PREPORUKA VIJEĆA

od 18. studenoga 2024.

o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO)

(C/2024/6982)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 46. stavak 6.,

uzimajući u obzir Protokol br. 10 o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. Ugovora o Europskoj uniji, priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (1),

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Člankom 4. stavkom 2. točkom (d) Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće donosi odluke i preporuke o procjeni doprinosa država članica sudionica u ispunjavanju dogovorenih obveza, u skladu s mehanizmom opisanim u članku 6. te odluke.

(2)

Člankom 6. stavkom 3. Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće, na temelju godišnjeg izvješća Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO), jednom godišnje preispituje ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze iz članka 3. te odluke.

(3)

U dodatku 1. Prilogu zaključcima Vijeća od 20. studenoga 2020. o strateškom preispitivanju PESCO-a 2020. navodi se da Visoki predstavnik svake godine do srpnja predstavlja godišnje izvješće o provedbi PESCO-a kako bi Vijeće do studenoga te godine donijelo svoju preporuku o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru PESCO-a. Točkom 16. Preporuke Vijeća od 6. ožujka 2018. o planu za provedbu PESCO-a (2) predviđeno je da bi Vojni odbor Europske unije (EUMC) Političkom i sigurnosnom odboru trebao pružati vojne savjete i preporuke kako bi mu omogućio da pripremi preispitivanje Vijeća o tome ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze.

(4)

Točkom 26. Preporuke Vijeća od 16. studenoga 2021. o redoslijedu ispunjavanja snažnijih obveza koje su preuzete u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) te o utvrđivanju preciznijih ciljeva i stavljanju izvan snage Preporuke od 15. listopada 2018. (3) („Preporuka od 16. studenoga 2021.”) predviđeno je da će države članice sudionice preispitati i u skladu s time ažurirati svoje nacionalne provedbene planove te ih priopćiti tajništvu PESCO-a do 10. ožujka 2022., a nakon toga tako postupati svake godine do istog datuma u skladu s člankom 3. stavkom 2. Odluke (ZVSP) 2017/2315, s obzirom na postupak procjene utvrđen u članku 6. stavku 3. te odluke. Svake druge godine nacionalne provedbene planove trebalo bi popratiti političkom izjavom na visokoj razini u kojoj bi države članice sudionice mogle navesti glavna postignuća i posebne nacionalne prioritete te podijeliti svoje iskustvo u vezi s planiranjem i doprinosima ispunjavanju svih snažnijih obveza.

(5)	Točkom 28. Preporuke od 16. studenoga 2021. predviđeno je da bi od 2022. nadalje Visoki predstavnik trebao uzeti u obzir tu preporuku u godišnjem izvješću o PESCO-u, kojim će se poduprijeti procjena ispunjavanja snažnijih obveza od strane svake države članice sudionice.

(6)	Vijeće je 23. svibnja 2023. donijelo Odluku (ZVSP) 2023/1015 (4) kojom je, među ostalim, potvrđeno sudjelovanje Danske u PESCO-u.

(7)

Vijeće je 13. studenoga 2023. donijelo Preporuku (5) o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje, u kojoj se pružaju smjernice za provedbu PESCO-a te za strateško preispitivanje PESCO-a, uključujući njegov cilj i vremenski okvir.

(8)

Visoki predstavnik 20. ožujka 2024. podnio je godišnje izvješće o provedbi Strateškog kompasa, u kojem je istaknuto da je PESCO i dalje ključan okvir za suradnju u području obrane kako bi se povećala sposobnost zajedničkog djelovanja i ulaganja te je napomenuto da strateško preispitivanje pruža veliku priliku za prilagodbu PESCO-a promijenjenom okružju i njegovu svrsishodnost u nadolazećim godinama.

(9)

Vijeće je 27. svibnja 2024. odobrilo zaključke o sigurnosti i obrani EU-a, u kojima je istaknulo da je PESCO središnji okvir za produbljivanje obrambene suradnje među državama članicama sudionicama na razini Unije, poboljšanjem operativne spremnosti i interoperabilnosti, potrošnje za obranu i ulaganja u obranu, razvoja sposobnosti i doprinosa njihovih oružanih snaga najzahtjevnijim misijama, kao i pružanjem pomoći u izgradnji zajedničke strateške kulture. Vijeće je pružilo i smjernice za aktualno strateško preispitivanje PESCO-a, koje se odnosi i na snažnije obveze i na suradničke projekte.

(10)

Visoki predstavnik 31. srpnja 2024. dostavio je Vijeću godišnje izvješće o stanju provedbe PESCO-a („godišnje izvješće”), među ostalim o ispunjavanju obveza svake države članice sudionice, u skladu s njezinim ažuriranim i revidiranim nacionalnim provedbenim planom, te je iznio preporuke, na temelju faze strateškog preispitivanja, o prilagodbi PESCO-a za njegovu drugu fazu u razdoblju od 2026. do 2030. kako bi se bolje odgovorilo i ostvarilo rezultate u promjenjivom sigurnosnom okružju.

(11)	Vijeće bi stoga trebalo donijeti preporuku o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru PESCO-a,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

I. Cilj i područje primjene

Cilj je ove Preporuke procijeniti doprinose država članica sudionica ispunjavanju 20 snažnijih obveza preuzetih u okviru PESCO-a. Procjena se temelji na godišnjem izvješću koje je Visoki predstavnik dostavio 31. srpnja 2024. i na nacionalnim provedbenim planovima koje su države članice sudionice predstavile 2024., a koji su popraćeni političkim izjavama na visokoj razini. Godišnje izvješće ove godine sadržava odjeljak posvećen strateškom preispitivanju PESCO-a.

II. Zaključci i preporuke

Godišnje izvješće pruža čvrstu osnovu za procjenu stanja provedbe PESCO-a u svakoj državi članici sudionici, uključujući ispunjavanje 20 snažnijih obveza, među ostalim u projektima u okviru PESCO-a, u skladu s njezinim nacionalnim provedbenim planom.

Vijeće prima na znanje da su, u skladu s dvogodišnjim ciklusom, sve države članice sudionice uz svoje nacionalne provedbene planove priložile političku izjavu na visokoj razini u kojoj se navode glavna postignuća i posebni nacionalni prioriteti i doprinosi ispunjavanju snažnijih obveza. Vijeće ističe važnost usmjerenih nacionalnih provedbenih planova kao osnove za procjenu napretka u PESCO-u i političkih izjava kao sredstva za osiguravanje potrebne političke odgovornosti.

Vijeće uviđa napredak koji su države članice sudionice ostvarile u donošenju više strateškog pristupa koji se temelji na politikama u svojim nacionalnim provedbenim planovima, uz potporu primjera konkretnih poduzetih djelovanja. Međutim, ističe potrebu za stalnim naporima kako bi se u tim nacionalnim provedbenim planovima bolje odražavale obrambene politike, strategije i planiranje usmjereni na budućnost te dugoročni ciljevi država članica sudionica. To će pomoći u izražavanju političke namjere i vizije za ispunjavanje obveza. Tim će se pristupom doprinijeti i političkoj vidljivosti inicijative.

Vijeće naglašava da je tijekom izvještajnog razdoblja PESCO i dalje bio središnji okvir za produbljivanje obrambene suradnje među državama članicama sudionicama na razini Unije, poboljšanjem operativne spremnosti i interoperabilnosti, potrošnje za obranu i ulaganja u obranu, razvoja sposobnosti i doprinosa njihovih oružanih snaga najzahtjevnijim misijama, kao i pružanjem pomoći u izgradnji zajedničke strateške kulture.

Vijeće pozdravlja činjenicu da godišnje izvješće uključuje preporuke specifične za strateško preispitivanje PESCO-a, na temelju ishoda faze razmatranja preispitivanja, provedenog u skladu s Preporukom Vijeća od 13. studenoga 2023.

Preuzete obveze

U trenutačnom geopolitičkom kontekstu Vijeće pozdravlja pojačanu suradnju u okviru PESCO-a i poboljšanja u svim područjima obveza. Istodobno potvrđuje da je potreban daljnji napredak kako bi se sve obveze ispunile do kraja druge početne faze PESCO-a 2025.

U tu svrhu Vijeće ističe sljedeće:

(a)

kao odgovor na promijenjeno sigurnosno okružje velika većina država članica sudionica nastavila je povećavati svoje rashode za obranu, što je dovelo do povećanja rashoda za obranu od 10 % u 2023. u odnosu na 2022. Daljnja povećanja predviđena su u 2024., a predviđa se da će rashodi za obranu porasti za 16 % i dosegnuti 1,9 % BDP-a EU-a. Otprilike polovina država članica sudionica troši više od 2 % svojeg BDP-a na obranu, što znači da su već u skladu s relevantnom smjernicom NATO-a, ako je to primjenjivo. Većina država članica sudionica također je potrošila najmanje 20 % svojeg ukupnog proračuna za obranu na ulaganja u obranu, čime je dosegnula razinu utvrđenu u zajedničkom referentnom mjerilu koje je 2007. utvrdio Upravni odbor EDA-e na ministarskoj razini. Vijeće stoga napominje da se dvije relevantne obveze mogu smatrati uglavnom ispunjenima u početnoj fazi PESCO-a.

Unatoč ukupnom povećanju ulaganja EU-a u istraživanja i tehnologiju u području obrane za 28 % u 2024., većina doprinosa država članica sudionica postizanju zajedničke referentne vrijednosti i dalje je ispod 2 %, s ukupno 1,6 % ukupnih rashoda za obranu. Države članice sudionice troše više, ali ne zajedno: povećani rashodi i ulaganja u obranu nisu pretvoreni u više suradničkih projekata. Aktivnosti zajedničke javne nabave i novi instrumenti i zakonodavni prijedlozi na razini Unije, kao što su Uredba o uspostavi instrumenta za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) i uredba koju je predložila Komisija „o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju i okvira mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima” (EDIP), mogli bi pomoći u preokretanju te tendencije, čime bi se poduprlo postizanje postotka skupne europske nabave obrambene opreme (35 %) i referentne vrijednosti za istraživanja i tehnologiju u okviru europske suradnje u području obrane (20 %) koje je 2007. utvrdio Upravni odbor EDA-e na ministarskoj razini. Vijeće podsjeća na činjenicu da bi poticanje istraživanja, tehnologije, razvoja i inovacija, kao i nabave, osobito u suradnji među državama članicama sudionicama, trebali ostati prioritet država članica sudionica, uz postizanje odgovarajuće ravnoteže između dugoročnih inovacija za buduće sposobnosti i odgovarajućih količina vojne opreme i zaliha, ujedno u cilju jačanja europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB).

(b)

države članice sudionice pokazale su poboljšanja u upotrebi alata i inicijativa EU-a za razvoj sposobnosti kao referenci u nacionalnim procesima, a većina ih je pokazala interes za istraživanje njihove najbolje uporabe za potporu svojim budućim naporima. Budući da brojne države članice sudionice potvrđuju da su prioriteti razvoja sposobnosti EU-a za 2023. u skladu s njihovim nacionalnim prioritetima, to bi usklađivanje moglo dovesti do pojačane suradnje u otklanjanju zajednički utvrđenih nedostataka u kapacitetima EU-a, uz istodobno doprinošenje nacionalnim potrebama i, za one države članice koje su ujedno članice NATO-a, prioritetima NATO-a. Vijeće podsjeća na to da se države članice sudionice potiču da u potpunosti iskoriste alate i inicijative EU-a za određivanje prioriteta, osobito plan EU-a za razvoj sposobnosti (CDP) koji služi kao središnja referentna točka za razvoj sposobnosti EU-a, uzimajući u obzir proces glavnog cilja, kao i preporuke koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) za informiranje nacionalnih planera. Time se podupiru napori država članica sudionica u postizanju konvergencije njihovih planova obrane, ako je to moguće. Vijeće podsjeća da se koherentnost rezultata između CDP-a i CARD-a, s jedne strane, te odgovarajućih procesa NATO-a, kao što je postupak obrambenog planiranja NATO-a, s druge strane, u slučaju preklapanja zahtjevâ osiguravala i nastavit će se osiguravati, uvažavajući pritom različitu prirodu tih dviju organizacija i njihovih odgovornosti i članstava.

(c)

države članice sudionice obvezale su se na provedbu kapaciteta EU-a za brzo raspoređivanje (EU RDC), ključnog rezultata Strateškog kompasa, s ciljem postizanja punog operativnog kapaciteta EU RDC-a do 2025. Države članice sudionice dodatno su doprinijele popunjavanju popisa borbenih skupina te su 2023. prijavile dodatne nacionalne module u sveobuhvatnu bazu podataka, a mnoge od njih sudjelovale su u prvoj vježbi EU-a uživo, podupirući pripremu EU RDC-a . Vijeće pozdravlja ukupni ostvareni napredak te ističe važnost daljnjih napora za održavanje tog pozitivnog trenda kontinuiranim obvezama prema EU RDC-u. Također potiče države članice sudionice da razmotre preuzimanje odgovornosti kao okvirne države za borbene skupine EU-a. Istodobno, s obzirom na kritične nedostatke s kojima se suočavala većina misija i operacija ZSOP-a, poziva države članice sudionice da hitno povećaju svoje doprinose, a da istodobno imaju na umu načelo jedinstvenog skupa snaga. Svi ti napori doprinijet će daljnjem povećanju interoperabilnosti, spremnosti i operativne djelotvornosti. Vijeće također pozdravlja dovršenje ponovne procjene opsega i definicije zajedničkih troškova vojnih misija i operacija ZSOP-a, vojnih vježbi i EU RDC-a te izmjenu Odluke Vijeća o Europskom instrumentu mirovne pomoći koja je iz toga proizašla. Kada je riječ o procesu glavnog cilja, Vijeće potiče države članice sudionice da povećaju doprinose katalogu snaga sa svim nacionalnim kapacitetima koje se mogu rasporediti te da u nacionalnim provedbenim planovima bolje uzmu u obzir napore u pogledu planiranja za ostvarivanje ciljeva sposobnosti sa snažnim učinkom.

(d)

iako mnoge države članice sudionice ponovno ocjenjuju svoje politike i strategije kako bi bolje iskoristile europski suradnički pristup u rješavanju nedostataka u nacionalnim kapacitetima, većina država članica sudionica još ne pridaje dovoljnu važnost europskom suradničkom pristupu. Vijeće stoga poziva države članice sudionice da iskoriste svoje rastuće proračune za obranu u svrhu povećanja ulaganja u europska suradnička rješenja, čime se doprinosi koherentnijem obrambenom okružju EU-a te smanjenju tehnoloških i industrijskih ovisnosti. Kako bi se dodatno ojačao europski suradnički pristup, države članice sudionice ujedno se pozivaju da bolje iskoriste mogućnosti suradnje predložene u CARD-u kako bi pripremile nove prijedloge za predstojeći šesti val projekata u okviru PESCO-a.

(e)

države članice sudionice nastavile su se koristiti Europskom obrambenom agencijom (EDA) kao europskim forumom za zajednički razvoj sposobnosti. Ključna uloga EDA-e kao međuvladine obrambene mreže na razini EU-a u tom je pogledu ojačana njezinim dugoročnim preispitivanjem, koje su nedavno usvojili ministri obrane. EDA će podupirati države članice u pet ključnih zadaća povezanih s utvrđivanjem zajedničkih potreba u pogledu sposobnosti, omogućivanjem suradnje u istraživanju, tehnologiji i inovacijama u području obrane, usklađivanjem zahtjeva, objedinjavanjem potražnje u svrhu zajedničke nabave i povezivanjem s civilnim i obrambenim politikama EU-a. Države članice sudionice potiču se da na najbolji način iskoriste pojačanu ulogu EDA-e u cjelokupnom ciklusu razvoja sposobnosti, čime bi se dodatno poboljšala koherentnost rezultata s NATO-om.

(f)

kontinuiranom i povećanom upotrebom Europskog fonda za obranu za potporu projektima države članice sudionice doprinijele su prekograničnoj suradnji i jačanju EDTIB-a. Nadalje, brojne države članice sudionice pokazuju sve veću potporu integriranijoj i snažnijoj europskoj obrambenoj industriji, o čemu svjedoči i njihovo sudjelovanje u instrumentima i inicijativama kao što su EDIRPA i Akt za podupiranje proizvodnje streljiva (ASAP). Vijeće snažno potiče države članice sudionice da povećaju napore kako bi osigurale da njihovi programi suradnje i strategije nabave imaju pozitivan učinak na EDTIB te da na najbolji način iskoriste postojeće i buduće financijske instrumente EU-a u tom pogledu, uključujući Europski fond za obranu i one predviđene u uredbi koju je predložila Komisija „o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju i okvira mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima”. U svojim zaključcima od 27. svibnja 2024. Vijeće je pozdravilo predstavljanje Zajedničke komunikacije Europske komisije i Visokog predstavnika o novoj strategiji za europsku obrambenu industriju i pozvalo na nastavak rada na njoj u koordinaciji s državama članicama.

Vijeće usto poziva svaku državu članicu sudionicu da uzme u obzir zaključke i preporuke iznesene u godišnjem izvješću te da preispita i ažurira svoj doprinos ispunjavanju svih snažnijih obveza.

Projekti u okviru PESCO-a

10.

Primajući na znanje Izvješće o napretku projekata u okviru PESCO-a od 16. srpnja 2024 (6) Vijeće pozdravlja ukupni napredak projekata u svim područjima, pri čemu je znatan broj projekata napredovao do faze izvršenja. Vijeće također napominje da su tijekom protekle godine projekti u okviru PESCO-a nastavili davati rezultate, no u izvješćima ima određenih kašnjenja.

11.

Vijeće ističe važnost projekata u okviru PESCO-a za jačanje sposobnosti EU-a u novoj geostrateškoj situaciji, uz istodobno dokazivanje njihove otpornosti i prilagodljivosti višedimenzionalnim izazovima. Vijeće napominje da je kontinuirana relevantnost projekata u okviru PESCO-a potvrđena znatnim povećanjem razine sudjelovanja država članica sudionica u protekloj godini i time što su neke treće države izrazile interes za pristupanje određenim projektima.

12.

Vijeće ističe potrebu za hvatanjem u koštac s posljedicama agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine u kontekstu PESCO-a u različitim operativnim područjima, među ostalim u sklopu trenutačnih i budućih projekata u okviru PESCO-a. Vijeće pozdravlja činjenicu da se u tu svrhu radi na nekoliko tekućih projekata kako bi se razmotrile pouke iz povratka ratovanja visokog intenziteta na europski kontinent, osobito u područjima sposobnosti neizravne paljbe i medicinskog osposobljavanja u kopnenom području, strateškog zračnog prijevoza, osiguravanja kontrole nad zračnim prostorom, izviđanja, nadzora te sposobnosti ciljanja u zračnom području, kritične podvodne infrastrukture u pomorskom području i kibernetičkih poligona u kibernetičkom području.

13.

Vijeće podsjeća na to da bi, u svrhu postizanja ciljeva utvrđenih u strateškom preispitivanju PESCO-a 2020. (7), s pomoću 26 projekata trebalo ostvariti konkretne rezultate ili postići potpunu operativnu sposobnost (FOC) do 2025. Vijeće napominje kako se trenutačno očekuje da će polovina tih projekata ostvariti taj cilj, uključujući dva projekta koja su već uspješno dovršena s rezultatima u 2024.: Operativni centar EUFOR-a za odgovor na krizu kojom se doprinosi razvoju mehanizama EU-a za otkrivanje snaga i Europsko zdravstveno zapovjedništvo, čime se uspostavlja stalna medicinska sposobnost za potporu koordinaciji vojnih medicinskih službi država članica. Ta je medicinska sposobnost već upotrijebljena za potporu misijama i operacijama ZSOP-a EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19 te je njome pružena pomoć Ukrajini nakon početka agresivnog rata Rusije protiv te zemlje.

14.

Vijeće pozdravlja činjenicu da projekti u okviru PESCO-a u području kibernetičke sigurnosti i pomorstva doprinose postizanju ciljeva širih politika EU-a koje također koriste vojnoj domeni, odnosno politike EU-a u području kibernetičke obrane (8) i Strategije pomorske sigurnosti EU-a (9). Vijeće također pozdravlja činjenicu da će se provedba novog skupa djelovanja dogovorenih u okviru obveze vojne mobilnosti za 2024. olakšati projektima u okviru PESCO-a pod nazivom „Vojna mobilnost i Mreža logističkih središta u Europi” kao primjer suradnje među projektima u okviru PESCO-a.

15.

Vijeće ističe da će institucije, tijela i agencije EU-a imati koristi od rezultata projekata u okviru PESCO-a, čime se optimiziraju postojeći resursi i poboljšava njihova ukupna djelotvornost. U tom smislu u nekoliko tekućih projekata nastoji se ostvariti takva suradnja.

16.

Vijeće ističe da je ključni element za uspjeh projekata u okviru PESCO-a dobro uspostavljen prijedlog s odgovarajućom razinom zrelosti i jasan vremenski okvir. To je vidljivo iz nekoliko projekata donesenih u svibnju 2023. koji već ostvaruju napredak i jednog projekta koji je započeo s provedbom okvira PESCO-a od faze izvršenja.

17.

S obzirom na poziv na šesti val projektnih prijedloga u okviru PESCO-a, pokrenut u srpnju 2024., Vijeće naglašava potrebu za novim projektima kako bi se osigurala potpuna koherentnost s prioritetima za razvoj sposobnosti EU-a za 2023., uključujući ciljeve sposobnosti sa snažnim učinkom, i ishodima koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) za 2024. Vijeće naglašava da bi prilike za suradnju utvrđene u okviru CARD-a trebale usmjeravati države članice u novim projektima u okviru PESCO-a te mogućem nastavku i proširenju opsega postojećih. S obzirom na sve veće prijetnje i potrebu za hitnim poboljšanjem obrambene spremnosti Unije, kao i potrebu za ostvarivanjem razine ambicije EU-a, Vijeće potiče razmatranje novih ambicioznih projekata od strateške važnosti usmjeravanjem na one kojima će se pristupiti izgradnji najpotrebnijih sposobnosti država članica sudionica, također kako bi se osigurala zaštita Unije i njezinih građana, te projekata za potporu EU RDC-u i misijama i operacijama ZSOP-a, pripravnosti i interoperabilnosti snaga kako bi se dodatno poduprla provedba Strateškog kompasa za sigurnost i obranu.

18.

Vijeće podsjeća da bi se treće države koje ispunjavaju opće uvjete iznimno moglo pozvati da sudjeluju u pojedinačnim projektima u okviru PESCO-a, u skladu s postupkom pozivanja iz Odluke (ZVSP) 2020/1639. Vijeće ponovno ističe da sa zanimanjem iščekuje buduće sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u projektu vojne mobilnosti nakon dovršetka administrativnog aranžmana, kako je predviđeno Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/2244 (10).

III. Strateško preispitivanje PESCO-a

19.

Vijeće podsjeća na svoje smjernice iz Preporuke od 13. studenoga 2023. u vezi sa strateškim preispitivanjem PESCO-a, na temelju kojih će države članice sudionice ocijeniti ispunjavanje svih obveza u okviru PESCO-a utvrđenih za početnu fazu te raspravljati i odlučivati o novim obvezama s ciljem započinjanja nove faze prema europskoj sigurnosnoj i obrambenoj integraciji, u skladu sa Strateškim kompasom.

20.

U tom kontekstu Vijeće pozdravlja uspješan završetak faze razmatranja, provedene u razdoblju od studenoga 2023. do svibnja 2024., koja je uključivala rasprave među državama članicama sudionicama o opsegu i dubini strateškog preispitivanja PESCO-a, i prima na znanje preporuke navedene u godišnjem izvješću.

21.

Podsjećajući na to da bi se strateškim preispitivanjem PESCO-a trebao postići više strateški i djelotvorniji PESCO nakon 2025., Vijeće će u svojim zaključcima, koji trebaju biti odobreni u studenome 2024., pružiti ciljane smjernice za budućnost PESCO-a kako bi se dovršila faza odlučivanja.

IV. Daljnji koraci

22.

Države članice sudionice trebale bi ostvariti daljnji napredak u provedbi 20 snažnijih obveza, s ciljem da se sve ispune do 2025., i s njima povezanih projekata, uzimajući u obzir ovu preporuku. Vijeće ističe da bi se tim projektima trebalo pomoći državama članicama sudionicama u ispunjavanju snažnijih obveza.

23.

U godišnjem izvješću pružene su informacije o napretku postignutom u ispunjavanju snažnijih obveza od pokretanja PESCO-a 2017., čime je predstavljen status provedbe PESCO-a s obzirom na to da se inicijativa približava kraju početne faze 2025. Stoga se države članice sudionice pozivaju da potvrde informacije iz svojih nacionalnih provedbenih planova za 2024. i dodaju samo znatne promjene u odnosu na prethodnu godinu, zadržavajući usmjerenost na politička pitanja i pitanja povezana s politikama kojima se mijenja ili poboljšava opća slika.

24.

Vijeće ponovno potvrđuje smjernice navedene u Preporuci od 13. studenoga 2023., osobito kako je utvrđeno u njezinim točkama od 20. do 23., koje se odnose na obveze, projekte, koherentnost s drugim inicijativama i procesima te opći politički nadzor, koja je i dalje valjana. Vijeće poziva države članice sudionice da razmotre te smjernice, zajedno s ovdje navedenim preporukama, i pritom ih poziva da u najvećoj mogućoj mjeri u okviru trenutačne faze PESCO-a provedu smjernice koje će biti utvrđene u zaključcima Vijeća o strateškom preispitivanju PESCO-a. To će pomoći u postavljanju temelja za drugu fazu PESCO-a, koja bi trebala započeti 2026.

25.

U tom pogledu Vijeće sa zanimanjem očekuje izmjenu relevantnih pravnih akata PESCO-a 2025. na temelju smjernica koje će biti navedene u njegovim predstojećim zaključcima o strateškom preispitivanju PESCO-a i koji trebaju biti odobreni u studenome 2024.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. studenoga 2024.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

(1) SL L 331, 14.12.2017., str. 57.

(2) SL C 88, 8.3.2018, str. 1.

(3) SL C 464, 17.11.2021., str. 1.

(4) Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1015 od 23. svibnja 2023. o potvrdi sudjelovanja Danske u PESCO-u i o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2315 o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (SL L 136, 24.5.2023., str. 73.).

(5) Preporuka Vijeća od 13. studenoga 2023. o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) (SL C, C/2023/994, 14.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/994/oj).

(6) Izvješće o napretku projekata u okviru PESCO-a od 16. srpnja 2024. (12340/24).

(7) Zaključci Vijeća o strateškom preispitivanju PESCO-a 2020. od 20. studenoga 2020. (13188/20).

(8) Zaključci Vijeća o politici EU-a u području kiberobrane od 22. svibnja 2023. (9618/23).

(9) Zaključci Vijeća o revidiranoj strategiji pomorske sigurnosti EU-a (EUMSS) i njezinu akcijskom planu od 24. listopada 2023. (14280/23).

(10) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/2244 od 14. studenoga 2022. o sudjelovanju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u projektu „Vojna mobilnost” u okviru PESCO-a (SL L 294, 15.11.2022., str. 22.).