Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 6.b stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA IZ DRŽAVE ČLANICE

(Uredba (EU) br. 1151/2012)

„Sel de Salies-de-Béarn”

EU br.: PGI-FR-01311-AM01 – 26.4.2024.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv proizvoda

„Sel de Salies-de-Béarn”

2.   Država članica u kojoj se nalazi zemljopisno područje

Francuska

3.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Ministarstvo poljoprivrede i sigurnosti opskrbe hranom (Ministère de l’agriculture et de la souveraineté alimentaire)

—

4.   Opis odobrenih izmjena

Objašnjenje da je izmjena obuhvaćena definicijom standardne izmjene kako je navedena u članku 53. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012:

Zahtjev za izmjenu ZOZP-a „Sel de Salies-de-Béarn” ne odnosi se ni na jedan od triju slučajeva za izmjenu na razini Unije:

(a)	ne uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti;

(b)	ne može dovesti do poništavanja poveznice sa zemljopisnim područjem;

(c)	ne podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Stoga francuska tijela smatraju da je riječ o „standardnoj” izmjeni.

1.   OPIS PROIZVODA

Izbrisani su deskriptori za boju, na primjer „mliječni izgled, žute i ružičaste nijanse, prirodno”.

Dodana je vrijednost gustoće za krupnu sol od 0,800 kg/l ili više.

Ciljna vrijednost veličine zrnaca koja je prvotno definirana za krupnu i sitnu sol povećana je s 0,5 mm na 1 mm.

Razina netopljivih tvari manja od 1 % sada je manja od 0,5 %

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

2.   OPIS NAČINA DOBIVANJA PROIZVODA

Dodana je sezona berbe: „Berba se obavlja isključivo u razdoblju od 1. travnja do 30. studenog svake godine.”

Uklonjena je odredba kojom se propisuje da solar određuje pravi trenutak za pakiranje soli prema atmosferskim uvjetima jer se kontrola vlažnosti i testiranje prema osjećaju na dodir smatraju dovoljnima.

Izbrisana je kvalifikacija dodataka kao „tehnoloških”. Zabranjena je upotreba ikakvih dodataka.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   POVEZANOST SA ZEMLJOPISNIM PODRUČJEM

Odjeljak je izmijenjen kako bi ga se uskladilo sa zahtjevima Europske komisije (skraćeni dio o povijesti, preraspodjela nekih dijelova radi veće dosljednosti).

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

4.   NACIONALNI ZAHTJEVI

Dodane su provjere gustoće i vlage ispitivanjima.

Zabranjena je upotreba tehnoloških dodataka kako bi se postigla usklađenost s načinom dobivanja proizvoda.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Sel de Salies-de-Béarn”

EU br.: PGI-FR-01311-AM01 – 26.4.2024.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv(i) (ZOI-ja ili ZOZP-a)

„Sel de Salies-de-Béarn”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda (vidjeti Prilog XI.)

Razred 2.6. Sol

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn” proizvodi se od prirodne salamure, tj. slane izvorske vode koja se crpi iz trijasnih naslaga soli u regiji Salies-de-Béarn. Slana izvorska voda nastaje kada podzemne vode prirodno otapaju kamenu sol.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn” nastaje kristalizacijom tijekom isparavanja slane izvorske vode primjenom drevne metode zagrijavanja ugušćene morske vode na pećima za sol, na otvorenom.

„Sel de Salies-de-Béarn” prehrambena je sol. Nije rafinirana ni oprana nakon berbe te se proizvodi bez dodataka.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn” može biti sitna ili krupna.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Postupci koji se obavljaju na tom zemljopisnom području jesu sljedeći:

—

bušenje,

—	pumpanje slane izvorske vode,

—	proizvodnja soli,

—	sušenje – (mljevenje) – (prosijavanje),

—	pakiranje.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

U lokalnim je pogonima pokazano osobito znanje i umijeće. Naime, zbog dobrog poznavanja proizvoda, njegove krhkosti i mrvljivosti osobito se pažljivo pristupa skladištenju i pakiranju. Kad sol „Sel de Salies-de-Béarn” postigne udio vlažnosti utvrđen u ovoj specifikaciji, solar prema osjećaju na dodir ocjenjuje pravi trenutak za pakiranje soli. Sol „Sel de Salies-de-Béarn” ne smije se lijepiti za prste.

Solari osiguravaju da se proizvod ne zbija i da se što više ograniči rukovanje. Cilj je očuvati bijelu boju, spriječiti aglomeraciju kristala soli „Sel de Salies-de-Béarn” i razbijanje zrnaca, čime se uništavaju tekuće inkluzije.

Pakiranjem soli „Sel de Salies-de-Béarn” na zemljopisnom području omogućuje se bolje upravljanje sljedivošću proizvoda te se jamči da se sol ne miješa s drugim solima.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Označivanje proizvoda obuhvaća sljedeće:

1.	naziv ZOZP-a: „Sel de Salies-de-Béarn”,

2.	prodajni naziv:

3.	krupna sol,

4.	sitna sol.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća 13 općina regije Nouvelle Aquitaine:

—	departman Landes: Saint-Cricq-du-Gave i Sorde-l’Abbaye,

—	departman Pyrénées-Atlantiques: Auterrive, Came, Carresse-Cassaber, Castagnède, Escos, Labastide-Villefranche, Léren, Oraàs, Saint-Dos, Saint-Pé-de-Léren i Salies-de-Béarn.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Svojstva soli „Sel de Salies-de-Béarn”, kao što su njezina bijela boja ili mineralni sastav i ugled, rezultat su kombinacije prirodnih čimbenika, osobito klimatskih čimbenika, te znanja i umijeća koji se primjenjuju od 11. stoljeća.

Na početku mezozoika, u razdoblju trijasa, isparavanjem morske vode za vrijeme dvaju uzastopnih evaporitnih razdoblja pod utjecajem suhe klime na zemljopisnom području soli „Sel de Salies-de-Béarn” nastale su naslage soli: evaporita sastavljenih od gipsa (kalcijeva sulfata) i halita (natrijeva klorida), koji čine slojeve debljine do 900 m, od čega je 600 m soli. Na kraju krede trijasni masiv Salies-de-Béarn bio je izložen velikim tektonskim pritiscima zbog nastajanja Pireneja.

Dubinski slojevi soli na tom zemljopisnom području manje su gustoće od stijena koje ih prekrivaju. Njihova elastična svojstva omogućuju nastanak prodora u obliku kupola ili naslaga soli koji se nazivaju dijapiri. Dijapir u trijasnom masivu tog zemljopisnog područja gotovo da izbija na površinu.

Voda kojom su prožeti dubinski slojevi obogaćuje se mineralima uglavnom u dodiru sa slanim trijasnim stijenama. Voda sadržana u masi soli ili u dodiru s njom ispire sol i upija natrijev klorid. Kada prolazi dolomitskim žilicama u trijasnim slojevima, voda se obogaćuje mineralnim solima i oligoelementima.

Voda kruži u kanalima nastalima otapanjem trijasnih stijena (soli, vapnenca i dolomita).

Zbog razlika u razini ta voda izbija na površinu tla, čime na zemljopisnom području nastaju prirodni slani izvori.

Kad je riječ o ljudskim čimbenicima, brojni ostaci lončarije i peći svjedoče o tome da se u trijasnom masivu Salies-de-Béarn sol iskorištavala od brončanog doba. Za vrijeme brončanog doba (od 2200. do 800. pr. Kr.) i antike (od 600. pr. Kr. do 400. po. Kr.) slana izvorska voda zagrijavala se te je isparavala u keramičkim vazama koje su se zatim razbijale kako bi se iz njih izvadila sol.

U srednjem vijeku (od 5. do 15. stoljeća) došlo je do velike promjene u tehnici proizvodnje soli: osmišljena je „peć za sol”. Voda se zagrijava nad vatrom nastalom izgaranjem drva te isparava, a zatim se vadi sol nataložena na dnu posude.

U 16. stoljeću stanovnici grada Salies-de-Béarn okupljeni oko tog prirodnog bogatstva odlučili su se organizirati:

—	osnovali su udruženje sa zajedničkim interesom „Corporation des Part-Prenants”,

—	utvrdili su pravilnik Règlement de la Fontaine Salée (Pravilnik o slanom izvoru).

Pet stoljeća nakon osnivanja to udruženje i dalje postoji.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn” i danas se proizvodi od slane izvorske vode s tog zemljopisnog područja. Nastaje kristalizacijom tijekom isparavanja slane izvorske vode primjenom drevne metode zagrijavanja ugušćene morske vode na pećima za sol, na otvorenom.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn” ima posebna fizička svojstva:

—

njezin oblik: krupna sol u obliku je zrnaca. Sastoji se od okvira klastera šupljih piramidalnih formacija koje se talože na dnu peći za sol i nastaju gomilanjem. Zbog načina na koji nastaju šuplje piramidalne formacije znatno se razlikuju po veličini i obliku te mogu biti cijele ili razlomljene u različitoj mjeri. Zrnca soli „Sel de Salies-de-Béarn” zbog toga su neujednačene veličine i oblika. Kristali soli „Sel de Salies-de-Béarn” različite su veličine i odlikuju se širokim granulometrijskim rasponom.

—

prisutnost tekućih inkluzija: kristali soli „Sel de Salies-de-Béarn” imaju mikroskopske šupljine zbog nepravilnog načina na koji su oblikovani i povezani zajedno. Te su mikroskopske šupljine ispunjene salamurom koja ostaje zarobljena u kristalima soli „Sel de Salies-de-Béarn”. One se nazivaju tekućim inkluzijama.

—	njezina boja: sol „Sel de Salies-de-Béarn” odlikuje se bijelom bojom koja nastaje bez obrade ili upotrebe dodataka.

Zbog njegovih fizičkih svojstava povezanih s načinom dobivanja sol „Sel de Salies-de-Béarn” krhak je i mrvljiv proizvod.

Solari nadziru uvjete skladištenja, rukovanja i pakiranja radi ograničavanja:

—	površinske oksidacije zrnaca zbog koje može doći do promjene boje,

—	višestrukog i neopreznog rukovanja kojim se mogu oštetiti zrnca soli „Sel de Salies-de-Béarn” i uništiti tekuće inkluzije u kristalima.

U komparativnoj studiji koju su izradili D. Cussey-Geisler i M.H. Grimaldi (Caractérisation du sel utilisé pour la salaison du Jambon de Bayonne (Određivanje značajki soli koja se koristi za soljenje pršuta „Jambon de Bayonne”), UPPA, srpanj 1989.), koja se odnosi na nekoliko soli različitog podrijetla zaključeno je da se sol „Sel de Salies-de-Béarn” s geokemijskog gledišta odlikuje velikom prisutnošću raznolikih oligoelemenata, osobito kalcija, kalija, magnezija i različitih sulfata svojstvenih trijasnim evaporitima. Ti oligoelementi prisutni su u izvorskoj vodi, koja se u dodiru s geološkim slojevima uvelike obogaćuje mineralima. Nalaze se u tekućim inkluzijama kristala soli „Sel de Salies-de-Béarn”.

Trijasne evaporitne stijene čine dijapir na zemljopisnom području koji im omogućuje da se uzdignu na površinu trijasnog masiva Salies-de-Béarn. Podzemne vode koje prolaze kroz te slojeve obogaćuju se mineralnim solima i oligoelementima te teku do slanih izvora. Već u brončano doba stanovnici trijasnog masiva Salies-de-Béarn otkrili su bogatstvo tih slanih izvorskih voda. Samo zagrijavanje vode uzrokuje isparavanje i stvaranje kristala soli. Postupak zagrijavanja stoljećima se mijenjao, ali njegovo načelo ostaje isto, odnosno ugušćena morska voda ne kuha se te se ne primjenjuje kemijska obrada. Tim drevnim znanjem i umijećem poštuju se bitna svojstva izvorske vode. Kristalizacijom koja je izazvana bez ljudske intervencije, osim zagrijavanja vode, nastaje svo bogatstvo soli. Zahvaljujući svojoj karakterističnoj konformaciji, kristali soli obiluju tekućim inkluzijama. Mineralne soli i oligoelementi koji su prisutni u izvorskoj vodi i tekućim inkluzijama nalaze se u soli „Sel de Salies-de-Béarn”. Od 19. stoljeća mineralno bogatstvo izvorske vode i soli „Sel de Salies-de-Béarn” te njihova međusobna povezanost istaknuti su u brojnim medicinskim radovima u okviru studija u kojima se razmatraju njihove koristi, osobito u onima koje su proveli dr. R. Petit, B. de Larroque, J. Marsoo i C. Nogaret. Grad Salies-de-Béarn nastao je oko proizvodnje soli iz trijasnog masiva, a u 16. stoljeću osnovano je i udruženje sa zajedničkim interesom u cilju zaštite tog prirodnog bogatstva. To udruženje postoji i danas te se i dalje primjenjuje njegov pravilnik Règlement de la Fontaine Salée.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn”, „bijelo zlato” regije, proizvod je povijesnog ugleda kojim se trguje od davnina i ima važnu gospodarsku ulogu. Naziv i ugled potvrđeni su brojnim povijesnim zapisima, kao što je djelo Mélanges historiques critiques de physique, de littérature et de poésie (Raznovrsne povijesno-kritičke crtice iz fizike, književnosti i poezije, 1768.), u kojem markiz Orbessan opisuje proizvodnju soli „Sel de Salies-de-Béarn”. Svoj tekst zaključuje sljedećim zapažanjem: „Opće je poznato da se obična sol mora izbjeljivati kako bi se otklonio njezin opor okus i kako bi se pripremila za posluživanje za stolom. Kad je riječ o soli iz Saliesa, to nije potrebno.” Svojstva soli „Sel de Salies-de-Béarn” priznaju i stručnjaci, stručnjaci za soljenje i ugostitelji. Na primjer, u rječniku Grand dictionnaire universel du XIXe siècle (Veliki univerzalni rječnik 19. stoljeća, 1866. – 1877.) Pierrea Laroussea navodi se da su „najbolje šunke one iz Bayonnea, pripremljene sa soli iz Saliesa”. U svojoj knjizi Les merveilles de l'industrie ou Description des principales industries modernes (Čuda industrije ili opis glavnih modernih industrija, 1873. – 1877.) Louis Figuier u širem smislu navodi da „koliko dugo će sol ostati u trgovinama ovisi o sezoni. U Villefranqueu i Saliesu zimi, odnosno za vrijeme sezone sušenja, gotovo nema soli na zalihama. Nije neuobičajeno trgovinama isporučiti sol koja je upravo izašla iz peći.” Naime, sol „Sel de Salies-de-Béarn” u prošlosti se upotrebljavala u izradi vrlo priznatih proizvoda kao što su šunka sa ZOZP-om „Jambon de Bayonne”, ovčji sir sa ZOI-jem „Ossau-Iraty” i patka sa ZOZP-om „Canard à foie gras du Sud-Ouest” (Chalosse, Gascogne, Gers, Landes, Périgord, Quercy) (guščja jetra (foie gras), proizvodi kuhani u masti (confit) itd.).

Brojni kuhari za svoja jela s jelovnika upotrebljavaju sol „Sel de Salies-de-Béarn”, a neki su posebno poznati po svojim specijalitetima sa slanom koricom, kao što su Yves Larrouture iz Auberge du Relais u Bérenxu sa svojim fileom od prsa pataka sa slanom koricom ili Christophe Canati iz Hôtel du Parc Beaumont u Pauu s poularde (tovljena mlada kokoš) sa slanom koricom.

Sol „Sel de Salies-de-Béarn” također je izvor nadahnuća za neke slastičare i proizvođače čokolade koji je već 30 godina predstavljaju u izvornim specijalitetima, kao što to Franck Lavignasse čini sa svojim karamelama „Lou Saleys” ili sladoledom.

Danas svi stručnjaci ponosno predstavljaju podrijetlo soli koju upotrebljavaju, npr. na svojim etiketama, internetskim stranicama i promidžbenim letcima.

Brojni članci u domaćim i stranim novinskim publikacijama (Paris Match, Cheese Connoisseur – Sjedinjene Američke Države, Le Devoir dnevne novine – Kanada, itd.) i reportaže u radiodifuzijskim medijima (Journal de 13h, znanstveno izvješće Télématin, itd.) svjedoče o ugledu i poznatosti soli „Sel de Salies-de-Béarn”, koja svoju izvornost duguje zemljopisnom području koje zbog svojih geološka svojstava obiluje slanom izvorskom vodom. Zahvaljujući drevnoj i kontinuiranoj očuvana su tradicionalna znanja i umijeća.

Ta drevna aktivnost zadržala je lokalno stanovništvo koje nastavlja prenositi kulturne elemente povezane s tom proizvodnjom.

Sol i danas zauzima središnje mjesto u društvenom i kulturnom životu grada Salies-de-Béarn, u kojem se njezina vrijednost osobito ističe udruženjima posvećenima soli, umjetničkim djelima i kulturnim događanjima. Tako udruženje „Jurade du sel” već više od 30 godina svake godine priređuje slavnu proslavu „Hesta de la sau” (proslava soli). Ta proslava svake godine okuplja više od 10 000 posjetitelja.

Brojni turisti cijele godine posjećuju „grad soli”.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-d9b9c8e5-b2cf-454e-91ed-434ba57297a2

---

(1)   SL L 179, 19.6.2014., str. 17.