|
ISSN 1977-1088 |
||
|
Službeni list Europske unije |
C 160 |
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 66. |
|
Sadržaj |
Stranica |
|
|
|
II. Informacije |
|
|
|
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2023/C 160/01 |
||
|
2023/C 160/02 |
|
|
IV. Obavijesti |
|
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2023/C 160/03 |
||
|
|
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA |
|
|
2023/C 160/04 |
||
|
2023/C 160/05 |
||
|
2023/C 160/06 |
||
|
2023/C 160/07 |
|
|
V. Objave |
|
|
|
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2023/C 160/08 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11111 – UBS / CREDIT SUISSE) ( 1 ) |
|
|
|
DRUGI AKTI |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2023/C 160/09 |
||
|
2023/C 160/10 |
||
|
2023/C 160/11 |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
|
II. Informacije
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/1 |
OBAVIJEST KOMISIJE
o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika
(2023/C 160/01)
I. UVOD
|
1. |
Iskustvo Komisije stečeno u primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) pokazalo je da općenito nije vjerojatno da će određene kategorije koncentracija izazvati probleme u tržišnom natjecanju. Svrha je ove Obavijesti utvrditi uvjete pod kojima će Komisija na pojednostavnjen način preispitati određene koncentracije i dati smjernice o pojednostavnjenom postupku utvrđenom u Prilogu II. Uredbi Komisije (EU) br. 2023/914 od 20. svibnja 2023. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika („Provedbena uredba”) (2). Ova Obavijest zamjenjuje Obavijest iz 2013 (3). i primjenjuje se od dana stupanje na snagu Provedbene uredbe. |
|
2. |
Komisija će u okviru pojednostavnjenog postupka preispitati koncentracije koje su ispunile uvjete utvrđene u točki 5. ove Obavijesti ako se ne primjenjuju zaštitne mjere ili iznimke iz odjeljka II.C ove Obavijesti (4). Za te koncentracije Komisija donosi odluku po skraćenom obrascu kojom se koncentracija ocjenjuje usklađenom s unutarnjim tržištem u roku od 25 radnih dana od datuma prijave, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) Uredbe o koncentracijama (5). Nadalje, Komisija se u određenim okolnostima može koristiti klauzulom o fleksibilnosti iz točaka 8. i 9. ove Obavijesti kako bi u okviru pojednostavnjenog postupka preispitala određene koncentracije koje ne ispunjavaju uvjete iz točke 5. ove Obavijesti, pod uvjetom da se ne primjenjuju zaštitne mjere ili iznimke iz odjeljka II.C (6). Međutim, Komisija može pokrenuti ispitivanje, donijeti potpunu odluku, ili oboje, u skladu s Uredbom o koncentracijama u pogledu predložene koncentracije, čak i ako je prijedlog obuhvaćen kategorijama iz ove Obavijesti, posebno ako se primjenjuju bilo koje zaštitne mjere ili iznimke iz odjeljka II.C ove Obavijesti. |
|
3. |
Određene koncentracije koje se preispituju u okviru uobičajenog postupka mogu dovesti do horizontalnih preklapanja (7) ili vertikalnih odnosa (8) koji ispunjavaju uvjete iz točke 5. podtočke (d) ove Obavijesti. Pod uvjetom da se ne primjenjuju zaštitne mjere ili iznimke iz odjeljka II.C ove Obavijesti, ta horizontalna preklapanja ili vertikalni odnosi ocjenjivat će se na pojednostavnjen način (tj. na isti način kao u odluci po skraćenom obrascu) u konačnoj odluci Komisije u uobičajenom postupku. Nadalje, Komisija se u određenim okolnostima može koristiti klauzulom o fleksibilnosti iz točke 8. ove Obavijesti kako bi na pojednostavnjen način u okviru uobičajenog postupka ocijenila određena horizontalna preklapanja ili vertikalne odnose, pod uvjetom da se ne primjenjuju zaštitne mjere ili iznimke iz odjeljka II.C ove Obavijesti. |
|
4. |
Primjenom postupka iz odjeljaka od II. do IV. Komisija želi postići ciljaniju i učinkovitiju kontrolu koncentracija u EU-u. |
II. KATEGORIJE KONCENTRACIJA PRIHVATLJIVIH ZA POJEDNOSTAVNJENI POSTUPAK
A. Prihvatljive koncentracije
|
5. |
Komisija načelno (9) primjenjuje pojednostavnjeni postupak na svaku od sljedećih kategorija koncentracija (10).
|
|
6. |
Međutim, koncentracija može ispunjavati kriterije više od jedne kategorije navedene u Obavijesti. Stoga podnositelji prijave mogu podnijeti prijavu koncentracije na temelju više od jedne kategorije (27). |
|
7. |
Za primjenu točke 5. podtočaka (c) i (d), u slučaju stjecanja zajedničke kontrole, ako zajednički pothvat nije aktivan na istom proizvodnom tržištu kao i poduzetnici koji stječu zajedničku kontrolu, odnosi koji postoje samo među poduzetnicima koji stječu zajedničku kontrolu ne smatraju se horizontalnim preklapanjima ili vertikalnim odnosima u smislu ove Obavijesti (28). No, ako su zajednički pothvat i poduzetnici koji stječu zajedničku kontrolu aktivni na istom proizvodnom i zemljopisnom tržištu, pri utvrđivanju zajedničkih tržišnih udjela trebalo bi uzeti u obzir djelatnosti svih poduzetnika koji djeluju na tom tržištu. Ako koncentracija ne dovodi do povećanja, a horizontalna preklapanja i vertikalni odnosi već postoje, takva postojeća preklapanja i odnosi ne uzimaju se u obzir za potrebe primjene točaka 5.(c) i 5.(d). |
B. Klauzula o fleksibilnosti za promjenu iz uobičajenog u pojednostavnjeni postupak
|
8. |
Na zahtjev podnositelja prijave, Komisija može u okviru pojednostavnjenog postupka preispitati određene koncentracije koje ne pripadaju nijednoj od kategorija iz točke 5. ove Obavijesti. To se može provesti ako se dva ili više poduzetnika spoje ili jedan ili više poduzetnika steknu isključivu ili zajedničku kontrolu nad drugim poduzetnikom, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u točki 8. podtočki (a) te točki 8. podtočki (b) u skladu sa svim prihvatljivim definicijama tržišta (29):
|
|
9. |
Na zahtjev podnositelja prijave, Komisija može u okviru pojednostavnjenog postupka preispitati određene koncentracije koje ne pripadaju nijednoj od kategorija iz točke 5. ove Obavijesti. To se može provesti ako dva ili više poduzetnika steknu zajedničku kontrolu nad zajedničkim pothvatom, pod uvjetom da (31):
|
|
10. |
Kategorije navedene u točkama 8. i 9. primjenjuju se alternativno, ne kumulativno. Kako bi se izbjegla sumnja, točka 8. može se kombinirati s točkom 5.(d). Stoga podnositelji prijave mogu zatražiti primjenu klauzule o fleksibilnosti za određena tržišta pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u točki 8. i da se na njih primjenjuje pojednostavnjeni postupak ako sva preostala tržišta ispunjavaju uvjete utvrđene u točki 5.(d). |
C. Zaštitne mjere i iznimke
|
11. |
U ovom je odjeljku naveden nesveobuhvatan popis primjera vrsta koncentracija koje se mogu isključiti iz pojednostavnjenog postupka. |
|
12. |
Postojanje jedne ili više okolnosti navedenih u ovom odjeljku može biti razlog zbog kojeg Komisija obavješćuje podnositelje prijave da pojednostavnjeni postupak nije prikladan za koncentracije obuhvaćene točkom 5. Kada postoji jedna ili više okolnosti opisanih u ovom odjeljku, klauzula o fleksibilnosti iz točaka 8. i 9. obično se ne primjenjuje. U tim slučajevima Komisija može primijeniti uobičajeni postupak. |
C.1. Zajednički pothvati sa zanemarivim djelatnostima u EGP-u (točka 5. podtočka (b) i 9.)
|
13. |
Kod koncentracija na koje se primjenjuju točka 5. podtočka (b) ili točka 9., uobičajeni se postupak može smatrati prikladnim ako među stranama u koncentraciji postoje horizontalna preklapanja ili vertikalni odnosi na temelju kojih se ne može isključiti mogućnost da će koncentracija izazvati značajne sumnje o svojoj usklađenosti s unutarnjim tržištem ili ako je prisutna neka od posebnih okolnosti navedenih u odjeljku II.C (36). Osim toga, Komisija može smatrati primjerenim provesti cjelovitu ocjenu u okviru uobičajenog postupka koncentracije ako je promet određenih zajedničkih pothvata manji od praga navedenog u točki 5. podtočki (b) podpodtočki i. ili točki 9. u trenutku prijave, ali za koji se može očekivati da će znatno premašiti te pragove u EGP-u tijekom sljedeće tri godine. |
C.2. Poteškoće u utvrđivanju mjerodavnih tržišta
|
14. |
U ocjeni treba li koncentracija obuhvaćena točkama 5., 8. ili 9. svejedno biti preispitana u okviru uobičajenog postupka, Komisija će osigurati da su sve bitne okolnosti utvrđene i dovoljno jasne. S obzirom na to da će definicije tržišta vjerojatno biti ključni element u ovom ocjenjivanju, podnositelji prijave, obično u fazi koja prethodi prijavi, trebaju dostaviti podatke o svim prihvatljivim alternativnim definicijama tržišta (37). Podnositelji prijave odgovorni su za sljedeće: i. opis svih alternativnih mjerodavnih proizvodnih i zemljopisnih tržišta na koja bi prijavljena koncentracija mogla imati učinak; i ii. dostavu svih podataka i informacija o definiciji takvih tržišta (38). Komisija ima diskrecijsko pravo konačne odluke o definiciji tržišta, nakon analize činjenica povezanih s pojedinim predmetom. Komisija neće primjenjivati pojednostavnjeni postupak ako je teško definirati mjerodavna tržišta ili utvrditi tržišne udjele strana u koncentraciji. Slično tome, ako koncentracija uključuje nova pravna pitanja od općeg interesa, Komisija se može suzdržati od donošenja odluke po skraćenom obrascu i može se vratiti na uobičajeni postupak. |
C.3. Nekontrolni dionički udjeli
|
15. |
Jedna strana u koncentraciji može imati značajne nekontrolne dioničke udjele u društvima koja posluju na tržištu ili tržištima na kojima djeluje druga strana u koncentraciji. Na primjer, stjecatelj može imati nekontrolni manjinski dionički udio u društvu koje djeluje na istom tržištu ili tržištima kao ciljno društvo ili na tržištu koje je uzlazno ili silazno u odnosu na tržište ili tržišta na kojima ciljno društvo djeluje. Ako ta društva imaju vrlo značajan tržišni udio, u određenim okolnostima koncentracija možda neće biti prikladna za preispitivanje u okviru pojednostavnjenog postupka, čak i ako su zajednički tržišni udjeli strana u koncentraciji ispod pragova utvrđenih u točki 5. Isti bi slučaj mogao nastupiti ako jedan ili više konkurenata jedne strane u koncentraciji imaju znatne nekontrolne dioničke udjele u bilo kojoj drugoj strani u koncentraciji. |
C.4. Ostala imovina važna za tržišno natjecanje
|
16. |
Određene vrste koncentracija mogu povećati tržišnu snagu strana u koncentraciji, čak i ako ne posluju na istom tržištu. To se može dogoditi kombiniranjem tehnoloških, financijskih ili drugih resursa, ili imovine važne za tržišno natjecanje, kao što su sirovine, prava intelektualnog vlasništva (na primjer, patenti, znanje i iskustvo, dizajni i robne marke), infrastrukture, znatne baze korisnika ili evidencija komercijalno vrijednih podataka. Te koncentracije možda nisu prikladne za preispitivanje u okviru pojednostavnjenog postupka. |
C.5. Usko povezana susjedna tržišta
|
17. |
Koncentracije u kojima su najmanje dvije strane u koncentraciji prisutne na usko povezanim susjednim tržištima (39) također mogu biti neprikladne za preispitivanje u okviru pojednostavnjenog postupka. Konkretno, to se može dogoditi kada jedna ili više strana u koncentraciji drže pojedinačni ili zajednički tržišni udio od 30 % ili više na bilo kojem proizvodnom tržištu na kojem ne postoji horizontalno preklapanje ili vertikalni odnos između strana u koncentraciji, ali se nalazi u blizini tržišta na kojem djeluje druga strana u koncentraciji (40). Susjedna tržišta trebala bi se utvrditi u skladu s točkom 14. ove Obavijesti. |
C.6. Okolnosti navedene u Smjernicama Komisije za ocjenu horizontalnih i nehorizontalnih koncentracija i druge posebne okolnosti
|
18. |
Manje je vjerojatno da će Komisija primijeniti pojednostavnjeni postupak ako postoji bilo koja od posebnih okolnosti navedenih u Smjernicama Komisije za ocjenu horizontalnih i nehorizontalnih koncentracija (41) i/ili u ovom odjeljku. To uključuje sljedeće okolnosti:
|
|
19. |
Komisija se može vratiti na cjelovitu ocjenu tijekom uobičajenog postupka kad se pojavi pitanje koordinacije kako je navedeno u članku 2. stavku 4. Uredbe o koncentracijama (52). |
C.7. Prijelaz sa zajedničke na isključivu kontrolu
|
20. |
Dosadašnje iskustvo Komisije pokazalo je kako prijelaz sa zajedničke na isključivu kontrolu može iznimno iziskivati detaljnije ispitivanje, cjelovitu odluku, ili oboje. Poseban problem s aspekta tržišnog natjecanja može se javiti u slučajevima kad se bivši zajednički pothvat integrira u grupu ili mrežu njegova jedinog preostalog dioničara koji ima kontrolu, čime se uklanjaju ograničenja koja nameću potencijalno različiti interesi drugih dioničara koji imaju kontrolu, te kad bivši zajednički pothvat usvoji manje konkurentnu tržišnu strategiju. Na primjer, u scenariju u kojem poduzetnik A i poduzetnik B zajednički kontroliraju zajednički pothvat C. Koncentracija u kojoj poduzetnik A stječe isključivu kontrolu nad zajedničkim pothvatom C može izazvati zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja u sljedećim slučajevima: i. C je izravni konkurent poduzetniku A; ii. C i A imaju znatan zajednički tržišni položaj; i iii. time se uklanja određeni stupanj neovisnosti koji je prethodno imao C (53). U slučajevima kada takvi scenariji zahtijevaju detaljniju analizu, Komisija se može vratiti na uobičajeni postupak (54). |
|
21. |
Komisija se može vratiti i na uobičajeni postupak ocjene koncentracije kad ni Komisija ni nadležna tijela država članica nisu preispitala prethodno stjecanje zajedničke kontrole nad zajedničkim pothvatom o kojem je riječ. |
C.8. Utemeljena zabrinutost država članica ili trećih strana u pogledu tržišnog natjecanja
|
22. |
Komisija će se vratiti na uobičajeni postupak ako država članica ili država EFTA-e u roku od 15 radnih dana od primitka primjerka prijave izrazi utemeljenu zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja, ili ako treća strana izrazi utemeljenu zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja u vremenskom roku koji je određen za takve primjedbe. |
C.9. Zahtjevi za upućivanje
|
23. |
Pojednostavnjeni postupak ne primjenjuje se ako država članica zatraži upućivanje prijavljene koncentracije na temelju članka 9. Uredbe o koncentracijama ili ako Komisija prihvati zahtjev jedne ili više država članica za upućivanje prijavljene koncentracije na temelju članka 22. Uredbe o koncentracijama. |
C.10. Upućivanje na zahtjev podnositelja prijave prije podnošenja prijave
|
24. |
Podložno zaštitnim mjerama i iznimkama određenima u odjeljku II.C ove Obavijesti, Komisija može primijeniti pojednostavnjeni postupak na koncentracije:
|
III. POSTUPOVNE ODREDBE
A. Koncentracije koje se mogu izravno prijaviti bez stupanja u kontakt prije podnošenja prijave
|
25. |
Prema Uredbi o koncentracijama, podnositelji prijave imaju pravo u bilo kojem trenutku podnijeti prijavu pod uvjetom da je potpuna. Mogućnost stupanja u kontakt prije podnošenja prijave usluga je koju Komisija pruža podnositeljima prijave na dobrovoljnoj osnovi kako bi se pripremio postupak službenog preispitivanja koncentracija. Kontakti prije podnošenja prijave mogu biti iznimno korisni i podnositeljima prijave i Komisiji pri određivanju točne količine podataka potrebnih za prijavu. U većini slučajeva, kontakti prije podnošenja prijave dovode do znatnog smanjenja potrebnih informacija. |
|
26. |
Na temelju iskustva Komisije u primjeni pojednostavnjenog postupka, određene kategorije koncentracija koje ispunjavaju uvjete za preispitivanje u skladu s pojednostavnjenim postupkom među kategorijama iz točke 5. ove Obavijesti mogu se preispitati u roku kraćem od 25 radnih dana utvrđenom u članku 10. stavku 1. Uredbe o koncentracijama. To je zato što je za te koncentracije obično potrebno manje ispitivanja. Na primjer, koncentracije iz točke 5. podtočaka (a) ili (c) mogu se preispitati u okviru dodatno pojednostavnjenog, odnosno „vrlo pojednostavnjenog” postupka, kako je opisano u toj točki. U skladu s tim vrlo pojednostavnjenim postupkom, te se koncentracije moraju prijaviti ispunjavanjem odgovarajućih odjeljaka skraćenog obrasca CO (55) (osobito odjeljka 7. u kojem se navodi vrsta pojednostavnjenog postupka). Podnositelje prijave poziva se da ove koncentracije prijave izravno bez kontakata prije podnošenja prijave. |
B. Kontakti prije podnošenja prijave u koncentracijama koje dovode do horizontalnih preklapanja ili nehorizontalnih odnosa
|
27. |
Podnositeljima prijave izrazito se preporučuje da stupe u kontakt prije podnošenja prijave u slučajevima koji dovode do horizontalnih preklapanja ili nehorizontalnih odnosa među djelatnostima strana u koncentraciji (uključujući proizvode u pripremi). To uključuje predmete obuhvaćene točkama 5., 8. ili 9. ove Obavijesti, pod uvjetom da se djelatnosti strana u koncentraciji preklapaju horizontalno, povezane su vertikalno ili pripadaju usko povezanim susjednim tržištima. Na primjer, kontakti prije podnošenja prijave izrazito se preporučuju za koncentraciju obuhvaćenu točkom 5. podtočkom (b) koja dovodi do horizontalnih preklapanja ili nehorizontalnih odnosa među djelatnostima strana. Takvi kontakti prije podnošenja prijave bili bi posebno važni ako kriteriji iz točke 5.(d) nisu ispunjeni za jedno tržište ili više njih. |
|
28. |
U slučajevima koji dovode do horizontalnih preklapanja ili nehorizontalnih odnosa među djelatnostima strana u koncentraciji, kontakte prije prijave trebalo bi uspostaviti najmanje dva tjedna prije očekivanog datuma prijave. |
C. Zahtjev za dodjelu tima za rješavanje predmeta
|
29. |
Prije službenog podnošenja prijave u okviru pojednostavnjenog postupka, podnositelji prijave moraju podnijeti zahtjev za dodjelu tima za rješavanje predmeta. U zahtjevu se mora navesti vrsta koncentracije, točka Obavijesti u koju pripada i očekivani datum podnošenja prijave. U slučajevima utvrđenima u točki 27. u kojima podnositelji prijave izravno prijavljuju koncentraciju, a da prije podnošenja prijave nije bilo kontakata ili ih je bilo vrlo malo, zahtjev za dodjelu tima za rješavanje predmeta mora se podnijeti najmanje tjedan dana prije očekivanog datuma prijave. |
D. Odluka po skraćenom obrascu
|
30. |
Ako Komisija smatra da određena koncentracija ispunjava kriterije za pojednostavnjeni postupak (vidi točke 5., 8. i 9.), obično donosi odluku po skraćenom obrascu. To uključuje slučajeve koji ne izazivaju zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja ako primi prijavu u skladu s obrascem CO (56). Koncentracija se tako ocjenjuje usklađenom s unutarnjim tržištem u roku od 25 radnih dana od datuma prijave, a temelju članka 10. stavka 1. i stavka 6. Uredbe o koncentracijama. Komisija će nastojati donijeti odluku po skraćenom obrascu što je prije moguće nakon isteka roka od 15 radnih dana tijekom kojeg države članice mogu zatražiti upućivanje prijavljene koncentracije na temelju članka 9. Uredbe o koncentracijama. Međutim, u razdoblju do krajnjeg roka od 25 radnih dana, Komisija se može vratiti na primjenu uobičajenog postupka te tako pokrenuti ispitivanja i/ili donijeti potpunu odluku, ukoliko to smatra prikladnim. U takvim slučajevima Komisija isto tako može smatrati prijavu sadržajno nepotpunom sukladno članku 5. stavku 2. Provedbene uredbe ako nije zaprimila obrazac CO. |
E. Objava odluke po skraćenom obrascu
|
31. |
Kao i kod potpunih odluka o dopuštenosti koncentracija, Komisija objavljuje obavijest o donošenju odluke po skraćenom obrascu u Službenom listu Europske unije. Verzija odluke po skraćenom obrascu za javnost dostupna je na internetskim stranicama Glavne uprave za tržišno natjecanje. Odluka po skraćenom obrascu sadržavat će sljedeće: i. informacije o prijavljenoj koncentraciji objavljene u Službenom listu Europske unije u trenutku prijave (imena strana u koncentraciji, njihova zemlja podrijetla, vrsta koncentracije i predmetne gospodarske djelatnosti); i ii. izjavu da je koncentracija spojiva s unutarnjim tržištem jer pripada jednoj ili više kategorija opisanih u ovoj Obavijesti, pri čemu će primjenjive kategorije biti izričito navedene. |
F. Tržišta obuhvaćena točkom 5.(d) ili točkom 8. u odlukama donesenima u okviru uobičajenog postupka
|
32. |
Određene koncentracije koje se preispituju u okviru uobičajenog postupka mogu dovesti do horizontalnih preklapanja ili vertikalnih odnosa koji ispunjavaju uvjete iz točke 5.(d) ove Obavijesti. Određene koncentracije koje se preispituju u okviru uobičajenog postupka mogu dovesti do horizontalnih preklapanja ili vertikalnih odnosa koji ispunjavaju uvjete iz točke 8. ove Obavijesti. Konačna odluka u tim predmetima neće sadržavati detaljnu ocjenu takvih horizontalnih preklapanja ili vertikalnih odnosa. U tom pogledu konačna odluka sadržavat će izjavu da određena horizontalna preklapanja ili vertikalni odnosi pripadaju jednoj ili više kategorija opisanih u ovoj Obavijesti, pri čemu će primjenjive kategorije biti izričito navedene. |
|
33. |
Komisija može odlučiti uključiti detaljnu ocjenu horizontalnih preklapanja ili vertikalnih odnosa utvrđenih u točki 32. ako se primjenjuju bilo koje zaštitne mjere i iznimke iz odjeljka II.C ove Obavijesti. |
IV. DODATNA OGRANIČENJA
|
34. |
Pojednostavnjeni postupak nije prikladan za koncentracije u kojima predmetni poduzetnici izričito zahtijevaju ocjenu ograničenja koja su potrebna za provedbu koncentracije i izravno se na nju odnose. |
(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika („Uredba o koncentracijama”) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.), dostupna na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32004R0139&from=EN.
(2) SL L, 119, 5.5.2023., str. 22..
(3) Obavijest Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (SL С 366, 14.12.2013., str. 5.), dostupna na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52013XC1214(02)&from=EN.
(4) Vidjeti odjeljak II.C ove Obavijesti.
(5) Zahtjevi za prijavu utvrđeni su u prilozima I. i II. Provedbenoj uredbi.
(6) Vidjeti odjeljak II.C ove Obavijesti.
(7) Koncentracija dovodi do horizontalnih preklapanja kada se strane u koncentraciji bave poslovnim aktivnostima na istom mjerodavnom proizvodnom i zemljopisnom tržištu, uključujući razvoj proizvoda u pripremi. Horizontalna preklapanja koja uključuju proizvode u pripremi uključuju preklapanja među proizvoda u pripremi i preklapanja između jednog ili više proizvoda stavljenih na tržište i jednog ili više proizvoda u pripremi. Proizvodi u pripremi su proizvodi koji bi se vjerojatno mogli staviti na tržište u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju. Proizvodi u pripremi obuhvaćaju i usluge.
(8) Do vertikalnog odnosa u koncentraciji dolazi kad jedna ili više strana u koncentraciji obavljaju poslovne aktivnosti na proizvodnom tržištu koje je uzlazno ili silazno u odnosu na proizvodno tržište na kojem sudjeluje bilo koja druga strana u koncentraciji, uključujući razvoj proizvoda u pripremi. Vertikalni odnosi koji uključuju proizvode u pripremi uključuju odnose među proizvodima u pripremi i odnose između jednog ili više proizvoda stavljenih na tržište i jednog ili više proizvoda u pripremi.
(9) Pod uvjetom da se ne primjenjuju zaštitne mjere ili iznimke iz odjeljka II.C ove Obavijesti.
(10) Koncentracija koja ispunjava sve uvjete bilo koje kategorije navedene u točki 5. podtočkama (a), (b), (c), (d) ili (e) u načelu je prihvatljiva za pojednostavnjeni postupak. Međutim, to ne znači da će se na transakciju automatski primjenjivati pojednostavnjeni postupak ako je obuhvaćena jednom od tih kategorija. Na primjer, transakcija može biti obuhvaćena točkom 5.(b), ali istodobno dovodi do horizontalnih preklapanja koja premašuju pragove utvrđene u točki 5.(d). U tom slučaju Komisija se može vratiti na uobičajeni postupak ocjene koncentracije, posebno ako postoji bilo koja od okolnosti iz odjeljka II.C.
(11) Pojam „trenutačni promet” odnosi se na promet koji je zajednički pothvat ostvario u trenutku prijave. Promet od zajedničkog pothvata može se određivati na temelju posljednjih revidiranih financijskih izvještaja matičnih društava ili samog zajedničkog pothvata, ovisno o dostupnosti odvojenih poslovnih knjiga subjekata udruženih u zajedničkom pothvatu. Pojam „očekivani promet” odnosi se na promet za koji se očekuje da će se ostvariti u razdoblju od tri godine nakon prijave.
(12) Trebalo bi uzeti u obzir svu imovinu koja je stvarno prenesena ili se planira prenijeti na zajednički pothvat u trenutku prijave, bez obzira na datum stvarnog prijenosa takve imovine na zajednički pothvat.
(13) To obuhvaća više situacija. Na primjer:
|
— |
u slučaju zajedničkog stjecanja određenog ciljnog društva u obzir se uzima promet tog ciljnog društva (zajedničkog pothvata); |
|
— |
u slučaju nastanka zajedničkog pothvata kojem matična društva pridonose vlastitim aktivnostima, u obzir se uzima promet od pridodanih aktivnosti; |
|
— |
u slučaju ulaska nove strane koja stječe kontrolu u postojeći zajednički pothvat u obzir se mora uzeti promet zajedničkog pothvata i promet djelatnosti koje su doprinos novog matičnog društva (ako postoji). |
(14) Vidjeti bilješku 11 za smjernice za izračun prometa zajedničkih pothvata i za izraze „trenutačni” i „očekivani” promet.
(15) Vidjeti bilješku 12.
(16) Ukupna vrijednost imovine zajedničkog pothvata može se određivati prema posljednjoj pripremljenoj i odobrenoj bilanci svakog matičnog društva. Izraz „imovina” uključuje: i. svu materijalnu i nematerijalnu imovinu koja se prenosi u zajednički pothvat (primjeri materijalne imovine uključuju proizvodna postrojenja, prodajna mjesta za maloprodaju i veleprodaju i zalihe roba; primjeri nematerijalne imovine uključuju intelektualno vlasništvo, goodwill, proizvode u pripremi ili programe istraživanja i razvoja); te ii. svaki iznos financiranja, uključujući pristup gotovini, kreditima ili bilo kojim obvezama zajedničkog pothvata koje je bilo koje matično društvo zajedničkog pothvata pristalo odobriti ili jamčiti.
(17) Vidjeti Obavijest Komisije o utvrđivanju mjerodavnog tržišta za potrebe prava tržišnog natjecanja Zajednice (SL C 372, 9.12.1997., str. 5.), dostupnu na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:31997Y1209(01)&from=EN. Svako upućivanje u ovoj Obavijesti na djelatnosti poduzetnika na tržištima treba shvatiti kao djelatnosti na tržištima unutar EGP-a ili na tržištima koja uključuju EGP, ali mogu biti veća od EGP-a.
(18) Vidjeti Smjernice Komisije za ocjenu nehorizontalnih koncentracija prema Uredbi Vijeća o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL C 265, 18.10.2008., str. 6., bilješka 4.), dostupno na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52008XC1018%2803%29 („Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama”). Za potrebe ove Obavijesti vertikalni odnos obično pretpostavlja da se ulazni materijal upotrebljava izravno u vlastitoj proizvodnji subjekta na silaznom tržištu (tj. integriran je u proizvod ili je nužno potreban za proizvodnju proizvoda na silaznom tržištu) ili da poduzeće na silaznom tržištu preprodaje ulazni materijal (npr. distributeri). To isključuje veze na daljinu ili veze s uslugama koje se pružaju različitim sektorima, kao što su opskrba električnom energijom ili usluge prikupljanja otpada.
(19) Pragovi za horizontalna preklapanja i vertikalne odnose primjenjuju se na svaku prihvatljivu definiciju alternativnog proizvodnog i zemljopisnog tržišta koju može biti potrebno razmotriti. Važno je da su osnovne definicije tržišta koje se navode u prijavi dovoljno precizne kako bi se opravdalo nepoštovanje ovih pragova i da su spomenute sve prihvatljive alternativne definicije proizvodnog tržišta koje se mogu uzeti u obzir (uključujući zemljopisna tržišta koja su manja od nacionalnih).
(20) Vidjeti bilješku 17.
(21) Kako bi se izbjegla sumnja, smatra se da transakcija ispunjava uvjete iz točke 5. podtočke (d) podpodtočke i. ako neka od prihvatljivih tržišta na koja se transakcija odnosi ispunjavaju uvjete iz točke 5. podtočke (d) podpodtočke i. podpodpodtočke (aa), a druga uvjete iz točke 5. podtočke (d) podpodtočke i. podpodpodtočke (bb).
(22) HHI se izračunava zbrajanjem kvadrata pojedinačnih tržišnih udjela svih poduzeća na tržištu. Vidjeti točku 16. Smjernica Komisije za ocjenu horizontalnih koncentracija prema Uredbi Vijeća o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL C 31, 5.2.2004., str. 5.), dostupno na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52004XC0205(02)&from=EN („Smjernice o horizontalnim koncentracijama”). No za izračunavanje indeksa HHI delta koji je rezultat koncentracije dovoljno je od kvadrata zbroja tržišnih udjela strana u koncentraciji (drugim riječima, kvadrata tržišnog udjela spojenog subjekta nakon koncentracije) oduzeti zbroj kvadrata pojedinačnih tržišnih udjela strana (s obzirom na to da tržišni udjeli svih drugih konkurenata na tržištu ostaju nepromijenjeni i stoga ne utječu na rezultat jednadžbe).
(23) Vidjeti bilješke 17 i 18.
(24) Kako bi se izbjegla sumnja, smatra se da transakcija ispunjava uvjete iz točke 5. podtočke (d) podpodtočke ii. ako neka od prihvatljivih tržišta na koja se transakcija odnosi ispunjavaju uvjete iz točke 5. podtočke (d) podpodtočke ii. podpodpodtočke (aa), a druga ispunjavaju uvjete iz točke 5. podtočke (d) podpodtočke ii. podpodpodtočke (bb) i/ili točke podpodpodtočke (cc).
(25) Kupovni udio poduzetnika izračunava se dijeljenjem i. volumena ili vrijednosti kupnje proizvoda poduzetnika na uzlaznom tržištu s ii. ukupnom veličinom uzlaznog tržišta (izraženo kao volumen ili vrijednost).
(26) Cilj je ove kategorije obuhvatiti mala povećanja vrijednosti postojeće vertikalne integracije. Na primjer, društvo A koje posluje na uzlaznom i silaznom tržištu (s udjelom od 45 % u svakom od njih) stječe društvo B koje posluje na istom uzlaznom i silaznom tržištu (s udjelom od 0,5 % u svakom od njih). Ova kategorija ne obuhvaća situacije u kojima većina vertikalne integracije proizlazi iz transakcije, čak i ako su zajednički tržišni udjeli manji od 50 %, a vrijednost delta po indeksu HHI manja je od 150. Na primjer, ovom kategorijom nije obuhvaćena sljedeća situacija: društvo A aktivno na uzlaznom tržištu s tržišnim udjelom od 45 % i na silaznom tržištu s tržišnim udjelom od 0,5 % stječe društvo B aktivno na uzlaznom tržištu s tržišnim udjelom od 0, 5 % i na silaznom tržištu s tržišnim udjelom od 45 %.
(27) Ako koncentracija spada u više od jedne pojednostavnjene kategorije, podnositelji prijave trebali bi to izričito navesti u obrascu prijave.
(28) Međutim, ta preklapanja ili odnosi mogu dovesti do koordinacije kako je navedeno u članku 2. stavku 4. Uredbe o koncentracijama te bi ih se moglo rješavati u skladu s točkom 19. ove Obavijesti.
(29) Vidjeti bilješku 17.
(30) Kako bi se izbjegla sumnja, smatra se da transakcija ispunjava uvjete iz točke 8. podtočke (b) ako neka od prihvatljivih tržišta na koja se transakcija odnosi ispunjavaju uvjete iz točke 8. podtočke (b) podpodtočke i., a druga uvjete iz točke 8. podtočke (b) podpodtočke ii.
(31) Koncentracija koja ispunjava sve uvjete bilo koje od kategorija navedenih u točkama 8. ili 9. u načelu je prihvatljiva za primjenu klauzule o fleksibilnosti. Međutim, to ne znači da će se na transakciju automatski primjenjivati pojednostavnjeni postupak ako je obuhvaćena jednom od tih kategorija. Na primjer, transakcija može biti obuhvaćena točkom 9., ali i dovoditi do horizontalnih preklapanja koja premašuju pragove utvrđene u točki 5. podtočki (d) ili točki 8. U tom slučaju Komisija ne može prihvatiti preispitivanje predmeta u okviru pojednostavnjenog postupka.
(32) Vidjeti bilješku 13.
(33) Vidjeti bilješku 11. za smjernice za izračun prometa zajedničkih pothvata i za izraz „trenutačni” promet.
(34) Vidjeti bilješku 12.
(35) Vidjeti bilješku 16.
(36) U slučajevima iz točke 5. podtočke (b) ili točke 9., kada aktivnosti strana u koncentraciji dovode do horizontalnih preklapanja ili vertikalnih odnosa, podnositelji prijave dužni su dostaviti sve podatke i informacije povezane s definicijom takvih tržišta.
(37) Vidjeti točku 28.
(38) Kao i kod ostalih prijava, Komisija može poništiti odluku po skraćenom obrascu ako se ona temelji na netočnim podacima za koje je odgovoran jedan od poduzetnika, kao što je navedeno u članku 6. stavku 3. točki (a) Uredbe o koncentracijama.
(39) Proizvodna tržišta smatraju se blisko povezanim susjednim tržištima ako su proizvodi komplementarni jedan drugome ili ako pripadaju spektru proizvoda koje općenito kupuje ista grupa kupaca za istu konačnu upotrebu.
(40) Vidjeti točku 25. i odjeljak V. Smjernica o nehorizontalnim koncentracijama.
(41) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama.
(42) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 17. i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točku 36. Prisutnost na tržištu može se smatrati značajnom ako konkurent ima udio od 5 % ili više.
(43) Vidjeti odluku Komisije od 19. rujna 2019., predmet M.8674 – BASF/Solvay’s Polyamide Business, uvodna izjava 475.
(44) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 37.
(45) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 28.
(46) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 37. i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točku 7. i točku 26. podtočku (c).
(47) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 38. i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točku 26. podtočku (a).
(48) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 38. i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točku 26. podtočku (a).
(49) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 58.
(50) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 36. i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točke 29., 49. i 75.
(51) Vidjeti Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točku 78.
(52) Vidjeti Smjernice o horizontalnim koncentracijama, točku 39. i sljedeće, i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, točku 26.
(53) Odluka Komisije od 17. prosinca 2008. u predmetu M.5141 – KLM/Martinair, uvodne izjave 14.–22.
(54) Odluka Komisije od 18. rujna 2002., predmet M.2908 – Deutsche Post/DHL (II).
(55) Vidjeti Prilog II. Provedbenoj uredbi.
(56) Vidjeti Prilog I. Provedbenoj uredbi.
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/11 |
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Komunikacija u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 13. stavkom 3. te člancima 20. i 22. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/914 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 802/2004
(2023/C 160/02)
Člankom 3. stavkom 2., člankom 13. stavkom 3. te člancima 20. i 22. Provedbene uredbe Komisije (EU) [ 2023/914] od 20. travnja 2023. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika („Provedbena uredba”) (1) propisuje se da se prijave, obrazloženi podnesci, primjedbe na prigovore Komisije, obveze koje su predmetni poduzetnici ponudili preuzeti te obrazac RM Komisiji podnesu u obliku utvrđenom u Službenom listu Europske unije.
U ovo dokumentu Komisija u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 13. stavkom 3. te člancima 20. i 22. Provedbene uredbe, utvrđuje oblik u kojemu bi se trebali podnositi prijave, obrazloženi podnesci, primjedbe na prigovore Komisije, obveze koje su se predmetni poduzetnici ponudili preuzeti te obrazac RM („dokumenti”).
1. Način prijenosa dokumenata Komisiji
|
1. |
Prijenos dokumenata manjih od deset gigabajta trebao bi se odvijati elektronički preko Komisijine internetske platforme za razmjenu za siguran prijenos dokumenata: platforma EU Send Web („platforma EU Send”) (2). Platforma EU Send zahtijeva prethodnu registraciju i propisuje ograničenja veličine dokumenata koji se šalju putem sustava, koji se mogu promijeniti. Ako je dokument koji se prenosi manji od deset gigabajta, ali premašuje ograničenje veličine platforme EU Send, potrebno ga je poslati u više dijelova. |
|
2. |
Dokumentima koji se prenose putem platforme EU Send mora se priložiti obrazac o prijenosu, koji osigurava platforma EU Send. Obrazac o prijenosu mora se ispuniti pravilno. |
|
3. |
Dokumenti veći od deset gigabajta mogu se Glavnoj upravi Komisije za tržišno natjecanje dostaviti osobno ili poslati preporučenom poštom putem tvrdih diskova s nekomprimiranim podacima u vanjskom kućištu s USB 2.0 ili 3.0 priključkom kompatibilnih s Microsoft Windows operativnim sustavima. |
|
4. |
Dokumenti poslani preporučenom poštom ili dostavljeni osobno trebali bi biti upućeni Glavnoj upravi Komisije za tržišno natjecanje na adresu objavljenu na njezinim internetskim stranicama (3). Upućivanje dokumenata drugim upravama Komisije moglo bi dovesti do kašnjenja. |
2. Potpisivanje dokumenata elektroničkim putem
|
5. |
U ovom se odjeljku utvrđuju tehničke specifikacije u pogledu potpisivanja dokumenata poslanih elektroničkim putem (ako je potpis potreban). To se odnosi na dokumente poslane putem platforme EU Send i dokumente dostavljene Komisiji na vanjskim uređajima za pohranu. |
|
6. |
Da bi se smatrali valjanima, dokumenti poslani elektroničkim putem moraju biti potpisani barem jednim kvalificiranim elektroničkim potpisom koji je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 910/2014 („Uredba eIDAS”) (4). Pravni učinak kvalificiranih elektroničkih potpisa jedini je izričito priznat kao jednakovrijedan pravnom učinku vlastoručnih potpisima u svim državama članicama. Stoga se ne prihvaćaju druge vrste elektroničkih potpisa koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalificiranih elektroničkih potpisa, kao što su skenirani potpisi ili napredni elektronički potpisi kako su definirani u Uredbi eIDAS. |
|
7. |
Oblik kvalificiranih elektroničkih potpisa mora biti u skladu s jednim od oblika iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/1506 (5) ili s najnovijim specifikacijama jer njih objavljuje Europski institut za telekomunikacijske norme. |
|
8. |
Kvalificirane usluge povjerenja mogu se dobiti od kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja („QTSPs”) kako je utvrđeno u Uredbi eIDAS. Kvalificirani pružatelji usluga povjerenja komercijalni su pružatelji usluga i kvalificirani članovi EU-ova programa povjerenja. Kvalificirani pružatelji usluga povjerenja navedeni su u pregledniku pouzdanih popisa (6). |
|
9. |
Svaku digitalnu ili hardversku opremu za provedbu kvalificiranih elektroničkih potpisa, kao što su kvalificirani elektronički certifikati i uređaji za kvalificirane elektroničke potpise, mora kupiti pošiljatelj te ona ostaje njegova odgovornost. |
|
10. |
Komisija će potvrditi dokumente potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom. Kako bi se povećala sigurnost u to da će Glavna uprava za tržišno natjecanje uspješno potvrditi kvalificirani elektronički potpis, moguće je testirati njegovu valjanost upotrebom kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja koji pruža kvalificiranu uslugu provjere valjanosti uz naknadu (7). Komisijina internetska aplikacija za usluge digitalnog potpisa može se upotrebljavati i u demonstracijske svrhe (8). Kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja, ta se platforma ne smije upotrebljavati za podnošenje dokumenata povezanih s predmetom ili povjerljivih podataka ili podataka specifičnih za predmet. |
|
11. |
Potpisani dokumenti ne smiju biti šifrirani niti sadržavati bilo kakve certifikate, osim certifikata povezanih s kvalificiranim elektroničkim potpisom. |
|
12. |
Metapodaci kvalificiranog elektroničkog potpisa moraju odgovarati podacima za kontakt potpisnika. Pri potpisivanju dokumenta korištenjem jednog ili nekoliko kvalificiranih elektroničkih potpisa, u informativne svrhe navedite podatke za kontakt potpisnika s oznakom „[elektronički potpis]” na kraju dokumenta. Vizualni prikaz elektroničkog potpisa nije obvezan i ne pruža nikakvu dodatnu pravnu vrijednost. |
|
13. |
Izmjenom potpisanog dokumenta poništit će se svi postojeći elektronički potpisi. Zbog toga ne bi trebalo mijenjati dokument nakon unošenja jednog ili više kvalificiranih elektroničkih potpisa. |
|
14. |
Dokumenti potpisani elektronički kvalificiranim elektroničkim potpisom ne smiju biti zaključani niti zaštićeni lozinkom. Time će se Komisijinom namjenskom softveru omogućiti pristup dokumentu i potvrda valjanosti kvalificiranog elektroničkog potpisa. |
3. Tehničke specifikacije dokumenata podnesenih elektroničkim putem
|
15. |
U ovom se odjeljku utvrđuju tehničke specifikacije za dokumente podnesenih elektroničkim putem, uključujući dokumente podnesene putem platforme EU Send i one dostavljene na vanjskim uređajima za pohranu podataka. |
|
16. |
Svi dokumenti podneseni u elektroničkom obliku prije podnošenja moraju se provjeriti antivirusnim programom kako bi se utvrdilo da ne sadrže viruse. Komisija će izbrisati svaku datoteku zaraženu virusom te ukloniti sve zaražene vanjske medije za pohranjivanje. Podnesak može biti proglašen nevaljanim ili nepotpunim ako su njegove datoteke izbrisane ili uklonjene. |
|
17. |
Dokumenti podneseni putem platforme EU Send ne smiju biti šifrirani. Snažno se preporučuje šifriranje dokumenata dostavljenih na vanjskim uređajima za pohranu podataka. Šifriranje bi se trebalo provoditi samo na uređaju za pohranu. Pojedinačni dokumenti pohranjeni na uređaj ne bi trebali biti zaštićeni lozinkom. Lozinke za dešifriranje trebalo bi poslati zasebno. |
|
18. |
Svi dokumenti moraju biti u prijenosnom formatu dokumenta (PDF) ili u formatu proračunske tablice (XLSX) (podložno točki 21. navedenoj niže). Dokumenti u formatu PDF moraju se moći pretraživati, na način da se kreiraju digitalno ili skeniraju za optičko prepoznavanje znakova (OCR). Dokumenti u formatu XLSX moraju se podnijeti tako da su im svi osnovni podaci neredigirani, a sve osnovne formule i algoritmi neoštećeni. |
|
19. |
Naziv dokumenata treba definirati tako da se može lako prepoznati odgovarajući odjeljak u obrascu CO, skraćenom obrascu CO, obrascu RS ili obrascu RM. Naziv svakog dokumenta trebao bi sadržavati broj postupka na koji se podnesak odnosi. Nazivi dokumenata ne smiju sadržavati posebne ili nelatinične znakove te ne smiju biti duži od 250 znakova. |
|
20. |
Svaka stranica dokumenta u formatu PDF mora se označiti korporativnim identifikacijskim brojevima i uzastopnim kontrolnim brojevima dokumenata (npr. ABC-00000001). |
4. Dodatne specifikacije za interne dokumente podnesene kao dio odjeljka 5.4. obrasca CO
|
21. |
Dokumenti se moraju podnijeti u izvornom obliku (tj. ne smiju se pretvoriti u format PDF kako bi se podnijeli Komisiji kao dio obrasca CO). |
|
22. |
E-poruke i druge datoteke moraju se dostaviti kao zasebne datoteke (ne smiju biti u formatu „.pst”, „.zip” ili „.nsf”). Datoteke u formatu .nsf trebalo bi pretvoriti u bilo koji „jedinstveni” format e-poruka (kao „.msg” ili „.eml”). |
|
23. |
Dokumenti se moraju prenijeti u cijelosti i ne smiju biti redigirani. Svi osnovni metapodaci moraju biti neoštećeni. Ne smije se koristiti softver za uklanjanje udvostručavanja podataka i e-poruka. |
5. Alternativni načini potpisivanja i podnošenja dokumenata Glavnoj upravi Komisije za tržišno natjecanje
|
24. |
Ako je platforma EU Send nedostupna zbog održavanja ili tehničkih razloga koji su izvan kontrole Komisije, odmah kontaktirajte informatičku podršku platforme EU Send (COMP-EU-SEND@ec.europa.eu). Nemojte koristiti ovu e-adresu za podnošenje dokumenata ili razgovor o povjerljivim podacima ili podacima povezanima s predmetom. |
|
25. |
Ako prijenos putem platforme EU Send nije tehnički moguć, a Komisija iznimno dopušta upotrebu drugih načina prijenosa, dokumenti manji od 10 gigabajta mogu se dostaviti osobno ili poslati preporučenom poštom Glavnoj upravi za tržišno natjecanje. Upotrebljavajte vanjske uređaje za pohranu podataka, kao što su USB, CD ili DVD, ili tvrde diskove s nekomprimiranim podacima u vanjskom kućištu s USB 2.0 ili 3.0 priključkom kompatibilnih s Microsoft Windows operativnim sustavima. Ti se dokumenti moraju digitalno potpisati kvalificiranim elektroničkim potpisom. |
|
26. |
Ako potpisivanje dokumenata kvalificiranim elektroničkim potpisom nije izvedivo i Komisija iznimno dopusti upotrebu drugih sredstava za potpisivanje, ručno potpisani papirnati primjerak potpunog podneska može se Glavnoj upravi za tržišno natjecanje dostaviti osobno ili poslati preporučenom poštom. U tom slučaju u informativne svrhe uz podnesak moraju biti priložene dvije digitalne kopije cjelovitog podneska na vanjskim uređajima za pohranu podataka (kao što su USB, CD ili DVD ili vanjski tvrdi diskovi s nekomprimiranim podacima u vanjskom kućištu s USB 2.0 ili 3.0 priključkom kompatibilni s Microsoft Windows operativnim sustavima). Uz podnesak se mora priložiti i vlastoručno potpisana izjava u kojoj se navodi da su potpisani papirnati primjerak i digitalni primjerci istovjetni. |
6. Datum primjene
|
27. |
Upute u ovoj komunikaciji primjenjuju se od dana stupanja na snagu Provedbene uredbe. |
(1) SL L, 119, 5.5.2023., str. 22..
(2) Upute o upotrebi platforme EU Send (koja se naziva i „eTrustEx”): https://ec.europa.eu/competition-policy/mergers/practical-information_en
(3) https://ec.europa.eu/competition-policy/mergers/practical-information_en
(4) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, dostupna na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2014.257.01.0073,01.HRV
(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1506 od 8. rujna 2015. o utvrđivanju specifikacija koje se odnose na formate naprednih elektroničkih potpisa i naprednih pečata koje priznaju tijela javnog sektora u skladu s člankom 27. stavkom 5. i člankom 37. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu, (SL L 235, 9.9.2015., str. 37.).
(6) Kvalificirani pružatelji usluga povjerenja za svaku državu članicu navedeni su ovdje: https://esignature.ec.europa.eu/efda/tl-browser/#/screen/home. Samo kvalificirani pružatelji usluga povjerenja s oznakom „QCert for ESig” mogu izdati kvalificirani certifikat za elektronički potpis, koji je potreban za kvalificirane elektroničke potpise.
(7) Kvalificirani pružatelji usluga povjerenja za svaku državu članicu navedeni su ovdje: https://esignature.ec.europa.eu/efda/tl-browser/#/screen/home. Kvalificirani pružatelji usluga povjerenja navedeni kao „QVal for QESig” mogu pružiti kvalificiranu uslugu provjere valjanosti kvalificiranog elektroničkog potpisa.
(8) Komisijina internetska aplikacija za usluge digitalnog potpisa: https://ec.europa.eu/cefdigital/DSS/webapp-demo/validation
IV. Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/14 |
Tečajna lista eura (1)
4. svibnja 2023.
(2023/C 160/03)
1 euro =
|
|
Valuta |
Tečaj |
|
USD |
američki dolar |
1,1074 |
|
JPY |
japanski jen |
148,92 |
|
DKK |
danska kruna |
7,4503 |
|
GBP |
funta sterlinga |
0,88015 |
|
SEK |
švedska kruna |
11,3410 |
|
CHF |
švicarski franak |
0,9802 |
|
ISK |
islandska kruna |
150,10 |
|
NOK |
norveška kruna |
11,8282 |
|
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
|
CZK |
češka kruna |
23,460 |
|
HUF |
mađarska forinta |
373,94 |
|
PLN |
poljski zlot |
4,5905 |
|
RON |
rumunjski novi leu |
4,9295 |
|
TRY |
turska lira |
21,5825 |
|
AUD |
australski dolar |
1,6585 |
|
CAD |
kanadski dolar |
1,5072 |
|
HKD |
hongkonški dolar |
8,6909 |
|
NZD |
novozelandski dolar |
1,7668 |
|
SGD |
singapurski dolar |
1,4695 |
|
KRW |
južnokorejski von |
1 465,69 |
|
ZAR |
južnoafrički rand |
20,1357 |
|
CNY |
kineski renminbi-juan |
7,6538 |
|
IDR |
indonezijska rupija |
16 263,59 |
|
MYR |
malezijski ringit |
4,9313 |
|
PHP |
filipinski pezo |
61,286 |
|
RUB |
ruski rubalj |
|
|
THB |
tajlandski baht |
37,430 |
|
BRL |
brazilski real |
5,5194 |
|
MXN |
meksički pezo |
19,8208 |
|
INR |
indijska rupija |
90,5495 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/15 |
OBAVIJEST VLADE REPUBLIKE POLJSKE
u vezi s Direktivom 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika
(2023/C 160/04)
Javni poziv na podnošenje ponuda za davanje koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gryfice”
ODJELJAK I.: PRAVNA OSNOVA
|
1. |
Članak 49.h stavak 2. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjen). |
|
2. |
Uredba Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupku podnošenja ponuda za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ 2015., oznaka 1171.). |
|
3. |
Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika (SL L 164, 30.6.1994., str. 3.; posebno izdanje na poljskom jeziku: poglavlje 6., svezak 2., str. 262.). |
ODJELJAK II.: SUBJEKT KOJI OBJAVLJUJE POZIV NA PODNOŠENJE PONUDA
Ime: Ministarstvo klime i okoliša
Poštanska adresa: ul. Wawelska 52/54 00-922 Warszawa, Poljska
Tel. +48 223692449,
Faks +48 223692460
Internetske stranice: www.gov.pl/web/klimat
ODJELJAK III.: PREDMET POSTUPKA
1) Vrste aktivnosti za koje se daje koncesija:
koncesija za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gryfice”, u dijelu koncesijskih blokova br. 62, 82 i 83.
2) Područje na kojem će se provoditi aktivnosti:
granice područja obuhvaćenog ovim postupkom nadmetanja utvrđene su linijama kojima se povezuju točke sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
1 |
691 055,17 |
219 674,19 |
|
2 |
692 737,14 |
221 619,12 |
|
3 |
693 771,09 |
224 785,26 |
|
4 |
695 846,05 |
233 241,52 |
|
5 |
697 800,71 |
239 098,78 |
|
6 |
689 034,77 |
237 808,88 |
|
7 |
688 700,54 |
245 043,47 |
|
8 |
687 684,41 |
264 181,99 |
|
9 |
684 723,09 |
259 134,45 |
|
10 |
673 948,18 |
266 614,09 |
|
11 |
675 598,09 |
237 055,20 |
|
12 |
673 865,95 |
223 383,30 |
|
13 |
673 409,40 |
219 824,29 |
|
14 |
677 185,11 |
213 499,78 |
|
15 |
687 174,95 |
217 946,87 |
|
16 |
685 637,43 |
221 987,20 |
|
17 |
688 367,49 |
223 047,42 |
|
18 |
689 636,16 |
219 042,50 |
osim poligona određenog sljedećim točkama od 19 do 23:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
19 |
679 335,20 |
223 870,95 |
|
20 |
679 746,86 |
224 268,31 |
|
21 |
679 040,45 |
224 478,55 |
|
22 |
678 251,69 |
224 485,63 |
|
23 |
678 251,81 |
224 056,04 |
Površina vertikalne projekcije područja obuhvaćenog predmetnim postupkom podnošenja ponuda iznosi 747,96 km2. Donja granica područja je na dubini od 5 000 m ispod razine tla.
Cilj je radova koji će se provoditi u karbonskim i permskim formacijama evidentirati i vaditi naftu i prirodni plin na prethodno opisanom području.
3) Rok za dostavu ponuda:
ponude se moraju dostaviti u sjedište Ministarstva klime i okoliša najkasnije do 12 sati po srednjoeuropskom vremenu na zadnji dan 180-dnevnog razdoblja koje započinje na dan nakon datuma objave obavijesti u Službenom listu Europske unije.
4) Detaljne specifikacije ponuda, uključujući kriterije za ocjenjivanje ponuda i specifikaciju njihova ponderiranja, kojima se osigurava ispunjavanje uvjeta iz članka 49.k Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011.:
ponude mogu podnijeti subjekti za koje je izdana odluka kojom se potvrđuje pozitivan ishod kvalifikacijskog postupka, u skladu s člankom 49.a stavkom 16. točkom 1. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu, samostalno ili u svojstvu predstavnika ako više subjekata zajednički podnosi zahtjev za davanje koncesije.
Odbor za natječaj ocijenit će primljene ponude na temelju sljedećih kriterija:
|
30 % – |
opseg i raspored predloženih geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili predloženih rudarskih operacija; |
|
20 % – |
opseg i raspored obveznog uzimanja uzoraka dobivenih tijekom geoloških operacija, uključujući uzimanje cilindričnih uzoraka jezgre; |
|
20 % – |
financijski kapaciteti kojima se u odgovarajućoj mjeri jamči da će se provesti aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta ugljikovodika te vađenjem ugljikovodika, posebno izvori i metode financiranja predviđenih aktivnosti, uključujući udio vlastitih sredstava i vanjskog financiranja; |
|
20 % – |
tehnologija predložena za izvođenje geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije, primjenom inovativnih elemenata razvijenih za predmetni projekt; |
|
5 % – |
tehnički kapaciteti za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika i za vađenje ugljikovodika, posebno raspoloživost odgovarajućih tehničkih, organizacijskih, logističkih i ljudskih resursa (uključujući 2 % za opseg suradnje, uzimajući u obzir razvoj i primjenu inovativnih rješenja za traženje, istraživanje i vađenje ugljikovodika, sa znanstvenim tijelima koja provode geološka istraživanja u Poljskoj, te analitičkih alata, tehnologija i metoda za traženje ležišta ugljigovodika koji uzimaju u obzir poljske geološke specifičnosti i koji se mogu primijeniti u tim uvjetima); |
|
5 % – |
iskustvo u traženju i istraživanju ležišta ugljikovodika ili vađenju ugljikovodika uz osiguravanje sigurnog rada, zaštite zdravlja i života ljudi i životinja te zaštite okoliša. |
Ako nakon ocjenjivanja zahtjeva na temelju prethodno navedenih kriterija dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova, kao dodatni kriterij koji omogućuje konačni odabir između tih ponuda uzet će se visina naknade za utvrđivanje prava na rudarenje koju treba platiti tijekom faze traženja i istraživanja.
5) Minimalni opseg geoloških podataka:
pri podnošenju ponuda nije obvezno predočiti dokaze o pravu na korištenje geoloških podataka.
Prije početka faze vađenja poduzeće je dužno predočiti dokaze o postojanju prava na korištenje geoloških podataka u mjeri u kojoj je to nužno za izvođenje aktivnosti poduzeća.
6) Datum početka aktivnosti:
aktivnosti obuhvaćene koncesijom započinju u roku od 14 dana od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
7) Uvjeti za dodjelu koncesije:
U skladu s člankom 49.x stavkom 2.a Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu, uspješni ponuditelj koji obavlja djelatnosti traženja, istraživanja ili vađenja ugljikovodika iz ležišta na pomorskim područjima Republike Poljske dužan je pružiti jamstvo za odgovornost koja može nastati kao posljedica takvih aktivnosti. Jamstvo se provjerava nakon datuma dostave rješenja o odobrenju plana rada rudarskih objekata iz članka 108. stavka 11. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu, a prije datuma početka rada rudarskog objekta.
Iznos jamstva za djelatnosti koje se obavljaju na temelju plana rada rudarskih objekata iznosi 80 000 000 PLN (slovima: osamdeset milijuna zlota).
Ako nadležni područni ured za rudarstvo odobri daljnje planove rada rudarskih objekata, uključujući nove geološke operacije (vožnja bušotina), iznos jamstva postupno se povećava za 40 000 000 PLN (slovima: četrdeset milijuna zlota) za svaku novu bušotinu.
Prihvaćaju se sljedeći oblici jamstva:
|
1. |
vrijednosni papiri u novčanom obliku; |
|
2. |
jamstvena pisma banke ili jamstvena pisma zadružne štedne i kreditne unije; obveza institucije uvijek mora biti novčana obveza; |
|
3. |
bankarska jamstva; |
|
4. |
jamstva na temelju osiguranja; |
|
5. |
jamstva koja je izdao bilo koji subjekt iz članka 6.b stavka 5. točke 2. Zakona od 9. studenoga 2000. o osnivanju Poljske agencije za razvoj poduzetništva (Službeni list zakonâ iz 2020., stavka 299.); |
|
6. |
mjenice za koje jamči banka ili zadružna štedna i kreditna unija; |
|
7. |
založna prava na vrijednosne papire koje je izdala državna riznica; |
|
8. |
osiguranje od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama. |
8) Minimalni opseg geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili rudarskih operacija:
geofizička snimanja duž 50 km (duljina linije uzbude) s 2D seizmičkim ispitivanjima ili na 25 km2 (područje vađenja) s 3D seizmičkim ispitivanjima.
Bušenje bušotine do najveće dubine od 5 000 m (stvarna vertikalna dubina – TVD), uz obvezno jezgrovanje određenih intervala
9) Razdoblje za koje se daje koncesija:
razdoblje koncesije iznosi 30 godina, uključujući:
|
1) |
fazu traženja i istraživanja u trajanju od pet godina, počevši od datuma davanja koncesije, |
|
2) |
fazu vađenja u trajanju od 25 godina, počevši od datuma dobivanja odluke o ulaganju. |
10) Posebni uvjeti za provođenje aktivnosti i osiguravanje javne sigurnosti, javnog zdravlja, zaštite okoliša i racionalnog upravljanja ležištima:
geofizička snimanja započet će u roku od 24 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Geološke operacije (bušenje) započet će u roku od 42 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Budući da se područje za podnošenje ponuda nalazi djelomično unutar granica unutarnjih morskih voda i morskog obalnog pojasa (tehnička i zaštićena područja), detaljni uvjeti za obavljanje djelatnosti propisani su rješenjem ravnatelja Pomorskog ureda Szczecin od 21. listopada 2022. (ref.: GPG-I.6211.78.22.DW(8):
|
1. |
zabrana operacija u vodnim tijelima koja se upotrebljavaju za plovidbu i osiguravanje sigurnosti plovidbe; granice tih voda određuju se na temelju:
|
|
2. |
zabrana izgradnje trajnih objekata koji imaju status umjetnih otoka, objekata ili postrojenja za vađenje ugljikovodika u smislu članka 23. Zakona od 21. ožujka 1991. o pomorskim područjima Republike Poljske i pomorskoj upravi (Službeni list zakonâ 2022., stavka 457., kako je izmijenjena) u području unutarnjih morskih voda; |
|
3. |
zahtjev za polaganje kabela i cjevovoda na dubini ne manjoj od 3 m ispod dna vodnog tijela gdje su cjevovodi namijenjeni za traženje, istraživanje i vađenje ležišta ugljikovodika iz unutarnjih morskih voda. |
Provedbom koncesijskog programa rada ne smiju se kršiti prava vlasnika zemljišta i ne ukida se obveza ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu, kao ni ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na uporabu zemljišta, zaštitu okoliša, poljoprivredna zemljišta i šume, prirodu, vode i otpad.
Najmanja kategorija istraživanja za ležišta nafte i prirodnog plina je kategorija C.
11) Predložak ugovora o utvrđivanju prava na rudarenje:
predložak ugovora priložen je ovoj obavijesti.
12) Informacije o iznosu naknade za utvrđivanje prava na rudarenje:
minimalni iznos naknade za utvrđivanje prava na rudarenje na području „Gryfice” tijekom petogodišnjeg početnog razdoblja iznosi 183 235,24 PLN (slovima: sto osamdeset i tri tisuće dvjesto trideset i pet zlota, dvadeset i četiri groša) godišnje.
Detaljni uvjeti plaćanja navedeni su u prilogu iz točke 10.
13) Informacije o zahtjevima koje je potrebno ispuniti u ponudama i o dokumentima koje ponuditelji trebaju dostaviti:
|
1. |
U ponudama treba navesti sljedeće:
|
|
2. |
Ponude podnesene u okviru postupka nadmetanja trebale bi ispunjavati zahtjeve i uvjete utvrđene u obavijesti o pozivu na podnošenje ponuda. |
|
3. |
Uz ponude je potrebno priložiti i sljedeće dokumente:
|
|
4. |
Ponuditelji na vlastitu inicijativu mogu u svojim ponudama navesti i dodatne informacije ili im priložiti dodatne dokumente. |
|
5. |
Dokumenti koje ponuditelji dostave trebali bi biti izvornici ili ovjerene vjerodostojne preslike izvornika kako je navedeno u Zakonu o upravnom postupku. Taj se zahtjev ne odnosi na preslike dokumenata koje je potrebno priložiti ponudama, a izradilo ih je tijelo nadležno za davanje koncesija. |
|
6. |
Dokumenti sastavljeni na stranom jeziku trebali bi se dostaviti uz prijevod ovlaštenog sudskog tumača na poljski jezik. |
|
7. |
Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj omotnici ili zapečaćenom paketu na kojem su naznačeni ime (naziv poduzeća) ponuditelja i predmet postupka nadmetanja. |
|
8. |
Ponude koje se podnesu nakon isteka roka za podnošenje ponuda vratit će se ponuditeljima neotvorene. |
14) Informacije o načinu uplate pologa, iznosu pologa i datumu plaćanja:
ponuditelji moraju uplatiti polog u iznosu od 1 000 PLN (slovima: tisuću zlota i nula groša) prije isteka roka za dostavu ponuda.
ODJELJAK IV.: ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE
IV. 1. Odbor za ocjenjivanje ponuda
Tijelo nadležno za davanje koncesija imenuje odbor za ocjenjivanje ponuda kako bi provodio postupak nadmetanja i odabrao najpovoljniju ponudu. Sastav tog odbora i njegov poslovnik navedeni su u Uredbi Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupcima podnošenja ponuda za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ iz 2015., stavka 1171). Odbor za ocjenjivanje ponuda podnosi izvješće o postupku nadmetanja na odobravanje tijelu nadležnom za davanje koncesija. Ponude, svi dokumenti povezani s postupkom nadmetanja i izvješće dostupni su na uvid drugim subjektima koji podnose ponude.
IV. 2. Dodatna pojašnjenja
U roku od 14 dana od datuma objave obavijesti zainteresirani subjekt može od tijela nadležnog za davanje koncesija zatražiti pojašnjenja detaljnih specifikacija ponude. U roku od 14 dana od primitka tog zahtjeva tijelo nadležno za davanje koncesija objavit će pojašnjenja u Biltenu javnih informacija (Biuletyn Informacji Publicznej), na stranici područnog ureda koji je podređen tom tijelu.
IV. 3. Dodatne informacije
Sve informacije o području obuhvaćenom postupkom nadmetanja Poljska geološka služba objedinila je u Paketu geoloških podataka za postupak natječaja za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gryfice” („Pakiet danych geologicznych do postępowania przetargowego na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż. Obszar przetargowy Gryfice’”), koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva klime i okoliša na sljedećoj adresi: https://bip.mos.gov.pl/koncesje-geologiczne/przetargi-na-koncesje-na-poszukiwanie-rozpoznawanie-i-wydobywanie-weglowodorow/piata-runda-przetargow-2021/
i na adresi
|
Departament Geologii i Koncesji Geologicznych [Odjel za geologiju i geološke koncesije] |
|
Ministerstwo Klimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša] |
|
ul. Wawelska 52/54 |
|
00-922 Warszawa |
|
POLJSKA |
Tel. +48 223692449
Faks +48 223692460
SPORAZUM
o utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gryfice”, dalje u tekstu „Ugovor”
koji su u Varšavi dana … sklopili:
Državna riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun … djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: „Državna riznica”
i
… (ime poduzetnika), sa sjedištem u: … (puna adresa), društvo upisano …. pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s temeljnim kapitalom od …, koje zastupa …, dalje u tekstu „nositelj prava na rudarenje”,
dalje u tekstu pojedinačno „stranka” ili zajedno „stranke”,
glasi kako slijedi:
Članak 1.
|
1. |
Državna riznica, kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar ruralnih općina Świerzno, Karnice, Rewal and Brojce and the urban-rural municipalities of Wolin, Kamień Pomorski, Dziwnów, Golczewo, Płoty, Trzebiatów i Gryfice u vojvodstvu Zachodniopomorskie, čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke (od 1 do 18) sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
osim poligona određenog sljedećim točkama od 19 do 23:
ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 5 000 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gryfice” u roku od jedne godine od datuma sklapanja Ugovora. |
|
2. |
Ako uvjet za dobivanje koncesije iz stavka 1. nije ispunjen, obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti. |
|
3. |
U području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje smije:
|
|
4. |
Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 747.96 km2. |
|
5. |
Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., stavka 1072., kako je izmijenjena) te odlukama donesenima na temelju tog zakona. |
Odjeljak 2.
Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.
Odjeljak 3.
|
1. |
Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije. |
|
2. |
Prava na rudarenje utvrđuju se za razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, podložno odredbama članka 8. stavka 2. i članka 10. |
|
3. |
Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge. |
Odjeljak 4.
Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Državna riznica u takvim slučajevima može zahtijevati dostavljanje potrebnih objašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od dana nastupanja prethodno navedenih okolnosti.
Odjeljak 5.
Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih osoba, osobito vlasnika zemljišta, te nositelj prava na rudarenje nije izuzet od obveze ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.
Odjeljak 6.
Državna riznica zadržava pravo u području iz članka 1. stavka 1. utvrditi prava na rudarenje u svrhu provođenja aktivnosti koje nisu navedene u Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.
Odjeljak 7.
|
1. |
Nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):
|
|
2. |
Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje plaća naknadu do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje naknadu plaća najranije na datum na koji je objavljen indeks iz stavka 3., nakon što je uzeo u obzir taj indeks. |
|
3. |
Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj poljskog statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija. |
|
4. |
Ako datum plaćanja naknade dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira. |
|
5. |
Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini u kojoj dospijeva datum plaćanja naknade, naknada se ne indeksira ako ju nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu. |
|
6. |
Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., nositelj prava na rudarenje dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavku 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje iz članka 3. stavaka 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma na koji su prava na rudarenje izgubljena. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza u pogledu zaštite okoliša povezanih s predmetom prava na rudarenje, a posebno obveza povezanih sa zaštitom ležišta. |
|
7. |
Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: „Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze ‚Gryfice’” (Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s odobravanjem koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina u području „Gryfice”).
Datum plaćanja je datum na koji se na račun Državne riznice zaprimi uplata. |
|
8. |
Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe plaćanju poreza na robu i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza. |
|
9. |
Državna riznica u pisanom obliku obavješćuje nositelja prava na rudarenje o promjeni broja računa iz stavka 7. |
|
10. |
Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Državnoj riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava. |
|
11. |
Nositelj prava na rudarenje Državnoj riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje. |
Odjeljak 8.
|
1. |
Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja. |
|
2. |
Ako dodatak iz stavka 1. ne bude sklopljen u roku od 30 dana od datuma odluke o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte ili prirodnog plina, prava na rudarenje prestaju važiti. |
Odjeljak 9.
Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Državne riznice.
Odjeljak 10.
|
1. |
Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Državna riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile. |
|
2. |
Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavku 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3. |
|
3. |
Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Državna riznica nositelju prava na rudarenje šalje zahtjev za plaćanje nepodmirene naknade u roku od sedam dana od primitka zahtjeva ili se, u suprotnom, Ugovor raskida s neposrednim učinkom. |
|
4. |
Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Državnu riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, ona može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca. |
|
5. |
Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor. |
|
6. |
Ugovor se raskida u pisanom obliku, u suprotnom raskid nije valjan. |
|
7. |
Ako Državna riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje. |
|
8. |
Državna riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja je veća od iznosa ugovornih kazni prema općim uvjetima ako je iznos štete koju je pretrpjela Državna riznica veći od iznosa ugovornih kazni. |
Odjeljak 11.
|
1. |
Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za svu korespondenciju:
|
|
2. |
Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci. |
|
3. |
Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka. |
|
4. |
Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatraju se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave. |
Odjeljak 12.
|
1. |
Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. „Viša sila” znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao. |
|
2. |
U slučaju više sile Stranke bez odgode ulažu napore kako bi se dogovorile o daljnjem djelovanju. |
Odjeljak 13.
Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.
Odjeljak 14.
Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.
Odjeljak 15.
Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Državne riznice.
Odjeljak 16.
Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.
Odjeljak 17.
Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.
Odjeljak 18.
Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.
Odjeljak 19.
Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Državnu riznicu).
|
Državna riznica |
Nositelj prava na rudarenje |
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/28 |
Obavijest Vlade Republike Poljske u vezi s Direktivom 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika
(2023/C 160/05)
Javni poziv na podnošenje ponuda za davanje koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Kartuzy”
ODJELJAK I.: PRAVNA OSNOVA
|
1. |
Članak 49.h stavak 2. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjen). |
|
2. |
Uredba Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupku podnošenja ponuda za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ 2015., oznaka 1171.). |
|
3. |
Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika (SL L 164, 30.6.1994., str. 3.; posebno izdanje na poljskom jeziku: poglavlje 6., svezak 2., str. 262.). |
ODJELJAK II.: SUBJEKT KOJI OBJAVLJUJE POZIV NA PODNOŠENJE PONUDA
Ime: Ministarstvo klime i okoliša
Adresa: Wawelska 52/54, 00-922 Varšava, Poljska
Tel. +48 223692449, telefaks: +48 223692460
Internetske stranice: www.gov.pl/web/klimat
ODJELJAK III.: PREDMET POSTUPKA
1) Vrste aktivnosti za koje se daje koncesija:
koncesija za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Kartuzy”, u dijelu koncesijskog bloka br. 49.
2) Područje na kojem će se provoditi aktivnosti:
granice područja obuhvaćenog ovim postupkom nadmetanja utvrđene su linijama kojima se povezuju točke sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
1. |
709 648,50 |
467 438,93 |
|
2. |
709 994,91 |
434 842,34 |
|
3. |
737 770,93 |
435 133,01 |
|
4. |
737 259,22 |
467 502,29 |
|
5. |
720 361,13 |
467 514,79 |
Površina vertikalne projekcije područja obuhvaćenog predmetnim postupkom podnošenja ponuda iznosi 900,35 km2. Donja granica područja je na dubini od 5 000 m ispod razine tla.
Cilj je radova koji će se provoditi u kambrijskim, ordovicijskim i silurskim formacijama evidentirati i vaditi naftu i prirodni plin na prethodno opisanom području.
3) Rok za podnošenje ponuda, koji ne smije biti kraći od 90 dana od datuma objave obavijesti, i mjesto podnošenja ponuda:
ponude se moraju dostaviti u sjedište Ministarstva klime i okoliša najkasnije do 12 sati po srednjoeuropskom vremenu na zadnji dan 180-dnevnog razdoblja koje započinje na dan nakon datuma objave obavijesti u Službenom listu Europske unije.
4) Detaljne specifikacije ponuda, uključujući kriterije za ocjenjivanje ponuda i specifikaciju njihova ponderiranja, kojima se osigurava ispunjavanje uvjeta iz članka 49.k Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011.:
ponude mogu podnijeti subjekti za koje je izdana odluka kojom se potvrđuje pozitivan ishod kvalifikacijskog postupka, u skladu s člankom 49.a stavkom 16. točkom 1. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu, samostalno ili u svojstvu predstavnika ako više subjekata zajednički podnosi zahtjev za davanje koncesije.
Odbor za natječaj ocijenit će primljene ponude na temelju sljedećih kriterija:
|
30 % – |
opseg i raspored predloženih geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili predloženih rudarskih operacija; |
|
20 % – |
opseg i raspored obveznog uzimanja uzoraka dobivenih tijekom geoloških operacija, uključujući uzimanje cilindričnih uzoraka jezgre; |
|
20 % – |
financijski kapaciteti kojima se u odgovarajućoj mjeri jamči da će se provesti aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta ugljikovodika te vađenjem ugljikovodika, posebno izvori i metode financiranja predviđenih aktivnosti, uključujući udio vlastitih sredstava i vanjskog financiranja; |
|
20 % – |
tehnologija predložena za izvođenje geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije, primjenom inovativnih elemenata razvijenih za predmetni projekt; |
|
5 % – |
tehnički kapaciteti za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika i za vađenje ugljikovodika, posebno raspoloživost odgovarajućih tehničkih, organizacijskih, logističkih i ljudskih resursa (uključujući 2 % za opseg suradnje, uzimajući u obzir razvoj i primjenu inovativnih rješenja za traženje, istraživanje i vađenje ugljikovodika, sa znanstvenim tijelima koja provode geološka istraživanja u Poljskoj, te analitičkih alata, tehnologija i metoda za traženje ležišta ugljigovodika koji uzimaju u obzir poljske geološke specifičnosti i koji se mogu primijeniti u tim uvjetima); |
|
5 % – |
iskustvo u traženju i istraživanju ležišta ugljikovodika ili vađenju ugljikovodika uz osiguravanje sigurnog rada, zaštite zdravlja i života ljudi i životinja te zaštite okoliša. |
Ako nakon ocjenjivanja zahtjeva na temelju prethodno navedenih kriterija dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova, kao dodatni kriterij koji omogućuje konačni odabir između tih ponuda uzet će se visina naknade za utvrđivanje prava na rudarenje koju treba platiti tijekom faze traženja i istraživanja.
5) Minimalni opseg geoloških podataka:
pri podnošenju ponuda nije obvezno predočiti dokaze o pravu na korištenje geoloških podataka.
Prije početka faze vađenja poduzeće je dužno predočiti dokaze o pravu na korištenje geoloških podataka u mjeri u kojoj je to nužno za izvođenje aktivnosti poduzeća.
6) Datum početka aktivnosti:
aktivnosti obuhvaćene koncesijom započinju u roku od 14 dana od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
7) Minimalni opseg geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili rudarskih operacija:
geofizička snimanja duž 100 km (duljina linije uzbude) s 2D seizmičkim ispitivanjima ili na 50 km2 (područje vađenja) s 3D seizmičkim ispitivanjima.
Bušenje bušotine do najveće dubine od 5 000 m (stvarna vertikalna dubina – TVD), uz obvezno jezgrovanje određenih intervala
8) Razdoblje za koje se daje koncesija:
razdoblje koncesije iznosi 30 godina, uključujući:
|
1) |
fazu traženja i istraživanja u trajanju od pet godina, počevši od datuma davanja koncesije, |
|
2) |
fazu vađenja u trajanju od 25 godina, počevši od datuma dobivanja odluke o ulaganju. |
9) Posebni uvjeti za provođenje aktivnosti i osiguravanje javne sigurnosti, javnog zdravlja, zaštite okoliša i racionalnog upravljanja ležištima:
geofizička snimanja započet će u roku od 24 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Geološke operacije (bušenje) započet će u roku od 42 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Provedbom koncesijskog programa rada ne smiju se kršiti prava vlasnika zemljišta i ne ukida se obveza ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu, kao ni ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na uporabu zemljišta, zaštitu okoliša, poljoprivredna zemljišta i šume, prirodu, vode i otpad.
Najmanja kategorija istraživanja za ležišta nafte i prirodnog plina je kategorija C.
10) Predložak ugovora o utvrđivanju prava na rudarenje:
predložak ugovora priložen je ovoj obavijesti.
11) Informacije o iznosu naknade za utvrđivanje prava na rudarenje:
minimalni iznos naknade za utvrđivanje prava na rudarenje na području „Gryfice” [sic] tijekom petogodišnjeg početnog razdoblja iznosi 220 567,74 PLN (slovima: dvjesto dvadeset tisuća, petsto šezdeset i sedam zlota i sedamdeset i četiri groša) godišnje.
Detaljni uvjeti plaćanja navedeni su u prilogu iz točke 10.
12) Informacije o zahtjevima koje je potrebno ispuniti u ponudama i o dokumentima koje ponuditelji trebaju dostaviti:
|
1. |
U ponudama treba navesti sljedeće:
|
|
2. |
Ponude podnesene u okviru postupka nadmetanja trebale bi ispunjavati zahtjeve i uvjete utvrđene u obavijesti o pozivu na podnošenje ponuda. |
|
3. |
Uz ponude je potrebno priložiti i sljedeće dokumente:
|
|
4. |
Ponuditelji na vlastitu inicijativu mogu u svojim ponudama navesti i dodatne informacije ili im priložiti dodatne dokumente. |
|
5. |
Dokumenti koje ponuditelji dostave trebali bi biti izvornici ili ovjerene vjerodostojne preslike izvornika kako je navedeno u Zakonu o upravnom postupku. Taj se zahtjev ne odnosi na preslike dokumenata koje je potrebno priložiti ponudama, a izradilo ih je tijelo nadležno za davanje koncesija. |
|
6. |
Dokumenti sastavljeni na stranom jeziku trebali bi se dostaviti uz prijevod ovlaštenog sudskog tumača na poljski jezik. |
|
7. |
Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj omotnici ili zapečaćenom paketu na kojem su naznačeni ime (naziv poduzeća) ponuditelja i predmet postupka nadmetanja. |
|
8. |
Ponude koje se podnesu nakon isteka roka za podnošenje ponuda vratit će se ponuditeljima neotvorene. |
13) Informacije o načinu uplate pologa, iznosu pologa i datumu plaćanja:
ponuditelji moraju uplatiti polog u iznosu od 1 000 PLN (slovima: tisuću zlota i nula groša) prije isteka roka za dostavu ponuda.
ODJELJAK IV.: ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE
IV. 1.) Odbor za ocjenjivanje ponuda
Tijelo nadležno za davanje koncesija imenuje odbor za ocjenjivanje ponuda kako bi provodio postupak nadmetanja i odabrao najpovoljniju ponudu. Sastav tog odbora i njegov poslovnik navedeni su u Uredbi Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupcima podnošenja ponuda za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ iz 2015., oznaka 1171.). Odbor za ocjenjivanje ponuda podnosi izvješće o postupku nadmetanja na odobravanje tijelu nadležnom za davanje koncesija. Ponude, svi dokumenti povezani s postupkom nadmetanja i izvješće dostupni su na uvid drugim subjektima koji podnose ponude.
IV. 2) Dodatna pojašnjenja
U roku od 14 dana od datuma objave obavijesti zainteresirani subjekt može od tijela nadležnog za davanje koncesija zatražiti pojašnjenja detaljnih specifikacija ponude. U roku od 14 dana od primitka tog zahtjeva tijelo nadležno za davanje koncesija objavit će pojašnjenja u Biltenu javnih informacija (Biuletyn Informacji Publicznej), na stranici područnog ureda koji je podređen tom tijelu.
IV. 3.) Dodatne informacije
Sve informacije o području obuhvaćenom postupkom nadmetanja Poljska geološka služba objedinila je u Paketu geoloških podataka za postupak natječaja za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Kartuzy” („Pakiet danych geologicznych do postępowania przetargowego na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż. Obszar przetargowy ‚Kartuzy’”), koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva klime i okoliša na sljedećoj adresi: https://bip.mos.gov.pl/koncesje-geologiczne/przetargi-na-koncesje-na-poszukiwanie-rozpoznawanie-i-wydobywanie-weglowodorow/piata-runda-przetargow-2021/
i na adresi
|
Departament Geologii i Koncesji Geologicznych [Odjel za geologiju i geološke koncesije] |
|
Ministerstwo Klimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša] |
|
Wawelska 52/54 |
|
00-922 Varšava |
|
POLJSKA |
Tel. +48 223692449,
Faks +48 223692460
UGOVOR o utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Kartuzy”, dalje u tekstu „Ugovor”,
koji su u Varšavi dana ….. sklopili:
Riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun … djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: „Riznica”),
i
… (naziv poduzeća) sa sjedištem u … (puna adresa), društvo upisano … pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s temeljnim kapitalom od …, koje zastupa …, dalje u tekstu „nositelj prava na rudarenje”,
dalje u tekstu pojedinačno „stranka” ili zajedno „stranke”, glasi kako slijedi:
Članak 1.
|
1. |
Riznica kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar seoskih općina: Kolbudy, Przywidz, Stężyca, Chmielno, Sierakowice, Somonino, Przodkowo, Linia, Szemud, Wejherowo, Łęczyce i Luzino, gradsko-seoskih općina Żukowo i Kartuzy te gradova Gdynia i Gdańsk u Pomeranskom vojvodstvu, čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke od 1. do 5. sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području, koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 5 000 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području „Kartuzy” u roku od godine dana od datuma sklapanja Ugovora. |
|
2. |
Ako se ne ispuni uvjet dobivanja koncesije naveden u stavku 1., obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti. |
|
3. |
Na području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje može:
|
Članak 2.
Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.
Članak 3.
|
1. |
Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije. |
|
2. |
Prava na rudarenje uspostavljaju se na razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, u skladu s člankom 8. stavkom 2. i člankom 10. |
|
3. |
Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge. |
Članak 4.
Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Riznica može zatražiti da se u takvim slučajevima dostave potrebna pojašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od datuma na koji nastupe prethodno navedene okolnosti.
Članak 5.
Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih strana, posebno vlasnika zemljišta, i nositelj prava na rudarenje ne izuzima se od obveze ispunjavanja zahtjeva predviđenih zakonodavstvom, posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.
Članak 6.
Riznica zadržava pravo da na području navedenom u članku 1. stavku 1. utvrdi prava na rudarenje u svrhu provedbe aktivnosti osim onih navedenih u ovom Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.
Članak 7.
|
1. |
Nositelj prava na rudarenje plaća Riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):
|
– podložno odredbama iz stavka 2.
|
2. |
Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje naknadu plaća do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje plaća je najranije na datum objave indeksa iz stavka 3., nakon primjene tog indeksa. |
|
3. |
Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj Središnjeg statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija. |
|
4. |
Ako naknada dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira. |
|
5. |
Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini dospijeća naknade, naknada se ne indeksira ako je nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio na snagu. |
|
6. |
Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavcima 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelo razdoblje prava na rudarenje tijekom faze traženja i istraživanja navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma gubitka prava na rudarenje. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza povezanih sa zaštitom okoliša koje se odnose na predmet prava na rudarenje, a posebno obveza u pogledu zaštite ležišta. |
|
7. |
Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: „Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze ‚Kartuzy’” („Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s dodjelom koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području ‚Kartuzy’”).
Datum plaćanja je datum na koji se na račun Riznice zaprimi uplata. |
|
8. |
Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe porezu na robe i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza. |
|
9. |
Riznica obavješćuje nositelja prava na rudarenje pisanim putem o promjeni broja računa iz stavka 7. |
|
10. |
Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava. |
|
11. |
Nositelj prava na rudarenje Riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje. |
Članak 8.
|
1. |
Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja. |
|
2. |
Ako se u roku od 30 dana od datuma donošenja odluke o ulaganju u kojoj su navedeni uvjeti vađenja nafte ili prirodnog plina ne zaključi dodatak iz stavka 1., dolazi do isteka prava na rudarenje. |
Članak 9.
Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Riznice.
Članak 10.
|
1. |
Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile. |
|
2. |
Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavcima 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3. |
|
3. |
Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Riznica od nositelja prava na rudarenje zahtijeva da plati nepodmireni iznos naknade u roku od sedam dana od primitka tog zahtjeva; u suprotnom Ugovor se raskida s neposrednim učinkom. |
|
4. |
Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, Riznica može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca. |
|
5. |
Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor. |
|
6. |
Ugovor se raskida u pisanom obliku, a u suprotnome raskid nije valjan. |
|
7. |
Ako Riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje. |
|
8. |
Riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja premašuje iznos ugovornih kazni u skladu s općim uvjetima ako iznos štete koju je pretrpjela Riznica premašuje iznos ugovornih kazni. |
Članak 11.
|
1. |
Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za korespondenciju:
|
|
2. |
Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci. |
|
3. |
Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka. |
|
4. |
Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatrat će se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave. |
Članak 12.
|
1. |
Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. „Viša sila” znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao. |
|
2. |
U slučaju više sile stranke bez odgode poduzimaju sve mjere potrebne za dogovor o daljnjem djelovanju. |
Članak 13.
Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.
Članak 14.
Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Državne riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.
Članak 15.
Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Riznice.
Članak 16.
Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.
Članak 17.
Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.
Članak 18.
Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.
Članak 19.
Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Riznicu).
Riznica
Nositelj prava na rudarenje
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/40 |
Obavijest Vlade Republike Poljske u vezi s Direktivom 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika
(2023/C 160/06)
Javni poziv na podnošenje ponuda za davanje koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gorzów Wielkopolski S”
ODJELJAK I.: PRAVNA OSNOVA
|
1. |
Članak 49.h stavak 2. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjena). |
|
2. |
Uredba Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupku podnošenja ponuda za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ 2015., oznaka 1171.). |
|
3. |
Direktiva 94/22/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, (SL L 164, 30.6.1994., str. 3., posebno izdanje na poljskom jeziku: poglavlje 6., svezak 2., str. 262.). |
ODJELJAK II.: SUBJEKT KOJI OBJAVLJUJE POZIV NA PODNOŠENJE PONUDA
Naziv: Ministarstvo klime i okoliša
Poštanska adresa:ul. Wawelska 52/54, 00-922 Warszawa, Poljska
Tel. +48 223692449
Faks +48 223692460
Internetske stranice: www.gov.pl/web/klimat
ODJELJAK III.: PREDMET POSTUPKA
1. Vrste aktivnosti za koje se daje koncesija:
koncesija za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gorzów Wielkopolski S”, u dijelu koncesijskog bloka br. 183.
2. Područje na kojem će se provoditi aktivnosti:
granice područja obuhvaćenog ovim postupkom nadmetanja utvrđene su linijama kojima se povezuju točke sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
1. |
549 450,19 |
244 711,63 |
|
2. |
546 785,65 |
241 113,57 |
|
3. |
540 242,75 |
241 894,16 |
|
4. |
540 873,53 |
247 572,85 |
|
5. |
546 430,59 |
247 861,28 |
|
6. |
547 712,18 |
259 199,82 |
|
7. |
540 414,53 |
256 580,45 |
|
8. |
531 745,15 |
262 931,15 |
|
9. |
531 753,26 |
263 057,74 |
|
10. |
521 496,05 |
262 559,19 |
|
11. |
521 556,67 |
262 436,44 |
|
12. |
521 365,66 |
247 695,31 |
|
13. |
528 872,38 |
239 725,61 |
|
14. |
528 621,24 |
236 900,92 |
|
15. |
527 049,18 |
228 863,08 |
|
16. |
540 948,98 |
229 635,49 |
|
17. |
547 125,25 |
229 978,70 |
|
18. |
550 209,91 |
230 150,11 |
osim poligona utvrđenog sljedećim točkama 19. do 26.:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
19. |
537 338,87 |
235 938,86 |
|
20. |
537 381,70 |
235 451,89 |
|
21. |
537 161,68 |
235 262,61 |
|
22. |
536 191,17 |
234 978,91 |
|
23. |
535 945,30 |
236 140,79 |
|
24. |
536 032,11 |
236 456,84 |
|
25. |
536 631,59 |
236 671,44 |
|
26. |
537 053,67 |
236 400,94 |
Površina vertikalne projekcije područja obuhvaćenog predmetnim postupkom nadmetanja iznosi 691,38 km2. Donja granica područja nalazi se na dubini od 4 000 m ispod razine tla.
Radovima koji će se provoditi u permskim formacijama nastoje se evidentirati i vaditi nafta i prirodni plin na prethodno opisanom području.
3. Rok za podnošenje ponuda, koji ne smije biti kraći od 90 dana od datuma objave obavijesti, i mjesto podnošenja ponuda:
ponude se moraju dostaviti u sjedište Ministarstva klime i okoliša najkasnije do 12 sati po srednjoeuropskom vremenu na zadnji dan 180-dnevnog razdoblja, koje započinje na dan nakon datuma objave obavijesti u Službenom listu Europske unije.
4. Detaljne specifikacije ponuda, uključujući kriterije za ocjenjivanje ponuda i specifikaciju njihova ponderiranja, kojima se osigurava ispunjavanje uvjeta iz članka 49.k Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011.:
ponude mogu podnijeti subjekti za koje je izdana odluka kojom se potvrđuje pozitivan ishod kvalifikacijskog postupka, u skladu s člankom 49.a stavkom 16. točkom 1. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu, samostalno ili u svojstvu predstavnika ako više subjekata zajednički podnosi zahtjev za davanje koncesije.
Odbor za ocjenjivanje ponuda ocijenit će primljene ponude na temelju sljedećih kriterija:
|
30 % – |
opseg i raspored predloženih geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije; |
|
20 % – |
opseg i raspored obveznog uzimanja uzoraka dobivenih tijekom geoloških operacija, uključujući uzimanje cilindričnih uzoraka jezgre; |
|
20 % – |
financijski kapaciteti kojima se u odgovarajućoj mjeri jamči da će se provesti aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta ugljikovodika odnosno s vađenjem ugljikovodika, posebno izvori i metode financiranja predviđenih aktivnosti, uključujući udio vlastitih sredstava i vanjskog financiranja; |
|
20 % – |
tehnologija predložena za izvođenje geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije, primjenom inovativnih elemenata razvijenih za predmetni projekt; |
|
5 % – |
tehnički kapaciteti za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika odnosno za vađenje ugljikovodika, posebno raspoloživost odgovarajućih tehničkih, organizacijskih, logističkih i ljudskih resursa (uključujući 2 % za opseg suradnje, uzimajući u obzir razvoj i primjenu inovativnih rješenja za traženje, istraživanje i vađenje ugljikovodika, sa znanstvenim tijelima koja provode geološka istraživanja u Poljskoj, te analitičkih alata, tehnologija i metoda za traženje ležišta ugljikovodika koji uzimaju u obzir poljske geološke specifičnosti i koji se mogu primijeniti u tim uvjetima); |
|
5 % – |
iskustvo u traženju i istraživanju ležišta ugljikovodika ili vađenju ugljikovodika uz osiguravanje sigurnog rada, zaštite zdravlja i života ljudi i životinja te zaštite okoliša. |
Ako nakon ocjenjivanja zahtjeva na temelju prethodno navedenih kriterija dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova, kao dodatan kriterij koji omogućuje konačan odabir između tih ponuda uzet će se visina naknade za utvrđivanje prava na rudarenje koju treba platiti tijekom faze traženja i istraživanja.
5. Minimalan opseg geoloških podataka:
pri predaji ponude nije potrebno dokazati pravo na upotrebu geoloških podataka.
Kad započinje s fazom vađenja, poduzeće je obvezno pružiti dokaze o postojanju prava na upotrebu geoloških podataka u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih aktivnosti.
6. Datum početka aktivnosti:
aktivnosti obuhvaćene koncesijom započinju u roku od 14 dana od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
7. Minimalan opseg geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili rudarskih operacija:
geofizička snimanja na 80 km (dužina linije uzbude) s 2D seizmičkim ispitivanjima ili na 50 km2 (područje vađenja) s 3D seizmičkim ispitivanjima,
bušenje bušotine do najveće dubine od 4 000 m (okomita dubina bušotine – TVD), uz obvezno jezgrovanje u određenim intervalima.
8. Razdoblje za koje se daje koncesija:
razdoblje koncesije iznosi 30 godina, uključujući:
|
1. |
fazu traženja i istraživanja u trajanju od pet godina, počevši od datuma davanja koncesije; |
|
2. |
fazu vađenja u trajanju od 25 godina, počevši od datuma dobivanja odluke o ulaganju. |
9. Posebni uvjeti za provođenje aktivnosti i osiguravanje javne sigurnosti, javnog zdravlja, zaštite okoliša i racionalnog upravljanja ležištima:
geofizička snimanja započinju u roku od 24 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Geološke operacije (bušenje bušotine) započinju u roku od 42 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Provedbom koncesijskog programa rada ne smiju se kršiti prava vlasnika zemljišta i ne ukida se obveza ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu, kao ni ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na upotrebu zemljišta, zaštitu okoliša, poljoprivredna zemljišta i šume, prirodu, vode i otpad.
Kategorija C najmanja je kategorija istraživanja za ležišta nafte i prirodnog plina.
10. Predložak ugovora o utvrđivanju prava na rudarenje:
predložak ugovora priložen je ovoj obavijesti.
11. Informacije o iznosu naknade za utvrđivanje prava na rudarenje:
minimalan iznos naknade za utvrđivanje prava na rudarenje na području „Gorzów Wielkopolski S” tijekom petogodišnjeg početnog razdoblja iznosi 169 374,27 PLN (slovima: sto šezdeset i devet tisuća tristo sedamdeset i četiri zlota i dvadeset i sedam groša) godišnje.
Pojedinosti o uvjetima plaćanja nalaze se u prilogu navedenom u točki 10.
12. Informacije o zahtjevima koje je potrebno ispuniti u ponudama i o dokumentima koje ponuditelji trebaju dostaviti:
|
1. |
U ponudama treba navesti sljedeće:
|
|
2. |
Ponude podnesene u okviru postupka nadmetanja trebale bi ispunjavati zahtjeve i uvjete utvrđene u obavijesti o pozivu na podnošenje ponuda. |
|
3. |
Uz ponude potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:
|
|
4. |
Ponuditelji na vlastitu inicijativu mogu u svojim ponudama navesti i dodatne informacije ili im priložiti dodatne dokumente. |
|
5. |
Dokumenti koje ponuditelji dostave trebali bi biti izvornici ili ovjerene vjerodostojne preslike izvornika kako je navedeno u Zakonu o upravnom postupku. Taj se zahtjev ne odnosi na preslike dokumenata koje je potrebno priložiti ponudama, a izradilo ih je tijelo nadležno za davanje koncesija. |
|
6. |
Dokumenti sastavljeni na stranom jeziku trebali bi se dostaviti uz prijevod ovlaštenog sudskog tumača na poljski jezik. |
|
7. |
Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj omotnici ili zapečaćenom paketu na kojem su naznačeni ime (naziv poduzeća) ponuditelja i predmet postupka nadmetanja. |
|
8. |
Ponude koje se podnesu nakon isteka roka za podnošenje ponuda vratit će se ponuditeljima neotvorene. |
13. Informacije o načinu uplate pologa, iznosu pologa i datumu plaćanja:
ponuditelji moraju uplatiti polog u iznosu od 1 000 PLN (slovima: tisuću zlota i nula groša) prije isteka roka za dostavu ponuda.
ODJELJAK IV.: ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE
IV.1. Odbor za ocjenjivanje ponuda
Tijelo nadležno za davanje koncesija imenuje odbor za ocjenjivanje ponuda kako bi provodio postupak nadmetanja i odabrao najpovoljniju ponudu. Sastav tog odbora i njegov poslovnik navedeni su u Uredbi Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupcima nadmetanja za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ iz 2015., oznaka 1171.). Odbor za ocjenjivanje ponuda podnosi izvješće o postupku nadmetanja na odobravanje tijelu nadležnom za davanje koncesija. Ponude, svi dokumenti povezani s postupkom nadmetanja i izvješće dostupni su na uvid drugim subjektima koji podnose ponude.
IV.2. Dodatna pojašnjenja
U roku od 14 dana od datuma objave obavijesti zainteresirani subjekt može od tijela nadležnog za davanje koncesija zatražiti pojašnjenja detaljnih specifikacija ponude. U roku od 14 dana od primitka tog zahtjeva tijelo nadležno za davanje koncesija objavit će pojašnjenja u Biltenu javnih informacija (Biuletyn Informacji Publicznej), na stranici područnog ureda podređenog tom tijelu.
IV.3. Dodatne informacije
Sve informacije o području obuhvaćenom postupkom nadmetanja Poljska geološka služba objedinila je u Paketu geoloških podataka za postupak nadmetanja za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gorzów Wielkopolski S” („Pakiet danych geologicznych do postępowania przetargowego na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż. Obszar przetargowy ‚Gorzów Wielkopolski S’”), koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva klime i okoliša: https://bip.mos.gov.pl/koncesje-geologiczne/przetargi-na-koncesje-na-poszukiwanie-rozpoznawanie-i-wydobywanie-weglowodorow/piata-runda-przetargow-2021/
i na poštanskoj adresi:
|
Departament Geologii i Koncesji Geologicznych [Odjel za geologiju i geološke koncesije] |
|
Ministerstwo Klimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša] |
|
ul. Wawelska 52/54 |
|
54 00-922 Warszawa |
|
POLJSKA |
Tel. +48 223692449
Faks +48 223692460
UGOVOR
o utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina u području „Gorzów Wielkopolski S”, dalje u tekstu „Ugovor”
koji su u Varšavi dana … sklopili:
Državna riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun…djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: „Državna riznica”
i
… (naziv subjekta) sa sjedištem u … (puna adresa), društvo upisano … pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s osnovnim kapitalom …, kojeg zastupa …, dalje u tekstu „nositelj prava na rudarenje”,
dalje u tekstu pojedinačno „stranka” ili zajedno „stranke”,
glasi kako slijedi:
Članak 1.
|
1. |
Državna riznica, kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar ruralnih općina Lubiszyn, Bogdaniec, Deszczno, Santok, Krzeszyce i Bledzew, urbano-ruralnih općina Witnica, Lubniewice i Skwierzynate te grada Gorzów Wielkopolski u vojvodstvu Lubuskie čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke (od 1 do 18) sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
osim poligona utvrđenog sljedećim točkama 19. do 26.:
ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 4 000 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gorzów Wielkopolski S” u roku od jedne godine od datuma sklapanja Ugovora. |
|
2. |
Ako uvjet za dobivanje koncesije iz stavka 1. nije ispunjen, obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti. |
|
3. |
U području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje smije:
|
|
4. |
Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 691,38 km2. |
|
5. |
Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjen) te odlukama donesenima na temelju tog zakona. |
Članak 2.
Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.
Članak 3.
|
1. |
Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije. |
|
2. |
Prava na rudarenje utvrđuju se za razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, podložno odredbama članka 8. stavka 2. i članka 10. |
|
3. |
Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge. |
Članak 4.
Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Državnu riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Državna riznica u takvim slučajevima može zahtijevati dostavljanje potrebnih objašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od dana nastupanja prethodno navedenih okolnosti.
Članak 5.
Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih osoba, osobito vlasnika zemljišta, te nositelj prava na rudarenje nije izuzet od obveze ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.
Članak 6.
Državna riznica zadržava pravo u području iz članka 1. stavka 1. utvrditi prava na rudarenje u svrhu provođenja aktivnosti koje nisu navedene u Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.
Članak 7.
|
1. |
Nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):
|
|
2. |
Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje plaća naknadu do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje naknadu plaća najranije na datum na koji je objavljen indeks iz stavka 3., nakon što je uzeo u obzir taj indeks. |
|
3. |
Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj poljskog statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija. |
|
4. |
Ako datum plaćanja naknade dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira. |
|
5. |
Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini u kojoj dospijeva datum plaćanja naknade, naknada se ne indeksira ako ju nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu. |
|
6. |
Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., nositelj prava na rudarenje dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavku 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje iz članka 3. stavaka 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma na koji su prava na rudarenje izgubljena. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza u pogledu zaštite okoliša povezanih s predmetom prava na rudarenje, a posebno obveza povezanih sa zaštitom ležišta. |
|
7. |
Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: „Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze „Gorzów Wielkopolski S” (Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s odobravanjem koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina u području „Gorzów Wielkopolski S”).
Datum plaćanja je datum na koji se na račun Državne riznice zaprimi uplata. |
|
8. |
Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe plaćanju poreza na robu i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza. |
|
9. |
Državna riznica u pisanom obliku obavješćuje nositelja prava na rudarenje o promjeni broja računa iz stavka 7. |
|
10. |
Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Državnoj riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava. |
|
11. |
Nositelj prava na rudarenje Državnoj riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje. |
Članak 8.
|
1. |
Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja. |
|
2. |
Ako se u roku od 30 dana od datuma donošenja odluke o ulaganju u kojoj su navedeni uvjeti vađenja nafte ili prirodnog plina ne zaključi dodatak iz stavka 1., dolazi do isteka prava na rudarenje. |
Članak 9.
Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Državne riznice.
Članak 10.
|
1. |
Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Državna riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile. |
|
2. |
Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavku 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3. |
|
3. |
Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Državna riznica nositelju prava na rudarenje šalje zahtjev za plaćanje nepodmirene naknade u roku od sedam dana od primitka zahtjeva ili se, u suprotnom, Ugovor raskida s neposrednim učinkom. |
|
4. |
Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Državnu riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, ona može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca. |
|
5. |
Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor. |
|
6. |
Ugovor se raskida u pisanom obliku, a u suprotnome raskid nije valjan. |
|
7. |
Ako Državna riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje. |
|
8. |
Državna riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja je veća od iznosa ugovornih kazni prema općim uvjetima ako je iznos štete koju je pretrpjela Državna riznica veći od iznosa ugovornih kazni. |
Članak 11.
|
1. |
Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za svu korespondenciju:
|
|
2. |
Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci. |
|
3. |
Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka. |
|
4. |
Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatraju se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave. |
Članak 12.
|
1. |
Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. „Viša sila” znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao. |
|
2. |
U slučaju više sile Stranke bez odgode ulažu napore kako bi se dogovorile o daljnjem djelovanju. |
Članak 13.
Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.
Članak 14.
Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Državne riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.
Članak 15.
Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Državne riznice.
Članak 16.
Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.
Članak 17.
Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.
Članak 18.
Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.
Članak 19.
Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Državnu riznicu).
Državna riznica
Nositelj prava na rudarenje
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/52 |
Obavijest Vlade Republike Poljske u vezi s Direktivom 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika
(2023/C 160/07)
Javni poziv na podnošenje ponuda za davanje koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Siedlce W”
ODJELJAK I.: PRAVNA OSNOVA
|
1. |
Članak 49.h stavak 2. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjena). |
|
2. |
Uredba Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupku podnošenja ponuda za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ 2015., oznaka 1171.). |
|
3. |
Direktiva 94/22/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, (SL L 164, 30.6.1994., str. 3., posebno izdanje na poljskom jeziku: poglavlje 6., svezak 2., str. 262.). |
Odjeljak II.: SUBJEKT KOJI OBJAVLJUJE POZIV NA PODNOŠENJE PONUDA
Naziv: Ministarstvo klime i okoliša
Poštanska adresa: ul. Wawelska 52/54 00-922 Warszawa, Poljska
Tel. +48 223692449
Faks +48 223692460
Internetske stranice: www.gov.pl/web/klimat
ODJELJAK III.: PREDMET POSTUPKA
1. Vrste aktivnosti za koje se daje koncesija:
koncesija za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Siedlce W”, u dijelu koncesijskih blokova br. 216., 217., 236. i 237.
2. Područje na kojem će se provoditi aktivnosti:
granice područja obuhvaćenog ovim postupkom nadmetanja utvrđene su linijama kojima se povezuju točke sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
1. |
508 667,07 |
687 397,04 |
|
2. |
508 667,07 |
722 038,06 |
|
3. |
474 026,06 |
722 038,06 |
|
4. |
474 026,06 |
687 397,04 |
Površina vertikalne projekcije područja obuhvaćenog predmetnim postupkom nadmetanja iznosi 1 200,00 km2. Donja granica područja nalazi se na dubini od 3 500 m ispod razine tla.
Radovima koji će se provoditi u kambrijskim, ordovicijskim i silurskim formacijama nastoji se evidentirati i vaditi nafta i prirodni plin na prethodno opisanom području.
3. Rok za podnošenje ponuda, koji ne smije biti kraći od 90 dana od datuma objave obavijesti, i mjesto podnošenja ponuda:
ponude se moraju dostaviti u sjedište Ministarstva klime i okoliša najkasnije do 12 sati po srednjoeuropskom vremenu na zadnji dan 180-dnevnog razdoblja, koje započinje na dan nakon datuma objave obavijesti u Službenom listu Europske unije.
4. Detaljne specifikacije ponuda, uključujući kriterije za ocjenjivanje ponuda i specifikaciju njihova ponderiranja, kojima se osigurava ispunjavanje uvjeta iz članka 49.k Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011.:
ponude mogu podnijeti subjekti za koje je izdana odluka kojom se potvrđuje pozitivan ishod kvalifikacijskog postupka, u skladu s člankom 49.a stavkom 16. točkom 1. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu, samostalno ili u svojstvu predstavnika ako više subjekata zajednički podnosi zahtjev za davanje koncesije.
Odbor za ocjenjivanje ponuda ocijenit će primljene ponude na temelju sljedećih kriterija:
|
30 % – |
opseg i raspored predloženih geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije; |
|
20 % – |
opseg i raspored obveznog uzimanja uzoraka dobivenih tijekom geoloških operacija, uključujući uzimanje cilindričnih uzoraka jezgre; |
|
20 % – |
financijski kapaciteti kojima se u odgovarajućoj mjeri jamči da će se provesti aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta ugljikovodika odnosno s vađenjem ugljikovodika, posebno izvori i metode financiranja predviđenih aktivnosti, uključujući udio vlastitih sredstava i vanjskog financiranja; |
|
20 % – |
tehnologija predložena za izvođenje geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije, primjenom inovativnih elemenata razvijenih za predmetni projekt; |
|
5 % – |
tehnički kapaciteti za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika odnosno za vađenje ugljikovodika, posebno raspoloživost odgovarajućih tehničkih, organizacijskih, logističkih i ljudskih resursa (uključujući 2 % za opseg suradnje, uzimajući u obzir razvoj i primjenu inovativnih rješenja za traženje, istraživanje i vađenje ugljikovodika, sa znanstvenim tijelima koja provode geološka istraživanja u Poljskoj, te analitičkih alata, tehnologija i metoda za traženje ležišta ugljikovodika koji uzimaju u obzir poljske geološke specifičnosti i koji se mogu primijeniti u tim uvjetima); |
|
5 % – |
iskustvo u traženju i istraživanju ležišta ugljikovodika ili vađenju ugljikovodika uz osiguravanje sigurnog rada, zaštite zdravlja i života ljudi i životinja te zaštite okoliša. |
Ako nakon ocjenjivanja zahtjeva na temelju prethodno navedenih kriterija dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova, kao dodatan kriterij koji omogućuje konačan odabir između tih ponuda uzet će se visina naknade za utvrđivanje prava na rudarenje koju treba platiti tijekom faze traženja i istraživanja.
5. Minimalan opseg geoloških podataka:
pri predaji ponude nije potrebno dokazati pravo na upotrebu geoloških podataka.
Kad započinje s fazom vađenja, poduzeće je obvezno pružiti dokaze o postojanju prava na upotrebu geoloških podataka u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih aktivnosti.
6. Datum početka aktivnosti:
aktivnosti obuhvaćene koncesijom započinju u roku od 14 dana od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
7. Minimalan opseg geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili rudarskih operacija:
geofizička snimanja na 150 km (dužina linije uzbude) s 2D seizmičkim ispitivanjima ili na 50 km2 (područje vađenja) s 3D seizmičkim ispitivanjima,
bušenje bušotine do najveće dubine od 3 500 m (okomita dubina bušotine – TVD), uz obvezno jezgrovanje u određenim intervalima.
8. Razdoblje za koje se daje koncesija:
razdoblje koncesije iznosi 30 godina, uključujući:
|
1. |
fazu traženja i istraživanja u trajanju od pet godina, počevši od datuma davanja koncesije; |
|
2. |
fazu vađenja u trajanju od 25 godina, počevši od datuma dobivanja odluke o ulaganju. |
9. Posebni uvjeti za provođenje aktivnosti i osiguravanje javne sigurnosti, javnog zdravlja, zaštite okoliša i racionalnog upravljanja ležištima:
geofizička snimanja započinju u roku od 24 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Geološke operacije (bušenje bušotine) započinju u roku od 42 mjeseca od datuma na koji je odluka o davanju koncesije postala konačna.
Provedbom koncesijskog programa rada ne smiju se kršiti prava vlasnika zemljišta i ne ukida se obveza ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu, kao ni ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na upotrebu zemljišta, zaštitu okoliša, poljoprivredna zemljišta i šume, prirodu, vode i otpad.
Kategorija C najmanja je kategorija istraživanja za ležišta nafte i prirodnog plina.
10. Predložak ugovora o utvrđivanju prava na rudarenje:
predložak ugovora priložen je ovoj obavijesti.
11. Informacije o iznosu naknade za utvrđivanje prava na rudarenje:
minimalan iznos naknade za utvrđivanje prava na rudarenje na području „Gryfice” [sic] tijekom petogodišnjeg početnog razdoblja iznosi 293 976,00 PLN (slovima: dvjesto devedeset i tri tisuće devetsto sedamdeset i šest zlota i nula groša) godišnje.
Pojedinosti o uvjetima plaćanja nalaze se u prilogu navedenom u točki 10.
12. Informacije o zahtjevima koje je potrebno ispuniti u ponudama i o dokumentima koje ponuditelji trebaju dostaviti:
|
1. |
U ponudama treba navesti sljedeće:
|
|
2. |
Ponude podnesene u okviru postupka nadmetanja trebale bi ispunjavati zahtjeve i uvjete utvrđene u obavijesti o pozivu na podnošenje ponuda. |
|
3. |
Uz ponude potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:
|
|
4. |
Ponuditelji na vlastitu inicijativu mogu u svojim ponudama navesti i dodatne informacije ili im priložiti dodatne dokumente. |
|
5. |
Dokumenti koje ponuditelji dostave trebali bi biti izvornici ili ovjerene vjerodostojne preslike izvornika kako je navedeno u Zakonu o upravnom postupku. Taj se zahtjev ne odnosi na preslike dokumenata koje je potrebno priložiti ponudama, a izradilo ih je tijelo nadležno za davanje koncesija. |
|
6. |
Dokumenti sastavljeni na stranom jeziku trebali bi se dostaviti uz prijevod ovlaštenog sudskog tumača na poljski jezik. |
|
7. |
Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj omotnici ili zapečaćenom paketu na kojem su naznačeni ime (naziv poduzeća) ponuditelja i predmet postupka nadmetanja. |
|
8. |
Ponude koje se podnesu nakon isteka roka za podnošenje ponuda vratit će se ponuditeljima neotvorene. |
13. Informacije o načinu uplate pologa, iznosu pologa i datumu plaćanja:
ponuditelji moraju uplatiti polog u iznosu od 1 000 PLN (slovima: tisuću zlota i nula groša) prije isteka roka za dostavu ponuda.
ODJELJAK IV.: ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE
IV.1. Odbor za ocjenjivanje ponuda
Tijelo nadležno za davanje koncesija imenuje odbor za ocjenjivanje ponuda kako bi provodio postupak nadmetanja i odabrao najpovoljniju ponudu. Sastav tog odbora i njegov poslovnik navedeni su u Uredbi Vijeća ministara od 28. srpnja 2015. o postupcima nadmetanja za davanje koncesija za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika i koncesija za vađenje ugljikovodika (Službeni list zakonâ iz 2015., oznaka 1171.). Odbor za ocjenjivanje ponuda podnosi izvješće o postupku nadmetanja na odobravanje tijelu nadležnom za davanje koncesija. Ponude, svi dokumenti povezani s postupkom nadmetanja i izvješće dostupni su na uvid drugim subjektima koji podnose ponude.
IV.2. Dodatna pojašnjenja
U roku od 14 dana od datuma objave obavijesti zainteresirani subjekt može od tijela nadležnog za davanje koncesija zatražiti pojašnjenja detaljnih specifikacija ponude. U roku od 14 dana od primitka tog zahtjeva tijelo nadležno za davanje koncesija objavit će pojašnjenja u Biltenu javnih informacija (Biuletyn Informacji Publicznej), na stranici područnog ureda podređenog tom tijelu.
IV.3. Dodatne informacije
Sve informacije o području obuhvaćenom postupkom nadmetanja Poljska geološka služba objedinila je u Paketu geoloških podataka za postupak nadmetanja za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Gorzów Siedlce W” („Pakiet danych geologicznych do postępowania przetargowego na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż. Obszar przetargowy ‚Siedlce W’”), koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva klime i okoliša: https://bip.mos.gov.pl/koncesje-geologiczne/przetargi-na-koncesje-na-poszukiwanie-rozpoznawanie-i-wydobywanie-weglowodorow/piata-runda-przetargow-2021/
i na poštanskoj adresi:
|
Departament Geologii i Koncesji Geologicznych [Odjel za geologiju i geološke koncesije] |
|
Ministerstwo Klimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša] ul. Wawelska 52/54 |
|
54 00-922 Warszawa |
|
POLJSKA |
Tel. +48 223692449
Faks +48 223692460
UGOVOR o utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Siedlce W”, dalje u tekstu „Ugovor”,
koji su u Varšavi dana … sklopili:
Riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun … djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: „Riznica”),
i
… … (naziv poduzeća) sa sjedištem u … (puna adresa), društvo upisano … pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s temeljnim kapitalom od …, koje zastupa …, dalje u tekstu „nositelj prava na rudarenje”,
dalje u tekstu pojedinačno „stranka” ili zajedno „stranke”, glasi kako slijedi:
Članak 1.
|
1. |
Riznica kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar seoskih općina: Korytnica, Wierzbno, Liw, Grębków, Sokołów Podlaski, Bielany, Dobre, Jakubów, Cegłów, Kotuń, Mokobody, Siedlce, Skórzec, Suchożebry, Wiśniew i Wodynie, gradsko-seoskih općina Kałuszyn i Mrozy te gradova Sokołów Podlaski, Węgrów i Siedlce u Mazovjeckom vojvodstvu, čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke od 1. do 4. sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području, koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 3 500 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području „Siedlce W” u roku od godine dana od datuma sklapanja Ugovora. |
|
2. |
Ako se ne ispuni uvjet dobivanja koncesije naveden u stavku 1., obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti. |
|
3. |
Na području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje može:
|
|
4. |
Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 1 200,00 km2. |
|
5. |
Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjena) te odlukama donesenima na temelju tog zakona. |
Članak 2.
Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.
Članak 3.
|
1. |
Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije. |
|
2. |
Prava na rudarenje uspostavljaju se na razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, u skladu s člankom 8. stavkom 2. i člankom 10. |
|
3. |
Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge. |
Članak 4.
Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Riznica može zatražiti da se u takvim slučajevima dostave potrebna pojašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od datuma na koji nastupe prethodno navedene okolnosti.
Članak 5.
Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih strana, posebno vlasnika zemljišta, i nositelj prava na rudarenje ne izuzima se od obveze ispunjavanja zahtjeva predviđenih zakonodavstvom, posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.
Članak 6.
Riznica zadržava pravo da na području navedenom u članku 1. stavku 1. utvrdi prava na rudarenje u svrhu provedbe aktivnosti osim onih navedenih u ovom Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.
Članak 7.
|
1. |
Nositelj prava na rudarenje plaća Riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):
|
– podložno odredbama iz stavka 2.
|
2. |
Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje naknadu plaća do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje plaća je najranije na datum objave indeksa iz stavka 3., nakon primjene tog indeksa. |
|
3. |
Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj Središnjeg statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija. |
|
4. |
Ako naknada dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira. |
|
5. |
Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini dospijeća naknade, naknada se ne indeksira ako je nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio na snagu. |
|
6. |
Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavcima 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelo razdoblje prava na rudarenje tijekom faze traženja i istraživanja navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma gubitka prava na rudarenje. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza povezanih sa zaštitom okoliša koje se odnose na predmet prava na rudarenje, a posebno obveza u pogledu zaštite ležišta. |
|
7. |
Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: „Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze ‚Siedlce W’” („Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s dodjelom koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području ‚Siedlce W’”).
Datum plaćanja je datum na koji se na račun Riznice zaprimi uplata. |
|
8. |
Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe porezu na robe i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza. |
|
9. |
Riznica obavješćuje nositelja prava na rudarenje pisanim putem o promjeni broja računa iz stavka 7. |
|
10. |
Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava. |
|
11. |
Nositelj prava na rudarenje Riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje. |
Članak 8.
|
1. |
Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja. |
|
2. |
Ako se u roku od 30 dana od datuma donošenja odluke o ulaganju u kojoj su navedeni uvjeti vađenja nafte ili prirodnog plina ne zaključi dodatak iz stavka 1., dolazi do isteka prava na rudarenje. |
Članak 9.
Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Riznice.
Članak 10.
|
1. |
Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile. |
|
2. |
Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavcima 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3. |
|
3. |
Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Riznica od nositelja prava na rudarenje zahtijeva da plati nepodmireni iznos naknade u roku od sedam dana od primitka tog zahtjeva; u suprotnom Ugovor se raskida s neposrednim učinkom. |
|
4. |
Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, Riznica može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca. |
|
5. |
Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor. |
|
6. |
Ugovor se raskida u pisanom obliku, a u suprotnome raskid nije valjan. |
|
7. |
Ako Riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje. |
|
8. |
Riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja premašuje iznos ugovornih kazni u skladu s općim uvjetima ako iznos štete koju je pretrpjela Riznica premašuje iznos ugovornih kazni. |
Članak 11.
|
1. |
Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za korespondenciju:
|
|
2. |
Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci. |
|
3. |
Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka. |
|
4. |
Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatrat će se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave. |
Članak 12.
|
1. |
Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. „Viša sila” znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao. |
|
2. |
U slučaju više sile stranke bez odgode poduzimaju sve mjere potrebne za dogovor o daljnjem djelovanju. |
Članak 13.
Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.
Članak 14.
Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Državne riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.
Članak 15.
Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Riznice.
Članak 16.
Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.
Članak 17.
Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.
Članak 18.
Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.
Članak 19.
Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Riznicu).
Riznica
Nositelj prava na rudarenje
V. Objave
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
Europska komisija
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/63 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.11111 – UBS / CREDIT SUISSE)
(Tekst značajan za EGP)
(2023/C 160/08)
1.
Komisija je 26. travnja 2023. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
|
— |
UBS Group AG („UBS”, Švicarska), |
|
— |
Credit Suisse Group AG („Credit Suisse”, Švicarska). |
Poduzetnici UBS i Credit Suisse provest će potpuno spajanje u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) Uredbe o koncentracijama.
Koncentracija se provodi na temelju ugovora o spajanju koji rezultira apsorpcijom poduzetnika Credit Suisse od strane UBS-a. UBS će biti subjekt koji će nastaviti poslovati.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:|
— |
UBS je multinacionalna investicijska banka i društvo za financijske usluge koje je osnovano i ima sjedište u Švicarskoj te posluje na svjetskoj razini. UBS se bavi upravljanjem bogatstvom i imovinom te pruža usluge investicijskog bankarstva i bankovne usluge stanovništvu i poslovnim subjektima, |
|
— |
Credit Suisse je multinacionalna investicijska banka i društvo za financijske usluge koje je osnovano i ima sjedište u Švicarskoj te posluje na svjetskoj razini. Credit Suisse bavi se upravljanjem bogatstvom i imovinom te pruža usluge investicijskog bankarstva i bankovne usluge stanovništvu i poslovnim subjektima. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.11111 – UBS / CREDIT SUISSE
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Poštanska adresa:
|
European Commission |
|
Directorate-General for Competition |
|
Merger Registry |
|
1049 Bruxelles/Brussel |
|
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
DRUGI AKTI
Europska komisija
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/65 |
Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2023/C 160/09)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.
ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
„LOS PEDROCHES”
EU br.: PDO-ES-0506-AM02 – 29.7.2021.
ZOI (X) ZOZP ( )
1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes
Consejo Regulador de la Denominación de Origen Protegida „Los Pedroches” (Regulatorni odbor za zaštićenu oznaku izvornosti „Los Pedroches”)
C/ Pozoblanco No 3, 14440 Villanueva de Córdoba (Córdoba), Španjolska
Tel. +34 957121084; telefaks: +34 957121084
E-pošta: informacion@jamondolospedroches.es
Regulatorni odbor za zaštićenu oznaku izvornosti „Los Pedroches” neprofitna je organizacija koju nadležno tijelo države članice priznaje kao upravljačko tijelo za zaštićenu oznaku izvornosti „Los Pedroches” na temelju Odluke Regionalnog ministarstva poljoprivrede i ribarstva Andaluzije (2) od 30. siječnja 1998. i koju uređuju važeći propisi doneseni Odlukom Regionalnog ministarstva od 12. veljače 2018. Predstavlja gospodarske subjekte koji se bave proizvodnjom proizvoda obuhvaćenog ZOI-jem, uređen je načelima demokracije i zastupanja gospodarskih i sektorskih interesa obuhvaćenih ZOI-jem te posebnu pozornost posvećuje manjinama uz jednako zastupanje raznih interesa. Stoga Regulatorni odbor ima pravnu sposobnost podnijeti ovaj zahtjev za izmjenu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, konkretno člankom 13. stavkom 2. točkom (a) Zakona vlade Andaluzije br. 2/2011 od 25. ožujka 2011. o ribarstvu i kvaliteti hrane.
2. Država članica ili treća zemlja
Španjolska
3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena
|
☐ |
Naziv proizvoda |
|
☒ |
Opis proizvoda |
|
☒ |
Zemljopisno područje |
|
☒ |
Dokaz podrijetla |
|
☒ |
Metoda proizvodnje |
|
☒ |
Povezanost |
|
☒ |
Označivanje |
|
☒ |
Ostalo (Provjere usklađenosti sa specifikacijama i zakonodavnim zahtjevima) |
4. Vrsta izmjene
|
☒ |
Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012. |
|
☐ |
Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012. |
5. Izmjene
Kraljevski dekret 4/2014 od 10. siječnja 2014. o utvrđivanju standarda kvalitete mesa, šunke, plećke i sušenih leđa iberijske svinje (dalje u tekstu „standard kvalitete” ili „iberijski standard kvalitete”) stupio je na snagu u Španjolskoj 12. siječnja 2014. te je njime stavljen izvan snage i zamijenjen prethodni Kraljevski dekret 1469/2007 od 2. studenoga 2007. s istim naslovom. Taj standard kvalitete omogućuje standardizaciju u sektoru uz obvezne zahtjeve za proizvode od iberijske svinje koji će koristiti oznake koje se njime reguliraju, kao što je slučaj kod šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem „Los Pedroches”.
Stoga tražimo niz izmjena specifikacije za ZOI koje se odnose na odjeljke „Opis proizvoda”, „Zemljopisno područje”, „Dokaz podrijetla”, „Metoda proizvodnje”, „Povezanost” i „Označivanje”, isključivo kako bi se uskladila s važećim zahtjevima iz iberijskog standarda kvalitete u pogledu uvjeta postupanja sa svinjama, čimbenika pasmine i prodajnih oznaka proizvoda te kako bi gospodarski subjekti dobili sveobuhvatan dokument. Nadalje, sva upućivanja na Kraljevski dekret 1469/2007 od 2. studenoga 2007. zamijenjena su upućivanjima na Kraljevski dekret 4/2014 od 10. siječnja 2014.
Unatoč tim izmjenama zadržani su uvjeti utvrđeni u izvornoj specifikaciji za ZOI koji su stroži od uvjeta iz standarda kvalitete, točnije uvjeti postupanja sa svinjama (prije svega njihova prehrana i fizička aktivnost) te najmanji postotak iberijske čistoće, koji sirovinama daju osnovna svojstva potrebna za proizvodnju jedinstvenih i prepoznatljivih proizvoda kao što su šunke i plećke sa ZOI-jem „Los Pedroches”.
Ostale izmjene koje nisu posljedica izmjena iberijskog standarda kvalitete zatražene su na inicijativu Regulatornog odbora i odnose se uglavnom na postupak proizvodnje. U cijelom ovom dokumentu daju se obrazloženja izmjena.
5.1. Opis proizvoda
|
1. |
Izvornom specifikacijom omogućena je upotreba svinja koje pripadaju iberijskoj pasmini u postotku od najmanje 75 % (prema pravnoj klasifikaciji utvrđenoj Kraljevskim dekretom 1469/2007 od 2. studenoga 2007. koji je stavljen izvan snage) u proizvodnji šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem. Unatoč tome što se postojećim iberijskim standardom kvalitete (donesen Kraljevskim dekretom 4/2014 od 10. siječnja 2014.) i dalje dopušta upotreba svinja koje pripadaju iberijskoj pasmini u postotku od 75 % za proizvodnju šunki i plećki koje se na tržište stavljaju kao „iberijske”, specifikacijom se komadi za certificiranje sa ZOI-jem ograničavaju na komade od svinja sa 100 % iberijske genetske čistoće. Dakle, uklonjena je mogućnost upotrebe svinja koje su križane s drugim, neautohtonim pasminama.
U skladu s time sljedeći opis iz izvorne specifikacije (odjeljak B.2. „Prihvatljive pasmine”): Jedina vrsta svinje čiji su komadi prikladni za proizvodnju šunki i plećki zaštićenih zaštićenom oznakom izvornosti „Los Pedroches” iberijska je pasmina svih sojeva, koju čine iberijska svinja u postotku od najmanje 75 % i Duroc ili Duroc Jersey u postotku od najviše 25 %, kako se zahtijeva Kraljevskim dekretom 1469/2007 od 2. studenoga 2007., kojim je donesen standard kvalitete za iberijsko meso, šunke, plećke i sušena leđa, ili zakonom koji ga zamjenjuje [...] zamjenjuje se sljedećim opisom u novoj specifikaciji: Jedine svinje čiji su komadi prikladni za proizvodnju šunki i plećki sa zaštićenom oznakom izvornosti „Los Pedroches” pripadaju 100 % iberijskoj pasmini u skladu s Kraljevskim dekretom 4/2014 od 10. siječnja 2014., kojim je donesen standard kvalitete za iberijsko meso, šunke, plećke i sušena leđa, [...] Briše se sljedeći odlomak u odjeljku 4.2. „Opis”, jedinstvenog dokumenta (stari format ili sažetak): „Vrsta stoke čiji su komadi prikladni za proizvodnju šunki i plećki zaštićenih oznakom izvornosti jest iberijska pasmina svinja svih sojeva. Dopuštene su svinje koje pripadaju najmanje 75 % iberijskoj pasmini i najviše 25 % pasminama Duroc ili Duroc Jersey, pod uvjetom da potječu od čistih iberijskih krmača kao što je navedeno u Kraljevskom dekretu 1469/2007 od 2. studenoga 2007.” Razlog: Tom izmjenom, koja je opravdana zbog mogućnosti utvrđivanja strožih zahtjeva u specifikaciji nego što su zahtjevi iz općeg zakonodavstva, proizvodnja obuhvaćena ZOI-jem ograničava se na proizvode najviše komercijalne kvalitete u tom sektoru. Iberijska svinja (autohtona na Pirenejskom poluotoku) ruralna je pasmina koja je savršeno prilagođena klimi i životu na pašnjaku dehesa [šumoviti pašnjak specifičan za središnju i južnu Španjolsku koji se sastoji od travnjaka sa zeljastim vrstama koje se koriste za ispašu goveda, koza i ovaca te drveća roda Quercus (hrast), kao što je hrast crnika (Quercus ilex sp. ballota)], a daje meso izrazito prošarano masnim tkivom koje ima intenzivnu aromu i okus. Potrošači, koji prepoznaju jedinstvenu narav „iberijskih” šunki i plećki, sve su više upoznati s različitim komercijalnim klasifikacijama na temelju genetske čistoće svinja i njihove prehrane te prednost daju proizvodima od 100 % iberijskih svinja. Osim toga, tom izmjenom sačuvat će se čistoća iberijske pasmine. |
|
2. |
Kad je riječ o svinjama čiji su komadi prikladni za proizvodnju šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem, sljedeći zahtjev iz izvorne specifikacije (odjeljak B.2. „Prihvatljive pasmine”):
„i provodi svaku fazu života na zemljopisnom području koje je definirano i razgraničeno u ovom dokumentu, od prasenja do završne faze tova” zamjenjuje se sljedećim zahtjevom: „i podvrgava se svim fazama proizvodnje na zemljopisnom području koje je definirano i razgraničeno u ovom dokumentu.” Slijedom toga, sljedeći odlomak iz specifikacije proizvoda (odjeljak D.1. „Izvor, obilježavanje i inspekcija životinja”): Čitav život svinja, od prasenja do završne faze tova, odvija se i dovršava na gospodarstvima koja su zabilježena u registrima Regulatornog odbora za zaštićenu oznaku izvornosti „Los Pedroches”, odnosno na području proizvodnje te zaštićene oznake izvornosti. zamjenjuje se sljedećim: Svaka faza proizvodnje koju prolaze svinje odvija se i dovršava na gospodarstvima koja su zabilježena u registrima Regulatornog odbora za zaštićenu oznaku izvornosti „Los Pedroches”, odnosno na području proizvodnje te zaštićene oznake izvornosti. Konačno, ta izmjena utječe i na sljedeće odjeljke sažetka: 4.2. „Opis” (u kojem se zahtijevalo da svaka životinja „provodi svaku fazu života na zemljopisnom području koje je definirano i razgraničeno u ovom dokumentu, od prasenja do završne faze tova”), 4.3. „Zemljopisno područje” (prema kojem se „svinje[...] prase, uzgajaju i tove” na definiranom području) te 4.4. „Dokaz podrijetla” (u kojem se zahtijevalo da se „svaka faza života svinja, od prasenja i uzgoja do završne faze tova, odvija na definiranom području”). Umjesto toga, u odjeljku 3.4. „Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području” u novom jedinstvenom dokumentu navode se sljedeći koraci: „Sve faze proizvodnje provode se unutar zemljopisnog područja. Te su faze:
Razlog: U izvornom tekstu specifikacije zahtijevalo se da se sve faze proizvodnje šunki i plećki odvijaju na definiranom zemljopisnom području, ali i da se svinje koje daju sirovine za proizvod (trupovi, naročito prednje noge i butovi) prase na definiranom zemljopisnom području. Ta faza nije bila navedena u izvornom tekstu Odluke Regionalnog ministarstva poljoprivrede i ribarstva od 30. siječnja 1998. kojom je odobren Propis o oznaci izvornosti „Los Pedroches” i njezinu Regulatornom odboru, a koja je objavljena u Službenom listu vlade Andaluzije od 21. veljače 1998. U njezinu članku 5. navodi se sljedeće: Područje proizvodnje na kojem se uzgajaju i tove svinje od čijih se butova proizvode šunke i plećke obuhvaćene oznakom izvornosti „Los Pedroches” sastoji se od pašnjaka dehesas na kojima rastu hrast crnika, hrast plutnjak i portugalski hrast[...] Tražena izmjena odnosi se na faze proizvodnje (umjesto na životne faze stoke) i njome se provođenje tih faza ograničava na definirano zemljopisno područje te se uklanja ograničenje mjesta prasenja svinja koje nema tehničko opravdanje. Točnije, kao što je objašnjeno u odjeljku specifikacije pod naslovom „Zemljopisno područje” ili u odjeljku jedinstvenog dokumenta pod naslovom „Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području”, proizvodni postupci koji se moraju provesti na zemljopisnom području su uzgoj i završna faza tova svinja uz sve faze proizvodnje. U tom slučaju prasenje je faza u životu životinje (kao što je navedeno u izvornoj specifikaciji), ali ne i faza proizvodnje šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem. Tu izmjenu podupire i činjenica da se prasad može koristiti u druge svrhe osim klanja za proizvode obuhvaćene ZOI-jem (npr. konzumacija pečenih odojaka) te činjenica da mjesto prasenja ne utječe na genetski zahtjev koji trebaju ispuniti (100 % iberijska pasmina u slučaju ZOI-ja). Osim toga, kao što se objašnjava u konkretnom odjeljku o povezanosti, za krajnji proizvod i njegova svojstva važan je način na koji se postupa sa svinjama, naročito tovljenje žirom nakon odbijanja od sise (uz isticanje utjecaja pašnjaka dehesa na prehranu svinja). Međutim, mjesto prasenja nije relevantno za dobivanje proizvoda niti utječe na njegovu kvalitetu. Pored toga, na temelju tehničke studije („Izvješće o nevažnosti mjesta prasenja i sustava uzgoja za konačnu kvalitetu svinja obuhvaćenih ZOI-jem ‚Los Pedroches’”, dr. vet. med. Vicente Rodríguez Estévez, Odsjek za proizvodnju životinja Sveučilišta u Córdobi) i postojeće literature zaključeno je, među ostalim, da zahtjev o prasenju svinja na definiranom zemljopisnom području „nema tehničke osnove kad je riječ o svojstvima kvalitete gotovog proizvoda jer na njih ne utječe. Svojstva kvalitete zapravo ovise o prehrani svinja posljednja dva ili tri mjeseca života, tj. o pašnjacima i žiru na koje utječe fizički okoliš područja Los Pedroches i okolice”. Uklanjanje zahtjeva o prasenju svinja isključivo unutar granica zemljopisnog područja opravdano je i zbog potrebe da se očuva biološka i ekološka vrijednost pašnjaka dehesa. Prednost uzgoja iberijskih svinja izvan tradicionalnih pašnjaka dehesa u ranoj fazi života u tome je što se izbjegava negativan učinak uzgajivača na okoliš, koji su tradicionalno ograničeni na mala područja dehesa, pri kojem se ne stvaraju prednosti niti se dobivaju životinje veće kvalitete ili prepoznatljivosti. Valja imati na umu da je proizvodnja prasadi postala znatno intenzivnija i stručnija, što je dovelo do viška stoke koja, uz ostale štetne učinke na pašnjak dehesa, stvara prekomjerne količine gnojovke ili izmeta koji predstavljaju prijetnju za tlo i drveće pašnjaka dehesa. Naposljetku, uklanjanjem tog zahtjeva omogućit će se rješavanje problema križanja unutar srodstva svinja od kojih se dobiva zaštićeni proizvod, koje je posljedica proizvodnje prasadi malog opsega na tradicionalnim gospodarstvima uz smanjena stada i koje može negativno utjecati na učinkovitost postupka proizvodnje, pa čak i na kvalitetu krajnjeg proizvoda. Glavne su posljedice takvog križanja niže stope prasenja i rasta te pojava deformacija, što rezultira manjim brojem ovulacija kod krmača i većim stopama prenatalnog mortaliteta, zbog čega se povećava rizik od nestanka ove vrste. |
|
3. |
Iz važećeg iberijskog standarda kvalitete uklonjen je razred šunki i plećki „Recebo” pa su specifikacija i jedinstveni dokument izmijenjeni u skladu s time.
Dakle, uklonjen je sljedeći razred komada mesa obuhvaćen specifikacijom (odjeljak B.3. „Razredi komada mesa”):
Briše se sljedeći odlomak u jedinstvenom dokumentu (odjeljak 4.2. „Opis” – stari format):
|
|
4. |
Nazivi kategorija „de Bellota” i „Cebo de Campo” izmijenjeni su u „Bellota 100 % Ibérico” i „Cebo de Campo 100 % Ibérico”.
Sukladno tome, sljedeći odlomci specifikacije (odjeljak B.3. „Razredi komada mesa”): Šunke i plećke razvrstavaju se ovisno o hrani za životinje u skladu s Kraljevskim dekretom 1469/2007 od 2. studenoga 2007. na sljedeći način:
zamjenjuju se sljedećim: Šunke i plećke razvrstavaju se ovisno o pasmini i hrani za životinje u skladu s Kraljevskim dekretom 4/2014 od 10. siječnja 2014. na sljedeći način:
Sljedeći odlomci u jedinstvenom dokumentu (odjeljak 4.2. „Opis” – stari format): Komadi mesa pripadaju raznim vrstama svinja razvrstanih prema pasmini i vrsti hrane za životinje koju su dobivale u završnoj fazi tova u skladu s Kraljevskim dekretom 1469/2007 od 2. studenoga 2007. Dijele se na tri razreda:
zamjenjuju se sljedećim (odjeljak 3.2. „Opis proizvoda” – važeći format): Pojedini komadi razvrstavaju se ovisno o pasmini i vrsti hrane za životinje kojom su svinje tovljene u završnoj fazi tova na sljedeći način:
Razlog: Osim čimbenika hrane za životinje iberijskim standardom kvalitete uveden je čimbenik pasmine pri razvrstavanju proizvoda uz obvezu utvrđivanja postotka iberijske pasmine kod svinja od kojih se dobivaju ti proizvodi. S obzirom na to da je specifikacija proizvoda za ZOI ograničena na 100 % iberijske proizvode, kategorije „de Bellota” i „Cebo de Campo” trebalo je preimenovati u „Bellota 100 % Ibérico” i „Cebo de Campo 100 % Ibérico”. |
|
5. |
Ta mogućnost dodaje se kako bi se smanjila najveća uzgojna gustoća svinja po hektaru u skladu s parametrima iz standarda kvalitete za kategoriju „de Bellota”.
Sukladno tome, sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak B.3. „Razredi komada mesa”): Kako bi se osigurala dovoljna opskrbljenost žirom, uzgojna gustoća svinja u kategoriji „de Bellota” oznake izvornosti „Los Pedroches” ne smije biti veća od jedne iberijske svinje po hektaru, iako se može smanjiti nakon izračuna količine žira koji provode ocjenjivači iz inspekcijskog tijela tog regulatornog odbora. zamjenjuje se sljedećim: Kako bi se osigurala dovoljna opskrbljenost žirom, uzgojna gustoća svinja u toj kategoriji oznake izvornosti „Los Pedroches” ne smije biti veća od jedne iberijske svinje po hektaru, iako se može smanjiti u skladu s odredbama Priloga Kraljevskom dekretu 4/2014 od 10. siječnja 2014. o najvećoj dopuštenoj uzgojnoj gustoći koju određuje pošumljenost na LPIS-ovu ograđenom prostoru u sustavu „SIGPAC” (Geografski informacijski sustav za poljoprivredne parcele) – vidjeti odjeljak E.1. tog dokumenta – ili izračun količine žira koji svake godine provode ocjenjivači iz inspekcijskog tijela tog regulatornog odbora. Ta izmjena utječe i na odjeljak 4.2. „Opis” starog jedinstvenog dokumenta, u kojem se na sličan način navodilo da „uzgojna gustoća svinja u kategoriji ‚Bellota’ oznake izvornosti ‚Los Pedroches’ ne smije biti veća od jedne iberijske svinje po hektaru”. Razlog: U izvornoj specifikaciji predviđena je mogućnost smanjenja najveće uzgojne gustoće od jedne svinje po hektaru za kategoriju „de Bellota” na temelju izračuna količine žira koji provode ocjenjivači iz inspekcijskog tijela. Gustoća se kontrolira kako bi se osigurala prehrana svinja žirom i poboljšao njihov doprinos ekosustavu dehesa. Kako bi se specifikacija uskladila s iberijskim standardom kvalitete, dodana je mogućnost smanjenja najveće uzgojne gustoće svinja po hektaru u skladu s parametrima iz Priloga standardu kvalitete pod naslovom „Najveća uzgojna gustoća koju određuje pošumljenost na LPIS-ovu ograđenom prostoru u sustavu ‚SIGPAC’ (Geografski informacijski sustav za poljoprivredne parcele)”. SIGPAC je aplikacija španjolske vlade (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane) koja omogućuje geografsku identifikaciju parcela (u ovom slučaju na području definiranom u specifikaciji za ZOI) koje koristi stoka te njihove površine prekrivene drvećem roda Quercus sp. koje daje žir. |
|
6. |
U specifikaciju (odjeljak B.4. „Fizikalna i organoleptička svojstva”) i jedinstveni dokument (odjeljak 3.2. „Opis proizvoda” – važeći format) dodaje se najmanja masa utvrđena u standardu kvalitete za 100 % iberijske šunke i plećke:
„Najmanja masa šunke je 5,75 kg, a plećke 3,7 kg.” Razlog: Iberijskim standardom kvalitete uređuje se najmanja masa šunki i plećki koje se na tržište stavljaju s oznakom „Ibérico”. Stoga je u fizikalna svojstva proizvoda dodan taj opis (koji odgovara najmanjoj masi utvrđenoj standardom kvalitete za 100 % iberijske šunke i plećke). |
|
7. |
Dodaje se mogućnost ostavljanja papka na šunkama i plećkama ako se prodaju cijele. Stoga se sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak B.4. „Fizikalna i organoleptička svojstva”) i jedinstvenog dokumenta (odjeljak 3.2. „Opis proizvoda” – važeći format):
„Vanjski izgled: dugačak, tanak oblik s tipičnim rezom corte serrano u obliku slova V. Papak se ostavlja radi lakše identifikacije.” mijenja sljedećim pojašnjenjem: „Vanjski izgled: dugačak, tanak oblik s tipičnim rezom corte serrano u obliku slova V. Ako se prodaju cijele, na njima se ostavlja papak radi lakše identifikacije.” Razlog: Među fizikalnim svojstvima proizvoda u izvornoj specifikaciji zahtijevalo se ostavljanje papka radi lakše identifikacije. Ostavljanje papka na iberijskim šunkama i plećkama svakako služi prepoznavanju, ali ima smisla samo ako se komadi na tržište stavljaju cijeli, što je tradicionalni način stavljanja na tržište za većinu tih proizvoda. Međutim, u izvornoj specifikaciji predviđena je i mogućnost prodaje proizvoda bez kostiju, u dijelovima ili narezanih (ti se oblici prodaje zadržavaju i u novoj specifikaciji), a u tom slučaju nije moguće zadržati papak kao dio vanjskog izgleda. |
5.2. Zemljopisno područje
|
1. |
Sljedeća rečenica u specifikaciji proizvoda (odjeljak C „Zemljopisno područje”):
„Svaka faza života svinja, od prasenja i uzgoja do završnog tova, odvija se na tom području i kontrolira je Regulatorni odbor. Na istom području odvijaju se sve faze proizvodnje iberijskih šunki i plećki, od klanja i rasijecanja iberijskih svinja do sušenja i dozrijevanja.” zamjenjuje se sljedećim: „Svaka faza proizvodnje svinja, uzgoj i završni tov, odvija se na tom području i kontrolira je inspekcijsko tijelo. Na istom području odvijaju se sve faze proizvodnje iberijskih šunki i plećki, od klanja i rasijecanja iberijskih svinja do sušenja i dozrijevanja.” Sljedeća rečenica u jedinstvenom dokumentu (odjeljak 4.3. „Zemljopisno područje”): Područje na kojem se prase, uzgajaju i tove svinje čiji se komadi upotrebljavaju za pripremu šunki i plećki obuhvaćenih oznakom izvornosti „Los Pedroches” te na kojem se odvijaju proizvodnja, klanje i rasijecanje iberijskih svinja te soljenje, sušenje i dozrijevanje komada sastoji se od[...] zamjenjuje se kako slijedi: Područje na kojem se uzgajaju i tove svinje čiji se komadi upotrebljavaju za pripremu šunki i plećki obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti „Los Pedroches” te na kojem se odvijaju proizvodnja, klanje i rasijecanje iberijskih svinja te soljenje, sušenje i dozrijevanje sastoji se od[...] Razlog: Ta izmjena opravdana je zbog razloga navedenih u 2. izmjeni „Opisa proizvoda”. Osim toga, u izvornoj specifikaciji pogrešno se navodilo da razne faze „kontrolira Regulatorni odbor”, dok tu zadaću zapravo obavlja inspekcijsko tijelo. Ta pogreška ispravljena je u predloženom novom tekstu. |
5.3. Dokaz podrijetla
|
1. |
Zbog uklanjanja kategorije šunki i plećki „Recebo” u skladu s iberijskim standardom kvalitete (vidjeti ponovno 3. izmjenu „Opisa proizvoda”), sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak D.2. „Identifikacija, obilježavanje i kontrola komada”):
zamjenjuje se sljedećim:
Slično tome, sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak D.6. „Podrijetlo hrane za svinje”): „Kad je riječ o završnoj fazi tova, razlikuju se tri kategorije. Prepoznatljivost kvalitete proizvoda u svakoj od njih određuju prirodne tvari koje svinje slobodno pasu na pašnjaku dehesa svake sezone.” zamjenjuje se sljedećim (odjeljak D.5. „Podrijetlo hrane za svinje”): „Kad je riječ o završnoj fazi tova, razlikuju se sljedeće kategorije. Prepoznatljivost kvalitete proizvoda u svakoj od njih određuju prirodne tvari koje svinje slobodno pasu na pašnjaku dehesa svake sezone.” Sljedeći odlomak briše se iz istog odjeljka specifikacije: „Recebo”: Tijekom završnog tova traje faza u kojoj se svinje hrane isključivo žirom i travom te dobivaju najmanje 29 kg dodatne mase, a nakon toga slijedi faza ispaše svinja na pašnjacima dehesas registriranih gospodarstava za tu zaštićenu oznaku izvornosti, pri čemu se svinje hrane travom i ostalim prirodnim tvarima koje se prema potrebi nadopunjuju hranom za životinje koju odobrava i kontrolira Regulatorni odbor. Udio hrane za životinje koja potječe sa zemljopisnog područja definiranog i razgraničenog u ovom dokumentu iznosi najmanje 85 %. |
|
2. |
Uklanja se analitičko ispitivanje masnih kiselina s pomoću plinske kromatografije.
Briše se sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak D.3. „Analitička ispitivanja”):
Uz nužne terenske kontrole, analiza masnih kiselina plinskom kromatografijom provodi se na masnoći s repnog dijela iberijskih svinja tijekom klanja kako je navedeno u Nalogu PRE/3844/2004 od 18. studenoga 2014. kojim se utvrđuju službene metode uzorkovanja trupova iberijskih svinja i metoda analize za određivanje sastava masnih kiselina ukupnih lipida iz potkožnog masnog tkiva iberijskih svinja kako bi se provjerilo jesu li analitički parametri unutar parametara utvrđenih za svaku vrstu hrane za životinje. Zbog toga se mijenjaju brojevi sljedećih pododjeljaka („D.3.”, „D.4.” itd.). Razlog: Svojstva masnoće iberijskih svinja ovise o vrsti hrane za životinje u završnoj fazi tova. Kako bi se utvrdile kvalitete hrane za životinje, nedavno su analizirani profili masnih kiselina u masnoći s pomoću plinske kromatografije. Rezultati nedavnih studija u tom sektoru pokazuju da određivanje profila masnih kiselina s pomoću plinske kromatografije nije pouzdana znanstvena metoda za razvrstavanje stoke prema različitim vrstama hrane za životinje koju dobivaju iberijske svinje. Pokazalo se da ta metoda analiziranja profila masnih kiselina rezultira velikim brojem „lažno pozitivnih” (svinje razvrstane kao „Bellota” koje su tovljene hranom za životinje) i „lažno negativnih” vrijednosti (svinje koje nisu razvrstane kao „Bellota”, a koje su tovljene ispašom žirom). Time se potvrđuje velika raznolikost čimbenika koji, pored hrane za životinje u završnoj fazi tova, utječu na konačni lipidni profil svinja, na primjer sastav hrane za životinje u pripremnoj fazi hranjenja prije završnog tova ili promjenjiva količina i kvaliteta žira u pojedinim sezonama ispaše žirom. Osim toga, poduzeća za proizvodnju hrane za životinje posljednjih su godina razvila hranu za iberijske svinje koja je obogaćena jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, prije svega oleinskom kiselinom (do 70 % ukupnih masnih kiselina). One čine profil masnih kiselina kod svinja tovljenih isključivo hranom za životinje koja je slična hrani koju dobivaju ispašom žirom. Međutim, prvonavedene ne dobivaju tu tradicionalnu hranu, pa su gotovi proizvodi očito drukčije kvalitete i klasifikacije. To je potaknulo španjolsko Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane da ukloni analizu iz iberijskog standarda kvalitete. |
|
3. |
Sljedeći odlomak izvorne specifikacije (odjeljak D.5. „Identifikacija, obilježavanje i kontrola proizvodnje u dijelovima”):
Registrirana postrojenja za preradu moraju Regulatornom odboru 24 sata unaprijed podnijeti zahtjev za otkoštavanje, razdjeljivanje ili rezanje šunki ili plećki koje su certificirane sa zaštićenom oznakom izvornosti „Los Pedroches”. mijenja se kako slijedi (odjeljak D.4. „Identifikacija, obilježavanje i kontrola proizvodnje u dijelovima”): Registrirani subjekti moraju Regulatornom odboru podnijeti zahtjev za otkoštavanje, razdjeljivanje ili rezanje šunki ili plećki koje su certificirane sa zaštićenom oznakom izvornosti „Los Pedroches” prije nego što započnu postupke. Razlog: Izmjena se unosi isključivo zbog pitanja organizacije subjekata i Regulatornog odbora („subjekti” su u novom tekstu sinonim za „postrojenja za preradu”). Dovoljno je da subjekti komuniciraju s Regulatornim odborom i podnesu mu zahtjev za te postupke (otkoštavanje, razdjeljivanje i/ili rezanje) prije njihova provođenja, no to ne mora nužno biti 24 sata unaprijed, tj. postupke mogu provesti čak i ako o tome obavijeste Odbor u kraćem roku. |
|
4. |
U odjeljku o hrani za životinje koja se daje svinjama od kojih se dobivaju proizvodi s oznakom „Cebo de Campo” (odjeljak D.5. „Podrijetlo hrane za svinje” u novoj specifikaciji proizvoda i odjeljak D.6. istog naslova u staroj specifikaciji proizvoda), uz zadržavanje zahtjeva da „udio hrane za životinje koja potječe sa zemljopisnog područja definiranog i razgraničenog u ovom dokumentu iznosi najmanje 65 %”, sljedeći odlomak specifikacije:
„U svakom slučaju, hrana za životinje koju dobivaju svinje obuhvaćene tom zaštićenom oznakom izvornosti u cijelosti se proizvodi unutar zemljopisnog područja definiranog u ovom dokumentu.” zamjenjuje se sljedećim: Hrana za životinje koju dobivaju svinje obuhvaćene tom zaštićenom oznakom izvornosti u osnovi se proizvodi unutar zemljopisnog područja definiranog u ovom dokumentu. Hranu za životinje čini mješavina uglavnom žitarica (pšenica, ječam i kukuruz) te u manjoj mjeri mahunarki (grašak i zrna soje). Znatan udio sastojaka potječe iz tradicionalne proizvodnje na zemljopisnom području, dok manji udio, primjerice soja, ne potječe s tog područja. To znači da je tehnički nemoguće da hrana za životinje u cijelosti potječe s definiranog zemljopisnog područja. Zato je dopušteno dodati hranu za životinje koja potječe izvan područja. U svakom slučaju, zahvaljujući tradicionalnom sustavu ispaše kakav zahtijeva sami sustav uzgoja i tovljenja te činjenici da se tek mala količina hrane za životinje može proizvesti izvan područja osigurava se da je postotak ukupno unesene suhe tvari koja potječe sa zemljopisnog područja kod svinja „Cebo de Campo” (čija se prehrana nadopunjuje hranom za životinje) znatno iznad najniže vrijednosti koja je dopuštena primjenjivim zakonodavstvom (članak 1. stavak 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 od 18. prosinca 2013.). Osim toga, u odjeljak 3.3. „Hrana za životinje i sirovine” u jedinstvenom dokumentu dodaje se sljedeći sadržaj: Sirovine Svinjski butovi koji potječu od:
Hrana za životinje Hranu za životinje kojom se nadopunjuje prehrana svinja „Cebo de Campo” čini mješavina uglavnom žitarica (pšenica, ječam i kukuruz) te u manjoj mjeri mahunarki (grašak i zrna soje). Znatan udio sastojaka potječe iz tradicionalne proizvodnje na zemljopisnom području, dok manji udio, primjerice soja, ne potječe s tog područja. To znači da je tehnički nemoguće da hrana za životinje u cijelosti potječe s definiranog zemljopisnog područja. Zato je dopušteno dodati hranu za životinje koja potječe izvan područja. U svakom slučaju, zahvaljujući tradicionalnom sustavu ispaše kakav zahtijeva sami sustav uzgoja i tovljenja te činjenici da se tek mala količina hrane za životinje može proizvesti izvan područja osigurava se da je postotak ukupno unesene suhe tvari koja potječe sa zemljopisnog područja kod svinja „Cebo de Campo” (čija se prehrana nadopunjuje hranom za životinje) znatno iznad najniže vrijednosti koja je dopuštena primjenjivim zakonodavstvom (članak 1. stavak 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 od 18. prosinca 2013.). Razlog: Kao što se objašnjava u novom tekstu, tehnički je nemoguće da 100 % hrane za životinje potječe s definiranog zemljopisnog područja jer se neki sastojci s manjim udjelom, na primjer soja, ne proizvode lokalno. U svakom slučaju, ispunjene su okolnosti predviđene u članku 1. stavku 1. drugom podstavku Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 od 18. prosinca 2013.: i. to ne utječe na kvalitetu proizvoda ni na posebna svojstva koja potječu od zemljopisnog okoliša jer je za njih zaslužna prehrana svinja na pašnjacima dehesas i ii. količina hrane za životinje koja potječe izvan definiranog zemljopisnog područja ni u kojem slučaju ne premašuje 50 % suhe tvari godišnje. |
|
5. |
Iz teksta se uklanja suvišan postotak hrane za životinje koja potječe s definiranog zemljopisnog područja. Sljedeći odlomak iz istog odjeljka (odjeljak D.6. „Podrijetlo hrane za svinje” u staroj specifikaciji proizvoda):
„Dok ne dostignu završnu fazu tova, iberijske svinje hrane se ispašom na pašnjacima dehesas registriranih gospodarstava za tu zaštićenu oznaku izvornosti, i to prirodnim tvarima kao što su trava, sijeno ili slama žitarica, ovisno o godišnjem dobu. Ta se prehrana nadopunjuje vrlo malim obrocima hrane za životinje koju odobrava i kontrolira Regulatorni odbor. Cilj je da se u toj fazi razvije odrasla svinja vrlo male mase, no velike koštane mase i vrlo niskih razina masnoće, kako bi se zatim tovila u završnoj fazi koja određuje kvalitetu komada mesa. Udio hrane za životinje u toj fazi koja potječe sa zemljopisnog područja definiranog i razgraničenog u ovom dokumentu iznosi najmanje 65 %.” zamjenjuje se sljedećim odlomkom (odjeljak D.5. „Podrijetlo hrane za svinje” u novoj specifikaciji proizvoda): Dok ne dostignu završnu fazu tova, iberijske svinje hrane se ispašom na pašnjacima dehesas registriranih gospodarstava za tu zaštićenu oznaku izvornosti, i to prirodnim tvarima kao što su trava, sijeno ili slama žitarica, ovisno o godišnjem dobu. Ta se prehrana nadopunjuje vrlo malim obrocima hrane za životinje koju odobrava i kontrolira Regulatorni odbor. Cilj je da se u toj fazi razvije odrasla svinja vrlo male mase, no velike koštane mase i vrlo niskih razina masnoće, kako bi se zatim tovila u završnoj fazi koja određuje kvalitetu komada mesa. Ta izmjena utječe i na odjeljak 3.3. „Hrana za životinje i sirovine” u jedinstvenom dokumentu, u kojem se za svinje „Cebo de Campo” navodi da „udio hrane za životinje koja potječe sa zemljopisnog područja definiranog i razgraničenog u ovom dokumentu iznosi najmanje 65 %”. Razlog: Briše se posljednja rečenica: Udio hrane za životinje u toj fazi koja potječe sa zemljopisnog područja definiranog i razgraničenog u ovom dokumentu iznosi najmanje 65 %. Riječ je o suvišnom podatku jer se taj zahtjev već navodi u prethodnom odlomku o kategoriji „Cebo de Campo”. Najmanji postotak hrane za životinje koja potječe sa zemljopisnog područja odnosi se samo na tu kategoriju, dok 100 % hrane za životinje za kategoriju „Bellota” u toj fazi mora potjecati s definiranog zemljopisnog područja. |
|
6. |
Odjeljak „Dokaz podrijetla” uklanja se iz jedinstvenog dokumenta radi usklađivanja s novim formatom iz Priloga VI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. |
5.4. Metoda proizvodnje
|
1. |
Sljedeći odlomci u specifikaciji, odjeljak E.1. „Uzgojne prakse i vrste svinja”, podnaslov (a) „Cerdo de Bellota”:
„Masa na početku razdoblja ispaše žirom: od 92 kg do 115 kg (od 8 do 10 španjolskih arrobas). [...] Posljednji datum za klanje: 31. ožujka, iznimno 15. travnja. [...] Najveća uzgojna gustoća: jedna iberijska svinja po hektaru pašnjaka dehesa.” mijenjaju se kako slijedi: „Masa šarže na početku razdoblja ispaše žirom: od 92 kg do 115 kg (od 8 do 10 španjolskih arrobas). [...] Razdoblje ispaše svinja žirom mora početi između 1. listopada i 15. prosinca, a datumi klanja utvrđeni su između 15. prosinca i 31. ožujka. [...] Najveću uzgojnu gustoću treba odrediti na sljedeći način u skladu s Kraljevskim dekretom 4/2014 od 10. siječnja 2014., pod uvjetom da ne premašuje najveću uzgojnu gustoću od jedne iberijske svinje po hektaru pašnjaka dehesa:
Dodaje se i sljedeći odlomak: Ograđeni prostori i parcele koji se koriste za takvu vrstu hranidbe definirani su u Kraljevskom dekretu 4/2014 od 10. siječnja 2014. (tj. moraju biti označeni u sloju ispaše žirom u LPIS-ovu sustavu „SIGPAC”), pod uvjetom da se nalaze unutar područja definiranog u ovoj specifikaciji. Razlog: Te izmjene unose se isključivo radi usklađivanja specifikacije za ZOI s novim iberijskim standardom kvalitete, u kojem se utvrđuju zahtjevi za najveću uzgojnu gustoću svinja od kojih se dobivaju proizvodi s oznakom „de Bellota” te određuje datum početka ispaše žirom i datum klanja. |
|
2. |
Zbog uklanjanja kategorije šunki i plećki „Recebo” iz iberijskog standarda kvalitete sljedeći odlomak briše se iz specifikacije (odjeljak E.1. „Uzgojne prakse i vrste svinja”):
Svinje „Recebo” imaju sljedeće karakteristike:
Iz sljedećeg odlomka briše se i riječ „Recebo”: [...] odobrena hrana za životinje koja se proizvodi na zemljopisnom području definiranom i razgraničenom u ovom dokumentu za upotrebu kod kategorija „Recebo” i „Cebo de Campo”[...] Sada glasi: [...] odobrena hrana za životinje koja se proizvodi na zemljopisnom području definiranom i razgraničenom u ovom dokumentu za upotrebu u kategoriji „Cebo de Campo”[...] |
|
3. |
Tekst se usklađuje s važećim zakonodavstvom o registraciji poduzeća u sektoru hrane za životinje.
Sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak E.1. „Uzgojne prakse i vrste svinja”): Regulatorni odbor utvrdio je pozitivan popis odobrene hrane za životinje koja se proizvodi na zemljopisnom području definiranom i razgraničenom u ovom dokumentu za upotrebu u kategorijama „Recebo” i „Cebo de Campo” na temelju njezina sastava koji uglavnom čine žitarice i mahunarke. Njezin sastav provjerio je prema Kraljevskom dekretu 1191/1998 o registraciji poduzeća u sektoru hrane za životinje. mijenja se kako slijedi: Regulatorni odbor mora provjeriti je li odobrena hrana za životinje proizvedena na zemljopisnom području definiranom i razgraničenom u ovom dokumentu za upotrebu u kategoriji „Cebo de Campo” na temelju njezina sastava koji uglavnom čine žitarice i mahunarke. Uz to mora provjeriti usklađenost s odredbama Kraljevskog dekreta 629/2019 od 31. listopada 2019. o općem registru poduzeća u sektoru hrane za životinje, uvjetima odobravanja ili registriranja takvih poduzeća i nacionalnim ulaznim točkama, aktivnostima subjekata za proizvodnju hrane za životinje te Nacionalnom koordinacijskom odboru za hranu za životinje. Razlog: Budući da je Kraljevski dekret 1191/1998 od 12. lipnja 1998. o odobrenju i registraciji poduzeća i posrednika u sektoru hrane za životinje stavljen izvan snage, tekst je usklađen s novim zakonodavstvom. |
|
4. |
Sljedeća rečenica briše se iz specifikacije (odjeljak E.2., „Klanje i rasijecanje”):
„Svinje moraju dospjeti u klaonicu najmanje 12 sati prije klanja kako bi se odmorile od putovanja te kako bi se osigurala najniža razina zaliha glikogena u mišićima.” Razlog: Rečenica se briše zato što je držanje svinja u klaonici dulje od 24 sata (u izvornoj specifikaciji bilo je predviđeno najmanje 12 sati) protivno europskim smjernicama o dobrobiti životinja. Zato je prikladnije zahtijevati da se svinje zaprime i drže u klaonici u skladu s primjenjivim tehničkim i zdravstvenim propisima. |
|
5. |
Sljedeći odlomak iz izvorne specifikacije (odjeljak E.2. „Klanje i rasijecanje”):
„Udove s trupova čija je masa manja od 110 kg treba odbaciti.” zamjenjuje se sljedećim: „Udove s trupova čija je masa manja od 108 kg treba odbaciti.” Razlog: Izmjena se unosi radi usklađivanja specifikacije za ZOI s novim iberijskim standardom kvalitete u kojem se utvrđuje najmanja masa trupa ovisno o pasmini svinje. Prema standardu kvalitete za 100 % iberijske svinje predviđena je najmanja masa trupa od 108 kg. Smanjena je za samo 2 kg u usporedbi s najmanjom masom iz izvorne specifikacije za ZOI (110 kg), što neznatno utječe na konačnu masu sušenih komada mesa te nema nikakvog utjecaja na kvalitetu gotovog proizvoda. Ta izmjena stoga je opravdana činjenicom da poklapanje sa standardom kvalitete olakšava upravljanje trupovima. |
|
6. |
Kad je riječ o postupku mirovanja komada, sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak E.3. „Industrijska prerada”):
„Duljina čuvanja komada mesa u hladnjači ovisi o njihovoj masi i može trajati od 30 do 90 dana.” mijenja se kako slijedi: „Duljina čuvanja komada mesa u hladnjači ovisi o njihovoj masi i može trajati od 30 do 90 dana. Međutim, ta se faza može produljiti i preklopiti s fazom sušenja/dozrijevanja kako bi se stvorili prirodni okolišni uvjeti temperature i relativne vlažnosti koji su potrebni za ispravno pripremanje proizvoda na tradicionalan način.” Razlog: Predloženi novi tekst bolje je usklađen s tradicionalnim praksama i običajima u proizvodnji na području ZOI-ja zbog specifične klime. Povijesno gledano, temperature na tom području ekstremnije su nego na drugim područjima proizvodnje šunki i plećki u Španjolskoj, što utječe na temperature u sušarama za prirodno sušenje, koje su ljeti više, a zimi niže. Zbog visokih temperatura ljeti možda će biti potrebno ostaviti razdoblje prilagodbe komada mesa između faze nakon soljenja i faze prirodnog sušenja pri kojem temperature dosežu 30 °C. Time će se onemogućiti nagle fluktuacije u temperaturi i relativnoj vlažnosti pri premještanju šunki i plećki iz jedne faze u drugu, zbog kojih bi se komadi mogli nejednako osušiti. |
|
7. |
Kad je riječ o postupku sušenja/dozrijevanja komada, sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak E.3. „Industrijska prerada”):
„Procjenjuje se trajanje postupka od oko šest mjeseci.” zamjenjuje se sljedećim: „Procjenjuje se trajanje postupka od šest mjeseci do godine dana.” Razlog: Novi tekst bolje je usklađen s tradicionalnim praksama i običajima u proizvodnji šunki i plećki na području ZOI-ja bez utjecaja na kvalitetu ili posebna svojstva proizvoda. Određivanje raspona („od šest mjeseci do godine dana”) jasnije je od procjene uobičajenog trajanja („oko šest mjeseci”). |
|
8. |
Najkraća razdoblja sušenja usklađuju se s novim iberijskim standardom kvalitete, pa se sljedeći odlomak o postupku starenja u skladištima (odjeljak E.3. „Industrijska prerada”) u specifikaciji:
„Šunke stare u skladištu najmanje 18 mjeseci od početka postupka proizvodnje, a plećke najmanje 12 mjeseci.” zamjenjuje sljedećim odlomkom: „Šunke stare u skladištu najmanje dvije godine od početka postupka proizvodnje, a plećke najmanje godinu dana.” Slično tome, sljedeći odlomak u odjeljku 4.2. „Opis” u starom jedinstvenom dokumentu: „Najkraće vrijeme sušenja plećki je 12 mjeseci, odnosno 18 mjeseci za šunke.” zamjenjuje se sljedećim (odjeljak 3.2. „Opis proizvoda”): „Najkraće vrijeme sušenja plećki je godina dana, odnosno dvije godine za šunke.” Razlog: Zbog najkraćih razdoblja sušenja utvrđenih u novom iberijskom standardu kvalitete nužno je produljiti vrijeme starenja za šunke, što ni na koji način ne smanjuje zahtjeve za kvalitetu. |
|
9. |
Sljedeći odlomak u specifikaciji (odjeljak E.3. „Industrijska prerada”) i jedinstvenom dokumentu (odjeljak 3.5. „Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv”) o postupanju s gotovim proizvodom:
Registrirana skladišta mogu dobiti dopuštenje za stavljanje na tržište otkoštenih šunki i plećki „Los Pedroches” u obliku „odrezaka”, „kriški” ili „dijelova”, pod uvjetom da je zajamčeno da podrijetlo proizvoda nije ograničeno na područje proizvodnje i pripreme. mijenja se kako slijedi: Šunke i plećke sa ZOI-jem „Los Pedroches” mogu se prezentirati otkoštene, u obliku odrezaka, kriški ili dijelova, pod uvjetom da su zapakirane i da im se može utvrditi podrijetlo. Taj postupak mogu obavljati subjekti koji su prihvatili radni protokol Regulatornog odbora i pridržavaju ga se kako bi se zajamčili sljedivost, podrijetlo, identifikacija i krajnja kvaliteta proizvoda i koji se u tu svrhu unose u registre Regulatornog odbora. Razlog: Kako bi se bolje zajamčilo održavanje sljedivosti proizvoda. |
|
10. |
Odjeljak „Metoda proizvodnje” uklanja se iz jedinstvenog dokumenta radi usklađivanja s novim formatom iz Priloga VI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. |
5.5. Povezanost
|
1. |
Mijenja se tekst odjeljka o povezanosti.
Sljedeće objašnjenje u odjeljku F. „Povezanost sa zemljopisnim okolišem” u specifikaciji (i istovrijedno objašnjenje u odjeljku 4.6. „Povezanost” u sažetku): Na području koje je geografski poznato kao „Los Pedroches” te općenito na čitavom sjevernom području pokrajine Córdoba nalazi se oko 300 000 hektara ekosustava dehesa s hrastom crnikom, što je 10 % ukupne površine od 3 milijuna hektara u Španjolskoj. Stoka se u takvom sustavu poljoprivrede, šumarstva i ispaše ekstenzivno uzgajala od davnina, a najistaknutiji su primjer iberijske svinje koje maksimalno iskorištavaju nutritivni potencijal žira. Taj ekosustav vjerojatno ne bi opstao bez svinja. Ta plodna šuma, koja je u prošlosti obuhvaćala velik dio sredozemne regije, smanjila se na nekoliko područja u Španjolskoj, kao što je predmetno područje, zbog sumnje u njezinu gospodarsku održivost. Španjolska kruna kupila je pašnjake dehesas u 16. stoljeću i rasprodala ih za uzgoj životinja u raznim sustavima, uključujući ispašu žirom. U 19. stoljeću zemlja je oduzeta crkvi ili plemstvu i stavljena na tržište. No njezino se obrađivanje i dalje nadziralo, a zakonodavstvo o sječi drveća i upravljanju hrastovim šumama koje je poslije doneseno omogućilo je opstanak tog ekosustava do danas. Gustoća drveća iz roda Quercus na pašnjaku dehesa„Los Pedroches” trenutačno varira od 40 do 50 po hektaru. Praksa sadnje žitarica na pašnjaku dehesa napušta se na istočnom dijelu okruga, dok se na zapadnom zadržava. Općenito, žir obilno rodi svake osme godine. Prosječan prinos žira u našoj regiji iznosi oko 1 000 kg/ha. Iberijska svinja nedvojbeno je najbolje prilagođena sustavu ispaše žirom zbog njezina ponašanja koje je prirodno prikladno za taj sustav. Ta životinja, čiji se završni tov obavlja u takvom sustavu, jedina je koja daje sirovine za proizvodnju mesnih proizvoda toliko popularnih kod krajnjih potrošača. Takav sustav uzgoja traje najmanje 15 mjeseci, a posljednjih četiri ili pet mjeseci traje ispaša žirom. Ta faza počinje krajem listopada ili početkom studenoga, ovisno o godini, i može trajati do početka ožujka. Tijekom te faze traje završni tov, pri kojem se na posve prirodan način i u sustavu slobodnog uzgoja iskorištavaju žir – plod hrasta crnike, hrasta plutnjaka i portugalskog hrasta – te prirodni pašnjaci prisutni u to doba godine na tom području. Važno je napomenuti da je to jedino područje dehesa na kojem portugalski hrast daje plodove. žir te vrste dozrijeva otprilike 20 dana ranije nego kod ostalih rodova Quercus, pa razdoblje ispaše iberijskih svinja žirom može početi ranije. To je izrazito važno za svojstva proizvoda obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti. Valja napomenuti da su svinje s područja „Los Pedroches” jedine koje se uvelike hrane žirom s tog drveća, što je značajno u smislu povezanosti proizvoda i područja obuhvaćenog zaštićenom oznakom izvornosti. Najčešći su sojevi iberijske svinje unutar predmetnog okruga lampiño, negra entrepelada, retinta i torbiscal. Željeli bismo istaknuti i napore kojima se nastoji obnoviti soj autohton za naš okrug, „negro de Los Pedroches”, koji je gotovo izumro, ali koji sada pokušavamo vratiti. Prema povijesnim podacima o proizvodnji za tu životinju, koje je prikupilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja vlade Andaluzije, možemo zaključiti da se na našem području proizvodnje svake godine žirom tovi oko 50 000 svinja, a ta brojka ovisi o količini plodova na pašnjaku dehesa svake godine. Takvom vrstom uzgoja stoke, čija je glavna značajka prethodno spomenuta tradicionalna ispaša žirom u završnoj fazi tova, osigurava se nakupljanje masnoće čije se talište snižava s većom konzumacijom žira koja komadima mesa daje traženu aromu i sočnost, a zahvaljujući fizičkoj aktivnosti svinja gušća je mišićna struktura kroz koju je masnoća vidljivija. Dakle, izvanredna senzorna kvaliteta šunki i plećki obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti povezana je s jedinstvenim i ekskluzivnim sustavom uzgoja na globalnoj razini, točnije s navedenim sustavom ispaše, u kojem se iskorištavaju prirodni resursi pašnjaka dehesa za završnu fazu tova, prije svega žir i trava, što je ključni čimbenik za nastanak masnoće u proizvodu kakva se ne može dobiti nijednim drugim načinom proizvodnje. Na pašnjacima dehesas na sjeveru pokrajine Córdoba najveći je postotak hrasta crnike u usporedbi s drugim vrstama roda Quercus sp. bilo gdje na Pirenejskom poluotoku. To je važno zbog vrste žira koju jedu svinje na zemljopisnom području obuhvaćenom zaštićenom oznakom izvornosti. Važnost pašnjaka dehesa u prehrani iberijskih svinja uzgojenih u ekstenzivnim sustavima na pašnjaku dehesa valja spomenuti i kao čimbenik koji karakterizira i izdvaja gotovi proizvod zaštićen oznakom izvornosti i prema tome povezanost proizvoda sa zemljopisnim područjem. Neuobičajena je količina i vrsta vegetacije na pašnjacima dehesas„Los Pedroches” tijekom godine jer se razlikuje od vegetacije na ostalim pašnjacima dehesas. To ponovno pokazuje da važnost žira i pašnjaka na određenom području izdvaja proizvod i određuje njegova konačna organoleptička svojstva. Štoviše, samo tržište dokaz je izvrsnosti šunki i plećki „Los Pedroches”, s obzirom na to da je velik broj životinja odabranih, uzgajanih i tovljenih na tom području kako bi se dobila hrana visoke nutritivne kvalitete tradicionalno izvožen u ostale dijelove zemlje u kojima se obavljalo klanje. Naknadna priprema i stavljanje na tržište dali su im znatnu dodanu vrijednost. Međutim, ta se situacija, koja je otežala gospodarstvo tog okruga, mijenja, a osamdesetih godina 20. stoljeća osnivano je sve više poduzeća za preradu trupova iberijske svinje te pripremu i stavljanje na tržište, naročito boljih komada mesa. Budući uspjeh tih poduzeća leži u njihovu savršenom razumijevanju činjenice da kulinarska kvaliteta boljih proizvoda od iberijske svinje potječe od usavršavanja svojstvene kvalitete sirovina s pomoću tradicionalnih tehnika proizvodnje. Njihovo je najveće postignuće prilagodba tehnika proizvodnje, koje su s godinama uvedene i razvijene u našem okrugu, modernim industrijskim postupcima uz pridržavanje osnova svakog koraka u proizvodnji šunke, od zahtjeva o mirovanju životinja do konačne prezentacije kupcima. Osim toga, razvojem tih tehnika uvedena su poboljšanja, primjerice mogućnost kontrole potencijalnog utjecaja klime, otklanjanje štetnih učinaka koji se mogu pojaviti u nekim godinama te nadzor i standardizacija proizvoda u više ciklusa stavljanja na tržište. Proizvodnja se temelji na pojedinačnoj obradi i kontroli svakog komada, prosječnoj nadmorskoj visini od otprilike 700 m te hladnoj i suhoj kontinentalnoj klimi koja prevladava na tom području u sezoni proizvodnje. Na kraju čitavog procesa dobivamo gotovi proizvod s prošaranim izgledom pri rezanju te aromom i sočnošću kakvu nema nijedno drugo konzervirano meso na svijetu. Tržište to prepoznaje, no posebna kvaliteta šunki i plećki „Los Pedroches” ima i znanstvenu potvrdu zahvaljujući njihovu preciznom podrijetlu. zamjenjuje se sljedećim u odjeljku F „Povezanost sa zemljopisnim okolišem” u specifikaciji: Povezanost sa zemljopisnim područjem temelji se na prirodnim čimbenicima, posebnim svojstvima proizvoda i posebnoj metodi proizvodnje koja se koristi na definiranom zemljopisnom području. Točnije, poseban ekosustav zemljopisnog područja utječe na sustav u kojem se životinje uzgajaju i omogućuje njihovu hranidbu iz niza prirodnih resursa koji određuju organoleptička svojstva krajnjeg proizvoda. Osim toga, postupak proizvodnje, prije svega faze sušenja i dozrijevanja, koje se odvijaju u prirodnom okruženju i koje iskorištavaju klimatske uvjete na tom području, također određuje razvoj arome i okusa proizvoda. Kad je riječ o prirodnim uvjetima, na području koje je geografski poznato kao „Los Pedroches” te općenito na čitavom sjevernom području pokrajine Córdoba nalazi se oko 300 000 hektara ekosustava dehesa s hrastom crnikom, što je 10 % ukupne površine od 3 milijuna hektara u Španjolskoj. Taj poseban sustav poljoprivrede, šumarstva i ispaše omogućio je ekstenzivan uzgoj stoke od davnina, a najistaknutiji su primjer iberijske svinje koje maksimalno iskorištavaju nutritivni potencijal žira. Taj ekosustav vjerojatno ne bi opstao bez svinja. Dakle, prirodni uvjeti specifični za to područje prije svega utječu na sustav u kojem se životinje uzgajaju te omogućuju njihovo tovljenje uz potpuno prirodno iskorištavanje žira u ekstenzivnom uzgoju koje rađaju hrast crnika, hrast plutnjak i portugalski hrast te prirodnih pašnjaka na području dehesa. Valja imati na umu da je iberijska svinja zbog ponašanja najbolje prilagođena prirodnoj ispaši žirom. Najčešći su sojevi iberijske svinje unutar okruga lampiño, negra entrepelada, retinta i torbiscal. Željeli bismo istaknuti i napore kojima se nastoji obnoviti soj autohton za naše područje, „negro de Los Pedroches”. Osim toga, „Los Pedroches” je jedino područje dehesa na kojem portugalski hrast daje plodove. žir te vrste dozrijeva otprilike 20 dana ranije nego kod ostalih rodova Quercus, pa razdoblje ispaše iberijskih svinja žirom može početi ranije. Ta faza počinje krajem listopada ili početkom studenoga, ovisno o godini, i može trajati do početka ožujka. Kao što je objašnjeno, životinje se u završnoj fazi tove prirodnim resursima s tog područja, a u ovom slučaju uvelike se hrane žirom s predmetnog drveća. Prehranu životinja od kojih se dobivaju sirovine za proizvodnju šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem karakterizira vrsta žira koju konzumiraju imajući na umu da područja dehesas na sjeveru pokrajine Córdoba imaju najveći postotak hrasta crnike na čitavom Pirenejskom poluotoku u usporedbi s ostalim vrstama iz roda Quercus. U prehranu životinja uključeni su i pašnjaci, trava, strnjika te ostale prirodne tvari ekosustava dehesa. Konačno, zahvaljujući tom ekstenzivnom sustavu ispaše, čija je glavna značajka ispaša žirom, proizvode se šunke i plećke obuhvaćene ZOI-jem s nizom razgrananih ugljikovodika iz žira i trave kojima se hrane svinje te masnoćom nižeg tališta od drugih životinjskih masnoća. To dokazuje utjecaj koji prirodni čimbenici na tom području imaju na kvalitetu i posebna svojstva gotovog proizvoda. Te okolnosti i postupak proizvodnje koji uvelike ovisi o prirodnim klimatskim uvjetima na tom području, naročito faze koje se odvijaju u sušarama za prirodno sušenje i skladištima, zaslužni su za nastanak spojeva koji daju karakterističan okus i aromu šunkama i plećkama „Los Pedroches” kao što se objašnjava u nastavku. Definirano zemljopisno područje (na sjeveru pokrajine Córdoba, obuhvaća općine koje se nalaze na područjima Valle de Los Pedroches, Valle del Guadiato i Sierra de Córdoba iznad 300 m i na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 700 m) ima vlastitu klimu koja se razlikuje od klime ostatka te pokrajine i Andaluzije. Područje se nalazi u srcu planinskog lanca Sierra Morena i na jugu graniči s nizom planinskih lanaca koji čine dio lanca Sierra Morena. Na zapadu i sjeverozapadu graniči s rijekom Zújar, na sjeveru s rijekom Guadalmez, a na istoku s rijekom Yeguas. Okružuju ih niski planinski lanci u kontrastu s velikom ravnicom koja čini okrug kao cjelinu. Klima tog područja posebna je zbog njegove izoliranosti između planinskih lanaca Sierra Morena i Cordilleras Béticas. Klima je poluvlažna sredozemna iako je obilježava i kontinentalnost. Zime su duge i hladne i donose oštar mraz i neredovite padaline, dok su ljeta vruća i suha. Kontinentalnost se očituje uglavnom u padalinama te u dnevnim i godišnjim temperaturnim fluktuacijama koje imaju priličan raspon sa znatnim razlikama između ljeta i zime. Prevladavaju vedri dani ili dani s malo oblaka, a prosječan broj sunčanih sati veći je od 2 500 godišnje. Temperature se znatno razlikuju od jednog godišnjeg doba do drugog, pa čak i tijekom dana. Međutim, temperatura je jednolika na čitavom području, u prosjeku od 26 °C do 27 °C ljeti i od 7 °C do 8 °C zimi. Ljeti, a naročito u srpnju i kolovozu, temperature su najviše, ponekad iznad 35 °C tijekom dana, dok noću padaju na od 18 do 20 °C. Zimi su temperature znatno niže, od prosječno najviših u rasponu od 10 °C do 15 °C do prosječno najnižih u rasponu od –2 °C do 2 °C. Takvi klimatski uvjeti omogućuju prirodno sušenje šunki u sušarama. Komadi se vješaju i izlažu okolnim klimatskim uvjetima, dok se potrebne razine temperature i vlažnosti postižu jednostavnim otvaranjem i zatvaranjem prozora. U toj fazi stabilizira se boja, a šunka se suši do razine koja osigurava njezinu konačnu stabilnost. Osim toga, potiče se stvaranje spojeva koji šunki daju okus (slobodne aminokiseline) i aromu (proteoliza i razgradnja lipida). Da bi se to postiglo, šunka se postupno izlaže višim temperaturama i nižoj relativnoj vlažnosti. Valja imati na umu da se ta faza obično podudara s ljetom, pa se temperature postupno podižu s 15–18 °C na 28–30 °C uz relativnu vlažnost od 60 do 80 %. To povećanje temperature poboljšava difuziju soli i dehidraciju, što dovodi do uravnoteženih razina soli i dostupnosti vode na vanjskom i unutrašnjem području te otpušta produkte proteolize koji inhibiraju aktivnost vode (aw). Na kraju se šunke i plećke premještaju u skladišta radi posljednje faze sušenja i polaganog dozrijevanja. U toj posljednjoj fazi nastavljaju se kemijski procesi iz prethodne faze, kao i reakcije kojima nastaju spojevi odgovorni za karakterističan okus i aromu mesa. Niža temperatura, relativna vlažnost i aw dovode do zgušnjavanja produkata intenzivne hidrolize lipida i proteina. To su spojevi koji imaju nisku molekularnu masu te visok potencijal okusa i arome: peptidi, aminokiseline i amini nastali hidrolizom proteina te slobodne masne kiseline, aldehidi, ketoni, alkoholi, esteri i ugljikovodici nastali hidrolizom lipida i oksidacijom. Kao što je prethodno objašnjeno, prisutan je i niz razgrananih ugljikovodika iz bilja, žira i trave koji čine dio prehrane svinja. Naposljetku, ti čimbenici postupka proizvodnje (uglavnom temperatura, aktivnost vode i koncentracija soli) određuju mikrobnu populaciju na površini sušenih šunki i plećki koja se uglavnom sastoji od kvasaca, plijesni i mikrokoka, koji su najprilagođeniji postignutim okolišnim uvjetima. Oni utječu i na organoleptička svojstva gotovog proizvoda putem hlapljivih proizvoda koje stvaraju. Za to postoje znanstveni dokazi koji ukazuju na ulogu mikroorganizama u proteolitičkim i lipolitičkim procesima koji se odvijaju tijekom dozrijevanja šunke dobivene od iberijskih svinja (Núñez et al., 1998., Rodríguez et al., 1998.) i njihov doprinos razvoju arome i okusa mesa (Martín et al., 2004., 2006.; Andrade, 2009.). i istim sadržajem iz odjeljka 5. „Povezanost sa zemljopisnim područjem” u jedinstvenom dokumentu, osim devetog odlomka koji je sročen jezgrovitije: „Definirano zemljopisno područje (obuhvaća općine koje se nalaze na područjima Valle de Los Pedroches, Valle del Guadiato i Sierra de Córdoba iznad 300 m i na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 700 m) ima vlastitu klimu koja se razlikuje od klime ostatka te pokrajine i Andaluzije, a koja je rezultat izoliranosti između planinskih lanaca Sierra Morena i Cordilleras Béticas.” Razlog: Svrha je te izmjene istaknuti utjecaj područja i uvjeta proizvodnje na tom području na proizvodnju u prirodnom okruženju i na posebna svojstva gotovog proizvoda, kao i važnost područja dehesas te sustava ekstenzivnog uzgoja u kojem se odvija završni tov svinja, što je već bilo istaknuto u izvornoj specifikaciji. Ti aspekti, povezani s fazom sušenja, koji nesumnjivo utječu na svojstva gotovog proizvoda (kao što je istaknuto u studiji i tehničkom izvješću o „Utjecaju područja proizvodnje na sušenje iberijske šunke sa ZOI-jem ‚Los Pedroches’” Odjela za istraživanje, razvoj i inovacije Tehnološkog centra CICAP), pogreškom su ispušteni iz odlomka o povezanosti u izvornoj specifikaciji. Tom izmjenom jasno se uspostavlja i uzročna povezanost proizvoda i čimbenika zemljopisnog područja, a izbjegavaju se generički ili nejasni navodi. |
5.6. Označivanje
|
1. |
Dodaje se navođenje pasmine svinja i hrane za životinje na etiketama proizvoda. Sljedeći odlomak specifikacije (odjeljak H „Označivanje”):
[...] na kojoj se moraju nalaziti riječi „Denominación de Origen Protegida Los Pedroches” i razred kojem pripada šunka ili plećka te kategorija hrane za životinje. i sljedeći odlomak jedinstvenog dokumenta (odjeljak 4.8. „Označivanje”): [...] na kojoj se nalaze riječi „Denominación de Origen ‚Los Pedroches’” i kategorija kojoj pripada predmetni komad mesa. zamijenjeni su sljedećim (odjeljak H „Označivanje” u novoj specifikaciji i odjeljak 3.6. „Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv” u novom jedinstvenom dokumentu): [...] na kojoj se nalaze riječi „Denominación de Origen Protegida ‚Los Pedroches’” i razred kojem pripada predmetni komad mesa (šunka ili plećka) te kategorija pasmine i hrane za životinje. Razlog: Standardom kvalitete nameće se obveza navođenja postotka iberijske pasmine svinje na etiketi proizvoda, zbog čega je dodana pasmina. |
|
2. |
Službeni logotip ZOI-ja, prema kojem se prepoznaju sve zaštićene šunke i plećke, prikazan je i u specifikaciji i u jedinstvenom dokumentu:
Na etiketi se mora nalaziti i službeni logotip ZOI-ja (prikazan u nastavku):
|
5.7. Provjere usklađenosti sa specifikacijom
|
1. |
Ažurirani su podaci u sljedećim odlomcima specifikacije (odjeljak G „Provjere usklađenosti sa specifikacijom”):
„Provjere usklađenosti sa specifikacijom prije stavljanja proizvoda na tržište provode se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. Nadležno inspekcijsko tijelo je Glavna uprava za industriju i poljoprivredno-prehrambenu kvalitetu pri Regionalnom ministarstvu poljoprivrede i ribarstva Andaluzije – C/Tabladilla, s/n, 41071 Sevilla, Španjolska; telefon +34 955032278; telefaks +34 955032112; e-adresa: dgipa.cap@juntadeandalucia.es. Informacije o tijelima koja su odgovorna za provjeru usklađenosti sa zahtjevima iz specifikacije mogu se naći na sljedećoj adresi: http://www.juntadeandalucia.es/agriculturaypesca/portal/areas-tematicas/industrias-agroalimentarias/calidad-y-promocion-agroalimentaria/denominaciones-de-calidad/jamones-y-paletas.html.” Zamjenjuju se sljedećim: „Prije nego što se proizvod stavi na tržište provjerava se njegova usklađenost sa specifikacijom proizvoda na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Nadležno tijelo imenovano odgovornim za provjere je Glavna uprava za poljoprivredno-prehrambenu industriju, inovacije i lanac opskrbe pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva, voda i ruralnog razvoja vlade Autonomne zajednice Andaluzije, C/Tabladilla, s/n, 41071 Sevilla; telefon +34 955032278; telefaks +34 955032112; e-adresa: dgiica.cagpds@juntadeandalucia.es. Informacije o tijelima koja su odgovorna za provjeru usklađenosti sa zahtjevima iz specifikacije mogu se naći na sljedećoj adresi: https://www.juntadeandalucia.es/organismos/agriculturaganaderiapescaydesarrollosostenible/areas/industrias-agroalimentarias/calidad/paginas/denominaciones-calidad-jamones-paletas.html” Razlog: Taj odjeljak mijenja se zbog izmjena naziva nadležnog tijela, primjenjivog zakonodavstva EU-a i poveznice koja se odnosi na informacije o subjektima odgovornima za provjeru usklađenosti sa specifikacijom. |
|
2. |
Odjeljak „Inspekcijsko tijelo” uklanja se iz jedinstvenog dokumenta radi usklađivanja s novim formatom iz Priloga VI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. |
5.8. Zakonodavni zahtjevi
Odjeljak I. „Zakonodavni zahtjevi” briše se jer nije odjeljak koji treba dodati u specifikaciju prema članku 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode.
JEDINSTVENI DOKUMENT
„LOS PEDROCHES”
EU br.: PDO-ES-0506-AM02 – 29.7.2021.
ZOI (X) ZOZP ( )
1. Naziv(i)
„Los Pedroches”
2. Država članica ili treća zemlja
Španjolska
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
Svojstva šunki i plećki sa ZOI-jem „Los Pedroches” na kraju postupka proizvodnje:
|
— |
Vanjski izgled: dugačak, tanak oblik s tipičnim rezom „corte serrano” u obliku slova V. Ako se prodaju cijele, na njima se ostavlja papak radi lakše identifikacije, |
|
— |
najmanja masa šunke je 5,75 kg, a plećke 3,7 kg, |
|
— |
karakteristična boja u rasponu je od ružičaste do ljubičastocrvene, prošaranog izgleda pri rezanju, |
|
— |
meso nije naročito slanog ili slatkog okusa, već suhog. Aroma je ugodna i intenzivna, s natruhama prženih ili suhih orašastih plodova, što je tipično za tu vrstu proizvoda, |
|
— |
tekstura nije naročito vlaknasta, |
|
— |
masno tkivo je sjajno i ružičastobijelo ili sa žućkastim nijansama; aromatično je i ugodnog okusa; konzistencija ovisi o udjelu žira u prehrani. |
Pojedini komadi razvrstavaju se ovisno o pasmini i vrsti hrane za životinje kojom su svinje tovljene u završnoj fazi tova na sljedeći način:
|
— |
šunke i plećke „Bellota 100 % Ibérico”: od 100 % iberijskih svinja tovljenih u završnoj fazi u sustavu ispaše žirom na pašnjaku dehesa i hranjenih isključivo žirom i travom, |
|
— |
šunke i plećke „Cebo de Campo 100 % Ibérico”: od 100 % iberijskih svinja koje su tovljene ispašom na pašnjacima dehesas u našoj regiji, ponajprije na prirodnim resursima, uz, po potrebi, nadopunu dnevnim obrokom hrane za životinje. |
Najkraće vrijeme sušenja plećki je godina dana, odnosno dvije godine za šunke.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
Sirovine
Svinjski butovi koji potječu od:
|
— |
svinja „Bellota”: završna prehrana koja se temelji isključivo na žiru i travi s pašnjaka dehesas na definiranom zemljopisnom području. Dakle, hrana za životinje u potpunosti potječe s definiranog zemljopisnog područja opisanog u ovom dokumentu. |
|
— |
svinja „Cebo de Campo”: u završnoj fazi tova svinje pasu na pašnjacima dehesas na definiranom zemljopisnom području i hrane se ponajprije prirodnim proizvodima kao što su ostaci žira, trava ili slama žitarica, ovisno o godišnjem dobu. Ispaša se po potrebi nadopunjuje hranom za životinje. Udio hrane za životinje koja potječe sa zemljopisnog područja opisanog u ovom dokumentu iznosi najmanje 65 %. |
Hrana za životinje
Hranu za životinje kojom se nadopunjuje prehrana svinja „Cebo de Campo” čini mješavina uglavnom žitarica (pšenica, ječam i kukuruz) te u manjoj mjeri mahunarki (grašak i zrna soje). Znatan udio sastojaka potječe iz tradicionalne proizvodnje na zemljopisnom području, dok manji udio, primjerice soja, ne potječe s tog područja. To znači da je tehnički nemoguće da hrana za životinje u cijelosti potječe s definiranog zemljopisnog područja. Zato je dopušteno dodati hranu za životinje koja potječe izvan područja.
Kao što se objašnjava u odjeljku 5. ovog dokumenta, resursi s pašnjaka dehesa određuju kvalitetu materijala za proizvodnju šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem, ali i samog proizvoda. Dakle, upotreba hrane za životinje izvan područja ne utječe na kvalitetu proizvoda koji se povezuje sa zemljopisnim okolišem.
U svakom slučaju, zahvaljujući tradicionalnom sustavu ispaše kakav zahtijeva sami sustav uzgoja i tovljenja te činjenici da se tek mala količina hrane za životinje može proizvesti izvan područja osigurava se da je postotak ukupno unesene suhe tvari koja potječe sa zemljopisnog područja kod svinja „Cebo de Campo” (čija se prehrana nadopunjuje hranom za životinje) znatno iznad najniže vrijednosti koja je dopuštena primjenjivim zakonodavstvom (članak 1. stavak 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 od 18. prosinca 2013.).
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Sve faze proizvodnje provode se unutar zemljopisnog područja. Te su faze:
|
— |
uzgoj i tovljenje svinja čiji se butovi upotrebljavaju za proizvodnju obuhvaćenog proizvoda, |
|
— |
klanje životinje i rasijecanje mesa, |
|
— |
sve faze pripreme, uključujući: soljenje, pranje, mirovanje, sušenje/dozrijevanje i starenje u skladištima. |
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Šunke i plećke sa ZOI-jem „Los Pedroches” mogu se prezentirati otkoštene, u obliku odrezaka, kriški ili dijelova, pod uvjetom da su zapakirane i da im se može utvrditi podrijetlo. Taj postupak mogu obavljati subjekti koji su prihvatili radni protokol Regulatornog odbora i pridržavaju ga se kako bi se zajamčili sljedivost, podrijetlo, identifikacija i krajnja kvaliteta proizvoda i koji se u tu svrhu unose u registre Regulatornog odbora.
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Regulatorni odbor mora pričvrstiti sekundarnu etiketu na svaki komad tako da bude potpuno vidljiva i da se ne može ponovno upotrijebiti. Na njoj se nalaze riječi „Denominación de Origen Protegida ‚Los Pedroches’” i razred kojem pripada predmetni komad mesa (šunka ili plećka) te kategorija pasmine i hrane za životinje.
Na etiketi se mora nalaziti i službeni logotip ZOI-ja (prikazan u nastavku):
C1602023HR1510120230505HR0004.0001221276Sporazumo utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području Gryfice, dalje u tekstu Ugovorkoji su u Varšavi dana … sklopili:Državna riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun … djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: Državna riznicai… (ime poduzetnika), sa sjedištem u: … (puna adresa), društvo upisano …. pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s temeljnim kapitalom od …, koje zastupa …, dalje u tekstu nositelj prava na rudarenje,dalje u tekstu pojedinačno stranka ili zajedno stranke,glasi kako slijedi:Članak 1.1.Državna riznica, kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar ruralnih općina Świerzno, Karnice, Rewal and Brojce and the urban-rural municipalities of Wolin, Kamień Pomorski, Dziwnów, Golczewo, Płoty, Trzebiatów i Gryfice u vojvodstvu Zachodniopomorskie, čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke (od 1 do 18) sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:Točka br.X [PL-1992]Y [PL-1992]1691055,17219674,192692737,14221619,123693771,09224785,264695846,05233241,525697800,71239098,786689034,77237808,887688700,54245043,478687684,41264181,999684723,09259134,4510673948,18266614,0911675598,09237055,2012673865,95223383,3013673409,40219824,2914677185,11213499,7815687174,95217946,8716685637,43221987,2017688367,49223047,4218689636,16219042,50osim poligona određenog sljedećim točkama od 19 do 23:Točka br.X [PL-1992]Y [PL-1992]19679335,20223870,9520679746,86224268,3121679040,45224478,5522678251,69224485,6323678251,81224056,04ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 5000 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području Gryfice u roku od jedne godine od datuma sklapanja Ugovora.2.Ako uvjet za dobivanje koncesije iz stavka 1. nije ispunjen, obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti.3.U području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje smije:1)u karbonskim i permskim formacijama provoditi aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta nafte i prirodnog plina;2)na ostatku područja provoditi sve radove i aktivnosti potrebne da bi se dobio pristup karbonskim i permskim formacijama.4.Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 747.96 km2.5.Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., stavka 1072., kako je izmijenjena) te odlukama donesenima na temelju tog zakona.Odjeljak 2.Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.Odjeljak 3.1.Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije.2.Prava na rudarenje utvrđuju se za razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, podložno odredbama članka 8. stavka 2. i članka 10.3.Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge.Odjeljak 4.Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Državna riznica u takvim slučajevima može zahtijevati dostavljanje potrebnih objašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od dana nastupanja prethodno navedenih okolnosti.Odjeljak 5.Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih osoba, osobito vlasnika zemljišta, te nositelj prava na rudarenje nije izuzet od obveze ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.Odjeljak 6.Državna riznica zadržava pravo u području iz članka 1. stavka 1. utvrditi prava na rudarenje u svrhu provođenja aktivnosti koje nisu navedene u Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.Odjeljak 7.1.Nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):a)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za prvu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;b)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za drugu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;c)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za treću godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;d)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za četvrtu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;e)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za petu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;podložno odredbama stavka 2.2.Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje plaća naknadu do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje naknadu plaća najranije na datum na koji je objavljen indeks iz stavka 3., nakon što je uzeo u obzir taj indeks.3.Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj poljskog statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija.4.Ako datum plaćanja naknade dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira.5.Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini u kojoj dospijeva datum plaćanja naknade, naknada se ne indeksira ako ju nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu.6.Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., nositelj prava na rudarenje dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavku 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje iz članka 3. stavaka 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma na koji su prava na rudarenje izgubljena. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza u pogledu zaštite okoliša povezanih s predmetom prava na rudarenje, a posebno obveza povezanih sa zaštitom ležišta.7.Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze Gryfice (Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s odobravanjem koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina u području Gryfice).Datum plaćanja je datum na koji se na račun Državne riznice zaprimi uplata.8.Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe plaćanju poreza na robu i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza.9.Državna riznica u pisanom obliku obavješćuje nositelja prava na rudarenje o promjeni broja računa iz stavka 7.10.Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Državnoj riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava.11.Nositelj prava na rudarenje Državnoj riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje.Odjeljak 8.1.Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja.2.Ako dodatak iz stavka 1. ne bude sklopljen u roku od 30 dana od datuma odluke o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte ili prirodnog plina, prava na rudarenje prestaju važiti.Odjeljak 9.Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Državne riznice.Odjeljak 10.1.Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Državna riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile.2.Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavku 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3.3.Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Državna riznica nositelju prava na rudarenje šalje zahtjev za plaćanje nepodmirene naknade u roku od sedam dana od primitka zahtjeva ili se, u suprotnom, Ugovor raskida s neposrednim učinkom.4.Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Državnu riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, ona može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca.5.Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor.6.Ugovor se raskida u pisanom obliku, u suprotnom raskid nije valjan.7.Ako Državna riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje.8.Državna riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja je veća od iznosa ugovornih kazni prema općim uvjetima ako je iznos štete koju je pretrpjela Državna riznica veći od iznosa ugovornih kazni.Odjeljak 11.1.Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za svu korespondenciju:1)Državna riznica:Ministerstwo Klimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša], ul. Wawelska 52/54, 00-922 Warszawa;2)Nositelj prava na rudarenje:(adresa).2.Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci.3.Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka.4.Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatraju se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave.Odjeljak 12.1.Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. Viša sila znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao.2.U slučaju više sile Stranke bez odgode ulažu napore kako bi se dogovorile o daljnjem djelovanju.Odjeljak 13.Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.Odjeljak 14.Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.Odjeljak 15.Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Državne riznice.Odjeljak 16.Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.Odjeljak 17.Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.Odjeljak 18.Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.Odjeljak 19.Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Državnu riznicu).Državna riznicaNositelj prava na rudarenjeC1602023HR2810120230505HR0005.0001341396Ugovor o utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području Kartuzy, dalje u tekstu Ugovor,koji su u Varšavi dana ….. sklopili:Riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun … djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: Riznica),i… (naziv poduzeća) sa sjedištem u … (puna adresa), društvo upisano … pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s temeljnim kapitalom od …, koje zastupa …, dalje u tekstu nositelj prava na rudarenje,dalje u tekstu pojedinačno stranka ili zajedno stranke, glasi kako slijedi:Članak 1.1.Riznica kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar seoskih općina: Kolbudy, Przywidz, Stężyca, Chmielno, Sierakowice, Somonino, Przodkowo, Linia, Szemud, Wejherowo, Łęczyce i Luzino, gradsko-seoskih općina Żukowo i Kartuzy te gradova Gdynia i Gdańsk u Pomeranskom vojvodstvu, čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke od 1. do 5. sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:Točka br.X [PL-1992]Y [PL-1992]1.709648,50467438,932.709994,91434842,343.737770,93435133,014.737259,22467502,295.720361,13467514,79ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području, koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 5000 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području Kartuzy u roku od godine dana od datuma sklapanja Ugovora.2.Ako se ne ispuni uvjet dobivanja koncesije naveden u stavku 1., obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti.3.Na području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje može:1.u kambrijskim, ordovicijskim i silurskim formacijama provoditi aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta nafte i prirodnog plina;2.na ostatku područja provoditi sve operacije i aktivnosti potrebne da bi se dobio pristup kambrijskim, ordovicijskim i silurskim formacijama.4.Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 900,35 km2.5.Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjena) te odlukama donesenima na temelju tog zakona.Članak 2.Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.Članak 3.1.Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije.2.Prava na rudarenje uspostavljaju se na razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, u skladu s člankom 8. stavkom 2. i člankom 10.3.Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge.Članak 4.Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Riznica može zatražiti da se u takvim slučajevima dostave potrebna pojašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od datuma na koji nastupe prethodno navedene okolnosti.Članak 5.Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih strana, posebno vlasnika zemljišta, i nositelj prava na rudarenje ne izuzima se od obveze ispunjavanja zahtjeva predviđenih zakonodavstvom, posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.Članak 6.Riznica zadržava pravo da na području navedenom u članku 1. stavku 1. utvrdi prava na rudarenje u svrhu provedbe aktivnosti osim onih navedenih u ovom Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.Članak 7.1.Nositelj prava na rudarenje plaća Riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):a)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za prvu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;b)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za drugu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;c)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za treću godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;d)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za četvrtu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;e)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za petu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;–podložno odredbama iz stavka 2.2.Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje naknadu plaća do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje plaća je najranije na datum objave indeksa iz stavka 3., nakon primjene tog indeksa.3.Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj Središnjeg statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija.4.Ako naknada dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira.5.Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini dospijeća naknade, naknada se ne indeksira ako je nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio na snagu.6.Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavcima 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelo razdoblje prava na rudarenje tijekom faze traženja i istraživanja navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma gubitka prava na rudarenje. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza povezanih sa zaštitom okoliša koje se odnose na predmet prava na rudarenje, a posebno obveza u pogledu zaštite ležišta.7.Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze Kartuzy (Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s dodjelom koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području Kartuzy).Datum plaćanja je datum na koji se na račun Riznice zaprimi uplata.8.Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe porezu na robe i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza.9.Riznica obavješćuje nositelja prava na rudarenje pisanim putem o promjeni broja računa iz stavka 7.10.Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava.11.Nositelj prava na rudarenje Riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje.Članak 8.1.Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja.2.Ako se u roku od 30 dana od datuma donošenja odluke o ulaganju u kojoj su navedeni uvjeti vađenja nafte ili prirodnog plina ne zaključi dodatak iz stavka 1., dolazi do isteka prava na rudarenje.Članak 9.Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Riznice.Članak 10.1.Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile.2.Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavcima 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3.3.Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Riznica od nositelja prava na rudarenje zahtijeva da plati nepodmireni iznos naknade u roku od sedam dana od primitka tog zahtjeva; u suprotnom Ugovor se raskida s neposrednim učinkom.4.Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, Riznica može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca.5.Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor.6.Ugovor se raskida u pisanom obliku, a u suprotnome raskid nije valjan.7.Ako Riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje.8.Riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja premašuje iznos ugovornih kazni u skladu s općim uvjetima ako iznos štete koju je pretrpjela Riznica premašuje iznos ugovornih kazni.Članak 11.1.Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za korespondenciju:1.riznica:Ministerstwo Kimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša], ul. Wawelska 52/54, 00-922 Warszawa;2.nositelj prava na rudarenje:(adresa).2.Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci.3.Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka.4.Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatrat će se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave.Članak 12.1.Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. Viša sila znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao.2.U slučaju više sile stranke bez odgode poduzimaju sve mjere potrebne za dogovor o daljnjem djelovanju.Članak 13.Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.Članak 14.Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Državne riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.Članak 15.Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Riznice.Članak 16.Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.Članak 17.Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.Članak 18.Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.Članak 19.Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Riznicu).RiznicaNositelj prava na rudarenjeC1602023HR4010120230505HR0006.0001461516Ugovoro utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina u području Gorzów Wielkopolski S, dalje u tekstu Ugovorkoji su u Varšavi dana … sklopili:Državna riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun…djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: Državna riznicai… (naziv subjekta) sa sjedištem u … (puna adresa), društvo upisano … pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s osnovnim kapitalom …, kojeg zastupa …, dalje u tekstu nositelj prava na rudarenje,dalje u tekstu pojedinačno stranka ili zajedno stranke,glasi kako slijedi:Članak 1.1.Državna riznica, kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar ruralnih općina Lubiszyn, Bogdaniec, Deszczno, Santok, Krzeszyce i Bledzew, urbano-ruralnih općina Witnica, Lubniewice i Skwierzynate te grada Gorzów Wielkopolski u vojvodstvu Lubuskie čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke (od 1 do 18) sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:Točka br.X [PL-1992]Y [PL-1992]1.549450,19244711,632.546785,65241113,573.540242,75241894,164.540873,53247572,855.546430,59247861,286.547712,18259199,827.540414,53256580,458.531745,15262931,159.531753,26263057,7410.521496,05262559,1911.521556,67262436,4412.521365,66247695,3113.528872,38239725,6114.528621,24236900,9215.527049,18228863,0816.540948,98229635,4917.547125,25229978,7018.550209,91230150,11osim poligona utvrđenog sljedećim točkama 19. do 26.:Točka br.X [PL-1992]Y [PL-1992]19.537338,87235938,8620.537381,70235451,8921.537161,68235262,6122.536191,17234978,9123.535945,30236140,7924.536032,11236456,8425.536631,59236671,4426.537053,67236400,94ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 4000 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području Gorzów Wielkopolski S u roku od jedne godine od datuma sklapanja Ugovora.2.Ako uvjet za dobivanje koncesije iz stavka 1. nije ispunjen, obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti.3.U području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje smije:1)u permskim formacijama provoditi aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta nafte i prirodnog plina;2)u drugim dijelovima područja provoditi sve radove i aktivnosti potrebne za dobivanje pristupa permskim iformacijama.4.Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 691,38 km2.5.Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjen) te odlukama donesenima na temelju tog zakona.Članak 2.Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.Članak 3.1.Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije.2.Prava na rudarenje utvrđuju se za razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, podložno odredbama članka 8. stavka 2. i članka 10.3.Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge.Članak 4.Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Državnu riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Državna riznica u takvim slučajevima može zahtijevati dostavljanje potrebnih objašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od dana nastupanja prethodno navedenih okolnosti.Članak 5.Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih osoba, osobito vlasnika zemljišta, te nositelj prava na rudarenje nije izuzet od obveze ispunjavanja zahtjeva utvrđenih zakonodavstvom, a posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.Članak 6.Državna riznica zadržava pravo u području iz članka 1. stavka 1. utvrditi prava na rudarenje u svrhu provođenja aktivnosti koje nisu navedene u Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.Članak 7.1.Nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):a)… PLN (iznos) (slovima: … zlota) za prvu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;b)… PLN (iznos) (slovima: … zlota) za drugu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;c)… PLN (iznos) (slovima: … zlota) za treću godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;d)… PLN (iznos) (slovima: … zlota) za četvrtu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;e)… PLN (iznos) (slovima: … zlota) za petu godinu prava na rudarenje, računajući od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;podložno odredbama stavka 2.2.Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje plaća naknadu do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje naknadu plaća najranije na datum na koji je objavljen indeks iz stavka 3., nakon što je uzeo u obzir taj indeks.3.Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj poljskog statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija.4.Ako datum plaćanja naknade dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira.5.Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini u kojoj dospijeva datum plaćanja naknade, naknada se ne indeksira ako ju nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu.6.Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., nositelj prava na rudarenje dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavku 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje iz članka 3. stavaka 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma na koji su prava na rudarenje izgubljena. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza u pogledu zaštite okoliša povezanih s predmetom prava na rudarenje, a posebno obveza povezanih sa zaštitom ležišta.7.Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: „Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze Gorzów Wielkopolski S (Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s odobravanjem koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina u području Gorzów Wielkopolski S).Datum plaćanja je datum na koji se na račun Državne riznice zaprimi uplata.8.Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe plaćanju poreza na robu i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza.9.Državna riznica u pisanom obliku obavješćuje nositelja prava na rudarenje o promjeni broja računa iz stavka 7.10.Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Državnoj riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava.11.Nositelj prava na rudarenje Državnoj riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje.Članak 8.1.Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja.2.Ako se u roku od 30 dana od datuma donošenja odluke o ulaganju u kojoj su navedeni uvjeti vađenja nafte ili prirodnog plina ne zaključi dodatak iz stavka 1., dolazi do isteka prava na rudarenje.Članak 9.Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Državne riznice.Članak 10.1.Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Državna riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile.2.Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavku 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Državnoj riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3.3.Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Državna riznica nositelju prava na rudarenje šalje zahtjev za plaćanje nepodmirene naknade u roku od sedam dana od primitka zahtjeva ili se, u suprotnom, Ugovor raskida s neposrednim učinkom.4.Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Državnu riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, ona može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca.5.Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor.6.Ugovor se raskida u pisanom obliku, a u suprotnome raskid nije valjan.7.Ako Državna riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje.8.Državna riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja je veća od iznosa ugovornih kazni prema općim uvjetima ako je iznos štete koju je pretrpjela Državna riznica veći od iznosa ugovornih kazni.Članak 11.1.Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za svu korespondenciju:1)Državna riznica:Ministerstwo Klimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša], ul. Wawelska 52/54, 00-922 Varšava;2)Nositelj prava na rudarenje:(adresa).2.Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci.3.Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka.4.Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatraju se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave.Članak 12.1.Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. Viša sila znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao.2.U slučaju više sile Stranke bez odgode ulažu napore kako bi se dogovorile o daljnjem djelovanju.Članak 13.Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.Članak 14.Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Državne riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.Članak 15.Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Državne riznice.Članak 16.Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.Članak 17.Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.Članak 18.Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.Članak 19.Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Državnu riznicu).Državna riznicaNositelj prava na rudarenjeC1602023HR5210120230505HR0007.0001571626Ugovor o utvrđivanju prava na rudarenje za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području Siedlce W, dalje u tekstu Ugovor,koji su u Varšavi dana … sklopili:Riznica, koju zastupa ministar klime i okoliša, u čije ime i za čiji račun … djeluje na temelju punomoći br. …, dalje u tekstu: Riznica),i… … (naziv poduzeća) sa sjedištem u … (puna adresa), društvo upisano … pod brojem KRS-a (nacionalni sudski registar) …, s temeljnim kapitalom od …, koje zastupa …, dalje u tekstu nositelj prava na rudarenje,dalje u tekstu pojedinačno stranka ili zajedno stranke, glasi kako slijedi:Članak 1.1.Riznica kao isključivi vlasnik slojeva Zemljine kore obuhvaćenih područjem unutar seoskih općina: Korytnica, Wierzbno, Liw, Grębków, Sokołów Podlaski, Bielany, Dobre, Jakubów, Cegłów, Kotuń, Mokobody, Siedlce, Skórzec, Suchożebry, Wiśniew i Wodynie, gradsko-seoskih općina Kałuszyn i Mrozy te gradova Sokołów Podlaski, Węgrów i Siedlce u Mazovjeckom vojvodstvu, čije su granice utvrđene linijama koje povezuju točke od 1. do 4. sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:Točka br.X [PL-1992]Y [PL-1992]1.508667,07687397,042.508667,07722038,063.474026,06722038,064.474026,06687397,04ovime utvrđuje prava na rudarenje za nositelja prava na rudarenje na prethodno opisanom području, koje je s gornje strane ograničeno donjom granicom značajki površinskog zemljišta, a s donje strane seže do dubine od 3500 m, uz uvjet da nositelj prava na rudarenje dobije koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te za vađenje nafte i prirodnog plina na području Siedlce W u roku od godine dana od datuma sklapanja Ugovora.2.Ako se ne ispuni uvjet dobivanja koncesije naveden u stavku 1., obveze koje proizlaze iz Ugovora prestaju vrijediti.3.Na području stijenske mase navedenom u stavku 1. nositelj prava na rudarenje može:1.u kambrijskim, ordovicijskim i silurskim formacijama provoditi aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta nafte i prirodnog plina;2.na ostatku područja provoditi sve operacije i aktivnosti potrebne da bi se dobio pristup kambrijskim, ordovicijskim i silurskim formacijama.4.Površina vertikalne projekcije prethodno opisanog područja iznosi 1200,00 km2.5.Na temelju prava na rudarenje nositelj prava na rudarenje stječe isključivo pravo na upotrebu područja iz stavka 1. za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina, kao i za provođenje svih potrebnih operacija i aktivnosti unutar tog područja u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) iz 2022., oznaka 1072., kako je izmijenjena) te odlukama donesenima na temelju tog zakona.Članak 2.Nositelj prava na rudarenje izjavljuje da nema prigovora u pogledu činjeničnog i pravnog statusa predmeta prava na rudarenje.Članak 3.1.Ugovor stupa na snagu na datum dodjele koncesije.2.Prava na rudarenje uspostavljaju se na razdoblje od 30 godina, uključujući pet godina za fazu traženja i istraživanja te 25 godina za fazu vađenja, u skladu s člankom 8. stavkom 2. i člankom 10.3.Prava na rudarenje istječu ako koncesija istekne, ako se oduzme ili ako postane nevažeća, bez obzira na razloge.Članak 4.Nositelj prava na rudarenje obvezuje se da će pisanim putem obavijestiti Riznicu o svim promjenama iz kojih proizlazi promjena naziva, registriranog sjedišta i adrese ili oblika organizacije, promjenama brojeva upisa u registar i identifikacijskih brojeva, prijenosu koncesije na drugi subjekt u skladu sa zakonom, podnošenju zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, proglašenju stečaja ili pokretanju postupka restrukturiranja. Riznica može zatražiti da se u takvim slučajevima dostave potrebna pojašnjenja. Obavijest se dostavlja u roku od 30 dana od datuma na koji nastupe prethodno navedene okolnosti.Članak 5.Ugovorom se ne dovode u pitanje prava trećih strana, posebno vlasnika zemljišta, i nositelj prava na rudarenje ne izuzima se od obveze ispunjavanja zahtjeva predviđenih zakonodavstvom, posebno onih koji se odnose na traženje i istraživanje minerala te zaštitu i upotrebu prirodnih resursa.Članak 6.Riznica zadržava pravo da na području navedenom u članku 1. stavku 1. utvrdi prava na rudarenje u svrhu provedbe aktivnosti osim onih navedenih u ovom Ugovoru, na način kojim se ne krše prava nositelja prava na rudarenje.Članak 7.1.Nositelj prava na rudarenje plaća Riznici sljedeću naknadu za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu tijekom faze traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje (računa se kao 12 uzastopnih mjeseci):a)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za prvu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;b)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za drugu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;c)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za treću godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;d)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za četvrtu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;e)PLN … (iznos) (slovima: … zlota) za petu godinu prava na rudarenje, počevši od datuma stupanja na snagu Ugovora, u roku od 30 dana od početka te godine prava na rudarenje;–podložno odredbama iz stavka 2.2.Ako naknada za određenu godinu prava na rudarenje dospijeva između 1. siječnja i 1. ožujka, nositelj prava na rudarenje naknadu plaća do 1. ožujka. Međutim, ako naknada podliježe indeksaciji u skladu sa stavcima od 3. do 5., nositelj prava na rudarenje plaća je najranije na datum objave indeksa iz stavka 3., nakon primjene tog indeksa.3.Naknada iz stavka 1. indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena utvrđenima za razdoblje od sklapanja Ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj Središnjeg statističkog ureda u Službenom listu Republike Poljske (Monitor Polski). Ako taj indeks za određenu godinu iznosi nula ili manje od nule, za tu se godinu ne provodi indeksacija.4.Ako naknada dospijeva u istoj kalendarskoj godini u kojoj je sklopljen Ugovor, naknada se ne indeksira.5.Ako je Ugovor sklopljen i stupio je na snagu u godini koja prethodi godini dospijeća naknade, naknada se ne indeksira ako je nositelj prava na rudarenje plati do kraja kalendarske godine u kojoj je Ugovor sklopljen i stupio na snagu.6.Ako nositelj prava na rudarenje izgubi prava na rudarenje utvrđena ovim Ugovorom prije isteka roka navedenog u članku 3. stavku 2., dužan je platiti naknadu za cijelu godinu prava na rudarenje u kojoj su ta prava izgubljena. Međutim, ako su prava na rudarenje izgubljena kao posljedica oduzimanja koncesije ili zbog razlogâ navedenih u članku 10. stavcima 1., 3. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća naknadu za cijelo razdoblje prava na rudarenje tijekom faze traženja i istraživanja navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu sa stavkom 3. i ne dovodeći u pitanje ugovornu kaznu iz članka 10. stavka 2. Naknada se plaća u roku od 30 dana od datuma gubitka prava na rudarenje. Gubitak prava na rudarenje ne oslobađa nositelja prava na rudarenje od obveza povezanih sa zaštitom okoliša koje se odnose na predmet prava na rudarenje, a posebno obveza u pogledu zaštite ležišta.7.Nositelj prava na rudarenje uplaćuje naknadu za prava na rudarenje na bankovni račun Ministarstva klime i okoliša u varšavskoj podružnici Nacionalne banke Republike Poljske, br. 07 1010 1010 0006 3522 3100 0000, navodeći sljedeću poruku na nalogu za prijenos: Ustanowienie użytkowania górniczego w związku z udzieleniem koncesji na poszukiwanie i rozpoznawanie złóż ropy naftowej i gazu ziemnego oraz wydobywanie ropy naftowej i gazu ziemnego ze złóż w obszarze Siedlce W (Utvrđivanje prava na rudarenje u vezi s dodjelom koncesije za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području Siedlce W).Datum plaćanja je datum na koji se na račun Riznice zaprimi uplata.8.Naknada navedena u stavku 1. ne podliježe porezu na robe i usluge (PDV). Ako zbog izmjena zakonodavstva aktivnosti koje su predmet Ugovora postanu podložne oporezivanju ili ako zbog izmjene tumačenja zakonodavstva te aktivnosti postanu podložne plaćanju PDV-a, iznos naknade uvećava se za iznos utvrđenog poreza.9.Riznica obavješćuje nositelja prava na rudarenje pisanim putem o promjeni broja računa iz stavka 7.10.Naknada za utvrđivanje prava na rudarenje plaća se Riznici, neovisno o prihodu koji nositelj prava na rudarenje ostvari iz upotrebe tih prava.11.Nositelj prava na rudarenje Riznici u roku od sedam dana od datuma plaćanja dostavlja preslike dokaza o plaćanju naknade iz stavka 1. za utvrđivanje prava na rudarenje.Članak 8.1.Nakon što nositelj prava na rudarenje zaprimi odluku o ulaganju u kojoj se navode uvjeti za vađenje nafte i prirodnog plina, stranke u roku od 30 dana od datuma donošenja te odluke potpisuju dodatak Ugovoru u kojem se navode uvjeti za provedbu Ugovora tijekom faze vađenja i iznos naknade za prava na rudarenje na području iz članka 1. stavka 1. za svaku godinu prava na rudarenje tijekom faze vađenja.2.Ako se u roku od 30 dana od datuma donošenja odluke o ulaganju u kojoj su navedeni uvjeti vađenja nafte ili prirodnog plina ne zaključi dodatak iz stavka 1., dolazi do isteka prava na rudarenje.Članak 9.Nositelj prava na rudarenje može ostvarivati prava na rudarenje utvrđena u članku 1. stavku 1. tek nakon što dobije pisanu suglasnost Riznice.Članak 10.1.Ako nositelj prava na rudarenje prekrši obveze utvrđene u Ugovoru, Riznica može, podložno odredbama iz stavaka 3. i 4., raskinuti Ugovor s neposrednim učinkom, a nositelj prava na rudarenje pritom nema pravo na podnošenje odštetnih zahtjeva. Međutim, Ugovor se ne može raskinuti ako je nositelj prava na rudarenje obveze u okviru Ugovora prekršio zbog više sile.2.Ako se Ugovor raskine zbog razloga navedenih u stavcima 1. ili 4., nositelj prava na rudarenje plaća Riznici ugovornu kaznu u iznosu od 25 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje, kako je navedeno u članku 3. stavcima 1. i 2., indeksiranu u skladu s člankom 7. stavkom 3.3.Ako nositelj prava na rudarenje kasni s plaćanjem naknade više od sedam dana u odnosu na rokove navedene u članku 7. stavcima 1. ili 2., Riznica od nositelja prava na rudarenje zahtijeva da plati nepodmireni iznos naknade u roku od sedam dana od primitka tog zahtjeva; u suprotnom Ugovor se raskida s neposrednim učinkom.4.Ako nositelj prava na rudarenje ne obavijesti Riznicu o događajima iz članka 4. u roku od 30 dana od njihova nastupanja, Riznica može nositelju prava na rudarenje nametnuti plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 5 % naknade za cijelu fazu traženja i istraživanja u okviru prava na rudarenje za svaki slučaj nepružanja informacija ili raskinuti cijeli Ugovor ili neki njegov dio, uz obvezu dostave obavijesti o raskidu najmanje 30 dana unaprijed, pri čemu raskid stupa na snagu na kraju kalendarskog mjeseca.5.Odredbe Ugovora obvezuju nositelja prava na rudarenje do datuma na koji koncesija istječe, oduzima se ili postaje nevažeća te on ne može raskinuti Ugovor.6.Ugovor se raskida u pisanom obliku, a u suprotnome raskid nije valjan.7.Ako Riznica raskine Ugovor, stranke su suglasne da se naknada koja se plaća za prava na rudarenje iz članka 7. stavka 1. ne nadoknađuje.8.Riznica zadržava pravo traženja naknade štete koja premašuje iznos ugovornih kazni u skladu s općim uvjetima ako iznos štete koju je pretrpjela Riznica premašuje iznos ugovornih kazni.Članak 11.1.Stranke su dostavile sljedeće podatke za kontakt za korespondenciju:1.riznica:Ministerstwo Kimatu i Środowiska [Ministarstvo klime i okoliša], ul. Wawelska 52/54, 00-922 Warszawa;2.nositelj prava na rudarenje:(adresa).2.Stranke moraju jedna drugu pisanim putem obavješćivati o svakoj promjeni podataka za kontakt navedenih u stavku 1. Za te promjene nije potrebno sastavljati dodatak Ugovoru. Korespondencija poslana na najnoviju adresu za kontakt koju je stranka dostavila smatra se propisno isporučenom drugoj stranci.3.Svaka stranka uručuje korespondenciju drugoj strani osobno, kurirom ili preporučenom pošiljkom na najnoviju adresu za kontakt koju je dostavila ta stranka.4.Preporučene pošiljke poslane na najnoviju adresu stranke koje su pošta ili kurir vratili jer ih primatelj nije pravodobno preuzeo smatrat će se propisno isporučenima 14 dana nakon prvog pokušaja dostave.Članak 12.1.Stranke nisu odgovorne za neispunjavanje obveza iz Ugovora prouzročeno višom silom ako mogu dokazati da je šteta koja je nastala zbog više sile utjecala na neispunjavanje tih obveza. Viša sila znači vanjski događaj koji stranke nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, zbog kojeg se Ugovor ne može provesti u cijelosti ili djelomično, trajno ili tijekom određenog razdoblja, koji stranka nije mogla spriječiti primjenom dužne pažnje te koji nije proizišao iz pogrešaka ili nemara stranke na koju je utjecao.2.U slučaju više sile stranke bez odgode poduzimaju sve mjere potrebne za dogovor o daljnjem djelovanju.Članak 13.Nositelj prava na rudarenje može podnijeti zahtjev za produljenje Ugovora u cijelosti, ili nekog njegova dijela, te to mora učiniti u pisanom obliku, u suprotnom zahtjev nije valjan.Članak 14.Ako se Ugovor raskine, nositelj prava na rudarenje nema pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva protiv Državne riznice zbog povećanja vrijednosti predmeta prava na rudarenje.Članak 15.Sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora rješava redovni sud koji je nadležan u sjedištu Riznice.Članak 16.Mjerodavno je pravo Ugovora poljsko pravo, a posebno odredbe Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu te Građanskog zakonika.Članak 17.Nositelj prava na rudarenje snosi troškove sklapanja Ugovora.Članak 18.Izmjene Ugovora sastavljaju se u pisanom obliku, u suprotnom nisu valjane.Članak 19.Ugovor je sastavljen u tri istovjetna primjerka (jedan primjerak za nositelja prava na rudarenje i dva primjerka za Riznicu).RiznicaNositelj prava na rudarenje
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Područje na kojem se uzgajaju i tove svinje čiji se komadi upotrebljavaju za pripremu šunki i plećki obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti „Los Pedroches” te na kojem se odvijaju proizvodnja, klanje i rasijecanje iberijskih svinja te soljenje, sušenje i dozrijevanje sastoji se od sljedećih općina u pokrajini Córdoba:
Alcaracejos, Añora, Belalcázar, Bélmez, Los Blázquez, Cardeña, Conquista, Dos Torres, Espiel, Fuente La Lancha, Fuente Obejuna, La Granjuela, El Guijo, Hinojosa del Duque, Pedroche, Peñarroya-Pueblonuevo, Pozoblanco, Santa Eufemia, Torrecampo, Valsequillo, Villanueva de Córdoba, Villanueva del Duque, Villanueva del Rey, Villaralto te El Viso, a na nadmorskim visinama iznad 300 metara u općinama Adamuz, Hornachuelos, Montoro, Obejo, Posadas, Villaharta i Villaviciosa.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
Povezanost sa zemljopisnim područjem temelji se na prirodnim čimbenicima, posebnim svojstvima proizvoda i posebnoj metodi proizvodnje koja se koristi na definiranom zemljopisnom području. Točnije, poseban ekosustav zemljopisnog područja utječe na sustav u kojem se životinje uzgajaju i omogućuje njihovu hranidbu iz niza prirodnih resursa koji određuju organoleptička svojstva krajnjeg proizvoda. Osim toga, postupak proizvodnje, prije svega faze sušenja i dozrijevanja, koje se odvijaju u prirodnom okruženju i koje iskorištavaju klimatske uvjete na tom području, također određuje razvoj arome i okusa proizvoda.
Kad je riječ o prirodnim uvjetima, na području koje je geografski poznato kao „Los Pedroches” te općenito na čitavom sjevernom području pokrajine Córdoba nalazi se oko 300 000 hektara ekosustava dehesa s hrastom crnikom, što je 10 % ukupne površine od 3 milijuna hektara u Španjolskoj. Taj poseban sustav poljoprivrede, šumarstva i ispaše omogućio je ekstenzivan uzgoj stoke od davnina, a najistaknutiji su primjer iberijske svinje koje maksimalno iskorištavaju nutritivni potencijal žira. Taj ekosustav vjerojatno ne bi opstao bez svinja.
Dakle, prirodni uvjeti specifični za to područje prije svega utječu na sustav u kojem se životinje uzgajaju te omogućuju njihovo tovljenje uz potpuno prirodno iskorištavanje žira u ekstenzivnom uzgoju koje rađaju hrast crnika, hrast plutnjak i portugalski hrast te prirodnih pašnjaka na području dehesa. Valja imati na umu da je iberijska svinja zbog ponašanja najbolje prilagođena prirodnoj ispaši žirom.
Najčešći su sojevi iberijske svinje unutar okruga lampiño, negra entrepelada, retinta i torbiscal. Željeli bismo istaknuti i napore kojima se nastoji obnoviti soj autohton za naše područje, „negro de Los Pedroches”.
Osim toga, „Los Pedroches” je jedino područje dehesa na kojem portugalski hrast daje plodove. žir te vrste dozrijeva otprilike 20 dana ranije nego kod ostalih rodova Quercus, pa razdoblje ispaše iberijskih svinja žirom može početi ranije. Ta faza počinje krajem listopada ili početkom studenoga, ovisno o godini, i može trajati do početka ožujka. Kao što je objašnjeno, životinje se u završnoj fazi tove prirodnim resursima s tog područja, a u ovom slučaju uvelike se hrane žirom s predmetnog drveća.
Prehranu životinja od kojih se dobivaju sirovine za proizvodnju šunki i plećki obuhvaćenih ZOI-jem karakterizira vrsta žira koju konzumiraju imajući na umu da područja dehesas na sjeveru pokrajine Córdoba imaju najveći postotak hrasta crnike na čitavom Pirenejskom poluotoku u usporedbi s ostalim vrstama iz roda Quercus. U prehranu životinja uključeni su i pašnjaci, trava, strnjika te ostale prirodne tvari ekosustava dehesa.
Konačno, zahvaljujući tom ekstenzivnom sustavu ispaše, čija je glavna značajka ispaša žirom, proizvode se šunke i plećke obuhvaćene ZOI-jem s nizom razgrananih ugljikovodika iz žira i trave kojima se hrane svinje te masnoćom nižeg tališta od drugih životinjskih masnoća. To dokazuje utjecaj koji prirodni čimbenici na tom području imaju na kvalitetu i posebna svojstva gotovog proizvoda.
Te okolnosti i postupak proizvodnje koji uvelike ovisi o prirodnim klimatskim uvjetima na tom području, naročito faze koje se odvijaju u sušarama za prirodno sušenje i skladištima, zaslužni su za nastanak spojeva koji daju karakterističan okus i aromu šunkama i plećkama „Los Pedroches” kao što se objašnjava u nastavku.
Definirano zemljopisno područje (obuhvaća općine koje se nalaze na područjima Valle de Los Pedroches, Valle del Guadiato i Sierra de Córdoba iznad 300 m i na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 700 m) ima vlastitu klimu koja se razlikuje od klime ostatka te pokrajine i Andaluzije, a koja je rezultat izoliranosti između planinskih lanaca Sierra Morena i Cordilleras Béticas.
Klima je poluvlažna sredozemna iako je obilježava i kontinentalnost. Zime su duge i hladne i donose oštar mraz i neredovite padaline, dok su ljeta vruća i suha. Kontinentalnost se očituje uglavnom u padalinama te u dnevnim i godišnjim temperaturnim fluktuacijama koje imaju priličan raspon sa znatnim razlikama između ljeta i zime. Prevladavaju vedri dani ili dani s malo oblaka, a prosječan broj sunčanih sati veći je od 2 500 godišnje.
Temperature se znatno razlikuju od jednog godišnjeg doba do drugog, pa čak i tijekom dana. Međutim, temperatura je jednolika na čitavom području, u prosjeku od 26 °C do 27 °C ljeti i od 7 °C do 8 °C zimi. Ljeti, a naročito u srpnju i kolovozu, temperature su najviše, ponekad iznad 35 °C tijekom dana, dok noću padaju na od 18 do 20 °C. Zimi su temperature znatno niže, od prosječno najviših u rasponu od 10 °C do 15 °C do prosječno najnižih u rasponu od –2 °C do 2 °C.
Takvi klimatski uvjeti omogućuju prirodno sušenje šunki u sušarama. Komadi se vješaju i izlažu okolnim klimatskim uvjetima, dok se potrebne razine temperature i vlažnosti postižu jednostavnim otvaranjem i zatvaranjem prozora. U toj fazi stabilizira se boja, a šunka se suši do razine koja osigurava njezinu konačnu stabilnost. Osim toga, potiče se stvaranje spojeva koji šunki daju okus (slobodne aminokiseline) i aromu (proteoliza i razgradnja lipida). Da bi se to postiglo, šunka se postupno izlaže višim temperaturama i nižoj relativnoj vlažnosti. Valja imati na umu da se ta faza obično podudara s ljetom, pa se temperature postupno podižu s 15–18 °C na 28–30 °C uz relativnu vlažnost od 60 do 80 %. To povećanje temperature poboljšava difuziju soli i dehidraciju, što dovodi do uravnoteženih razina soli i dostupnosti vode na vanjskom i unutrašnjem području te otpušta produkte proteolize koji inhibiraju aktivnost vode (aw).
Na kraju se šunke i plećke premještaju u skladišta radi posljednje faze sušenja i polaganog dozrijevanja. U toj posljednjoj fazi nastavljaju se kemijski procesi iz prethodne faze, kao i reakcije kojima nastaju spojevi odgovorni za karakterističan okus i aromu mesa. Niža temperatura, relativna vlažnost i aw dovode do zgušnjavanja produkata intenzivne hidrolize lipida i proteina. To su spojevi koji imaju nisku molekularnu masu te visok potencijal okusa i arome: peptidi, aminokiseline i amini nastali hidrolizom proteina te slobodne masne kiseline, aldehidi, ketoni, alkoholi, esteri i ugljikovodici nastali hidrolizom lipida i oksidacijom. Kao što je prethodno objašnjeno, prisutan je i niz razgrananih ugljikovodika iz bilja, žira i trave koji čine dio prehrane svinja.
Naposljetku, ti čimbenici postupka proizvodnje (uglavnom temperatura, aktivnost vode i koncentracija soli) određuju mikrobnu populaciju na površini sušenih šunki i plećki koja se uglavnom sastoji od kvasaca, plijesni i mikrokoka, koji su najprilagođeniji postignutim okolišnim uvjetima. Oni utječu i na organoleptička svojstva gotovog proizvoda putem hlapljivih proizvoda koje stvaraju. Za to postoje znanstveni dokazi koji ukazuju na ulogu mikroorganizama u proteolitičkim i lipolitičkim procesima koji se odvijaju tijekom dozrijevanja šunke dobivene od iberijskih svinja (Núñez et al., 1998., Rodríguez et al., 1998.) i njihov doprinos razvoju arome i okusa mesa (Martín et al., 2004., 2006.; Andrade, 2009.).
Upućivanje na objavu specifikacije
https://juntadeandalucia.es/sites/default/files/inline-files/2022/08/Pliego_modificado_Los_Pedroches.pdf
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Nadležno nacionalno tijelo kako je navedeno u članku 36. Uredbe (EU) br. 1151/2012.
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/89 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2023/C 160/10)
Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Cariñena”
PDO-ES-A0043-AM03
Datum obavijesti: 6.2.2023.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Uključivanje dviju općina u razgraničeno zemljopisno područje ZOI-ja
Opis:
Zemljopisno područje prošireno je na općine Fuendetodos i Vistabella de Huerva, koje graniče s razgraničenim zemljopisnim područjem ZOI-ja „Cariñena”.
Izmjena se odnosi na odjeljak 4. (Razgraničenje zemljopisnog područja) specifikacije proizvoda i odjeljak 6 (Razgraničeno zemljopisno područje) jedinstvenog dokumenta.
U skladu s člankom 14. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 te uzimajući u obzir uzroke i razloge za njihovo donošenje, izmjene opisane u ovom dokumentu ne smatraju se izmjenama na razini Unije jer ne uključuju promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti, ne sastoje se od promjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze te se njima ne poništava povezanost ili nemaju za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište. S obzirom na navedeno izmjena se smatra standardnom.
Razlog:
Zahvaljujući provedenim studijama teroara, koje su se uglavnom temeljile na analizi svojstava tla i klime u objema općinama, utvrđen je poljoprivredni potencijal područja obuhvaćenog ZOI-jem. Zaključeno je da ne postoje znatne razlike u odnosu na postojeće zemljopisno područje.
Svojstva vinogradarskih područja analiziranih u općini Fuendetodos vrlo su slična jednoj od jedinica teroara uključenih u ZOI „Cariñena”, osobito profili tla vapnenačke visoravni. Utvrđeno je da su klimatski indeksi u skladu s indeksima klimatske zone D na području ZOI-ja.
Kad je riječ o općini Vistabella, utvrđeno je da postoje dva različita područja koja su u skladu s onima opisanima za ZOI: tla na padinama brežuljaka koja sadržavaju škriljevac i kvarcit te tla na sredini i u podnožju padina. U studiji je zaključeno da su i podaci o klimi za tu općinu slični podacima za klimatsku zonu D na području ZOI-ja.
2. Uključivanje sorte bijelog grožđa (sekundarne)
Opis:
Sorta grožđa Cariñena Blanca dodana je na popis sekundarnih sorti utvrđen u specifikaciji proizvoda za ZOI.
Izmjena se odnosi na odjeljak 6. (Sorte grožđa od kojih se vino proizvodi) specifikacije i ne utječe na jedinstveni dokument jer je riječ o sekundarnoj sorti.
U skladu s člankom 14. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 te uzimajući u obzir uzroke i razloge za njihovo donošenje, izmjene opisane u ovom dokumentu ne smatraju se izmjenama na razini Unije jer ne uključuju promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti, ne sastoje se od promjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze te se njima ne poništava povezanost ili nemaju za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište. S obzirom na navedeno izmjena se smatra standardnom.
Razlog:
Odlukom AGM/1312/2022 od 13. rujna 2022. naziv Cariñena Blanca uvršten je kao sinonim za Carignan Blanc na popis sorti grožđa odobrenih za proizvodnju vina u Aragonu.
Sorta je izvrsno prilagođena posebnim uvjetima oznake u smislu prinosa i enoloških svojstava. Izrazito je aromatična te zadržava karakteristični osjetilni profil bijelih vina obuhvaćenih ZOI-jem „Cariñena”.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv proizvoda
Cariñena
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
|
3. |
Likersko vino |
|
5. |
Kvalitetno pjenušavo vino |
|
8. |
Biser vino |
|
16. |
Vino od prezrelog grožđa |
4. Opis vina
1. Bijela i ružičasta vina
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar.
|
— |
bijelo vino: zelenkasto-slamnatožute, svjetložute, slamnatožute ili žute boje, |
|
— |
ružičasto vino: boje ljuske luka, ružičaste boje lososa, ružičaste boje, ružičaste boje jagode ili ljubičasto-ružičaste boje, |
Miris: voćna aroma, aroma drva ako je vino bilo u doticaju s njim, bez nedostataka.
Okus: srednje kiselosti, slabe slatkoće, bez nedostataka.
|
* |
Najveći sadržaj sumporova dioksida: 240 mg/l ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l |
|
** |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
13,3 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
180 |
2. Crna vina
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar, ljubičasto-crvene, ružičasto-crvene, granatne ili crvene boje trešnje.
Miris: voćne arome, arome crvenog voća, aroma drva ako je vino bilo u doticaju s njim, bez nedostataka.
Okus: srednje kiselosti, slabe slatkoće, srednje trpkosti, bez nedostataka.
|
* |
Najveći sadržaj sumporova dioksida: 180 mg/l ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l |
|
** |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
9 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
13,3 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
140 |
3. Likersko vino
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar.
|
— |
bijelo vino: žute, jantarno žute ili zlatnožute boje, |
|
— |
crno vino: ljubičasto-crvene, ružičasto-crvene, granatne ili crvene boje trešnje. |
Miris: arome zrelog voća, aroma drva ako je vino bilo u doticaju s njim, bez nedostataka.
Okus: u ustima ostavlja okus alkohola (topline) i slatkoće, bez nedostataka.
|
* |
Najveći sadržaj sumporova dioksida: 200 mg/l ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l |
|
** |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
15 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
15 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
150 |
4. Kvalitetno pjenušavo vino
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar, s mjehurićima ugljikova dioksida,
|
— |
bijelo vino: zelenkasto-slamnatožute, svjetložute, slamnatožute ili žute boje, |
|
— |
ružičasto vino: boje ljuske luka, ružičaste boje lososa, ružičaste boje, ružičaste boje jagode ili ljubičasto-ružičaste boje, |
|
— |
crno vino: ljubičasto-crvene, ružičasto-crvene, granatne, crvene boje trešnje ili rubin-crvene boje. |
Miris: voćne arome, bez nedostataka.
Okus: u ustima se osjeća ugljikov dioksid (što daje osvježavajući okus), blago kiselkast (svjež) okus, bez nedostataka.
|
* |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
10 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
10,83 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
160 |
5. Biser vino
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar, s mjehurićima ugljikova dioksida,
|
— |
bijelo vino: zelenkasto-slamnatožute, svjetložute, slamnatožute ili žute boje, |
|
— |
ružičasto vino: boje ljuske luka, ružičaste boje lososa, ružičaste boje, ružičaste boje jagode ili ljubičasto-ružičaste boje, |
|
— |
crno vino: ljubičasto-crvene, ružičasto-crvene, granatne, crvene boje trešnje ili rubin-crvene boje. |
Miris: voćne arome, bez nedostataka.
Okus: u ustima se osjeća ugljikov dioksid (što daje osvježavajući okus), blago kiselkast (svjež) okus, bez nedostataka.
|
* |
Bijela i ružičasta vina: najveći sadržaj sumporova dioksida iznosi 180 mg/l; ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l, onda iznosi 240 mg/l. |
|
* |
Crno vino: najveći sadržaj sumporova dioksida iznosi 140 mg/l; ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l, onda iznosi 180 mg/l. |
|
** |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
7 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
13,3 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
6. Vino od prezrelog grožđa (kasna berba)
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar.
|
— |
bijelo vino: zelenkasto-slamnatožute, svjetložute, slamnatožute ili žute boje, |
|
— |
ružičasto vino: boje ljuske luka, ružičaste boje lososa, ružičaste boje, ružičaste boje jagode ili ljubičasto-ružičaste boje, |
|
— |
crno vino: ljubičasto-crvene, ružičasto-crvene, granatne, crvene boje trešnje ili rubin-crvene boje. |
Miris: arome zrelog voća, aroma drva ako je vino bilo u doticaju s njim, bez nedostataka.
Okus: u ustima ostavlja okus alkohola (topline) te, ovisno o sadržaju šećera, slatkoće, bez nedostataka.
|
* |
Bijela i ružičasta vina: najveći sadržaj sumporova dioksida iznosi 180 mg/l; ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l, onda iznosi 240 mg/l. |
|
* |
Crno vino: najveći sadržaj sumporova dioksida iznosi 140 mg/l; ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l, onda iznosi 180 mg/l. |
|
** |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
13 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
15 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
7. Vino od prezrelog grožđa (prirodno slatko)
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Izgled: bistar.
|
— |
bijelo vino: zelenkasto-slamnatožute, svjetložute, slamnatožute ili žute boje, |
|
— |
ružičasto vino: boje ljuske luka, ružičaste boje lososa, ružičaste boje, ružičaste boje jagode ili ljubičasto-ružičaste boje, |
|
— |
crno vino: ljubičasto-crvene, ružičasto-crvene, granatne, crvene boje trešnje ili rubin-crvene boje. |
Miris: arome zrelog voća, aroma drva ako je vino bilo u doticaju s njim, bez nedostataka.
Okus: srednje sladak. Bez nedostataka.
|
* |
Bijela i ružičasta vina: najveći sadržaj sumporova dioksida iznosi 180 mg/l; ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l, onda iznosi 240 mg/l. |
|
* |
Crno vino: najveći sadržaj sumporova dioksida iznosi 140 mg/l; ako je sadržaj šećera ≥ 5 g/l, onda iznosi 180 mg/l. |
|
** |
Ako nisu utvrđena ograničenja, moraju se poštovati ona koja su propisana primjenjivim zakonodavstvom EU-a. |
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
13 |
|
Najmanja ukupna kiselost |
4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina |
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
15 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Enološki postupci
a. Osnovni enološki postupci
Za proizvodnju vina obuhvaćenih ZOI-jem upotrebljavaju se samo zdravi grozdovi koji su postigli potreban stupanj zrelosti i u kojima vjerojatan sadržaj alkohola iznosi barem 9 %.
Za dobivanje mošta ili vina i njegovo odvajanje od komine potrebno je primijeniti odgovarajući pritisak tako da prinos (kombinacija postupaka odvajanja od komine i prešanja) ne bude veći od 74 litre vina na 100 kilograma grožđa.
Gustoća sadnje mora biti najmanje 1 500 trsova po hektaru ravnomjerno raspoređenih po nasadu.
b. Najveći prinosi
|
1. |
Sorte crnog grožđa 62,9 hektolitara po hektaru |
|
2. |
Sorte crnog grožđa 8 500 kilograma grožđa po hektaru |
|
3. |
Sorte bijelog grožđa 66,6 hektolitara po hektaru |
|
4. |
Sorte bijelog grožđa 9 000 kilograma grožđa po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Općine: Aguarón, Aladrén, Alfamén, Almonacid de la Sierra, Alpartir, Cariñena, Cosuenda, Encinacorba, Fuendetodos, Longares, Mezalocha, Muel, Paniza, Tosos, Villanueva de Huerva i Vistabella de Huerva.
7. Sorte vinove loze
|
|
CABERNET SAUVIGNON |
|
|
CHARDONNAY |
|
|
GARNACHA BLANCA |
|
|
GARNACHA TINTA |
|
|
MACABEO – VIURA |
|
|
MAZUELA – CARIÑENA |
|
|
MERLOT |
|
|
SYRAH |
|
|
TEMPRANILLO |
8. Opis povezanosti
Vinogradarstvo u Aragonu potječe iz regije Celtiberia u kojoj se nalazio rimski grad Carae (današnja Cariñena), za čije je stanovnike poznato da su još u trećem stoljeću pr. Kr. pili vino pomiješano s medom. Već je 1696. sadnja bila ograničena na temelju kvalitete na sadašnje općine obuhvaćene predmetnim ZOI-jem.
Svojstva različitih tala na predmetnom zemljopisnom području, u kombinaciji s malom količinom oborina, ekstremnim temperaturama i sjevernim vjetrom poznatim pod nazivom „cierzo” čine selektivan ekosustav koji stoljećima pogoduje uzgoju vinove loze od koje se dobiva konačan proizvod koji se odlikuje specifičnim svojstvima i posebno je prilagođen okolišu iz kojeg potječe.
Sorte koje se upotrebljavaju dobro su prilagođene postojećim pedološkim i klimatskim uvjetima te se od njih dobivaju vina specifičnih fizikalno-kemijskih i osjetilnih svojstava po kojima se prepoznaju vina proizvedena od odobrenih sorti.
VINO
Zahvaljujući različitim tlima na predmetnom zemljopisnom području koja su se razvila ovisno o značajkama lokalnog područja, kao i klimatskim uvjetima i različitim sortama, proizvode se uravnotežena vina intenzivnih i svježih aroma, dobre strukture i dugotrajnog okusa.
LIKERSKO VINO
Proizvodnja likerskog vina dio je povijesti vinarstva na predmetnom zemljopisnom području, na kojem klimatski uvjeti s visokim dnevnim temperaturama i malim količinama oborina omogućuju urod grožđa bogat šećerom, posebno u slučaju kasnih berbi.
KVALITETNO PJENUŠAVO VINO
Taj enološki postupak, koji se temelji na tradicionalnoj metodi, primjenjuje se u vinarijama na predmetnom području od početka 20. stoljeća. Ekstremne temperature i tlo bogato vapnencem omogućuju uzgoj sorti koje vinima daju punoću i uravnoteženost. Mala količina oborina i broj sunčanih sati dovode do prirodne alkoholne jakosti što omogućuje proizvodnju kvalitetnih pjenušavih vina definirane alkoholne jakosti.
BISER VINO
Prirodna alkoholna jakost, blaga kiselost te intenzitet voćnih aroma kojima se odlikuju biser vina nastaju zahvaljujući broju sunčanih sati koji omogućuju optimalnu izloženost sunčevoj svjetlosti, kao i velikim razlikama u temperaturi zbog kontinentalne klime koja vlada na tom području te malom riziku od oborina tijekom zrenja grožđa.
VINO OD PREZRELOG GROŽĐA
Zbog prakse odgađanja berbe na zemljopisnom području zaštićene oznake izvornosti „Cariñena” kako bi se dobilo grožđe s većim sadržajem šećera, ta vina imaju karakterističnu aromu zrelog voća, kao i prevladavajuće slatke ili tople note zbog sadržaja alkohola. Ta se ravnoteža postiže zahvaljujući tome što se grožđe ostavlja izloženo suncu tijekom dugog razdoblja zrenja.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe u pogledu označivanja
Opis uvjeta:
Trgovačke etikete svake registrirane vinarije moraju se dostaviti Regulatornom vijeću u pogledu zahtjeva iz ove specifikacije proizvoda kako bi se uključile u registar etiketa.
Na etiketama mora biti naveden jedan od sljedećih izraza:
„Denominación de Origen ‚Cariñena’” (tradicionalni izraz u smislu Uredbe (EZ) br. 1308/2013) ili „Denominación de Origen Protegida ‚Cariñena’”. Na proizvodima za konzumaciju mora se nalaziti jamstvena naljepnica, koju numerira i izdaje Regulatorno vijeće. Naljepnica se mora pričvrstiti u registriranoj vinariji tako da se ne može ponovno upotrijebiti.
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
pakiranje unutar razgraničenog zemljopisnog područja
Opis uvjeta:
Prijevoz i punjenje u boce izvan proizvodnog područja mogu utjecati na kvalitetu vina. Punjenje u boce na području podrijetla omogućava očuvanje značajki i kvalitete proizvoda.
Punjenje u boce važan je postupak pri kojem se moraju poštovati strogi zahtjevi. Stoga se vina moraju puniti u boce na području čije su granice utvrđene u specifikaciji proizvoda kako bi se sačuvala sva njihova fizikalno-kemijska i organoleptička svojstva.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://www.aragon.es/documents/20127/60698006/Pliego_de_condiciones_DOP_Cari%C3%B1ena_vc_2022.pdf/4c84782b-a115-c455-0319-42216ec432da?t=1666097211187
|
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 160/97 |
Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2023/C 160/11)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.
SPECIFIKACIJA PROIZVODA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET
„Twaróg wędzony”
EU br.: TSG-PL-2779 – 29.6.2021.
Država članica ili treća zemlja: Poljska
1. Naziv proizvoda
„Twaróg wędzony”
2. Vrsta proizvoda [iz Priloga XI.]
Razred 1.3. Sirevi
3. Razlozi za registraciju
3.1. Riječ je o proizvodu
|
☒ |
čiji način proizvodnje, prerada ili sastav odgovara tradicionalnoj praksi za taj proizvod ili prehrambeni proizvod; |
|
☐ |
koji se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno upotrebljavaju. |
„Twaróg wędzony” (dimljeni sir na bazi gruša) posebna je vrsta nezrelog bijelog sira koji se proizvodi na tradicionalni način već oko 40 godina. Način pripreme, izgled, boja i okus čine tradicionalan karakter sira „twaróg wędzony”.
Način proizvodnje temelji se na tradicionalnim postupcima:
|
— |
toplom dimljenju sira dimom od paljenja drva odabranog lisnatog drveća, |
|
— |
suhom soljenju sira ili uranjanju sira u salamuru. |
Dimljenje ima posebnu ulogu u procesu proizvodnje jer se ta metoda obično ne upotrebljava za kisele sireve (na bazi gruša) koji se proizvode u Poljskoj zbog njihova relativno niskog sadržaja suhe tvari, što otežava dimljenje. Zahvaljujući dimljenju i soljenju (soljenje sireva na bazi gruša nije raširena praksa u Poljskoj), proizvod dobiva svoj poseban okus i aromu.
3.2. Riječ je o nazivu
|
☐ |
koji se tradicionalno upotrebljava za označivanje specifičnog proizvoda; |
|
☒ |
koji opisuje tradicionalna ili specifična svojstva proizvoda. |
Naziv „twaróg wędzony” odražava posebnost proizvoda koja nastaje dimljenjem.
4. Opis
4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizikalna, kemijska, mikrobiološka i organoleptička svojstva koja dokazuju njegov specifičan karakter [članak 7. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014), dalje u tekstu „Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014”]
„Twaróg wędzony” (dimljeni sir na bazi gruša) posebna je vrsta bijelog nezrelog sira u obliku malog cilindra mase od 250 do 300 g ili kvadra mase od 200 do 300 g, boje koja je tipična za proizvode prirodno dimljene dimom lisnatog drveća (od kremastožute do svjetlosmeđe). Sir se proizvodi od kravljeg mlijeka. Ako „twaróg wędzony” sadrži začine (sol s češnjakom, češnjak, papar, paprika, komorač, crni kim ili kumin), čestice mirodija vidljive su na površini i poprečnom presjeku sira. Rok uporabe je 30 dana od datuma proizvodnje.
„Twaróg wędzony” ima sljedeća organoleptička i fizikalno-kemijska svojstva:
|
Svojstva |
Zahtjevi |
|
Okus i miris |
Kiselkast, slankast do slan, s dimljenim okusom i mirisom. Ako proizvod sadržava dodatke (začine), ima poseban okus i miris upotrijebljenih začina. |
|
Tekstura i konzistencija |
Homogena tekstura, dopuštene su blago drobiva i blago tvrda tekstura; dopuštene su pukotine među zrnima. |
|
Boja |
Bijela ili krem boja sira, boja površine sira varira od kremastožute do svjetlosmeđe, neujednačena. |
|
Aktivna kiselost (pH) |
Najmanje 4,2 |
|
Sadržaj soli (%) |
Za samoprešani proizvod: najviše 3,0 Za prešani proizvod: najviše 2,0 |
|
Sadržaj vode (%) |
Najviše 70 % |
|
Sadržaj masti (%) |
Za samoprešani proizvod: 17,0 ± 3,0 Za prešani proizvod: 9,0 ± 1,5 |
Osim što postupak dimljenja proizvodu daje okus i miris dima, produljuje mu rok uporabe, što razlikuje taj sir od drugih kiselih sireva (na bazi gruša). To je posljedica povećanja temperature za vrijeme dimljenja i soljenja, ali i svojstava dima.
4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. koje se proizvođači moraju držati, uključujući, prema potrebi, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka i metodu pripreme proizvoda (članak 7. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 668/2014)
PRVA FAZA
Dobivanje sirovine
Sirovo kravlje mlijeko sirovina je za proizvodnju sira „twaróg wędzony”.
Skladištenje sirovog mlijeka
Mlijeko se može skladištiti najviše 24 sata prije proizvodnje na temperaturi manjoj od 8 °C.
DRUGA FAZA
Zagrijavanje mlijeka, otplinjavanje, centrifugiranje i standardizacija sadržaja masti.
Sirovo mlijeko zagrijava se u izmjenjivaču topline na temperaturi od oko 65° C, u kojem se provodi otplinjavanje, a zatim i odvajanje masti u centrifugi za odvajanje masti. Nakon centrifugiranja sadržaj mliječne masti standardiziran je na najmanje 3,5 % za proizvodnju samoprešanog sira „twaróg wędzony” ili najmanje 1,6 % za proizvodnju prešanog sira „twaróg wędzony”.
Pasterizacija mlijeka
Mlijeko se pasterizira 45 sekundi na temperaturi od 74 do 80 °C.
Hlađenje
Nakon pasterizacije mlijeko se hladi na temperaturi od oko 20 do 30 °C, što odgovara temperaturi na kojoj se vrši inokulacija mlijeka za sireve na bazi gruša (vidjeti treću fazu). Mlijeko se zatim stavlja u kotao za zgušnjavanje.
TREĆA FAZA
Inokulacija
Kulture mezofilnih bakterija mliječne kiseline dodaju se u mlijeko kao enzimi bez prethodne pripreme. Ovisno o specifičnim svojstvima upotrijebljenih bakterijskih kultura i godišnjem dobu, inokulacija se provodi pri temperaturi od 20 do 30 °C. Na nižim se temperaturama provodi ljeti, a na višima zimi. Nakon dodavanja enzima mlijeko se u kotlu miješa 15 do 30 minuta.
Koagulacija
Mlijeko koagulira u roku od 12 do 18 sati ovisno o primijenjenoj temperaturi i vrsti dodanih bakterijskih kultura. Fermentacija se provodi dok mlijeko ne postigne pH niži od 4,65. Prije obrade gruša sirar ručno lomi gruš kako bi procijenio njegovu čvrstoću. Gruš, koji je gladak kad ga se lomi, spreman je za rezanje, koje je sljedeća faza u proizvodnji.
Obrada gruša
Gruš se pažljivo reže i ostavlja sa strane nekoliko minuta. Nakon rezanja s površine gruša izdvaja se sirutka. Nastavak prerade sastoji se od miješanja čiji se intenzitet povećava kako se gruš cijedi i temperatura u postupku zagrijavanja postupno raste od oko 1 do 2° C/10 min. Općenito se gruš zagrijava na oko 8 do 10° C iznad temperature na kojoj se dodaju enzimi (inokulacija) uz redovito miješanje. O završetku zagrijavanja odlučuje sirar nakon organoleptičke procjene stupnja suhoće zrna gruša. Gruš se zatim ostavlja da odstoji nekoliko minuta bez miješanja kako bi se sirutka odvojila od zrna gruša (zrna se dižu, dok se sirutka nakuplja u donjem dijelu kotla). Obrada gruša ukupno traje od jednog i pol do dva sata.
Cijeđenje sirutke
Na kraju zagrijavanja sirutka se uklanja u udjelu od 60 % mlijeka koje se upotrebljava za proizvodnju.
Početno cijeđenje i pretakanje gruša
Gruš se stavlja u prešu (u slučaju proizvodnje prešanog sira „twaróg wędzony”) ili u opremu za homogenizaciju (u slučaju proizvodnje samoprešanog sira „twaróg wędzony”) u kojoj se sirutka prvo odvaja od zrna gruša.
Ako se u gruš dodaju dodaci, biljni dodaci ili začini dodaju se u ovoj fazi. Dopušteni su sljedeći dodaci za koje je maksimalna količina na 100 kg gotovog proizvoda navedena u zagradi:
|
— |
sol s češnjakom (0,25 kg), |
|
— |
sušeni usitnjeni češnjak (0,3 kg), |
|
— |
prirodni mljeveni ili drobljeni papar (0,3 kg), |
|
— |
papar sa začinima (0,5 kg) |
|
— |
zrna komorača (0,5 kg), |
|
— |
zrna kumina (0,5 kg), |
|
— |
slatka ili ljuta paprika u prahu (u različitim omjerima, ukupno 0,8 kg), |
|
— |
zrna crnog kima (0,25 kg). |
Zrna kumina ili komorača moraju se prije dodavanja blanširati u kipućoj vodi.
Dopušteno je miješanje navedenih dodataka i u tom se slučaju zbrajaju maksimalne količine dodataka na 100 kg gotovog proizvoda. Ukupna masa dodataka ne smije prelaziti 1 kg na 100 kg gotova proizvoda.
U toj se fazi u gruš može dodati do 1 kg soli na 100 kg gotova proizvoda. Ako se dodaje sol s češnjakom, količina soli koja se dodaje u toj fazi ne smije prelaziti 0,75 kg na 100 kg gotova proizvoda.
Samoprešanje u kalupima ili prešanje u preši
Kod proizvodnje sira „twaróg wędzony” samoprešanjem u kalupima homogenizirana zrna pretaču se u kalupe, koji se zatim slažu jedni na druge. Nakon početnog cijeđenja koje traje najviše 30 minuta predoblikovani gruš u kalupima okreće se i ponovno se provodi cijeđenje sirutke u hladnjači.
Kod proizvodnje prešanog sira „twaróg wędzony” gruš se ručno pretače u tkaninu za sir i zatim postavlja jedan na drugi u prešu. Tako pripremljeni komadi prešaju se pod silom od oko 10 N/kg sira i sila se postupno povećava do 30 N/kg. Prešanje traje od 30 do 60 minuta ovisno o stupnju suhoće koji su zrna postigla tijekom zagrijavanja. Nakon prešanja sir se vadi iz tkanine i reže u pravokutnike.
U toj fazi sirevi dobivaju svoj konačan oblik:
|
— |
u slučaju samoprešanog gruša sir je cilindričnog oblika promjera oko 10 cm i mase od 250 do 300 g; |
|
— |
u slučaju prešanog gruša sir „twaróg wędzony” ima oblik kvadra s bazom dimenzija 12 × 8 cm i teži oko 250 g. |
Nakon samoprešanja i prešanja sadržaj vode u siru na bazi gruša mora biti manji od 70 %.
Sir se zatim stavlja u hladnjaču. Sir se hladi onoliko dugo koliko mu je potrebno da postigne temperaturu nižu od 15 °C, ali ne dulje od 24 sata.
ČETVRTA FAZA
Soljenje
Samoprešani sir soli se u salamuri. Stoga je dopušteno opisati sir „twaróg wędzony” kao „slan”. Sir se uranja u spremnik sa salamurom i čuva u njoj onoliko dugo koliko je potrebno da postigne sadržaj soli od oko 1,5 %, što obično traje od desetak do nekoliko desetaka minuta. Trajanje soljenja ovisi o koncentraciji salamure – što je veća koncentracija, kraće je trajanje soljenja. Početna koncentracija salamure mora biti oko 21 %.
Prešani sir soli se tako da se lice i naličje sira ujednačeno posipaju solju te se ona utrlja u površinu. Sir se zatim treba ohladiti i osušiti s pomoću strujanja zraka na temperaturi od 2 do 8 °C. Tijekom hlađenja i sušenja sir se treba okretati.
PETA FAZA
Dimljenje
Sir se stavlja na kolica za dimljenje s rupičastim rešetkama (rupice omogućavaju da dim dođe i do površine sira koja je u dodiru s rešetkom). Kolica sa sirom postavljaju se u komore za dimljenje koje se pune dimom. Za dimljenje se upotrebljava dim koji nastaje paljenjem drva bukve i johe. Dopušteno je upotrebljavati generatore prirodnog dima kao i strugotine drva bukve ili johe. Dimljenje se odvija na temperaturi od 40 do 65 °C i provodi se do postizanja tipične boje gotovog proizvoda.
Hlađenje
Sir dimljen na kolicima prenosi se iz komora za dimljenje u zasebne hladnjače, gdje se hladi na temperaturu nižu od 15 °C, najčešće od 12 do 24 sata.
ŠESTA FAZA
Pakiranje
Nakon hlađenja dimljeni sir na bazi gruša pakira se u zaštitnoj atmosferi (mješavini dušika i ugljikova dioksida) ili s pomoću ambalaže pri smanjenom tlaku.
Zabranjene aktivnosti u postupku proizvodnje:
|
— |
upotreba umjetne arome dima za dimljenje, |
|
— |
hladno dimljenje sira. |
4.3. Opis ključnih elemenata koji dokazuju tradicionalni karakter proizvoda (članak 7. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 668/2014)
Ključni elementi koji dokazuju tradicionalni karakter proizvoda uključuju glavne elemente koji su ostali nepromijenjeni, s preciznim i dobro dokumentiranim upućivanjima.
Sir na bazi gruša (twaróg) (2) mliječni je proizvod koji se proizvodi u Poljskoj već više stotina godina kiseljenjem mlijeka, njegovim zagrijavanjem, odvajanjem sirutke i prešanjem. Sirevi na bazi gruša tipični su proizvodi u zemljama srednje i istočne Europe. Poljski izraz „twaróg” nema ekvivalenta u jezicima zemalja istočne Europe i tipični poljski sirevi na bazi gruša nisu poznati u tim zemljama.
Kako je zapisano u djelu Jana Licznerskog naslovljenom „Serowarstwo” („Sirarstvo”), koje je prvi put objavljeno 1922., „poljski je narod na cijelom području Poljske od davnih vremena proizvodio ‚gomółki’ od sira na bazi gruša i sušio ih kako bi napravio zalihe”. „Gomółki” su vrsta spljoštenih kugli ili pločica na bazi sira od gruša koji su se sušili kako bi ih se konzerviralo (3).
Do razvoja proizvodnje sira u Poljskoj došlo je prvenstveno u 18. i 19. stoljeću zbog migracije kolona „Olender” (kako su se nazivali pridošlice iz Holandije, Pruske i Njemačke), koji su proširili uzgoj nizinskih goveda, a time i različite prakse prerade mlijeka i tehnike proizvodnje sireva. Gospodarstvo Olendera prvenstveno se temeljilo na uzgoju mliječnih krava i proizvodnji mliječnih proizvoda, a posebno proizvodnji sira.
Neporecivo je da je sir na bazi gruša bio prvi proizvod proizveden od mlijeka. Ta vrsta sira od ukiseljenog mlijeka, koji je najjednostavniji za proizvodnju, u suštini se na isti način proizvodi još i danas.
Najvažniji aspekt za razumijevanje posebnosti proizvodnje tog sira tijekom 18. i 19. stoljeća jest činjenica da se izraz „twaróg” upotrebljavao i za proizvod nastao grušanjem s pomoću kiseline (dodavanjem autohtonih bakterija mliječne kiseline ili nastalih dodavanjem kiseline) i za gruš dobiven uz pomoć sirila dobivenog iz telećih želudaca. Potonji se nazivao „gruš od slatkog mlijeka” (4).
U povijesnoj literaturi izrazi koji označavaju sireve na bazi gruša i sireve dobivene dodavanjem sirila upotrebljavaju se kao sinonimi. Precizne informacije o proizvodu o kojemu je riječ prikupili smo samo zahvaljujući detaljnim opisima dobivanja i tehnika proizvodnje sireva. U djelu koje se nalazi u Arheološkom i etnografskom muzeju u Łódźu naslovljenom „Z badań nad pożywieniem ludu Łowickiego (1880-1939)” („Iz istraživanja o prehrani stanovnika Łódźa (1880.–1939.)”), Jan Piotr Dekowski opisao je tehnologiju proizvodnje modernog sira „twaróg” i nazvao ga „sirom” koji se proizvodi od kiselog mlijeka kojem je ocijeđena sirutka. Autor dodaje da je tako dobiveni „twaróg” slan i da su mu ponekad dodani začini.
Pokušaji da se pronađu metode kojima se produljuje čuvanje sireva na bazi gruša zahvaljujući sušenju, soljenju, dimljenju i skladištenju u odgovarajućim uvjetima tipični su za to razdoblje. Mogu se zamijetiti i različiti oblici dodavanja vrijednosti u kulinarskom smislu u proizvodnji gruša, obično dodavanjem soli, začina i povrća.
Dimljenje gruša (koji se tada nazivao „pučki sir”) prvi put se spominje u djelu Antonija Wage iz 1837 (5). Autor opisuje da pučki sir može imati ugodan okus zahvaljujući dimljenju, čime se istovremeno čuva od plijesni i truleži. Osim toga upozorava na previsoke temperature, zbog kojih bi se u proizvodu mogli pojaviti mjehurići ili bi se on mogao rastopiti. To je zaista vrijedna napomena jer je za odabir odgovarajuće temperature i vremena dimljenja gruša potrebno znanje i tehničko iskustvo. U to su se doba upotrebljavale grane borovice, no s tehnološkim napretkom to se drvo zamijenilo lisnatim drvećem (bukva i joha). To se objašnjava tehničkim napretkom – dimljenjem crnogoričnim drvom sir dobiva gorak okus, tamnu boju i sloj viskoznih tvari štetnih za zdravlje.
U priručniku iz 1971. autora Tadeusza Obrusiewicza naslovljenom „Technologia mleczarstwa. Część II.” („Tehnologija mljekarstva, Drugi dio”) spominje se sir „twaróg wędzony” koji se proizvodi kako bi se produljilo njegovo razdoblje čuvanja i kako bi mu se dala nova ugodna organoleptička svojstva.
Industrijska proizvodnja sireva na bazi gruša temelji se na originalnim tehnikama koje su se nekad upotrebljavale u domaćinstvima i malim poljoprivrednim obrtima.
Tradicionalni karakter tehnike proizvodnje sira na bazi gruša određen je sljedećim elementima (6):
|
— |
vrsta sirovine: obrano mlijeko, standardiziran sadržaj mliječne masti; |
|
— |
stupanj termičke obrade mlijeka: obično kratkotrajna pasterizacija na temperaturi od oko 74 °C desetak sekundi ili od 80 do 85 °C u trajanju od nekoliko sekundi do desetak sekundi; |
|
— |
metoda taloženja proteina (prvenstveno kazeina): neizravno zakiseljavanje kiseljenjem mlijeka (do pH vrijednosti od oko 4,6) s pomoću bakterija mliječne kiseline koje sudjeluju u fermentaciji; |
|
— |
metoda obrade gruša ili zrnate zgrušane mase: veličina, stupanj suhoće i raspon promjene pH vrijednosti zrna; |
|
— |
stupanj konačne obrade gruša: cijeđenje, prešanje. |
Tehnika proizvodnje gruša za sir „twaróg wędzony” i dalje je vjerna tradiciji zbog posebnih tehničkih postupaka opisanih u nastavku, na primjer iz priručnika br. 342 iz 1976. o proizvodnji nezrelih sireva na bazi gruša, koji je objavila Središnja unija mljekarskih zadruga Poljske:
|
— |
upotreba mlijeka sa standardiziranim sadržajem mliječne masti kao sirovine, |
|
— |
kratkotrajna pasterizacija, |
|
— |
zgrušavanje s pomoću mliječne kiseline koju proizvode bakterije u procesu fermentacije mliječne kiseline u postupku koji traje između 12 i 18 sati; |
|
— |
rezanje gruša, miješanje i zagrijavanje/sušenje zrna, |
|
— |
prešanje ili samoprešanje sira. |
Tehnika koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda „twaróg wędzony” u industrijskim uvjetima uvedena je početkom 80-ih godina 20. stoljeća. Tehnika proizvodnje tog proizvoda tad je opisana u tehničkom priručniku br. 256/83, koji je objavila Pokrajinska unija mljekarskih zadruga u Poznańu, dok su zahtjevi kvalitete utvrđeni u proizvodnoj normi Zn-83/CZSMl/A-85, koju je 1983. objavio WZSMl u Poznańu. Uzimajući u obzir posebnosti centralno planiranog gospodarstva, ta je norma bila primjenjiva na obrte koji su proizvodili sir „twaróg wędzony u cijeloj zemlji”. Do danas se u proizvodnji sira „twaróg wędzony” poštuju svi tehnički protokoli utvrđeni u navedenom priručniku za postupke soljenja i dimljenja koji proizvodu daju njegove posebne značajke.
Drugi izvori u kojima se spominje „twaróg wędzony” temelje se na proizvodnoj normi i tehničkom priručniku.
U članku naslovljenom „Twarogi kwasowe – przetwórstwo” („Svježi kiseli sirevi – proizvodnja”) objavljenom u specijaliziranom tisku („Przegląd Mleczarski”, 2008.) stručnjak Krzysztof Bohdziewicz primjećuje da se u proizvodnji sira na bazi gruša prirodno nastojalo produljiti njegovo razdoblje čuvanja, a da se danas nastoje poboljšati njegova hranjiva svojstva i njegovu privlačnost na tržištu. Sir „twaróg wędzony” kako je utvrđen proizvodnom normom iz 1983. naveden je kao jedan od takvih proizvoda. U članku se spominje i soljenje proizvoda i mogućnost dodavanja začina.
Kad je riječ o postupcima opisanima u priručniku i normi iz 1983., tijekom godina dopuštena su dva načina soljenja prije dimljenja: suho soljenje sira (za prešane sireve) i soljenje uranjanjem u salamuru (za samoprešane sireve). Obje tehnike temelje se na tradicionalnim metodama proizvodnje sira (7). Uvođenjem metode soljenja uranjanjem sira u salamuru poboljšan je standard kvalitete proizvoda bez utjecaja na njegova konačna svojstva.
Osim soljenja i sušenja, dimljenje se smatra jednom od najstarijih metoda čuvanja prehrambenih proizvoda. Kad su se metode rashlađivanja, zamrzavanja, liofilizacije, sterilizacije i konzerviranja počele široko upotrebljavati za čuvanje prehrambenih proizvoda, postupak dimljenja većinski je izgubio svoju ulogu kao metoda konzerviranja prehrambenih proizvoda i uglavnom se primjenjuje kao tradicionalni postupak obogaćivanja proizvoda.
Sir „twaróg wędzony” dimi se dimom od paljenja lisnatog drveća. U komercijalnoj proizvodnji sira „twaróg wędzony” dim se stvara u dimnjaku koji je dimovodnim cijevima povezan s odgovarajućom komorom za dimljenje, u kojoj se sirevi na bazi gruša postavljaju na posebne rešetke. S vremenom se počela upotrebljavati nova oprema za dimljenje – generatori prirodnog dima i strugotine za dimljenje od drva bukve ili johe. Zahvaljujući tome, postupak je postao sigurniji i omogućena je bolja standardizacija sustava za dimljenje uz istovremeno očuvanje posebnih značajki i svojstava proizvoda te tradicionalne metode toplog dimljenja. Isti postupak provodi se i danas.
Time su očuvani originalni karakter i posebne značajke proizvoda jer su se postupci soljenja gruša i toplog dimljenja dimom od lisnatog drveća oduvijek smatrali temeljnima za jedinstvenu kvalitetu proizvoda koju potrošači toliko cijene.
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Poljski izraz „twaróg” označava masu kazeina zgrušanu kiselinom ili sirilom i sušenu na odgovarajući način, obično do sadržaja vode od 65 % do 75 %.
(3) J. Licznerski, „Serowarstwo”, Varšava, 1922.
(4) Antoni Waga u svojem je praktičnom djelu „Teorya gospodarowania wewnętrznego, czyli zbiór wiadomości potrzebnych gospodyniom, dla użytku Instytutów Żeńskich” („Teorija vođenja domaćinstva – sve što kućanica treba znati za obavljanje ženskih poslova”), objavljenom 1837., zapisao sljedeće:
(5) Ibid.
(6) E. Pijanowski, J.Gaweł, „Zarys chemii i technologii mleczarskiej, tom III” (Priručnik za kemiju i proizvodnju mljekarskih proizvoda, III. tom), PWRiR, Varšava, 3. izdanje, izmijenjeno 1986., str. 222–223.
(7) E. Pijanowski, J.Gaweł, „Zarys chemii i technologii mleczarskiej, tom III” (Priručnik za kemiju i proizvodnju mljekarskih proizvoda, III. tom), PWRiR, Varšava, 3. izdanje, izmijenjeno 1986., str. 117–123.