31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/1

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/1

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/1

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/2

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/3

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 994/98 (1), ovlašćuje Komisiju da, donošenjem uredbi, odredi da su određene navedene kategorije potpore u skladu s unutarnjim tržištem i izuzete od obveze prijavljivanja iz članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Državna potpora objektivan je pojam definiran u članku 107. stavku 1. UFEU-a. Ovlast Komisije da usvoji skupna izuzeća utvrđena u Uredbi Vijeća (EZ) br. 994/98 odnosi se samo na mjere koje ispunjavaju sve kriterije članka 107. stavka 1. UFEU-a te stoga čine državnu potporu. Uključivanje određene kategorije potpore u Uredbu (EZ) br. 994/98 ili u uredbu o izuzeću ne kvalificira unaprijed određenu mjeru kao državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(3)

Uredbom (EZ) br. 994/98 Komisiju se ovlašćuje da odredi da su pod određenim uvjetima potpore malim i srednjim poduzećima („MSP”), potpore u korist istraživanja i razvoja, potpore u korist zaštite okoliša, potpore u korist zapošljavanja i osposobljavanja i potpore sukladne s kartom koju je Komisija odobrila svakoj državi članici za dodjelu regionalnih potpora, u skladu s unutarnjim tržištem te da ne podliježu obvezi prijavljivanja.

(4)

Uredba (EZ) br. 994/98 ovlašćuje Komisiju da izuzme potporu za istraživanje i razvoj, ali ne i za inovacije. Inovacije su postale prioritet politike Unije u kontekstu „Unije inovacija”, jedne od glavnih inicijativa Europe 2020. Štoviše, mnoge mjere potpore za inovacije relativno su male i ne dovode do značajnog narušavanja tržišnog natjecanja.

(5)

U sektoru zaštite kulture i kulturne baštine, veći broj mjera koje države članice poduzimaju ne bi mogle predstavljati potporu jer ne ispunjavaju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. UFEU-a jer, na primjer, korisnik ne obavlja gospodarsku djelatnost ili ne postoji utjecaj na trgovinsku razmjenu između država članica. Međutim, ako mjere u području zaštite kulture i kulturne baštine čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, trenutno su države članice dužne obavijestiti Komisiju o tim mjerama. Uredba (EZ) br. 994/98 ovlašćuje Komisiju da izuzme potporu dodijeljenu MSP-ima, ali takvo bi se izuzeće u sektoru kulture trebalo koristiti ograničeno, jer su primatelji često velike tvrtke. Ipak, u malim kulturama, projekti stvaranja i očuvanja baštine, čak i ako ih izvode veće tvrtke, obično ne dovode do značajnijeg narušavanja tržišnog natjecanja, a nedavni slučajevi pokazuju da takva potpora ima ograničen utjecaj na trgovinsku razmjenu.

(6)

Moguće je napraviti iznimke u području kulture i očuvanja nasljeđa na temelju iskustva Komisije kako je navedeno u smjernicama, kao što su za filmska i audiovizualna djela, ili kako se razvilo od slučaja do slučaja. Pri formuliranju takvih skupnih izuzeća, Komisija bi trebala uzeti u obzir da bi ona trebala obuhvatiti samo mjere koje čine državnu potporu, da bi se ona u načelu trebala usmjeriti na mjere koje doprinose ciljevima „Modernizacije državne potpore EU-a”, te da se skupno izuzme samo potpora u pogledu koje Komisija već ima značajna iskustva. Osim toga, u obzir bi trebalo uzeti primarnu nadležnost država članica na području kulture i posebne zaštite koju uživa kulturna raznolikost na temelju članka 167. stavka 1. UFEU-a, kao i poseban karakter kulture.

(7)

Države članice također su dužne obavijestiti Komisiju o mjerama državne potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda. Iznosi odobreni na ovom području obično su ograničeni te je moguće jasno utvrditi jesu li u skladu s uvjetima. Uredba (EZ) br. 994/98 ovlašćuje Komisiju da izuzme takvu potporu od obveze prijavljivanja samo ako se dodjeljuje MSP-ima. Međutim, velike tvrtke također mogu biti pogođene prirodnim nepogodama. Iz iskustva Komisije, takva potpora ne dovodi do značajnog narušavanja tržišnog natjecanja, a na temelju stečenog iskustva moguće je jasno utvrditi je li u skladu s uvjetima.

(8)

Države članice također su dužne obavijestiti Komisiju o mjerama državne potpore za otklanjanje štete nastale zbog određenih nepovoljnih vremenskih uvjeta u ribarstvu. Iznosi odobreni na ovom području obično su ograničeni te je moguće jasno utvrditi jesu li u skladu s uvjetima. Uredba (EZ) br. 994/98 ovlašćuje Komisiju da izuzme takvu potporu od obveze prijavljivanja samo ako se dodjeljuje MSP-ima. Međutim, velike tvrtke također mogu biti pogođene nepovoljnim vremenskim uvjetima u ribarstvu. Iz iskustva Komisije, takva potpora ne dovodi do značajnih narušavanja tržišnog natjecanja i na temelju stečenog iskustva moguće je jasno utvrditi je li u skladu s uvjetima.

(9)

U skladu s člankom 42. UFEU-a, propisi o državnim potporama ne primjenjuju se pod određenim uvjetima na određene mjere potpore u korist poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u. Članak 42. ne odnosi se na šumarstvo ni proizvode koji nisu navedeni u Prilogu I. Dakle, u ovom trenutku, na temelju Uredbe (EZ) br. 994/98, potpora za šumarstvo i proizvode u prehrambenom sektoru koji nisu navedeni u Prilogu I. može se izuzeti samo ako je ograničena na MSP-e. Komisija bi trebala biti u stanju izuzeti određene vrste potpora u korist šumarstva, uključujući potpore sadržane u programima ruralnog razvoja i one u korist promocije i oglašavanja proizvoda u prehrambenom sektoru koji nisu navedeni u Prilogu I. kad su, prema iskustvu Komisije, narušavanja tržišnog natjecanja ograničena te je moguće jasno utvrditi jesu li u skladu s uvjetima.

(10)

U skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo (2), članci 107., 108. i 109. UFEU-a primjenjuju se na potpore koje države članice dodjeljuju poduzećima u sektoru ribarstva, osim za uplate država članica na temelju Uredbe (EZ) br. 1198/2006 i u skladu s njom. Dodatna državna potpora za očuvanje morskih i slatkovodnih bioloških resursa obično ima ograničen utjecaj na trgovinu među državama članicama, doprinosi ciljevima Unije na području pomorske i ribarstvene politike te ne dovodi do ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja. Dodijeljeni iznosi obično su ograničeni i moguće je jasno utvrditi jesu li u skladu s uvjetima.

(11)

U sektoru sporta, posebice na području amaterskog sporta, veći broj mjera koje države članice poduzimaju ne bi mogle predstavljati potporu jer ne ispunjavaju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. UFEU-a jer, na primjer, korisnik ne obavlja gospodarsku djelatnost ili ne postoji utjecaj na trgovinsku razmjenu između država članica. Međutim, ako mjere u području sporta predstavljaju državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, trenutno su države članice u obvezi obavijestiti Komisiju o njima. Mjere državnih potpora za sport, posebice onih na području amaterskog sporta ili malih sportova, često imaju ograničen učinak na trgovinu među državama članicama i ne dovode do ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja. Dodijeljeni iznosi također su obično ograničeni. Na temelju stečenog iskustva moguće je jasno utvrditi jesu li u skladu s uvjetima kako bi se osiguralo da potpora za sport ne dovede do značajnog narušavanja.

(12)

U odnosu na potpore u zračnom i pomorskom prometu, po iskustvu Komisije, potpore koje imaju socijalni karakter za prijevoz stanovnika iz udaljenih regija poput najudaljenijih regija i otoka, uključujući i otočne države članice s jednom regijom i rijetko naseljena područja, pod uvjetom da se dodjeljuju bez diskriminacije u odnosu na identitet prijevoznika, ne dovode do značajnijeg narušavanja tržišnog natjecanja i moguće je jasno utvrditi jesu li u skladu s uvjetima.

(13)

Na području potpora za infrastrukturu širokopojasne mreže, Komisija je posljednjih nekoliko godina stekla veliko iskustvo, te je osmislila smjernice (3). Iz iskustva Komisije, potpora za određene vrste širokopojasne infrastrukture ne dovodi do značajnih narušavanja tržišnog natjecanja i grupno bi izuzeće moglo biti korisno, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti sukladnosti i da je infrastruktura raspoređena na „bijelim područjima”, što su područja gdje ne postoji infrastruktura iste kategorije (bilo širokopojasne ili pristupa sljedeće generacije vrlo velike brzine, „NGA”) i gdje nije vjerojatno da će se razviti u bliskoj budućnosti, kao što je navedeno u kriterijima razvijenim u smjernicama. To vrijedi i za potpore koje obuhvaćaju pružanje osnovne širokopojasne mreže, kao i za male pojedinačne mjere potpore koje pokrivaju mreže NGA, potpore za građevinske radove povezane sa širokopojasnom mrežom i pasivnu širokopojasnu infrastrukturu.

(14)

U pogledu infrastrukture, veći broj mjera koje države članice poduzimaju ne bi mogao predstavljati potporu jer ne ispunjava sve kriterije članka 107. stavka 1. UFEU-a, na primjer, jer korisnik ne obavlja gospodarsku djelatnost, ne utječe na trgovinsku razmjenu između država članica ili zbog toga što se mjera sastoji od naknade za uslugu od općeg gospodarskog interesa koja ispunjava sve kriterije iz predmeta Altmark  (4). Međutim, ako financiranje infrastrukture predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, države članice moraju obavijestiti Komisiju o njima. S obzirom na infrastrukturu, mali iznosi potpore za infrastrukturne projekte mogu biti učinkovit način podrške ciljevima Unije ako se potporom smanjuju troškovi te ograničava moguće narušavanje tržišnog natjecanja. Komisija bi stoga trebala biti u stanju izuzeti državne potpore za izgradnju infrastrukturnih projekata koji podupiru ciljeve navedene u ovoj Uredbi i koji podupiru druge ciljeve od zajedničkog interesa, posebice ciljeve Europe 2020 (5). To bi moglo uključivati potporu za projekte koji obuhvaćaju višesektorske mreže ili objekte gdje su potrebni relativno mali iznosi potpora. Međutim, skupna izuzeća mogu se odobriti samo za infrastrukturne projekte gdje Komisija ima dovoljno iskustva da odredi jasne i stroge kriterije sukladnosti koji osiguravaju ograničen rizik od mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja i obvezu prijavljivanja velikih iznosa potpore sukladno članku 108. stavku 3. UFEU-a.

(15)

Dakle, područje primjene Uredbe (EZ) br. 994/98 trebalo bi proširiti i na nove kategorije potpora. To uključivanje ne utječe na kvalifikaciju neke mjere kao državne potpore u kategorijama ili sektorima u kojima države članice već sudjeluju.

(16)

Uredba (EZ) br. 994/98 traži da pragovi za svaku kategoriju potpore za koju Komisija donese uredbu o skupnom izuzeću budu izraženi ili u smislu intenziteta potpore u odnosu na prihvatljive troškove ili u smislu iznosa maksimalne potpore. Ovaj uvjet otežava skupno izuzeće određenih vrsta mjera koje uključuju državne potpore koje, zbog specifičnog načina na koji su oblikovane, ne mogu biti točno izražene u smislu intenziteta potpore ili najvećih iznosa potpore; kao što su instrumenti financijskog inženjeringa ili određeni oblici mjera za poticanje ulaganja rizičnog kapitala. To je tako posebno zahvaljujući činjenici da takve složene mjere mogu uključivati potpore na različitim razinama: izravnih korisnika, srednjih korisnika i neizravnih korisnika. S obzirom na sve veći značaj takvih mjera i njihov doprinos ciljevima Unije, trebalo bi postojati više fleksibilnosti kako bi se omogućilo njihovo izuzeće. Stoga bi trebalo omogućiti, u slučaju takvih mjera, da se odrede pragovi za dodjelu određene potpore u smislu najviše razine državne potpore za tu mjeru ili povezano s njom. Najviša razina potpore države može se sastojati od nekog elementa potpore koji ne mora biti državna potpora, pod uvjetom da ta mjera uključuje barem neke elemente koje sadrži državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, a koji elementi nisu marginalni.

(17)

Uredba (EZ) br. 994/98 zahtijeva od država članica da osiguraju sažetke informacija o potpori koju pružaju, a koja je obuhvaćena uredbom o izuzeću. Objava tih sažetaka potrebna je kako bi se osigurala transparentnost mjera koje su donijele države članice. Objava u Službenom listu Europske unije bila je najučinkovitije sredstvo za osiguravanje transparentnosti u vrijeme kad je donesena Uredba (EZ) br. 994/98. Međutim, s razvojem elektroničkih komunikacijskih medija, objavljivanje sažetaka na internetskoj stranici Komisije brži je i učinkovitiji način, uz dodatnu transparentnost u korist zainteresiranih strana. Stoga, umjesto da budu objavljeni u Službenom listu, te bi sažetke trebalo objavljivati na internetskoj stranici Komisije.

(18)

Slično, nacrti uredbi i drugi dokumenti koje Savjetodavni odbor za državne potpore treba ispitati u skladu s Uredbom (EZ) br. 994/98 trebali bi biti objavljeni na internetskoj stranici Komisije radije nego u Službenom listu, kako bi se osigurala veća transparentnost i smanjio administrativni teret te kašnjenje u objavljivanju.

(19)

Postupak savjetovanja utvrđen u članku 8. Uredbe (EZ) br. 994/98 propisuje da je potrebno savjetovati se sa Savjetodavnim odborom za državne potpore prije objave nacrta uredbe. Međutim, u interesu veće transparentnosti, nacrt uredbe trebalo bi objaviti na internetskoj stranici Komisije u isto vrijeme kad se Komisija prvi put savjetuje sa Savjetodavnim odborom.

(20)

Uredbu (EZ) br. 994/98 stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

1.

Naslov Uredbe zamjenjuje se sljedećim:

„Uredba Vijeća (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora”.

2.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Prilikom provedbe sustava potpora ili dodjele pojedinačnih potpora odobrenih izvan bilo kakvog sustava, a koje su izuzete na temelju uredbi navedenih u članku 1. stavku 1., države članice prosljeđuju Komisiji sažetke s informacijama o onim sustavima potpore ili onim pojedinačnim potporama koje nisu uključene u izuzete sustave radi njihovog objavljivanja na internetskim stranicama Komisije.”

4.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/7

(1)

U kontekstu detaljne modernizacije pravila o državnim potporama kako bi se doprinijelo provedbi strategije Europa 2020. za rast (1) i konsolidaciji proračuna, članak 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se primjenjivati učinkovito i ujednačeno diljem Unije. Uredbom (EZ) 659/1999 (2) kodificirana je i ojačana prijašnja praksa Komisije za povećanje pravne sigurnosti i potporu razvoju politike državnih potpora u transparentnom okruženju. Međutim, s obzirom na iskustvo stečeno primjenom navedene Uredbe i nedavne nove događaje kao što su proširenje Unije te gospodarska i financijska kriza, određeni aspekti Uredbe (EZ) br. 659/1999 trebali bi se izmijeniti kako bi se Komisiji omogućila veća učinkovitost.

(2)

Kako bi se procijenila spojivost s unutarnjim tržištem svih prijavljenih ili nezakonitih državnih potpora za koje Komisija ima isključivu nadležnost na temelju članka 108. UFEU-a, primjereno je osigurati da Komisija, u svrhu provođenja pravila o državnim potporama, ima ovlasti zatražiti sve potrebne tržišne podatke od bilo koje države članice, poduzetnika ili udruženja poduzetnika kad god sumnja u spojivost dotične mjere potpore te je stoga pokrenula postupak formalne istrage. Komisija bi se osobito trebala koristiti tim ovlastima u slučajevima koji zahtijevaju složeno dubinsko ocjenjivanje. Pri odlučivanju o korištenju tim ovlastima, Komisija bi trebala voditi računa o trajanju preliminarne istrage.

(3)

Radi ocjenjivanja spojivosti mjere potpore nakon pokretanja formalnog istražnog postupka, osobito u pogledu tehnički složenih slučajeva koji podliježu dubinskom ocjenjivanju, Komisija bi trebala moći, jednostavnim zahtjevom ili odlukom, zatražiti od bilo koje države članice, poduzetnika ili udruženja poduzetnika da joj dostavi sve tržišne podatke potrebne za ocjenjivanje ako podaci koje je dotična država članica dostavila tijekom preliminarne istrage nisu dostatni, vodeći računa o načelu proporcionalnosti, osobito u odnosu na male i srednje poduzetnike.

(4)

S obzirom na poseban odnos između korisnika potpora i dotične države članice, Komisija bi trebala moći zatražiti podatke od korisnika potpore samo u dogovoru s dotičnom državom članicom. Dostavljanje podataka od strane korisnika odnosne mjere potpore ne predstavlja pravnu osnovu za bilateralne pregovore između Komisije i dotičnog korisnika.

(5)

Komisija bi trebala odabrati primatelje zahtjeva za dostavljanje podataka na temelju objektivnih kriterija, prilagođenih svakom pojedinom slučaju, pritom osiguravajući da je, prilikom slanja zahtjeva uzorku poduzetnika ili udruženja poduzetnika, uzorak primatelja reprezentativan za svaku kategoriju. Traženi podaci bi prvenstveno trebali obuhvaćati činjenične podatke o trgovačkom društvu i tržišne podatke te analizu funkcioniranja tržišta utemeljenu na činjenicama.

(6)

Komisija bi, kao pokretač postupka, trebala biti odgovorna kako za potvrđivanje prijenosa podataka od strane države članice, poduzetnikaili udruženja poduzetnika ili treće države kao i navodne tajnosti podataka koji se otkrivaju.

(7)

Komisija bi trebala moći osigurati ispunjenje zahtjeva za dostavljanje podataka poslanih bilo kojem poduzetniku ili udruženju poduzetnika, prema potrebi, proporcionalnim novčanim kaznama i periodičnim penalima. Prilikom određivanja iznosa novčanih kazni i periodičnih penala, Komisija bi trebala voditi računa o načelima proporcionalnosti i primjerenosti, osobito s obzirom na male i srednje poduzetnike. Prava strana od kojih se traži da dostave podatke trebala bi se štititi pružanjem mogućnosti za objavljivanje njihovih stajališta prije donošenja bilo kakve odluke o izricanju novčanih kazni ili periodičnih penala. Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u odnosu na navedene novčane kazne i periodične penale u skladu s člankom 261. UFEU-a.

(8)

Vodeći računa o načelima proporcionalnosti i primjerenosti, Komisija bi trebala moći umanjiti periodične penale ili ih u potpunosti ukinuti kada primatelji zahtjeva dostave zatražene podatke, čak i nakon isteka roka.

(9)

Novčane kazne i periodični penali ne primjenjuju se na države članice s obzirom na to da je njihova dužnost iskreno surađivati s Komisijom u skladu s člankom 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te dostaviti Komisiji sve podatke potrebne za obavljanje njezinih dužnosti na temelju Uredbe (EZ) br. 659/1999.

(10)

Kako bi se zaštitila prava na obranu dotične države članice, trebali bi joj se dostaviti primjerci zahtjeva za dostavljanje podataka poslanih drugim državama članicama, poduzetnicima, udruženjima poduzetnika, te bi joj se trebalo omogućiti očitovanje o zaprimljenim primjedbama. Trebalo bi joj također priopćiti nazive poduzetnika i udruženja poduzetnika od kojih su zatraženi podaci, ako ti subjekti nisu iskazali opravdani interes za zaštitu njihova identiteta.

(11)

Komisija bi trebala voditi računa o opravdanim interesima poduzetnika za zaštitu njihovih poslovnih tajni. Ona ni u jednoj odluci ne bi trebala moći koristiti povjerljive podatke koje su dostavili primatelji zahtjeva za dostavljanje podataka, koji se ne mogu objediniti ili na drugi način učiniti anonimnima, osim ako je prethodno dobila njihovu suglasnost za otkrivanje tih podataka dotičnoj državi članici.

(12)

U slučajevima u kojima se ne čini da su takvi podaci koji su označeni kao povjerljivi obuhvaćeni obvezama čuvanja poslovne tajne, primjereno je uspostaviti mehanizam kojim Komisija može odlučiti u kojoj se mjeri ti podaci smiju otkriti. U svakoj takvoj odluci o odbijanju tvrdnje o povjerljivosti podataka trebalo bi naznačiti razdoblje na kraju kojeg će se podaci otkriti kako bi primatelj zahtjeva za objavljivanje podataka mogao iskoristiti svaku dostupnu sudsku zaštitu, uključujući privremenu mjeru.

(13)

Na vlastitu inicijativu Komisija bi trebala moći ispitati podatke koji se, bez obzira na njihov izvor, odnose na nezakonite potpore kako bi osigurala usklađenost s člankom 108. UFEU-a, a posebno s obvezama izvješćivanja i klauzulom o mirovanju iz članka 108. stavka 3. UFEU-a i ocijenila spojivost potpore s unutarnjim tržištem. U tom su kontekstu pritužbe bitan izvor informacija za otkrivanje povreda pravilâ Unije o državnim potporama.

(14)

Kako bi se poboljšala kvaliteta pritužbi podnesenih Komisiji te kako bi se istodobno povećala transparentnost i pravna sigurnost, primjereno je odrediti uvjete koje bi pritužba trebala ispunjavati da bi Komisija dobila podatke o navodnom slučaju nezakonite potpore i da bi se pokrenulo preliminarno ispitivanje. Podneske koji ne ispunjavaju trebalo bi tretirati kao opće tržišne podatke i ne bi nužno trebali dovoditi do ex officio istragâ.

(15)

Od podnositelja pritužbi trebalo bi se zahtijevati da dokažu da su zainteresirane strane u smislu članka 108. stavka 2. UFEU-a i članka 1. točke (h) Uredbe (EZ) br. 659/99. Od njih bi se također trebalo zahtijevati da dostave određene podatke u obliku za koji bi Komisija trebala imati ovlasti definirati ga u provedbenoj odredbi. Da se potencijalni podnositelji pritužbi ne bi obeshrabrili, ta provedbena odredba trebala bi uzeti u obzir da zahtjevi postavljeni zainteresiranim stranama za podnošenje pritužbe ne bi trebali biti preteški.

(16)

Radi pravne sigurnosti primjereno je utvrditi rokove zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni i periodičnih penala.

(17)

Kako bi se osiguralo da Komisija dosljedno rješava slična pitanja na čitavom unutarnjem tržištu, primjereno je dopuniti postojeće ovlasti Komisije uvođenjem posebne pravne osnove za pokretanje istraga gospodarskih sektora ili određenih instrumenata potpore u nekoliko država članica. Radi proporcionalnosti i s obzirom na veliko administrativno opterećenje koje takve istrage podrazumijevaju, sektorske bi se istrage trebale provoditi samo kada dostupni podaci potkrepljuju osnovanu sumnju da bi mjere državne potpore u određenom sektoru mogle značajno ograničiti ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu u nekoliko država članica ili da postojeće mjere potpore u određenom sektoru u nekoliko država članica nisu ili su prestale biti spojive s unutarnjim tržištem. Takve bi istrage Komisiji omogućile učinkovito i transparentno rješavanje pitanja horizontalnih državnih potpora te ex ante pregled dotičnog sektora.

(18)

Jedinstvena primjena pravilâ o državnim potporama također zahtijeva da se utvrde oblici suradnje između sudova država članica i Komisije. Ta suradnja važna je za sve sudove država članica koji primjenjuju članak 107. stavak 1. i članak 108. UFEU-a,. Posebno, nacionalnim bi sudovima trebalo omogućiti da od Komisije zatraže podatke ili mišljenje o točkama koje se odnose na primjenu pravila o državnim potporama. Komisija bi također trebala moći dostaviti pismena ili usmena očitovanja sudovima od kojih se zahtijeva primjena članka 107. stavka 1. ili članka 108. UFEU-a. Kada tako pomaže nacionalnim sudovima, Komisija bi trebala djelovati u skladu sa svojom dužnošću obrane javnog interesa.

(19)

Ta očitovanja i mišljenja Komisije ne bi trebala dovoditi u pitanje članak 267. UFEU-a i ne bi trebala biti pravno obvezujuća za nacionalne sudove. Ona bi se trebala dostavljati sukladno nacionalnim postupovnim propisima i praksi, uključujući i one propise koji se odnose na zaštitu prava strana, uz potpuno poštovanje neovisnosti nacionalnih sudova. Očitovanja koja Komisija podnosi na vlastitu inicijativu trebala bi biti ograničena na slučajeve koji su važni za dosljednu primjenu članka 107. stavka 1. ili članka 108. UFEU-a, posebno na slučajeve koji su značajni za izvršavanje ili daljnji razvoj sudske prakse Unije u odnosu na državne potpore.

(20)

U interesu transparentnosti i pravne sigurnosti podaci o odlukama Komisije trebali bi biti javni. Stoga je primjereno objaviti odluke o izricanju novčanih kazni ili periodičnih penala, s obzirom da one utječu na interese dotičnih izvora. Prilikom objavljivanja svojih odluka Komisija bi trebala poštovati pravila o čuvanju poslovne tajne, uključujući zaštitu svih povjerljivih podataka i osobnih podataka, u skladu s člankom 339. UFEU-a.

(21)

Komisija bi, u tijesnoj vezi sa Savjetodavnim odborom za državne potpore, trebala moći usvojiti provedbene odredbe kojima se utvrđuju detaljna pravila u vezi s oblikom, sadržajem i ostalim kriterijima za pritužbe podnesene u skladu s Uredbom (EZ) br. 659/1999.

(22)

Uredbu (EZ) br. 659/1999 bi, stoga, trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Naziv Uredbe zamjenjuje se sljedećim:

„UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 659/1999 OD 22. OŽUJKA 1999. O UTVRĐIVANJU DETALJNIH PRAVILA ZA PRIMJENU ČLANKA 108. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE”

(2)

Naslov članka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjev za dostavljanje podataka upućen državi članici koja podnosi prijavu”;

(3)

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 6.a

Zahtjev za dostavljanje podataka upućen ostalim izvorima

1.   Nakon pokretanja formalnog istražnog postupka predviđenog u članku 6., osobito u pogledu tehnički složenih slučajeva koji podliježu dubinskom ocjenjivanju, Komisija može, ako podaci koje je dotična država članica dostavila tijekom preliminarne istrage nisu dostatni od druge države članice, poduzetnika ili udruženja poduzetnika zatražiti sve tržišne podatke koji su Komisiji potrebni za dovršetak ocjene mjere o kojoj se radi vodeći računa o načelu proporcionalnosti, osobito u odnosu na male i srednje poduzetnike.

2.   Komisija može zatražiti podatke samo u sljedećim slučajevima:

3.   Poduzetnici ili udruženja poduzetnika koji dostavljaju podatke na zahtjev Komisije za dostavljanje tržišnih podataka na temelju stavaka 6. i 7. istodobno dostavljaju svoj odgovor Komisiji i dotičnim državama članicama ako dostavljeni dokumenti ne obuhvaćaju podatke koji su povjerljivi u odnosu na tu državu članicu.

Komisija usmjerava i prati prijenos podataka između dotičnih država članica, poduzetnika ili udruženja poduzetnika i potvrđuje navodnu povjerljivost prenesenih podataka.

4.   Komisija zahtijeva samo podatke kojima raspolažu država članica, poduzetnik ili udruženje poduzetnika na koje se odnosi zahtjev.

5.   Države članice dostavljaju podatke na temelju jednostavnog zahtjeva i u roku kojeg odredi Komisija koji, u pravilu, ne bi trebao biti dulji od mjesec dana. U slučaju kada država članica ne dostavi tražene podatke u tom roku ili ako dostavi nepotpune podatke, Komisija šalje podsjetnik.

6.   Od poduzetnika ili udruženja poduzetnika Komisija može, putem jednostavnog zahtjeva, zahtijevati dostavljanje podataka. Ako Komisija šalje jednostavan zahtjev poduzetniku ili udruženju poduzetnika, tada navodi pravnu osnovu i svrhu zahtjeva te podatke koje traži i određuje razmjeran rok do kojeg podaci trebaju biti dostavljeni. Ona također upućuje na novčane kazne predviđene u članku 6.b stavku 1. u slučaju dostave netočnih ili obmanjujućih podataka.

7.   Od poduzetnika ili udruženja poduzetnika Komisija može, putem odluke, zahtijevati dostavljanje podataka. Ako Komisija, putem odluke, zahtijeva od poduzetnika ili udruženja poduzetnika dostavljanje podataka, ona navodi pravnu osnovu, svrhu zahtjeva te podatke koje traži i određuje razmjeran rok u kojem podaci trebaju biti dostavljeni. Ona također navodi novčane kazne predviđene u članku 6.b stavku 1. te, prema potrebi, navodi ili izriče periodične penale predviđene u članku 6.b stavku 2. Osim toga, ona upućuje na pravo poduzetnika ili udruženja poduzetnika da zatraže od Suda Europske unije preispitivanje odluke.

8.   Prilikom izdavanja zahtjeva temeljem stavaka 1. ili 6. ili donošenja odluke temeljem stavka 7., Komisija istodobno dotičnoj državi članici dostavlja njihov primjerak. Komisija navodi kriterije uz pomoć kojih je odabrala primatelje zahtjeva ili odluke.

9.   Vlasnici poduzetnika ili njihovi predstavnici ili, u slučaju pravnih osoba, trgovačka društva ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe ovlaštene da ih zastupaju na temelju zakona ili njihovih statuta, dostavljaju u njihovo ime tražene ili potrebne podatke u. Propisno ovlaštene osobe mogu dostavljati podatke u ime njihovih stranaka. Potonji se svejedno smatraju u potpunosti odgovornima u slučaju da su dostavljeni podaci netočni, nepotpuni ili obmanjujući.

Članak 6.b

Novčane kazne i periodični penali

1.   Ako to smatra potrebnim i proporcionalnim, Komisija može poduzetnicima ili udruženjima poduzetnika odlukom izreći novčane kazne koje ne prelaze 1 % njihovog ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini kada oni namjerno ili krajnjom nepažnjom:

2.   Komisija može odlukom izreći poduzetnicima ili udruženjima poduzetnika periodične penale ako isti ne dostave potpune i točne podatke koje je Komisija zatražila odlukom donesenom na temelju članka 6.a stavka 7.

Periodični penali ne prelaze 5 % vrijednosti prosječnog dnevnog prometa dotičnog poduzetnika ili udruženja u prethodnoj poslovnoj godini za svaki radni rad zakašnjenja, računajući od dana utvrđenog u odluci, dok ne dostave potpune i točne podatke kako je zahtijevano ili zatraženo od strane Komisije.

3.   Prilikom utvrđivanja iznosa novčane kazne ili periodičnog penala u obzir se uzima priroda, ozbiljnost i trajanje povrede propisa, vodeći računa o načelima proporcionalnosti i primjerenosti, osobito u odnosu na male i srednje poduzetnike.

4.   Kada poduzetnici ili udruženja poduzetnika ispune obvezu čije je neizvršavanje predstavljalo temelj za plaćanje periodičnog penala, Komisija može smanjiti konačan iznos periodičnog penala u usporedbi s onim koji je prvobitno bio utvrđen u odluci o izricanju periodičnih penala. Komisija, također, može ukinuti periodične penale.

5.   Prije donošenja bilo kakve odluke u skladu sa stavcima 1. iili 2. Komisija određuje krajnji rok od dva tjedna unutar kojeg dotični poduzetnici ili udruženja poduzetnika dostavljaju tržišne podatke koji nedostaju te im također pruža mogućnost davanja mišljenja.

6.   Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost u smislu članka 261. UFEU-a u pogledu preispitivanja novčanih kazni ili periodičnih penala koje je izrekla Komisija. On može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu novčanu kaznu ili periodični penal.”

(4)

U članku 7. dodaju se sljedeći stavci:

„8.   Prije donošenja bilo kakve odluke u skladu sa stavcima od 2. do 5. Komisija dotičnoj državi članici, u roku koji u pravilu ne smije biti dulji od mjesec dana, daje mogućnost iskazivanja stajališta o podacima koje je primila Komisija i koji su dotičnoj državi članici dostavljeni u skladu s člankom 6a stavkom 3.

9.   Komisija se ni u jednoj odluci donesenoj u skladu sa stavcima od 2. do 5. ne smije koristiti povjerljivim podacima koje su dostavili primatelji zahtjeva za dostavljanje podataka i koji se ne mogu objediniti ili na neki drugi način anonimizirati, osim ako je dobila suglasnost primatelja za otkrivanje tih podataka dotičnoj državi članici. Komisija može donijeti obrazloženu odluku, koja se priopćava dotičnom poduzetniku ili udruženju poduzetnika, kojom se utvrđuje da podaci koje dostavlja primatelj zahtjeva za dostavljanje podataka i koji su označeni kao povjerljivi nisu zaštićeni i kojom se određuje datum nakon kojeg se ti podaci objavljuju. To razdoblje traje najmanje mjesec dana.

10.   Komisija vodi računa o opravdanim interesima poduzetnika da štite svoje poslovne tajne i ostale povjerljive podatke. Poduzetnik ili udruženje poduzetnika koji dostavljaju podatke u skladu s člankom 6a i koji nisu korisnici mjere državne potpore o kojoj je riječ mogu zatražiti, zbog potencijalne štete, da se podaci o njihovu identitetu uskrate dotičnoj državi članici.”

(5)

U članku 10. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje članak 20., Komisija na vlastitu inicijativu može ispitati podatke o navodno nezakonitoj potpori iz bilo kojeg izvora.

Komisija bez odgađanja ispituje svaku pritužbu koju je podnijela zainteresirana strana u skladu s člankom 20. stavkom 2. i osigurava potpuno i redovito obavješćivanje dotične države članice o napretku i ishodima ispitivanja.

2.   Prema potrebi, Komisija zahtijeva podatke od dotične države članice. U tom slučaju, članak 2. stavak 2. i članak 5. stavci 1. i 2. primjenjuju se mutatis mutandis.

Nakon pokretanja formalnog istražnog postupka Komisija također može zahtijevati podatke od druge države članice, poduzetnika ili udruženja poduzetnika u skladu s člankom 6.a i 6.b, koji se primjenjuju mutatis mutandis.”

(6)

Nakon članka 14. umeće se sljedeći naslov poglavlja:

„POGLAVLJE III.a

ROKOVI ZASTARE”

(7)

Naslov članka 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Rok zastare za povrat potpore”

(8)

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 15.a

Rok zastare za izricanje novčanih kazni i periodičnih penala

1.   Ovlasti dodijeljene Komisiji temeljem članka 6.b podliježu roku zastare od tri godine.

2.   Rok iz stavka 1. počinje teći od dana počinjenja povrede iz članka 6.b. Međutim, u slučaju kontinuiranih ili ponovljenih povredâ, rok zastare počinje teći od dana kada je prestala povreda.

3.   Svaka radnja koju poduzme Komisija s ciljem istrage ili vođenja postupaka u vezi s povredom iz članka 6.b prekida rok zastare za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala, s učinkom od dana kada su dotični poduzetnik ili udruženje poduzetnika obaviješteni o toj radnji.

4.   Nakon svakog prekida rok zastare se počinje računati iznova. Međutim, rok zastare istječe najkasnije onog dana kada protekne rok od šest godina u kojem Komisija nije izrekla novčanu kaznu ili periodični penal. Taj se rok produžuje za vrijeme prekida roka zastare u skladu sa stavkom 5.

5.   Rok zastare za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala prekida se sve dok je odluka Komisije predmet postupka koji se vodi pred Sudom Europske unije.

Članak 15.b

Rok zastare za izvršenje novčanih kazni i penala

1.   Ovlasti Komisije za izvršenje odluka donesenih sukladno članku 6.b podliježu roku zastare od pet godina.

2.   Rok iz stavka 1. počinje teći od dana kada odluka donesena u skladu s člankom 6.b postane pravomoćna.

3.   Rok zastare iz stavka 1. prekida se:

4.   Nakon svakog prekida, rok zastare počinje se računati iznova.

5.   Rok zastare iz stavka 1. za izvršenje novčanih kazni ili periodičnih penala prekida se sve dok:

(9)

Članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Zloporaba potpore

Ne dovodeći u pitanje članak 23., Komisija može, u slučajevima zloporabe potpore, pokrenuti formalni istražni postupak u skladu s člankom 4. stavkom 4. U tom slučaju članci 6., 6.a, 6.b, 7., 9. i 10., članak 11. stavak 1. i članci od 12. do 15. primjenjuju se mutatis mutandis.”

(10)

U članku 20., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Svaka zainteresirana strana može podnijeti pritužbu kojom obavještava Komisiju o svakom navodnom slučaju nezakonite potpore ili o svakom navodnom slučaju zloporabe potpore. U tom smislu, zainteresirana strana propisno ispunjava obrazac koji je određen u provedbenoj odredbi iz članka 27. i navodi sve obvezne podatke koji se u njemu zahtijevaju.

Ako Komisija smatra da se zainteresirana strana ne pridržava obveznih dijelova obrasca za pritužbu ili da činjenice ili pravna pitanja koje je iznijela zainteresirana strana ne predstavljaju dostatne razloge na temelju kojih bi se u prima facie ispitivanju moglo utvrditi postojanje nezakonite potpore ili zlouporabe potpore, o tome obavještava zainteresiranu stranu i poziva je da dostavi primjedbe unutar propisanog razdoblja koje u pravilu ne smije biti dulje od mjesec dana. Ako zainteresirana strana ne iskaže svoja stajališta u propisanom roku, pritužba se smatra povučenom. Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu ako se pritužba smatra povučenom.

Komisija podnositelju pritužbe šalje primjerak odluke o slučaju koji se odnosi na predmet pritužbe.”

(11)

Nakon članka 20. umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE VI.a

ISTRAGE GOSPODARSKIH SEKTORA I INSTRUMENATA POTPORE

Članak 20.a

Istrage gospodarskih sektora i instrumenata potpore

1.   Kada dostupni podaci potkrepljuju osnovanu sumnju da bi mjere državne potpore u određenom sektoru ili utemeljene na određenom instrumentu potpore mogle značajno ograničiti ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu u nekoliko država članica ili da postojeće mjere potpore u određenom sektoru u nekoliko država članica nisu ili su prestale biti spojive s unutarnjim tržištem, Komisija može provesti istragu u nekoliko različitih država članica određenog sektora gospodarstva ili korištenja dotičnog instrumenta potpore. Tijekom tog istraživanja Komisija može od dotičnih država članica i/ili poduzetnika ili udruženja poduzetnika zatražiti da dostave potrebne podatke za primjenu članaka 107. i 108. UFEU-a, vodeći računa o načelu proporcionalnosti.

Komisija navodi razloge za pokretanje istraživanja i za izbor primatelja u svim zahtjevima za dostavljanje podataka poslanim na temelju ovog članka.

Komisija objavljuje izvješće o rezultatima svojeg istraživanja određenih gospodarskih sektora ili instrumenata potpore u raznim državama članicama i poziva dotične države članice te sve poduzetnike ili udruženja poduzetnika da dostave svoje primjedbe.

2.   Podaci dobiveni na temelju sektorskih istraživanja mogu se koristiti u okviru postupaka u skladu s ovom Uredbom.

3.   Članci 5., 6.a i 6.b primjenjuju se mutatis mutandis.”

(12)

Nakon članka 23. umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE VII.a

SURADNJA S NACIONALNIM SUDOVIMA

Članak 23.a

Suradnja s nacionalnim sudovima

1.   Za primjenu članka 107. stavka 1. i članka 108. UFEU-a, sudovi država članica mogu zatražiti od Komisije da im dostavi podatke kojima raspolaže ili svoje mišljenje o pitanjima primjene pravila o državnim potporama.

2.   Ako je potrebno za dosljednu primjenu članka 107. stavka 1. ili članka 108. UFEU-a, Komisija može, na vlastitu inicijativu, podnijeti pismena očitovanja sudovima država članica koji su odgovorni za primjenu pravila o državnim potporama. Ona može, uz dopuštenje dotičnog suda, dati i usmena očitovanja.

Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu o svojoj namjeri podnošenja očitovanjâ prije nego što to formalno i učini.

Isključivo u svrhu pripreme svojih očitovanja, Komisija može zatražiti od nadležnog suda države članice da joj dostavi dokumente koji su mu na raspolaganju i koji su potrebni za Komisijinu ocjenu predmeta.”

(13)

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Primatelj odlukâ

1.   Odluke donesene u skladu s člankom 6.a stavkom 7., člankom 6.b stavcima 1. i 2. i člankom 7. stavkom 9. upućuju se dotičnom poduzetniku ili udruženju poduzetnika. Komisija dostavlja odluke primatelju bez odlaganja i pruža mu mogućnost da Komisiji priopći koji su podaci, prema njegovu mišljenju, obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne.

2.   Sve druge odluke Komisije donesene u skladu s poglavljima II., III., IV., V. i VII. upućuju se dotičnoj državi članici. Komisija ih dotičnoj državi članici dostavlja bez odlaganja te daje toj državi članici mogućnost da Komisiji priopći koji su podaci, prema njezinu mišljenju, obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne.”

(14)

U članak 26. umeće se sljedeći stavak:

„2.a.   Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje odluke koje donosi u skladu s člankom 6.b stavcima 1. i 2”.

(15)

Članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Provedbene odredbe

Komisija je, djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29., ovlaštena usvajati provedbene odredbe u vezi s:

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/15

(1)

Vijeće je 4. veljače 2011. donijelo Uredbu (EU) br. 101/2011.

(2)

Unosi za tri osobe na popisu fizičkih i pravnih osoba, subjekata ili tijela utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 101/2011 trebali bi se zamijeniti te bi trebalo pružiti nova obrazloženja razlogâ zbog kojih su te osobe navedene u Prilogu.

(3)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 101/2011 trebalo bi izmijeniti u skladu s navedenim,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/17

(1)

Uredbom (EU) br. 528/2012 predviđa se nastavak radnog programa za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari koje se koriste u biocidnim proizvodima, započetog u skladu s člankom 16. stavkom 2. Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju na tržište biocidnih proizvoda (2).

(2)

Člankom 89. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 528/2012 predviđeno je dovršenje radnog programa do 14. svibnja 2014.

(3)

Prema zadnjim ocjenama Komisije navedenima u Komunikaciji koju je Komisija uputila Europskom parlamentu u skladu s člankom 294. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi sa stajalištem Vijeća o donošenju Uredbe Europskog parlamenata i Vijeća o stavljanju na tržište i uporabi biocidnih proizvoda (3), pregled svih postojećih aktivnih tvari koje se koriste u biocidnim proizvodima neće biti dovršen prije 31. prosinca 2024.

(4)

Stoga je primjereno produljiti radni program do tog datuma.

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/18

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 501/2008 (2) utvrđuju se pravila za sastavljanje, odabir, provedbu, financiranje i provjeru informiranja i promotivnih mjera iz Uredbe (EZ) br. 3/2008.

(2)

Popis tema i proizvoda za koje se mogu provesti mjere na unutarnjem tržištu u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 3/2008 utvrđen je u dijelu A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 501/2008, a popis proizvoda koji mogu biti obuhvaćeni promotivnim mjerama u trećim zemljama u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 3/2008 utvrđen je u dijelu A Priloga II. Uredbi (EZ) br. 501/2008. Ti se popisi revidiraju svake dvije godine.

(3)

Smjernice iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 3/2008 utvrđene su u dijelu B Priloga I. Uredbi (EZ) br. 501/2008.

(4)

U kontekstu krize sektora ovčjeg mesa i s namjerom podizanja svijesti u pogledu ovčjeg mesa, njegove proizvodnje i potrošnje, potrebno je trgovinskim i međusektorskim organizacijama u navedenom sektoru omogućiti da primaju sufinanciranje Unije za programe informiranja i promocije za generičko ovčje meso podrijetlom iz Unije.

(5)

Neobavezne oznake kvalitete uvedene Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (3) čine drugi stupanj sustava kvalitete kojima se osigurava dodana vrijednost. Mogu se prenijeti na unutarnje tržište i odnose se na posebne vodoravne značajke u pogledu jedne kategorije proizvoda ili više njih, poljoprivrednih metoda ili obilježja proizvodnje koji se primjenjuju u određenim područjima. Kako bi promotivni programi bili dostupni na unutarnjem tržištu za sve postojeće sustave kvalitete, proizvodi obuhvaćeni sustavom za neobavezne oznake kvalitete trebaju se uključiti kao prihvatljivi proizvodi, kao i proizvodi obuhvaćeni sustavima za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zajamčene tradicionalne specijalitete (ZTS).

(6)

Više nisu valjani razlozi za proglašavanje mesa peradi prihvatljivim jer je razdoblje nakon krize uzrokovane ptičjom gripom bilo dovoljno dugo za vraćanje povjerenja potrošača. Stoga treba izbrisati upućivanja na meso peradi.

(7)

Pri odabiru trećih zemalja za uključivanje u dio B Priloga II. Uredbi (EZ) br. 501/2008, treba voditi računa o tržištima u trećim zemljama gdje postoji stvarna ili moguća potražnja. Zbog stalnog rasta potrošnje i potencijala za poljoprivredne proizvode Unije te interesa za njih, kao i zbog daljnjeg širenja programa Unije i projekata suradnje, treba razmotriti nove zemlje i nova područja kao prikladna tržišta za promotivne programe.

(8)

U kontekstu pristupanja Hrvatske Uniji 1. srpnja 2013. tu državu treba izbrisati s popisa trećih zemalja koje ispunjavaju uvjete.

(9)

Uredbu (EZ) br. 501/2008 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/24

(1)

Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđuje se popis prehrambenih aditiva Unije odobrenih za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe.

(2)

Taj se popis na inicijativu Komisije ili na temelju zahtjeva može izmijeniti u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o utvrđivanju zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (2).

(3)

Zahtjev za odobrenje uporabe nekoliko aditiva u surogatima ribljih proizvoda na bazi algi podnesen je 1. veljače 2011. i stavljen je na raspolaganje državama članicama.

(4)

Surogati riblje ikre na bazi algi dobiveni su iz ekstrakata algi koje čine približno 85 % proizvoda. Dodatni su sastojci voda, začini i odobreni aditivi. Surogati riblje ikre na bazi algi pripadaju kategoriji hrane 04.2.4.1 „Proizvodi od voća i povrća osim kompota” sukladno dijelu D popisa prehrambenih aditiva Unije u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(5)

Budući da ti proizvodi nemaju vizualnu privlačnost, potrebna je uporaba određenih prehrambenih bojila. Uporaba sladila potrebna je kako bi se prilagodio okus, prikrila gorčina te kako bi se istodobno izbjeglo da uporaba šećera ograniči mikrobiološku stabilnost i rok trajanja tih proizvoda. Potrebni su drugi traženi aditivi kao stabilizatori i antioksidansi.

(6)

Surogati riblje ikre na bazi algi prvenstveno su namijenjeni da se upotrebljuju kao dodatak ili ukras na tanjuru, kao zamjena za riblju ikru. Dodatna izloženost zbog uporabe tih aditiva bila bi neznatna u usporedbi s njihovom uporabom u drugoj hrani i nije vjerojatno da će utjecati na zdravlje ljudi. Stoga je primjereno odobriti uporabu određenih bojila, sladila, antioksidansa i stabilizatora u surogatima riblje ikre.

(7)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Komisija je dužna zatražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane kako bi ažurirala popis prehrambenih aditiva Unije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, osim ako postoji mogućnost da se takvim ažuriranjem utječe na zdravlje ljudi. Budući da odobrenje uporabe kurkumina (E 100), riboflavina (E 101), košenila, karminske kiseline i karmina (E 120), bakrenih kompleksa klorofilâ i klorofilinâ (E 141), običnog karamela (E 150a), biljnog ugljena (E 153), karotenâ (E 160a), ekstrakta paprike, kapsantina, kapsorubina (E160c), Beta-apo-8’-karotenala (C 30) (E 160e), crvene boje iz cikle, betanina (E 162), antocijanâ (E163), titanovog dioksida (E 171), željeznih oksida i željeznih hidroksida (E 172), ekstrakata ružmarina (E 392), fosforne kiseline – fosfata – di-, tri- i polifosfata (E 338 – 452) i saharina i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli (E 954) u surogatima riblje ikre na bazi algi predstavlja ažuriranje tog popisa nije potrebno tražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane jer ne postoji mogućnost da se time utječe na zdravlje ljudi.

(8)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, a nije im se usprotivio ni Europski parlament ni Vijeće,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/27

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis prehrambenih aditiva Unije odobrenih za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe.

(2)

Uredbom Komisije (EU) br. 231/2012 (3) utvrđuju se specifikacije za prehrambene aditive navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(3)

Ti popisi mogu se ažurirati sukladno zajedničkom postupku navedenom u članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008, na inicijativu Komisije ili nakon podnošenja zahtjeva.

(4)

Zahtjev za dozvolu uporabe biljnih sterola bogatih stigmasterolom kao stabilizatora u alkoholnim koktelima za zamrzavanje podnesen je 11. veljače 2011. i dostupan je državama članicama.

(5)

Postoji tehnološka potreba za uporabom biljnih sterola bogatih stigmasterolom kao stabilizatora odnosno nukleacijskog sredstva, kako bi se stvorila i održala prisutnost disperzije leda u različitim alkoholnim koktelima za zamrzavanje. Ti su proizvodi osmišljeni tako da ih potrošači kupe u tekućem obliku, te stave u kućne zamrzivače kako bi dobili polusmrznuta pića. Kada se biljni steroli bogati stigmasterolom dodaju koktelima kao nukleacijsko sredstvo (stabilizator), oni omogućuju smrzavanje koktela i nastanak zadovoljavajućeg polusmrznutog pića u zamrzivaču potrošača. Ako se ne rabe biljni steroli bogati stigmasterolom, napitak se može jako ohladiti i ne može se jamčiti stvaranje leda, što rezultira nezadovoljavajućim proizvodom.

(6)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008, Komisija traži mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane kako bi ažurirala popis o prehrambenim aditivima Unije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(7)

Europska agencija za sigurnost hrane ocijenila je sigurnost biljnih sterola bogatih stigmasterolom kada se rabe kao prehrambeni aditiv u alkoholnim koktelima za zamrzavanje i izrazila svoje mišljenje 14. svibnja 2012. (4). Zaključili su da dostupni toksikološki podaci o biljnim sterolima bogatim stigmasterolom nisu dovoljni kako bi se utvrdio dopušteni dnevni unos. Međutim, na temelju dostupnih podataka zaključili su da predložena uporaba i razina uporabe biljnih sterola bogatih stigmasterolom kao stabilizatora u alkoholnim koktelima za zamrzavanje ne predstavlja sigurnosni rizik. Nadalje, Agencija smatra da prosječan dnevni unos, uzimajući u obzir procijenjenu izloženost biljnim sterolima iz svih izvora (npr. nova primjena, prirodni izvori i kada se dodaje kao novi sastojak hrani) neće biti veći od 3 g/dan.

(8)

Stoga je primjereno odobriti uporabu biljnih sterola bogatih stigmasterolom kao stabilizatora u alkoholnim koktelima za zamrzavanje i dodijeliti E 499 kao E-broj tom prehrambenom aditivu.

(9)

Nekoliko znanstvenih tijela, uključujući Znanstveni odbor za hranu, Zajednički stručni odbor FAO-a/WHO-a za prehrambene aditive i Europska agencija za sigurnost hrane prethodno je ocijenilo fitosterole, fitostanole i njihove estere te su odobreni za uporabu u različitoj hrani unutar Unije s količinom unosa najviše 3g/dan. Te tvari rabe se kao novi sastojci hrane kako bi pomogle pojedincima s hiperkolesterolemijom da kontroliraju razinu LDL-kolesterola u krvi.

(10)

Uredbom Komisije (EZ) br. 608/2004 od 31. ožujka 2004. o označivanju hrane i sastojaka hrane s dodatkom fitosterola, estera fitosterola, fitostanola i/ili estera fitostanola (5) predviđene su obvezne pojedinosti o označivanju tih hrana, uz one navedene u članku 3. Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (6). Ti zahtjevi za označivanje odnose se na učinke fitosterola, estera fitosterola, fitostanola i/ili estera fitostanola na razine kolesterola u krvi.

(11)

Budući da količina biljnih sterola bogatih stigmasterolom namijenjenih uporabi u alkoholnim pićima nije dovoljna da utječe na razinu kolesterola u krvi, alkoholni kokteli za zamrzavanje koji sadrže biljne sterole bogate stigmasterolom trebali bi biti oslobođeni obveze ispunjavanja zahtjeva za označivanje utvrđenih Uredbom (EZ) br. 608/2004.

(12)

Specifikacije za biljne sterole bogate stigmasterolom treba uključiti u Uredbu (EU) br. 231/2012.

(13)

U okviru mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane o sigurnosti biljnih sterola bogatih stigmasterolom od 14. svibnja 2012. razmotrene su specifikacije za taj prehrambeni aditiv u skladu sa zahtjevom podnositelja i kao što je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi. Zaključeno je da se specifikacije temelje na onima za fitosterole, fitostanole i njihove estere koje je utvrdio Zajednički stručni odbor FAO-a/WHO-a za prehrambene aditive (7), a rezultatima analize biljnih sterola bogatih stigmasterolom potvrđeno je da proizvodnim procesom nastaje stabilan proizvod koji je u skladu s predloženim specifikacijama.

(14)

Kada se ažuriraju specifikacije utvrđene u Uredbi (EU) br. 231/2012, potrebno je uzeti u obzir specifikacije i analitičke tehnike za aditive kako su utvrđene u Codexu alimentariusu kako ga je sastavio Zajednički stručni odbor FAO-a/WHO-a za prehrambene aditive.

(15)

Stoga uredbe (EZ) br. 1333/2008 i (EU) br. 231/2012 treba na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, a nisu im se usprotivili ni Europski parlament ni Vijeće,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/32

(1)

Odlukom 2012/735/EU Vijeće je, u ime Unije, odobrilo potpis Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane (u daljnjem tekstu „Sporazum”). U skladu s Odlukom 2012/735/EU Sporazum treba primjenjivati privremeno do zaključivanja postupaka za njegovo sklapanje. Sporazum se privremeno primjenjuje od 1. kolovoza 2013.

(2)

Prilog II. Sporazumu odnosi se na definiciju pojma „proizvoda s podrijetlom” i načine upravne suradnje. Za određene proizvode, Dodatkom 2.A Prilogu predviđena su odstupanja od pravila o podrijetlu utvrđenih u tom Prilogu u okviru godišnjih kvota. Stoga je potrebno utvrditi uvjete primjene tih odstupanja za uvoze iz Kolumbije.

(3)

Carinskim bi kvotama utvrđenim u Dodatku 2.A Prilogu II. trebala upravljati Komisija prema načelu „tko prvi dođe, prvi biva poslužen” u skladu s Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (2).

(4)

Za stjecanje koristi od prava na carinske koncesije potrebno je carinskim tijelima dostaviti odgovarajući dokaz o podrijetlu, kako je utvrđeno Sporazumom.

(5)

S obzirom na to da Sporazum stupa na snagu od 1. kolovoza 2013., ova se Uredba treba primjenjivati od istog datuma.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/35

(1)

Odlukom 2012/735/EU Vijeće je, u ime Unije, odobrilo potpisivanje Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane (u daljnjem tekstu „Sporazum”). U skladu s Odlukom 2012/735/EU Sporazum treba primjenjivati privremeno do zaključivanja postupaka za njegovo sklapanje. Sporazum se privremeno primjenjuje od 1. kolovoza 2013.

(2)

Pododjeljak 1. odjeljka B Dodatka 1. Prilogu I. odnosi se na raspored stranke EU-a o ukidanju carina za robu podrijetlom iz Kolumbije. Za određene proizvode predviđa se primjena carinskih kvota. Iz tog razloga za takve proizvode potrebno je otvoriti carinske kvote.

(3)

Carinskim bi kvotama trebala upravljati Komisija prema načelu „tko prvi dođe, prvi biva poslužen” u skladu s Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (2).

(4)

Za stjecanje koristi od prava na carinske koncesije potrebno je carinskim tijelima dostaviti odgovarajući dokaz o podrijetlu, kako je utvrđeno Sporazumom.

(5)

Prilog I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (3), kako je izmijenjen Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 927/2012 (4), sadržava nove oznake KN koje se razlikuju od navedenih oznaka u Sporazumu. Stoga nove oznake treba navesti u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

S obzirom na to da Sporazum stupa na snagu od 1. kolovoza 2013., ova se Uredba treba primjenjivati od istog datuma.

(7)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/39

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/41

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1451/2007 od 4. prosinca 2007. o drugoj fazi desetgodišnjeg radnog programa iz članka 16. stavka 2. Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (2) utvrđen je popis aktivnih tvari koje treba ocijeniti radi njihovog mogućeg uvrštavanja u priloge I., I.A ili I.B, Direktivi 98/8/EZ. Taj popis uključuje mljeveni klip kukuruza.

(2)

Sukladno Uredbi (EZ) br. 1451/2007, mljeveni klip kukuruza ocijenjen je u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 98/8/EZ u pogledu uporabe u vrsti pripravka 14, rodenticidi, kako je utvrđena u Prilogu V. toj Direktivi.

(3)

Grčka je imenovana državom članicom izvjestiteljicom te je 22. listopada 2009. sukladno članku 14. stavcima 4. i 6. Uredbe (EZ) br. 1451/2007 podnijela Komisiji izvješće nadležnog tijela zajedno s preporukom.

(4)

Izvješće nadležnog tijela pregledale su države članice i Komisija uz sudjelovanje podnositelja. Sukladno članku 15. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1451/2007, rezultati pregleda uključeni su u izvješće o ocjeni na Stalnom odboru za biocidne pripravke 21. rujna 2012.

(5)

U izvješću o ocjeni zaključuje se da se može očekivati da će biocidni pripravci koji se koriste kao rodenticidi i sadrže mljeveni klip kukuruza zadovoljiti uvjete utvrđene u članku 5. Direktive 98/8/EZ te se stoga preporučuje da se mljeveni klip kukuruza za uporabu u vrsti pripravka 14 uvrsti u Prilog I. toj Direktivi. Primjereno je slijediti tu preporuku.

(6)

U izvješću o ocjeni također se zaključuje da se za biocidne pripravke koji se koriste kao rodenticidi i sadrže mljeveni klip kukuruza može očekivati da će predstavljati mali rizik za ljude, neciljne životinje i okoliš, osobito u pogledu ispitivane uporabe opisane u izvješću o ocjeni, odnosno kada se koriste u obliku peleta na suhim mjestima. U izvješću se stoga preporučuje uvrštenje mljevenog klipa kukuruza za takvu uporabu u Prilog I.A Direktivi 98/8/EZ. Primjereno je slijediti tu preporuku.

(7)

Sukladno trenutačnoj praksi te u skladu s člankom 10. stavkom 1. Direktive 98/8/EZ, primjereno je trajanje uvrštenja ograničiti na deset godina.

(8)

Na razini Unije nisu procijenjeni sve moguće uporabe i scenariji izloženosti. Stoga je primjereno od država članica zahtijevati da ocijene one uporabe ili scenarije izloženosti te one rizike za stanovništvo i dijelove okoliša koji nisu reprezentativno proučeni u okviru procjene rizika na razini Unije, te da prilikom odobrenja pripravka osiguraju poduzimanje potrebnih mjera ili nametanje posebnih uvjeta kako bi se uočeni rizici smanjili na prihvatljivu razinu.

(9)

Odredbe donesene na temelju te Direktive treba istodobno primjenjivati u svim državama članicama kako bi se osigurao isti tretman na tržištu Unije za sve biocidne pripravke koji pripadaju vrsti pripravka 14 i kao aktivnu tvar sadrže mljeveni klip kukuruza, te kako bi se olakšalo pravilno funkcioniranje tržišta biocidnih pripravaka općenito.

(10)

Prije uvrštenja aktivne tvari u priloge I. i I.A Direktivi 98/8/EZ trebalo bi osigurati razumno razdoblje kako bi se državama članicama i zainteresiranim stranama omogućilo da se pripreme za ispunjavanje novih uvjeta i kako bi se osiguralo da podnositelji zahtjeva koji su pripremili dokumentaciju mogu u potpunosti iskoristiti desetgodišnje razdoblje zaštite podataka, koje u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Direktive 98/8/EZ započinje na dan uvrštenja.

(11)

Nakon uvrštenja državama članicama treba osigurati razumno razdoblje za primjenu članka 16. stavka 3. Direktive 98/8/EZ.

(12)

Direktivu 98/8/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom od 28. rujna 2011. država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima (3), države članice se obvezuju da će u opravdanim slučajevima uz službenu obavijest o svojim mjerama za prijenos priložiti jedan ili više dokumenata s objašnjenjima odnosa između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prijenos.

(14)

Odbor osnovan na temelju članka 28. stavka 1. Direktive 98/8/EZ nije dostavio mišljenje o mjerama predviđenima ovom Direktivom, stoga je Komisija podnijela Vijeću prijedlog koji se odnosi na mjere i proslijedila ga Europskom parlamentu. Vijeće nije reagiralo unutar dvomjesečnog razdoblja koje je utvrđeno člankom 5.a Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999., kojom se utvrđuju postupci za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4), pa je Komisija zato podnijela prijedlog Europskom parlamentu bez odgode. Europski parlament nije se usprotivio mjeri u roku od četiri mjeseca od gore spomenutog prosljeđivanja,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/44

(1)

Vijeće je 31. siječnja 2011. donijelo Odluku 2011/72/ZVSP.

(2)

Unosi za tri osobe na popisu osoba i subjekata utvrđenom u Prilogu Odluci 2011/72/ZVSP trebali bi se zamijeniti te bi trebalo pružiti nova obrazloženja razlogâ zbog kojih su te osobe navedene u Prilogu.

(3)

Prilog Odluci 2011/72/ZVSP trebalo bi izmijeniti u skladu s navedenim,

31.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 204/46

(1)

Komisija je u svom dopisu od 9. listopada 2012. definirala prioritetna područja za financiranje od strane Unije u okviru programa nadzora i kontrole ribarstva. Ta prioritetna područja uključuju poboljšanja u sustavima praćenja i nadzora država članica, mjerenja snage motora i sljedivost ribljih proizvoda. Komisija je u svom dopisu od 14. svibnja 2012. također utvrdila uvjete koje operateri i države članice moraju ispuniti kada ulažu u projekte povezane sa sljedivosti.

(2)

Države članice dostavile su Komisiji svoje programe nadzora i kontrole ribarstva za 2013. u skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 861/2006 uključujući zahtjeve za financijski doprinos Unije za izdatke nastale provedbom projekata u okviru tih programa.

(3)

Na toj osnovi i s obzirom na proračunska ograničenja, zahtjevi u programima financiranja Unije koji se odnose na neprioritetne mjere kao što su postavljanje sustava automatske identifikacije (AIS) na ribarska plovila, projekti za izobrazbu koji nisu povezani s poboljšanjima sustava kontrole država članica i kupovina ili modernizacija ribarskih patrolnih plovila i letjelica odbačeni su jer nisu posvećeni prioritetnim područjima.

(4)

Prikladno je odrediti maksimalne iznose i stopu financijskog doprinosa Unije u skladu s ograničenjima utvrđenima člankom 15. Uredbe (EZ) br. 861/2006 i utvrditi uvjete pod kojima se takvi doprinosi mogu odobriti.

(5)

U pogledu projekata povezanih sa sljedivosti važno je osigurati da se oni razvijaju na temelju međunarodno priznatih normi i specifikacija u skladu sa zahtjevima članka 67. stavka 8. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (2).

(6)

Zahtjevi za financiranje Unije procijenjeni su u pogledu njihove usklađenosti s pravilima navedenima u Uredbi Komisije (EZ) br. 391/2007 od 11. travnja 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 861/2006 u vezi s izdacima država članica nastalim pri provedbi sustava praćenja i nadzora koji se primjenjuju u zajedničkoj ribarstvenoj politici (3).

(7)

Komisija je ocijenila projekte čiji troškovi ne nadmašuju 40 000 EUR, bez PDV-a, i prihvatila one za koje je financiranje Unije opravdano zbog poboljšanja koja će vjerojatno donijeti sustavima praćenja i nadzora država članica koje su podnijele zahtjeve.

(8)

Radi poticanja ulaganja u prioritetna područja koja je odredila Komisija i u pogledu negativnog učinka financijske krize na proračune država članica, izdaci koji se odnose na ta prioritetna područja trebaju dobiti visoku stopu sufinanciranja, u skladu s ograničenjima utvrđenima člankom 15. Uredbe (EZ) br. 861/2006.

(9)

Kako bi ispunili uvjete za financijski doprinos, automatski uređaji za utvrđivanje položaja plovila te uređaji za elektroničko bilježenje i izvještavanje na ribarskim plovilima trebaju ispunjavati zahtjeve utvrđene Provedbenom uredbom (EU) br. 404/2011.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,