—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini, Republici Moldovi i Gruziji,

—

uzimajući u obzir članak 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir zahtjeve za članstvo u EU-u koje su podnijele Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 30. svibnja 2022. o Ukrajini,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Versaillesa od 10. i 11. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir mišljenja Komisije od 17. lipnja 2022. o zahtjevima za članstvo u EU-u koje su podnijele Ukrajina (COM(2022)0407), Republika Moldova (COM(2022)0406) i Gruzija (COM(2022)0405),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu čelnika svojih političkih klubova upućenu šefovima država i vlada uoči sastanka Europskog vijeća 23. i 24. lipnja 2022.,

—

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da Ruska Federacija od 24. veljače 2022. provodi neizazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu agresiju na Ukrajinu; budući da je Ukrajina podnijela zahtjev za pristupanje Europskoj uniji 28. veljače 2022., a Republika Moldova i Gruzija to su učinile 3. ožujka 2022.;

B.

budući da su zahtjevi podneseni u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja se provodi u razmjerima dosad nezabilježenima u suvremenoj europskoj povijesti i u okviru koje su protiv ukrajinskog stanovništva počinjeni ratni zločini koji se mogu okarakterizirati kao genocid te su stalno okupirani dijelovi teritorija Gruzije i Moldove; budući da Ukrajina brani europski sigurnosni poredak i načela na kojima je izgrađen, kao što su Helsinški završni akt i Pariška povelja za novu Europu;

C.

budući da na temelju članka 49. UEU-a „svaka europska država koja poštuje vrijednosti iz članka 2. te se zalaže za njihovo promicanje može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji”;

D.

budući da ne postoji „ubrzani put” za članstvo u EU-u te da je pristupanje i dalje strukturiran proces utemeljen na zaslugama koji zahtijeva ispunjavanje kriterija za članstvo u EU-u te ovisi o učinkovitoj provedbi reformi i prenošenju pravne stečevine EU-a u nacionalno zakonodavstvo;

E.

budući da je Vijeće iznimno brzo zatražilo od Komisije da podnese mišljenja o zahtjevima Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije za članstvo u EU-u;

F.

budući da se u Deklaraciji iz Versaillesa od 10. i 11. ožujka 2022. navodi da je Europsko vijeće primilo na znanje europske težnje i europsko opredjeljenje Ukrajine;

G.

budući da narod Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije već godinama dosljedno nepokolebljivo podržava europski put svojih zemalja te prihvaća europska načela i vrijednosti; budući da slične težnje za životom u slobodnoj, suverenoj i demokratskoj zemlji izražava većina bjeloruskog naroda koja se protivi Lukašenkovu režimu koji uživa potporu Rusije;

H.

budući da je dosadašnji razvoj događaja pokazao da izostanak proširenja sa sobom nosi goleme strateške troškove te da može ugroziti sigurnost i stabilnost na našem kontinentu;

I.

budući da se odnosi EU-a s Ukrajinom, Republikom Moldovom i Gruzijom temelje na ambicioznim sporazumima o pridruživanju te područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, čime se stvara povoljno okružje za političko udruživanje, usklađivanje zakonodavstva i gospodarsku integraciju, što su ključni elementi budućeg procesa pristupanja; budući da se sporazumi o pridruživanju i područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine tek trebaju provesti;

J.

budući da su Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija dostavile oba upitnika o pristupanju EU-u u rekordnom roku, što ne pokazuje samo njihovu veliku predanost vrijednostima EU-a već i veliku sposobnost i volju za postizanje tih ciljeva;

K.

budući da je Komisija 17. lipnja 2022. objavila mišljenja o tim trima zahtjevima i preporučila Vijeću da potvrdi perspektivu Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije da postanu države članice EU-a;

L.

budući da je Komisija u svojim mišljenjima preporučila da se Ukrajini i Republici Moldovi dodijeli status zemalja kandidatkinja pod uvjetom da se poduzmu određene mjere s ciljem provedbe reformi, primjerice u područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije; budući da je u slučaju Gruzije Komisija preporučila dodjelu statusa zemlje kandidatkinje tek nakon što ona reagira na navedena prioritetna pitanja;

M.

budući da bi dodjela statusa zemalja kandidatkinja građanima tih triju zemalja poslala snažnu poruku nade i solidarnosti te pokazala da je Europska unija odlučna u namjeri da odgovori na sadašnje izazove i ostvari svoju viziju budućnosti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

—

uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DP4114 × MON 810 × MIR604 × NK603 i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena DP4114, MON 810, MIR604 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D081155/01,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 16. svibnja 2022., koje nije dovelo do usvajanja mišljenja,

—

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) doneseno 26. siječnja 2022. i objavljeno 7. ožujka 2022. (3),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama („GMO”) (4),

—

uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.

budući da je društvo Pioneer Overseas Corporation, sa sjedištem u Belgiji, u ime društva Pioneer Hi-Bred International, Inc., sa sjedištem u SAD-u, 2. svibnja 2018. u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DP4114 × MON 810 × MIR604 × NK603 („genetski modificirani kukuruz”), sastoje se ili su proizvedeni od njega („zahtjev”); budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.

budući da je zahtjev obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju, sastoje se ili su proizvedeni od 10 potkombinacija pojedinačnih promjena koje čine genetski modificirani kukuruz;

C.

budući da je potkombinacija MON 810 × NK603 već odobrena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/2045 (5); budući da su nacrtom provedbene odluke stoga obuhvaćeni genetski modificirani kukuruz i devet preostalih potkombinacija iz zahtjeva (6);

D.

budući da je EFSA 26. siječnja 2022. donijela pozitivno mišljenje o odobrenju za genetski modificirani kukuruz, koje je objavljeno 7. ožujka 2022.;

E.

budući da je genetski modificirani kukuruz dobiven konvencionalnim križanjem čiji je cilj kombiniranje četiriju genetski modificiranih promjena kukuruza: DP4114, MON 810, MIR604 i NK603; budući da genetski modificirani kukuruz daje toleranciju na dva herbicida (glufosinat i glifosat) i proizvodi pet insekticidnih proteina (7) („Bt-toksini”);

F.

budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio eksperimentalne podatke za 9 potkombinacija, koje EFSA nije prethodno procijenila (8); budući da je EFSA unatoč nedostatku eksperimentalnih podataka zaključila da te potkombinacije nisu razlog za zabrinutost u pogledu sigurnosti;

G.

budući da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 503/2013 (9) zahtijeva procjena o tome utječu li očekivane poljoprivredne prakse na ishod proučavanih krajnjih točaka; budući da je prema toj Provedbenoj uredbi to posebno relevantno za biljke otporne na herbicide;

H.

budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide (10); budući da se zbog toga mora očekivati da će genetski modificirani kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama glifosata i glufosinata te da bi stoga količina njihovih ostataka i njihovih proizvoda razgradnje (metabolita) tijekom žetve mogla biti veća;

I.

budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga ispunjava kriterije za isključivanje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (11); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018. (12);

J.

budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. glifosat kategorizirala kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za čovjeka; budući da se u nizu drugih najnovijih znanstvenih stručno recenziranih studija potvrđuje moguća karcinogenost glifosata (13);

K.

budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično jer sama genetska modifikacija može utjecati na način na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te na sastav, a stoga i toksičnost metabolita (14);

L.

budući da je toksičnost Bt-toksina procijenjena na temelju ispitivanja hranidbe, pri čemu su upotrijebljeni samo izolirani Bt-proteini koje proizvode bakterije; budući da toksikološka ispitivanja koja se provode s izoliranim bjelančevinama imaju malu važnost zbog činjenice da su Bt-toksini u genetski modificiranim usjevima, primjerice kukuruzu, pamuku i soji, sami po sebi toksičniji od izoliranih Bt-toksina; budući da je to posljedica prisutnosti inhibitorâ proteaze (PI) u biljnom tkivu, zbog koje se može povećati toksičnost Bt-toksina odgađanjem njihove razgradnje; budući da je ta pojava dokazana u nizu znanstvenih studija, uključujući studiju provedenu za Monsanto prije trideset godina koja je pokazala da je čak i prisutnost iznimno niskih razina PI-ja povećala toksičnost Bt-toksina za do 20 puta (15);

M.

budući da ta povećana toksičnost ne uzima u obzir u EFSA-inim procjenama rizika iako je relevantna za sve Bt-biljke odobrene za uvoz ili uzgoj u Uniji; budući da se stoga ne mogu isključiti rizici za ljude i životinje koji konzumiraju hranu i hranu za životinje koja sadrži Bt-toksine, a koji proizlaze iz te povećane toksičnosti zbog interakcije između PI-ja i Bt-toksina;

N.

budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-toksini mogu djelovati kao adjuvansi (16), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

O.

budući da je u znanstvenom istraživanju utvrđeno da se toksičnost Bt-toksina također može povećati interakcijom s ostacima prskanja herbicidima te su potrebna dodatna istraživanja o kombinatornim učincima višestrukih promjena (genetski modificirani usjevi koji su izmijenjeni kako bi bili otporni na herbicide i kako bi proizvodili insekticide u obliku Bt-toksina) (17); budući da se, međutim, smatra da je ocjena mogućeg međudjelovanja ostataka herbicida i njihovih metabolita s Bt-toksinima izvan nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO te se ona stoga ne provodi u okviru procjene rizika;

P.

budući da uporaba genetski modificiranih Bt-usjeva dovodi do dugotrajne izloženosti ciljnih i neciljanih organizama Bt-toksinima, za razliku od upotrebe insekticida, kod koje dolazi do izlaganja pri prskanju i tijekom ograničenog vremenskog razdoblja;

Q.

budući da se pretpostavka da Bt-toksini pokazuju jedan ciljni način djelovanja više ne može smatrati ispravnom i ne mogu se isključiti učinci na neciljane organizme (18); budući da stižu izvješća o sve većem broju neciljanih organizama koji su zahvaćeni na više načina; budući da se u nedavnom pregledu spominje 39 stručno recenziranih publikacija u kojima se izvještava o značajnim štetnim učincima Bt-toksina na mnoge vrste „izvan dometa” (19);

R.

budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike (20);

S.

budući da se u detaljnoj analizi jedne neovisne istraživačke organizacije navodi, među ostalim, da se ne može reći da mišljenje EFSA-e o zahtjevu za odobrenje genetski modificiranog kukuruza ispunjava zahtjeve za procjenu mogućih sinergijskih ili antagonističkih učinaka koji proizlaze iz kombinacije promjena u pogledu toksikologije te da stoga toksikološka procjena koju je provela EFSA nije prihvatljiva (21);

T.

budući da se u izvješću posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za pravo na hranu iz 2017. godine zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke na zdravlje (22); budući da se u okviru cilja održivog razvoja UN-a br. 3.9 do 2030. želi u velikoj mjeri smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla (23); budući da bi se odobravanjem uvoza genetski modificiranog kukuruza povećala potražnja za tom biljkom koja je zamišljena tako da se tretira herbicidima na bazi glufosinata i glifosata čime bi se povećala izloženost radnika i okoliša u trećim zemljama; budući da je rizik od povećane izloženosti radnika i okoliša osobito zabrinjavajući kad je riječ o genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide, s obzirom na veće količine herbicida koje se pritom koriste;

U.

budući da prema stručno ocijenjenoj studiji Roundup objavljenoj 2020. jedan od najviše korištenih herbicida na bazi glifosata u svijetu može dovesti do gubitka biološke raznolikosti, zbog čega ekosustavi postaju osjetljiviji na onečišćenje i klimatske promjene (24);

V.

budući da Unija kao stranka potpisnica Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti mora zajamčiti da se aktivnostima u okviru njezine jurisdikcije ili pod njezinom kontrolom ne prouzročuje šteta u okolišu drugih država (25);

W.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni faktori trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a, Pariškog klimatskog sporazuma i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

X.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 16. svibnja 2022., nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

Y.

budući da Komisija uviđa problematičnost činjenice da i dalje donosi odluke o davanju odobrenja za genetski modificirane organizme bez podrške kvalificirane većine država članica, što čini iznimku za odobrenja proizvoda općenito, ali je ona postala pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;

Z.

budući da je Parlament u svojem osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u svojem devetom sazivu usvojio već 27 prigovora na stavljanje genetski modificiranih organizama na tržište; budući da odobravanje nijednog od tih genetski modificiranih organizama nije podržala kvalificirana većina država članica; budući da razlozi zbog kojih države članice ne podupiru odobrenja uključuju nepoštovanje načela predostrožnosti u postupku odobravanja i znanstvena pitanja povezana s procjenom rizika;

AA.

budući da Komisija i dalje daje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

AB.

budući da u slučajevima kad u Žalbenom odboru davanje odobrenja nije podržala kvalificirana većina država članica nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme (26);

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 11.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 15.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 20.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 2.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 7.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 12.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 18.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 323, 11.8.2021., str. 7.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 2.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 8.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 15.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 × MON 87701 × MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 36.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × MON 87411 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i MON 87411, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 43.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 49.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranog kukuruza MON 88017 (MON-88Ø17-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 56.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 (MON-89Ø34-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 63.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × T304-40 × GHB119, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 474, 24.11.2021., str. 66.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZIR098 (SYN-ØØØ98-3), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 474, 24.11.2021., str. 74.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-81419-2, sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 45.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-81419-2 × DAS-44406-6, sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 52.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 × MIR162 × MON810 × NK603 i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, MIR162, MON810 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 59.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt 11 (SYN-BTØ11-1), sastoje se ili su proizvedeni od njega u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 66.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju GMB151 (BCS-GM151-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0024).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o Nacrtu provedbene direktive Komisije o produljenju odobrenja za stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 (BCS-GHØØ2-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0025).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB811 (BCS-GH811-4), sastoje se ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0062).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu uljanu repicu 73496 (DP-Ø73496-4), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0063).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87769 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0115).

—

uzimajući o obzir Provedbenu odluku Komisije (EU) 2022/797 od 19. svibnja 2022. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25 × DAS-40278-9 i njegovu potkombinaciju T25 × DAS-40278-9 ili se sastoje ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D080148/03 (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (2), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 1. travnja 2022. i na kojem se nije donijelo mišljenje te glasovanje žalbenog odbora od 26. travnja 2022. na kojem se, isto tako, nije donijelo mišljenje,

—

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (3),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) doneseno 29. listopada 2021. i objavljeno 13. prosinca 2021. (4),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama („GMO”) (5),

—

uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.

budući da je društvo Pioneer Overseas Corporation 12. prosinca 2019. u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 × T25 × DAS-40278-9 („genetski modificirani kukuruz”), sastoje se ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.

budući da je EFSA 29. listopada 2021. donijela pozitivno mišljenje o odobrenju za genetski modificirani kukuruz, koje je objavljeno 13. prosinca 2021.;

C.

budući da je genetski modificirani kukuruz s trostrukim genetskim promjenama dobiven konvencionalnim križanjem čiji je cilj kombiniranje triju pojedinačnih vrsta GM-a: NK603, koji daje toleranciju na herbicide koji sadržavaju glifosat; T25, koji daje toleranciju na herbicide koji sadržavaju amonijev glufosinat i DAS-40278-9, koji katalizira razgradnju opće kategorije herbicida poznatih kao ariloksifenoksipropionati (AOPP) i koji daje toleranciju na herbicide koji sadržavaju 2,4-D (6);

D.

budući da je EFSA prethodno procijenila potkombinaciju NK603 x T25 i potkombinaciju NK603 x DAS-40278-9; budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio eksperimentalne podatke za potkombinaciju DAS-40278-9 x T25, koju EFSA nije prethodno procijenila; budući da je EFSA unatoč tome zaključila da ta potkombinacija ne pobuđuje zabrinutost u smislu sigurnosti;

E.

budući da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 503/2013 (7) zahtijeva procjena o tome utječu li očekivane poljoprivredne prakse na ishod proučavanih krajnjih točaka; budući da je prema toj Provedbenoj uredbi to posebno relevantno za biljke otporne na herbicide;

F.

budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide (8); budući da se zbog toga mora očekivati da će genetski modificiran kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama herbicida koji sadržavaju glifosat, glufosin, AOPP-a te 2,4-D i da bi stoga količina njihovih ostataka i proizvoda razgradnje (metabolita) tijekom žetve mogla biti veća;

G.

budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga ispunjava kriterije za isključivanje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018. (10);

H.

budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. glifosat kategorizirala kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za čovjeka; budući da se u nizu drugih najnovijih znanstvenih stručno recenziranih studija potvrđuje moguća karcinogenost glifosata (11);

I.

budući da se u stručno recenziranom znanstvenom članku čiji je autor stručnjak uključen u razvoj genetski modificiranih biljaka dovodi u pitanje sigurnost genetski modificiranih usjeva tolerantnih na 2,4-D zbog njegove razgradnje u citotoksične proizvode (12);

J.

budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično jer sama genetska modifikacija može utjecati na način na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te na sastav, a stoga i toksičnost metabolita (13);

K.

budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike (14); budući da te kritike obuhvaćaju da se međudjelovanje herbicida, njihovih ostataka i metabolita koji se upotrebljavaju na genetski modificiranom kukuruzu ne može isključiti i da taj kemijski koktel nikad nije ispitan s toksikološkog aspekta te da bi mogao utjecati na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš i budući da u genetski modificiranom kukuruzu postoji gen beta-laktamaze („bla”) dobiven vektorima, a to je gen za otpornost na antibiotike koji inaktivira ključno važne peniciline;

L.

budući da, prema mišljenju nadležnog tijela države članice (15), iako podnositelj zahtjeva tvrdi da su znanstvene informacije u zahtjevu povjerljive, to je u suprotnosti s Konvencijom iz Aarhusa kojom se utvrđuje pravo javnosti na pristup informacijama o okolišu;

M.

budući da se u izvješću posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za pravo na hranu iz 2017. godine zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke na zdravlje (16); budući da se u okviru cilja održivog razvoja UN-a br. 3.9 do 2030. želi u velikoj mjeri smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla (17); budući da bi se odobravanjem uvoza genetski modificiranog kukuruza povećala potražnja za tom biljkom koja je zamišljena tako da se tretira glufosinatom, glifosatom i herbicidima AOPP i 2,4-D, čime bi se povećala izloženost radnika i okoliša u trećim zemljama; budući da je rizik od povećane izloženosti radnika i okoliša osobito zabrinjavajući kad je riječ o genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide, s obzirom na veće količine herbicida koje se pritom koriste;

N.

budući da prema stručno ocijenjenoj studiji Roundup objavljenoj 2020. jedan od najviše korištenih herbicida na bazi glifosata u svijetu može dovesti do gubitka biološke raznolikosti, zbog čega ekosustavi postaju osjetljiviji na onečišćenje i klimatske promjene (18);

O.

budući da Unija kao stranka potpisnica Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti mora zajamčiti da se aktivnostima u okviru njezine jurisdikcije ili pod njezinom kontrolom ne prouzročuje šteta u okolišu drugih država (19);

P.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni faktori trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a, Pariškog klimatskog sporazuma i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

Q.

budući da Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje nije donio nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje; budući da na glasovanju Žalbenog odbora iz članka 6. Uredbe (EU) br. 182/2011 održanome 26. travnja 2022. ponovno nije doneseno nikakvo mišljenje; budući da je 14 država članica glasovalo protiv (što predstavlja 35,72 % stanovništva EU-a), a tri države članice bile su suzdržane (što predstavlja 34,53 % stanovništva), dok je samo 10 država članica glasovalo za (što čini 29,75 % stanovništva);

R.

budući da Komisija uviđa problematičnost činjenice da i dalje donosi odluke o davanju odobrenja za genetski modificirane organizme bez podrške kvalificirane većine država članica, što čini iznimku za odobrenja proizvoda općenito, ali je ona postala pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;

S.

budući da je Parlament u svojem osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u svojem devetom sazivu usvojio već 27 prigovora na stavljanje genetski modificiranih organizama na tržište; budući da odobravanje nijednog od tih genetski modificiranih organizama nije podržala kvalificirana većina država članica; budući da razlozi zbog kojih države članice ne podupiru odobrenja uključuju nepoštovanje načela predostrožnosti u postupku odobravanja i znanstvena pitanja povezana s procjenom rizika;

T.

budući da Komisija i dalje daje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

U.

budući da u slučajevima kad u Žalbenom odboru davanje odobrenja nije podržala kvalificirana većina država članica nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme (20);

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 11.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 15.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 202, 28.5.2021., str. 20.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 2.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 7.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 12.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 208, 1.6.2021., str. 18.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 323, 11.8.2021., str. 7.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 2.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 8.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 15.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 × MON 87701 × MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 36.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × MON 87411 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i MON 87411, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 43.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 49.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranog kukuruza MON 88017 (MON-88Ø17-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 56.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 (MON-89Ø34-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 445, 29.10.2021., str. 63.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × T304-40 × GHB119, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 474, 24.11.2021., str. 66.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZIR098 (SYN-ØØØ98-3), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 474, 24.11.2021., str. 74.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-81419-2, sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 45.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-81419-2 × DAS-44406-6, sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 52.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 × MIR162 × MON810 × NK603 i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, MIR162, MON810 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 59.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt 11 (SYN-BTØ11-1), sastoje se ili su proizvedeni od njega u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 99, 1.3.2022., str. 66.).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju GMB151 (BCS-GM151-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0024).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o Nacrtu provedbene direktive Komisije o produljenju odobrenja za stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 (BCS-GHØØ2-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0025).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB811 (BCS-GH811-4), sastoje se ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0062).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu uljanu repicu 73496 (DP-Ø73496-4), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0063).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87769 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0115).

—

uzimajući u obzir članak 227. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članke 4., 191., 230. i 258. Ugovora u funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (1) (Uredba EU-a o drvu),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (2) (Direktiva o staništima),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (3) (Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (4) (Aarhuška uredba),

—

uzimajući u obzir postupak zbog povrede prava INFR(2020)2033 uključen u Komisijin paket o povredama prava od 12. veljače 2020.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (COM(2021)0572),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010 (COM(2021)0706) koji je Komisija podnijela 17. studenoga 2021., a kojim se želi zaustaviti krčenje i propadanje šuma za koje je odgovoran EU,

—

uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni Direktive 2008/99/EZ (COM(2021)0851), koji je Komisija podnijela 15. prosinca 2021., i popratnu komunikaciju (COM(2021)0814),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1767 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1367/2006 o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (5),

—

uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o nezakonitoj sječi u EU-u (O-000020/2022 – B9-0016/2022),

—

uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za predstavke,

A.

budući da je Odbor za predstavke zaprimio predstavke br. 0289/2015, 0625/2018, 1248/2019, 0408/2020, 0722/2020 i 1056/2021 u kojima se izražava zabrinutost zbog sve učestalije nezakonite sječe i praksi kojima se krši zakonodavstvo EU-a u području okoliša u nekim državama članicama, što se odnosi i na jedine preostale europske primarne šume i šume starog rasta, te je pozvao na primjenu preventivnih mjera za smanjenje rizika i razmjera štete u okolišu te rizika za ljudski život i dobrobit;

B.

budući da je nezakonita sječa vrlo zabrinjavajuća aktivnost koja uzrokuje štetu u okolišu, gubitak biološke raznolikosti, propadanje ekosustava, dezertifikaciju i eroziju tla, što pak rezultira prirodnim katastrofama kao što su odroni tla, te je uzrok uništenja ili oštećenja nekoliko područja mreže Natura 2000 i primarnih šuma i šuma starog rasta; budući da nezakonita sječa može dovesti do izumiranja zaštićenih vrsta i posebnih staništa različitih biljnih i životinjskih vrsta s obzirom na to da oni koji sudjeluju u nezakonitim aktivnostima obično zanemaruju zakone kojima se štite vrijedni šumski resursi;

C.

budući da Europol procjenjuje da su kaznena djela protiv okoliša jednako profitabilna kao trgovina drogom, ali s mnogo manje rizika kada je riječ o otkrivanju i kažnjavanju (6);

D.

budući da je nezakonita sječa jedan od glavnih čimbenika kada je riječ o degradaciji šuma, krčenju šuma i klimatskim promjenama te doprinosi pogoršanju kvalitete zraka; budući da nezakonita sječa čini između 15 % i 30 % međunarodne proizvodnje drvne sirovine te podrazumijeva dodatne ekološke, društvene i gospodarske posljedice; budući da nezakonita sječa i dalje uglavnom bude neotkrivena, što otežava napore EU-a da ostvari ciljeve europskog zelenog plana, Europskog zakona o klimi i strategije za biološku raznolikost; budući da se nezakonita sječa vrlo često odvija u nekim od najkvalitetnijih i najbolje očuvanih šuma u EU-u;

E.

budući da se proizvodi nezakonite sječe prodaju u EU-u kao certificirano drvo (7); budući da glavni postojeći sustavi certificiranja ne mogu u potpunosti ispuniti zahtjeve primjenjivog zakonodavstva; budući da u glavnim programima koji su ocijenjeni u izvješću Komisije iz srpnja 2021. o sustavima certificiranja i provjere u šumarskom sektoru postoje praznine u definicijama zakonitosti te su njihovi pravni zahtjevi ograničeni ili dvosmisleni; budući da oni, iako pružaju sustavan pristup prijenosu zahtjeva u cijelom lancu opskrbe, uglavnom ne uključuju sustavnu mogućnost provjere, u stvarnom vremenu ili na drugi način, transakcija količina, vrsta i kvalitete među subjektima, zbog čega su ti sustavi podložni manipulaciji i prijevarama; budući da svi glavni sustavi certificiranja imaju poteškoće kad je riječ o utvrđivanju i učinkovitom rješavanju problema korupcije, da su sustavi koji su na raspolaganju za utvrđivanje slučajeva korupcije relativno ograničeni i da je rizik od prijevare slabo riješen (8);

F.

budući da su šume ključni ponori ugljika koji pomažu u borbi protiv klimatskih promjena;

G.

budući da nezakonita sječa ima znatne negativne socioekonomske učinke, pri čemu su lokalne i odgovorne zajednice lišene svojeg izvora ekonomske egzistencije zbog nezakonitog stavljanja na tržište ilegalno posječenog drva, što pak potiče kršenje propisa i štetno utječe na održivi lokalni razvoj i zakonito poslovanje; budući da je nezakonita sječa često povezana s utajom poreza te da to osobama koje se bave nezakonitom sječom omogućuje da smanje tržišnu vrijednost šumskih proizvoda, što pak dovodi do narušavanja tržišta i nepoštenog tržišnog natjecanja; budući da je nezakonita sječa uzrok gubitka prihoda za vladu u smislu izgubljenih poreza i carina te doprinosi povećanju troškova upravljanja šumama i transakcijskih troškova; budući da drvo često bude posječeno u jednoj državi članici, ali se njime trguje u drugoj; budući da se većinom nezakonito posječenog drva trguje te ga se upotrebljava kao da je riječ o zakonito posječenom drvu;

H.

budući da ne postoje dosljedni, usklađeni i usporedivi podaci o sječi šuma u EU-u, kao i zajednička definicija nezakonite sječe;

I.

budući da su u nekim slučajevima osobe koje se bave nezakonitom sječom bile nasilne prema šumarskim službenicima, lugarima, službenicima tijela kaznenog progona, aktivistima za zaštitu okoliša i istraživačkim novinarima, što je u najmanje šest prijavljenih slučajeva dovelo do smrtnog ishoda te brojnih slučajeva nasilja i uznemiravanja usmjerenih protiv onih koji su zaduženi za zaštitu šuma;

J.

budući da postoje problemi koji proizlaze iz nepostojanja međunarodno priznate definicije aktivnosti obuhvaćenih pojmom „nezakonita sječa”; budući da taj nedostatak preciznosti predstavlja ozbiljan pravni propust;

K.

budući da su korupcija i prijevara glavni pokretači nezakonite sječe, što dovodi do nedovoljne provedbe zakona i nekažnjavanja; budući da to također pogoršava razne kriminalne aktivnosti, kao što su financiranje sukoba i pranje novca; budući da je potrebno djelovanje EU-a kako bi se zaustavila nezakonita sječa i krčenje šuma te kako bi se suzbila trgovina nezakonito posječenim drvom i proizvodima od takvog drva;

L.

budući da su prema Eurojustu kaznena djela protiv okoliša postala četvrta najraširenija kriminalna aktivnost na međunarodnoj razini;

M.

budući da se Uredbom EU-a o drvu utvrđuju pravila za stavljanje drva i proizvoda od drva na tržište te bi se njome trebala spriječiti nezakonita sječa; budući da Komisija namjerava staviti izvan snage Uredbu EU-a o drvu svojim Prijedlogom uredbe o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma, budući da bi Europska unija trebala podupirati države članice u kojima ne postoji dobro gospodarenje šumama u borbi protiv kriminala i organiziranog kriminala koji prijeti šumama te bi trebala promicati zaštitu okoliša, uključujući zaštitu šuma i održivo gospodarenje šumama na temelju Direktive 2008/99/EZ od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (9) i u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, strategije za biološku raznolikost, akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja i akcijskog plana za kružno gospodarstvo;

N.

budući da nezakonite aktivnosti dovode do neodrživih praksi, smanjuju vrijednost šuma i dovode do deprecijacije raznih ekoloških, gospodarskih i socijalnih usluga koje pružaju šume, što dovodi do neporecivog krčenja i propadanja šuma;

O.

budući da je nezakonita sječa povezana s kršenjem ljudskih prava i nasiljem, kao i s kaznenim djelima povezanima s prijevarama i korupcijom, kao što su pranje novca i utaja poreza;

P.

budući da je pokrenuto nekoliko postupaka zbog povrede prava protiv država članica zbog navodnog neprovođenja zakonodavstva EU-a u tom području;

Q.

budući da u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i drugih fondova kojima upravljaju države članice vlasnici šuma trenutačno imaju pravo na naknadu za šumarsko-okolišne i klimatske usluge, potporu za očuvanje, obnovu i zaštitu šuma te naknadu za šumska područja u okviru mreže Natura 2000 i njihovo održavanje te za aktivnosti kojima se poboljšava otpornost i ekološka vrijednost šumskih ekosustava;

R.

budući da bi planovi upravljanja šumama država članica trebali odgovarati mjerama koje su potrebne za zaštitu i obnovu biološke raznolikosti u šumama te bi trebali biti dostupni javnosti; napominje da se izričita vrijednost primarnih šuma i šuma starog rasta ne prepoznaje u svim planovima gospodarenja područjima mreže Natura 2000 te da mjere očuvanja strogo zaštićenih šuma ne isključuju u potpunosti sječu, što može biti nespojivo s dugoročnim očuvanjem primarnih šuma i šuma starog rasta;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

—

uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. u New Yorku (Program 2030.),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 18. studenoga 2020. naslovljen „Ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja – sveobuhvatan pristup” (SWD(2020)0400),

—

uzimajući u obzir publikaciju Odjela UN-a za ekonomska i socijalna pitanja iz 2022. naslovljenu „Dobra praksa u pogledu ciljeva održivog razvoja – zbirka uspješnih primjera i iskustava u provedbi ciljeva održivog razvoja – drugo izdanje”,

—

uzimajući u obzir Izvješće UN-a o globalnom održivom razvoju iz 2019.,

—

uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 17. veljače 2021. o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima (JOIN(2021)0003),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća, Parlamenta i Komisije od 30. lipnja 2017. o „Novom europskom konsenzusu o razvoju – Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost” (1),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 28. siječnja 2019. o izvješću EU-a za 2019. o usklađenosti politika radi razvoja (SWD(2019)0020),

—

uzimajući u obzir okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i biološkoj raznolikosti,

—

uzimajući u obzir sporazum usvojen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) („Pariški sporazum”),

—

uzimajući u obzir planirane nacionalno utvrđene doprinose EU-a i njegovih država članica koje su u ime EU-a i njegovih država članica 6. ožujka 2015. Latvija i Komisija podnijele UNFCCC-u,

—

uzimajući u obzir ažuriranje nacionalno utvrđenih doprinosa EU-a i njegovih država članica koje su u ime EU-a i njegovih država članica 17. prosinca 2020. Njemačka i Komisija podnijele UNFCCC-u,

—

uzimajući u obzir Treću međunarodnu konferenciju UN-a o financiranju razvoja, održanu od 13. do 16. srpnja 2015. u Addis Abebi,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća, Parlamenta i Komisije od 30. lipnja 2017. o „Novom europskom konsenzusu o razvoju – Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost” (2),

—

uzimajući u obzir programe rada Komisije za 2020. (COM(2020)0037), 2021. (COM(2020)0690) i 2022. (COM(2021)0645) i upućivanja na ciljeve održivog razvoja u tim dokumentima,

—

uzimajući u obzir uključivanje ciljeva održivog razvoja u okvir za bolju regulativu, uključujući komunikaciju Komisije od 29. travnja 2021. naslovljenu „Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo” (COM(2021)0219), radni dokument službi Komisije od 3. studenoga 2021. naslovljen „Smjernice za bolju regulativu” (SWD(2021)0305) i povezani paket instrumenata iz studenoga 2021., uključujući novi instrument #19 o ciljevima održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Programa Ujedinjenih naroda za razvoj za 2022. naslovljeno „Nove prijetnje ljudskoj sigurnosti u antropocenu zahtijevaju više solidarnosti”,

—

uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2019. na temu oceana i kriosfere u kontekstu klimatskih promjena,

—

uzimajući u obzir šesto izvješće o procjeni IPCC-a od 28. veljače 2022. naslovljeno „Klimatske promjene 2022.: posljedice, prilagodba i ugroženost”,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009. (3),

—

uzimajući u obzir Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. koji su 18. ožujka 2015. donijele države članice UN-a na trećoj Svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2022. o potrebi za hitnim akcijskim planom EU-a u cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom unutar i izvan EU-a s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu (4),

—

uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a naslovljeno „Naš zajednički program”, koje je predstavljeno Općoj skupštini UN-a i dobilo njezin mandat Rezolucijom Opće skupštine UN-a 76/6 od 15. studenoga 2021.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19 (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o Godišnjem strateškom izvješću o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015. (7),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. naslovljene „Izgradnja održive Europe do 2030. – dosadašnji napredak i sljedeći koraci”,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 18. listopada 2018.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2017. naslovljene „Održiva europska budućnost: odgovor EU-a na Program održivog razvoja do 2030.”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (9),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. travnja 2019. naslovljene „Prema sve održivijoj Uniji do 2030.”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2016. o praćenju i ocjenjivanju Programa održivog razvoja do 2030. (10),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. svibnja 2019. o evaluaciji Sedmog programa djelovanja za okoliš (COM(2019)0233),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (COM(2020)0652),

—

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš iz 2019. naslovljeno „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.: znanje za tranziciju prema održivoj Europi”,

—

uzimajući u obzir izvješće Eurostata o praćenju napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a za 2021.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2021. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnja strategija održivog rasta 2021. (11),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. naslovljeno „Pokazatelji prikladniji za ocjenjivanje ciljeva održivog razvoja – doprinos civilnog društva” (12),

—

uzimajući u obzir izvješće o održivom razvoju za 2021. od 14. lipnja 2021. naslovljeno „Desetljeće djelovanja za ciljeve održivog razvoja”,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. lipnja 2021. naslovljene „Sveobuhvatan pristup za ubrzanje provedbe Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. – Bolja ponovna izgradnja nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19”,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 26/2020 naslovljeno „Morski okoliš: zaštita koju pruža EU seže daleko, ali ne ulazi u dubinu”,

—

uzimajući u obzir Komisijin dokument za razmatranje od 30. siječnja 2019. naslovljen „Prema održivoj Europi do 2030.” (COM(2019)0022), a posebno njegov Prilog III. naslovljen „Sažetak Doprinosa platforme s više dionika za ciljeve održivog razvoja dokumentu za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.””,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 58. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za kulturu i obrazovanje,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0174/2022),

A.

budući da se ni na europskoj, ni na međunarodnoj razini klimatski pravedna politika neće ostvariti bez okolišno, društveno i gospodarski održivog i uključivog razvoja; budući da je postizanje ciljeva održivog razvoja stoga ključan preduvjet za ostvarivanje pravedne i poštene tranzicije u skladu s Pariškim sporazumom i europskim zelenim planom;

B.

budući da učinak pandemije bolesti COVID-19 još nije u potpunosti poznat, ali je već uzrokovao znatno nazadovanje u pogledu ciljeva održivog razvoja, posebno u zemljama globalnog juga koje imaju slabe zdravstvene sustave i u kojima su stope cijepljenja i dalje vrlo niske, što je dovelo do daljnjih nejednakosti i siromaštva; budući da bi prema izvješću UN-a o financiranju održivog razvoja za 2021. pandemija bolesti COVID-19 mogla dovesti do „izgubljenog desetljeća” za održivi razvoj; budući da su najmanje razvijene zemlje posebno teško pogođene zbog svoje osjetljivosti na vanjske šokove; budući da je zdrav okoliš temelj održivog razvoja; budući da je, prema procjeni, indeks ljudskog razvoja 2020. prvi put u 30 godina od početka izračuna tog mjerila pretrpio „brz i dosad nezabilježen pad”; budući da je 2020. porasla stopa ekstremnog siromaštva, prvi put u 20 godina; budući da, s druge strane, razdoblje nakon pandemije bolesti COVID-19 predstavlja važnu priliku za preoblikovanje naših društava kako bi se ispunile težnje na kojima se temelje ciljevi održivog razvoja; budući da je prije pandemije bolesti COVID-19 procijenjena globalna godišnja razlika između dostupnog financiranja i iznosa potrebnog za postizanje ciljeva održivog razvoja iznosila 2,5 bilijuna USD; budući da se, prema jednoj od procjena, zbog gospodarske nesigurnosti i pada potrošnje povezanog s pandemijom u zemljama u razvoju ta razlika početkom 2021. povećala za 50 %, na 3,7 bilijuna USD; budući da bi novi Posebni odbor Parlamenta za pandemiju bolesti COVID-19: stečena iskustva i preporuke za budućnost mogao istražiti utjecaj pandemije na ciljeve održivog razvoja;

C.

budući da prema Izvješću UN-a o globalnom održivom razvoju objavljenom 2019. i indeksu ciljeva održivog razvoja Mreže UN-a za rješenja za održivi razvoj (SDSN) za 2020., nijedna zemlja, a to se odnosi i na europske zemlje, nije na dobrom putu da do 2030. ostvari sve ciljeve održivog razvoja; budući da se prema Izvješću o europskom održivom razvoju za 2021. prosjek zemalja EU-a na indeksu ciljeva održivog razvoja 2020. nije poboljšao, prvi put od proglašenja ciljeva održivog razvoja; budući da je, prema Gospodarskoj komisiji UN-a za Europu, Europa na dobrom putu da ostvari samo 26 od 169 ciljnih vrijednosti, odnosno 15 %; budući da su prema indeksu ciljeva održivog razvoja SDSN-a za 2021. zemlje OECD-a najbliže postizanju ciljnih vrijednosti iz Programa održivog razvoja do 2030., ali da te zemlje generiraju i najveći negativni vanjski učinak, čime se umanjuje sposobnost drugih zemalja da ostvare svoje ciljne vrijednosti;

D.

budući da nova geopolitička i humanitarna situacija izazvana nezakonitom ruskom invazijom i ratom u Ukrajini ima golem utjecaj na globalno ostvarenje ciljeva održivog razvoja, posebno u pogledu borbe protiv nejednakosti, siromaštva i gladi, te bi mogla otežati njihovo ostvarenje do 2030.; budući da je, kako bi se uzele u obzir posljedice bolesti COVID-19 i globalne posljedice ruske invazije na Ukrajinu, hitno potreban novi politički poticaj za postizanje ciljeva održivog razvoja; budući da je u tom smislu potrebno financirati obnovljive izvora energije kako bi se osigurala usklađenost s ciljevima Programa održivog razvoja do 2030. i u budućnosti izbjegao globalni financijski pritisak u energetskom sektoru;

E.

budući da EU-a u svaku unutarnju ili vanjsku politiku za koju je vjerojatno da će utjecati na zemlje u razvoju ima obvezu uvrstiti ciljeve razvojne suradnje, kako je utvrđeno člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da je postizanje usklađenosti u svim politikama EU-a ključno za postizanje ciljeva održivog razvoja diljem svijeta; budući da je usklađenost politika radi održivog razvoja pristup koji podrazumijeva holističko integriranje različitih dimenzija održivog razvoja u sve faze donošenja politika te je ključan element napora EU-a za provedbu Programa održivog razvoja do 2030.; budući da se Komisija u svojemu radnom dokumentu od 18. studenoga 2021. naslovljenom „Ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja – sveobuhvatan pristup” obvezala da će u provedbi ciljeva održivog razvoja zauzeti pristup kojim se obuhvaćaju „sve razine vlasti”, a koji će koordinirati predsjednica von der Leyen; budući da će prijelaz na ekonomiju dobrobiti, koja planetu daje više nego što od njega uzima, uvršten u osmi program djelovanja EU-a za okoliš i potvrđen kao jedan od prioritetnih ciljeva do 2030. i do 2050., zahtijevati da EU razvije više holistički pristup oblikovanju politika;

F.

budući da su Parlament, Vijeće i Europsko vijeće u više navrata otkad je 2015. donesen Program održivog razvoja do 2030. pozvali Komisiju da donese sveobuhvatnu strategiju za potpunu provedbu ciljeva održivog razvoja;

G.

budući da postoji snažna međuovisnost zdravstvenih kriza, okolišnih kriza i klimatskih kriza; budući da će u predstojećim godinama te krize rasti, posebno zbog klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti;

H.

budući da je u više zemalja u razvoju ograničena sposobnost prikupljanja podataka na temelju kojih se formiraju pokazatelji ciljeva održivog razvoja, što može ozbiljno otežati procjenu ostvarenog napretka;

I.

budući da jaz između najbogatijih i najsiromašnijih ljudi i zemalja stalno raste; budući da je smanjenje nejednakosti (cilj održivog razvoja br. 10) od strateške važnosti i da bi ono trebalo biti postavljeno u središte zajedničkih napora za ostvarivanje Programa održivog razvoja do 2030.;

J.

budući da ciljevi održivog razvoja obuhvaćaju sva glavna pitanja s kojima je čovječanstvo suočeno i da nisu isključivo povezani s razvojnim politikama, već se odnose i na opće javne politike na europskoj razini;

K.

budući da je EU, preuzevši obvezu realizirati Program održivog razvoja do 2030., prepoznao da je dostojanstvo pojedinca temeljno pitanje i da bi ciljeve tog programa trebalo ostvariti za sve narode, ljude i segmente društva;

L.

budući da su Europski parlament i nacionalni parlamenti također odgovorni za to da svi njihovi postupci budu prožeti pitanjem održivog razvoja, a ne izolirani;

M.

budući da su sve veće nejednakosti, klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i sve veća proizvodnja otpada pitanja na koja ciljevi održivog razvoja pružaju odgovor; budući da se sva ta pitanja negativno odražavaju na životne uvjete ljudi;

N.

budući da je višedionička platforma EU-a na visokoj razini za provedbu ciljeva održivog razvoja, koja je djelovala od 2017. do 2019., uspostavljena radi pružanja potpore i savjeta Komisiji te je poslužila kao forum za međusektorsku razmjenu iskustava i najboljih praksi i na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i na razini EU-a u okviru kojeg su bili okupljeni dionici iz civilnog društva, nevladinih organizacija te privatnog i korporativnog sektora;

O.

budući da bi, s obzirom na sve navedeno, europska strategija upravljanja kojom bi se ciljevi održivog razvoja integrirali u transverzalni pristup omogućila veću usklađenost i učinkovitost javnih politika; budući da bi, primjerice, cilj održivog razvoja br. 14 (život ispod vode), kojim se poziva na očuvanje i održivo korištenje oceana, mora i morskih resursa za održivi razvoj, trebalo provesti u okviru integrirane pomorske politike;

P.

budući da je globalni napredak u pogledu ciljeva održivog razvoja slabo razumljiv zbog nedostatnih kapaciteta za praćenje, posebno u zemljama u razvoju;

Q.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 pogoršala već postojeće probleme s dugom u zemljama u razvoju, što je dodatno ugrozilo njihove napore da mobiliziraju dostatna sredstva za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja; budući da su stoga hitno potrebni dodatni napori u pogledu otpisa duga kako bi se izbjeglo da veliki broj zemalja u razvoju ne bude u stanju ispuniti svoje obveze i omogućila ulaganja u oporavak i ciljeve održivog razvoja;

R.

budući da su prema šestom izvješću IPCC-a iz 2022. klimatske promjene smanjile sigurnost opskrbe hranom i vodom, što otežava napore za postizanje ciljeva održivog razvoja;

S.

budući da ciljevi održivog razvoja također imaju podnacionalnu i lokalnu dimenziju;

T.

budući da su oceani veliki rezervoari biološke raznolikosti i primarni regulator globalne klime; budući da je njihovo očuvanje ključno za održivi razvoj te da se time doprinosi iskorjenjivanju siromaštva i osiguravanju održivih životnih prihoda i sigurnosti opskrbe hranom za milijarde ljudi;

U.

budući da su ciljevi održivog razvoja univerzalni i nedjeljivi; budući da su oni zajednički i primjenjivi na sve aktere, uključujući javni i privatni sektor, civilno društvo i socijalne partnere;

V.

budući da je 17 ciljeva održivog razvoja sa 169 ciljnih vrijednosti i pratećih pokazatelja jedini globalno zajednički i politički dogovoreni okvir za politike utemeljene na dokazima;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

poziva predsjednike Parlamenta, Komisije i Vijeća da uz tu strategiju prilože međuinstitucijsku izjavu u kojoj će potvrditi predanost EU-a Programu održivog razvoja do 2030.; naglašava da bi ta strategija trebala biti objavljena najkasnije do lipnja 2023. kako bi EU imao vodeću ulogu u oživljavanju Programa održivog razvoja do 2030. na sastanku na vrhu o ciljevima održivog razvoja u rujnu 2023.; naglašava da bi strategiju trebalo redovito preispitivati i popratiti korektivnim mjerama u područjima u kojima se smatra da je napredak usporen ili nedovoljan;

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

—

uzimajući u obzir članak 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (2) („Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava”),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o stajalištima Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. travnja 2022. o zaključcima sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022., uključujući najnovija događanja u ratu protiv Ukrajine te sankcije EU-a protiv Rusije i njihovu provedbu (5) te Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje (6),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. lipnja 2022. o vladavini prava i potencijalnom odobrenju poljskog nacionalnog plana za oporavak (Mehanizam za oporavak i otpornost) (7)

—

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2106 od 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost utvrđivanjem zajedničkih pokazatelja i detaljnih elemenata tablice pokazatelja za oporavak i otpornost (8),

—

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2105 od 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost definiranjem metodologije za izvješćivanje o socijalnim izdacima (9),

—

uzimajući u obzir Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. listopada 2021. o godišnjoj strategiji održivog rasta 2021. (10),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2021. naslovljenu „Godišnja strategija održivog rasta 2022.” (COM(2021)0740),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2021. o nacrtima proračunskih planova za 2022.: ukupna ocjena (COM(2021)0900),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 24. studenoga 2021. naslovljen „Analiza gospodarstva europodručja”, priložen dokumentu „Preporuka za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja” (SWD(2021)0362),

—

uzimajući u obzir Mišljenje Europskog odbora regija od 1. prosinca 2021.o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost (11),

—

uzimajući u obzir prvo godišnje izvješće Komisije o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost (COM(2022)0075) objavljeno 1. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 08. ožujka 2022. naslovljenu „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” (COM(2022)0108),

—

uzimajući u obzir zajedničku analizu Europskog odbora regija i Vijeća europskih općina i regija (CEMR) o sudjelovanju općina, gradova i regija u izradi nacionalnih planova za oporavak i otpornost te rezultate njihovog ciljanog savjetovanja od 27. travnja 2022. naslovljenog „Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost: perspektiva lokalnih i regionalnih vlasti”;

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2022. o vladavini prava i posljedicama presude Suda Europske unije (12) te Rezoluciju od 5. svibnja 2022. o tekućim saslušanjima u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u pogledu Poljske i Mađarske (13),

—

uzimajući u obzir tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost i njezine tematske analize te predstavljanja Parlamentu (14),

—

uzimajući u obzir obavijest Komisije od 12. veljače 2021. naslovljenu „Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost” (C(2021)1054),

—

uzimajući u obzir svoje analize usluga istraživanja i brifinge o Mehanizmu za oporavak i otpornost (15),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za proračunski nadzor te Odbora za kulturu i obrazovanje,

—

uzimajući u obzir pisma Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za međunarodnu trgovinu te Odbora za ustavna pitanja,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0171/2022),

A.

budući da je Mehanizam za oporavak i otpornost glavna sastavnica paketa poticaja Next Generation EU;

B.

budući da će 672,5 milijardi EUR bespovratnih sredstava i zajmova biti dostupno za financiranje nacionalnih mjera osmišljenih za ublažavanje gospodarskih i društvenih posljedica pandemije bolesti COVID-19 (dalje u tekstu „pandemija”); budući da se Parlament u početku zalagao za veći udio bespovratnih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

C.

budući da se financiranjem iz Mehanizma za oporavak i otpornost podupiru ključna područja politike kao što su zelena tranzicija, digitalna transformacija, gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija, otpornost institucija i pripravnost na krize, kao i djeca i mladi te obrazovanje i vještine;

D.

budući da je ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače 2022. navela EU na uvođenje dosad nezabilježenih gospodarskih sankcija; budući da je zbog sukoba koji je prouzrokovala Rusija velik broj ukrajinskih građana napustio Ukrajinu te putovao i nastanio se u EU-u; budući da će se gospodarske i društvene posljedice vojne invazije osjetiti diljem europskog kontinenta, a posebno u istočnim europskim zemljama, među ostalim u hitnoj potrebi za smanjenjem energetske ovisnosti o uvezenim fosilnim gorivima;

E.

budući da se EU suočava s poteškoćama u pristupu ključnim sirovinama, što bi moglo utjecati na provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost;

F.

budući da je pandemija imala razoran učinak na gospodarsko i socijalno stanje ljudi i poduzeća u Europi; budući da se gospodarstvo EU-a znatno pogoršalo tijekom pandemije; budući da su poduzeća u EU-u, a posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), pogođena negativnim posljedicama pandemije na rast i konkurentnost EU-a, ali i na njihovu produktivnost i sposobnost za otvaranje radnih mjesta; budući da je jedinstveno tržište EU-a glavni pokretač rasta u EU-u te da bi ga trebalo ojačati i zaštititi od negativnih učinaka pandemije uz istodobno poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj; budući da je u nekim zemljama ponovno došlo do iznadprosječnog rasta nezaposlenosti tijekom pandemije; budući da su tim razvojem situacije više ugrožene žene, mladi, starije osobe, osobe s invaliditetom i velike obitelji; budući da je zdravstveni sektor EU-a tijekom pandemije doveden do svojih krajnjih granica, a njegova otpornost ozbiljno pogođena i podvrgnuta testu; budući da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje veća od opće stope nezaposlenosti; budući da su mladi u većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te je i njihov pristup kvalitetnim radnim mjestima izložen znatnom riziku;

G.

budući da je stalni razvoj digitalnih vještina te razvoj vještina s gospodarskim potencijalom, kao što su zelene ili poduzetničke vještine, ključan za konkurentno, zdravo i uključivo europsko tržište rada usmjereno na budućnost te bi svakom mladom Europljaninu trebao otvoriti mogućnosti za kvalitetna radna mjesta i pristup njima; budući da isto vrijedi za strukovno obrazovanje, zanatske vještine i životne vještine; budući da EU mora prevladati sve oblike neusklađenosti vještina kako bi djelotvorno iskoristio svoj ljudski kapital; budući da bi pristup odgovarajućoj digitalnoj infrastrukturi i osposobljavanju u području digitalnih vještina trebao biti dostupan svima kako bi se izbjeglo produbljivanje razlika među pojedincima u pogledu digitalne pismenosti i kako bi se zajamčile jednake mogućnosti za sve u obrazovnom sustavu i na tržištu rada;

H.

budući da nacionalni planovi za oporavak i otpornost, kako bi bili prihvatljivi za financiranje, moraju uključivati reforme i ulaganja koja su obuhvaćena područjem primjene šest stupova Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i kojima se poštuju opći i posebni ciljevi, horizontalna načela i 11 kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost;

I.

budući da su dijalog i transparentnost između institucija EU-a i država članica ključni za optimalnu provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost;

J.

budući da Komisija, koja je nadležna za praćenje provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost, mora redovito obavješćivati Parlament o statusu procjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost te o načinu na koji su države članice ostvarile ciljne vrijednosti i ključne etape, uključujući njihov doprinos postizanju zelenih i digitalnih ciljeva; budući da Komisija mora uzeti u obzir stajališta Parlamenta;

K.

budući da države članice moraju uspostaviti i održavati pouzdane sustave kontrole i provoditi potrebne revizije kako bi se zajamčila zaštita financijskih interesa Unije tijekom cijelog trajanja Mehanizma za oporavak i otpornost;

L.

budući da godišnja izvješća Komisije o vladavini prava služe za utvrđivanje izazova u tom području i pomažu državama članicama u pronalasku rješenja uz podršku Komisije i drugih država članica;

M.

budući da se Uredbom omogućuje državama članicama da tijekom razdoblja provedbe podnesu obrazloženi zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost ako je takvo postupanje opravdano objektivnim okolnostima;

N.

budući da su demokratska kontrola i parlamentarni nadzor nad provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost mogući samo uz puno sudjelovanje Parlamenta i razmatranje svih njegovih preporuka u svim fazama te budući da će Parlament nastaviti nadzirati provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost;

O.

budući da će Komisija do 31. srpnja 2022. Parlamentu i Vijeću predstaviti izvješće o preispitivanju provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

—

uzimajući u obzir članke 6., 10., 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013 (2),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. siječnja 2018. naslovljeno „Evaluacija programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)” (COM(2018)0050),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. studenoga 2017. naslovljenu „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet: Doprinos Europske komisije sastanku na vrhu u Göteborgu 17. studenoga 2017.” (COM(2017)0673),

—

uzimajući u obzir međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (3),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2020)0698), koja se temelji na zaključcima Vijeća od 16. lipnja 2016. o ravnopravnosti LGBTI osoba,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565), kojom se nastoji ažurirati Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (4) (Direktiva o rasnoj jednakosti),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (5),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za predstavke,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0158/2022),

A.

budući da je mobilnost iznimno važan dio digitalnog učenja i učenja koje zahtijeva fizičku prisutnost; budući da je pružanje jednakih i uključivih mogućnosti svima svojstveno temeljnim vrijednostima Europske unije, te tako mora i ostati, i budući da ljudi iz svih sredina i društvenih slojeva moraju u potpunosti i jednako moći iskoristiti program Erasmus+; ističe da program Erasmus+ ne koristi samo sudionicima nego i cijelim zajednicama i društvima te da ispunjava 4. Cilj UN-ova programa održivog razvoja; napominje da to dovodi do demokratskijih, snažnijih, povezanijih i otpornijih društava;

B.

budući da se u Uredbi o uspostavi programa Erasmus+ za razdoblje 2014. – 2020. ističe promicanje socijalnog uključivanja i sudjelovanje osoba s posebnim potrebama ili s manje mogućnosti, kako je definirano u Strategiji za uključivanje i raznolikost u okviru programa Erasmus+, koja obuhvaća osobe s invaliditetom, zdravstvenim problemima, teškoćama u učenju, kulturnim razlikama te osobe koje se suočavaju s gospodarskim, zemljopisnim i društvenim preprekama; ističe da je i trenutni program Erasmus+ (2021. – 2027.) usko povezan sa zelenom i digitalnom tranzicijom;

C.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno utjecala na obrazovni sektor u cjelini, što je dodatno pogoršalo postojeće nejednakosti u pristupu obrazovanju i naglasilo potrebu za zadržavanjem mjera uključivanja u okviru programa Erasmus+ te za poduzimanjem svih potrebnih poboljšanja;

D.

budući da na europskoj razini za program Erasmus+ za razdoblje 2014. – 2020. nije utvrđena usklađena i obvezna strategija za uključivanje, što je nedostatak koji je imao znatno ograničavajući učinak na mjere uključivanja u okviru programa;

E.

budući da fizička mobilnost omogućuje uranjanje u druge kulture i optimalnu interakciju s njima i budući da su virtualna razmjena i učenje vrijedna dopuna fizičkoj mobilnosti, no ne pružaju istu kvalitetu iskustva i koristi;

F.

budući da je pandemija ubrzala digitalnu tranziciju i ukazala na važnost posjedovanja dobrih digitalnih vještina; ističe činjenicu da Erasmus+ može znatno doprinijeti digitalnom usavršavanju i prekvalifikaciji;

G.

budući da je iskustvo mobilnosti koje nudi Erasmus+ transformativno za sudionike i da može pozitivno utjecati na njihove komunikacijske vještine, samopouzdanje, otvorenost, kritičko razmišljanje, osobni i profesionalni napredak, zapošljivost, dobrobit i razumijevanje prednosti ujedinjene Europe jer pruža uključive mogućnosti učenja koje obogaćuju njihove živote i omogućuju im da iskuse jezičnu i kulturnu baštinu Europe i istodobno steknu doživotno znanje;

H.

budući da je u evaluaciji programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja 2014. – 2020. koju je objavila Komisija 2018. istaknuta potreba za otvaranjem prema većem broju ljudi s manje mogućnosti i manjim organizacijama u svim regijama;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

—

uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane (1), koji je stupio na snagu 1. svibnja 2010.,

—

uzimajući u obzir zahtjev Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji od 15. prosinca 2008.,

—

uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 9. studenoga 2010. o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji (COM(2010)0670), odluku Europskog vijeća od 16. i 17. prosinca 2010. o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Crnoj Gori te odluku Europskog vijeća od 29. lipnja 2012. o otvaranju pregovora o pristupanju EU-u s Crnom Gorom,

—

uzimajući u obzir pristupanje Crne Gore NATO-u 5. lipnja 2017.,

—

uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003.,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanog 17. svibnja 2018. i njezin Sofijski program prioriteta,

—

uzimajući u obzir Zagrebačku deklaraciju usvojenu tijekom sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanog 6. svibnja 2020.

—

uzimajući u obzir Zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održanog 6. listopada 2021. u Brdu kod Kranja,

—

uzimajući u obzir sastanak na vrhu održan u Sofiji 10. studenoga 2020., Izjavu čelnika zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu od 9. studenoga 2020. i Izjavu iz Sofije o zelenom programu za zapadni Balkan od 10. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Poboljšanje pretpristupnog procesa – vjerodostojna perspektiva pristupanja EU-u za zemlje zapadnog Balkana” (COM(2020)0057),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan” (COM(2020)0641),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (2),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće 01/2022 Europskog revizorskog suda od 10. siječnja 2022. naslovljeno „Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu: unatoč nastojanjima temeljni problemi ostaju neriješeni”,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. listopada 2021. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2021.” (COM(2021)0644) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Crnoj Gori za 2021.” (SWD(2021)0293),

—

uzimajući u obzir Komisijin pregled i ocjenu programa gospodarske reforme Crne Gore iz srpnja 2021.,