VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA:

—

Rezoluciju Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.), Rezoluciju Vijeća o upravljačkoj strukturi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) i Rezoluciju Vijeća o Europskom prostoru obrazovanja: vizija do 2025. i za razdoblje nakon toga, kojima je najavljeno da će Vijeće u 2025. preispitati strateški okvir, uključujući ciljeve, upravljačku strukturu, metode rada i prioritetna područja na razini EU-a, te, prema potrebi, poduzeti sve potrebne prilagodbe za drugi ciklus kako bi se prilagodilo stvarnosti i potrebama europskog prostora obrazovanja ili bilo kojem važnom razvoju događaja u Europskoj uniji;

—	političku pozadinu kako je navedena u Prilogu I.;

UVAŽAVAJUĆI:

—	važan doprinos europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja relevantnim dijelovima europskog semestra;

PONOVNO ISTIČUĆI:

—	potrebu za koordinacijom i usklađenošću svih inicijativa EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja, posebno onih koje se odnose na vještine i kompetencije, uz potpuno poštovanje pravne osnove za odgovarajuća područja politike kako je utvrđeno u Ugovorima;

POZDRAVLJAJUĆI:

—	izvješće Komisije o međuevaluaciji strateškog okvira za europski prostor obrazovanja za razdoblje 2021. – 2030. (1);

NAGLAŠAVA da:

—

uzimajući u obzir promjenjivu geopolitičku stvarnost, za individualni rast, održiv socijalni i gospodarski razvoj, demokraciju, otpornost, socijalnu koheziju, konkurentnost i pripravnost ključno je poticati na postizanje jednakog i uključivog pristupa visokokvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju za sve;

—	uspostava europskog prostora obrazovanja i dalje je glavni cilj europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja. U tom kontekstu obrazovanje i osposobljavanje moraju se promatrati iz sveobuhvatne perspektive kako bi pojedinci i društvo ostvarili svoj puni potencijal;

PREPOZNAJE da:

—	od 2021. ostvaren je znatan napredak u smjeru uspostave europskog prostora obrazovanja te su u skladu sa strateškim prioritetima pokrenute brojne inicijative. Treba još raditi na daljnjoj provedbi niza inicijativa;

—	temelj suradnje i dalje su rezolucije Vijeća iz 2021. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja. Ovom se Rezolucijom Vijeća preispituju i ažuriraju te rezolucije;

PRIMA NA ZNANJE da, prema izvješću Komisije o međuevaluaciji strateškog okvira za europski prostor obrazovanja za razdoblje 2021. – 2030.:

—

strateški okvir imao je dodanu vrijednost EU-a u povezivanju država članica u pogledu kvantificiranih ciljeva i zajedničkih prioriteta. Taj okvir doveo je do rezultata i odgovarajućih poboljšanja. Primjena i kombinacija provedbenih instrumenata europskog prostora obrazovanja djelotvorne su i usklađene međusobno i s prioritetima općenito. Dokazi potvrđuju da su zahvaljujući europskom prostoru obrazovanja uvedene važne nove mjere na razini EU-a, potaknute i podržane nacionalne reforme te su uspostavljeni strukturni, sustavni i održivi putovi za dublju europsku suradnju među obrazovnim ustanovama. U nekim slučajevima suradnja na razini EU-a premašila je očekivanja i početne ambicije zahvaljujući osiguravanju učinkovitih komunikacijskih kanala i koordiniranom odgovoru tijekom upravljanja krizama, čime je pojačana otpornost EU-a;

—	snaga strateškog okvira proizlazi iz čvrstih temelja dobrovoljne suradnje i zajedničkog stvaranja. Tijekom savjetovanja za potrebe evaluacije države članice potvrdile su snažnu volju za nastavkom suradnje putem strateškog okvira;

—	i dalje su relevantni glavni izazovi strukturirani na temelju strateških prioriteta koje je Vijeće utvrdilo 2021. i u skladu s Rezolucijom Vijeća iz 2023.;

—

može se utvrditi niz područja u kojima ima prostora za poboljšanje: strateški prioriteti, međusektorska koordinacija i usklađenost te model upravljanja, kao i dva velika nedostatka (nepostojanje ciljeva na razini EU-a za neke dugogodišnje ili nove prioritete i nedostatak sustavnih dokaza o nacionalnim reformama kao daljnjem postupanju u vezi s inicijativama EU-a);

—

upravljačke strukture europskog prostora obrazovanja, točnije Skupina na visokoj razini za obrazovanje i osposobljavanje, koju podupire njezin Koordinacijski odbor, osigurale su snažnije političko vodstvo i strateški usmjerenije utvrđivanje programa. Europskim prostorom obrazovanja promiče se istinska europska dimenzija u obrazovanju i osposobljavanju;

—

kad je riječ o ciljevima na razini EU-a, trendovi u njihovu ostvarivanju nisu ujednačeni. Ostvareni su pozitivni pomaci u pogledu nekoliko ciljeva (npr. smanjen je broj osoba koje rano napuštaju školovanje), ali u pogledu nekih drugih ciljeva ostvaren je ograničen napredak ili je čak došlo do pogoršanja (npr. osnovne vještine);

NADALJE PRIMA NA ZNANJE:

—

komunikaciju Komisije naslovljenu „Unija vještina” (2), u kojoj se naglašava da su za europsku konkurentnost potrebne vještine, od osnovnih vještina do vještina stečenih cjeloživotnim usavršavanjem i prekvalifikacijom. Komisija najavljuje novi pristup, uključujući preporuku o ljudskom kapitalu upućenu svim državama članicama u okviru europskog semestra, u kojem se kombiniraju politike obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja, povezane na temelju zajedničke vizije konkurentnosti;

—	Komunikaciju Komisije o Akcijskom planu za osnovne vještine (3), kojom se odgovara na opadanje razine osnovne pismenosti, matematike i prirodnih znanosti (4) i u kojoj se ujedno pristupa rješavanju pitanja opadanja razine osnovnih digitalnih vještina i građanskog znanja (5);

—

komunikaciju Komisije naslovljenu „Strateški plan za obrazovanje u području STEM-a (6): vještine za konkurentnost i inovacije” (7), u kojoj se ukazuje na izazove u području STEM-a na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, kao što su opadanje interesa i sudjelovanja te lošiji rezultati, nedostatak učitelja i nastavnika u području STEM-a, rodne razlike i manjak raznolikosti, o kojima treba raspraviti u okviru Vijeća;

—	namjeru Komisije da uspostavi Europski opservatorij za informacije o vještinama i Europski odbor na visokoj razini za vještine, kako je najavljeno u komunikaciji o Uniji vještina;

SLAŽE SE sa sljedećim:

1.

Za ostvarivanje napretka u današnjem svijetu i suočavanje s budućim promjenama u društvu i gospodarstvu te na tržištu rada svi pojedinci moraju imati ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (8), a u tom kontekstu važnu ulogu imaju višejezičnost, interdisciplinarne kompetencije i transverzalne vještine. Kako bi se nastavilo raditi na tome, potrebno je utvrditi mjere politike kojima bi se mogao potaknuti obrazovni uspjeh svih učenika, uključujući mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje u različitim fazama života.

2.

EU se suočava s izazovom u pogledu konkurentnosti. Iako se očekuje da će prevladavati i demografske izazove, sustavi obrazovanja i osposobljavanja morat će u idućim godinama pojedincima pružati vještine potrebne za poticanje europske konkurentnosti i strateške autonomije te vještine za podupiranje zelene i digitalne tranzicije. Razvoj kapaciteta za otpornost na krize i sposobnosti za izdržavanje kriza i oporavak od njih pomoći će u izgradnji sustava obrazovanja i osposobljavanja otpornih na buduće promjene u cijelom EU-u, na temelju stečenih iskustava i kao odgovor na učinak agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku sigurnost.

3.	Strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja bit će glavni alat za podupiranje i provedbu europskog prostora obrazovanja, uz potpuno uzimanje u obzir njegova sveobuhvatnog pristupa i, prema potrebi, u sinergiji s Unijom vještina.

4.	Iako je ostvaren znatan napredak u uspostavi europskog prostora obrazovanja, potrebno je još raditi na njegovoj potpunoj provedbi do 2030.

5.	S obzirom na razvoj događaja tijekom prvog ciklusa strateškog okvira, potrebno je preispitati i prilagoditi strateške prioritete, prioritetna područja i ciljeve na razini EU-a utvrđene 2021. te ojačati obrazovanje za zelenu i digitalnu tranziciju u okviru svih strateških prioriteta.

6.

Promicanje kvalitete, pravednosti, uključenosti i uspjeha za sve i dalje ima središnju ulogu u europskom prostoru obrazovanja te prožima sve njegove strateške prioritete. U drugom ciklusu (2026. – 2030.) strateškog okvira radit će se na sljedećih šest strateških prioriteta, uz upotrebu raspoloživih financijskih sredstava:

Strateški prioritet br. 1: pismenost, matematika i znanost za sve

Visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje pomažu svim učenicima da razviju kompetencije koje obuhvaćaju znanje, vještine i stavove koji su ključni za kvalitetu života pojedinaca, njihove mogućnosti zapošljavanja, socijalnu koheziju i konkurentnost, kao i za otpornost i pripravnost EU-a. Kako bi se postigao taj cilj, u okviru sustava obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi osigurati pravedan pristup, sudjelovanje i ishode promicanjem visokokvalitetnog učenja, uključenosti i dobrobiti. Iako je u prvom ciklusu strateškog okvira ostvaren napredak, i dalje je ključno dodatno poboljšati obrazovanje, osposobljavanje i vještine za osobni rast, aktivno građanstvo i stručno usavršavanje učenika svih dobnih skupina.

Dostatna razina pismenosti (čitanje, pisanje i dobro razumijevanje pisanih i usmenih informacija), matematičke pismenosti i prirodoslovne pismenosti za sve temelj je za daljnje učenje. Taj temelj učenicima omogućuje razvoj širih i specijaliziranijih kompetencija, primjerice u području STEM-a (9), te uspjeh u inicijalnom i trajnom obrazovanju, na tržištu rada i u društvu u širem smislu. Za osiguravanje pismenosti, matematičke pismenosti i prirodoslovne pismenosti ključno je poboljšati kvalitetu poučavanja i poticati pravednost i uključenost. Time će se osigurati uspjeh u obrazovanju i osposobljavanju za sve, što je važnije nego ikad prije.

Europa se suočava s ključnim izazovom: najnovije međunarodne procjene, uključujući program PISA, pokazuju zabrinjavajući pad u čitanju, matematici i prirodoslovlju, pri čemu sve veći udio učenika ne uspijeva dosegnuti minimalne razine znanja. Potrebno je uložiti veće napore u rješavanje tog problema, uključujući napore za smanjenje ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja te za poboljšanje pristupa visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, posebno za učenike iz ranjivih skupina. Stjecanje vještina u području pismenosti, matematike i prirodnih znanosti za sve pojedince te promicanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje općenito ključni su za njihov osobni i profesionalni razvoj te doprinose otklanjanju socioekonomskih nejednakosti i nedostatka vještina. Istodobno, poboljšanjem kvalitete obrazovanja i osposobljavanja trebao bi se povećati broj učenika koji postižu odlične rezultate, među ostalim u cilju jačanja inovacijskog kapaciteta i konkurentnosti Europe.

Diljem Europe učenici u nepovoljnom položaju prekomjerno su zastupljeni među onima koji postižu slabe rezultate. Da bi sustavi obrazovanja i osposobljavanja bili istinski uključivi, stupanj obrazovanja i postignuća učenika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i osposobljavanja ne bi smjeli biti uvjetovani osobnim, socijalnim i gospodarskim čimbenicima. Uključivo obrazovanje i osposobljavanje podrazumijevaju i razvoj osjetljivosti u procesima učenja kako bi se u obzir uzeli raznolikost, uključivost i nediskriminacija. U tom je kontekstu isto tako važno suzbijati sve stereotipe i pružiti potrebnu potporu učenicima s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama.

Strateški prioritet br. 2: razvoj digitalnih vještina i građanskog odgoja i obrazovanja

U današnjem globalnom kontekstu obilježenom krizama, klimatskim promjenama, brzim tehnološkim promjenama, digitalizacijom (uključujući umjetnu inteligenciju (UI)), sve većom polarizacijom, širenjem dezinformacija i sve većim izazovima u pogledu demokratskih normi i vrijednosti, kao i niskom razinom demokratskog sudjelovanja, potrebno je žurno ojačati demokraciju i otpornost unutar Europske unije. U tom pogledu presudnu ulogu imaju digitalni i građanski odgoj i obrazovanje.

Digitalne vještine ključne su za suvremen život i postale su neophodne u gotovo svim područjima društva i gospodarstva. Neophodne su za aktivno građanstvo, zapošljivost, socijalnu uključenost i dobrobit, ali i za poboljšanje europske konkurentnosti razvojem naprednijih vještina u području STEM-a. Digitalno obrazovanje trebalo bi obuhvaćati medijsku, digitalnu i podatkovnu pismenost, kritičko razmišljanje, digitalnu dobrobit, borbu protiv pogrešnih informacija i dezinformacija, zlostavljanja na internetu, govora mržnje i štetnog govora, kao i znanje o umjetnoj inteligenciji, njezinu etičnu i odgovornu upotrebu te druge tehnologije u nastajanju.

Građanski odgoj i obrazovanje jednako su važni u aktualnom kontekstu. Trenutačna globalna situacija zahtijeva da građani budu informirani i angažirani te da razumiju i poštuju demokratske institucije, načela i procese na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Građanski odgoj i obrazovanje pomažu svim pojedincima da steknu znanje, vještine i stavove potrebne za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom životu i smislen građanski angažman.

Europska dimenzija poučavanja (10) može doprinijeti promicanju zajedničkih europskih vrijednosti (11) kako bi se potaknuo osjećaj europskog identiteta i solidarnosti. Njome bi trebalo promicati poštovanje kulturne raznolikosti, a trebala bi i pomoći učenicima da razumiju svoj lokalni, nacionalni, europski i globalni identitet. Građanski odgoj i obrazovanje usko su povezani s razumijevanjem izazova digitalne i zelene tranzicije.

Glavni aspekt građanskog odgoja i obrazovanja jesu poučavanje i učenje putem demokracije, o demokraciji i za nju. Putem obrazovanja i osposobljavanja, u svim područjima i na svim razinama, trebalo bi promicati demokratske vrijednosti, poticati otvoreni dijalog i kritičko razmišljanje te raditi na uklanjanju pogrešnih informacija i dezinformacija (među ostalim na internetu). Škole i sve druge ustanove za obrazovanje i osposobljavanje trebale bi funkcionirati kao demokratske zajednice u kojima učenici imaju mogućnost sudjelovati te biti uključeni u dijaloge i postupak suodlučivanja. Učitelji i nastavnici, edukatori, predavači i voditelji osposobljavanja te ravnatelji na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja trebali bi biti dobro pripremljeni za presudnu ulogu u stvaranju uključivih i participativnih okruženja za učenje koja u praksi odražavaju demokratske vrijednosti. U tom su pogledu digitalni i građanski odgoj i obrazovanje posebno važni jer učenicima pomažu da kritički razmišljaju i na internetu postupaju na siguran i odgovoran način. Kako bi se osigurale dobrobit i sigurnost djece, nužno je utvrditi etički pristup upotrebi zaslona.

Naglasak bi trebao biti na promicanju aktivnoga građanstva, zahvaljujući kojem bi pojedinci stekli kompetencije i samopouzdanje za konstruktivno sudjelovanje u svojim zajednicama i u demokratskom procesu na svim razinama.

Učenje za zelenu tranziciju, održivi razvoj (12) i građanski odgoj i obrazovanje međusobno su usko povezani te su ujedno relevantni za europsku konkurentnost. Glavni je aspekt aktivnoga i odgovornoga građanstva priprema učenika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i osposobljavanja za odgovaranje na društvene i okolišne izazove. To uključuje stjecanje znanja, vještina i stavova koji su pojedincima potrebni za smisleno sudjelovanje u zelenoj i digitalnoj tranziciji te za doprinos pravednom, socijalno i okolišno održivom društvu.

Strateški prioritet br. 3: ostvarivanje cjeloživotnog učenja i mobilnosti za sve

Društveni, tehnološki, okolišni i gospodarski izazovi sve više utječu na naš način života i rada. Konkretno, tehnološki razvoj od stanovništva iziskuje usavršavanje i prekvalifikaciju. Cjeloživotno učenje ključno je u kontekstu klimatske krize i tehnoloških promjena jer pomaže pojedincima da izgrade otpornost i budu pripravni na aktualne okolišne i društvene promjene. Njime se podupire razvoj zelenih i digitalnih vještina i osigurava da se ljudi mogu prilagoditi novim i budućim potrebama tržišta rada, čime se doprinosi održivijim načinima života i rada. Budući da se društva neprestano mijenjaju, cjeloživotno učenje presudno je za osobni i građanski razvoj te stručno usavršavanje. I dalje je potreban dodatan napredak u pružanju fleksibilnih i visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve.

U EU-u je prosječna stopa sudjelovanja odraslih u učenju i dalje niska. Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trebali bi postati fleksibilniji, otporniji, otporniji na promjene u budućnosti i privlačniji te dopirati do raznolikije skupine polaznika obrazovanja, među ostalim do onih s niskom razinom vještina. Moraju osigurati priznavanje kvalifikacija i vrednovanje prethodnog učenja te pružiti prilike za osposobljavanje u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije, među ostalim na višim razinama kvalifikacije i tijekom cijelog radnog vijeka osobe, npr. putem mikrokvalifikacija. Nadalje, inovacije u načinima učenja, novi obrazovni pristupi i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje mogu doprinijeti boljem zadovoljavanju potreba šireg raspona polaznika obrazovanja jer će se sve veći broj odraslih morati prekvalificirati i usavršavati. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti pružanju potpore polaznicima obrazovanja iz marginaliziranih skupina i osobama s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama.

Mobilnost učenika, učitelja i nastavnika, edukatora, edukatora učitelja i nastavnika i nastavnog osoblja trebala bi se i dalje širiti, posebno putem trenutačnog programa Erasmus+, kao ključan element suradnje EU-a i alat za poboljšanje kvalitete i uključenosti u obrazovanje i osposobljavanje te promicanje višejezičnosti, međukulturnih kompetencija, europskog identiteta i aktivnoga građanstva u EU-u i izvan njega. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se otklonile postojeće prepreke mobilnosti u svrhu učenja i poučavanja, među ostalim u pogledu razdoblja učenja u inozemstvu, osiguravanja kvalitete i automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija i ishoda razdoblja učenja u inozemstvu (13). Važno je težiti uravnoteženoj mobilnosti kako bi se osiguralo uravnoteženo kretanje i raspodjela vještina te pratiti te procese.

Strateški prioritet br. 4: povećanje privlačnosti i motivacije te poboljšanje kompetencija u profesijama u području obrazovanja i osposobljavanja

Učitelji i nastavnici, edukatori, predavači i voditelji osposobljavanja, ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova i drugi odgojno-obrazovni djelatnici i pedagoško osoblje, na svim razinama i u svim okruženjima, u središtu su obrazovanja i osposobljavanja.

Zemlje EU-a suočavaju se sa sve većim izazovima zbog manjka nastavnog kadra, posebno u određenim predmetima i na određenim geografskim područjima. Motivacija učitelja i nastavnika, edukatora, predavača i voditelja osposobljavanja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika i pedagoškog osoblja ima presudnu ulogu u kvaliteti obrazovanja i osposobljavanja. Stoga je potrebno povećati privlačnost i društveno uvažavanje nastavničke struke te izraditi bolje i fleksibilnije strategije zapošljavanja. Kvaliteta obrazovanja učitelja i nastavnika, edukatora i predavača i voditelja osposobljavanja te njihovo stručno usavršavanje, prilike za mobilnost, radni uvjeti i dobrobit ključni su čimbenici za povećanje privlačnosti te profesije. Kako bi se poduprle inovacije, uključenost, kvaliteta i postignuća u obrazovanju i osposobljavanju, edukatori moraju biti kompetentni i motivirani, što iziskuje visokokvalitetno inicijalno obrazovanje i trajno stručno osposobljavanje. Trebali bi dobivati priznanja i imati prilike za napredovanje u karijeri.

Strateški prioritet br. 5: poticanje izvrsnosti i privlačnosti europskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO)

Inicijalno i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje ima ključnu ulogu u pripremi europske radne snage za budućnost. Zemlje diljem EU-a suočavaju se sa sve većim manjkom radne snage u ključnim sektorima. Kako bi se osigurala europska konkurentnost i potaknule inovacije, presudno je povećati privlačnost, izvrsnost i uključivost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Postoji i potreba za promicanjem društvenog priznavanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i podizanjem svijesti polaznika obrazovanja, roditelja i poslodavaca o njegovoj kvaliteti i mogućnostima za razvoj karijere koje ono pruža. Kopenhaškim procesom jačaju se zajednički europski napori za razvoj visokokvalitetnih i inovativnih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, čime se doprinosi nacionalnoj i europskoj konkurentnosti i otpornosti.

Za aktualnu zelenu i digitalnu tranziciju, posebno s obzirom na pojavu umjetne inteligencije i drugih inovativnih tehnologija, potrebne su nove vještine i prilagodljivost, a strukovno obrazovanje i osposobljavanje ima važnu ulogu u pružanju odgovarajućih i učinkovitih odgovora. Potpora usavršavanju nastavnika i voditelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizacija infrastrukture SOO-a neophodni su za učinkovitu integraciju zelenih i digitalnih vještina u poučavanje. Usklađivanjem osposobljavanja s potražnjom na tržištu rada, strukovno obrazovanje i osposobljavanje osigurava da učenici budu ne samo pripremljeni za trenutačna radna mjesta, nego i da se mogu prilagoditi budućim promjenama. I dalje je od ključne važnosti osigurati relevantnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada. Jednako je važno steći odgovarajuću razinu drugih transverzalnih vještina i kompetencija za cjeloživotnu prilagodljivost promjenjivim potrebama tržišta rada i za osobni razvoj, i to putem građanstva, poduzetništva, digitalnog obrazovanja i obrazovanja za održivi razvoj.

Potrebno je hitno pojačati strukovno obrazovanje i osposobljavanje u područjima STEM-a kako bi se osigurali inovacije i tehnološki napredak u Europi. Poticanje mladih, posebno djevojčica i nedovoljno zastupljenih skupina, da sudjeluju u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u području STEM-a bit će presudno u suočavanju s budućim društvenim i gospodarskim izazovima. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje ima važnu ulogu i u područjima primijenjenog istraživanja, inovacija i poduzetništva, primjerice putem centara strukovne izvrsnosti.

Jedan od važnih izazova i dalje je povećanje raznolikosti u okviru programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti pružanju potpore polaznicima obrazovanja iz marginaliziranih skupina i osobama s posebnim obrazovnim potrebama. Važno je da strukovno obrazovanje i osposobljavanje postane privlačan, fleksibilan i uključiv obrazovni program za sve polaznike obrazovanja zahvaljujući ranom profesionalnom usmjeravanju, ne samo radi ravnopravnosti, nego i kako bi se riješio problem nedostatka vještina diljem Europe. Nadalje, trebalo bi uvažavati i promicati programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao prilike za osobni, akademski i profesionalni razvoj koje su jednako vrijedne kao i one koje nude opći obrazovni programi.

Kako bi se dodatno povećala privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, važno je povećati mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja. Poticanjem prekograničnih razmjena i poboljšanjem priznavanja kvalifikacija i razdoblja osposobljavanja u inozemstvu strukovno obrazovanje i osposobljavanje može postati dinamičniji i privlačniji karijerni put za sve polaznike obrazovanja. Takvim se naporima ujedno promiču konkurentnost, osjećaj europskog identiteta i suradnja.

Učenje utemeljeno na radu i dalje je okosnica učinkovitih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Jačanjem partnerstava između ustanova za osposobljavanje i poslodavaca te proširenjem mogućnosti za naukovanje i učenje utemeljeno na radu mogu se povećati privlačnost i relevantnost programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

U okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebale bi se osigurati prilike za daljnje učenje, čime bi se učenicima omogućilo da dodatno napreduju u svojim studijima, i to promicanjem brisanja granica između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te općeg ili visokog obrazovanja i osposobljavanja. Trebalo bi biti moguće neometano prijeći sa strukovnih programa na daljnje obrazovanje, uključujući visoko obrazovanje, čime bi se osiguralo da učenici mogu nastaviti razvijati svoje vještine tijekom cijelog života i prilagoditi se promjenama u karijeri.

Strateški prioritet br. 6: promicanje konkurentnog europskog visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije i dalje imaju presudnu ulogu u osiguravanju buduće konkurentnosti, inovacijskog kapaciteta i privlačnosti Europske unije te otpornosti njezina društva.

Već je ostvaren znatan napredak u jačanju suradnje među europskim visokim učilištima (14), posebno provedbom ključnih obveza Bolonjskog procesa i inicijativa poput saveza europskih sveučilišta i Rezolucije Vijeća o oznaci združene europske diplome i sljedećim koracima prema mogućoj združenoj europskoj diplomi: povećanje konkurentnosti Europe i privlačnosti europskog visokog obrazovanja (15), koja je odobrena u svibnju 2025. Zahvaljujući tim naporima postavljeni su temelji za dublju integraciju i mobilnost, a daljnji će se razvoj nastaviti u predstojećim godinama. Kontinuiranom prekograničnom suradnjom ne samo da se poboljšava kvaliteta obrazovanja i istraživanja, nego se i jača demokracija i njeguju zajednički europski identitet i vrijednosti.

Trebalo bi nastaviti raditi na otklanjanju prepreka transnacionalnoj suradnji poticanjem provedbe inicijativa kao što su savezi europskih sveučilišta i nastavkom procesa u tri faze dogovorenog u svibnju 2025. „u cilju primjene oznake združene europske diplome i otvaranja puta prema združenoj europskoj diplomi” (16). Potrebno je uložiti daljnje napore kako bi se poboljšalo automatsko uzajamno priznavanje kvalifikacija u svrhu daljnjeg studija (17), čime će se doprinijeti i boljoj mobilnosti studenata i učenika.

Bolonjski proces i dalje je važna okosnica europskog visokog obrazovanja. Kako bi se izbjegli udvostručavanje i neučinkovitost te pružila potpora povezanijem europskom prostoru obrazovanja, ključno je osigurati sinergiju između strateškog okvira i Bolonjskog procesa. I dalje je važno jačati veze s Europskim istraživačkim prostorom.

Kako bi se učinkovito riješio problem sve većeg nedostatka vještina i nedostatka osoba s diplomom visokog obrazovanja na tržištu rada, dostupnost visokog obrazovanja trebalo bi proširiti novim mogućnostima za učenike svih dobnih skupina i podrijetla te osmišljavanjem fleksibilnih načina učenja kojima se promiču cjeloživotno učenje, priznavanje prethodnog učenja i podupiranje dobrobiti studenata i osoblja. Studenti trebaju imati pristup visokokvalitetnom i uključivom visokom obrazovanju te im treba pružiti dostatne smjernice i potporu kako bi ostvarili svoj puni potencijal.

Bit će jednako važno zaštititi temeljne akademske vrijednosti (uključujući akademsku slobodu) i uvažavati ulogu visokih učilišta u podupiranju budućeg razvoja demokratskih društava.

Akademsko osoblje ključno je za uspješnost europskih visokih učilišta i dublju transnacionalnu suradnju. Kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se to osoblje suočava, potrebno je podupirati inicijative kojima se prepoznaje i potvrđuje vrijednost različitih uloga članova akademskog osoblja te važnost privlačnih i održivih karijera u visokom obrazovanju.

Istraživanje i inovacije glavni su aspekti uloge visokog obrazovanja u rješavanju složenih društvenih i gospodarskih izazova. Da bi se obrazovne ponude uskladile s promjenjivim potrebama tržišta rada, neophodna je snažnija suradnja između visokih učilišta i gospodarskih sektora.

Visoko obrazovanje u području STEM-a iznimno je važno za zadovoljavanje potražnje za kvalificiranim stručnjacima u ključnim sektorima, među ostalim upotrebom mikrokvalifikacija. Privlačenje većeg broja djevojčica i žena na studijska područja u okviru STEM-a već od rane dobi presudno je za povećanje stope upisa u sustav visokoškolskog obrazovanja i broja stručnjaka u području STEM-a. Nadalje, razvoj zelenih i digitalnih vještina od ključne je važnosti za podupiranje usporedne tranzicije i strateške autonomije Europe. Osim toga, potreban je dodatan naglasak na razvoju visokog obrazovanja s obzirom na umjetnu inteligenciju te njezinu etičnu i odgovornu upotrebu. Umjetna inteligencija snažno će utjecati na sektor, od poučavanja, učenja i procjene studenata do istraživanja, inovacija i unutarnjih procesa visokih učilišta.

NAGLAŠAVA da:

—	snažnije upravljanje europskim prostorom obrazovanja može se postići u okviru postojećih struktura (18). Načela i metode rada na europskoj razini pokazali su se učinkovitima i fleksibilnima;

—

Skupina na visokoj razini za obrazovanje i osposobljavanje, uz potporu svojeg Koordinacijskog odbora, ima važnu ulogu u utvrđivanju, razmatranju i usmjeravanju strateških i transverzalnih pitanja za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja na način usmjeren na budućnost, uključujući glavne strateške teme povezane s digitalnim obrazovanjem i osposobljavanjem te digitalnim vještinama i kompetencijama (19). Učinkovito ostvarivanje te uloge od ključne je važnosti;

—	ovlasti Vijeća i rotirajućeg predsjedništva i dalje su presudne za usmjeravanje upravljanja, uključujući organizaciju sastanaka Skupine na visokoj razini i sastanaka glavnih direktora;

—

radne skupine strateškog okvira, koje djeluju na temelju otvorene metode koordinacije, neophodne su za pripremu politika EU-a i povezivanje stručnjaka iz svih država članica. Njihovi mandati trebali bi odražavati ažurirane strateške prioritete utvrđene u ovoj Rezoluciji. Mogli bi se uvesti dodatni uzastopni sastanci među radnim skupinama kako bi se ojačao međusektorski pristup i osigurala dosljednija suradnja;

—	važno je pojačati aktivnosti uzajamnog učenja, uključujući uzajamno savjetovanje;

—	potreba za širenjem informacija i rezultata i dalje je od ključne važnosti na svim razinama (Skupina na visokoj razini, sastanci glavnih direktora i radne skupine strateškog okvira); potrebno je pojačati napore koji se ulažu u tom pogledu;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE da:

1.

surađuju, uz potporu Komisije i upotrebom otvorene metode koordinacije, kako bi se poboljšala europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja u razdoblju do 2030. na temelju revidiranih strateških prioriteta, načela i metoda rada te konkretnih pitanja i aktivnosti dogovorenih za svaki strateški prioritet u ciklusu 2026. – 2030. (kako je navedeno u Prilogu III.);

2.

razmotre, na temelju nacionalnih prioriteta i uz dužno poštovanje nacionalne nadležnosti u području obrazovanja i osposobljavanja, mjere na nacionalnoj i regionalnoj razini usmjerene na postizanje napretka u sklopu strateških prioriteta navedenih u strateškom okviru i kojima se zajednički doprinosi potpunoj uspostavi europskog prostora obrazovanja i postizanju ciljeva na razini EU-a utvrđenih u Prilogu II.;

3.	podupiru upravljačku strukturu i odabrane metode rada, preuzimajući odgovornost za proces;

4.	učinkovito iskoriste politike i postojeće instrumente financiranja sredstvima EU-a za potporu provedbi nacionalnih i regionalnih mjera i aktivnosti u svrhu postizanja napretka s obzirom na strateške prioritete i povezane ciljeve na razini EU-a i nacionalnoj razini;

POZIVA KOMISIJU DA, UZ POTPUNO POŠTOVANJE SUPSIDIJARNOSTI:

1.

podupire države članice i surađuje s njima u sklopu tog okvira u duhu zajedničkog stvaranja, na temelju prethodno opisanih strateških prioriteta, načela i metoda rada, ciljeva na razini EU-a i pokazatelja navedenih u Prilogu II. te konkretnih pitanja i mjera dogovorenih za svaki strateški prioritet u ciklusu 2026. – 2030., kako je navedeno u Prilogu III.;

2.

surađuje s državama članicama i pruža posebnu potporu za olakšavanje uzajamnog učenja, analize, uzajamnog savjetovanja i razmjene dobre prakse u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, škola, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih i transverzalnih pitanja. Kako bi se obuhvatili svi sektori obrazovanja i osposobljavanja, trebalo bi aktivno razmotriti mogućnosti za uzastopne i zajedničke sastanke radnih skupina strateškog okvira;

3.

analizira, posebno izvješćivanjem o napretku na temelju informacija koje dostave države članice, u kojoj se mjeri radilo na strateškim prioritetima okvira u pogledu uspostave europskog prostora obrazovanja, ali i u pogledu europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj razini putem Pregleda obrazovanja i osposobljavanja. Za države članice ključno je da se izvješćivanje zadrži u okviru postojećih struktura, uzimajući u obzir administrativna opterećenja;

4.	surađuje s državama članicama u okviru Stalne skupine za pokazatelje i mjerila kako bi se poboljšala analiza i prikupljanje podataka te redovito izvješćuje Vijeće o tom radu;

5.	nastavi raditi na metodologiji na temelju pokazatelja u području građanskog znanja kako bi se omogućio daljnji razvoj cilja povezanog s građanstvom;

6.	u 2030. objavi završno izvješće o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) i predstavi prijedlog okvira za suradnju za sljedeće desetljeće.