European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serije C


C/2024/1757

22.3.2024

P9_TA(2023)0306

Sustav europskih škola – trenutačno stanje, izazovi i perspektive

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2023. o sustavu europskih škola: trenutačno stanje, izazovi i perspektive (2022/2149(INI))

(C/2024/1757)

Europski parlament,

uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Konvenciju o Statutu Europskih škola (1),

uzimajući u obzir studiju provedenu 9. lipnja 2022. za svoj Odbor za kulturu i obrazovanje naslovljenu „Sustav europskih škola: trenutačno stanje, izazovi i perspektive”  (2),

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj iz prosinca 2022. naslovljeno „PISA for Schools: How The European Schools Compare Internationally 2022” (PISA za škole: Usporedba europskih škola na međunarodnoj razini 2022.),

uzimajući u obzir završno izvješće Europske agencije za posebne potrebe i uključivo obrazovanje iz 2022. naslovljeno „External Evaluation of the Implementation of the European Schools’ Action Plan on Educational Support and Inclusive Education” (Vanjska evaluacija provedbe akcijskog plana europskih škola za obrazovnu potporu i uključivo obrazovanje),

uzimajući u obzir izvješće Europskog revizorskog suda od 25. studenoga 2022. naslovljeno „Izvješće o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2021.”,

uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (3),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o sustavu europskih škola (4),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup (5),

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. svibnja 2022. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. – mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš (6),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja (7),

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (8),

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0205/2023),

A.

budući da je sustav europskih škola jedinstven sustav koji je od svojeg osnutka pedesetih godina 20. stoljeća pokazao prednosti i kvalitete, što je vidljivo, primjerice, u priznanju europske mature u svim državama članicama i u stalnom rastu broja akreditiranih europskih škola; budući da bi svi građani EU-a trebali moći uživati u koristima takvog obrazovanja;

B.

budući da bi svatko trebao imati priliku ostvariti koristi od vrste obrazovanja koju pruža sustav europskih škola i da se svakom školskom sustavu diljem Europske unije mora omogućiti ostvarivanje koristi od pedagoškog stručnog znanja u okviru sustava europskih škola;

C.

budući da je sustav europskih škola, kombiniranjem obrazovnih sustava država članica – preko paralelnih jezičnih odjela – sa snažnom europskom dimenzijom, osjećajem pripadnosti i kulturnog identiteta, višejezičnim obrazovanjem i usmjerenošću na znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku, kao i na pedagoške inovacije, laboratorij i izvor iskustva za reformu obrazovanja i za stvaranje europskog prostora obrazovanja;

D.

budući da bi sustav europskih škola trebao biti u potpunosti usklađen s obrazovnim politikama koje predlaže Europska unija; budući da je središnji cilj sustava europskih škola olakšati mobilnost i prebacivanje u sve nacionalne obrazovne sustave i iz njih, pri čemu države članice moraju osigurati pravedan i jednak prijenos rezultata učenja u okviru sustava europskih škola;

E.

budući da upravljačka struktura sustava europskih škola ima prednost održavanja izravne veze s državama članicama, ali joj je potrebna reforma s obzirom na očita ograničenja u pogledu donošenja odluka, upravljanja promjenama te strukturirane razmjene najboljih praksi s nacionalnim obrazovnim sustavima;

F.

budući da je potrebno proširiti ulogu Komisije u sustavu europskih škola i oblike njezina djelovanja jer je njezino sudjelovanje trenutačno ograničeno na proračunska pitanja, pri čemu se izostavljaju jednako važni obrazovni i operativni aspekti te aspekti u pogledu ljudskih resursa;

G.

budući da postoje veliki nedostaci u trenutačnom sustavu zapošljavanja nastavnika u sustavu europskih škola, što dovodi do neusklađenosti između potreba na terenu i stvarnog osoblja koje države članice upućuju na rad, do problema s godišnjim planovima zapošljavanja, poteškoća pri pronalasku kvalificiranih nastavnika i osoblja, nesigurnih radnih uvjeta za lokalno zaposlene nastavnike o ostalo nastavno osoblje te do problema s kontinuiranim stručnim razvojem; budući da postoji potreba za povećanjem privlačnosti sustava europskih škola u okviru nastavne zajednice;

H.

budući da, unatoč napretku koji je sustav europskih škola ostvario u pogledu uključivanja učenika s posebnim potrebama, invaliditetom ili razlikama u učenju, postoji nedostatak psihološke potpore i sve veća potreba za intenzivnom potporom; budući da su komunikacija i odgovarajući paketi za zapošljavanje od presudne važnosti kako bi se osiguralo da nastavno osoblje i psiholozi pružaju kvalitetnu, prilagođenu i kontinuiranu potporu učenicima;

I.

budući da sustav europskih škola mora osigurati jednaku zaštitu svih jezika EU-a, uključujući male jezike, te promicati jezičnu i kulturnu raznolikost uz istodobno jačanje europske dimenzije učenja; budući da treba pozdraviti planove da do 2028. u osnovnim i srednjim školama u Bruxellesu budu zastupljeni svi jezici;

J.

budući da roditelji imaju ključnu ulogu u školama, među ostalim organiziranjem izvannastavnih aktivnosti i pružanjem usluga prijevoza i ostalih usluga, te da ih zastupaju posebna udruženja roditelja;

K.

budući da sredstva EU-a čine većinu proračuna sustava europskih škola, zbog čega Parlament mora strože nadzirati upravljanje sustavom europskih škola i njegovo funkcioniranje, a ciljevi i investicijski prioriteti koje je EU usvojio u području obrazovanja trebali bi se bolje odražavati u tom sustavu;

L.

budući da je činjenica da se neke zemlje domaćini, koje su odgovorne za osiguravanje i održavanje školskih zgrada, ne pozivaju na odgovornost dovela do velikih problema, posebno u Bruxellesu gdje su škole prenapučene; budući da su ti problemi ostavljaju teške posljedice na standard obrazovanja i organizacijske aspekte te na sigurnost, zaštitu i dobrobit učenika i osoblja;

Trenutačno stanje i vizija

1.

ističe potrebu za kritičkom i detaljnom procjenom svih aspekata sustava europskih škola te za reformom kojom bi se sustav učinio otpornim na buduće promjene, kojom bi se proširile aktivnosti informiranja i osiguralo da sustav služi kao model za razmjenu dobrih praksi među obrazovnim sustavima;

2.

poziva Odbor guvernera europskih škola (dalje u tekstu: „Odbor guvernera”) da ažurira misiju, načela i ciljeve sustava europskih škola u obliku nove „povelje o sustavu europskih škola” primjerene 21. stoljeću koja pruža novu viziju sustava i realistične ciljeve u skladu s kojima bi se mogao evaluirati, i to na temelju internog i vanjskog stručnog znanja; poziva da se ta nova „povelja o sustavu europskih škola” uvede do kraja 2024.;

3.

poziva Komisiju da procijeni ulogu sustava europskih škola u uspostavi europskog prostora obrazovanja, među ostalim u pogledu učenja jezika i snažne europske dimenzije učenja, te u automatskom uzajamnom priznavanju diploma na području EU-a na temelju utvrđenog modela europske mature;

4.

poziva na integriraniju i aktivniju ulogu Komisije, posebno u pogledu međusobnog povezivanja sustava europskih škola i europskog prostora obrazovanja; izražava izričitu želju da Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu aktivno sudjeluje u djelovanju Komisije u pogledu sustava europskih škola;

5.

poziva na veću odgovornost i transparentnost, stroži parlamentarni nadzor i kontrolu te bolju komunikaciju kako bi se poboljšali vidljivost i razumijevanje sustava europskih škola i europske mature ma svim razinama;

6.

podsjeća države članice na njihovu obvezu jamčenja i održavanja nediskriminirajućeg upisa na sveučilišta u skladu s Konvencijom o Statutu europskih škola te jamčenja potpunog obrazovanja i akademskog napretka i za studente bez jezičnog dijela; poziva Odbor guvernera i države članice da osiguraju pravedno i ravnopravno prenošenje rezultata učenja iz sustava europskih škola i europske mature u svoje tablice jednakovrijednosti te da provedu potrebne ispravke u nacionalnim konverzijskim sustavima kako bi se u potpunosti poštovalo načelo jednakog postupanja i osiguralo da se svi učenici mogu uspješno preseliti u bilo koju državu članicu;

7.

poziva na bliži odnos između sustava europskih škola i lokalnih, regionalnih i nacionalnih obrazovnih ekosustava, posebno razmjenom najboljih praksi i suradnjom u programima i aktivnostima s partnerskim školama iz nacionalnih sustava;

Rukovođenje, upravljanje i pravna pitanja

8.

poziva Komisiju da do kraja 2024., u suradnji s Uredom glavnog tajnika europskih škola i Odborom guvernera te pod vodstvom neovisnog predsjedatelja, provede detaljno preispitivanje rukovoditeljskih i upravljačkih struktura u okviru sustava europskih škola, kao i u svakoj pojedinoj školi, te da u okviru tog preispitivanja ispita uloge, odgovornosti i strukture na svim razinama, da procijeni razinu neovisnosti funkcija i moguće sukobe interesa te da utvrdi regulatorne probleme koji su smetnja za sustav europskih škola;

9.

ustraje u tome da je potrebno pojednostaviti i povećati fleksibilnost donošenja odluka Odbora guvernera alternativnim sustavom glasanja s poboljšanim savjetovanjem dionika sustava europskih škola kako bi mu se omogućilo da bolje odgovori na potrebe škola; osim toga, inzistira na točnom priopćavanju odluka unutar sustava europskih škola;

10.

poziva na jasne odgovornosti, transparentno donošenje odluka, dvogodišnje ocjenjivanje uspješnosti te planove osposobljavanja i razvoja za sve članove rukovodstva, uključujući strukturiranu obuku, na središnjoj razini i na razini škola;

11.

traži od Ureda glavnog tajnika europskih škola i trojke Odbora guvernera da od 2024., u suradnji sa svim dionicima sustava europskih škola, Parlamentu dostavljaju detaljno, zajedničko godišnje izvješće o sustavu europskih škola, što bi Parlamentu omogućilo da prati napredak u provođenju reformi i ostvarivanju ciljeva, ukaže na kritične probleme i preuzme stalnu ulogu u nadzoru promjena i upravljanju njima;

12.

poziva Odbor guvernera da:

(a)

pojasni primjenjivost primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU-a na sustav europskih škola;

(b)

procijeni usklađenost sa standardima u području zdravlja, sigurnosti i zaštite u školama;

(c)

osigura da su ugovorni i radni uvjeti lokalno zaposlenih nastavnika u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom i načelima EU-a i država članica u području zapošljavanja;

(d)

izmijeni pravilnik o osoblju i Opća pravila europskih škola te izričito pojasni nadležnosti Odbora za pritužbe u odnosu na nacionalne sudove i time osigura da nema nedostataka u pravnoj zaštiti;

(e)

uspostavi funkciju neovisnog pravobranitelja za rješavanje pritužbi o nepravilnostima u postupanju i za posredovanje u sukobima; te

(f)

razvije kodeks dobrog administrativnog postupanja za upravljanje školama na svim razinama;

13.

traži reviziju mandata Europskog revizorskog suda i Službe Komisije za unutarnju reviziju za davanje godišnjih mišljenja i preporuka o raznim aspektima sustava europskih škola te traži da se ta mišljenja i preporuke iznesu Parlamentu u okviru rasprava o zajedničkom godišnjem izvješću o sustavu europskih škola;

Resursi, infrastruktura i osoblje

14.

potiče države članice na to da u potpunosti ispune svoje obveze prema sustavu europskih škola, posebno u pogledu upućivanja kvalificiranih nastavnika i ostalog nastavnog osoblja na rad i osiguravanja odgovarajuće infrastrukture (prikladnih prostora te njihova održavanja i nadogradnje) te poziva na obvezujući sustav izravnih financijskih doprinosa kako bi se osigurala veća fleksibilnost i sigurnost kako za sustav europskih škola tako i za države članice;

15.

poziva na osnivanje posebne radne skupine do sredine 2025., koju bi činili predstavnici svih sudionika u proračunu sustava europskih škola i u kojoj bi sudjelovali relevantni pedagoški stručnjaci iz Ureda glavnog tajnika europskih škola, Komisije i država članica, u svjetlu planirane revizije postojećeg sporazuma o dijeljenju troškova tijekom školske godine 2025./2026., s mandatom za davanje konkretnih prijedloga za rješavanje kritičnih problema povezanih s resursima i za razvoj sveobuhvatnog, adekvatnog i održivog modela podjele troškova kojim će se sustavu europskih škola omogućiti da ispuni svoju misiju u skladu s novom „poveljom o sustavu europskih škola”;

16.

potiče države članice domaćine da uključe infrastrukturu sustava europskih škola u sve nacionalne planove ulaganja u školsku infrastrukturu; traži od Komisije i država članica da surađuju kako bi se osiguralo da sustav europskih škola može imati koristi od predstojećih isplata državama članicama iz Mehanizma za oporavak i otpornost, uzimajući u obzir predstojeće evaluacije nacionalnih planova i sva relevantna ažuriranja, kao što su ažuriranja povezana s poglavljima o programu RepowerEU;

17.

poziva Odbor guvernera da hitno riješi problem stalnog nedostatka nastavnika i za sve osigura stabilno i pravedno zaposlenje zadržavanjem osoblja i smanjenjem njegove fluktuacije, čime bi se također izbjegao odljev mozgova; u tom pogledu poziva na dodatna sredstva te na čvršći i pravedan paket mjera za zapošljavanje upućenog i lokalno zaposlenog osoblja, s konkurentnim naknadama, ravnopravnijim plaćama za odgojitelje u dječjim vrtićima, učitelje u osnovnim školama i srednjoškolske nastavnike, jasnim i stabilnim radnim statusom, sustavom trajnog stručnog usavršavanja i izgledima za daljnji razvoj karijere u sustavu europskih škola i izvan njega;

18.

poziva na veću autonomiju nastavnika i škola kako bi im se omogućilo da bolje odgovore na konkretne potrebe i situacije, uz istodobno strogo jamčenje da je ta veća autonomija popraćena jačim mehanizmima ocjenjivanja i odgovornosti kako bi se zajamčili usklađeni standardi;

19.

poziva na uvođenje dodatnih radnih mjesta u školama za srednje rukovodstvo koje će se baviti uvođenjem visokokvalitetnih metodologija podučavanja i kurikuluma, te na transparentnost i otvorenost u svim nacionalnim postupcima upućivanja;

20.

prepoznaje i potiče rad školske zajednice, posebno roditelja, u školskom životu, primjerice u pružanju izvannastavnih aktivnosti, te ustraje u tome da je potrebno pratiti aktivnosti škola kako bi se zajamčili dobro upravljanje, odgovarajuće pedagoške kvalifikacije, cjenovna pristupačnost i uključivost; podsjeća na to da se Konvencijom roditeljima daje uloga u upravljanju sustavom europskih škola i traži da se ta uloga prizna na odgovarajući način;

21.

poziva na hitnu godišnju reviziju politike upisa i školarina kako bi se zajamčilo mjesto za sve učenike prve kategorije, kako bi se socioekonomska kombinacija proširila otvaranjem sustava europskih škola za više kategorija učenika te kako bi se iskoristio puni potencijal akreditiranih europskih škola, uključujući rješavanje problema prenapučenosti; ističe važnost stroge provedbe pravila upisa braće i sestara u istu školu i ustraje u tome da pravni troškovi ne bi smjeli spriječiti roditelje ili zakonske skrbnike da podnesu žalbu na odluke središnjeg tijela za upis kojima se krše pravila o upisu;

22.

nadalje poziva Odbor guvernera da radi na ambicioznom planu mobilnosti u okviru sustava europskih škola na svim razinama, koji će se redovito ažurirati, kako bi školski prijevoz postao učinkovitiji, cjenovno prihvatljiviji, pristupačniji i zeleniji;

Obrazovna i pedagoška kvaliteta

23.

poziva Odbor guvernera da učvrsti obrazovne i pedagoške standarde na sljedeće načine:

(a)

osnivanjem radne skupine s odgovarajućim pedagoškim stručnim znanjem koja će provoditi otvorena, transparentna i redovita savjetovanja s dionicima i preispitivati pristup osiguranja kvalitete uspostavljen u okviru reforme europskih škola iz 2009., čime će se osigurati da se revizija dovrši do sredine 2024., da se od tada redovito ažurira, da je popraćena jasnim pokazateljima te da se prati i ocjenjuje;

(b)

uvođenjem poboljšanog i odgovornog sustava kontrole koji bi uključivao odjel za jamčenje kvalitete u okviru Ureda glavnog tajnika europskih škola sastavljen od stalnih i upućenih glavnih inspektora, inspekcije određenih područja i daljnje povezane postupke koji uključuju akreditirane europske škole;

(c)

jačanjem uloge Odjela za pedagoški razvoj i Zajedničkog odbora za podučavanje pri Uredu glavnog tajnika europskih škola; te

(d)

osiguravanjem sudjelovanja sustava europskih škola u programima i inicijativama EU-a kao što su Akademije za stručno usavršavanje učitelja u okviru programa Erasmus+ i europski prostor obrazovanja;

24.

poziva Odbor guvernera i Ured glavnog tajnika europskih škola da do kraja 2024. razviju strategiju za trajno stručno usavršavanje i uvodni program za nastavnike i ostalo nastavno osoblje u cijelom sustavu europskih škola te ustraje u širokom pristupu trajnom stručnom usavršavanju, među ostalim u pogledu tema i metodologija, radi širenja mogućnosti za razvoj karijere te postizanja kolektivne učinkovitosti i stvaranja formalnih struktura koje podupiru učitelje u osmišljavanju, provedbi, evaluaciji i razmjeni pedagoških materijala i najboljih praksi u učionicama i u cijelom sustavu;

25.

poziva države članice da iskoriste puni potencijal iskusnih nastavnika sustava europskih škola da postanu voditelji osposobljavanja i mentori u nacionalnim sustavima, traži od Odbora guvernera da uvede poticaje i smjernice u tu svrhu te ističe ulogu koju bi sustav europskih škola trebao imati u uspostavi modula za europske nastavnike koji će biti dio početnog strukovnog osposobljavanja nastavnika diljem EU-a;

26.

ustraje u tome da škole iskorištavaju potencijal personaliziranog učenja; poziva Odbor guvernera da učvrsti postojeće okvire i provede dosljednu, ujednačenu i sustavnu politiku uključivanja u cijelom sustavu europskih škola kojom se osigurava kvalitetno uključivo obrazovanje, izbjegava isključenost zbog invaliditeta, osigurava razumna prilagodba, prilagođava omjer učitelja i učenika, upotrebljava fleksibilan kurikulum, znatno povećava broj kvalificiranog odgojno-obrazovnog osoblja i osoblja za psihološku potporu te pružaju orijentacijske i mentorske usluge; poziva na postizanje napretka u priznavanju ishoda učenja učenika s posebnim potrebama, invaliditetom ili razlikama u učenju certifikatima ili diplomama na kraju školovanja ako ne pohađaju europsku maturu; potiče uvođenje indeksa uključenosti u sustav europskih škola;

27.

poziva Odbor guvernera i Ured glavnog tajnika europskih škola da potiču sigurno okružje za učenje u kojem nije dopušten nijedan oblik nasilja te da ojačaju borbu protiv vršnjačkog nasilja i kibernasilja u sustavu europskih škola razvijanjem usklađenog pristupa na razini cijele škole koji uključuje podizanje razine osviještenosti, osposobljavanje, smjernice za djelovanje u slučaju vršnjačkog nasilja na internetu i izvan njega, promicanje sustava istorazinske potpore koji uključuje aktivne i dobro obučene nastavnike i roditelje te jasan i provediv sustav sankcija na svim razinama;

28.

poziva Odbor guvernera i Ured glavnog tajnika europskih škola da procijene uključivanje modula strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) u sustav europskih škola, da uspostave partnerstva s ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i istraže mogućnost osnivanja akreditiranih europskih škola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje diljem Europske unije;

29.

ustraje u tome da je potrebno osigurati potpuno, visokokvalitetno obrazovno iskustvo za sve učenike, posebno na njihovu materinjem jeziku i za učenike bez jezičnog odjela i u osnovnom i u srednjem obrazovanju; traži od Odbora inspektora da se savjetuje s učenicima, nastavnicima i roditeljima o učinku smanjenja broja nastavnih jedinica i predmeta ili povezivanja različitih razina nastave kad je broj učenika ispod praga;

30.

poziva Odbor inspektora da periodično preispituje poučavanje drugog i trećeg jezika na temelju najnovijih pedagoških smjernica o uvođenju čitanja i pisanja u rano obrazovanje, kooperativne metode poučavanja i prikladnost diferenciranog učenja kako bi se osiguralo da učenici svih dobnih skupina uživaju u učenju jezika;

31.

poziva na veću mobilnost učenika i nastavnika unutar sustava europskih škola te u druge školske sustave i iz njih, ako i na ažuriranje postojećih kurikuluma u cilju daljnjeg jačanja europske dimenzije, primjerice preispitivanjem programa europske povijesti, uključujući ulogu manjina, podučavanjem građanskog odgoja kao samostalnog predmeta, uključivanjem „europskih sati” na svim obrazovnim razinama, s naglaskom na važnosti europske baštine i vrijednosti, te razvojem poduzetništva i mekih vještina; ustraje u zadržavanju trenutačnog vjerskog i etičkog obrazovanja;

32.

poziva Odbor guvernera da potakne učenje o okolišu i digitalno obrazovanje u sustavu europskih škola, među ostalim provedbom europskog okvira kompetencija za održivost i okvira digitalnih kompetencija, ustraje u poboljšanju poučavanja zelenih i digitalnih vještina te potiče sustav europskih škola da sudjeluje u inicijativama kao što je europska potvrda o digitalnim vještinama, uz istodobno vrednovanje tradicionalnih metoda učenja u okviru kojih se upotrebljavaju tiskane knjige i borbe protiv digitalne isključenosti;

33.

predlaže da se svake godine organizira proslava na kojoj bi se razmjenjivale najbolje pedagoške prakse, dijelilo znanje među školama, nastavnicima i učenicima te predstavljali njihovi radovi i projekti širem sustavu, te predlaže da se na proslavu pozivaju nacionalni predstavnici iz područja obrazovanja kako bi se podigla razina osviještenosti o sustavu europskih škola;

34.

poziva na uspostavu formalne zajednice bivših učenika sustava europskih škola i provođenje mjera za podizanje razine osviještenosti o njoj te na prikupljanje podataka o daljnjem obrazovanju učenika nakon stjecanja diplome, s mandatom Urea glavnog tajnika europskih škola za prikupljanje anonimiziranih informacija;

Izgledi

35.

traži da financijski doprinosi EU-a sustavu europskih škola čine zasebnu proračunsku stavku u budućim proračunima EU-a kako bi se povećala transparentnost, osiguralo strateško planiranje i olakšao parlamentarni nadzor u okviru postupka davanja razrješnice, te traži da se sustav europskih škola uključi u daljnji razvoj europskog prostora obrazovanja i da se oba ta sustava tijesno povežu;

36.

izražava želju da sustav europskih škola postane dobar primjer za visokokvalitetno višejezično i multikulturno obrazovanje u Europi i izvan nje te da dokaže da se ideja „ujedinjeni u raznolikosti” može konkretno manifestirati u području obrazovanja; traži od svih dionika da zajednički rade na postizanju tog cilja, među ostalim pojačanom suradnjom s akreditiranim europskim školama čija su uključenost i razvoj ključni za cijeli sustav; poziva na ponovnu procjenu akreditiranih europskih škola kako bi se procijenili načini proširenja područja primjene sustava europskih škola na sve države članice uvođenjem fleksibilnijih postupaka i zahtjeva za akreditaciju škola uz istodobno poboljšanje osiguranja kvalitete i inspekcije;

37.

izražava želju da Europski parlament bude zastupljen u Odboru guvernera i poziva na osnivanje neovisnog vanjskog stručnog tijela koje bi istražilo i predložilo alternativne modele upravljanja te preispitalo Konvenciju o Statutu Europskih škola i mogućnost zamjene međuvladinog pravnog statusa škola nadnacionalnim europskim modelom;

o

o o

38.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)   SL L 212, 17.8.1994., str. 3.

(2)  Studija – „Sustav europskih škola: trenutačno stanje, izazovi i perspektive”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku Unije, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 9. lipnja 2022.

(3)   SL C 428, 13.12.2017., str. 10.

(4)   SL C 56 E, 26.2.2013., str. 14.

(5)   SL C 205, 20.5.2022., str. 17.

(6)   SL C 479, 16.12.2022., str. 65.

(7)   SL C 494, 8.12.2021., str. 2.

(8)   SL C 101, 16.3.2018., str. 138.


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1757/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)