ISSN 1977-1088 |
||
Službeni list Europske unije |
C 367 |
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 65. |
Sadržaj |
Stranica |
|
|
II. Informacije |
|
|
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
Europska komisija |
|
2022/C 367/01 |
Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10850 – ASMENT DE TEMARA / VEOM / JV) ( 1 ) |
|
2022/C 367/02 |
Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10871 – E.ON / FSI / WESTENERGIE BREITBAND) ( 1 ) |
|
III. Pripremni akti |
|
|
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA |
|
2022/C 367/03 |
|
IV. Obavijesti |
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
Europska komisija |
|
2022/C 367/04 |
||
2022/C 367/05 |
|
V. Objave |
|
|
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA |
|
|
Europska komisija |
|
2022/C 367/06 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10935 – DNB / DANSKE BANK / SB1 / EIKA / BALDER / VIPPS / MOBILEPAY) ( 1 ) |
|
2022/C 367/07 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10840 – INFINIGATE/NUVIAS) ( 1 ) |
|
2022/C 367/08 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10863 – HANWHA Q CELLS / ENERCITY / LYNQTECH) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 ) |
|
2022/C 367/09 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10909 – KFW / NEDERLANDSE GASUNIE / JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 ) |
|
|
DRUGI AKTI |
|
|
Europska komisija |
|
2022/C 367/10 |
||
2022/C 367/11 |
||
2022/C 367/12 |
||
2022/C 367/13 |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
|
II. Informacije
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/1 |
Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji
(Predmet M.10850 – ASMENT DE TEMARA / VEOM / JV)
(Tekst značajan za EGP)
(2022/C 367/01)
Dana 7. rujna 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na francuskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:
— |
na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru, |
— |
u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10850. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije. |
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/2 |
Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji
(Predmet M.10871 – E.ON / FSI / WESTENERGIE BREITBAND)
(Tekst značajan za EGP)
(2022/C 367/02)
Dana 7. rujna 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:
— |
na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru, |
— |
u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10871. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije. |
III. Pripremni akti
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/3 |
MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 28. Srpnja 2022.
o prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira
(CON/2022/25)
(2022/C 367/03)
Uvod i pravna osnova
Europska središnja banka (ESB) primila je 13. travnja 2022. zahtjev Vijeća za mišljenje o prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (1) (dalje u tekstu „prijedlog uredbe”).
Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja o prijedlogu uredbe utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jer se predložena uredba odnosi na 1) osnovnu zadaću Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) za promicanje neometanog funkcioniranja platnih sustava u skladu s člankom 127. stavkom 2. četvrtom alinejom UFEU-a i člankom 3. stavkom 1. Statuta ESSB-a i ESB-a (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”) i 2) doprinos ESSB-a nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. UFEU-a i člankom 3. stavkom 3. Statuta ESSB-a. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.
Opće napomene
ESB pozdravlja prijedlog uredbe kojim se podupiru prioriteti Unije u području tržišta kapitala i nakon trgovanja te jedna od temeljnih mjera u Akcijskom planu Komisije za uniju tržišta kapitala iz 2020. za razvoj usluga prekogranične namire. To se postiže, među ostalim, pojednostavnjenjem postupka povezanog s jedinstvenom putovnicom na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) (dalje u tekstu „Uredba o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira” ili „CSDR Uredba”) i jačanjem suradnje među nadležnim i relevantnim tijelima. ESB snažno podupire opći cilj daljnjeg olakšavanja integracije tržišta kapitala smanjenjem prepreka pružanju usluga prekogranične namire. Prijedlog uredbe također je općenito usklađen s politikama koje se provode na međunarodnoj razini nakon globalne financijske krize koja se pojavila u razdoblju 2008. – 2009., a čiji je cilj jačanje otpornosti i učinkovitosti ključnih, sistemski važnih infrastruktura financijskog tržišta, uključujući sustave za namiru vrijednosnih papira, kao preduvjet za zdrava i snažna tržišta kapitala i promicanje financijske stabilnosti (3).
Posebne napomene
1. Režim discipline namire
1.1 |
ESB pozdravlja cilj zakonodavca Unije da uspostavi usmjerenije područje primjene režima discipline namire iz Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira rješavanjem tržišnih ponašanja koja dovode do neučinkovitosti namire, ali bez automatskog kažnjavanja svake pojedinačne neuspjele namire bez obzira na kontekst i uključene strane. Područje primjene i funkcioniranje režima discipline namire trebali bi se temeljiti na načelu proporcionalnosti. To, među ostalim, zahtijeva razlikovanje između, s jedne strane, neuspjelih namira koje proizvode nepovoljne financijske učinke za stranu u financijskoj transakciji koja namiru uspije izvršiti i, s druge strane, onih koje uopće ne proizvode negativne financijske učinke ili samo utječu na financijske interese stranke u transakciji s neuspjelim namirama. Uključivanje potonjih neuspjelih namira u područje primjene sustava discipline namire ne bi bilo u skladu s logikom sustava. Stoga bi se pri preispitivanju sustava discipline namire kao početna točka trebao uzeti cilj sankcioniranja samo onih neuspjelih namira koje imaju štetne financijske učinke za drugu ugovornu stranu strane u transakciji s neuspjelim namirama. |
1.2 |
Isto tako, ESB pozdravlja predložena isključenja iz sustava discipline namire i neuspjelih namira uzrokovanih čimbenicima koji se ne mogu pripisati sudionicima u transakciji i neuspjelih namira do kojih dolazi u kontekstu transakcija koje ne uključuju „dvije strane u trgovanju”. Međutim, ESB poziva zakonodavca Unije da razmotri pojašnjenje područja primjene drugog od tih dvaju predloženih izuzeća, što se može različito tumačiti. ESB shvaća da ovo predloženo isključenje obuhvaća prijenose vrijednosnih papira bez plaćanja (FOP) na račune vrijednosnih papira kod središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ovi) u kontekstu (de)mobilizacije kolaterala, bez obzira na to jesu li ti prijenosi između privatnih strana ili između članova ESSB-a i njihovih drugih ugovornih strana. ESB bi pozdravio izričito pojašnjenje u vezi s time u prijedlogu uredbe. U tom bi pogledu u delegiranim aktima Komisije trebalo pružiti dodatna pojašnjenja o području primjene drugog predloženog isključenja kako bi se odredile transakcije za koje se ne smatra da uključuju dvije strane u trgovanju. CSD-ovi trenutačno možda nisu opremljeni za utvrđivanje uputa o namiri koje treba isključiti iz područja primjene režima discipline namire na temelju prijedloga uredbe. Kako bi se olakšalo takvo utvrđivanje, u delegirane akte Komisije moglo bi se uključiti korisne definicije kojima se omogućuje konkretno utvrđivanje predviđenih isključenja, čime bi se CSD-ovima pomoglo u postizanju automatiziranog postupka. ESB je spreman podržati zakonodavca Unije u razradi tih pojašnjenja te napominje da se nacrti delegiranih akata Komisije smatraju „predloženim aktima Unije” za potrebe članka 127. stavka 4. i članka 282. stavka 5. Ugovora, kojima se predviđa da se s ESB-om mora savjetovati o svim nacrtima akata Unije koji su u njegovoj nadležnosti (4). |
1.3 |
Osim toga, takvim delegiranim aktima Komisije u kojima se utvrđuju transakcije za koje se ne smatra da uključuju dvije strane u trgovanju trebalo bi predvidjeti dovoljno vremena da CSD-ovi i sudionici na financijskim tržištima prilagode svoje sustave. Na primjer, kad je riječ o sustavu TARGET2-Securities (T2S), ako određene transakcije treba isključiti iz područja primjene sustava discipline namire na razini CSD-a, preporučuje se dijalog s tržištem kako bi se lakše utvrdili mogući problemi u provedbi i moguća rješenja. Ako relevantni delegirani akti Komisije uključuju bitne promjene u strukturi sustava T2S, provedba takvih promjena zahtijevala bi znatno vrijeme. Stoga ESB preporučuje da razdoblje od 24 mjeseca koje se razmatra u predloženoj uredbi između donošenja revidirane Uredbe o CSD-ovima i stupanja na snagu izmijenjenog područja primjene režima discipline namire (5) započne tek od donošenja relevantnih delegiranih akata Komisije. |
1.4 |
Postojanje obveznih nakupa koji se temelje na propisima značajno je uplitanje u izvršenje transakcija vrijednosnim papirima i funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira. Zbog mogućih posljedica koje bi uvođenje obveznih nakupa od strane Europske komisije moglo imati (među ostalim u pogledu moguće nedostupnosti posrednika za dokup), bilo bi bolje u potpunosti odbaciti mogućnost obveznih nakupa. Sve naknadne promjene u tom pogledu trebalo bi prepustiti naknadnom razmatranju zakonodavca Unije. |
1.5 |
Ako zakonodavac Unije ipak odluči zadržati predložene odredbe o provedbenom aktu Europske komisije za uvođenje obveznog mehanizma nakupa, ESB bi želio istaknuti sljedeće točke. Kao prvo, ESB pozdravlja revizije obveznog mehanizma nakupa prijedloga uredbe. Primjenu, putem provedbenog akta, uvjeta za aktivaciju obveznog mehanizma nakupa u pogledu određenih financijskih instrumenata ili kategorija transakcija trebalo bi odvagnuti u odnosu na učinak obveznih nakupa na funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira. Nadalje, takav provedbeni akt trebao bi uzeti u obzir moguće učinke obveznog mehanizma nakupa na financijsku stabilnost Unije i na učinkovitost namire u Uniji (6), za koje bi se trebalo smatrati da spadaju u područja savjetodavne nadležnosti ESB-a, te bi takav provedbeni akt stoga trebalo podnijeti na savjetovanje ESB-u prije njegova donošenja. Također bi sudionicima na tržištu trebala dati dovoljno vremena za provedbu kako bi mogli postići operativnu spremnost. Kad je riječ o zahtjevima povezanima s načinima koji se primjenjuju na izvršenje nakupa, važno je da troškovi izvršenja ne budu nerazmjerni vrijednosti razmijenjenoj u odnosnoj transakciji. Nadalje, u skladu s načelom proporcionalnosti, određenu mjeru fleksibilnosti trebalo bi dati sudionicima na tržištu na koje bi se u određenom slučaju primjenjivao nakup. Trebalo bi razmotriti pristup prema kojem se od sudionika na tržištu zahtijeva da se, umjesto zakonodavstva kojim se propisuje točan način izvršavanja nakupa, međusobno usuglase o takvim pojedinostima. Osim toga, strana koja namiru uspije izvršiti mogla bi imati mogućnost odlučiti hoće li pokrenuti postupak nakupa ili ne. Ta bi fleksibilnost omogućila strani koja namiru uspije izvršiti da izbjegne nerazmjerno opterećenje provedbe složenih operativnih, tehničkih i pravnih promjena potrebnih za uporabu nakupa. |
1.6 |
Naposljetku, ESB poziva zakonodavca Unije da razmotri isključivanje transakcija financiranja vrijednosnih papira iz područja primjene svih obveznih nakupa. Transakcija financiranja vrijednosnih papira ne stvara izravno otvoren položaj između strana u trgovanju kojim bi se opravdao nakup protiv strane s neuspjelim namirama. U skladu s tim, primjena obveznih nakupa u kontekstu transakcija financiranja vrijednosnih papira ne bi bila razmjerna namjeri zakonodavca da obveznim nakupima smanji broj neuspjelih namira. |
2. Suradnja između nadležnih tijela i relevantnih tijela: preispitivanje i ocjenjivanje
2.1 |
ESB pozdravlja poboljšanje, u okviru prijedloga uredbe, uloge relevantnih tijela u izdavanju odobrenja CSD-ovima za pružanje osnovnih usluga i pomoćnih usluga bankovnog tipa, kao i u provedbi redovitog preispitivanja i ocjenjivanja CSD-ova, čime se propisno priznaje legitimni interes tih tijela za neometano funkcioniranje relevantnih infrastruktura. Isto tako, ESB pozdravlja uravnotežen pristup prijedloga uredbe u pogledu učestalosti provedbe preispitivanja i ocjenjivanja osnovnih usluga CSD-ova, kao i dulji rok u kojem relevantna tijela mogu dostaviti obrazloženo mišljenje o odobrenju CSD-ova za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa. Kako bi se osigurala dosljednost, bilo bi korisno uskladiti predloženu minimalnu učestalost kojom nadležna tijela preispituju i ocjenjuju usklađenost s Uredbom CSDR pomoćnih usluga bankovnog tipa s učestalošću preispitivanja i ocjenjivanja osnovnih usluga CSD-ova. |
2.2 |
Kad je riječ o preispitivanju i evaluaciji osnovnih usluga CSD-ova, prijedlog uredbe predviđa se da se nadležno tijelo savjetuje s relevantnim tijelima. Međutim, nije predviđen odgovarajući postupak u pogledu preispitivanja i ocjene pomoćnih usluga bankovnog tipa. Kako bi se uklonila ta nedosljednost, ESB preporučuje da se u prijedlog uredbe uvede odgovarajući postupak savjetovanja za preispitivanje i procjenu pomoćnih usluga bankovnog tipa. |
2.3 |
Za one članove ESSB-a koji djeluju kao relevantno tijelo takav postupak savjetovanja olakšao bi izvršavanje zadaće ESSB-a da osigura učinkovite i pouzdane klirinške sustave unutar Unije. Nadalje, u obavljanju svojih svakodnevnih djelatnosti CSD-ovi koji imaju odobrenje za rad kao pružatelji pomoćnih usluga bankovnog tipa u velikoj se mjeri oslanjaju na usluge središnje banke (7), što dodatno opravdava sudjelovanje središnjih banaka. Sigurnost i učinkovitost gotovinskih namira u novcu komercijalnih banaka posebno su važne za središnje banke izdanja jer bi neprimjereno upravljanje kreditnim i likvidnosnim rizicima od strane CSD-ova koji pružaju pomoćne bankovne usluge moglo utjecati na neometano funkcioniranje tržišta novca. |
2.4 |
U svojoj ulozi nadzornika klirinških i platnih sustava središnje banke imaju bogato stručno znanje u području gotovinske namire u novcu središnje banke i poslovnih banaka (uključujući povezane pomoćne usluge bankovnog tipa), posebno iz perspektive upravljanja financijskim rizicima. U provedbi svojih nadzornih aktivnosti središnje banke primjenjuju okvir koji, u skladu s globalnim standardima, odražava sistemsku perspektivu. Stoga se preporučuje njihovo sudjelovanje kao relevantnih tijela u skladu s Uredbom o CSD-ovima u redovitom preispitivanju i ocjenjivanju pomoćnih usluga bankovnog tipa. |
3. Suradnja između nadležnih tijela i relevantnih tijela: osnivanje kolegija
3.1 |
ESB pozdravlja uvođenje kolegija nadzornih tijela kako bi se poboljšala konvergencija nadzora i olakšala razmjena informacija među uključenim tijelima (8). Međutim, struktura kolegija za prekogranično poslovanje mogla bi imati koristi od daljnjih prilagodbi kako bi se osiguralo, s jedne strane, da su obuhvaćene različite vrste prekograničnih aktivnosti i, s druge strane, da je suradnja unutar kolegija učinkovita i da ne stvara opterećenje kada je potrebno sudjelovanje u više kolegija. Djelatnost sustava jedinstvene putovnice ne uključuje sve usluge CSD-ova s prekograničnom dimenzijom. Stoga ESB predlaže proširenje područja primjene mandata kolegija za prekogranično poslovanje kako bi se obuhvatile druge vrste prekograničnih aktivnosti, uključujući namiru u relevantnim stranim valutama i upravljanje interoperabilnim vezama, osim za interoperabilne veze CSD-ova koji izdvajaju neke od svojih usluga (povezanih s tim interoperabilnim vezama) javnom subjektu kako je navedeno u članku 19. stavku 5. Uredbe CSDR (9). ESB također predlaže da se kolegiji za prekogranično pružanje usluga (en. passporting colleges) preimenuju u kolegije za prekogranično poslovanje (en. cross-border activity colleges). Nadalje, sudjelovanje u kolegijima ključno je za tijela država članica u kojima su djelatnosti CSD-a važne za njihova tržišta. Međutim, mogla bi biti manje relevantna za tijela država članica u kojima je djelatnost CSD-a ograničena i ne bi trebala biti obvezna. |
3.2 |
Kad je riječ o kolegijima grupe, ESB podupire njihovo osnivanje, a posebno mogućnost opcija spajanja kolegija u jedan kolegi uvedenu prijedlogom uredbe. Osim toga, mogla bi se uvesti dodatna fleksibilnost tako što bi se matičnom nadležnom tijelu omogućilo da pozove nadležna i relevantna tijela iz zemalja koje nisu države članice kao promatrače u okviru sustava jedinstvena putovnice i/ili kolegija grupe. |
4. Pomoćne usluge bankovnog tipa
4.1 |
Predložena uredba uključuje izmjene Uredbe o CSD-ovima kojima se omogućuje namira gotovinskih plaćanja u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD preko drugog CSD-a koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa. Zajedno s predloženim povećanjem praga za namiru putem imenovanih kreditnih institucija, tim bi se izmjenama olakšala namira u stranim valutama i promicala prekogranična namira unutar Unije. Istodobno, moguća primjena namire bez plaćanja u kojoj prijenosi gotovine i vrijednosnih papira nisu međusobno uvjetovani, čime bi se povećao rizik namire, bila bi ograničena. |
4.2 |
Međutim, pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa od strane CSD-ova ovlaštenih za njihovo pružanje (u daljnjem tekstu „CSD-ovi koji posluju u bankarstvu”) drugim CSD-ovima (u daljnjem tekstu „CSD-ovi korisnici”) imalo bi implikacije na profil financijskog rizika CSD-ova koji posluju u bankarstvu i na jednake uvjete za CSD-ove i za sudionike u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima CSD-ovi upravljaju, kao i u vezi sa sukobima interesa; zakonodavac Unije trebao bi dodatno razmotriti sve te implikacije. Stoga bi se prijedlog uredbe mogao izmijeniti kako bi se uključila mogućnost razvoja regulatornih tehničkih standarda za rješavanje posljedica opisanih u stavcima od 4.3. do 4.8. u vezi s pružanjem pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-ovima korisnicima koje pružaju CSD-ovi koji posluju u bankarstvu. |
4.3 |
Člankom 40. CSDR Uredbe od CSD-ova se zahtijeva da namiruju gotovinsku stranu transakcija vrijednosnim papirima obrađenih u njihovim sustavima za namiru vrijednosnih papira putem računa koji se vode kod središnje banke posebno za transakcije izražene u valuti zemlje u kojoj se namira odvija, ako je to izvedivo i dostupno. Izmjene predviđene prijedlogom uredbe ne bi trebale dovesti ni do nenamjernog prijelaza s namire u novcu središnje banke na namiru novcem poslovne banke niti bi trebale odvraćati CSD-ove od nastojanja da ostvare namiru u novcu središnje banke. U tom pogledu treba napomenuti da trenutačno, podložno jednoj iznimci, sve nacionalne središnje banke država članica omogućuju pristup novčanim namirama središnje banke za središnje depozitorije vrijednosnih papira iz Unije i njihove sudionike. Međutim, moglo bi biti teško izvršiti namiru novca središnje banke za valute koje nisu valute Unije. |
4.4 |
Iako je cilj izmjena predviđenih prijedlogom uredbe olakšati namiru u stranim valutama (10), njima se također otvara mogućnost da CSD-ovi koji posluju u bankarstvu bez ograničenja ponude bilo koju pomoćnu uslugu bankovnog tipa CSD-ovima korisnicima. Opseg usluga koje CSD-ovi koji posluju u bankarstvu nude CSD-ovima korisnicima trebalo bi ograničiti na usluge koje se pružaju za potrebe namire u stranim valutama. Takvo bi ograničenje spriječilo CSD-ove koji posluju u bankarstvu da se bave širokim rasponom djelatnosti i preuzimaju prekomjerne rizike. Osim toga, takvim bi se ograničenjem odvratilo CSD-ove korisnike od traženja usluga CSD-ova koji posluju u bankarstvu ako bi za valute EU-a bila dostupna i gotovinska namira u novcu središnje banke. |
4.5 |
Pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-ovima korisnicima koje pružaju CSD-ovi korisnicima podrazumijevalo bi dodatne izloženosti. Konkretno, usluge koje bi CSD koji posluje u bankarstvu mogao pružati CSD-ovima korisnicima stvorile bi financijske rizike za CSD-ove (npr. investicijski, kreditni i/ili likvidnosni rizici) (11). Opseg tih rizika ovisi o opsegu usluga kojima se koriste CSD-ovi korisnici i o vrijednosti djelatnosti takvih CSD-ova na računima kod CSD-ova koji posluju u bankarstvu. Nadalje, ako je namira u stranim valutama koncentrirana u jednom ili dvama bankovnim CSD-ovima unutar Unije, to može dovesti do rizika širenja financijske zaraze. Bonitetnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi o CSD-ovima uspostavlja se čvrst bonitetni okvir i rješavaju rizici povezani s pomoćnim uslugama bankovnog tipa. Međutim, uspostavljanje mjera za kontrolu rizika kada CSD koji posluje u bankarstvu pruža usluge CSD-ovima korisnicima može se pokazati složenim u kontekstu u kojem sudionici CSD-a korisnika, kao i djelatnost koja stvara te rizike i razvoj tih rizika, nisu pod izravnom kontrolom tog CSD-a koji posluje u bankarstvu. Stoga će zakonodavac Unije možda morati razmotriti uvođenje zahtjeva da CSD-ovi koji posluju u bankarstvu izrade okvir kojim se razrađuje kako se rizici koji proizlaze iz aktivnosti CSD-ova korisnika mogu ograničiti. Općenito, ESB daje prednost uravnoteženom pristupu čiji je cilj osigurati da potencijalno širenje te djelatnosti CSD-ova koji posluju u bankarstvu (a time i povećane izloženosti riziku, kao i koncentracija i potencijalni rizik od širenja financijske zaraze koji proizlazi iz tog širenja) bude razmjerno planiranom cilju olakšavanja namire CSD-ova korisnika u stranim valutama te da ne ugrožava financijsku stabilnost CSD-ova koji posluju u bankarstvu. |
4.6 |
U skladu s prijedlogom uredbe CSD-ovi koji posluju u bankarstvu mogli bi pružati usluge gotovinskog poravnanja i namire ne samo svojim sudionicima nego i sudionicima CSD-ova korisnika. To bi moglo dovesti do mogućih sukoba interesa kada CSD koji posluje u bankarstvu donosi odluke ili uspostavlja politike kojima se pogoduje njegovim sudionicima ili CSD-ovima unutar iste grupe. To bi moglo biti posebno važno u kriznoj situaciji, primjerice u slučaju nepredviđenih manjkova likvidnosti ili nepokrivenih kreditnih gubitaka. Stoga bi regulatorni okvir trebao uključivati zahtjev da CSD-ovi imaju jasna pravila i postupke za rješavanje mogućih sukoba interesa i ublažavanje rizika od diskriminirajućeg postupanja prema svim CSD-ovima korisnicima i njihovim sudionicima. |
4.7 |
Pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-ovima korisnicima od strane CSD-ova koji posluju u bankarstvu utjecalo bi na profil rizičnosti tih CSD-ova koji posluju u bankarstvu, a moglo bi dovesti i do dodatnih troškova i operativne složenosti. Nisu svi CSD-ovi koji posluju u bankarstvu voljni ili u mogućnosti povećati svoju izloženost kreditnim i likvidnosnim rizicima i dodijeliti sredstva kako bi se omogućilo širenje djelatnosti namire u stranim valutama CSD-ova korisnika. ESB razumije da je pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-ovima korisnicima i dalje poslovna odluka svakog CSD-a koji posluje u bankarstvu (za razliku od uspostave veza i otvorenog pristupa drugim CSD-ovima, što bi se automatski trebalo osigurati (12)). |
4.8 |
Nadalje, kako bi se potaknula transparentnost u vezi s uvjetima pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa, u svim budućim regulatornim tehničkim standardima trebali bi se utvrditi zahtjevi za objavljivanje kojih bi se CSD-ovi koji posluju u bankarstvu trebali pridržavati u pogledu minimalnog raspona ponuđenih usluga, kao i uvjeti takvih usluga te s njima povezani troškovi i rizici. Time bi se izbjegla mogućnost da CSD-ovi unutar iste grupe kao i CSD koji posluje u bankarstvu imaju povlašteni tretman i stoga steknu konkurentsku prednost u odnosu na CSD-ove drugih korisnika u pogledu usluga namire u stranim valutama. |
5. Netiranje
5.1 |
ESB pozdravlja to što je prijedlogom uredbe uveden zahtjev da CSD-ovi koji posluju u bankarstvu na odgovarajući način prate i upravljaju svim rizicima koji proizlaze iz sporazuma o netiranju u vezi s novčanim dijelom njihova primijenjenog modela namire (13). ESB razumije da u Uniji postoje CSD-ovi koji upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira u kojima se gotovina i/ili vrijednosni papiri u vezi s transakcijama vrijednosnim papirima namiruju na neto osnovi. Takvi CSD-ovi trenutačno ne podliježu posebnim zahtjevima za rješavanje rizika koji proizlaze iz njihovih sporazuma o netiranju. |
5.2 |
Rizici povezani sa sporazumima o netiranju i zahtjevi namijenjeni rješavanju tih rizika odražavaju se u nekoliko načela za infrastrukture financijskih tržišta koja su izdali Odbor za platni sustav i sustav namire (CPSS) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO) (14). Napominje se da se zahtjev predviđen prijedlogom uredbe, kako je navedeno u stavku 5.1., primjenjuje samo na CSD-ove koji posluju u bankarstvu. Međutim, trebala bi se primjenjivati na sve CSD-ove koji upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira koji upotrebljavaju sporazume o netiranju, neovisno o tome pružaju li ti CSD-ovi pomoćne usluge bankovnog tipa ili ne. S obzirom na tehničku prirodu dodatnog zahtjeva koji se primjenjuje na takve sustave na temelju prijedloga uredbe, taj bi se zahtjev mogao dodatno razraditi u regulatornim tehničkim standardima, kojima je ESB spreman doprinijeti. |
6. Nastanak statusa neispunjavanja obveza
6.1 |
Korisno je proširiti područje primjene definicije nastanka statusa neispunjavanja obveza iz Uredbe o CSD-ovima (15), koja je trenutačno ograničena na pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti protiv sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD (dalje u tekstu „sudionik CSD-a”). U tu bi se svrhu definicija mogla uskladiti s definicijom utvrđenom u načelima za infrastrukture financijskih tržišta (16) (17) , koja se odnosi na događaje koji su u internim pravilima CSD-a navedeni kao događaji koji predstavljaju neispunjavanje obveza, uključujući događaje povezane s nedovršenjem prijenosa imovine u skladu s uvjetima i pravilima dotičnog sustava. |
6.2 |
Od ključne je važnosti da, kada sudionik CSD-a iz bilo kojeg razloga ne može ispuniti svoje obveze po njihovu dospijeću, relevantni CSD može odmah poduzeti mjere kako bi ograničio gubitke i ograničio pritisak na likvidnost. Stoga zakonodavac Unije možda želi razmisliti o pojašnjenju u smislu da CSD ima mogućnost odrediti dodatne događaje koji predstavljaju neispunjavanje obveza sudionika CSD-a ako pravila i postupci za upravljanje neispunjenim obvezama iz Uredbe o CSD-ovima nisu dovoljni za rješavanje bitnih događaja koji se mogu pojaviti u sustavu.
Kada ESB predlaže izmjenu prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na EUR-Lexu. |
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 28. srpnja 2022.
Predsjednica ESB-a
Christine LAGARDE
(1) COM(2022) 120 konačno.
(2) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str.1.).
(3) Riječ je o ključnom radu Odbora za financijsku stabilnost pod nazivom „Smanjenje moralnog rizika koji predstavljaju sistemski važne financijske institucije – Preporuke i vremenske linije FSB-a”, 20. listopada 2010., dostupno na internetskoj stranici Odbora za financijsku stabilnost na www.fsb.org
(4) Vidi stavak 4.1 Mišljenja CON/2017/39. Sva mišljenja ESB-a objavljuju se na EUR-Lexu.
(5) Vidjeti članak 2. prijedloga uredbe.
(6) Vidjeti članak 1. stavak 2. točku (b) prijedloga uredbe.
(7) Na primjer, CSD-ovi polažu svoja duga gotovinska salda na račune kod središnjih banaka, organiziraju financiranje i definanciranje svoje aktivnosti namire prijenosima preko računa u platnim sustavima kojima upravljaju središnje banke te se koriste kreditnim instrumentima središnje banke kao ključnim izvorom kvalificiranih likvidnih sredstava.
(8) Vidi članak 1. stavak 9. predložene uredbe.
(9) Člankom 19. stavkom 5. Uredbe o CSD-ovima predviđa se poseban tretman takvih interoperabilnih veza.
(10) Vidjeti uvodnu izjavu 25. prijedloga uredbe.
(11) Na primjer, potrebno je ponovno uložiti unutardnevne/prekonoćne depozite sudionika CSD-ova korisnika na računima kod CSD-a koji posluje u bankarstvu, što dovodi do izloženosti riziku. Produljenje dnevnog kredita moglo bi dovesti do kreditnog i likvidnosnog rizika u slučaju da jedan ili više sudionika nebankarskih CSD-ova ne nadoknade iznose po dospijeću. Kreditne linije koje pruža CSD koji posluje u bankarstvu u nekoliko valuta također bi predstavljale izvor tržišnih, kreditnih i likvidnosnih rizika. Plaćanja kupona ili otkupi vrijednosnih papira izdanih preko CSD-a korisnika ili koji se preko njega drže također stvaraju dnevne ili prekonoćne izloženosti riziku za CSD koji posluje u bankarstvu.
(12) Vidjeti poglavlje III. odjeljak 2. Uredbe o CSD-ovima o pristupu između CSD-ova.
(13) Vidjeti članak 1. stavak 19. točku iii. prijedloga uredbe.
(14) Vidjeti načela CPSS-a i IOSCO-a za infrastrukture financijskog tržišta dostupna na internetskim stranicama BIS-a na www.bis.org.
(15) Vidjeti članak 2. stavak 26. CSDR-a.
(16) U skladu s Prilogom H Načela za infrastrukture financijskih tržišta, neispunjenje obveza je događaj za koji je u sporazumu utvrđeno da predstavlja neispunjavanje obveza. Općenito, takvi se događaji odnose na neizvršavanje prijenosa sredstava ili vrijednosnih papira u skladu s uvjetima i pravilima dotičnog sustava.
(17) U tom se kontekstu napominje da se u uvodnoj izjavi 6. Uredbe o CSD-ovima naglašava važnost osiguravanja dosljednosti između zakonodavstva povezanog s Uredbom o CSD-ovima i međunarodnih standarda.
IV. Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/10 |
Tečajna lista eura (1)
23. rujna 2022.
(2022/C 367/04)
1 euro =
|
Valuta |
Tečaj |
USD |
američki dolar |
0,9754 |
JPY |
japanski jen |
139,43 |
DKK |
danska kruna |
7,4365 |
GBP |
funta sterlinga |
0,88201 |
SEK |
švedska kruna |
10,9328 |
CHF |
švicarski franak |
0,9565 |
ISK |
islandska kruna |
139,90 |
NOK |
norveška kruna |
10,2335 |
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
CZK |
češka kruna |
24,658 |
HUF |
mađarska forinta |
406,30 |
PLN |
poljski zlot |
4,7543 |
RON |
rumunjski novi leu |
4,9433 |
TRY |
turska lira |
17,9515 |
AUD |
australski dolar |
1,4828 |
CAD |
kanadski dolar |
1,3177 |
HKD |
hongkonški dolar |
7,6567 |
NZD |
novozelandski dolar |
1,6846 |
SGD |
singapurski dolar |
1,3897 |
KRW |
južnokorejski von |
1 381,97 |
ZAR |
južnoafrički rand |
17,3853 |
CNY |
kineski renminbi-juan |
6,9442 |
HRK |
hrvatska kuna |
7,5228 |
IDR |
indonezijska rupija |
14 697,30 |
MYR |
malezijski ringit |
4,4659 |
PHP |
filipinski pezo |
57,217 |
RUB |
ruski rubalj |
|
THB |
tajlandski baht |
36,636 |
BRL |
brazilski real |
5,0456 |
MXN |
meksički pezo |
19,5708 |
INR |
indijska rupija |
79,0705 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/11 |
Obavijest Komisije o važećim kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama koje se primjenjuju od 1. listopada 2022..
(objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 (1) )
(2022/C 367/05)
Osnovne stope izračunane u skladu s Komunikacijom Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.). Ovisno o tome koja se referentna stopa primjenjuje potrebno je dodati i odgovarajuće marže kako je definirano u toj komunikaciji. Za diskontnu stopu to znači da se mora dodati marža od 100 baznih bodova. Uredbom Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 propisuje se da se, osim ako je u određenoj odluci predviđeno drukčije, i stopa povrata izračunava dodavanjem 100 baznih bodova na osnovnu stopu.
Izmijenjene stope označene su podebljanim slovima.
Prethodna tablica objavljena u SL C 306, 11.8.2022., str. 20.
Od |
Do |
AT |
BE |
BG |
CY |
CZ |
DE |
DK |
EE |
EL |
ES |
FI |
FR |
HR |
HU |
IE |
IT |
LT |
LU |
LV |
MT |
NL |
PL |
PT |
RO |
SE |
SI |
SK |
UK |
1.10.2022 |
… |
1,03 |
1,03 |
0,00 |
1,03 |
6,95 |
1,03 |
1,45 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
0,26 |
11,15 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
1,03 |
7,17 |
1,03 |
6,58 |
1,55 |
1,03 |
1,03 |
1,76 |
1.9.2022 |
30.9.2022 |
0,71 |
0,71 |
0,00 |
0,71 |
6,95 |
0,71 |
1,12 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,26 |
9,23 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
0,71 |
7,17 |
0,71 |
6,58 |
1,22 |
0,71 |
0,71 |
1,52 |
1.8.2022 |
31.8.2022 |
0,38 |
0,38 |
0,00 |
0,38 |
5,73 |
0,38 |
0,81 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,26 |
7,67 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
0,38 |
5,81 |
0,38 |
5,10 |
0,82 |
0,38 |
0,38 |
1,19 |
1.7.2022 |
31.7.2022 |
0,02 |
0,02 |
0,00 |
0,02 |
5,73 |
0,02 |
0,44 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,26 |
6,24 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
5,81 |
0,02 |
5,10 |
0,50 |
0,02 |
0,02 |
1,19 |
1.6.2022 |
30.6.2022 |
-0,19 |
-0,19 |
0,00 |
-0,19 |
4,85 |
-0,19 |
0,24 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
0,26 |
6,24 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
-0,19 |
4,88 |
-0,19 |
4,40 |
0,22 |
-0,19 |
-0,19 |
1,02 |
1.5.2022 |
31.5.2022 |
-0,35 |
-0,35 |
0,00 |
-0,35 |
4,85 |
-0,35 |
0,08 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
0,26 |
5,40 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
-0,35 |
4,06 |
-0,35 |
3,38 |
0,08 |
-0,35 |
-0,35 |
0,86 |
1.4.2022 |
30.4.2022 |
-0,49 |
-0,49 |
0,00 |
-0,49 |
4,00 |
-0,49 |
0,00 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
0,26 |
4,66 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
3,42 |
-0,49 |
3,38 |
-0,01 |
-0,49 |
-0,49 |
0,66 |
1.3.2022 |
31.3.2022 |
-0,49 |
-0,49 |
0,00 |
-0,49 |
4,00 |
-0,49 |
-0,03 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
0,26 |
4,02 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
2,85 |
-0,49 |
2,74 |
-0,04 |
-0,49 |
-0,49 |
0,66 |
1.2.2022 |
28.2.2022 |
-0,49 |
-0,49 |
0,00 |
-0,49 |
3,29 |
-0,49 |
-0,03 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
0,26 |
3,17 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
2,04 |
-0,49 |
2,74 |
-0,05 |
-0,49 |
-0,49 |
0,66 |
1.1.2022 |
31.1.2022 |
-0,49 |
-0,49 |
0,00 |
-0,49 |
2,49 |
-0,49 |
-0,01 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
0,26 |
2,38 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
-0,49 |
1,21 |
-0,49 |
2,27 |
-0,03 |
-0,49 |
-0,49 |
0,51 |
V. Objave
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
Europska komisija
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/12 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.10935 – DNB / DANSKE BANK / SB1 / EIKA / BALDER / VIPPS / MOBILEPAY)
(Tekst značajan za EGP)
(2022/C 367/06)
1.
Komisija je 16. rujna 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
— |
Vipps AS („Vipps”, Norveška), |
— |
DNB Bank ASA („DNB”, Norveška), |
— |
Sparebank 1 Betaling AS („SB1”, Norveška), |
— |
Eika VBB AS („Eika”, Norveška), |
— |
Balder Betaling AS („Balder”, Norveška), i |
— |
MobilePay A/S („MobilePay”, Danska), u potpunom vlasništvu i pod kontrolom poduzetnika Danske Bank A/S („Danske Bank”, Danska). |
Poduzetnici Vipps i MobilePay spojit će se u okviru novog subjekta, a poduzetnici DNB, SB1, Eika, Balder, i Danske Bank steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama zajedničku kontrolu nad novoosnovanim subjektom.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:
— |
Vipps je pružatelj usluga mobilnog plaćanja u Norveškoj. Nudi usluge plaćanja prilagođene različitim situacijama plaćanja, uključujući plaćanje između fizičkih osoba („P2P”), plaćanje na licu mjesta („POS”), plaćanje računa i internetska plaćanja (e-trgovina), |
— |
MobilePay je pružatelj platnih usluga u Danskoj. Nudi usluge mobilnog plaćanja prilagođene različitim situacijama plaćanja, uključujući POS, P2P, plaćanje računa i e-trgovinu, |
— |
DNB je banka koja nudi potpunu paletu usluga i matično društvo grupe DNB te je uvrštena na burzu u Oslu. Grupa DNB pruža usluge u području bankarstva, ulaganja, osiguranja, upravljanja imovinom i u sektoru nekretnina fizičkim osobama, korporativnim klijentima i javnom sektoru, |
— |
SB1 je holding društvo, trenutačno u vlasništvu 14 neovisnih norveških banaka, koje pod nazivom „Sparebank 1” surađuju na zajedničkoj platformi pod zajedničkom robnom markom, |
— |
Eika je holding društvo koje je dio poduzetnika Eika Alliance, saveza banaka koji trenutačno čine 63 neovisne norveške banke, |
— |
Balder je holding društvo koje je trenutačno u vlasništvu 13 neovisnih norveških banaka, |
— |
Danske Bank je društvo za financijske usluge koje je osnovano u Danskoj i posluje u nordijskim zemljama. Danske Bank je banka koja nudi potpunu paletu usluga: bankarske usluge za građanstvo i poduzeća, mirovinsko osiguranje, životno osiguranje, hipotekarno financiranje, upravljanje imovinom, posredovanje, nekretnine i usluge leasinga fizičkim osobama, korporativnim klijentima i javnom sektoru. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.10935 - DNB / DANSKE BANK / SB1 / EIKA / BALDER / VIPPS / MOBILEPAY
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Faks +32 22964301
Poštanska adresa:
European Commission |
Directorate-General for Competition |
Merger Registry |
1049 Bruxelles/Brussel |
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/14 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.10840 – INFINIGATE/NUVIAS)
(Tekst značajan za EGP)
(2022/C 367/07)
1.
Komisija je 16. rujna 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
— |
Infinigate Holding AG („Infinigate”, Švicarska), pod krajnjom kontrolom poduzetnika Bridgepoint Group plc (Ujedinjena Kraljevina), |
— |
RPE Investments Limited („RPE”, Ujedinjena Kraljevina), pod krajnjom kontrolom poduzetnika Rigby Group (RG) plc (Ujedinjena Kraljevina). |
Poduzetnik Infinigate steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom RPE.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:
— |
Infinigate je veleprodajni distributer informatičkih proizvoda osobito usmjeren na proizvode za kibersigurnost (uključujući vatrozide, VPN pristupnike, sustave za otkrivanje i sprečavanje neovlaštenog ulaska, šifriranje, zaštitu od virusa, sigurnosna rješenja za e-poštu i sadržaj te sigurnosna rješenja s podrškom za oblak) u zapadnoj Europi, |
— |
RPE je holdinško društvo grupe Nuvias Group („Nuvias”), koja se sastoji od društava Nuvias Group Ltd. (Ujedinjena Kraljevina) i Nuvias UC Overseas Limited (Ujedinjena Kraljevina). Nuvias je veleprodajni distributer informatičkih proizvoda osobito usmjeren na proizvode za kibersigurnost i rješenja za umrežavanje u zapadnoj Europi. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.10840 – INFINIGATE / NUVIAS
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Faks +32 22964301
Poštanska adresa:
Europska komisija |
Glavna uprava za tržišno natjecanje |
Merger Registry |
1049 Bruxelles/Brussel |
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/15 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.10863 – HANWHA Q CELLS / ENERCITY / LYNQTECH)
Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka
(Tekst značajan za EGP)
(2022/C 367/08)
1.
Komisija je 19. rujna 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
— |
Hanwha Q CELLS GmbH („Hanwha Q CELLS”, Njemačka), pod kontrolom poduzetnika Hanwha Corporation (Republika Koreja), |
— |
Enercity digital GmbH („enercity”, Njemačka), pod kontrolom poduzetnika Versorgungs- und Verkehrsgesellschaft Hannover mbH („VVG”, Njemačka), |
— |
LynqTech GmbH („LynqTech”, Njemačka), trenutačno pod kontrolom poduzetnika enercity. |
Poduzetnici Hanwha Q CELLS i enercity stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad cijelim poduzetnikom LynqTech.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:
— |
Hanwha Q CELLS: energetska rješenja s rasponom poslovanja od sredine proizvodnog lanca za ćelije i module do kraja proizvodnog lanca za solarna rješenja za stambene, komercijalne i industrijske zgrade te za velike solarne elektrane, |
— |
enercity: komunalne usluge i distribucija električne energije, prirodnog plina, centraliziranog grijanja, drvne energije i pitke vode. Nudi i usluge povezane s energijom i upravlja elektranama i kogeneracijskim postrojenjima za centralizirano grijanje, kao i postrojenjima za proizvodnju bioplina. Enercity je pod krajnjom kontrolom poduzetnika VVG, holding društva u vlasništvu grada Hanovera i regije Hanover. VVG posluje u području javnog prijevoza, infrastrukture (laka željeznica) i komunalnih usluga, |
— |
LynqTech: razvoj, provedba, upravljanje, marketing i licenciranje informatičkih prodajnih rješenja za poduzeća (od sklapanja ugovora do računovodstva), posebno u energetskom sektoru. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.10863 – HANWHA Q CELLS / ENERCITY / LYNQTECH
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Faks +32 22964301
Poštanska adresa:
European Commission |
Directorate-General for Competition |
Merger Registry |
1049 Bruxelles/Brussel |
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/17 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.10909 – KFW / NEDERLANDSE GASUNIE / JV)
Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka
(Tekst značajan za EGP)
(2022/C 367/09)
1.
Komisija je 16. rujna 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
— |
Kreditanstalt für Wiederaufbau („KfW”, Njemačka), u vlasništvu Savezne Republike Njemačke i njemačkih saveznih država, |
— |
N.V. Nederlandse Gasunie („Nederlandse Gasunie”, Nizozemska), krajnje matično društvo grupe Gasunie („Gasunie Group”, Nizozemska), |
— |
German LNG Terminal GmbH („GLNG”, Njemačka), u potpunom vlasništvu poduzetnika Nederlandse Gasunie. |
Poduzetnici KfW i Nederlandse Gasunie steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom GLNG.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:
— |
KfW je nacionalna razvojna banka čiji je cilj poduprijeti održivo poboljšanje gospodarskih, socijalnih i ekoloških životnih uvjeta u cijelom svijetu u ime Savezne Republike Njemačke i saveznih država, |
— |
Nederlandse Gasunie razvija energetsku infrastrukturu, upravlja njome i održava je, konkretno: mreže za transport plina, međunarodni tranzitni plinovodi, postrojenja za skladištenje plina, postrojenja za pretvorbu plina i infrastruktura za ukapljeni prirodni plin te virtualne platforme za trgovanje plinom. |
3.
GLNG planira izgraditi, posjedovati i upravljati postrojenjem za ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina („Terminal”) u Brunsbüttelu, sjeverno od Njemačke. Predviđeno područje djelovanje Terminala upravljanje je terminalom za uvoz i distribuciju ukapljenog prirodnog plina.
4.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.
5.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.10909 – KFW / NEDERLANDSE GASUNIE / JV
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Faks +32 22964301
Poštanska adresa:
European Commission |
Directorate-General for Competition |
Merger Registry |
1049 Bruxelles/Brussel |
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
DRUGI AKTI
Europska komisija
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/19 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2022/C 367/10)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Alsace grand cru Schoenenbourg”
PDO-FR-A0418-AM02
Datum obavijesti: 20.7.2022.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Dodatni navod
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije proizvoda dodani su sljedeći uobičajeni nazivi: „Sylvaner” i „Pinot noir” i odgovarajuće sorte grožđa: „sylvaner B” i „pinot noir N”.
Uobičajeni naziv „Sylvaner” dodan je kako bi se ispravio propust u prvoj verziji specifikacije. U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) prve verzije navodi se da se odobrene sorte „mogu proizvoditi i stavljati na tržište pod svojim nazivima”, ali odgovarajući uobičajeni nazivi nisu bili uvršteni na popis mogućih uobičajenih naziva. Nacionalnom odlukom, koja je prethodila odobrenju prve verzije specifikacije, sorta sylvaner B dodana je sortama koje se smiju upotrebljavati u proizvodnji vina s oznakom izvornosti „Alsace grand cru Zotzenberg”, pri čemu su u obzir uzete lokalne prakse i ugled tih vina.
Uobičajeni naziv „Pinot noir” dodaje se u specifikaciju jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Taj zahtjev za priznavanje crnog vina temelji se na povijesti, glasovitosti i svojstvima vina proizvedenih od grožđa sorte pinot noir N koje raste na česticama razgraničenima za te oznake „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina.
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) koje odgovaraju uobičajenom nazivu „Muscat” dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
2. Vrste proizvoda
U poglavlju I. odjeljku III. specifikacije tekst je izmijenjen kako bi se navelo da kontrolirane oznake izvornosti iz sadašnje specifikacije više nisu isključivo oznake dodijeljene mirnim bijelim vinima.
Kontrolirane oznake izvornosti „Alsace grand cru” dodijeljene mirnim bijelim i crnim vinima navedene su poimence („Alsace grand cru Hengst”, „Alsace grand cru Kirchberg de Barr”).
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
3. Zemljopisno područje
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. specifikacije dodan je stavak u kojem se upućuje na datume na koje je nadležni nacionalni odbor INAO-a odobrio zemljopisno područje i u kojem se navodi službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga su općine Kientzheim i Sigolsheim izbrisane, a njihovo je područje odsad pripojeno općini Kaysersberg Vignoble.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg zemljopisnog područja.
U točki 1. dodane su i sljedeće rečenice:
„Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a.
Za djelomično prihvaćenu općinu u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja.”
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 6. jedinstvenog dokumenta.
4. Razgraničeno područje čestice
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. specifikacije:
— |
kako bi se ispravio propust, prvom stavku dodane su informacije „6. i 7. rujna 2006.”, koje se odnose na datum na koji je nadležni nacionalni odbor odobrio područje čestice. |
— |
u drugom stavku tekst je izmijenjen kako bi se uzele u obzir izmjene u nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
— |
stupac pod nazivom „Općine” u tablici ažuriran je kako bi nazivi odgovarali nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
5. Područje u neposrednoj blizini
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. specifikacije jedan stavak je izmijenjen kako bi se službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. naveo kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga je izbrisan naziv općine Kaysersberg i dodan naziv općine Kaysersberg Vignoble, uz informaciju da je ta općina djelomično obuhvaćena samo za područje delegirane općine Kaysersberg.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg područja u neposrednoj blizini.
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 9. jedinstvenog dokumenta.
6. Sorte vinove loze
U poglavlju I. odjeljku V. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi „— za bijela vina: ” i „— za crna vina: od sorte pinot noir N” jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina. To je i jedina sorta odobrena za proizvodnju crnog vina s oznakom izvornosti „Alsace”.
U odjeljku V. točki 1. podtočkama (a), (b) i (e) i odjeljku V. točki 2. podtočki (b) nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
7. Gustoća sadnje
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi: „Za proizvodnju bijelog vina” i „Za proizvodnju crnog vina” kako bi se najmanje gustoće sadnje razlikovale prema boji vina. Te su gustoće navedene za nazive sorti od kojih se mogu dobiti crna vina.
Te dopune ne utječu na jedinstveni dokument.
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije naveden je stvarni datum primjene pravila o mogućnosti prilagodbe uzgojne gustoće krčenjem: „25. listopada 2011.”, kojim je zamijenjen tekst „na dan odobrenja ove specifikacije”.
Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 5. jedinstvenog dokumenta.
8. Pravila o rezidbi
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (b) specifikacije pravilo o broju pupova po kvadratnom metru površine tla, koje se razlikovalo ovisno o sortama grožđa, izbrisano je za bijela vina i zamijenjeno jedinstvenim pravilom od 18 pupova po trsu.
Tim se izmjenama omogućuje usklađivanje teksta za alzaške oznake izvornosti između specifikacija i pojednostavnjivanje metoda kontrole.
Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.
Na početku rečenice dodan je tekst „Za bijela vina” zbog zahtjeva za priznavanje mirnih crnih vina razmatranog na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina dodano je pravilo o rezidbi prema kojem najveći broj pupova po trsu iznosi 14. Taj je broj manji od broja odobrenog za proizvodnju bijelih vina. Tim pravilom omogućuje se usklađenost s prinosima i proizvodnjom kvalitetnog grožđa.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
9. Pravila o vezanju trsova uz brajdu i visini lišća
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (c) specifikacije izbrisana je najveća visina nosive žice luka i izmijenjen je način mjerenja visine vezanog lišća.
Zahvaljujući tim izmjenama može se utvrditi poštuju li se odredbe o visini lišća tijekom vegetacije, što je prije podlijegalo samo obvezi ulaganja najvećih mogućih napora.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
10. Najveće prosječno opterećenje po čestici
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (d) specifikacije vrijednost najvećeg prosječnog opterećenja po čestici smanjena je za bijela vina s 10 000 na 8 500 kilograma po hektaru, u skladu sa smanjenjem prinosa za ta vina.
Utvrđena je vrijednost za crna vina, niža od vrijednosti utvrđene za bijela vina, u skladu s prinosima tih vina.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
11. Zrelost grožđa i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost
U poglavlju I. odjeljku VII. točki 2. podtočki (a) specifikacije tablica je izmijenjena kako bi se u obzir uzeo zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina podnesen na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina tih oznaka „Alsace grand cru” utvrđeni su najmanji sadržaji šećera u grožđu pri berbi i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost.
Ti podaci ne utječu na jedinstveni dokument.
Vrijednosti najmanjeg sadržaja šećera u grožđu kod bijelih vina povećane su za 2 ili 3 grama po litri mošta kako bi se poštovala ista razlika od 1 % vol. u odnosu na vrijednosti svake najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti kao u prethodnoj verziji specifikacije. Za izračun prerade grama šećera u alkohol tijelo za zaštitu i upravljanje odlučilo je primijeniti vrijednost od 17 grama šećera za 1 % vol. za bijela vina, dok je u izvornoj verziji specifikacije proizvoda odabralo vrijednost od 16,83. Tu vrijednost od 17 grama preporučio je nadležni nacionalni odbor INAO-a pri sastavljanju prve verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
12. Prinosi
U poglavlju I. odjeljku VIII. točkama 1. i 2. specifikacije smanjeni su prinosi i najveći prinosi, čime se omogućuje bolja kontrola kvalitete bijelih vina i bijelih vina s oznakom „Vendanges tardives” (kasne berbe), u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka izvornosti regije Alsace.
Izmijenjeni su najveći prinosi iz točke 5. jedinstvenog dokumenta.
Dodano je „Vins blancs” (bijela vina) za vina bez navoda jer je zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru” razmatran na nacionalnoj razini.
Prinos i najveći prinos crnih vina utvrđeni su u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka regije Alsace, odnosno za te su oznake „grand cru” utvrđene niže vrijednosti.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
13. Malolaktična fermentacija, sadržaj fermentabilnih šećera crnih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (c) specifikacije navedeno je da je malolaktična fermentacija crnih vina dovršena.
Kako bi se osigurala kontrola tog pravila, utvrđeno je da sadržaj jabučne kiseline u fazi pakiranja smije biti najviše 0,4 grama po litri.
U odjeljku IX. točki 1. podtočki (d) utvrđen je sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u crnim vinima od najviše 2 grama po litri nakon fermentacije.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
14. Zabrana povećanja najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti vina za crna vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (e) specifikacije navedeno je da se crna vina ne pojačavaju. To ograničenje proizvodnje u skladu je s razgraničenjem čestica za proizvodnju grožđa, najmanjom gustoćom sadnje, pravilima o rezidbi i niskim vrijednostima prinosa.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
15. Kapacitet vinskog podruma
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (g) specifikacije smanjen je koeficijent izračuna kapaciteta vinskog podruma.
Omjer između količine prethodne berbe i kapaciteta vinskog podruma ne mora biti tako velik.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
16. Datum uzgoja i stavljanja na tržište crnih vina za potrošače
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 2. specifikacije za crna vina utvrđuje se minimalno razdoblje dozrijevanja do 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe. Kako bi svojstva vina proizvedena od grožđa sorte pinot noir N koja potječe s tog teroara došla do izražaja treba proći minimalno razdoblje.
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 5. podtočki (a) navedeno je da se nakon razdoblja dozrijevanja crna vina smiju stavljati na tržište za potrošače tek od 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
17. Kontrola pakiranih pošiljaka
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 3. podtočki (b) specifikacije izbrisano je pravilo o čuvanju probnih boca za kontrolu pakiranih pošiljaka.
To je pravilo mjera za mogućnost kontrole i uvršteno je u plan kontrole.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
18. Skladištenje flaširanih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 4. specifikacije navedene su značajke mjesta skladištenja flaširanih vina.
Time se gospodarskim subjektima omogućuje bolje razumijevanje tog pravila i olakšava njegova kontrola.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
19. Ljudski čimbenici koji pridonose povezanosti sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) specifikacije proizvoda tekst je izmijenjen kako bi se uzelo u obzir priznavanje oznaka izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” za mirna crna vina:
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 500 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 000 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
U odjeljku X. točki 1. podtočki (b) izbrisana je informacija da su te dvije oznake izvornosti priznate za bijele sorte te su dodane riječi „za bijela vina” kad je to potrebno za razumijevanje teksta.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
Nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije. Ta dodavanja ne utječu na jedinstveni dokument.
20. Opis vina
U poglavlju I. odjeljku X. točki 2. specifikacije dodan je opis izgleda bijelih vina kako bi se bolje opisala.
Za prve dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do zlatnožute.”
Za posljednje dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do jantarno žute.”
Izmijenjena je točka 4. jedinstvenog dokumenta.
Za oznake izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodan je opis glavnih organoleptičkih svojstava crnih vina.
Ti opisi ne utječu na jedinstveni dokument.
21. Povezanost sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 3. specifikacije za oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” informacije o povezanosti zemljopisnog podrijetla i svojstava vina, koje se mogu primjenjivati i na crna vina koja nose tu oznaku, dopunjene su informacijama specifičnima za crna vina.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
22. Prijelazne mjere
U poglavlju I. odjeljku XI. točki 2. specifikacije, u skladu s izmjenama u poglavlju I. odjeljku VI., izbrisana je najveća visina nosive žice luka i smanjen je najveći broj pupova po trsu.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
23. Obvezno navođenje sadržaja šećera na etiketama i drugim informativnim materijalima za bijela vina
U poglavlju I. odjeljku XII. točki 2. podtočki (d) specifikacije umetnut je novi tekst umjesto prethodnog kako bi se trenutačno neobvezno navođenje sadržaja šećera, kako je definirano u Uredbi EU-a 2019/33, propisalo obveznim.
Tim se navođenjem potrošačima olakšava čitljivost kad je riječ o vrsti vina.
To novo pravilo ne primjenjuje se na vina s tradicionalnim navodima „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”.
Dopunjena je točka 9. jedinstvenog dokumenta.
Početna podtočka (d) postaje podtočka (e) u odjeljku XII. točki 2.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
24. Prethodna izjava o namjeni čestica
U poglavlju II. odjeljku I. točki 1. specifikacije pojašnjena su pravila za prethodnu izjavu o namjeni čestica, koju gospodarski subjekt podnosi tijelu nadležnom za zaštitu i upravljanje oznakama izvornosti „Alsace grand cru” ako odustane od proizvodnje vina s tom oznakom.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv
Alsace grand cru Schoenenbourg
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od grožđa i vina
1. |
Vino |
4. Opis vina
1.
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim bijelim vinima.
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 12,5 %, a vina ostalih sorti 11 %. Ukupna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G nakon pojačavanja iznosi najviše 15 %, a vina od ostalih sorti 14 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vrhunska bijela vina koja dobro stare ističu se svježinom koja proizlazi iz dominantne vinske kiselosti u kombinaciji sa zrelošću grožđa. Naziv oznake može se dopuniti uobičajenim nazivima, uz uvjet da vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv. Odlikuju se velikom punoćom, složenošću i aromatskom snagom s raznim nijansama. Okus im je postojan, a s vremenom postaju sve složenija.
Razlikuju se: suha i mineralna vina; aromatična, voćna, gusta i bogata vina. Boja tih dviju vrsta vina duboka je i intenzivna i doseže zlatnožutu.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
2. Oznaka dopunjena navodom „Vendanges tardives”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 16 %, a vina ostalih sorti 14,5 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Arome vina koja nose navod „vendanges tardives” često su vrlo egzotične, s notama kandiranog voća i osvježavajućim završnim notama. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
3. Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 18,2 %, a vina ostalih sorti 16,4 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vina koja nose navod „sélection de grains nobles” koncentriranija su i jača, često s aromama voćnih želea. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1.
Postupak uzgoja
Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru.
Razmak između redova ne smije biti veći od 2 metra.
Razmak trsova vinove loze u redu iznosi najmanje 0,75 metara, a najviše 1,50 metara.
Od 25. listopada 2011. krčenjem redova na jednoj čestici razmak između najširih redova ne smije biti veći od 3 metra.
2.
Postupak uzgoja
Vinova loza reže se u uzgojni oblik jednostruki ili dvostruki Guyot s najviše 18 pupova po trsu.
3.
Postupak uzgoja
Vina se dobivaju od ručno ubranog grožđa.
4.
Poseban enološki postupak
Povećanje najmanje prosječne prirodne volumne alkoholne jakosti ne smije prelaziti:
0,5 % vol. za vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G;
1,5 % vol. za vina od ostalih sorti.
Vina koja mogu nositi navode „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” ne smiju se pojačavati.
5.
Ograničenje u pogledu proizvodnje vina
Zabranjena je upotreba komada drva.
6.
Poseban enološki postupak
Poseban enološki postupak
Vina moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja godine koja slijedi nakon godine berbe.
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja druge godine nakon godine berbe.
5.2. Najveći prinosi
1. |
Oznaka dopunjena navodom ili bez navoda „vendanges tardives” 60 hektolitara po hektaru |
2. |
Prinos - Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles” 48 hektolitara po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina provode se na području sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Ammerschwihr, Beblenheim, Bennwihr, Bergheim, Bergholtz, Eguisheim, Gueberschwihr, Guebwiller, Hattstatt, Hunawihr, Ingersheim, Katzenthal, Mittelwihr, Niedermorschwihr, Orschwihr, Pfaffenheim, Ribeauvillé, Riquewihr, Rodern, Rouffach, Saint-Hippolyte, Soultzmatt, Thann, Turckheim, Vieux-Thann, Voegtlinshoffen, Westhalten, Wettolsheim, Wintzenheim, Wuenheim i Zellenberg. djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegiranih općina Kientzheim i Sigolsheim. |
— |
U departmanu Bas-Rhin: Andlau, Barr, Bergbieten, Blienschwiller, Dahlenheim, Dambach-la-Ville, Eichhoffen, Kintzheim, Marlenheim, Mittelbergheim, Molsheim, Nothalten, Scharrachbergheim-Irmstett i Wolxheim. |
Za djelomično prihvaćene općine u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja.
Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a.
7. Sorte vinove loze
Gewurztraminer Rs
Muscat Ottonel B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato
Pinot gris G
Riesling B
8. Opis povezanosti
Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima karakterističnima za vinograde regije Alsace, zaštićena oznaka izvornosti „Alsace grand cru Schoenenbourg” ima jednu od najboljih lokacija. Smješteno je u slikovitom alzaškom krajoliku i omogućuje proizvodnju vrlo izražajnih, prepoznatljivih i jedinstvenih vina.
Duboko laporno tlo pridonosi kvaliteti tih bogatih, punih, dubokih i složenih vina koja su jednostavnija dok su mlada. Iznimne kisele strukture koju karakteriziraju note gipsa i velika gorčina.
Zahvaljujući izvrsnim kasnojesenskim klimatskim uvjetima pogodnima za koncentraciju šećera u grožđu i razvoj plemenite plijesni moguća je proizvodnja vina od prezreloga grožđa.
Dozrijevanjem koje je predviđeno u specifikaciji povećava se kvaliteta vina.
Donošenjem strogih pravila proizvodnje, kao što su održavanje velike površine lišća i ručna berba, alzaški vinogradari čuvaju prepoznatljiva svojstva vina, koja su cijenjena po svojoj složenosti i prikladnosti za dugotrajno čuvanje.
Riječ je o prvoklasnim vinima te regije. Ta su vina cjenjenija od vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Alsace”.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje u utvrđenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, čini područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Bergholtz-Zell, Berrwiller, Buhl, Cernay, Colmar, Gundolsheim, Hartmanswiller, Herrlisheim, Houssen, Husseren-les-Châteaux, Jungholtz, Leimbach, Obermorschwihr, Osenbach, Ostheim, Rorschwihr, Soultz, Steinbach, Uffholtz, Walbach, Wattwiller, Wihr-au-Val i Zimmerbach. djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegirane općine Kaysersberg. |
— |
U departmanu Bas-Rhin: Albé, Avolsheim, Balbronn, Bernardswiller, Bernardvillé, Bischoffsheim, BOERSCH, Bourgheim, Châtenois, Cleebourg, Dachstein, Dangolsheim, Dieffenthal, Dorlisheim, Epfig, Ergersheim, Ernolsheim- Bruche, Fessenheim-Nizozemska, Flexburg, Furdenheim, Gertwiller, Gimbrett-Berstett, Goxwiller, Heiligenstein, Itterswiller, Kienheim, Kirchheim, Kuttolsheim, Mittelhausen, Mutzig, Nordheim, Oberhoffen-les-Wissenburg, Obernai, Odratzheim, Orschwiller, Osthoffen, Ottrott, Petersbach, Reichsfeld, Riedseltz, Rosenwiller, Rosheim, Rott, Saint-Nabor, Saint-Pierre, Scherwiller, Seebach, Soultz-les-Bains, Steinseltz, Stotzheim, Strasbourg, Traenheim, Villé, Wangen, Westhoffen, Wissembourg i Zellwiller. |
Pakiranje na zemljopisnom području
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
pakiranje unutar ograničenog zemljopisnog područja
Opis uvjeta:
Vina se pakiraju u boce vrste „Vin du Rhin” u skladu s odredbama Odluke br. 55–673 od 20. svibnja 1955., Odluke od 13. svibnja 1959. i Odluke od 19. ožujka 1963., isključujući sve druge vrste boca.
Od uvođenja zakona od 5. srpnja 1972. vina se moraju puniti u boce u departmanima Bas-Rhin i Haut-Rhin u boce tipa „Vin du Rhin”, kako je opisano u Dekretu iz 1955.
Navođenje godine berbe
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Godina berbe mora se navesti zajedno s nazivom oznake u izjavama o berbi i zalihama, pratećim dokumentima, oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama.
Uobičajeni naziv
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se dopuniti jednim od uobičajenih naziva ako vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv.
Zabranjena je upotreba dvaju ili više uobičajenih naziva na istoj etiketi.
Ti su uobičajeni nazivi sljedeći:
Gewurztraminer;
Muscat;
Muscat Ottonel;
Pinot gris;
Riesling.
Tradicionalni navodi „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju se prezentirati:
— |
s naznakom godine berbe, |
— |
i s jednim od uobičajenih naziva. |
Navod o sadržaju šećera
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Bijela vina za koja se, u skladu s ovom specifikacijom, traži jedna od 51 kontrolirane oznake izvornosti „Alsace Grand Cru – lieu-dit”, osim navoda „Vendanges tardives” i „Sélection de Grains nobles”, koja se prezentiraju pod tom oznakom, smiju se nuditi javnosti, otpremati, stavljati u prodaju ili prodavati, samo ako se u oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama uočljivim slovima navede sadržaj šećera kako je definiran europskim zakonodavstvom.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-4cec3ff9-abd4-4253-a1db-245ddd809faa
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/31 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoruvina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2022/C 367/11)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Alsace grand cru Saering”
PDO-FR-A0375-AM02
Datum obavijesti: 20.7.2022.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Dodatni navod
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije proizvoda dodani su sljedeći uobičajeni nazivi: „Sylvaner” i „Pinot noir” i odgovarajuće sorte grožđa: „sylvaner B” i „pinot noir N”.
Uobičajeni naziv „Sylvaner” dodan je kako bi se ispravio propust u prvoj verziji specifikacije. U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) prve verzije navodi se da se odobrene sorte „mogu proizvoditi i stavljati na tržište pod svojim nazivima”, ali odgovarajući uobičajeni nazivi nisu bili uvršteni na popis mogućih uobičajenih naziva. Nacionalnom odlukom, koja je prethodila odobrenju prve verzije specifikacije, sorta sylvaner B dodana je sortama koje se smiju upotrebljavati u proizvodnji vina s oznakom izvornosti „Alsace grand cru Zotzenberg”, pri čemu su u obzir uzete lokalne prakse i ugled tih vina.
Uobičajeni naziv „Pinot noir” dodaje se u specifikaciju jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Taj zahtjev za priznavanje crnog vina temelji se na povijesti, glasovitosti i svojstvima vina proizvedenih od grožđa sorte pinot noir N koje raste na česticama razgraničenima za te oznake „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina.
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) koje odgovaraju uobičajenom nazivu „Muscat” dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
2. Vrste proizvoda
U poglavlju I. odjeljku III. specifikacije tekst je izmijenjen kako bi se navelo da kontrolirane oznake izvornosti iz sadašnje specifikacije više nisu isključivo oznake dodijeljene mirnim bijelim vinima.
Kontrolirane oznake izvornosti „Alsace grand cru” dodijeljene mirnim bijelim i crnim vinima navedene su poimence („Alsace grand cru Hengst”, „Alsace grand cru Kirchberg de Barr”).
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
3. Zemljopisno područje
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. specifikacije dodan je stavak u kojem se upućuje na datume na koje je nadležni nacionalni odbor INAO-a odobrio zemljopisno područje i u kojem se navodi službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga su općine Kientzheim i Sigolsheim izbrisane, a njihovo je područje odsad pripojeno općini Kaysersberg Vignoble.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg zemljopisnog područja.
U točki 1. dodane su i sljedeće rečenice:
„Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a.
Za djelomično prihvaćenu općinu u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja.”
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 6. jedinstvenog dokumenta.
4. Razgraničeno područje čestice
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. specifikacije:
— |
kako bi se ispravio propust, prvom stavku dodane su informacije „6. i 7. rujna 2006.”, koje se odnose na datum na koji je nadležni nacionalni odbor odobrio područje čestice. |
— |
u drugom stavku tekst je izmijenjen kako bi se uzele u obzir izmjene u nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
— |
stupac pod nazivom „Općine” u tablici ažuriran je kako bi nazivi odgovarali nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
5. Područje u neposrednoj blizini
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. specifikacije jedan stavak je izmijenjen kako bi se službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. naveo kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga je izbrisan naziv općine Kaysersberg i dodan naziv općine Kaysersberg Vignoble, uz informaciju da je ta općina djelomično obuhvaćena samo za područje delegirane općine Kaysersberg.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg područja u neposrednoj blizini.
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 9. jedinstvenog dokumenta.
6. Sorte vinove loze
U poglavlju I. odjeljku V. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi „— za bijela vina: ” i „— za crna vina: od sorte pinot noir N” jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina. To je i jedina sorta odobrena za proizvodnju crnog vina s oznakom izvornosti „Alsace”.
U odjeljku V. točki 1. podtočkama (a), (b) i (e) i odjeljku V. točki 2. podtočki (b) nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
7. Gustoća sadnje
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi: „Za proizvodnju bijelog vina” i „Za proizvodnju crnog vina” kako bi se najmanje gustoće sadnje razlikovale prema boji vina. Te su gustoće navedene za nazive sorti od kojih se mogu dobiti crna vina.
Te dopune ne utječu na jedinstveni dokument.
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije naveden je stvarni datum primjene pravila o mogućnosti prilagodbe uzgojne gustoće krčenjem: „25. listopada 2011.”, kojim je zamijenjen tekst „na dan odobrenja ove specifikacije”.
Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 5. jedinstvenog dokumenta.
8. Pravila o rezidbi
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (b) specifikacije pravilo o broju pupova po kvadratnom metru površine tla, koje se razlikovalo ovisno o sortama grožđa, izbrisano je za bijela vina i zamijenjeno jedinstvenim pravilom od 18 pupova po trsu.
Tim se izmjenama omogućuje usklađivanje teksta za alzaške oznake izvornosti između specifikacija i pojednostavnjivanje metoda kontrole.
Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.
Na početku rečenice dodan je tekst „Za bijela vina” zbog zahtjeva za priznavanje mirnih crnih vina razmatranog na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina dodano je pravilo o rezidbi prema kojem najveći broj pupova po trsu iznosi 14. Taj je broj manji od broja odobrenog za proizvodnju bijelih vina. Tim pravilom omogućuje se usklađenost s prinosima i proizvodnjom kvalitetnog grožđa.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
9. Pravila o vezanju trsova uz brajdu i visini lišća
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (c) specifikacije izbrisana je najveća visina nosive žice luka i izmijenjen je način mjerenja visine vezanog lišća.
Zahvaljujući tim izmjenama može se utvrditi poštuju li se odredbe o visini lišća tijekom vegetacije, što je prije podlijegalo samo obvezi ulaganja najvećih mogućih napora.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
10. Najveće prosječno opterećenje po čestici
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (d) specifikacije vrijednost najvećeg prosječnog opterećenja po čestici smanjena je za bijela vina s 10 000 na 8 500 kilograma po hektaru, u skladu sa smanjenjem prinosa za ta vina.
Utvrđena je vrijednost za crna vina, niža od vrijednosti utvrđene za bijela vina, u skladu s prinosima tih vina.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
11. Zrelost grožđa i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost
U poglavlju I. odjeljku VII. točki 2. podtočki (a) specifikacije tablica je izmijenjena kako bi se u obzir uzeo zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina podnesen na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina tih oznaka „Alsace grand cru” utvrđeni su najmanji sadržaji šećera u grožđu pri berbi i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost.
Ti podaci ne utječu na jedinstveni dokument.
Vrijednosti najmanjeg sadržaja šećera u grožđu kod bijelih vina povećane su za 2 ili 3 grama po litri mošta kako bi se poštovala ista razlika od 1 % vol. u odnosu na vrijednosti svake najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti kao u prethodnoj verziji specifikacije. Za izračun prerade grama šećera u alkohol tijelo za zaštitu i upravljanje odlučilo je primijeniti vrijednost od 17 grama šećera za 1 % vol. za bijela vina, dok je u izvornoj verziji specifikacije proizvoda odabralo vrijednost od 16,83. Tu vrijednost od 17 grama preporučio je nadležni nacionalni odbor INAO-a pri sastavljanju prve verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
12. Prinosi
U poglavlju I. odjeljku VIII. točkama 1. i 2. specifikacije smanjeni su prinosi i najveći prinosi, čime se omogućuje bolja kontrola kvalitete bijelih vina i bijelih vina s oznakom „Vendanges tardives” (kasne berbe), u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka izvornosti regije Alsace.
Izmijenjeni su najveći prinosi iz točke 5. jedinstvenog dokumenta.
Dodano je „Vins blancs” (bijela vina) za vina bez navoda jer je zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru” razmatran na nacionalnoj razini.
Prinos i najveći prinos crnih vina utvrđeni su u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka regije Alsace, odnosno za te su oznake „grand cru” utvrđene niže vrijednosti.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
13. Malolaktična fermentacija, sadržaj fermentabilnih šećera crnih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (c) specifikacije navedeno je da je malolaktična fermentacija crnih vina dovršena.
Kako bi se osigurala kontrola tog pravila, utvrđeno je da sadržaj jabučne kiseline u fazi pakiranja smije biti najviše 0,4 grama po litri.
U odjeljku IX. točki 1. podtočki (d) utvrđen je sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u crnim vinima od najviše 2 grama po litri nakon fermentacije.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
14. Zabrana povećanja najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti vina za crna vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (e) specifikacije navedeno je da se crna vina ne pojačavaju. To ograničenje proizvodnje u skladu je s razgraničenjem čestica za proizvodnju grožđa, najmanjom gustoćom sadnje, pravilima o rezidbi i niskim vrijednostima prinosa.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
15. Kapacitet vinskog podruma
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (g) specifikacije smanjen je koeficijent izračuna kapaciteta vinskog podruma.
Omjer između količine prethodne berbe i kapaciteta vinskog podruma ne mora biti tako velik.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
16. Datum uzgoja i stavljanja na tržište crnih vina za potrošače
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 2. specifikacije za crna vina utvrđuje se minimalno razdoblje dozrijevanja do 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe. Kako bi svojstva vina proizvedena od grožđa sorte pinot noir N koja potječe s tog teroara došla do izražaja treba proći minimalno razdoblje.
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 5. podtočki (a) navedeno je da se nakon razdoblja dozrijevanja crna vina smiju stavljati na tržište za potrošače tek od 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
17. Kontrola pakiranih pošiljaka
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 3. podtočki (b) specifikacije izbrisano je pravilo o čuvanju probnih boca za kontrolu pakiranih pošiljaka.
To je pravilo mjera za mogućnost kontrole i uvršteno je u plan kontrole.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
18. Skladištenje flaširanih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 4. specifikacije navedene su značajke mjesta skladištenja flaširanih vina.
Time se gospodarskim subjektima omogućuje bolje razumijevanje tog pravila i olakšava njegova kontrola.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
19. Ljudski čimbenici koji pridonose povezanosti sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) specifikacije proizvoda tekst je izmijenjen kako bi se uzelo u obzir priznavanje oznaka izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” za mirna crna vina:
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 500 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 000 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
U odjeljku X. točki 1. podtočki (b) izbrisana je informacija da su te dvije oznake izvornosti priznate za bijele sorte te su dodane riječi „za bijela vina” kad je to potrebno za razumijevanje teksta.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
Nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije. Ta dodavanja ne utječu na jedinstveni dokument.
20. Opis vina
U poglavlju I. odjeljku X. točki 2. specifikacije dodan je opis izgleda bijelih vina kako bi se bolje opisala.
Za prve dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do zlatnožute.”
Za posljednje dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do jantarno žute.”
Izmijenjena je točka 4. jedinstvenog dokumenta.
Za oznake izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodan je opis glavnih organoleptičkih svojstava crnih vina.
Ti opisi ne utječu na jedinstveni dokument.
21. Povezanost sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 3. specifikacije za oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” informacije o povezanosti zemljopisnog podrijetla i svojstava vina, koje se mogu primjenjivati i na crna vina koja nose tu oznaku, dopunjene su informacijama specifičnima za crna vina.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
22. Prijelazne mjere
U poglavlju I. odjeljku XI. točki 2. specifikacije, u skladu s izmjenama u poglavlju I. odjeljku VI., izbrisana je najveća visina nosive žice luka i smanjen je najveći broj pupova po trsu.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
23. Obvezno navođenje sadržaja šećera na etiketama i drugim informativnim materijalima za bijela vina
U poglavlju I. odjeljku XII. točki 2. podtočki (d) specifikacije umetnut je novi tekst umjesto prethodnog kako bi se trenutačno neobvezno navođenje sadržaja šećera, kako je definirano u Uredbi EU-a 2019/33, propisalo obveznim.
Tim se navođenjem potrošačima olakšava čitljivost kad je riječ o vrsti vina.
To novo pravilo ne primjenjuje se na vina s tradicionalnim navodima „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”.
Dopunjena je točka 9. jedinstvenog dokumenta.
Početna podtočka (d) postaje podtočka (e) u odjeljku XII. točki 2.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
24. Prethodna izjava o namjeni čestica
U poglavlju II. odjeljku I. točki 1. specifikacije pojašnjena su pravila za prethodnu izjavu o namjeni čestica, koju gospodarski subjekt podnosi tijelu nadležnom za zaštitu i upravljanje oznakama izvornosti „Alsace grand cru” ako odustane od proizvodnje vina s tom oznakom.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv
Alsace grand cru Saering
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od grožđa i vina
1. |
Vino |
4. Opis vina
1.
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim bijelim vinima.
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 12,5 %, a vina ostalih sorti 11 %. Ukupna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G nakon pojačavanja iznosi najviše 15 %, a vina od ostalih sorti 14 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vrhunska bijela vina koja dobro stare ističu se svježinom koja proizlazi iz dominantne vinske kiselosti u kombinaciji sa zrelošću grožđa. Naziv oznake može se dopuniti uobičajenim nazivima, uz uvjet da vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv. Odlikuju se velikom punoćom, složenošću i aromatskom snagom s raznim nijansama. Okus im je postojan, a s vremenom postaju sve složenija.
Razlikuju se: suha i mineralna vina; aromatična, voćna, gusta i bogata vina. Boja tih dviju vrsta vina duboka je i intenzivna i doseže zlatnožutu.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
2. Oznaka dopunjena navodom „Vendanges tardives”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 16 %, a vina ostalih sorti 14,5 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Arome vina koja nose navod „vendanges tardives” često su vrlo egzotične, s notama kandiranog voća i osvježavajućim završnim notama. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
3. Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 18,2 %, a vina ostalih sorti 16,4 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vina koja nose navod „sélection de grains nobles” koncentriranija su i jača, često s aromama voćnih želea. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1.
Postupak uzgoja
Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru.
Razmak između redova ne smije biti veći od 2 metra.
Razmak trsova vinove loze u redu iznosi najmanje 0,75 metara, a najviše 1,50 metara.
Od 25. listopada 2011. krčenjem redova na jednoj čestici razmak između najširih redova ne smije biti veći od 3 metra.
2.
Postupak uzgoja
Vinova loza reže se u uzgojni oblik jednostruki ili dvostruki Guyot s najviše 18 pupova po trsu.
3.
Postupak uzgoja
Vina se dobivaju od ručno ubranog grožđa.
4.
Poseban enološki postupak
Povećanje najmanje prosječne prirodne volumne alkoholne jakosti ne smije prelaziti:
0,5 % vol. za vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G;
1,5 % vol. za vina od ostalih sorti.
Vina koja mogu nositi navode „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” ne smiju se pojačavati.
5.
Ograničenje u pogledu proizvodnje vina
Zabranjena je upotreba komada drva.
6.
Poseban enološki postupak
Vina moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja godine koja slijedi nakon godine berbe.
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja druge godine nakon godine berbe.
5.2. Najveći prinosi
1. |
Oznaka dopunjena navodom ili bez navoda „vendanges tardives” 60 hektolitara po hektaru |
2. |
Prinos - Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles” 48 hektolitara po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina provode se na području sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Ammerschwihr, Beblenheim, Bennwihr, Bergheim, Bergholtz, Eguisheim, Gueberschwihr, Guebwiller, Hattstatt, Hunawihr, Ingersheim, Katzenthal, Mittelwihr, Niedermorschwihr, Orschwihr, Pfaffenheim, Ribeauvillé, Riquewihr, Rodern, Rouffach, Saint-Hippolyte, Soultzmatt, Thann, Turckheim, Vieux-Thann, Voegtlinshoffen, Westhalten, Wettolsheim, Wintzenheim, Wuenheim i Zellenberg. djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegiranih općina Kientzheim i Sigolsheim. |
— |
U departmanu Bas-Rhin: Andlau, Barr, Bergbieten, Blienschwiller, Dahlenheim, Dambach-la-Ville, Eichhoffen, Kintzheim, Marlenheim, Mittelbergheim, Molsheim, Nothalten, Scharrachbergheim-Irmstett i Wolxheim. Za djelomično prihvaćene općine u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja. Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a. |
7. Sorte vinove loze
Gewurztraminer Rs
Muscat Ottonel B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato
Pinot gris G
Riesling B
8. Opis povezanosti
Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima karakterističnima za vinograde regije Alsace, zaštićena oznaka izvornosti „Alsace grand cru Saering” ima jednu od najboljih lokacija. Smješteno je u slikovitom alzaškom krajoliku i omogućuje proizvodnju vrlo izražajnih, prepoznatljivih i jedinstvenih vina.
Sitna tekstura i pješčenjak pridonose izraženoj slanosti vina. Vapnenac omogućuje veću kiselost i time jamči dugovječnost vina.
Zahvaljujući izvrsnim kasnojesenskim klimatskim uvjetima pogodnima za koncentraciju šećera u grožđu i razvoj plemenite plijesni moguća je proizvodnja vina od prezreloga grožđa.
Dozrijevanjem koje je predviđeno u specifikaciji povećava se kvaliteta vina.
Donošenjem strogih pravila proizvodnje, kao što su održavanje velike površine lišća i ručna berba, alzaški vinogradari čuvaju prepoznatljiva svojstva vina, koja su cijenjena po svojoj složenosti i prikladnosti za dugotrajno čuvanje.
Riječ je o prvoklasnim vinima te regije. Ta su vina cjenjenija od vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Alsace”.
Već se u djelu Médarda Bartha „Der Rebbau des Elsass und die Absatzgebieten seiner Weine”, napisanom 1958., veliča to danas priznato područje.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje u utvrđenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, čini područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Bergholtz-Zell, Berrwiller, Buhl, Cernay, Colmar, Gundolsheim, Hartmanswiller, Herrlisheim, Houssen, Husseren-les-Châteaux, Jungholtz, Leimbach, Obermorschwihr, Osenbach, Ostheim, Rorschwihr, Soultz, Steinbach, Uffholtz, Walbach, Wattwiller, Wihr-au-Val i Zimmerbach. djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegirane općine Kaysersberg. |
— |
U departmanu Bas-Rhin: Albé, Avolsheim, Balbronn, Bernardswiller, Bernardvillé, Bischoffsheim, BOERSCH, Bourgheim, Châtenois, Cleebourg, Dachstein, Dangolsheim, Dieffenthal, Dorlisheim, Epfig, Ergersheim, Ernolsheim- Bruche, Fessenheim-Nizozemska, Flexburg, Furdenheim, Gertwiller, Gimbrett-Berstett, Goxwiller, Heiligenstein, Itterswiller, Kienheim, Kirchheim, Kuttolsheim, Mittelhausen, Mutzig, Nordheim, Oberhoffen-les-Wissenburg, Obernai, Odratzheim, Orschwiller, Osthoffen, Ottrott, Petersbach, Reichsfeld, Riedseltz, Rosenwiller, Rosheim, Rott, Saint-Nabor, Saint-Pierre, Scherwiller, Seebach, Soultz-les-Bains, Steinseltz, Stotzheim, Strasbourg, Traenheim, Villé, Wangen, Westhoffen, Wissembourg i Zellwiller. |
Pakiranje na zemljopisnom području
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
pakiranje unutar ograničenog zemljopisnog područja
Opis uvjeta:
Vina se pakiraju u boce vrste „Vin du Rhin” u skladu s odredbama Odluke br. 55–673 od 20. svibnja 1955., Odluke od 13. svibnja 1959. i Odluke od 19. ožujka 1963., isključujući sve druge vrste boca.
Od uvođenja zakona od 5. srpnja 1972. vina se moraju puniti u boce u departmanima Bas-Rhin i Haut-Rhin u boce tipa „Vin du Rhin”, kako je opisano u Dekretu iz 1955.
Navođenje godine berbe
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Godina berbe mora se navesti zajedno s nazivom oznake u izjavama o berbi i zalihama, pratećim dokumentima, oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama.
Uobičajeni naziv
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se dopuniti jednim od uobičajenih naziva ako vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv.
Zabranjena je upotreba dvaju ili više uobičajenih naziva na istoj etiketi.
Ti su uobičajeni nazivi sljedeći:
Gewurztraminer;
Muscat;
Muscat Ottonel;
Pinot gris;
Riesling.
Tradicionalni navodi „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju se prezentirati:
— |
s naznakom godine berbe, |
— |
s jednim od uobičajenih naziva. |
Navod o sadržaju šećera
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Bijela vina za koja se, u skladu s ovom specifikacijom, traži jedna od 51 kontrolirane oznake izvornosti „Alsace Grand Cru – lieu-dit”, osim navoda „Vendanges tardives” i „Sélection de Grains nobles”, koja se prezentiraju pod tom oznakom, smiju se nuditi javnosti, otpremati, stavljati u prodaju ili prodavati, samo ako se u oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama uočljivim slovima navede sadržaj šećera kako je definiran europskim zakonodavstvom.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-4cec3ff9-abd4-4253-a1db-245ddd809faa
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/42 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2022/C 367/12)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Alsace grand cru Winzenberg”
PDO-FR-A0641-AM02
Datum obavijesti: 20.7.2022.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Dodatni navod
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije proizvoda dodani su sljedeći uobičajeni nazivi: „Sylvaner” i „Pinot noir” i odgovarajuće sorte grožđa: „sylvaner B” i „pinot noir N”.
Uobičajeni naziv „Sylvaner” dodan je kako bi se ispravio propust u prvoj verziji specifikacije. U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) prve verzije navodi se da se odobrene sorte „mogu proizvoditi i stavljati na tržište pod svojim nazivima”, ali odgovarajući uobičajeni nazivi nisu bili uvršteni na popis mogućih uobičajenih naziva. Nacionalnom odlukom, koja je prethodila odobrenju prve verzije specifikacije, sorta sylvaner B dodana je sortama koje se smiju upotrebljavati u proizvodnji vina s oznakom izvornosti „Alsace grand cru Zotzenberg”, pri čemu su u obzir uzete lokalne prakse i ugled tih vina.
Uobičajeni naziv „Pinot noir” dodaje se u specifikaciju jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Taj zahtjev za priznavanje crnog vina temelji se na povijesti, glasovitosti i svojstvima vina proizvedenih od grožđa sorte pinot noir N koje raste na česticama razgraničenima za te oznake „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta tih crnih vina.
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) koje odgovaraju uobičajenom nazivu „Muscat” dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
2. Vrste proizvoda
U poglavlju I. odjeljku III. specifikacije tekst je izmijenjen kako bi se navelo da kontrolirane oznake izvornosti iz sadašnje specifikacije više nisu isključivo oznake dodijeljene mirnim bijelim vinima.
Kontrolirane oznake izvornosti „Alsace grand cru” dodijeljene mirnim bijelim i crnim vinima navedene su poimence („Alsace grand cru Hengst”, „Alsace grand cru Kirchberg de Barr”).
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
3. Zemljopisno područje
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. specifikacije dodan je stavak u kojem se upućuje na datume na koje je nadležni nacionalni odbor INAO-a odobrio zemljopisno područje i u kojem se navodi službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga su općine Kientzheim i Sigolsheim izbrisane, a njihovo je područje odsad pripojeno općini Kaysersberg Vignoble.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg zemljopisnog područja.
U točki 1. dodane su i sljedeće rečenice:
„Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a.
Za djelomično prihvaćenu općinu u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja.”
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 6. jedinstvenog dokumenta.
4. Razgraničeno područje čestice
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. specifikacije:
— |
kako bi se ispravio propust, prvom stavku dodane su informacije „6. i 7. rujna 2006.”, koje se odnose na datum na koji je nadležni nacionalni odbor odobrio područje čestice. |
— |
u drugom stavku tekst je izmijenjen kako bi se uzele u obzir izmjene u nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
— |
stupac pod nazivom „Općine” u tablici ažuriran je kako bi nazivi odgovarali nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
5. Područje u neposrednoj blizini
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. specifikacije jedan stavak je izmijenjen kako bi se službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. naveo kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga je izbrisan naziv općine Kaysersberg i dodan naziv općine Kaysersberg Vignoble, uz informaciju da je ta općina djelomično obuhvaćena samo za područje delegirane općine Kaysersberg.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg područja u neposrednoj blizini.
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 9. jedinstvenog dokumenta.
6. Sorte vinove loze
U poglavlju I. odjeljku V. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi „— za bijela vina: ” i „— za crna vina: od sorte pinot noir N” jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina. To je i jedina sorta odobrena za proizvodnju crnog vina s oznakom izvornosti „Alsace”.
U odjeljku V. točki 1. podtočkama (a), (b) i (e) i odjeljku V. točki 2. podtočki (b) nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
7. Gustoća sadnje
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi: „Za proizvodnju bijelog vina” i „Za proizvodnju crnog vina” kako bi se najmanje gustoće sadnje razlikovale prema boji vina. Te su gustoće navedene za nazive sorti od kojih se mogu dobiti crna vina.
Te dopune ne utječu na jedinstveni dokument.
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije naveden je stvarni datum primjene pravila o mogućnosti prilagodbe uzgojne gustoće krčenjem: „25. listopada 2011.”, kojim je zamijenjen tekst „na dan odobrenja ove specifikacije”.
Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 5. jedinstvenog dokumenta.
8. Pravila o rezidbi
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (b) specifikacije pravilo o broju pupova po kvadratnom metru površine tla, koje se razlikovalo ovisno o sortama grožđa, izbrisano je za bijela vina i zamijenjeno jedinstvenim pravilom od 18 pupova po trsu.
Tim se izmjenama omogućuje usklađivanje teksta za alzaške oznake izvornosti između specifikacija i pojednostavnjivanje metoda kontrole.
Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.
Na početku rečenice dodan je tekst „Za bijela vina” zbog zahtjeva za priznavanje mirnih crnih vina razmatranog na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina dodano je pravilo o rezidbi prema kojem najveći broj pupova po trsu iznosi 14. Taj je broj manji od broja odobrenog za proizvodnju bijelih vina. Tim pravilom omogućuje se usklađenost s prinosima i proizvodnjom kvalitetnog grožđa.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
9. Pravila o vezanju trsova uz brajdu i visini lišća
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (c) specifikacije izbrisana je najveća visina nosive žice luka i izmijenjen je način mjerenja visine vezanog lišća.
Zahvaljujući tim izmjenama može se utvrditi poštuju li se odredbe o visini lišća tijekom vegetacije, što je prije podlijegalo samo obvezi ulaganja najvećih mogućih napora.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
10. Najveće prosječno opterećenje po čestici
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (d) specifikacije vrijednost najvećeg prosječnog opterećenja po čestici smanjena je za bijela vina s 10 000 na 8 500 kilograma po hektaru, u skladu sa smanjenjem prinosa za ta vina.
Utvrđena je vrijednost za crna vina, niža od vrijednosti utvrđene za bijela vina, u skladu s prinosima tih vina.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
11. Zrelost grožđa i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost
U poglavlju I. odjeljku VII. točki 2. podtočki (a) specifikacije tablica je izmijenjena kako bi se u obzir uzeo zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina podnesen na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina tih oznaka „Alsace grand cru” utvrđeni su najmanji sadržaji šećera u grožđu pri berbi i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost.
Ti podaci ne utječu na jedinstveni dokument.
Vrijednosti najmanjeg sadržaja šećera u grožđu kod bijelih vina povećane su za 2 ili 3 grama po litri mošta kako bi se poštovala ista razlika od 1 % vol. u odnosu na vrijednosti svake najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti kao u prethodnoj verziji specifikacije. Za izračun prerade grama šećera u alkohol tijelo za zaštitu i upravljanje odlučilo je primijeniti vrijednost od 17 grama šećera za 1 % vol. za bijela vina, dok je u izvornoj verziji specifikacije proizvoda odabralo vrijednost od 16,83. Tu vrijednost od 17 grama preporučio je nadležni nacionalni odbor INAO-a pri sastavljanju prve verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
12. Prinosi
U poglavlju I. odjeljku VIII. točkama 1. i 2. specifikacije smanjeni su prinosi i najveći prinosi, čime se omogućuje bolja kontrola kvalitete bijelih vina i bijelih vina s oznakom „Vendanges tardives” (kasne berbe), u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka izvornosti regije Alsace.
Izmijenjeni su najveći prinosi iz točke 5. jedinstvenog dokumenta.
Dodano je „Vins blancs” (bijela vina) za vina bez navoda jer je zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru” razmatran na nacionalnoj razini.
Prinos i najveći prinos crnih vina utvrđeni su u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka regije Alsace, odnosno za te su oznake „grand cru” utvrđene niže vrijednosti.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
13. Malolaktična fermentacija, sadržaj fermentabilnih šećera crnih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (c) specifikacije navedeno je da je malolaktična fermentacija crnih vina dovršena.
Kako bi se osigurala kontrola tog pravila, utvrđeno je da sadržaj jabučne kiseline u fazi pakiranja smije biti najviše 0,4 grama po litri.
U odjeljku IX. točki 1. podtočki (d) utvrđen je sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u crnim vinima od najviše 2 grama po litri nakon fermentacije.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
14. Zabrana povećanja najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti vina za crna vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (e) specifikacije navedeno je da se crna vina ne pojačavaju. To ograničenje proizvodnje u skladu je s razgraničenjem čestica za proizvodnju grožđa, najmanjom gustoćom sadnje, pravilima o rezidbi i niskim vrijednostima prinosa.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
15. Kapacitet vinskog podruma
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (g) specifikacije smanjen je koeficijent izračuna kapaciteta vinskog podruma.
Omjer između količine prethodne berbe i kapaciteta vinskog podruma ne mora biti tako velik.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
16. Datum uzgoja i stavljanja na tržište crnih vina za potrošače
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 2. specifikacije za crna vina utvrđuje se minimalno razdoblje dozrijevanja do 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe. Kako bi svojstva vina proizvedena od grožđa sorte pinot noir N koja potječe s tog teroara došla do izražaja treba proći minimalno razdoblje.
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 5. podtočki (a) navedeno je da se nakon razdoblja dozrijevanja crna vina smiju stavljati na tržište za potrošače tek od 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
17. Kontrola pakiranih pošiljaka
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 3. podtočki (b) specifikacije izbrisano je pravilo o čuvanju probnih boca za kontrolu pakiranih pošiljaka.
To je pravilo mjera za mogućnost kontrole i uvršteno je u plan kontrole.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
18. Skladištenje flaširanih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 4. specifikacije navedene su značajke mjesta skladištenja flaširanih vina.
Time se gospodarskim subjektima omogućuje bolje razumijevanje tog pravila i olakšava njegova kontrola.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
19. Ljudski čimbenici koji pridonose povezanosti sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) specifikacije proizvoda tekst je izmijenjen kako bi se uzelo u obzir priznavanje oznaka izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” za mirna crna vina:
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 500 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 000 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
U odjeljku X. točki 1. podtočki (b) izbrisana je informacija da su te dvije oznake izvornosti priznate za bijele sorte te su dodane riječi „za bijela vina” kad je to potrebno za razumijevanje teksta.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
Nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije. Ta dodavanja ne utječu na jedinstveni dokument.
20. Opis vina
U poglavlju I. odjeljku X. točki 2. specifikacije dodan je opis izgleda bijelih vina kako bi se bolje opisala.
Za prve dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do zlatnožute.”
Za posljednje dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do jantarno žute.”
Izmijenjena je točka 4. jedinstvenog dokumenta.
Za oznake izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodan je opis glavnih organoleptičkih svojstava crnih vina.
Ti opisi ne utječu na jedinstveni dokument.
21. Povezanost sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 3. specifikacije za oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” informacije o povezanosti zemljopisnog podrijetla i svojstava vina, koje se mogu primjenjivati i na crna vina koja nose tu oznaku, dopunjene su informacijama specifičnima za crna vina.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
22. Prijelazne mjere
U poglavlju I. odjeljku XI. točki 2. specifikacije, u skladu s izmjenama u poglavlju I. odjeljku VI., izbrisana je najveća visina nosive žice luka i smanjen je najveći broj pupova po trsu.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
23. Obvezno navođenje sadržaja šećera na etiketama i drugim informativnim materijalima za bijela vina
U poglavlju I. odjeljku XII. točki 2. podtočki (d) specifikacije umetnut je novi tekst umjesto prethodnog kako bi se trenutačno neobvezno navođenje sadržaja šećera, kako je definirano u Uredbi EU-a 2019/33, propisalo obveznim.
Tim se navođenjem potrošačima olakšava čitljivost kad je riječ o vrsti vina.
To novo pravilo ne primjenjuje se na vina s tradicionalnim navodima „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”.
Dopunjena je točka 9. jedinstvenog dokumenta.
Početna podtočka (d) postaje podtočka (e) u odjeljku XII. točki 2.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
24. Prethodna izjava o namjeni čestica
U poglavlju II. odjeljku I. točki 1. specifikacije pojašnjena su pravila za prethodnu izjavu o namjeni čestica, koju gospodarski subjekt podnosi tijelu nadležnom za zaštitu i upravljanje oznakama izvornosti „Alsace grand cru” ako odustane od proizvodnje vina s tom oznakom.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv
Alsace grand cru Winzenberg
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od grožđa i vina
1. |
Vino |
4. Opis vina
1.
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim bijelim vinima.
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 12,5 %, a od ostalih sorti 11 %. Ukupna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G nakon pojačavanja iznosi najviše 15 %, a vina od ostalih sorti 14 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vrhunska bijela vina koja dobro stare ističu se svježinom koja proizlazi iz dominantne vinske kiselosti u kombinaciji sa zrelošću grožđa. Naziv oznake može se dopuniti uobičajenim nazivima, uz uvjet da vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv. Odlikuju se velikom punoćom, složenošću i aromatskom snagom s raznim nijansama. Okus im je postojan, a s vremenom postaju sve složenija.
Razlikuju se: suha i mineralna vina; aromatična, voćna, gusta i bogata vina. Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do zlatnožute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
2. Oznaka dopunjena navodom „Vendanges tardives”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 16 %, a vina od ostalih sorti 14,5 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Arome vina koja nose navod „vendanges tardives” često su vrlo egzotične, s notama kandiranog voća i osvježavajućim završnim notama. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
3. Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 18,2 %, a vina od ostalih sorti 16,4 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vina koja nose navod „sélection de grains nobles” koncentriranija su i jača, često s aromama voćnih želea. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1.
Postupak uzgoja
Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru.
Razmak između redova ne smije biti veći od 2 metra.
Razmak trsova vinove loze u redu iznosi najmanje 0,75 metara, a najviše 1,50 metara.
Od 25. listopada 2011. krčenjem redova na jednoj čestici razmak između najširih redova ne smije biti veći od 3 metra.
2.
Postupak uzgoja
Vinova loza reže se u uzgojni oblik jednostruki ili dvostruki Guyot s najviše 18 pupova po trsu.
3.
Postupak uzgoja
Vina se dobivaju od ručno ubranog grožđa.
4.
Poseban enološki postupak
Povećanje najmanje prosječne prirodne volumne alkoholne jakosti ne smije prelaziti:
0,5 % vol. za vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G;
1,5 % vol. za vina od ostalih sorti.
Vina koja mogu nositi navode „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” ne smiju se pojačavati.
5.
Ograničenje u pogledu proizvodnje vina
Zabranjena je upotreba komada drva.
6.
Poseban enološki postupak
Vina moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja godine koja slijedi nakon godine berbe.
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja druge godine nakon godine berbe.
5.2. Najveći prinosi
1. |
Oznaka dopunjena navodom ili bez navoda „vendanges tardives” 60 hektolitara po hektaru |
2. |
Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles” 48 hektolitara po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina provode se na području sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Ammerschwihr, Beblenheim, Bennwihr, Bergheim, Bergholtz, Eguisheim, Gueberschwihr, Guebwiller, Hattstatt, Hunawihr, Ingersheim, Katzenthal, Mittelwihr, Niedermorschwihr, Orschwihr, Pfaffenheim, Ribeauvillé, Riquewihr, Rodern, Rouffach, Saint-Hippolyte, Soultzmatt, Thann, Turckheim, Vieux-Thann, Voegtlinshoffen, Westhalten, Wettolsheim, Wintzenheim, Wuenheim i Zellenberg. djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegiranih općina Kientzheim i Sigolsheim. |
— |
U departmanu Bas-Rhin: Andlau, Barr, Bergbieten, Blienschwiller, Dahlenheim, Dambach-la-Ville, Eichhoffen, Kintzheim, Marlenheim, Mittelbergheim, Molsheim, Nothalten, Scharrachbergheim-Irmstett i Wolxheim. Za djelomično prihvaćene općine u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja. Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a. |
7. Sorte vinove loze
Gewurztraminer Rs
Muscat Ottonel B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato
Pinot gris G
Riesling B
8. Opis povezanosti
Vinogradarsko područje pod zaštićenom oznakom izvornosti „Alsace grand cru Winzenberg” nalazi se na jednoj od najboljih lokacija alzaškog vinogorja, u kojem vladaju povoljni klimatski uvjeti. Smješteno je u slikovitom alzaškom krajoliku i omogućuje proizvodnju vrlo izražajnih, prepoznatljivih i jedinstvenih vina.
Mezoklima pogoduje proizvodnji elegantnih i finih vina. Zbog geološke specifičnosti na tom se području proizvode živahna i kristalno čista vina što se primjeti na svim razinama kušanja.
Zahvaljujući izvrsnim kasnojesenskim klimatskim uvjetima pogodnima za koncentraciju šećera u grožđu i razvoj plemenite plijesni moguća je proizvodnja vina od prezreloga grožđa.
Dozrijevanjem koje je predviđeno u specifikaciji povećava se kvaliteta vina.
Donošenjem strogih pravila proizvodnje, kao što su održavanje velike površine lišća i ručna berba, alzaški vinogradari čuvaju prepoznatljiva svojstva vina, koja su cijenjena po svojoj složenosti i prikladnosti za dugotrajno čuvanje.
Riječ je o prvoklasnim vinima te regije. Ta su vina cjenjenija od vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Alsace”.
Već se u djelu Médarda Bartha „Der Rebbau des Elsass und die Absatzgebieten seiner Weine”, napisanom 1958., veliča to danas priznato područje. Winzenberg se već spominje u Zakonu iz 1477.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje u utvrđenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, čini područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Bergholtz-Zell, Berrwiller, Buhl, Cernay, Colmar, Gundolsheim, Hartmanswiller, Herrlisheim, Houssen, Husseren-les-Châteaux, Jungholtz, Leimbach, Obermorschwihr, Osenbach, Ostheim, Rorschwihr, Soultz, Steinbach, Uffholtz, Walbach, Wattwiller, Wihr-au-Val i Zimmerbach. djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegirane općine Kaysersberg. |
— |
U departmanu Bas-Rhin: Albé, Avolsheim, Balbronn, Bernardswiller, Bernardvillé, Bischoffsheim, BOERSCH, Bourgheim, Châtenois, Cleebourg, Dachstein, Dangolsheim, Dieffenthal, Dorlisheim, Epfig, Ergersheim, Ernolsheim- Bruche, Fessenheim-Nizozemska, Flexburg, Furdenheim, Gertwiller, Gimbrett-Berstett, Goxwiller, Heiligenstein, Itterswiller, Kienheim, Kirchheim, Kuttolsheim, Mittelhausen, Mutzig, Nordheim, Oberhoffen-les-Wissenburg, Obernai, Odratzheim, Orschwiller, Osthoffen, Ottrott, Petersbach, Reichsfeld, Riedseltz, Rosenwiller, Rosheim, Rott, Saint-Nabor, Saint-Pierre, Scherwiller, Seebach, Soultz-les-Bains, Steinseltz, Stotzheim, Strasbourg, Traenheim, Villé, Wangen, Westhoffen, Wissembourg i Zellwiller. |
Pakiranje na zemljopisnom području
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
pakiranje unutar ograničenog zemljopisnog područja
Opis uvjeta:
Vina se pakiraju u boce vrste „Vin du Rhin” u skladu s odredbama Odluke br. 55–673 od 20. svibnja 1955., Odluke od 13. svibnja 1959. i Odluke od 19. ožujka 1963., isključujući sve druge vrste boca.
Od uvođenja zakona od 5. srpnja 1972. vina se moraju puniti u boce u departmanima Bas-Rhin i Haut-Rhin u boce tipa „Vin du Rhin”, kako je opisano u Dekretu iz 1955.
Navođenje godine berbe
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Godina berbe mora se navesti zajedno s nazivom oznake u izjavama o berbi i zalihama, pratećim dokumentima, oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama.
Uobičajeni naziv
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se dopuniti jednim od uobičajenih naziva ako vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv.
Zabranjena je upotreba dvaju ili više uobičajenih naziva na istoj etiketi.
Ti su uobičajeni nazivi sljedeći:
Gewurztraminer;
Muscat;
Muscat Ottonel;
Pinot gris;
Riesling.
Tradicionalni navodi „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju se prezentirati:
— |
s naznakom godine berbe, |
— |
i s jednim od uobičajenih naziva. |
Navod o sadržaju šećera
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Bijela vina za koja se, u skladu s ovom specifikacijom, traži jedna od 51 kontrolirane oznake izvornosti „Alsace Grand Cru – lieu-dit”, osim navoda „Vendanges tardives” i „Sélection de Grains nobles”, koja se prezentiraju pod tom oznakom, smiju se nuditi javnosti, otpremati, stavljati u prodaju ili prodavati, samo ako se u oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama uočljivim slovima navede sadržaj šećera kako je definiran europskim zakonodavstvom.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-4cec3ff9-abd4-4253-a1db-245ddd809faa
26.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 367/53 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2022/C 367/13)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Alsace grand cru Rosacker”
PDO-FR-A0341-AM02
Datum obavijesti: 20.7.2022.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Dodatni navod
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije proizvoda dodani su sljedeći uobičajeni nazivi: „Sylvaner” i „Pinot noir” i odgovarajuće sorte grožđa: „sylvaner B” i „pinot noir N”.
Uobičajeni naziv „Sylvaner” dodan je kako bi se ispravio propust u prvoj verziji specifikacije. U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) prve verzije navodi se da se odobrene sorte „mogu proizvoditi i stavljati na tržište pod svojim nazivima”, ali odgovarajući uobičajeni nazivi nisu bili uvršteni na popis mogućih uobičajenih naziva. Nacionalnom odlukom, koja je prethodila odobrenju prve verzije specifikacije, sorta sylvaner B dodana je sortama koje se smiju upotrebljavati u proizvodnji vina s oznakom izvornosti „Alsace grand cru Zotzenberg”, pri čemu su u obzir uzete lokalne prakse i ugled tih vina.
Uobičajeni naziv „Pinot noir” dodaje se u specifikaciju jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Taj zahtjev za priznavanje crnog vina temelji se na povijesti, glasovitosti i svojstvima vina proizvedenih od grožđa sorte pinot noir N koje raste na česticama razgraničenima za te oznake „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina.
U poglavlju I. odjeljku II. točki 1. specifikacije nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) koje odgovaraju uobičajenom nazivu „Muscat” dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
2. Vrste proizvoda
U poglavlju I. odjeljku III. specifikacije tekst je izmijenjen kako bi se navelo da kontrolirane oznake izvornosti iz sadašnje specifikacije više nisu isključivo oznake dodijeljene mirnim bijelim vinima.
Kontrolirane oznake izvornosti „Alsace grand cru” dodijeljene mirnim bijelim i crnim vinima navedene su poimence („Alsace grand cru Hengst”, „Alsace grand cru Kirchberg de Barr”).
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
3. Zemljopisno područje
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. specifikacije dodan je stavak u kojem se upućuje na datume na koje je nadležni nacionalni odbor INAO-a odobrio zemljopisno područje i u kojem se navodi službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga su općine Kientzheim i Sigolsheim izbrisane, a njihovo je područje odsad pripojeno općini Kaysersberg Vignoble.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg zemljopisnog područja.
U točki 1. dodane su i sljedeće rečenice:
„Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a.
Za djelomično prihvaćenu općinu u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja.”
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 6. jedinstvenog dokumenta.
4. Razgraničeno područje čestice
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. specifikacije:
— |
kako bi se ispravio propust, prvom stavku dodane su informacije „6. i 7. rujna 2006.”, koje se odnose na datum na koji je nadležni nacionalni odbor odobrio područje čestice. |
— |
u drugom stavku tekst je izmijenjen kako bi se uzele u obzir izmjene u nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
— |
stupac pod nazivom „Općine” u tablici ažuriran je kako bi nazivi odgovarali nazivima općina iz odjeljka IV. točke 1. |
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
5. Područje u neposrednoj blizini
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. specifikacije jedan stavak je izmijenjen kako bi se službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. naveo kao referentni dokument za razgraničenje opsega zemljopisnog područja kako je upisano u specifikaciji. Tim se navodom omogućuje pravna zaštita razgraničenja zemljopisnog područja.
Uvođenjem upućivanja na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2021. ažurira se popis naziva općina. Stoga je izbrisan naziv općine Kaysersberg i dodan naziv općine Kaysersberg Vignoble, uz informaciju da je ta općina djelomično obuhvaćena samo za područje delegirane općine Kaysersberg.
Tim izmjenama teksta ne mijenja se opseg područja u neposrednoj blizini.
Zbog tih izmjena treba izmijeniti točku 9. jedinstvenog dokumenta.
6. Sorte vinove loze
U poglavlju I. odjeljku V. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi „— za bijela vina: ” i „— za crna vina: od sorte pinot noir N” jer je na nacionalnoj razini podnesen zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”. Pinot noir N jedina je odobrena sorta za ta crna vina. To je i jedina sorta odobrena za proizvodnju crnog vina s oznakom izvornosti „Alsace”.
U odjeljku V. točki 1. podtočkama (a), (b) i (e) i odjeljku V. točki 2. podtočki (b) nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
7. Gustoća sadnje
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije dodane su riječi: „Za proizvodnju bijelog vina” i „Za proizvodnju crnog vina” kako bi se najmanje gustoće sadnje razlikovale prema boji vina. Te su gustoće navedene za nazive sorti od kojih se mogu dobiti crna vina.
Te dopune ne utječu na jedinstveni dokument.
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije naveden je stvarni datum primjene pravila o mogućnosti prilagodbe uzgojne gustoće krčenjem: „25. listopada 2011.”, kojim je zamijenjen tekst „na dan odobrenja ove specifikacije”.
Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 5. jedinstvenog dokumenta.
8. Pravila o rezidbi
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (b) specifikacije pravilo o broju pupova po kvadratnom metru površine tla, koje se razlikovalo ovisno o sortama grožđa, izbrisano je za bijela vina i zamijenjeno jedinstvenim pravilom od 18 pupova po trsu.
Tim se izmjenama omogućuje usklađivanje teksta za alzaške oznake izvornosti između specifikacija i pojednostavnjivanje metoda kontrole.
Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.
Na početku rečenice dodan je tekst „Za bijela vina” zbog zahtjeva za priznavanje mirnih crnih vina razmatranog na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina dodano je pravilo o rezidbi prema kojem najveći broj pupova po trsu iznosi 14. Taj je broj manji od broja odobrenog za proizvodnju bijelih vina. Tim pravilom omogućuje se usklađenost s prinosima i proizvodnjom kvalitetnog grožđa.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
9. Pravila o vezanju trsova uz brajdu i visini lišća
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (c) specifikacije izbrisana je najveća visina nosive žice luka i izmijenjen je način mjerenja visine vezanog lišća.
Zahvaljujući tim izmjenama može se utvrditi poštuju li se odredbe o visini lišća tijekom vegetacije, što je prije podlijegalo samo obvezi ulaganja najvećih mogućih napora.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
10. Najveće prosječno opterećenje po čestici
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (d) specifikacije vrijednost najvećeg prosječnog opterećenja po čestici smanjena je za bijela vina s 10 000 na 8 500 kilograma po hektaru, u skladu sa smanjenjem prinosa za ta vina.
Utvrđena je vrijednost za crna vina, niža od vrijednosti utvrđene za bijela vina, u skladu s prinosima tih vina.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
11. Zrelost grožđa i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost
U poglavlju I. odjeljku VII. točki 2. podtočki (a) specifikacije tablica je izmijenjena kako bi se u obzir uzeo zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina podnesen na nacionalnoj razini za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru”.
Za crna vina tih oznaka „Alsace grand cru” utvrđeni su najmanji sadržaji šećera u grožđu pri berbi i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost.
Ti podaci ne utječu na jedinstveni dokument.
Vrijednosti najmanjeg sadržaja šećera u grožđu kod bijelih vina povećane su za 2 ili 3 grama po litri mošta kako bi se poštovala ista razlika od 1 % vol. u odnosu na vrijednosti svake najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti kao u prethodnoj verziji specifikacije. Za izračun prerade grama šećera u alkohol tijelo za zaštitu i upravljanje odlučilo je primijeniti vrijednost od 17 grama šećera za 1 % vol. za bijela vina, dok je u izvornoj verziji specifikacije proizvoda odabralo vrijednost od 16,83. Tu vrijednost od 17 grama preporučio je nadležni nacionalni odbor INAO-a pri sastavljanju prve verzije specifikacije.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
12. Prinosi
U poglavlju I. odjeljku VIII. točkama 1. i 2. specifikacije smanjeni su prinosi i najveći prinosi, čime se omogućuje bolja kontrola kvalitete bijelih vina i bijelih vina s oznakom „Vendanges tardives” (kasne berbe), u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka izvornosti regije Alsace.
Izmijenjeni su najveći prinosi iz točke 5. jedinstvenog dokumenta.
Dodano je „Vins blancs” (bijela vina) za vina bez navoda jer je zahtjev za priznavanje mirnih crnih vina za određene oznake izvornosti „Alsace grand cru” razmatran na nacionalnoj razini.
Prinos i najveći prinos crnih vina utvrđeni su u skladu s hijerarhijskom strukturom oznaka regije Alsace, odnosno za te su oznake „grand cru” utvrđene niže vrijednosti.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
13. Malolaktična fermentacija, sadržaj fermentabilnih šećera crnih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (c) specifikacije navedeno je da je malolaktična fermentacija crnih vina dovršena.
Kako bi se osigurala kontrola tog pravila, utvrđeno je da sadržaj jabučne kiseline u fazi pakiranja smije biti najviše 0,4 grama po litri.
U odjeljku IX. točki 1. podtočki (d) utvrđen je sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u crnim vinima od najviše 2 grama po litri nakon fermentacije.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
14. Zabrana povećanja najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti vina za crna vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (e) specifikacije navedeno je da se crna vina ne pojačavaju. To ograničenje proizvodnje u skladu je s razgraničenjem čestica za proizvodnju grožđa, najmanjom gustoćom sadnje, pravilima o rezidbi i niskim vrijednostima prinosa.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
15. Kapacitet vinskog podruma
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 1. podtočki (g) specifikacije smanjen je koeficijent izračuna kapaciteta vinskog podruma.
Omjer između količine prethodne berbe i kapaciteta vinskog podruma ne mora biti tako velik.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
16. Datum uzgoja i stavljanja na tržište crnih vina za potrošače
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 2. specifikacije za crna vina utvrđuje se minimalno razdoblje dozrijevanja do 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe. Kako bi svojstva vina proizvedena od grožđa sorte pinot noir N koja potječe s tog teroara došla do izražaja treba proći minimalno razdoblje.
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 5. podtočki (a) navedeno je da se nakon razdoblja dozrijevanja crna vina smiju stavljati na tržište za potrošače tek od 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
17. Kontrola pakiranih pošiljaka
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 3. podtočki (b) specifikacije izbrisano je pravilo o čuvanju probnih boca za kontrolu pakiranih pošiljaka.
To je pravilo mjera za mogućnost kontrole i uvršteno je u plan kontrole.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
18. Skladištenje flaširanih vina
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 4. specifikacije navedene su značajke mjesta skladištenja flaširanih vina.
Time se gospodarskim subjektima omogućuje bolje razumijevanje tog pravila i olakšava njegova kontrola.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
19. Ljudski čimbenici koji pridonose povezanosti sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 1. podtočki (b) specifikacije proizvoda tekst je izmijenjen kako bi se uzelo u obzir priznavanje oznaka izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” za mirna crna vina:
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 500 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
— |
za kontroliranu oznaku izvornosti „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodane su sljedeće informacije: priznavanje crnih vina u 2022.; dopuštena je samo sorta pinot noir N; najmanja gustoća sadnje iznosi 5 000 trsova po hektaru za proizvodnju crnog vina; vina se ne pojačavaju i moraju dozrijevati najmanje 10 mjeseci. |
U odjeljku X. točki 1. podtočki (b) izbrisana je informacija da su te dvije oznake izvornosti priznate za bijele sorte te su dodane riječi „za bijela vina” kad je to potrebno za razumijevanje teksta.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
Nazivima sorti muscats à petits grains (muškat sitnog zrna) dodane su riječi „blanc” (bijeli) i „roses” (ružičasti) kako bi se ispravio propust iz prethodne verzije specifikacije. Ta dodavanja ne utječu na jedinstveni dokument.
20. Opis vina
U poglavlju I. odjeljku X. točki 2. specifikacije dodan je opis izgleda bijelih vina kako bi se bolje opisala.
Za prve dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do zlatnožute.”
Za posljednje dvije opisane vrste vina: „Te dvije vrste vina jarke su boje, koja seže do jantarno žute.”
Izmijenjena je točka 4. jedinstvenog dokumenta.
Za oznake izvornosti „Alsace grand cru Hengst” i „Alsace grand cru Kirchberg de Barr” dodan je opis glavnih organoleptičkih svojstava crnih vina.
Ti opisi ne utječu na jedinstveni dokument.
21. Povezanost sa zemljopisnim područjem
U poglavlju I. odjeljku X. točki 3. specifikacije za oznaku izvornosti „Alsace grand cru Hengst” informacije o povezanosti zemljopisnog podrijetla i svojstava vina, koje se mogu primjenjivati i na crna vina koja nose tu oznaku, dopunjene su informacijama specifičnima za crna vina.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen.
22. Prijelazne mjere
U poglavlju I. odjeljku XI. točki 2. specifikacije, u skladu s izmjenama u poglavlju I. odjeljku VI., izbrisana je najveća visina nosive žice luka i smanjen je najveći broj pupova po trsu.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
23. Obvezno navođenje sadržaja šećera na etiketama i drugim informativnim materijalima za bijela vina
U poglavlju I. odjeljku XII. točki 2. podtočki (d) specifikacije umetnut je novi tekst umjesto prethodnog kako bi se trenutačno neobvezno navođenje sadržaja šećera, kako je definirano u Uredbi EU-a 2019/33, propisalo obveznim.
Tim se navođenjem potrošačima olakšava čitljivost kad je riječ o vrsti vina.
To novo pravilo ne primjenjuje se na vina s tradicionalnim navodima „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”.
Dopunjena je točka 9. jedinstvenog dokumenta.
Početna podtočka (d) postaje podtočka (e) u odjeljku XII. točki 2.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
24. Prethodna izjava o namjeni čestica
U poglavlju II. odjeljku I. točki 1. specifikacije pojašnjena su pravila za prethodnu izjavu o namjeni čestica, koju gospodarski subjekt podnosi tijelu nadležnom za zaštitu i upravljanje oznakama izvornosti „Alsace grand cru” ako odustane od proizvodnje vina s tom oznakom.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv
Alsace grand cru Rosacker
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od grožđa i vina
1. |
Vino |
4. Opis vina
1.
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim bijelim vinima.
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 12,5 %, a vina ostalih sorti 11 %. Ukupna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G nakon pojačavanja iznosi najviše 15 %, a vina od ostalih sorti 14 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vrhunska bijela vina koja dobro stare ističu se svježinom koja proizlazi iz dominantne vinske kiselosti u kombinaciji sa zrelošću grožđa. Naziv oznake može se dopuniti uobičajenim nazivima, uz uvjet da vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv. Odlikuju se velikom punoćom, složenošću i aromatskom snagom s raznim nijansama. Okus im je postojan, a s vremenom postaju sve složenija.
Razlikuju se: suha i mineralna vina; aromatična, voćna, gusta i bogata vina. Boja tih dviju vrsta vina duboka je i intenzivna i doseže zlatnožutu.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
2. Oznaka dopunjena navodom „Vendanges tardives”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 16 %, a vina ostalih sorti 14,5 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Arome vina koja nose navod „vendanges tardives” često su vrlo egzotične, s notama kandiranog voća i osvježavajućim završnim notama. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
3. Oznaka dopunjena navodom „Sélection de grains nobles”
KRATAK OPIS
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina od sorti gewurztraminer Rs i pinot gris G iznosi 18,2 %, a vina ostalih sorti 16,4 %.
Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Unije.
Vina koja nose navod „sélection de grains nobles” koncentriranija su i jača, često s aromama voćnih želea. Koncentracija im je izvrsna, a aroma vrlo postojana. Ta su vina jarke boje, koja seže do jantarno žute.
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.) |
|
Najmanja ukupna kiselost |
u miliekvivalentima po litri |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. POSTUPCI PROIZVODNJE VINA
5.1. Posebni enološki postupci
1.
Postupak uzgoja
Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru.
Razmak između redova ne smije biti veći od 2 metra.
Razmak trsova vinove loze u redu iznosi najmanje 0,75 metara, a najviše 1,50 metara.
Od 25. listopada 2011. krčenjem redova na jednoj čestici razmak između najširih redova ne smije biti veći od 3 metra.
2.
Postupak uzgoja
Vinova loza reže se u uzgojni oblik jednostruki ili dvostruki Guyot s najviše 18 pupova po trsu.
3.
Postupak uzgoja
Vina se dobivaju od ručno ubranog grožđa.
4.
Poseban enološki postupak
Povećanje najmanje prosječne prirodne volumne alkoholne jakosti ne smije prelaziti:
|
0,5 % vol. za vina od sorti gewurztraminer B i pinot gris G; |
|
1,5 % vol. za vina od ostalih sorti. |
Vina koja mogu nositi navode „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” ne smiju se pojačavati.
5.
Ograničenje u pogledu proizvodnje vina
Zabranjena je upotreba komada drva.
6.
Poseban enološki postupak
Vina moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja godine koja slijedi nakon godine berbe.
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju dozrijevati najmanje do 1. lipnja druge godine nakon godine berbe.
5.2. Najveći prinosi
1.
60 hektolitara po hektaru
2.
48 hektolitara po hektaru
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina provode se na području sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Ammerschwihr, Beblenheim, Bennwihr, Bergheim, Bergholtz, Eguisheim, Gueberschwihr, Guebwiller, Hattstatt, Hunawihr, Ingersheim, Katzenthal, Mittelwihr, Niedermorschwihr, Orschwihr, Pfaffenheim, Ribeauvillé, Riquewihr, Rodern, Rouffach, Saint-Hippolyte, Soultzmatt, Thann, Turckheim, Vieux-Thann, Voegtlinshoffen, Westhalten, Wettolsheim, Wintzenheim, Wuenheim i Zellenberg. |
djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegiranih općina Kientzheim i Sigolsheim.
— |
U departmanu Bas-Rhin: Andlau, Barr, Bergbieten, Blienschwiller, Dahlenheim, Dambach-la-Ville, Eichhoffen, Kintzheim, Marlenheim, Mittelbergheim, Molsheim, Nothalten, Scharrachbergheim-Irmstett i Wolxheim. |
Za djelomično prihvaćene općine u gradsku je upravu dostavljena karta koja definira granice zemljopisnog područja.
Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama INAO-a.
7. Sorte vinove loze
Gewurztraminer Rs
Muscat Ottonel B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato
Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato
Pinot gris G
Riesling B
8. Opis povezanosti
Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima karakterističnima za vinograde regije Alsace, zaštićena oznaka izvornosti „Alsace grand cru Rosacker” ima jednu od najboljih lokacija. Smješteno je u slikovitom alzaškom krajoliku i omogućuje proizvodnju vrlo izražajnih, prepoznatljivih i jedinstvenih vina.
Zbog dubine tla i klime karakteristične za oznaku Rosacker, u kojoj grožđu treba dulje da dozrije, nastaju vina snažne i zrele kisele strukture (vinska kiselina), koja omogućuje dugotrajnost i svježinu. Duže, redovito i potpuno dozrijevanje grožđa omogućuje finoću i aromatsku složenost.
Zahvaljujući izvrsnim kasnojesenskim klimatskim uvjetima pogodnima za koncentraciju šećera u grožđu i razvoj plemenite plijesni moguća je proizvodnja vina od prezreloga grožđa.
Dozrijevanjem koje je predviđeno u specifikaciji povećava se kvaliteta vina.
Donošenjem strogih pravila proizvodnje, kao što su održavanje velike površine lišća i ručna berba, alzaški vinogradari čuvaju prepoznatljiva svojstva vina, koja su cijenjena po svojoj složenosti i prikladnosti za dugotrajno čuvanje.
Riječ je o prvoklasnim vinima te regije. Ta su vina cjenjenija od vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Alsace”.
Već se u djelu Médarda Bartha „Der Rebbau des Elsass und die Absatzgebieten seiner Weine”, napisanom 1958., veliča to danas priznato područje.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje u utvrđenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, čini područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
— |
U departmanu Haut-Rhin: općine obuhvaćene u cijelosti: Bergholtz-Zell, Berrwiller, Buhl, Cernay, Colmar, Gundolsheim, Hartmanswiller, Herrlisheim, Houssen, Husseren-les-Châteaux, Jungholtz, Leimbach, Obermorschwihr, Osenbach, Ostheim, Rorschwihr, Soultz, Steinbach, Uffholtz, Walbach, Wattwiller, Wihr-au-Val i Zimmerbach. |
djelomično obuhvaćene općine: Kaysersberg Vignoble samo za područje delegirane općine Kaysersberg.
— |
U departmanu Bas-Rhin: Albé, Avolsheim, Balbronn, Bernardswiller, Bernardvillé, Bischoffsheim, BOERSCH, Bourgheim, Châtenois, Cleebourg, Dachstein, Dangolsheim, Dieffenthal, Dorlisheim, Epfig, Ergersheim, Ernolsheim- Bruche, Fessenheim-Nizozemska, Flexburg, Furdenheim, Gertwiller, Gimbrett-Berstett, Goxwiller, Heiligenstein, Itterswiller, Kienheim, Kirchheim, Kuttolsheim, Mittelhausen, Mutzig, Nordheim, Oberhoffen-les-Wissenburg, Obernai, Odratzheim, Orschwiller, Osthoffen, Ottrott, Petersbach, Reichsfeld, Riedseltz, Rosenwiller, Rosheim, Rott, Saint-Nabor, Saint-Pierre, Scherwiller, Seebach, Soultz-les-Bains, Steinseltz, Stotzheim, Strasbourg, Traenheim, Villé, Wangen, Westhoffen, Wissembourg i Zellwiller. |
Pakiranje na zemljopisnom području
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
pakiranje unutar ograničenog zemljopisnog područja
Opis uvjeta:
Vina se pakiraju u boce vrste „Vin du Rhin” u skladu s odredbama Odluke br. 55–673 od 20. svibnja 1955., Odluke od 13. svibnja 1959. i Odluke od 19. ožujka 1963., isključujući sve druge vrste boca.
Od uvođenja zakona od 5. srpnja 1972. vina se moraju puniti u boce u departmanima Bas-Rhin i Haut-Rhin u boce tipa „Vin du Rhin”, kako je opisano u Dekretu iz 1955.
Navođenje godine berbe
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Godina berbe mora se navesti zajedno s nazivom oznake u izjavama o berbi i zalihama, pratećim dokumentima, oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama.
Uobičajeni naziv
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se dopuniti jednim od uobičajenih naziva ako vina potječu isključivo od sorti grožđa koje mogu nositi predmetni naziv.
Zabranjena je upotreba dvaju ili više uobičajenih naziva na istoj etiketi.
Ti su uobičajeni nazivi sljedeći:
|
Gewurztraminer; |
|
Muscat; |
|
Muscat Ottonel; |
|
Pinot gris; |
|
Riesling. |
Tradicionalni navodi „vendanges tardives” i „sélection de grains nobles”
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Vina koja mogu nositi navod „vendanges tardives” ili „sélection de grains nobles” moraju se prezentirati:
— |
s naznakom godine berbe, |
— |
i s jednim od uobičajenih naziva. |
Navod o sadržaju šećera
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Bijela vina za koja se, u skladu s ovom specifikacijom, traži jedna od 51 kontrolirane oznake izvornosti „Alsace Grand Cru – lieu-dit”, osim navoda „Vendanges tardives” i „Sélection de Grains nobles”, koja se prezentiraju pod tom oznakom, smiju se nuditi javnosti, otpremati, stavljati u prodaju ili prodavati, samo ako se u oglasima, letcima, etiketama, računima i ambalažama uočljivim slovima navede sadržaj šećera kako je definiran europskim zakonodavstvom.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-4cec3ff9-abd4-4253-a1db-245ddd809faa