariti činjenica da s obzirom na većinu prodaje u sektoru kukuruza šećerca (robna marka trgovca na malo), ona nije mogla pokriti svoje troškove. Stoga se može zaključiti da je stanje industrije Unije još uvijek ranjivo i krhko.

(113)

Nekoliko je stranaka primijetilo da se industrija Unije oporavila s obzirom na poboljšanje brojnih pokazatelja, a posebno s obzirom na visoki tržišni udio industrije Unije i negativno sniženje cijena.

(114)

Potvrđuje se da je stanje štete koju je pretrpjela Unija miješano. Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je zbog dampinškog uvoza iz Tajlanda pretrpjela industrija Unije. Ipak, općenito gledajući, stanje industrije Unije još uvijek je krhko, posebno ako se uzme u obzir niska i opadajuća profitabilnost.

(115)

Negativno sniženje cijena i znatan tržišni udio industrije Unije ne upućuju nužno na odsustvo štete. Zbog stalnog dampinškog uvoza iz Tajlanda (s dampinškim maržama do 44 %) došlo je do sprečavanja rasta cijena na tržištu Unije. U pokušaju da vrati izgubljeni tržišni udio, industrija Unije zadržala je niže cijene, što je dovelo do slabljenja profitabilnosti.

(116)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da bi se procjena štete trebala temeljiti na ukupnim rezultatima industrije Unije, a ne na rezultatima jednog segmenta tržišta.

(117)

U skladu s početnim ispitnim postupkom procjena štete temeljila se na ukupnim rezultatima industrije Unije (vlastita robna marka i robna marka trgovca na malo) te za određene pokazatelje štete (profitabilnost, opseg prodaje i prodajne cijene) i na prodaji proizvoda robne marke trgovca na malo. Nije bilo promjene uvjeta, čime bi se opravdalo odstupanje od te metodologije, stoga je ona i dalje važeća za procjenu stanja industrije Unije. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 84 i 85, tržište kukuruza šećerca je obilježeno dvama prodajnim kanalima te se ukupni uvoz tajlandskih izvoznika koji su surađivali odnosio na prodajni kanal s robnom markom trgovca na malo. Nadalje, čak i kad bi se u obzir uzeli samo ukupni rezultati industrije Unije to ne bi, s obzirom na nisku i opadajuću profitabilnost, utjecalo na zaključak da se industrija Unije nalazi u krhkom stanju. Na temelju prethodnih razmatranja, zahtjev se odbacuje.

(118)

Dvije zainteresirane stranke tvrdile su da je nemogućnost industrije Unije vrlo vjerojatno posljedica tržišnog natjecanja unutar Unije.

(119)

Međutim, stanje na tržištu Unije s obzirom na tržišno natjecanje ne razlikuje se bitno od stanja u razmatranom razdoblju početnog ispitnog postupka (dva prodajna kanala, približno 20 Unijinih proizvođača). Ipak, 2002. godine, prije nego što je uvoz iz Tajlanda počeo ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama, industrija Unije ostvarila je ukupnu razinu dobiti veću od 20 % (vlastita robna marka i robna marka trgovca na malo) i 17 % za prodaju proizvoda s robnom markom trgovca na malo. To dokazuje da tržišno natjecanje u Uniji ne sprečava industriju Unije u postizanju zdravih profitnih marži. Ono što sprečava industriju Unije da povisi svoje cijene zapravo je stalna prisutnost dampinškog uvoza i posljedično sprečavanje rasta cijena.

(120)

Na temelju prethodno navedenih trendova čini se da se antidampinškim mjerama djelomično postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači Unije. S druge strane, kako su brojni pokazatelji negativnim razvojem ukazali, industrija se još nalazi u ranjivom i krhkom stanju.

(121)

Kako je prethodno navedeno, tajlandski izvoznici raspolažu neiskorištenim kapacitetom kojim vrlo brzo mogu povećati izvoz. Nadalje, tajlandski trgovinski statistički podaci potvrđuju da je Tajland 2011. izvezao približno 140 000 tona trećim zemljama, što je približno 7 puta više od opsega izvoza iz Tajlanda u Uniju. Zbog isplativijih cijena na tržištu Unije u usporedbi s određenim tržištima trećih zemalja, vjerojatno je da će se, ako isteknu antidampinške mjere, znatne količine koje se trenutačno izvoze u te zemlje preusmjeriti na tržište Unije. Takvo je naglo povećanje već primijećeno u početnom ispitnom postupku, kada se tržišni udio uvoza Unije iz Tajlanda zamalo udvostručio u samo tri godine, tj. povećao s 6,8 % 2002. na 12,7 % 2005.

(122)

Stoga se na temelju navedenoga može zaključiti da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost ponavljanja štete.

(123)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka izrazilo sumnju u pogledu zaključka o vjerojatnosti ponavljanja štete. Konkretno, tvrdili su da je razlika od 5 % u cijeni između Unije i tržišta trećih zemalja premala da bi se izvoz kukuruza šećerca preusmjerio na tržište Unije. Ta je tvrdnja već obrađena u uvodnoj izjavi 61. Stranke su tvrdile i da kukuruz šećerac nije roba koju je lako preusmjeriti s jednog tržišta na drugo. Međutim, ta tvrdnja nije utemeljena i ne odgovara nalazima ovog ispitnog postupka.

(124)

Iako je vjerojatnost ponavljanja štete utemeljena na procjeni o očekivanjima, temelji se na činjenicama navedenima u uvodnoj izjavi 121. Stoga se zahtjev odbacuje.

(125)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li održavanje postojećih antidampinških mjera bilo protiv interesa Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa. Sve zainteresirane stranke imale su mogućnost da iznesu svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(126)

Kako je prethodno navedeno, industrija Unije još se nalazi u donekle ranjivom i krhkom stanju. Nastavak mjera omogućio bi joj da poveća prodajne cijene (posebno proizvoda robne marke trgovca na malo) kako bi pokrila svoje povećane troškove proizvodnje. To bi industriji omogućilo da poboljša svoje financijsko stanje.

(127)

Na suradnju je pozvano više od 40 uvoznika/trgovaca na malo i dvije organizacije potrošača/trgovinske organizacije. Surađivao je samo jedan trgovac na malo. Njegov je izvoz predstavljao manji dio ukupnog uvoza iz Tajlanda tijekom RIPR-a. Udio njegova prometa povezanog s kukuruzom šećercem bio je zanemariv u usporedbi s njegovim ukupnim prometom. Osim toga preprodajom kukuruza šećerca ostvarena je vrlo visoka dobit tijekom RIPR-a. Ti čimbenici upućuju na to da trgovci na malo neće biti nerazmjerno pogođeni čak i ako se mjere produže.

(128)

Pored toga, brojna su trgovinska udruženja izradila podneske i prisustvovala raspravi. Ona tvrde da je potrebno ukinuti antidampinške mjere zbog niskog i opadajućeg udjela uvoza iz Tajlanda koji se podudara se s visokim i rastućim tržišnim udjelom industrije Unije.

(129)

Što se tiče potrošača, prosječna potrošnja kukuruza šećerca po domaćinstvu vrlo je ograničena, a iznosi do 5 EUR godišnje. Uzimajući u obzir umjerenu razinu postojećih mjera, učinak daljnje primjene mjera vjerojatno bi za potrošače bio zanemariv.

(130)

U svjetlu gore navedenog i s obzirom na općenito niski stupanj suradnje, smatra se da predložene mjere vjerojatno neće bitno utjecati na položaj trgovaca na malo i potrošača u Uniji.

(131)

Prvo treba podsjetiti da cilj antidampinških mjera nije spriječiti pristup u Uniju uvozu za koji su uvedene mjere, već ukloniti utjecaj narušenih tržišnih uvjeta koji nastaju zbog stalne prisutnosti dampinškog uvoza.

(132)

Potrošnja u Uniji povećala se za 9 % tijekom RIPR-a i postigla približno 350 000 tona. Kapacitet industrije Unije stalno je tijekom razmatranog razdoblja prelazio potražnju Unije i dosegao razinu od približno 440 000 tona u RIPR-u. Među proizvođačima Unije postoji dovoljna razina tržišnog natjecanja. S obzirom na to da je industrija Unije tijekom RIPR-a koristila 77 % kapaciteta, čini se da ima neiskorištenog kapaciteta potrebnog za dodatno povećanje proizvodnje u slučaju povećanja potražnje. Dio potražnje može pokriti i uvoz iz ostalih trećih zemalja, poput Sjedinjenih Država i Narodne Republike Kine. Kao što je prethodno navedeno, potrebno je naglasiti da antidampinške mjere nisu namijenjene obustavljanju uvoza iz Tajlanda u Uniju. Uzimajući u obzir nisku razinu mjera, očekuje se da će uvoz iz Tajlanda i dalje imati određeni udio na tržištu Unije.

(133)

S obzirom na prethodno navedena razmatranja, ne može se zaključiti da bi nastavak primjene antidampinških mjera prouzročio nestašicu ponude ili ograničavanje natjecanja na tržištu Unije.

(134)

Na temelju prethodno navedenog, čini se da bi negativan učinak nastavka primjene mjera bio ograničen i u svakom slučaju ne nerazmjeran koristima produženja primjene mjera za industriju Unije.

(135)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se postojeće mjere zadrže. Nakon te objave također im je dano razdoblje za davanje primjedbi. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir, ako je to bilo opravdano.

(136)

Iz prethodno navedenoga proizlazi da se, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda trebaju zadržati. Napominje se da se te mjere sastoje od različitih stopa carina ad valorem.

(137)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz predmetnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte koji se odnose na one koji se posebno spominju, ne može imati koristi od tih stopa i podložan je stopi carine koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(138)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena tih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuje se bez odlaganja Komisiji (8) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koja vrijede pojedinačne stope carine,

a)

da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (od 1. travnja 2011. do 30. ožujka 2012.) u Uniju nije izvozio proizvod opisan u članku 1. stavku 1.;

b)

da nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem iz Tajlanda na kojega se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom; i

c)

da je nakon razdoblja ispitnog postupka revizije doista izvozio dotični proizvod u Uniju ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine te robe u Uniju.

13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/19

(1)

Radi osiguravanja dosljednog i jasnog sustava funkcioniranja kolegija u čitavoj Uniji, potrebno je utvrditi uvjete sudjelovanja središnjih drugih ugovornih strana u kolegijima kako bi se olakšalo obavljanje zadaća utvrđenih u Uredbi (EU) br. 648/2012.

(2)

Isključenje središnje banke izdavatelja određene valute Unije financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja u središnjoj drugoj ugovornoj strani ne utječe na prava te središnje banke izdavatelja da zatraži i dobije informacije u skladu s člankom 18. stavkom 3. i člankom 84. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(3)

Djelovanje središnje druge ugovorne strane može biti važno za određenu središnju banku izdavatelja s obzirom na količinu financijskih instrumenata za koje je obavljeno poravnanje u valuti koju izdaje ta središnja banka. Međutim, važnost valute za sudjelovanje središnje banke izdavatelja u kolegiju središnje druge ugovorne strane mora se odrediti na temelju udjela te valute u prosjeku otvorenih poravnanih pozicija središnje druge ugovorne strane radi održavanja razmjerne veličine kolegija.

(4)

Radi postizanja djelotvornih ishoda sastanaka kolegija, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, uz savjetovanje s članovima kolegija, treba jasno utvrditi ciljeve svakog sastanka ili djelatnosti kolegija. Ti ciljevi trebaju se pravodobno unaprijed dostaviti sudionicima, zajedno s dokumentacijom koju je sastavilo nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili drugi članovi kolegija, kako bi se otvorila djelotvorna rasprava.

(5)

Funkcija kolegijâ je olakšavanje obavljanja zadaća utvrđenih u Uredbi (EU) br. 648/2012, a zakonodavac je zadaće dodijeljene članovima kolegijâ, sastav i osnivanje kolegijâ te upravljanje njima Uredbom utvrdio kao zakonske obveze, što znači da su obvezujući i izravno primjenjivi u svim državama članicama. O praktičnom funkcioniranju određenog kolegija članovi tog kolegija trebaju donijeti pisani sporazum. Radi osiguravanja primjene standardnih pisanih sporazuma u svim kolegijima središnjih drugih ugovornih strana, uvođenja najbolje prakse djelovanja kolegija i dosljednog pristupa nadležnih tijela te radi omogućivanja brzog osnivanja kolegija središnjih drugih ugovornih strana, ESMA treba u roku utvrđenom u članku 18. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 izdati smjernice i preporuke u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (2).

(6)

Nijedna odredba ovog akta ne treba dovesti u pitanje ovlast Komisije za pokretanje postupka zbog povrede obveze u skladu s člankom 258. UFEU-a te radnje predviđene člankom 265. i člankom 271. stavkom (d) UFEU-a.

(7)

Radi osiguravanja pravovremene i ažurirane razmjene informacija među članovima kolegija, kolegij se treba redovito sastajati i pružiti mogućnost članovima kolegija da rasprave i pruže informacije za preispitivanje koje nadležno tijelo provodi u odnosu na aranžmane, strategije, procese i mehanizme koje primjenjuje središnja druga ugovorna strana radi usklađivanja s Uredbom (EU) br. 648/2012 te da rasprave o procjeni nadležnog tijela koja se odnosi na rizike kojima je središnja druga ugovorna strana izložena ili bi mogla biti izložena i koje bi ona mogla prouzročiti.

(8)

Kako bi se osiguralo da sva mišljenja članova kolegija budu uzeta u obzir, nadležno tijelo treba poduzeti sve napore kako bi osiguralo da sva neslaganja među tijelima koja će postati članovi kolegija budu razriješena prije finalizacije pisanog sporazuma o osnivanju i funkcioniranju kolegija. Prema potrebi, ESMA treba omogućiti finalizaciju sporazuma kroz svoju ulogu posrednika.

(9)

Ova Uredba temelji se na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koje je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) dostavilo Komisiji.

(10)

Prema potrebi, ESMA se prije dostavljanja nacrta tehničkih standarda na kojima se dotična Uredba temelji savjetovala s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA), Europskim odborom za sistemske rizike i članovima Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). U skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o tom nacrtu regulatornih tehničkih standarda, analizirala moguće povezane troškove i koristi i zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010.,

(a)

ciljevi svakog sastanka ili aktivnosti kolegija jasno su utvrđeni;

(b)

sastanci ili aktivnosti kolegija djelotvorni su, uz osiguravanje potpune informiranosti svih članova kolegija o aktivnostima kolegija koje su za njih važne;

(c)

raspored sastanaka ili aktivnosti kolegija utvrđuje se tako da se njihovim ishodima omogućuje pružanje pomoći u nadzoru nad središnjom drugom ugovornom stranom;

(d)

središnja druga ugovorna strana i drugi ključni dionici jasno razumiju ulogu i funkcioniranje kolegija;

(e)

aktivnosti kolegija redovito se preispituju, a ako kolegij ne posluje djelotvorno poduzimaju se korektivne mjere;

(f)

prema potrebi, utvrđuje se dnevni red godišnjeg sastanka o upravljanju u kriznim situacijama među članovima kolegija u suradnji sa središnjom drugom ugovornom stranom.

(a)

sastavljati, ažurirati i dostavljati popis kontakata članova kolegija;

(b)

dostavljati dnevni red i dokumentaciju za sastanke ili aktivnosti kolegija;

(c)

voditi zapisnike sa sastanaka i izrađivati mjere;

(d)

upravljati internetskom stranicom kolegija ili drugim elektroničkim mehanizmom razmjene podataka ako postoji;

(e)

ako je moguće, pružati informacije i prema potrebi osigurati specijalizirane timove radi pomaganja kolegiju u obavljanju njegovih zadaća;

(f)

na odgovarajući način pružati informacije članovima kolegija.

(a)

znatne promjene u strukturi i vlasništvu grupe središnje druge ugovorne strane;

(b)

znatne promjene u razini kapitala središnje druge ugovorne strane;

(c)

promjene u organizaciji, višem rukovodstvu, procesima ili aranžmanima ako te promjene imaju znatan učinak na upravljanje ili upravljanje rizikom;

(d)

popis članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane;

(e)

pojedinosti o tijelima uključenima u nadzor središnje druge ugovorne strane, uključujući sve promjene u njihovim nadležnostima;

(f)

informacije o eventualnom bitnom ugrožavanju sposobnosti središnje druge ugovorne strane da se pridržava Uredbe (EU) br. 648/2012 i odgovarajućih delegiranih i provedbenih uredaba;

(g)

teškoće koje mogu uzrokovati znatan učinak prelijevanja;

(h)

čimbenike koji ukazuju na mogućnost visokog rizika zaraze;

(i)

bitna kretanja u financijskoj poziciji središnje druge ugovorne strane;

(j)

rana upozorenja na moguće poteškoće s likvidnošću ili ozbiljnu prijevaru;

(k)

slučajeve neispunjavanja obveza članova i daljnje radnje;

(l)

sankcije i izvanredne mjere nadzora;

(m)

izvješća o problemima u obavljanju aktivnosti ili incidentima koji su nastupili te poduzetim korektivnim mjerama;

(n)

redovite podatke o aktivnosti središnje druge ugovorne strane, čiji se opseg i učestalost utvrđuju u okviru pisanog sporazuma opisanog u članku 2.;

(o)

pregled većih komercijalnih prijedloga, uključujući nove proizvode ili usluge koji se nude;

(p)

promjene u modelu rizika, ispitivanju otpornosti na stres i retroaktivnom ispitivanju središnje druge ugovorne strane;

(q)

prema potrebi, promjene u ugovorima o međudjelovanju središnje druge ugovorne strane.

(a)

posebne aktivnosti u jasno određenim područjima koje se povjeravaju ili delegiraju;

(b)

postupci i procesi koji se primjenjuju;

(c)

uloga i nadležnosti svake stranke;

(d)

vrsta informacija koje stranke međusobno razmjenjuju.

13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/23

(1)

Uredbom (EU) br. 473/2013 uspostavlja se strože praćenje država članica čija je valuta euro i na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita dodatnim zahtjevima u vezi s izvješćivanjem kojima se želi omogućiti sprečavanje i pravovremeni ispravak svih odstupanja od preporuka ili odluka Vijeća o pozivu za smanjenje prekomjernog deficita.

(2)

Takvim se praćenjem nadopunjuju postojeći zahtjevi u vezi s izvješćivanjem iz članka 3. stavka 4. točke (a) i članka 5. stavka 1. točke (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (2) kojima se zahtijeva da država članica na koju se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita i na koju se odnosi preporuka Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. Ugovora ili poziv u skladu s člankom 126. stavkom 9. Ugovora obavješćuje Vijeće i Komisiju o mjerama koje je poduzela radi smanjenja prekomjernog deficita. To izvješće uključuje ciljeve za državne rashode i prihode te za diskrecijske mjere na strani rashoda i prihoda u skladu s preporukom Vijeća, informacije o mjerama koje su donesene i vrsti predviđenih mjera za ostvarenje tih ciljeva.

(3)

Uredbom (EU) br. 473/2013 dopunjuje se početni zahtjev u vezi s izvješćivanjem tako što se zahtijevaju češća izvješća država članica čija je valuta euro i na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita. Te će države članice o mjerama poduzetima radi smanjenja prekomjernog deficita morati Komisiju i Gospodarski i financijski odbor izvješćivati svakih šest mjeseci ako se na njih odnosi preporuka Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. i svaka tri mjeseca ako za se na njih odnosi odluka Vijeća o pozivu u skladu s člankom 126. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za opću državu i njezine podsektore izvješća trebaju sadržavati izvršenje proračuna u tekućoj godini, proračunski učinak diskrecijskih mjera na strani rashoda i prihoda, ciljeve za državne rashode i prihode te informacije o mjerama koje su donesene i vrsti predviđenih mjera za ostvarenje tih ciljeva. Takvim češćim izvješćivanjem Komisija i Gospodarski i financijski odbor moći će stalno pratiti je li predmetna država članica na dobrom putu da smanji svoj prekomjerni deficit.

(4)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 473/2013 sadržaj dodatnog izvješćivanja određuje Komisija. Tim se delegiranim aktom uspostavlja jasan okvir za informacije o kojima moraju izvješćivati države članice čija je valuta euro i na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita. Izvješćivanjem utvrđenim ovom Delegiranom uredbom omogućit će se strukturirani i usklađeni pregled proračunskog stanja predmetnih država članica. Izvješće treba sadržavati godišnje i tromjesečne podatke da bi se osigurale pojedinosti smanjenja u tijeku. Podatke je potrebno dostavljati na gotovinskoj i obračunskoj osnovi (u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa ESA) kako bi se omogućilo bolje razumijevanje dinamike proračunskog stanja. Budući da je postupak u slučaju prekomjernog deficita moguće pokrenuti na temelju nepoštovanja referentnih vrijednosti za deficit i/ili omjer duga i BDP-a iz Ugovora, potrebno je izvješćivati o razvoju glavnih elemenata deficita i duga opće države.

(5)

Stvarni podaci koji se dostavljaju u okviru ovog delegiranog akta trebali bi biti u skladu s podacima dostavljenima Eurostatu u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita,

—

stvarni saldo, kretanje duga i ažurirani proračunski planovi za razdoblje smanjenja za opću državu i njezine podsektore,

—

opis i kvantifikacija fiskalne strategije u nominalnom i strukturnom smislu (ciklički dio salda, bez jednokratnih i privremenih mjera) za smanjenje prekomjernog deficita u roku koji odredi Vijeće s obzirom na zadnju preporuku ili odluku Vijeća o pozivu u skladu s člankom 126. stavkom 7. ili člankom 126. stavkom 9. UFEU-a, uključujući iscrpne informacije o planiranim ili poduzetim mjerama za postizanje tih ciljeva te o njihovom učinku na proračun.

13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/32

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/34

(1)

Nakon što je Italija 15. kolovoza 2013. prijavila izbijanje visoko patogene influence ptica podtipa H7N7 na gospodarstvu u općini Ostellato u pokrajini Ferrara regiji Emilia-Romagna, Komisija je donijela Provedbenu odluku 2013/439/EU (3), kojom se utvrđuju odredbe za zaražena i ugrožena područja koja će se uspostaviti oko mjesta izbijanja bolesti.

(2)

Zbog drugog izbijanja bolesti u općini Mordano u pokrajini Bologna u regiji Emilia-Romagna, Komisija je donijela Provedbenu odluku 2013/443/EU (4) kojom se prilagođuju granice zaraženih i ugroženih područja i utvrđuju daljnja ograničena područja. Ta su područja definirana u dijelovima A, B i C Priloga toj Odluci. Zbog ponovnog izbijanja bolesti potrebno je prilagoditi ograničena područja kako su utvrđena dijelovima A, B i C Priloga Provedbenoj odluci 2013/443/EU.

(3)

Prilog Provedbenoj odluci 2013/443/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/s3

13.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/s3