ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 89

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 66.
10. ožujka 2023.


Sadržaj

Stranica

 

III.   Pripremni akti

 

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA

2023/C 89/01

Mišljenje Europske središnje banke od 16. siječnja 2023. o prijedlogu direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (CON/2023/2)

1


 

IV.   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Vijeće Europske unije

2023/C 89/02

Obavijest namijenjena jednom subjektu na koji se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2010/413/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 267/2012 o mjerama ograničavanja protiv Irana

7

2023/C 89/03

Obavijest namijenjena subjektu na koji se primjenjuju mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća (ZVSP) 2020/1999 i Uredbe Vijeća (EU) 2020/1998 o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava

8

 

Europska komisija

2023/C 89/04

Tečajna lista eura – 9. ožujka 2023.

9

 

Europski nadzornik za zaštitu podataka

2023/C 89/05

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a https://edps.europa.eu)

10

 

OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA

2023/C 89/06

Notifikacija sukladno Zakoniku o schengenskim granicama – Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

14

 

OBAVIJESTI TREĆIH ZEMALJA

 

Europska komisija

2023/C 89/07

Prethodna prijava koncentracije (predmet M.11044 – DERICHEBOURG / ELIOR) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

16


 

V.   Objave

 

ADMINISTRATIVNI POSTUPCI

 

Europska komisija

2023/C 89/08

Obavijest u skladu s člankom 29. stavkom 2. Pravilnika o osoblju – Objava slobodnog radnog mjesta zamjenika glavnog direktora Glavne uprave za obrambenu industriju i svemir (DEFIS) (razred AD 15) – COM/2023/10428

18

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2023/C 89/09

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11020 – KKR / APRIL) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

19

2023/C 89/10

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11063 – CVC CAPITAL / SCAN GLOBAL LOGISTICS) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

21

 

DRUGI AKTI

 

Europska komisija

2023/C 89/11

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

23


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


III. Pripremni akti

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/1


MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 16. siječnja 2023.

o prijedlogu direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka)

(CON/2023/2)

(2023/C 89/01)

Uvod i pravna osnova

Europska komisija objavila je 15. prosinca 2021. prijedlog direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (1) (dalje u tekstu: „prijedlog direktive”).

Europska središnja banka (ESB) odlučila je dati mišljenje o prijedlogu direktive na vlastitu inicijativu. Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članku 25. stavku 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”), posebno s obzirom na to da se prijedlog direktive odnosi (a) na jednu od temeljnih zadaća koje se provode putem Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), a riječ je o utvrđivanju i provođenju monetarne politike u skladu s člankom 127. stavkom 2. UFEU-a; (b) na zadaće ESB-a koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u skladu s člankom 127. stavkom 6. UFEU-a; i (c) na doprinos ESB-a usklađivanju, ovisno o potrebi, pravila i praksi kojima se uređuju prikupljanje, objedinjavanje i distribucija statističkih podataka u područjima iz njegove nadležnosti u skladu s člankom 5. stavkom 3. Statuta ESSB-a. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

1.1.

ESB u velikoj mjeri podržava prijedlog direktive čiji je cilj povećati broj i opseg obnove zgrada u Uniji, poboljšati podatke o energetskoj učinkovitosti zgrada i osigurati da su sve zgrade u skladu s klimatskim ciljevima Unije. Prijedlogom direktive ne samo da će se pridonijeti klimatskim ciljevima Unije, već će se poduprijeti i nastojanja Unije da osigura energetsku sigurnost. Uklanjanjem prepreka za obnovu i postavljanjem ciljeva za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada prijedlogom direktive pridonijet će se smanjenju ovisnosti Unije o fosilnim gorivima i smanjenju potražnje za prirodnim plinom. Osim toga, njime će se povećati otpornost kućanstava i poduzeća na porast cijena energije jer će se smanjiti potrošnja energije u zgradama te će se srednjoročno i dugoročno pridonijeti smanjenju osjetljivosti na volatilnost cijena fosilnih goriva. Osim toga, prijedlogom direktive pruža se veća sigurnost u pogledu brzine i vremenskog okvira održive tranzicije Unije na način koji kreditne i financijske institucije mogu uzeti u obzir pri donošenju odluka o raspodjeli portfelja i srednjoročnom financiranju.

1.2.

ESB pozdravlja cilj prijedloga direktive da se poboljša pristup energetskim certifikatima diljem Unije. Predloženim mjerama osigurao bi se potpuni pristup energetskim certifikatima za financijske institucije, čime bi se riješili veliki izazovi u pogledu pristupa tim podacima s kojima se trenutačno suočavaju posebno kreditne institucije, a općenito financijske institucije. Tim bi se mjerama kreditnim i financijskim institucijama omogućilo da poboljšaju procjene prijelaznih rizika svojih nekretnina povezanih s klimatskim promjenama. Takvo poboljšanje važno je za ESB, Eurosustav i ESSB zbog više razloga. Kao prvo, budući da kreditiranje nekretnina čini velik udjel u knjizi banke nadziranih kreditnih institucija, ti su podaci vrlo važni za ESB i njegove funkcije nadzora banaka. Kao drugo, budući da se velik udjel kolaterala koje druge ugovorne strane upotrebljavaju u operacijama monetarne politike sastoji od financijske imovine osigurane hipotekama na nekretninama, osiguravanjem potpunog pristupa podacima o energetskoj učinkovitosti zgrada za kreditne i financijske institucije poboljšala bi se sposobnost Eurosustava da, pri izvršavanju svojih ovlasti u pogledu stabilnosti cijena, utvrdi, prati i ublaži rizike povezane s drugim ugovornim stranama, kolateral koji prihvaća u svojim operacijama refinanciranja i držanje imovine koja proizlazi iz izravnih transakcija. Kao treće, potreban je bolji pristup granularnim podacima o energetskoj učinkovitosti zgrada kako bi se poduprle statističke zadaće ESSB-a, uključujući izradu statističkih pokazatelja za analizu rizika povezanog s klimatskim promjenama. To bi, pak, pomoglo ESB-u u njegovu doprinosu usklađivanju pravila i praksi kojima se uređuje prikupljanje, objedinjavanje i distribucija statističkih podataka u područjima nadležnosti ESB-a.

1.3.

Međutim, ESB izražava zabrinutost u pogledu predložene metodologije za definiranje novih razreda energetskih certifikata te poziva na veći stupanj usklađenosti diljem Unije. Prijedlogom direktive utvrđuju se samo zajednički kriteriji za najbolje i najgore energetske certifikate za svaku državu članicu, bez potpunog usklađivanja temeljnih definicija i metodologija koje se utvrđuju na nacionalnoj razini. Sa stajališta rizika, time će se smanjiti usporedivost među državama članicama i korisnost energetskih certifikata kao zamjenskih vrijednosti za rizičnost određene nekretnine. Usklađenija metodologija pomogla bi ESB-u da u okviru svojih funkcija bonitetnog nadzora procijeni učinak energetske učinkovitosti na izloženosti kreditnih institucija nekretninama na temelju pouzdanih i usporedivih podataka te zajedničkih i standardiziranih definicija na razini Unije. Time bi se poboljšala i sposobnost Eurosustava da pravilno prati i procjenjuje utjecaj financijskih rizika povezanih s klimom na imovinu koju drži u svojoj bilanci te da se osigura odgovarajuća zaštita od rizika bilance Eurosustava.

1.4.

Prijedlogom direktive opravdano se prepoznaje interes financijske industrije za pristup podacima o energetskoj učinkovitosti zgrada. Prijedlogom direktive trebalo bi pojasniti da su kreditne institucije, koje su glavni izvor hipotekarnog kreditiranja, uključene u njezino područje primjene.

1.5.

Kako je detaljnije opisano u nastavku, ESB posebno podržava (a) usklađeniju metodologiju za označivanje energetskih certifikata diljem Unije; (b) potpun i pravodoban pristup bazama podataka o energetskim certifikatima kako bi kreditne i financijske institucije mogle upravljati svojim prijelaznim rizicima povezanima s klimom; i (c) prenošenje prijedloga direktive prije 2025.

Posebne napomene

2.   Metodologija za definiranje novih razreda energetskih certifikata

2.1.

S obzirom na to da neke države članice primjenjuju standarde za energetske certifikate na regionalnoj razini, ESB bi dao prednost usklađivanju postupka označivanja energetskih certifikata i temeljnih pragova unutar država članica. Osim toga, prijedlogom direktive trebala bi se ograničiti izuzeća koja su u okviru nacionalnog diskrecijskog prava (npr. u nekim državama članicama samostalne zgrade s ukupnom korisnom tlocrtnom površinom manjom od 50 m 2 ne podliježu zahtjevima za energetski certifikat) kako bi se osigurala najviša razina dostupnosti energetskih certifikata na tržištu i zajednički pristup na razini Unije.

2.2.

Kad je riječ o definiciji energetskog certifikata, iako ESB cijeni činjenicu da je cilj prijedloga direktive povećati usporedivost razreda energetskih certifikata diljem Unije u usporedbi s postojećim stanjem, zabrinut je zbog toga što predložena metodologija nije u skladu s potrebnim stupnjem usklađenosti.

Kao prvo, kako je vidljivo iz testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik koje je ESB proveo 2022., heterogeni nacionalni propisi o energetskim certifikatima koji su trenutačno na snazi, posebno različite metodologije koje države članice primjenjuju za izračun energetske učinkovitosti zgrada, ne omogućuju točno objedinjavanje podataka na razini Unije (2).

Kao drugo, prijedlogom direktive utvrđuju se samo zajednički kriteriji za definiranje najboljih i najgorih zgrada. Konkretno, zgrade s energetskim certifikatom G definirat će se kao najlošijih 15 % zgrada u svakoj državi članici u pogledu energetske učinkovitosti do trenutka uvođenja novih energetskih certifikata. To znači da bi najlošijih 15 % zgrada imalo vrlo različitu stvarnu energetsku učinkovitost diljem država članica, čime se u velikoj mjeri smanjuje stvarna usporedivost diljem Unije.

Kao treće, prijedlogom direktive ne uvode se homogeni pragovi diljem Unije kako bi se uskladio sustav označivanja, već se definicija energetskih certifikata prepušta državama članicama. Iako bi taj pristup mogao povećati transparentnost relativne energetske učinkovitosti zgrada u državi članici i dovesti do usporedivih napora u pogledu obnove diljem Unije, mogao bi dovesti do neučinkovite raspodjele kapitala unutar Unije (3). Osim toga, energetski certifikati specifični za pojedinu državu članicu i povezani ciljevi obnove mogli bi utjecati na vrednovanje nekretnina ako to vrednovanje nije izravno povezano s energetskom učinkovitošću i povezanim učinkom troškova za energiju. To je nepoželjno iz perspektive nadzora i upravljanja rizicima jer bi otežalo povezivanje vrednovanja nekretnina s parametrima kreditnog rizika i standardima kreditiranja.

Kao četvrto, s obzirom na trenutačnu ograničenu pokrivenost energetskim certifikatima i nedostatak podataka o energetskoj učinkovitosti fonda zgrada, pragovi specifični za pojedinačnu državu koji se temelje na postojećim podacima o energetskim certifikatima mogli bi dovesti i do pogrešno kalibriranih pragova, posebno u državama članicama u kojima je pokrivenost energetskim certifikatima oskudna. Ako su pragovi pogrešno kalibrirani, podaci o energetskim certifikatima možda neće odražavati ukupnu raspodjelu energetske učinkovitosti po zgradama i dovest će do neopravdane heterogenosti među državama članicama.

2.3.

Zbog prethodno navedenih razloga ESB smatra da je poželjna ujednačenija metodologija na razini Unije, posebno u dugoročnom razdoblju. ESB priznaje da je odabir između pragova na razini država članica i na razini Unije u konačnici politička odluka kojom se treba uzeti u obzir i niz drugih razmatranja, kao što su usporedivi napori u pogledu obnove u svakoj državi članici, bez obzira na stanje početnog fonda zgrada, ili upotrebljivost za stanare i kupce. Ipak, cilj prijedloga direktive trebalo bi biti usklađivanje opsega energetskih certifikata među državama članicama tijekom vremena. Takvim bi se pristupom osigurala ujednačenija definicija u cijeloj Uniji, čime bi se ojačao informacijski sadržaj energetskih certifikata kao osnova za diferencijaciju rizika za nekretnine na temelju energetske učinkovitosti zgrada (4).

2.4.

Ako u konačnici izmjena metodologije za usklađivanje energetskih certifikata nije moguća, statističko uzorkovanje na temelju ostalih svojstava zgrade i podataka iz svih država članica moglo bi poboljšati kalibraciju pragova energetske učinkovitosti. Kalibracija bi se u idealnom slučaju trebala provesti na razini Unije kako bi se izbjegla fragmentacija metodologija procjene. Više pojedinosti o veličini nasumičnih uzoraka koji će se upotrebljavati (5) u smislu udjela nacionalnih nekretnina poboljšalo bi, posebno, usklađenost metodologija u državama članicama.

2.5.

Ako se takve promjene ne mogu postići, u najmanju je ruku ključno da podaci koji se upotrebljavaju za izračun energetskih certifikata budu javno dostupni, kako je istaknuto u nastavku.

3.   Pristup zainteresiranih strana podacima o energetskoj učinkovitosti

3.1.

ESB snažno podupire cilj prijedloga direktive da se kreditnim i financijskim institucijama osigura pristup energetskim certifikatima. Pristup podacima o energetskoj učinkovitosti zgrada ključan je preduvjet za procjenu prijelaznih rizika povezanih s klimom i ugljičnog otiska nekretnina jer utječu na kreditne i financijske institucije, posebno na njihove hipotekarne portfelje. Pristup bi stoga pomogao u sprečavanju mogućih prelijevanja na financijski sustav Unije. Tijela odgovorna za nadzor kreditnih i financijskih institucija, uključujući ESB, trebala bi imati potpun pristup energetskim certifikatima kako bi procijenila temeljne klimatske rizike.

3.2.

Osim kreditnih institucija, financijskih institucija i središnjih banaka, ostalim sudionicima na financijskim tržištima koji ulažu u proizvode osigurane nekretninama, kao što su hipotekarni portfelji, vrijednosni papiri osigurani imovinom ili pokrivene obveznice, potreban je pristup podacima o energetskoj učinkovitosti odnosne nekretnine za vlastite procjene i objave klimatskih rizika, posebno u skladu s Uredbom (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (dalje u tekstu; „Uredba o objavljivanju održivog financiranja”), kao i za procjenu usklađenosti gospodarske aktivnosti u području nekretnina s kriterijima za ublažavanje klimatskih promjena iz Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (7) (dalje u tekstu: „Uredba o taksonomiji”). Stoga bi se prijedlogom direktive trebalo osigurati da ulagači treće strane koji izravno ulažu u imovinu koja je u konačnici osigurana nekretninom ili prihvaćaju takvu imovinu kao kolateral imaju pristup podacima o energetskom certifikatu za tu nekretninu.

3.3.

Podaci o energetskim certifikatima, uključujući podatke o potrošnji primarne energije, ne bi trebali biti dostupni samo kreditnim i financijskim institucijama u kontekstu izravnih ulaganja ili hipotekarnih kredita za izgradnju ili kupnju kuće, već i za kredite za temeljitu obnovu. Time bi se kreditnim i financijskim institucijama omogućilo da procijene učinak takvih obnova na vrijednost kolaterala i da provedu odgovarajuću analizu rizika. Bez takvih odredbi postoji rizik da se prijedlogom direktive neće riješiti jedna od glavnih praznina u podacima utvrđena za kreditne i financijske institucije za prikupljanje podataka koje se zahtijevaju Uredbom o taksonomiji (8).

3.4.

S obzirom na ograničenja trenutačne metodologije za izračun standarda za energetske certifikate (vidjeti gornji stavak 2.2.), posebno u nedostatku usklađenije metodologije za nove razrede energetskih certifikata, prijedlogom direktive trebalo bi barem osigurati da sva ključna obilježja i polja energetskih certifikata (npr. potrošnja primarne energije u kWh/(m2/godina)) budu dostupna svim zainteresiranim stranama, uključujući kreditne i financijske institucije. Pristup dovoljno granuliranim podacima (npr. potrošnja primarne energije u kWh/(m2/godina)), umjesto samo agregiranim podacima, ključan je za prevladavanje ograničenja koja proizlaze iz razlika u razredima energetskih certifikata među državama članicama i za osiguravanje njihove usporedivosti.

3.5.

Jedinstvena identifikacija ključna je za povezivanje podataka iz različitih izvora, čime se omogućuje interoperabilnost i izbjegava dupliciranje obveza izvješćivanja. Stoga bi se prijedlogom direktive trebalo osigurati i da se podaci o energetskim certifikatima mogu povezati s točnom lokacijom zgrade, njezinim fizičkim obilježjima ili relevantnim financijskim podacima s pomoću jedinstvene identifikacije zgrade i slijedeći smjernice izrađene u okviru infrastrukture za prostorne informacije u Europi (9) (INSPIRE) kako bi se ulagačima, središnjim bankama i nadzornim tijelima pružila mogućnost najbolje procjene prijelaznih i fizičkih rizika povezanih sa zgradama.

3.6.

Prijedlogom direktive trebalo bi pojasniti da prijenos podataka iz nacionalnih baza podataka u Opservatorij Unije za zgrade ili drugu namjensku platformu treba uključivati granularne podatke, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (10) (dalje u tekstu: „Opća uredba o zaštiti podataka”) i ostale pravne zaštitne mjere. Osim toga, kako bi se osiguralo da svi dionici imaju ažurirane podatke, javno dostupne podatke iz nacionalnih baza podataka, kao i podatke prenesene u Opservatorij za zgrade ili drugu namjensku platformu, trebalo bi ažurirati češće od jednom ili dva puta godišnje, kako je trenutačno predviđeno prijedlogom direktive (11).

4.   Vremenski okvir za novu metodologiju za energetske certifikate

4.1.

ESB predlaže ranije prenošenje prijedloga direktive do kraja 2024., umjesto do kraja 2025. zbog sljedećih razloga.

Kao prvo, nadzorni postupci koje je ESB proveo 2022. pokazali su da je količina podataka o energetskim certifikatima koje su dostavile kreditne institucije ključno pitanje. Iako su kreditne institucije spomenule ograničen pristup registrima energetskih certifikata u nekim državama članicama (12) kao jedan od temeljnih uzroka, nisu prijavile ni smislene zamjenske vrijednosti. U tom bi se pogledu što skorijim omogućavanjem pristupa kreditnim i financijskim institucijama granularnim podacima o energetskim certifikatima poboljšale njihove postojeće prakse i strategije za upravljanje prijelaznim rizicima povezanima s klimom, posebno u pogledu njihova portfelja kredita za nekretnine.

Kao drugo, pravodobna dostupnost podataka o energetskoj učinkovitosti na razini Unije ključna je kako bi se na odgovarajući način obvezalo na ispunjavanje zahtjeva za nadogradnju iz prijedloga direktive. Prijedlogom direktive predviđa se da bi se zgrade i građevinske cjeline u vlasništvu javnih tijela te nestambene zgrade i građevinske cjeline trebale poboljšati barem do razreda energetske učinkovitosti F do 2027. na temelju novih standarda za energetske certifikate. Te je ciljeve teško postići bez prethodnog donošenja novih standarda za energetske certifikate (13). Države članice moraju prenijeti prijedlog direktive u nacionalno zakonodavstvo do 2025., čime se ostavljaju samo dvije godine za dovršetak potrebnih obnova.

4.2.

Ako nije moguće provesti prenošenje, ESB predlaže da se provedba određenih odredbi prijedloga direktive ubrza do kraja 2024. umjesto do kraja 2025.

5.   Načini usklađivanja za energetske certifikate

5.1.

Budući da će novoizdani energetski certifikati biti valjani najviše deset godina, donošenje prijedloga direktive značit će da će nakon 2025. paralelno postojati dvije generacije energetskih certifikata tijekom duljeg razdoblja. Stoga bi se pri prenošenju prijedloga direktive trebalo pojasniti u kakvom su odnosu te stare i nove generacije energetskih certifikata, treba li se s njima jednako postupati u regulatorne svrhe i kako će vlasnici dobiti ažurirane energetske certifikate na temelju standarda Unije jer bi to utjecalo na vrijednost zgrada. Na primjer, „zgrade s nultim emisijama” obuhvaćene su razredom energetske učinkovitosti A u skladu s prijedlogom direktive, ali nije jasno hoće li se zgrade koje su svrstane u razred energetske učinkovitosti A u skladu s postojećom direktivom smatrati zgradama s nultim emisijama. Posebno je važno razmotriti to pitanje u vezi s ostalim pravom Unije, kao što su Uredba o taksonomiji i Uredba o objavljivanju održivog financiranja, u kojima se unakrsno upućuje na energetske certifikate, definicije zgrada s nultim emisijama i „zgrada gotovo nulte energije” (14).

5.2.

Osim toga, države članice trebale bi utvrditi najprikladnija rješenja za poticanje vlasnika zgrada da pravodobno ažuriraju svoje energetske certifikate kako bi se podigla razina osviještenosti o preporučenim troškovno učinkovitim obnovama radi poboljšanja energetske učinkovitosti.

6.   Standardi hipotekarnog portfelja

6.1.

Prijedlogom direktive državama članicama nalaže se da promiču instrumente koji omogućavaju financiranje, među ostalim s pomoću standarda za hipotekarne portfelje, koji obuhvaćaju mehanizme kojima se hipotekarne zajmodavce potiče na povećanje energetske učinkovitosti njihova portfelja (15). Međutim, predložena definicija „standarda za hipotekarni portfelj” relativno je široka i sadržava nekoliko smjernica o tome kako bi te standarde trebalo definirati na nacionalnoj razini (16). Nakon prenošenja ta bi definicija mogla dovesti do heterogenog okruženja neusklađenih standarda za hipotekarne portfelje u državama članicama. Prijedlogom direktive ili novim delegiranim aktom Komisije mogli bi se detaljnije utvrditi minimalni zahtjevi kojima bi se uskladili standardi hipotekarnog portfelja diljem Unije. Isto tako, od iznimne je važnosti da se standardi hipotekarnog portfelja mogu lako upotrijebiti pri izdavanju financijskih i dužničkih instrumenata. Takvim bi se dizajnom mogla olakšati prekogranična ulaganja u hipotekarne kredite za povećanje energetske učinkovitosti, među ostalim i u kontekstu unije tržišta kapitala, i maksimalno povećati doprinos financijskih tržišta, čime bi se smanjilo oslanjanje na bankovno kreditiranje i državne programe potpore.

6.2.

Standardi hipotekarnog portfelja u idealnom bi slučaju s vremenom trebali postati sve stroži kako se poboljšavaju prosječne razine energetskih certifikata za nekretnine. Stoga bi standarde hipotekarnog portfelja trebalo redovito preispitivati kako bi se uzelo u obzir poboljšanje energetske učinkovitosti fonda nekretnina kako bi se zadržao financijski poticaj za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti skupova hipotekarnih kredita.

7.   Standardizacija baza podataka

7.1.

Prijedlogom direktive osigurava se uvođenje poveznica s povezanim skupovima podataka ostalih zgrada u nacionalne baze podataka. Zahtijeva se interoperabilnost i integracija nacionalnih baza podataka o energetskoj učinkovitosti zgrada s ostalim administrativnim bazama podataka koje sadržavaju podatke o zgradama, kao što su nacionalni katastar zgrada i digitalni građevinski dnevnici. Kako bi se proširila upotrebljivost prikupljenih podataka za potrebe donošenja odluka, ESB predlaže da se prijedlogom direktive predvidi i revizija tehničkih provedbenih standarda potrebnih za takvu interoperabilnost i integraciju iznad nacionalne razine.

Kada ESB predlaže izmjenu prijedloga direktive, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama EUR-Lexa.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 16. siječnja 2023.

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE


(1)  COM(2021) 802 final.

(2)  Vidjeti testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik za 2022., srpanj 2022., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a o nadzoru banaka na www.bankingsupervision.europa.eu

(3)  Vlasnici u državama članicama s relativno visokom razinom energetske učinkovitosti, uzimajući u obzir lokalnu klimu, morali bi obnoviti svoju zgradu iako je zgrada relativno energetski učinkovita sa stajališta cijele Unije. Priznaje se da bi dostupnost, uglavnom lokalne, radne snage u nekim državama članicama mogla biti ograničavajući čimbenik.

(4)  Točnija, ali jednostavna metodologija za usklađivanje energetskih certifikata mogla bi biti pronalaženje zajedničkog pokazatelja na razini Unije kao glavnog pokretača, kao što je potrošnja primarne energije u kWh/(m2/godina) ili emisije CO2 ili, po mogućnosti, kombinacija obaju pokazatelja, izračunavanje tog pokazatelja za sve zgrade i podjela rezultata u sedam razreda. Kako bi se dopunili podaci iz energetskih certifikata o energetskoj učinkovitosti, na temelju potrošnje primarne energije u kWh/(m2/godina), mogla bi se razmotriti gornja granica prihvatljivih emisija stakleničkih plinova (kgCO2eq/(m2/godina) za svaki razred energetskih certifikata kako bi se osigurala brža dekarbonizacija nekretnina.

(5)  Vidjeti stavak 2. Priloga VI. prijedloga direktive.

(6)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

(7)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(8)  Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.) predviđeni su sljedeći kriteriji za znatan doprinos za djelatnost „renovacija postojećih zgrada”: obnova zgrada u skladu je s primjenjivim zahtjevima za veću rekonstrukciju. Alternativno, može rezultirati smanjenjem potrošnje primarne energije od najmanje 30 %.

(9)  Vidjeti bazu znanja infrastrukture za prostorne informacije u Europi dostupnu na https://inspire.ec.europa.eu

(10)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(11)  Vidjeti članak 19. stavke 3. i 4. prijedloga direktive.

(12)  Vidjeti testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik za 2022., srpanj 2022., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a o nadzoru banaka na www.bankingsupervision.europa.eu.

(13)  Vidjeti članak 9. prijedloga direktive.

(14)  Vidjeti odjeljak 7.1. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139; Prilog I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 od 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija u vezi s načelom „ne nanosi bitnu štetu”, pobliže određuju sadržaj, metodologije i prikaz informacija u vezi s pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija u vezi s promicanjem okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivog ulaganja u predugovornim dokumentima, na internetskim stranicama i u periodičnim izvješćima (SL L 196, 25.7.2022., str. 1.).

(15)  Vidjeti članak 15. stavak 4. prijedloga direktive.

(16)  Vidjeti članak 2. točku 36. prijedloga direktive.


IV. Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Vijeće Europske unije

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/7


Obavijest namijenjena jednom subjektu na koji se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2010/413/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 267/2012 o mjerama ograničavanja protiv Irana

(2023/C 89/02)

O sljedećim informacijama obavješćuje se društvo Fajr Aviation Composite Industries (br. 12), subjekt naveden u dijelu I. Priloga II. Odluci Vijeća 2010/413/ZSVP (1) i u dijelu I. Priloga IX. Uredbi Vijeća (EU) br. 267/2012 (2) o mjerama ograničavanja protiv Irana.

Vijeće namjerava zadržati mjere ograničavanja protiv navedenog subjekta s novim obrazloženjem. Dotični se subjekt obavješćuje da do 17. ožujka 2023. na sljedeću adresu može podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja predviđenog obrazloženja za njegovo uvrštenje na popis:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu


(1)  SL L 195, 27.7.2010., str. 39.

(2)  SL L 88, 24.3.2012., str. 1.


10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/8


Obavijest namijenjena subjektu na koji se primjenjuju mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća (ZVSP) 2020/1999 i Uredbe Vijeća (EU) 2020/1998 o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava

(2023/C 89/03)

Skupini Wagner, na koju se odnose mjere ograničavanja u Prilogu Odluci Vijeća 2014/1999/ZSVP (1) i Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 2020/1998 (2) o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava, skreće se pozornost na informacije u nastavku.

Vijeće namjerava uvrstiti navedeni subjekt u Prilog Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP (3) i Prilog I. Uredbi Vijeća (EU) br. 269/2014 (4) o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine.

Dotični subjekt obavješćuje se da do 17. ožujka 2023. na sljedeću adresu može podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja predviđenih obrazloženja za uvrštenje na popis:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi /Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu


(1)  SL L 410 I, 7.12.2020., str. 13.

(2)  SL L 410 I, 7.12.2020., str. 1.

(3)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(4)  SL L 78, 17.3.2014., str. 6.


Europska komisija

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/9


Tečajna lista eura (1)

9. ožujka 2023.

(2023/C 89/04)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,0554

JPY

japanski jen

143,82

DKK

danska kruna

7,4421

GBP

funta sterlinga

0,88814

SEK

švedska kruna

11,3365

CHF

švicarski franak

0,9911

ISK

islandska kruna

149,90

NOK

norveška kruna

11,2715

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

23,626

HUF

mađarska forinta

379,10

PLN

poljski zlot

4,6785

RON

rumunjski novi leu

4,9150

TRY

turska lira

20,0026

AUD

australski dolar

1,5965

CAD

kanadski dolar

1,4574

HKD

hongkonški dolar

8,2848

NZD

novozelandski dolar

1,7232

SGD

singapurski dolar

1,4279

KRW

južnokorejski von

1 395,00

ZAR

južnoafrički rand

19,6578

CNY

kineski renminbi-juan

7,3515

IDR

indonezijska rupija

16 294,30

MYR

malezijski ringit

4,7715

PHP

filipinski pezo

58,237

RUB

ruski rubalj

 

THB

tajlandski baht

37,066

BRL

brazilski real

5,4202

MXN

meksički pezo

18,9237

INR

indijska rupija

86,6215


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


Europski nadzornik za zaštitu podataka

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/10


Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti

(2023/C 89/05)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a https://edps.europa.eu)

Europska komisija objavila je 7. prosinca 2022. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti. Cilj je Prijedloga utvrditi pravila kojima se jača konvergencija u odabranim aspektima prava država članica u vezi s postupcima u slučaju nesolventnosti poduzeća izvan bankarskog sektora.

Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 13. prosinca 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. EUDPR-a (1). Usredotočuje se na odredbe koje mogu utjecati na temeljno pravo na zaštitu podataka.

EDPS pozdravlja predviđene zaštitne mjere u pogledu pristupa imenovanih sudova država članica informacijama sadržanima u nacionalnim centraliziranim registrima bankovnih računa.

Međutim, daje sljedeće preporuke:

Prvo, kad je riječ o pristupu upravitelja u slučaju nesolventnosti nacionalnim registrima imovine, EDPS preporučuje da se svrha njihova pristupa utvrdi ne samo u preambuli, već i u normativnom dijelu buduće direktive.

Drugo, EDPS preporučuje da se na razini EU-a uvedu potrebne zaštitne mjere u pogledu novog pristupa upravitelja u slučaju nesolventnosti osobnim podatcima sadržanima u registrima stvarnog vlasništva i nacionalnim registrima imovine.

Osim toga, kad je riječ o međusobnom povezivanju platformi za dražbe, EDPS preporučuje da se pojasni kako bi pravna osnova međusobnog povezivanja bila buduća direktiva, a ne provedbeni akti Komisije.

EDPS nadalje preporučuje da se osigura da provedbeni akti Komisije, koje treba donijeti za uspostavljanje te međusobne povezanosti, budu na snazi u trenutku kada se počnu primjenjivati buduća direktiva i zakonski propisi država članica kojima se ona prenosi.

Naposljetku, kad je riječ o elektroničkoj komunikaciji, EDPS preporučuje da se pojasni hoće li buduća uredba o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima biti temelj za elektroničku komunikaciju predviđenu Prijedlogom.

1.   UVOD

1.

Europska komisija objavila je 7. prosinca 2022. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti („Prijedlog”) (2).

2.

Cilj je Prijedloga utvrditi pravila kojima se jača konvergencija u odabranim aspektima prava država članica u vezi s postupcima u slučaju nesolventnosti poduzeća izvan bankarskog sektora (3). Prema izvješću o procjeni učinka, savjetovanja s dionicima pokazala su poteškoće povezane s praćenjem imovine (4), posebno ako se imovina nalazi u nekoj drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj je pokrenut postupak. Učinkovitost praćenja imovine od ključne je važnosti za maksimiziranje vrijednosti nesolvencijske mase jer je u interesu dužnika ukloniti imovinu iz nesolvencijske mase. Sredstva dostupna upraviteljima u slučaju nesolventnosti za praćenje i zamrzavanje imovine koja pripada nesolvencijskoj masi u drugoj državi članici nedostatna su ili neodgovarajuća, što često dovodi do raspršivanja imovine prije trenutka poduzimanja mjere. Ključne informacije za potrebe praćenja imovine sadržane su u nacionalnim registrima, ali ti registri ponekad nisu dostupni i/ili nisu razumljivi upraviteljima u slučaju nesolventnosti (zbog jezičnih prepreka). Osim toga, svaka država članica ima vlastita pravila i upraviteljima u slučaju nesolventnosti daje različite ovlasti u pogledu praćenja imovine. Nepostojanje mogućnosti praćenja imovine ili njihova složenost narušavaju sposobnost sudova, upravitelja u slučaju nesolventnosti ili drugih stranaka s legitimnim interesima da utvrde i lociraju imovinu, provjere prihode ostvarene često prijevarnom aktivnošću i slijede njihov trag (5).

3.

U glavi III. Prijedloga, koja se odnosi na praćenje imovine koja pripada nesolvencijskoj masi, predviđa se sljedeće:

pristup posebno imenovanih nadležnih nacionalnih sudova (6) nacionalnom centraliziranom registru bankovnih računa (7) koji je uspostavljen u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (8) o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (Direktiva o sprečavanju pranja novca), a posebno informacijama o bankovnim računima navedenima u članku 32.a stavku 3. Direktive (9). Pristup bi se omogućio na zahtjev upravitelja u slučaju nesolventnosti (10) imenovanog u postupku u slučaju nesolventnosti koji je u tijeku, ako je to potrebno radi utvrđivanja i praćenja imovine koja pripada nesolvencijskoj masi dužnika u tom postupku, uključujući imovinu koja je predmet postupaka radi pobijanja dužnikovih radnji. Budućom direktivom državama članicama nametnula bi se obveza osiguravanja da imenovani sudovi imaju ovlast pristupa informacijama dostupnima u drugoj državi članici putem jedinstvene pristupne točke registara bankovnih računa koja bi se uspostavila novom direktivom o sprečavanju pranja novca u trenutku donošenja (11) (članci od 13. do 16.);

neizravan pristup upravitelja u slučaju nesolventnosti tim informacijama, koji će to ostvariti tako da od sudova u svojim državama članicama koji su za to ovlašteni zatraže da pristupe registru te da ga pretražuju (uvodna izjava 16.);

izravan pristup upravitelja u slučaju nesolventnosti informacijama o stvarnom vlasništvu (članak 17.);

izravan pristup upravitelja u slučaju nesolventnosti nacionalnim registrima imovine, ako su dostupni (članak 18.).

4.

Osim toga, u skladu s Prijedlogom (članak 40.) od država članica zahtijevalo bi se da osiguraju da se u pojednostavnjenom postupku likvidacije nesolventnih mikropoduzeća sva komunikacija između nadležnog tijela i, prema potrebi, upravitelja u slučaju nesolventnosti, s jedne strane, te stranaka u postupku, s druge strane, može obavljati elektroničkim putem, u skladu s člankom 28. Direktive (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019.o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (12) (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (13).

5.

Naposljetku, Prijedlogom bi se omogućilo da države članice uspostave i održavaju jednu ili više platformi za elektroničke dražbe za prodaju imovine iz nesolvencijske mase u pojednostavljenom postupku likvidacije (članak 50.) i da Komisija uspostavi njihovu međusobnu povezanost putem provedbenih akata (članak 51.).

6.

Ta inicijativa, najavljena u rujnu 2020., dio je prioriteta Komisije za unapređenje unije tržišta kapitala (14), ključnog projekta za daljnju financijsku i gospodarsku integraciju u Europskoj uniji (15).

7.

EDPS donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 13. prosinca 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. Europske uredbe o zaštiti podataka. EDPS također pozdravlja upućivanje na ovo savjetovanje u uvodnoj izjavi 63. Prijedloga. U tom pogledu EDPS također sa zadovoljstvom primjećuje da je prethodno s njim provedeno neformalno savjetovanje u skladu s uvodnom izjavom 60. Europske uredbe o zaštiti podataka.

5.   ZAKLJUČCI

22.

S obzirom na prethodno navedeno, EDPS daje sljedeće preporuke:

(1)

pojasniti u normativnom dijelu buduće direktive da je pristup upravitelja u slučaju nesolventnosti nacionalnim registrima imovine dopušten samo ako je to potrebno u svrhu utvrđivanja i praćenja imovine koja pripada nesolvencijskoj masi dužnika u postupku u slučaju nesolventnosti koji je u tijeku;

(2)

uvesti na razini EU-a potrebne zaštitne mjere za novi pristup upravitelja u slučaju nesolventnosti osobnim podatcima sadržanima u registrima stvarnog vlasništva i nacionalnim registrima imovine, kako je predviđeno Prijedlogom;

(3)

pojasniti da će se budućom direktivom predvidjeti međusobno povezivanje nacionalnih sustava elektroničkih dražbi;

(4)

osigurati da provedbeni akti koje Komisija treba donijeti za uspostavu međusobne povezanosti sustava za elektroničke dražbe budu na snazi u trenutku početka primjene nacionalnih zakona kojima se prenosi ta direktiva kako bi se uspostavile i mjere za zaštitu podataka koje treba utvrditi u tim provedbenim aktima;

(5)

pojasniti, ovisno o slučaju, hoće li se buduća uredba o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima biti temelj za elektroničku komunikaciju predviđenu Prijedlogom.

Bruxelles, 6. veljače 2023

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI


(1)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

(2)  COM(2022) 702 final.

(3)  Vidjeti izvješće o procjeni učinka (SWD(2022) 395 final), str. 7.

(4)  Vidjeti stranicu 172.: „praćenje imovine je alat za praćenje novca koji sudovima, upraviteljima u slučaju nesolventnosti ili strankama koje su pokazale legitiman interes omogućuje da utvrde i lociraju imovinu, provjere prihode ostvarene često prijevarnom aktivnošću i slijede njihov trag. ‚Praćenje imovine’ pravni je postupak utvrđivanja i lociranja otuđene imovine ili prihoda (vrijednosti) ostvarenih na temelju nje koji pripadaju dužnikovoj nesolvencijskoj masi. Uključuje i očuvanje (zamrzavanje) utvrđene imovine i repatrijaciju (ako se imovina nalazi u drugoj državi)”. [„UNCITRAL, Građansko praćenje i povrat imovine u stečajnom postupku. Napomena Tajništva, 4. listopada 2021. (A/CN.9/WG.V/WP.175), t. 29. Vidjeti prethodno izvješće Kolokvija o upravljanju i povratu civilne imovine (Beč, 6. prosinca 2019.) (A/CN/9/1008). Dokumenti su dostupni na adresi www.uncitral.org”].

(5)  Vidjeti izvješće o procjeni učinka, str. 26. – 28. i 172.

(6)  U skladu s člankom 2. točkom (b), sud znači pravosudno tijelo države članice.

(7)  Prema članku 2. točki (d) Prijedloga, „centralizirani registri bankovnih računa” znači centralizirani automatizirani mehanizmi, kao što su središnji registri ili središnji elektronički sustavi za dohvat podataka, uspostavljeni u skladu s člankom 32.a stavkom 1. Direktive (EU) 2015/849.

(8)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73).

(9)  U skladu s člankom 32.a stavkom 3. Direktive o sprečavanju pranja novca, „sljedećim informacijama mora se moći pristupiti i mora ih se moći pretraživati putem centraliziranih mehanizama iz stavka 1.:

za stranku koja je vlasnik računa i svaku osobu koja tvrdi da djeluje u ime stranke : ime, dopunjeno ili ostalim identifikacijskim podatcima potrebnima na temelju nacionalnih odredaba kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (a) ili jedinstvenim identifikacijskim brojem

za stvarnog vlasnika stranke koja je vlasnik računa : ime, dopunjeno ili ostalim identifikacijskim podatcima potrebnima na temelju nacionalnih odredaba kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (b) ili jedinstvenim identifikacijskim brojem

za bankovni račun u ili račun za plaćanja: IBAN i datumi otvaranja i zatvaranja računa

za sef : ime unajmljivača, dopunjeno ili ostalim identifikacijskim podatcima potrebnima na temelju nacionalnih odredaba kojima se prenosi članak 13. stavak 1. ili jedinstvenim identifikacijskim brojem te trajanje najma”.

(10)  U članku 2. točki (a) Prijedloga upravitelj u slučaju nesolventnosti definira se kao „upravitelj kojeg je imenovalo pravosudno ili upravno tijelo u postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, kako je navedeno u članku 26. Direktive (EU) 2019/1023”.

(11)  Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti za sprečavanje upotrebe financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 (COM(2021)423 final).

(12)  Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (SL L 169, 30.6.2017., str. 46).

(13)  Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (SL L 172, 26.6.2019., str. 18).

Članak 28.Uporaba elektroničkih sredstava komunikacije: „Države članice osiguravaju da u postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga strane u postupku, upravitelj i pravosudno ili upravno tijelo mogu poduzeti upotrebom elektroničkih sredstava komunikacije, među ostalim u prekograničnim situacijama, barem sljedeće radnje:

(a)

podnošenje zahtjeva

(b)

podnošenje planova restrukturiranja ili otplate

(c)

obavijesti vjerovnicima

(d)

podnošenje osporavanja i žalbi”.

(14)  COM/2020/609 final

(15)  Obrazloženje prijedloga, str. 6.


OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/14


Notifikacija sukladno Zakoniku o schengenskim granicama

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

(2023/C 89/06)

Obavijest sukladno članku 42. SBC-a: Ažurirane nacionalne odredbe koje se odnose na zakonom određenu obvezu nošenja dokumenata i isprava

Zakon o strancima (Narodne novine, br. 133/20, 114/22, 151/22) propisuje u članku 167. obvezu da je državljanin treće zemlje dužan nositi i na zahtjev službene osobe dati na uvid valjanu stranu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu, dozvolu boravka ili drugu javnu ispravu koja sadrži fotografiju. Državljanin treće zemlje dužan je na zahtjev službene osobe dati na uvid putnu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice.

Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, br. 66/19, 53/20, 144/20, 114/22) u članku 35. stavku 1. propisuje da su punoljetni državljanin države članice EGP-a i punoljetni član njegove obitelji koji nije državljanin države članice EGP-a dužni kod sebe imati valjanu stranu osobnu iskaznicu ili stranu putnu ispravu, drugu javnu ispravu koja sadrži fotografiju ili boravišnu iskaznicu ako su je dužni imati sukladno odredbama ovoga Zakona i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene obaviti uvid u putnu ispravu ili osobnu iskaznicu.

Zakon o osobnoj iskaznici (Narodne novine, br. 62/15, 42/20, 144/20 u 114/22) propisuje u članku 16. stavku 1. da je punoljetna osoba i osoba koja je navršila 16 godina života, a kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka te je sklopila brak, ako ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, dužna kod sebe imati osobnu iskaznicu i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta nositelja osobne iskaznice.

Obavijest sukladno članku 42. SBC-a: Ažurirane nacionalne odredbe koje se odnose na obvezu državljana trećih zemalja da prijave svoju prisutnost na državnom području Republike Hrvatske

Zakon o strancima (Narodne novine, br. 133/20, 114/22, 151/22) propisuje u članku 177. obvezu da je smještaj državljanina treće zemlje na kratkotrajnom boravku dužna prijaviti pravna i fizička osoba koja je državljaninu treće zemlje pružila smještaj u roku od jednog dana od dolaska državljanina treće zemlje na smještaj. Ista obveza odnosi se i na zdravstvene ustanove, urede turističke zajednice i pružatelje usluge veza u luci kada je državljanin treće zemlje smješten na plovilu. Ako smještaj nije moguće obaviti na naprijed opisani način, državljanin treće zemlje na kratkotrajnom boravku dužan je sam prijaviti svoj smještaj u roku od dva dana od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od promjene smještaja.

Obavijest sukladno članku 42. SBC-a: Ažurirane nacionalne odredbe koje se odnose na sankcije vezane uz neovlašteno prelaženje vanjskih granica na mjestima izvan graničnih prijelaza ili izvan utvrđenog radnog vremena

Zakon o nadzoru državne granice (Narodne novine, br. 83/13, 27/16, 114/22, 151/22) propisuje u članku 42. da će se kaznom zatvora od 30 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1 320 eura kazniti za prekršaj fizička osoba ako:

1.

prijeđe ili pokuša prijeći vanjsku granicu izvan graničnog prijelaza ili preko graničnog prijelaza izvan radnog vremena graničnog prijelaza

2.

izbjegne podvrgavanje graničnoj kontroli ili napusti područje graničnog prijelaza dok granična kontrola nije obavljena.

Zakon o strancima (Narodne novine, br. NN 133/20, 114/22, 151/22) propisuje u članku 249. stavku 8. propisuje: „(8) Kaznom zatvora do 60 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 3 050 eura za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje kaznit će se fizička osoba koja pomaže ili pokuša pomoći državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj”, a stavkom 9. propisuje: „(9) Za prekršaje iz stavka 8. ovoga članka obvezno će se izreći oduzimanje predmeta i sredstava ako je osoba koje je pomogla ili pokušala pomoći državljaninu treće zemlje vlasnik prijevoznog sredstva”.


OBAVIJESTI TREĆIH ZEMALJA

Europska komisija

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/16


Prethodna prijava koncentracije

(predmet M.11044 – DERICHEBOURG / ELIOR)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 89/07)

1.   

Komisija je 2. ožujka 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

grupa Dericheburg („Dericheburg”, Francuska),

Elior Group SA („Elior”, Francuska).

Poduzetnik Dericheburg stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad poduzetnikom Elior.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

2.   

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

Dericheburg posluje, uglavnom u Francuskoj, u sektoru okolišnih usluga (prikupljanje i oporaba otpada, komunalne usluge kao što je prikupljanje otpada iz kućanstava) i usluga za poduzeća i radnike (usluge čišćenja, usluge privremenog zapošljavanja, eksternalizirane usluge u zračnoj plovidbi, upravljanje tehničkim instalacijama u zgradama itd.),

Elior posluje, uglavnom u Francuskoj, u sektoru pripreme i posluživanja hrane te usluga za poduzeća, uprave i javna tijela u području čistoće, tehničkog i administrativnog upravljanja zgradama ili objektima (usluge recepcije, rutinsko održavanje itd.) i upravljanja zelenim površinama.

3.   

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.   

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.11044 – DERICHEBOURG / ELIOR

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

Europska komisija

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


V. Objave

ADMINISTRATIVNI POSTUPCI

Europska komisija

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/18


OBAVIJEST U SKLADU S ČLANKOM 29. STAVKOM 2. PRAVILNIKA O OSOBLJU

Objava slobodnog radnog mjesta zamjenika glavnog direktora Glavne uprave za obrambenu industriju i svemir (DEFIS) (razred AD 15)

COM/2023/10428

(2023/C 89/08)

Europska komisija objavila je oglas za slobodno radno mjesto (referentna oznaka COM/2023/10428) zamjenika glavnog direktora Glavne uprave za obrambenu industriju i svemir (DEFIS) (razred AD 15).

Tekst oglasa za slobodno radno mjesto na 24 jezika dostupan je na posebnoj internetskoj stranici Komisije, na kojoj možete i podnijeti svoju prijavu: https://europa.eu/!TkmWYM


POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/19


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11020 – KKR / APRIL)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 89/09)

1.   

Komisija je 28. veljače 2023. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

KKR & Co. Inc. („KKR”, SAD),

April S.A.S. („April”, Francuska).

KKR će steći isključivu kontrolu nad poduzetnikom April u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

2.   

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

KKR je globalno investicijsko društvo koje pruža usluge upravljanja imovinom te rješenja za tržišta kapitala i osiguranje. KKR je vlasnik društva +Simple, francuskog posrednika za veleprodaju osiguranja osnovanog 2015. koji pruža platformu za digitalno posredovanje u osiguranju poduzećima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i nedavno Austriji,

April je posrednik u osiguranju sa sjedištem u Lyonu u Francuskoj, koji se bavi osobnim linijama osiguranja u području zdravlja, zaštite, imovine i nezgoda, stambenih kredita i međunarodnog zdravstvenog osiguranja.

3.   

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.   

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.11020 – KKR / APRIL

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/21


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11063 – CVC CAPITAL / SCAN GLOBAL LOGISTICS)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 89/10)

1.   

Komisija je 3. ožujka 2023. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

CVC Capital Partners SICAV-FIS S.A. („CVC”, Luksemburg),

SGL TransGroup US Corp (Sjedinjene Američke Države) i Scan (Jersey) TopCo Ltd (Jersey), koji se zajedno nazivaju Scan Global Logistics, pod kontrolom poduzetnika AEA Investors SBF LP („AEA”, Sjedinjene Američke Države).

Poduzetnik CVC steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom Scan Global Logistics.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

2.   

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

CVC pruža usluge savjetovanja i upravljanja investicijskim fondovima s udjelima u trgovačkim društvima koja posluju u raznim sektorima na globalnoj razini, uglavnom u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i azijsko-pacifičkoj regiji,

Scan Global Logistics s malo kapitalne imovine pruža usluge međunarodne špedicije na globalnoj razini. Trenutačno je pod kontrolom poduzetnika AEA, koji posluje u području ulaganja privatnog kapitala.

3.   

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.   

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.11063 – CVC CAPITAL / SCAN GLOBAL LOGISTICS

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


DRUGI AKTI

Europska komisija

10.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 89/23


Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2023/C 89/11)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda / Manzanilla”

PDO-ES-A1482-AM04

Datum obavijesti: 12.12.2022.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Uvrštenje zaštićenog naziva

Opis:

Dodaje se zaštita samostalnog naziva „Manzanilla”.

Izmjena se odnosi na odjeljak A specifikacije proizvoda, ali ne utječe na jedinstveni dokument.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT). Prije svega, ne mijenjaju se nazivi koje treba zaštititi jer je naziv „Manzanilla” već zaštićen pravom EU-a. Iako samostalni naziv nije upotrijebljen u specifikaciji proizvoda, bio je uvršten u jedinstveni dokument kao naziv koji treba zaštititi.

Razlog:

Osim što se naziv „Manzanilla” na etiketama i u ostalim materijalima često upotrebljava samostalno, jednak je nazivu „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda” od objave Uredbe Vijeća (EZ) br. 1426/96 od 26. lipnja 1996.

2.   Izmjene opisa proizvoda

Opis:

1.

Odjeljak B.1 (Analitička svojstva proizvoda) izmijenjen je kako slijedi:

a)

Izmijenjeni su naslov i broj tog odjeljka, te on sad glasi: B.2 Analitička svojstva.

b)

Najmanji sadržaj šećera smanjen je s 5 g na 4 g po litri.

Razlog:

Sadržaj specifikacije proizvoda prilagođen je i restrukturiran.

Sadržaj šećera u smislu „reducirajućih šećera” (koji uključuju niz drugih spojeva) izmijenjen je kako bi se naveo samo sadržaj glukoze i fruktoze jer je to točnije u tehničkom smislu.

2.

Izmijenjen je odjeljak B.2 (Organoleptička svojstva).

a)

Broj tog odjeljka promijenjen je u B.3 (Organoleptička svojstva).

b)

Opis organoleptičkih svojstava vina poboljšan je i pojednostavnjen.

c)

Odlomak o vinu „Manzanilla Pasada” premješten je u odjeljak C.3 (Starenje ili dozrijevanje).

Razlog:

Sadržaj specifikacije proizvoda prilagođen je i restrukturiran.

Uvrštena su vizualna, olfaktorna i okusna svojstva koja može potvrditi odbor za degustaciju.

Ima više smisla da se odlomak o vinu „Manzanilla Pasada” nalazi u odjeljku C.3.

Izmjena se odnosi na odjeljak B specifikacije proizvoda i odjeljak 4. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

3.   Izmjene posebnih enoloških postupaka i nametnutih ograničenja

Opis:

1.

Naslov tog odjeljka promijenjen je u: C) POSEBNI ENOLOŠKI POSTUPCI I NAMETNUTA OGRANIČENJA.

Razlog:

Usklađivanje s pravnom terminologijom.

2.

Izbrisan je odjeljak C.1 (Definicije).

Razlog:

U relevantnim su odjeljcima i odlomcima prema potrebi navedene definicije raznih koncepata.

3.

Izmijenjen je odjeljak C.2 (Način proizvodnje vina).

a)

Izmijenjeni su naslov i broj odjeljka C.2 (Način proizvodnje vina), te on sad glasi: C.1 Proizvodnja vina.

Razlog:

Odlomci specifikacije proizvoda prilagođeni su i restrukturirani. Uvrštena je definicija proizvodnje vina.

b)

Izbrisana su ograničenja proizvodnje za dopunske proizvode.

Razlog:

Primjenjuju se pravna ograničenja.

c)

Uvrštena je mogućnost zakiseljavanja kalcijevim sulfatom u skladu s ograničenjima iz primjenjivog zakonodavstva.

Razlog:

Tom se izmjenom uvrštava tradicionalna praksa dopuštena za ZOI „Sanlúcar de Barrameda”.

4.

Uvršten je odjeljak C.2 (Pojačavanje).

a)

Dodan je odjeljak C.2 (Pojačavanje) u kojem se definira praksa pojačavanja i navode razlozi za njezinu primjenu. Te su informacije prethodno bile navedene u odjeljku C.4 (Pojačavanje – upotrebom španjolskog termina Encabezado).

Razlog:

Tekst je poboljšan kako bi se uzele u obzir dopuštene prakse. Umjesto prethodno navedenog sinonima encabezado španjolski termin koji se odnosi na pojačavanje sad glasi fortificación.

b)

„Vinski alkohol” zamijenjen je „alkoholom vinogradarsko-vinarskog podrijetla”.

Razlog:

Izmjena je opravdana na temelju proizvoda dopuštenih primjenjivim zakonodavstvom EU-a.

c)

U taj je odjeljak iz odjeljka D.1 premještena mogućnost upotrebe alkohola koji potječe od grožđa izvan tog područja.

Razlog:

To je bolji način strukturiranja informacija.

5.

Odjeljak C.3 (Starenje ili dozrijevanje) izmijenjen je kako slijedi:

a)

Dodane su definicije za sljedeće izraze: dozrijevanje, bota, biološko dozrijevanje, sloj kvasca flor, oksidacijsko dozrijevanje, sustav criaderas y solera, sacas, rocios, solera, criadera, sustav añadas te definicije izraza za označivanje „Manzanilla Pasada” i „Añada”.

Razlog:

Cilj je pružiti jasnu definiciju tehnika starenja koje se upotrebljavaju za vina obuhvaćena ZOI-jem „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda”.

b)

„Drvene bačve” zamijenjene su „hrastovim bačvama”.

Razlog:

Usklađivanje s terminologijom iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/934 od 12. ožujka 2019.

c)

Izbrisana je rečenica u kojoj se navodi da postupak starenja biološkim dozrijevanjem može dovesti do smanjenja sadržaja alkohola u vinu na manje od 15 % po volumenu.

Razlog:

Ta se rečenica ne primjenjuje jer proizvod mora ispuniti uvjete pri certificiranju koje obavlja proizvođač.

d)

Izbrisana je rečenica u kojoj se navodi da vina moraju biti stara u prosjeku dvije godine.

Razlog:

To je opće pravilo za vina generoso (pojačana) i uvršteno je u zahtjeve u opisu vina iz odjeljka B.

e)

Izbrisano je ograničenje od 40 % zaliha iz svake kategorije dozrijevanja koje se mogu pustiti u prodaju početkom godine, kao i ostala pravila u vezi s kvotom (povećanje zaliha za više od 10 %). Uvrštena je formula za izračun prosječne starosti.

Razlog:

Ta je izmjena opravdana zbog uvrštenja preciznije formule kojom se može izračunati najmanja prosječna starost.

f)

Uvršten je poseban zahtjev za odležavanje (sedam godina) za vino „Manzanilla Pasada”.

Razlog:

Slijedom toga, „produženo dozrijevanje” zamijenjeno je preciznijim zahtjevom.

g)

Izbrisana su produžena razdoblja dozrijevanja od 12 i 15 godina.

Razlog:

Biološko dozrijevanje ne traje toliko godina, pa se te posebne kategorije starosti ne odnose na tu specifikaciju proizvoda.

6.

Odjeljak C.4. Izbrisano je pojačavanje (Encabezado).

Razlog:

Tekst je prilagođen i restrukturiran.

Izmjena se odnosi na odjeljak C specifikacije proizvoda i odjeljak 5.1. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

4.   Izmjene zemljopisnog područja

Opis:

1.

Izmijenjen je odjeljak D.1 (Područje proizvodnje).

a)

Španjolski naslov odjeljka D.1 promijenjen je iz Área de producción u Zona de producción.

Razlog:

Naslov odjeljka prilagođen je radi usklađivanja s primjenjivim zakonodavstvom.

b)

Rečenica u kojoj se objašnjava mogućnost proizvodnje dopunskog proizvoda iz odjeljka C.4 od grožđa koje potječe izvan područja proizvodnje premještena je u odjeljak C.2 (Pojačavanje).

Razlog:

Restrukturiran je sadržaj specifikacije proizvoda.

c)

Uvršteni su vinogradi San José del Valle koji se nalaze zapadno od 5°49 zapadnog meridijana Greenwich.

Razlog:

Općina San José del Valle, kako je danas poznata, nekoć je bila dio općine Jerez de la Frontera. Postojeće vinograde trebalo je obuhvatiti razgraničenim područjem.

2.

Izmijenjen je odjeljak D.2 (Područje dozrijevanja).

a)

Tom je odjeljku naslov promijenjen u sljedeći: D.2 Manje zemljopisne jedinice na razgraničenom području.

Razlog:

Restrukturiranje i poboljšanje specifikacije proizvoda.

b)

Navedene su manje zemljopisne jedinice tradicionalno poznate kao pagos i dodan je prilog s popisom svih jedinica pagos obuhvaćenih razgraničenim područjem.

Razlog:

Jedinice pagos jedno su od obilježja vina „Manzanilla”. Međutim, sve do 2015. nisu bile potpuno zemljopisno razgraničene, pa je tek od te godine bilo moguće potvrditi podrijetlo grožđa.

3.

Dodan je odjeljak D.3 (Vinova loza „Jerez Superior”).

Klasifikacija vinove loze „Jerez Superior”, koja se prethodno nalazila u odjeljku C.1, više nije ograničena na određene općine (kao što je prethodno bilo navedeno u odjeljku „Definicije” sadašnje specifikacije proizvoda). Ta se klasifikacija sad odnosi na čitavo razgraničeno područje i utvrđena je na temelju studija koje je ocijenio stručni odbor.

Definicije.

Razlog:

Izmjena je unesena zbog potrebe restrukturiranja teksta specifikacije proizvoda i zato što je ograničenje klasifikacije na određene općine diskriminirajuće te se ne može opravdati tehničkim razlozima.

4.

Uvršten je odjeljak D.4 (Područje dozrijevanja). Odjeljak je prethodno nosio broj D.2.

Razlog:

Restrukturiranje i poboljšanje specifikacije proizvoda. Izmjena se odnosi na odjeljak D specifikacije proizvoda i odjeljak 6. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

5.   Izmjene najvećeg prinosa po hektaru

Opis:

1.

Izbrisan je najveći prihvatljivi prinos od 80 hektolitara.

2.

Uklonjena je mogućnost navodnjavanja vinove loze namijenjene upotrebi u proizvodnji dopunskih proizvoda.

3.

Posebna ograničenja prinosa za vinovu lozu u nedavno zasađenim vinogradima nisu se promijenila, no te su informacije premještene u odjeljak H (Dodatni uvjeti). Izmjena se odnosi na odjeljak E specifikacije proizvoda i odjeljak 5.2. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

Razlog:

Prinosi se moraju izraziti isključivo u kilogramima po hektaru. Spominjanje navodnjavanja nije potrebno. To je bolji način strukturiranja informacija.

6.   Izmjene sorti grožđa od kojih potječe vino

Opis:

1.

Sorte grožđa sad su ograničene isključivo na Listán Blanco (ili Palomino Fino) i Palomino. To znači da su izbrisane sorte Pedro Ximenez i Moscatel te da je sorta Palomino podijeljena na dvije, Palomino i Palomino Fino.

2.

Izbrisan je zahtjev da najmanje 60 % grožđa mora potjecati iz vinograda s područja „Jerez Superior”.

Izmjena se odnosi na odjeljak F specifikacije proizvoda i odjeljak 7. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

Razlog:

Ta se izmjena temelji na činjenici da se u praksi upotrebljavaju samo sorte grožđa Listán Blanco (ili Palomino Fino) i Palomino. Cilj je i očuvati identitet vina Manzanilla.

Kad je riječ o zahtjevu da najmanje 60 % grožđa mora potjecati s područja „Jerez Superior”, u praksi bi to ograničenje značilo da na etiketama vina „Manzanilla” proizvedenih od grožđa koje u potpunosti potječe iz jedinica pagos koje se ne nalaze na području „Jerez Superior” ne bi bilo moguće navoditi nazive tih jedinica.

7.   Izmjene teksta u odjeljku o uzročnoj povezanosti zemljopisnog područja i kvalitete vina

Opis:

Tekst je poboljšan, a informacije su restrukturirane kako bi se pravilno potkrijepila povezanost svojstava proizvoda i razgraničenog područja.

1.

Izmijenjeni su odjeljci G.1 (Ljudski čimbenici) i G.2 (Prirodni čimbenici).

a)

Naziv odjeljka promijenjen je u G.1 (Karakteristični čimbenici zemljopisnog područja), čime su povezane informacije iz odjeljaka G.1 (Ljudski čimbenici) i G.2 (Prirodni čimbenici).

Razlog:

To je bolji način strukturiranja informacija uz navođenje posebnih svojstava vina obuhvaćenih ZOI-jem „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda”.

b)

Dodan je odjeljak G.2 (Svojstva zaštićenih vina koja su uvelike ili isključivo posljedica zemljopisnog okoliša).

Razlog:

To je bolji način strukturiranja informacija.

c)

Dodan je odjeljak G.3 (Uzročna povezanost zemljopisnog okoliša i svojstava vina).

Razlog:

To je bolji način strukturiranja informacija. Riječ je o novom odjeljku o povezanosti svojstava vina i okoliša.

Izmjena se odnosi na odjeljak G specifikacije proizvoda, ali ne utječe na jedinstveni dokument.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT). Njome se ne poništava povezanost jer podrazumijeva samo poboljšanje teksta.

8.   Izmjene odjeljka „primjenjivi zahtjevi regulatornog ODBORA”

Opis:

1.

Naslov tog odjeljka promijenjen je u H (DODATNI UVJETI). U cijelom odjeljku izbrisani su proceduralni zahtjevi ili opće zakonodavstvo.

Razlog:

Postojeći naslov „Primjenjivi zahtjevi regulatornog odbora” nije usklađen s predlošcima Europske komisije. Upućivanja su izbrisana jer njihovo uvrštenje u specifikaciju proizvoda nema smisla.

2.

Izmijenjen je odjeljak H.1 (Registri).

Podroban popis registara izbrisan je i zamijenjen registrima koji se navode u proceduralnim pravilima regulatornog odbora. Definirane su aktivnosti koje obavljaju gospodarski subjekti koji moraju biti registrirani u regulatornom odboru.

Razlog:

Tekst je izmijenjen radi usklađivanja s registrima koji su uspostavljeni u proceduralnim pravilima regulatornog odbora.

3.

Izmijenjen je odjeljak H.2 (Primjenjivi zahtjevi za proizvodnju grožđa).

a)

Izbrisano je upućivanje na članak 9. Zakona 24/2003 od 10. srpnja 2003. o vinovoj lozi i vinima jer je to zakonodavstvo stavljeno izvan snage. Izbrisana je i mogućnost navodnjavanja u slučaju vinove loze namijenjene upotrebi u proizvodnji dopunskih proizvoda. Mogućnost navodnjavanja ograničena je na vinovu lozu namijenjenu proizvodnji alkohola za pojačavanje jer nije namijenjena upotrebi u proizvodnji baznih vina.

Razlog:

Izbrisano je upućivanje na članak 9. Zakona 24/2003 od 10. srpnja 2003. o vinovoj lozi i vinima jer je to zakonodavstvo stavljeno izvan snage.

Navodnjavanje je moguće u slučaju vinove loze namijenjene proizvodnji alkohola jer se ne primjenjuju zahtjevi utvrđeni za proizvodnju zaštićenog vina.

b)

Dodan je novi pododjeljak, c) (Prinosi). Te su se informacije prethodno nalazile u odjeljku E (Najveći prinos po hektaru).

Razlog:

Specifikacija proizvoda restrukturirana je i poboljšana.

4.

U odjeljku H.3 (Zahtjevi primjenjivi na registrirane vinarije):

a)

izbrisan je zahtjev za najmanje zalihe za vinarije.

Razlog:

Taj zahtjev ne utječe na kvalitetu i dovodi do nepoštene diskriminacije.

b)

Izbrisan je zahtjev za čuvanje zaliha vina s oznakama izvornosti „Jerez-Xérès-Sherry” i „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda” koje biološki dozrijevaju u fizički odvojenim prostorima.

Razlog:

Riječ je o pitanju proceduralne kontrole, a ne o stanju proizvoda koje se može potvrditi.

Zalihe koje biološki dozrijevaju u općini Sanlúcar de Barrameda dobivaju samo oznaku izvornosti „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda”. Međutim, dopuštena je uobičajena praksa da se dio tih zaliha upotrijebi za proizvodnju vina „Jerez-Xérès-Sherry” ako ne dobiju oznaku izvornosti „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda”.

5.

Odjeljak H.4 (Punjenje u boce i označivanje):

a)

Općenito govoreći, informacije su restrukturirane, a tekst poboljšan, ali sadržaj nije znatno izmijenjen. U novi Prilog 3. dodano je zakonodavstvo o označivanju.

Razlog:

Informacije su restrukturirane kako bi se zajamčio bolji nadzor proizvoda.

b)

Proširen je odjeljak o zahtjevu za punjenje u boce na izvoru te se u njemu sad objašnjava da je taj zahtjev opravdan zbog potrebe da se ugled zaštićenih vina zaštiti boljim nadzorom njihovih posebnih svojstava i kvalitete. Umjesto dostave u rinfuzi kako je bilo prethodno navedeno, za vino koje se prehrambenoj industriji dostavlja za upotrebu kao sastojak sad treba upotrebljavati posebne spremnike koje je odobrio regulatorni odbor.

Razlog:

Razlozi zahtjeva za punjenje u boce na izvoru detaljnije su objašnjeni te su izmijenjena pravila o dostavljanju vina prehrambenoj industriji za upotrebu kao sastojak u hrani i pićima.

c)

Dodani su pododjeljci o dostavljanju vina ovlaštenim postrojenjima prehrambene industrije i ugostiteljskim objektima te o prodaji široj javnosti u objektima registriranih vinarija.

Razlog:

Cilj je te izmjene dopustiti regulatornom odboru da tradicionalne postupke prodaje prilagodi potrebama sektora.

Izmjena se odnosi na odjeljak H specifikacije proizvoda i odjeljak 9. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT). Točnije, ne podrazumijeva izmjenu zahtjeva o punjenu u boce na izvoru koji je već bio na snazi.

9.   Struktura kontrole

Opis:

U taj su odjeljak unesene sljedeće izmjene: primjenjivo zakonodavstvo, nadležno tijelo i poveznica s informacijama o kontrolnom tijelu zaduženom za provjeru usklađenosti sa specifikacijom proizvoda.

Izmjena se odnosi na odjeljak I specifikacije proizvoda, ali ne utječe na jedinstveni dokument.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

Razlog:

Ažuriranje informacija.

10.   Izmjene Priloga 2. (Popis naziva jedinica pagos definiranih u oznaci izvornosti)

Opis:

1.

Taj je prilog preimenovan u PRILOG 2. Popis jedinica pagos (manje zemljopisne jedinice) na razgraničenom području.

2.

Popis je proširen na sve jedinice pagos koje je definirao regulatorni odbor.

Izmjena se odnosi na Prilog 2. specifikacije proizvoda i odjeljak 6. jedinstvenog dokumenta.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

Razlog:

Terminologija je usklađena s terminologijom iz primjenjivog zakonodavstva. Dodane su informacije o zemljopisnom razgraničenju svih manjih zemljopisnih jedinica. Razgraničenje je provedeno 2015., otkad je moguće potvrditi podrijetlo grožđa.

11.   Dodan je Prilog 3.

Opis:

Dodan je novi PRILOG 3. (Označivanje vina zaštićenih oznakom „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda”).

Prilog 3. je u specifikaciju proizvoda dodan kao novi tekst, pa je odjeljak 9. jedinstvenog dokumenta izmijenjen u skladu s time.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

Razlog:

Dodavanje novih pojedinosti označivanja i pregrupiranje pojedinosti iz prethodne verzije specifikacije proizvoda.

Tom se izmjenom utvrđuju obavezne pojedinosti kao što su zaštićeni naziv, identitet vinarije i vrsta vina te neobavezne pojedinosti kao što su trgovačka marka, upućivanja na kategorije starenja vina, boja, jedinica pago i ostali opisni izrazi koji se mogu upotrebljavati pod uvjetom da su usklađeni s primjenjivim zakonodavstvom.

12.   Dodane su dodatne prijelazne odredbe

Opis:

Utvrđene su dodatne prijelazne odredbe za određene zahtjeve iz specifikacije proizvoda.

Riječ je novom tekstu u specifikaciji proizvoda koji ne utječe na jedinstveni dokument.

Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne ispunjava nijedan kriterij iz članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).

Razlog:

Za provedbu određenih izmjena specifikacije proizvoda trebat će vremena.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda

Manzanilla

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Likersko vino

4.   Opis vina

Likerska vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Vina zaštićena oznakom izvornosti „Manzanilla – Sanlúcar de Barrameda”, tradicionalno poznata pod nazivom „Manzanilla”, pojačana su vina generoso čija svojstva nastaju posebnim postupkom biološkog dozrijevanja najmanje dvije godine u vinarijama u općini Sanlúcar de Barrameda.

Boja vina „Manzanilla” u rasponu je od slamnatožute do jantarne, a svoj prepoznatljiv miris i okus duguju postupku biološkog dozrijevanja,

koji se u cijelosti odvija ispod sloja kvasca „flor”.

Ta vina moraju imati sadržaj šećera manji od 4 grama po litri te alkoholnu jakost od najmanje 15 % i najviše 17 % po volumenu.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) 15

Najmanja ukupna kiselost u miliekvivalentima po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

a.   Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Pravo na proizvodnju vina obuhvaćenih tom oznakom ograničeno je na 70 litara vina na 100 kg grožđa.

Sve zalihe vina koje odležava moraju se čuvati u hrastovim bačvama najvećeg kapaciteta 1 000 litara. Sva vina u prosjeku moraju biti stara najmanje dvije godine da bi bila prihvatljiva za puštanje u prodaju.

Vina se mogu pojačati vinskim alkoholom u bilo kojoj fazi proizvodnje i odležavanja.

Kalcijev sulfat može se dodavati u svrhu zakiseljavanja unutar granica utvrđenih u primjenjivom zakonodavstvu.

b.   Najveći prinosi

11 428 kilograma grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Razgraničeno zemljopisno područje obuhvaća zemljišta koja se nalaze unutar općina Sanlúcar de Barrameda, Jerez de la Frontera, El Puerto de Santa María, Trebujena, Chipiona, Rota, Puerto Real, Chiclana de la Frontera i Lebrija te područje općine San José del Valle razgraničeno na istoku 5°49’ zapadnog meridijana Greenwich i na sjeveru 36°58’ sjeverne paralele.

Zaštićena vina moraju odležavati u vinarijama koje se nalaze unutar općine Sanlúcar de Barrameda.

7.   Glavne sorte vinove loze

 

PALOMINO

 

PALOMINO FINO – LISTÁN BLANCO

8.   Opis povezanosti

Likersko vino

Postoje povijesni razlozi za nastanak tehnike kvasca „flor” i sustava „solera” koji su povezani s drevnom tradicijom proizvodnje vina u općini Sanlúcar de Barrameda i njezinim jedinstvenim zemljopisnim položajem. Praksama uzgoja koje su se razvile u vinogradima i nastojanjima da se utvrde najbolji uvjeti okoliša za postupak biološkog dozrijevanja u vinariji nastala su vina izvrsnog izražaja teroara sa snažnim utjecajem posebnosti jedinstvenog kvasca „flor”, koji je tipičan za Sanlúcar. Blizina mora i visoka vlažnost pogoduju intenzivnoj aktivnosti kvasca tijekom duljeg razdoblja, zbog čega vina „Manzanilla” imaju jedinstvena svojstva.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta: pakiranje unutar razgraničenog zemljopisnog područja

Opis uvjeta:

Da bi se očuvala posebna svojstva i kvaliteta vina te da bi se spriječilo potencijalno pogoršanje organoleptičkih svojstava zbog prijevoza na druga područja, punjenje u boce mora se provoditi unutar razgraničenog područja proizvodnje.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Etikete koje se upotrebljavaju za zaštićena vina moraju biti usklađene s odredbama primjenjivog zakonodavstva i s Prilogom 3. ovoj specifikaciji proizvoda. To se odnosi na obavezne i neobavezne pojedinosti označivanja.

Boce moraju nositi pečate kvalitete koje izdaje regulatorni odbor ili sekundarne etikete s prepoznatljivom oznakom i alfanumeričkom identifikacijskom šifrom u skladu s pravilima koje utvrdi regulatorni odbor. Po izboru se može navesti veća zemljopisna jedinica „Andalucía”.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://lajunta.es/3vpjr


(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.