29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/11

Mišljenje Europskog odbora regija – Strategija za održivu i pametnu mobilnost

(2021/C 440/03)

Izvjestitelj:

Robert VAN ASTEN (NL/RENEW E.),

član Izvršnog vijeća Općine Den Haag

Referentni dokumenti:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti

COM(2020) 789 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

Opće napomene

pozdravlja strategiju EU-a za održivu i pametnu mobilnost. Europska komisija u predmetnoj Komunikaciji dovodi u vezu program održivog razvoja iz europskog zelenog plana, Digitalnu agendu za Europu i ulogu mobilnosti u oporavku od krize uzrokovane koronavirusom;

smatra da mobilnost povezuje ljude, gradove i regije i da je preduvjet za dobro funkcioniranje gospodarstva. S druge strane, mobilnost je izvor jedne četvrtine svih emisija CO2 u Europi. Odbor stoga podržava sveobuhvatan pristup Europske komisije kojim se mobilnost želi učiniti održivijom, poboljšati pristup održivim alternativama i uspostaviti odgovarajući poticaji, uključujući i one cjenovne;

međutim, ističe da se pitanje jačanja održive mobilnosti mora rješavati zajedno s pripadajućim izazovima, kao što su dostupnost, fizička i cjenovna pristupačnost, sigurnost na cestama, zdravlje, prostorno planiranje, postojanje istinskih alternativa prijevozu privatnim prijevoznim sredstvima i demografske promjene. U tom pogledu strategijom nisu predviđene nikakve konkretne mjere kojima bi se osiguralo da se različite aktivnosti povezane s prethodnim pitanjima mogu uzajamno podupirati;

ističe da je u gradovima i regijama mobilnost poveznica između stanovanja, zdravlja, rada, znanja, opskrbe i razonode. Tranzicija u području mobilnosti odvija se uglavnom na regionalnoj i lokalnoj razini. U strategiji bi veću pozornost trebalo posvetiti znanju i iskustvu gradova i regija u pogledu održive mobilnosti. Prelazak na održivu i pametnu mobilnost iziskuje zajednički pristup koji, u skladu s načelom aktivne supsidijarnosti, uključuje sve razine vlasti (višerazinsko upravljanje);

nije riječ samo o tome da se poveća održivost prometa (razvojem vozila s nultom stopom emisija) nego i da se, po mogućnosti, smanje udaljenosti i broj putovanja te promijeni vrsta mobilnosti (u korist održivije aktivne mobilnosti kao što su vožnja biciklom i pješačenje te autobusni i željeznički prijevoz) i razvija dijeljena mobilnost, primjerice, pametnim kombiniranjem potreba za prijevozom uz pomoć digitalne tehnologije (zajednička vožnja), među ostalim i u ruralnim područjima;

napominje da tranzicija u području mobilnosti zahtijeva promjenu ponašanja koja je prije svega usmjerena na korisnike. Veću pozornost treba posvetiti socijalnim inovacijama, stavljajući pritom naglasak na djelotvorne mjere kojima gradovi i regije mogu ljude potaknuti na aktivnu mobilnost, kao što su, među ostalim, promicanje vožnje biciklom na institucionalnoj razini, izgradnja parkirališta za bicikle ili praćenje pravilne upotrebe biciklističkih i pješačkih staza. Među ostalim, treba se pobrinuti za to da se poduzimaju odgovarajuće mjere za poboljšanje pristupačnosti za sve;

žali zbog toga što strategija ne sadrži viziju sveobuhvatne europske politike mobilnosti koja bi na zajednički i uravnotežen način obuhvatila sve načine prijevoza. U tom pogledu naglašava da bi Komisija trebala više pozornosti posvetiti drugim održivim načinima prijevoza poput autobusa, koji će imati ključnu ulogu u prijelazu na održivu, sigurnu i pristupačnu mobilnost;

smatra da EU, njegove države članice, regije i gradovi moraju početi javne prostore smatrati zajedničkim dobrom, i to posebno u gradovima, u kontekstu dizajna i urbanističkog planiranja te planiranja u području klime i energije. To bi moglo doprinijeti prenamjeni javnog prostora, koji se većinom koristi za osobne automobile, u opće dobro za sve građane;

poziva države članice i njihove regije i gradove da ulože znatno veće napore u povećanje broja ljudi koji hodaju, voze bicikle i koriste javni prijevoz i druga kolektivna održiva prijevozna sredstva u urbanim, miješanim i ruralnim područjima;

10.

žali zbog toga što je prijedlog Europske komisije usmjeren uglavnom na pojedinačna vozila, čime se zanemaruje njihov utjecaj na zagušenje prometa i njihovi drugi negativni vanjski učinci (buka, onečišćenje zraka, nesreće, staklenički plinovi, učinak barijere itd.). To je posebno važno u tranzitnim regijama i gradovima. Osim toga, u nekim državama članicama raste broj putovanja jer se stanovništvo seli iz centra u prigradska područja i predgrađa;

11.

pozdravlja važnu ulogu planova održive gradske mobilnosti. Te planove koristi sve više gradova u Europi, ali bi njihovo područje primjene trebalo proširiti na okolna područja koja su sastavni dio aglomeracijske zone dnevnih migracija (1). Taj se sustav može razlikovati od grada do grada, odnosno od regije do regije i može obuhvaćati i predgrađa i okolna ruralna područja;

12.

ističe ključan doprinos misija EU-a u okviru programa Obzor Europa, uključujući ostvarivanje cilja da 100 gradova do 2030. bude klimatski neutralno, za svladavanje glavnih društvenih izazova utvrđenih u predmetnoj strategiji EU-a i njihov sveobuhvatni karakter jer okupljaju brojna različita područja;

13.

dobra povezanost važna je za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u EU-u, no napominje da u strategiji mobilnosti nedostaju konkretne inicijative Europske komisije za ruralna, izolirana i najudaljenija područja koje se temelje na važnoj ulozi mobilnosti za pružanje usluga od općeg interesa u ruralnim područjima sa slabo rasprostranjenim strukturama. Oko dvije trećine europskog stanovništva živi izvan velikih gradova. Javni je prijevoz pred osobito velikim izazovima u slabije naseljenim područjima, najudaljenijim regijama, na otocima i u planinskim regijama. Europski fondovi i europsko zakonodavstvo trebali bi pomoći u poboljšanju mobilnosti građana diljem Europske unije;

14.

podsjeća na to da regije i gradovi često i sami pružaju odnosno naručuju usluge javnog prijevoza i da definiraju obveze pružanja javnih usluga, primjerice, u području zdravstvenog prijevoza i javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika. U tom smislu traži od Europske komisije da u svojoj reviziji smjernica za tumačenje Uredbe o obvezi pružanja javnih usluga na kopnu u većoj mjeri uzme u obzir održivu dimenziju prometa, posebno kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da u svojim zahtjevima budu preskriptivnije;

Uloga lokalnih i regionalnih vlasti

15.

ističe da u gradovima i regijama postoje raznovrsni problemi. Neke regije s velikim gradovima i tranzitne regije suočavaju se s velikim prometnim zagušenjima, onečišćenjem zraka i bukom iz okoliša. U drugima, osobito onima manje naseljenima i u predgrađima velikih gradova, velik je problem nedostatak dobrih veza, što ugrožava dostupnost i pristupačnost. Naposljetku, postoje regije kojima se zbog sezonskog priljeva broj stanovnika može čak utrostručiti. U velikim se regijama mogu sve te vrste problema pojaviti istovremeno;

16.

uz uvažavanje strategije EU-a za vodik naglašava potencijal vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora energije i deriviranih e-goriva za dekarbonizaciju onih prometnih područja u kojima elektrifikacija nije primjerena ili vjerojatna, kao što su prijevoz teških tereta ili brodski i zračni promet. Zeleni vodik može biti korisna alternativa za lokalni javni prijevoz i za posebna komunalna vozila (2);

17.

naglašava da je mobilnost neraskidivo povezana s prostornim planiranjem, primjerice s oblikovanjem i lokacijom stambenih, radnih, uslužnih i kulturnih objekata, kao i s izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza, stanica javnog prijevoza, parkirnih mjesta itd. Prostornim se planovima i utvrđivanjem namjene zemljišta određuju objekti potrebni za mobilnost i utvrđuju kriteriji za njihovu izgradnju. S obzirom na to da je EU usredotočen isključivo na veću održivost svih postojećih oblika mobilnosti, važnost prostorne dimenzije nije u dovoljnoj mjeri prepoznata;

18.

mobilnost u ruralnim područjima jedan je od ključnih aspekata prostornog planiranja kojim se omogućuje povezivanje naselja i glavnih ili administrativnih ili ruralnih središta u kojima se nalaze sve osnovne javne službe. Zbog toga ruralna mobilnost – s najučinkovitijim načinima prijevoza, najopsežnijim mrežama i dosegom – građanima omogućuje pristup osnovnim uslugama (obrazovanju, zdravstvu, socijalnim uslugama itd.) na ravnopravnoj osnovi s gradskim ili prigradskim područjima;

19.

da bi se smanjile emisije povezane s mobilnošću koja se zasniva na fosilnim gorivima, preporučuje se da ključne službe i usluge, primjerice, stanovanje, rad, škole, domovi zdravlja, poduzeća, aktivnosti u slobodnom vremenu (3) i trgovine, budu u neposrednoj blizini svakog stambenog područja. Istodobno, pandemija bolesti COVID-19 i rad na daljinu dovode do veće neovisnosti mjesta stanovanja od mjesta rada, čime bi se i dugoročno mogao smanjiti obujam prometa. Europski odbor regija stoga, kada je to moguće i uzimajući u obzir različite okolnosti u europskim gradovima i općinama, zagovara koncept „grada od 15 minuta” u kojem ljudi sve što im treba i većinu onoga što žele mogu obaviti u krugu od 15 minuta. U gradu od 15 minuta ima mjesta za motorna vozila, ali ona ne određuju njegovu veličinu ili oblik;

20.

ističe da treba u obzir uzeti ograničenja najudaljenijih regija u kojima su izgradnja, planiranje i održavanje mreže javnog prijevoza za potrebe stanovništva teži i skuplji i u kojima su, u nedostatku alternative, osobna vozila i dalje glavno prijevozno sredstvo;

21.

napominje da gradovi i regije aktivnu mobilnost potiču uvođenjem odgovarajuće infrastrukture za pješake, bicikliste i javni prijevoz. U tom bi kontekstu trebalo osigurati jednostavne i sigurne mogućnosti presjedanja, prilagodbu putničkih vozila u smislu opremljenosti za prijevoz bicikala te dobre i cjenovno pristupačne veze za stanovnike predgrađa i sela u ruralnim područjima. Odbor u tom pogledu izražava žaljenje zbog toga što u strategiji nedostaje jasna vizija kolektivnog javnog prijevoza. Također je potrebno da se u predloženoj strategiji na različite potrebe u pogledu mobilnosti odgovori onim načinima prijevoza koji su u svakom slučaju najučinkovitiji, najodrživiji i najviše prilagođeni građanima;

22.

smatra da su dobre veze važne za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju unutar EU-a. One povezuju sve regije i gradove na jedinstvenom tržištu i osiguravaju da nitko ne bude zapostavljen. To se ne odnosi samo na velegradska područja u gospodarskim središtima već i na gradove srednje veličine, ruralna, planinska i prigradska područja, najudaljenije regije i otoke;

Planovi održive gradske mobilnosti

23.

napominje da su planovi održive gradske mobilnosti okosnica strategije. Taj dobrovoljni instrument politike iz 2013. namijenjen je upravljanju gradskom mobilnošću i vezama između gradova i okolnog (prigradskog) područja. Danas u Europi postoji 1 000 gradova s planovima održive gradske mobilnosti. Posljednjih je godina EU (4) objavio smjernice o širokom rasponu tema kao što su ekološke zone, korištenje bicikala i zajednička mobilnost, kojima se promiču e-mobilnost i planiranje u području klime za javne prostore u ruralnim područjima;

24.

ističe da su neke države članice uspostavile regionalne planove mobilnosti kojima se omogućuje bolja prilagodba izazovima i osigurava povezanost s aglomeracijskim zonama dnevnih migracija. Te se inicijative temelje na konceptu funkcionalnih urbanih područja, ali trenutačna definicija Eurostata ne odražava na odgovarajući način strukturnu i funkcionalnu stvarnost policentričnih regija povezanih prometnim tokovima. Regionalni planovi održive mobilnosti također bi trebali biti instrument za osiguravanje učinkovitog i održivog prometa u ruralnim regijama s najvećom stopom depopulacije;

25.

smatra da bi planovi održive gradske mobilnosti trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi odražavali raznolikost gradova i regija i poštovali načelo supsidijarnosti. Važno je financijski poduprijeti razvoj planova održive gradske mobilnosti i provedbu u njima navedenih mjera kako bi se lokalne i regionalne vlasti mogle upoznati s metodologijom i učiti jedne od drugih kroz provedbu novih koncepata politike i primjenu eksperimenata radi promjene ponašanja;

26.

smatra da bi interes ruralnih i udaljenih područja, najudaljenijih regija, otoka i planinskih područja trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir u planovima održive mobilnosti kako bi se zajamčila dobra povezanost i dostupnost. To zahtijeva razvoj modela mobilnosti koji se temelje na učinkovitim i održivim sustavima kao što je promet na zahtjev. Ti planovi moraju uključivati i ruralna područja koja ovise o glavnim gradskim središtima kako bi se osigurala odgovarajuća povezanost s raspršeno naseljenim, udaljenim i teško pristupačnim područjima;

Instrumenti financiranja

27.

ističe da kolektivni javni prijevoz treba i dalje biti ključni element planova održive gradske mobilnosti, koji moraju obuhvaćati i školski prijevoz kako bi se smanjio broj vozila u prometu i negativni vanjski učinci; traži od Komisije da prizna taj oblik prijevoza kao okosnicu održive mobilnosti u novom okviru za gradsku mobilnost i da zajamči dovoljnu potporu njegovu širenju;

28.

skreće pozornost na činjenicu da će se brojna ulaganja potrebna za tranziciju u području mobilnosti u narednim godinama morati financirati vlastitim sredstvima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. To znači da EU mora u okviru Pakta o stabilnosti i rastu i pravila o državnim potporama ostaviti prostora za ulaganja usmjerena na smanjenje utjecaja prometa na okoliš i ostvarenje cilja europskog zelenog plana;

29.

međutim, napominje da je dodatno financiranje EU-a potrebno za realizaciju ulaganja – posebno za provedbu mjera predviđenih planovima održive gradske mobilnosti – kako bismo dobili gradove i regije ugodne za život. Te mjere uključuju bolji kolektivni javni prijevoz i mreže pješačkih i biciklističkih staza te izgradnju kvalitetne infrastrukture poput javno dostupnih postaja za punjenje električnih vozila i vozila s vodikovim gorivnim ćelijama, sustave zajedničke mobilnosti i pametne aplikacije. Za slabije razvijene regije s manjim financijskim mogućnostima treba osigurati sredstva za početna ulaganja i važno je dugoročno se usredotočiti i na operativne troškove tih usluga. Zbog strogih uvjeta prihvatljivosti pri uporabi financijskih sredstava EU-a i višeslojne strukture proračuna u državama članicama pristup sredstvima u nekim je slučajevima za lokalne i regionalne vlasti otežan u usporedbi s drugim mogućnostima financiranja.

Regije sa snažnim gospodarskim usmjerenjem na automobilsku industriju i industriju opskrbe u velikoj su mjeri opterećene restrukturiranjem sektora. Proizvodnja e-vozila i hibridnih vozila znatno je manje radno intenzivna u cijelom vrijednosnom lancu, od proizvodnje do usluga popravka i održavanja. Budući da nove tehnologije iziskuju sasvim drukčije vještine, regije u kojima automobilska industrija ima znatan udio u gospodarstvu i zapošljavanju moraju dobiti nužnu dodatnu potporu iz europskih fondova kako bi smanjile rizike i ublažile negativne učinke tehnološke tranzicije (na koju EU u toj industriji poziva) na gospodarstvo i zapošljavanje;

30.

ističe da, iako Komisija navodi da će aktivno poduprijeti lokalne i regionalne vlasti, u strategiji koju predlaže nije predviđen integrirani pristup. Bilo bi korisno kad bi se lokalnim i regionalnim vlastima pri podnošenju zahtjeva za bespovratna sredstva pružila podrška u vidu boljih informacija, jedinstvenih kontaktnih točaka i tehničke pomoći ili savjetovanja s ciljem razmjene iskustva i prilagodbe regionalnim okolnostima;

31.

ističe da, iako lokalne i regionalne vlasti tranziciju u području mobilnosti mogu financirati iz Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju, Europskog fonda za regionalni razvoj i Mehanizma za oporavak i otpornost, ta sredstva nipošto nisu dovoljna za otklanjanje izazova s kojima se one suočavaju u ostvarivanju održive mobilnosti, te stoga traži da se za njih rezervira minimalni postotak tih sredstava u skladu s njihovim ovlastima;

32.

također žali zbog toga što – iako se Uredbom o zajedničkim odredbama i uredbama o Europskom fondu za regionalni razvoj koje su izglasali Europski parlament i Vijeće Europske unije u okviru kohezijske politike dopuštaju ulaganja u tranziciju u području mobilnosti – službe Europske komisije ta ulaganja ponekad blokiraju tijekom pregovora o operativnim programima Europskog fonda za regionalni razvoj;

33.

napominje da se i u okviru programa Interreg nude sredstva za lokalna ulaganja. Vrijednost tog programa za lokalne i regionalne vlasti jest da im uz ulaganja pruža priliku da uče jedne od drugih. Odbor naglašava važnost razmjene najboljih praksi na lokalnoj i regionalnoj razini, primjerice o mjerama usmjerenima na korištenje bicikala. U tom bi smislu makroregionalne strategije mogle imati važnu ulogu;

34.

ističe da bi u okviru prethodno navedenih fondova EU-a prednost trebalo davati prijelazu s privatnih vozila na održivije načine prijevoza, poput kolektivnog prijevoza putnika, koji će imati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji;

35.

podržava prijedlog da se financiranje transeuropskih prometnih mreža (TEN-T) iz proračuna Instrumenta za povezivanje Europe proširi na rješenja za prvi/zadnji kilometar, među ostalim i za čvorišta multimodalne mobilnosti, mogućnosti za parkiranje i nastavljanje putovanja javnim prijevozom (eng. park and ride) te sigurnu aktivnu infrastrukturu za hodanje i vožnju biciklom; ističe da bi financiranje mreža TEN-T trebalo proširiti i na infrastrukturne projekte u području javnog i kolektivnog prijevoza poput obnove željezničkih i autobusnih kolodvora, ponovnu upotrebu ili elektrifikaciju željezničkih linija ili rješenja za promicanje intermodalnog prijevoza i podržava ideju da bi u tu svrhu trebalo donijeti obvezujuće planove održive gradske mobilnosti;

36.

smatra da je, kako bi se uskoro omogućila sveobuhvatna tranzicija na održiva i obnovljiva goriva (u okviru mreže TEN-T), potrebno osigurati povezanost s energetskom mrežom (u okviru mreže TEN-E) kako bi se omogućilo (brzo) punjenje i potpora širem korištenju električnih vozila, vozila s pogonom na vodik ili vozila koja koriste alternativna goriva u svim vrstama prijevoza. U tom je pogledu ključna integracija sustavâ;

37.

naglašava da je za željeno proširenje mreže TEN-T potrebna veća uloga gradskih čvorišta. Ta čvorišta trenutačno dobivaju samo 1 % sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe. Koncept gradskog čvorišta trebalo bi bolje definirati kako bi se olakšao pristup sufinanciranju. Gradska čvorišta dio su šire mreže prometnih veza. Potrebno je definirati i podržati njihovu potpornu ulogu u području aktivne mobilnosti i javnog prijevoza te ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanju mrežom TEN-T. Stoga bi lokalne vlasti koje predstavljaju gradska čvorišta trebalo sustavno uključivati u sastanke foruma za koridor osnovne mreže TEN-T na kojem se nalaze. Osim toga, Europska komisija trebala bi bolje definirati ulaganja u gradska čvorišta koja će u pozivima na podnošenje prijedloga projekata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe biti prihvatljiva u okviru prioriteta „željezničke pruge” i „multimodalna putnička čvorišta”. Naposljetku, prilikom revizije mreže TEN-T koja je predviđena za jesen 2021. treba proširiti popis gradskih čvorišta te mreže jer on u velikoj mjeri ograničava mogućnosti mobilizacije financijskih sredstava;

38.

pozdravlja program Obzor Europa i njegove klastere „Klima, energija i mobilnost” i „Digitalizacija, industrija i svemir”. Odbor podržava misiju postizanja 100 pametnih i klimatski neutralnih gradova. Tranzicija u području mobilnosti iziskuje inovacije, prostor za eksperimentiranje i mogućnost razmjene znanja. Gradovi i regije mogli bi biti laboratoriji za tehničke aspekte i aspekte povezane s uključivošću, primjerice za pristup zasnovan na aktivnoj mobilnosti. Zahvaljujući svojim novim inovativnim financijskim instrumentima predmetne misije mogu pomoći lokalnim i regionalnim vlastima u obavljanju zadaća i formuliranju unaprijed utvrđenih ciljeva;

39.

skreće pozornost na program InvestEU, u kojem je „održiva infrastruktura” jedno od četiriju područja djelovanja („sastavnica politika”). Međutim, riječ je o financijskim instrumentima u okviru kojih se mora osigurati povrat ulaganja. Odbor napominje da sva ulaganja ne ostvaruju povrat, daleko od toga. Stoga je važno da savjetodavni centar InvestEU uzme u obzir velike potrebe gradova i regija te da se na razini EU-a uspostavi stvarna financijska struktura;

Instrumenti politike

40.

u strategiji EU-a predviđeni su brojni instrumenti politike koji mogu pomoći gradovima i regijama u tranziciji u području mobilnosti, no Odbor bi za niz pitanja htio vidjeti konkretne prijedloge politika;

41.

za stvaranje jednakih uvjeta potrebno je zakonodavstvo EU-a u području usklađivanja, standardizacije i interoperabilnosti. Odgovarajuću standardizaciju, zaštitu i razmjenu podataka te visoke standarde za emisije i sigurnost na cestama moguće je urediti samo na razini EU-a;

42.

smatra da je važno prestati subvencionirati fosilna goriva i umjesto toga promicati alternativne čiste pogonske sustave. To bi trebalo ići u korist novih tehnologija kako bi se tranzicija ubrzala, a ne usporila. To se može postići primjenom načela „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća” te ukidanjem poreznih olakšica za fosilna goriva. Istodobno napominje da se poreznim sustavima na mnogim mjestima snažno promiče stavljanje na raspolaganje službenih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, što je u suprotnosti s dugoročnim i srednjoročnim klimatskim ciljevima EU-a;

43.

podržava projekt Europske komisije da cestovni prijevoz uključi u sustav trgovanja emisijama. Međutim, zabrinut je da će to uključivanje utjecati na ranjive potrošače. Stoga ustraje u tome da bi se tim novim porezom trebao financirati opsežan program javnih ulaganja u okviru buduće kohezijske politike kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da razviju dekarboniziranu ponudu prijevoza za sve građane EU-a, bez obzira na to gdje žive, posebno za povezivanje ruralnih i udaljenih područja s urbanim središtima;

44.

smatra da su za ostvarivanje promjene načina prijevoza potrebni brojni poticaji. To, s jedne strane, može uključivati pozitivne poticaje kao što su širenje lokalnog javnog prijevoza, porezne pogodnosti za nabavu vozila bez emisija (bicikala, skutera i osobnih automobila) i funkcionalan, pouzdan i cjenovno pristupačan željeznički prijevoz. S druge strane, to može uključivati cjenovne poticanje kao što su uvođenje cestarina i naplate ulaska u zone prometnog zagušenja, kojima se potiče upotreba održivog kolektivnog prijevoza i čiji se iznos mijenja ovisno o lokaciji i vremenu, uvođenje poreza na kerozin za zrakoplovni sektor, proširenje sustava trgovanja kvotama emisija na zračni i pomorski promet, kao i donošenje šireg ekološkog poreza za rješavanje problema cestovnog prometa i onečišćenja, primjerice u alpskim zemljama ili u drugim prekograničnim područjima gdje dolazi do velikog zagušenja zbog tranzitnog prometa;

45.

napominje da su tijekom krize uzrokovane koronavirusom mnogi gradovi i regije (iznova) otkrili aktivnu mobilnost. Vožnja biciklom i hodanje nisu samo zdravi načini kretanja kojima se promiče tjelesna aktivnost već su i korisni za klimu. Stoga je aktivnoj mobilnosti potrebno dati veće mjesto u političkom programu EU-a;

46.

ističe da revizija Direktive o oporezivanju energije pruža jedinstvenu priliku za dekarbonizaciju prometa, poticanje upotrebe energetski najučinkovitijih prijevoznih sredstava poput kolektivnog prijevoza putnika i veću internalizaciju troškova prijevoza;

47.

usto naglašava da promicanje kolektivnog prijevoza mora biti popraćeno mjerama kojima bi se svim korisnicima olakšala njegova upotreba, kako u pogledu cijene, uključujući uvođenje nižih cijena ili čak besplatnih karata za određene skupine, tako i u pogledu mogućnosti kombiniranja s biciklom kako bi se olakšali modeli mješovite mobilnosti;

48.

ističe da, ovisno o regionalnim i lokalnim okolnostima, obnovljiva biogoriva, e-goriva, vodik i druga inovativna goriva i pogonski sustavi mogu biti održiva rješenja i da ih se ne smije nepovoljnije tretirati;

49.

javno-privatna rješenja mogu doprinijeti smanjenju neodržive mobilnosti uz pomoć sporazuma s poduzećima o radu od kuće, politici odabira lokacije ili gradskoj distribuciji. EU može osigurati da ta javno-privatna rješenja postanu raširenija;

50.

napominje da gradovi i regije pokušavaju ograničiti promet automobila i teških teretnih vozila uspostavom ekoloških zona i zona bez emisija; kako bi se zajamčila pravilna provedba tih mjera, poziva na to da lokalne i regionalne vlasti imaju pristup sustavu EUCARIS (5), koji sadrži registracijske podatke vozila iz drugih država članica;

51.

pozdravlja prijedloge o vozilima s nultom stopom emisija (norme CO2 i norme koje će naslijediti norme Euro 6), ali napominje da se propisi moraju donositi tako da mogu držati korak sa za to nužnim razvojem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, prijenosnih mreža i regionalnih i lokalnih distribucijskih mreža, te infrastrukture za punjenje i napajanje. Novim normama mora se ostaviti dovoljno prostora za inovacije i one moraju biti tehnološki neutralne. One bi se trebale primjenjivati ne samo na osobne automobile i autobuse nego i na čiste kombije i kamione u kontekstu gradske logistike s nultom stopom emisija. Odbor također poziva na donošenje zakonodavstva EU-a o onečišćujućim motociklima odnosno mopedima i plovilima unutarnje plovidbe. Osim za emisije, stroži propisi potrebni su i za gume i kočnice kako bi se smanjila količina čestica koje pridonose onečišćenju zraka. Uvijek se mora voditi računa o tome da vozila podliježu i drugim zahtjevima (posebno u pogledu dosega i vremena punjenja, odnosno napajanja) koji su neophodni za funkcioniranje prijevoza putnika, gradske distribucije, a osobito lokalnog javnog prijevoza;

52.

zalaže se za jasan okvir EU-a za laka električna vozila kao što su električni romobili, električni bicikli i drugi oblici mikromobilnosti navedeni u Uredbi (EU) br. 168/2013; pozdravlja namjeru Europske komisije da još 2021. objavi smjernice za potporu sigurnoj uporabi uređaja za mikromobilnost;

53.

poziva Europsku komisiju da pružanjem poticaja u većoj mjeri podrži kupnju električnih automobila, automobila s niskim razinama emisija, automobila na vodik i bicikala jer će se tako povećati obujam proizvodnje i stvoriti odgovarajuća infrastruktura, što će dovesti do smanjenja njihove cijene. Naime, oni su trenutačno izuzetno skupi i stoga nepristupačni velikom broju potrošača. To bi moglo podrazumijevati i izmjenu Direktive o PDV-u kako bi države članice mogle smanjenom poreznom stopom poticati kupnju električnih bicikala;

54.

prepoznaje da je u promicanju prijevoza od vrata do vrata za mnoge gradove i regije važan koncept mobilnosti kao usluge. U tu je svrhu važno da se EU usredotoči na multimodalne vozne karte i integrirane informacije o svim mogućim vrstama odnosno kombinacijama prijevoza (6);

55.

podržava nove prijedloge koje će Europska komisija iznijeti za promicanje infrastrukture za punjenje i stanica za opskrbu vodikom (7). To je važno s obzirom na brzinu tehničkog razvoja (brzo punjenje, punionice i vodik), ali i s obzirom na zaštitu od požara. Norme i tehnološke zahtjeve za postaje za punjenje i ujednačene mogućnosti plaćanja trebalo bi dogovoriti na razini EU-a. Trenutačno nedostatak solidne infrastrukture koči privatna ulaganja na tom tržištu;

56.

smatra da multimodalna čvorišta na gradskoj i općinskoj razini podrazumijevaju dobru povezanost s međugradskim i međunarodnim prometnim vezama, ali i mogućnosti (prekrcaj) za regionalnu distribuciju tereta i gradsku distribuciju manjih razmjera; pravovremeni razvoj europskih koridora TEN-T mora biti popraćen razvojem objekata za multimodalnu distribuciju i pretovar;

57.

prima na znanje namjeru Komisije da skupni prijevoz putnika koji podliježe voznom redu na udaljenostima do 500 km unutar EU-a do 2030. učini ugljično neutralnim i činjenicu da se u tu svrhu stavlja velik naglasak na udvostručenje željezničkog prometa velikih brzina kao alternative zračnom prijevozu. Željeznički prijevoz tereta treba daleko više no dvostruko povećati do 2050., a održivost zračnog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima treba znatno poboljšati. Kad god je to moguće Europska komisija trebala bi davati prednost čistim prijevoznim alternativama;

58.

naglašava da održivost i bolji položaj u pogledu konkurentnosti iziskuju bolje usklađivanje propisa u željezničkom prometu i prometu unutarnjim plovnim putovima. Usto bi trebalo uspostaviti ili proširiti multimodalne točke za pretovar tereta i duž prometnih osi i u regijama. Osim toga, kad je riječ o međunarodnom željezničkom prometu, uz prioritet koji se daje željeznicama velikih brzina, trebalo bi se pozabaviti i standardnim (prekograničnim) vezama. EU bi uz pomoć Instrumenta za povezivanje Europe trebao nastaviti podržavati izgradnju prekograničnih željezničkih veza koje nedostaju, a koje su nužne za međusobno povezivanje europskih regija. U tim bi se vezama mogao ostvariti napredak povećanjem njihove brzine na 160 – 200 km/h. Naime, putnike bi trebalo potaknuti da na kratkim i srednjim udaljenostima vlakom ili autobusom zamijene ne samo zrakoplov nego i automobil. Odbor stoga podržava Europsku godinu željeznice;

59.

ističe uspješnu suradnju Europske komisije i Europskog odbora regija u okviru Europske godine željeznice. Sa zadovoljstvom prima na znanje velik interes lokalnih i regionalnih vlasti za poziv Komisije na podnošenje prijedloga za događanja čiji je cilj promicanje željeznice kao najodrživijeg, energetski najučinkovitijeg i najsigurnijeg oblika prijevoza;

60.

tranzicija u području mobilnosti je i društvena tranzicija. Neka će radna mjesta nestati, druga će se promijeniti, a mnoga nova će se otvoriti. Treba se pobrinuti za to da radnici imaju priliku pravodobno se prekvalificirati ili usavršiti svoje vještine, posebno u automobilskoj industriji. Velik dio dodane vrijednosti električnih vozila odnosi se na baterije koje se trenutačno još većinom proizvode izvan Europe, na područjima s drukčijim ekološkim i socijalnim standardima. Preobrazbom se mora osigurati da ne dođe do premještanja radne snage i dodane vrijednosti u regije svijeta koje su manje ambiciozne u području klime i okoliša. Održivost valja sagledavati na globalnoj razini i tijekom cijelog životnog ciklusa. Transformacija mobilnosti utjecat će i na poslijeprodajno tržište, neovisne serviserske radionice i trgovinu rezervnim dijelovima. Restrukturiranje poslijeprodajnog sektora treba pratiti i ublažavati u socijalnom smislu;

61.

autonomna vozila mogu stubokom promijeniti upotrebu našeg životnog okruženja. S obzirom na demografski razvoj Europe, autonomna vozila nude mogućnosti za ruralna i urbana područja. To bi u ruralnim područjima moglo omogućiti razvoj javnog prijevoza na zahtjev za male općine u rijetko naseljenim područjima. Time se regijama pružaju prilike za razvoj, potencijal za društvene inovacije i prilike za smanjenje depopulacije ruralnih područja. U gradskim područjima autonomna vozila mogu povećati učinkovitost prometa i poboljšati iskorištenost kapaciteta. To može pomoći u suzbijanju zagušenja prometa, onečišćenja zraka i buke iz okoliša u velikim gradovima;

62.

kako bi se izgradilo povjerenje stanovništva, neophodna je suradnja i razmjena iskustava između istraživanja, privrede, zakonodavstva, općina, gradova i regija. Poboljšanje sigurnosti na cestama mora biti jedna od ključnih polazišnih točaka za razvoj automatizacije prometa. Automatizacija bi trebala doprinijeti postizanju cilja sigurnosti na cestama da u prometu ne bude žrtava. Različite strukture lokalnih i regionalnih vlasti trebalo bi iskoristiti za pilot-projekte za autonomnu mobilnost. Autonomna vozila moraju u potpunosti funkcionirati na svim prometnim putovima, uključujući u ruralnim područjima te na uskim gradskim i općinskim cestama. Pri razvoju autonomnog prometa i upravljanju njime treba imati na umu da su glavni prioriteti promicanje pješačenja i vožnje biciklom u izgrađenim područjima i osiguravanje sigurnosti tih sudionika u prometu.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Aglomeracijska zona dnevnih migracija (eng. daily urban system) obuhvaća gravitacijsko područje grada iz kojeg se odvijaju dnevne migracije. To je koncept koji služi za definiranje uže i šire okolice grada uključivanjem područja iz kojih se svakodnevno odvijaju dnevne migracije.

(2) OR/2020/549.

(3) Dobar primjer za to je koncept „grada od 15 minuta”. To znači da su stanovnici udaljeni 15 minuta (gustoća) pješice ili biciklom (planiranje) od svega što im je potrebno: trgovina, ureda, škola, zdravstvenih ustanova, sporta, kulture i razonode (raznolikost).

(4) https://www.eltis.org/mobility-plans/sump-guidelines

(5) EUCARIS je međuvladina aplikacija povezana s mrežom nacionalnih baza podataka o registraciji vozila. Taj europski informacijski sustav trenutačno se koristi u okviru Direktive (EU) 2015/413 o razmjeni informacija o prekršajima u cestovnom prometu.

(6) Izmjenom Direktive EU-a o inteligentnim prometnim sustavima.

(7) Izmjenom Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada u pogledu odredbi o infrastrukturi za punjenje u izgrađenom okolišu.

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/19

Mišljenje Europskog odbora regija – Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – novi program za Sredozemlje

(2021/C 440/04)

Izvjestitelj:

Vincenzo BIANCO (IT/PES), vijećnik u Gradskom vijeću Catanije

Referentni dokument/i:

Zajednička komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – novi program za Sredozemlje

JOIN(2021) 2 final; SWD(2021) 23 final

Zajednički radni dokument – Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom i gospodarski i investicijski plani za južno susjedstvo priložen Zajedničkoj komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – novi program za Sredozemlje

JOIN(2021) 2 final; SWD(2021) 23 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

a) Opće napomene

ističe da je, povijesno i kulturno gledajući, Sredozemno more tijekom stoljeća bilo prirodna snaga koja ujedinjuje, a ne granica koja razdvaja narode na različitim kontinentima;

sa zadovoljstvom pozdravlja inicijativu Komisije da obnovi svoje partnerstvo s južnim susjedima EU-a u interesu mira, stabilnosti i blagostanja u toj regiji; slaže se s time da su izgledi za oporavak nakon COVID-a, koje je Komisija opisala u zajedničkoj komunikaciji, istinska prilika da se program za Sredozemlje usmjeri na ljude;

pozdravlja činjenicu da je EU prvi puta posvetio posebnu komunikaciju svojim južnim susjedima jer to svjedoči o važnosti tog odnosa za obje strane;

čvrsto vjeruje da je postizanje opipljivih rezultata putem suradnje od presudne važnosti za prosperitetniju, pravedniju, održiviju i sigurniju budućnost mediteranske regije;

poziva EU i njegove partnerske zemlje da na konkretan i primjeren način iskoriste pokretačku snagu lokalnih i regionalnih vlasti u svrhu teritorijalnog razvoja bliskog građanima. Koristi koje donosi suradnja moraju se osjećati i izvan glavnih gradova. Velike teritorijalne nejednakosti unutar susjednih zemalja ne smiju se povećavati, već bi ih trebalo smanjivati novim inicijativama. U tom pogledu treba obratiti posebnu pozornost na razvoj prekograničnih projekata kojima se jačaju odnosi između regija na trima obalama Sredozemlja i generira dodana vrijednost nastojanjem da se globalni problemi rješavaju iz lokalne perspektive. S obzirom na međusektorsku dimenziju ciljeva održivog razvoja i njihov transformativni potencijal, EU bi trebao izraditi regionalne strategije kako bi se oporavio od krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 i kako bi se tijekom sljedećih deset godina ubrzao prijelaz na održivost na Sredozemlju, oslanjajući se na mediteranski makroregionalni okvir upravljanja, uključujući različite razine vlasti;

podsjeća na to da je Europski odbor regija zajedno s teritorijalnim udrugama aktivnima na tom području 2010. osnovao Euro-mediteransku skupštinu lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) kako bi u euromediteranskom procesu dao glas lokalnim i regionalnim vlastima;

ističe da će se nastaviti s nastojanjima da se poboljšaju regionalna, podregionalna i međuregionalna suradnja, s Unijom za Mediteran kao okosnicom i njezinim programima kao zajedničkom referentnom točkom;

b) Ljudski razvoj, dobro upravljanje i vladavina prava

naglašava potrebu za jačanjem postojećih instrumenata za zaštitu ljudskih prava jer ono što je EU dosad učinio u tom pogledu, iako pozitivno, još uvijek nije dovoljno. S tim u vezi pozdravio bi mogućnost da svi državljani i državljanke zemalja članica partnerstva koje nisu u EU-u uživaju u prednostima uzlazne konvergencije u pogledu prava i obveza u području jednakosti i kad su posrijedi svi oblici diskriminacije;

nadalje, predlaže pokretanje procesa potpisivanja mediteranske povelje o ljudskim pravima za zemlje članice partnerstva. Ta bi povelja mogla uključivati sadržaj Povelje Europske unije o temeljnim pravima i biti osnova za znatnu konvergenciju s EU-om u području ljudskih prava. U tom pogledu ističe da su neke od zemalja koje su prvotno bile potpisnice Deklaracije iz Barcelone sada države članice EU-a (Cipar i Malta);

10.

predlaže da se uspostave ad hoc forumi za višerazinski dijalog i razmjenu između predstavnika lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti te predstavnika civilnog društva iz EU-a i zemalja južnog susjedstva ili da se promiču postojeći multilateralni forumi, kao što je Zaklada tri kulture Mediterana u kojoj sudjeluju subjekti s triju obala sredozemnog bazena, kako bi se promicalo dobro upravljanje i uključenost u postupke donošenja odluka;

11.

zalaže se za promicanje emancipacije žena i rodne ravnopravnosti, u smislu prava i mogućnosti, kao ključnog resursa za promicanje regionalne stabilnosti i socioekonomskog razvoja. Žene i djevojčice trebale bi biti ravnopravno zastupljene na vodećim položajima, i u javnoj i u privatnoj sferi, kako bi se uspostavila potpuno funkcionalna demokracija i gospodarstvo te ostvarila ljudska prava za sve. Potrebno je stvoriti uvjete za povećanje sudjelovanja i vodstva žena u političkom i javnom životu u toj regiji i u postupcima donošenja odluka na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te ukloniti sve pravne i druge prepreke političkom sudjelovanju žena u izbornim procesima i njihovoj zastupljenosti u izbornim rezultatima, pa i na vodećim položajima, kako bi se suzbile rodne nejednakosti i potaknulo izgradnju uključivih društava koja osiguravaju ravnopravniju i održiviju društvenu strukturu u gradovima i regijama Sredozemlja;

12.

s tim u vezi također podsjeća na to da je ulogu žena u javnoj politici potrebno promicati usporedno s pravnim okvirima za iskorjenjivanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, priznavanjem građanskih sloboda i ukidanjem razlike u plaćama između žena i muškaraca. Potreban je sveobuhvatan pristup kojim bi se uskladio poslovni i obiteljski život kako bi se poboljšala trenutačna situacija;

13.

poziva EU da ojača gospodarska i socijalna prava te osnaži žene i djevojčice kako bi imale jednak pristup obrazovanju te kako bi svi ljudi, u svoj svojoj raznolikosti, imali jednake mogućnosti i pristup pristojnom zaposlenju i pritom primali jednaku plaću za jednak rad. Nadalje, žene i muškarci trebali bi jednako dijeliti obveze skrbi i imati pristup odgovarajućim uslugama socijalne zaštite. Mjere bi općenito trebale doprinijeti smanjenju segregacije na tržištu rada, jačanju vodstva žena i povećanju njihove pregovaračke moći te stvaranju poticajnog okruženja za njihovo ekonomsko osnaživanje;

14.

pozdravlja sve napore koji se ulažu u partnerstva i suradnju, kao što je nedavno pokrenuti mehanizam praćenja rodne ravnopravnosti u euromediteranskoj regiji, čiji je cilj prikupiti rodno raščlanjene podatke o četiri prioritetna područja utvrđena u Ministarskoj deklaraciji iz Kaira iz 2017. Tim mehanizmom, koji sadrži i pokazatelje za praćenje napretka, nastoji se procijeniti rodni jaz i donositeljima odluka pružiti podatke za znanstveno utemeljene preporuke kako bi se pratila kvaliteta života žena i njihova uloga u našim društvima;

15.

poziva EU da olakša sudjelovanje građana južnog susjedstva u programima EU-a koji obuhvaćaju razmjene u području istraživanja, inovacija, kulture i obrazovanja;

16.

poziva EU da ojača ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u promicanju digitalizacije i usluga e-uprave jer one imaju potencijal za bolje povezivanje s lokalnim privatnim sektorom, čime se doprinosi većoj djelotvornosti i učinkovitosti programa središnjih vlasti;

17.

poziva EU da se zalaže za politike za smanjenje broja mladih koji napuštaju školovanje u zemljama članicama partnerstva koje nisu članice EU-a. Te bi politike trebale biti usmjerene i na skupine mladih imigrantskog porijekla, a posebno na četvrti i škole u izrazito složenoj situaciji, kako bi se tim mladim ljudima dala još jedna prilika da se obrazuju i osposobe, a istovremeno promicali programi uključivanja u tržište rada;

c) Otpornost, blagostanje i digitalna tranzicija

18.

pozdravlja to što su u novom programu okosnica europskog političkog usmjerenja ljudi, a posebno mladi, s obzirom na to da je gotovo polovina stanovnika južnog susjedstva mlađa od 25 godina; u tom kontekstu ističe vlastiti konkretan doprinos poduzetništvu mladih, posebno u područjima poput digitalne tranzicije koja pruža mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti, inovacija, rasta, konkurentnosti te uključivog i održivog razvoja, kao i stvaranju lokalnog ekosustava kojim se potiče poduzetništvo uspostavom nagrade ARLEM-a „Mladi lokalni poduzetnici na Mediteranu”; ističe važnu ulogu koju – kroz zelenu, digitalnu i uključivu tranziciju – inovacijski ekosustavi (1) mogu imati u poticanju gospodarskog oporavka nakon razornih socioekonomskih posljedica pandemije COVID-a 19;

19.

poziva EU da pokrene inicijativu za olakšavanje otvaranja radnih mjesta i to poboljšavanjem lokalnog poslovnog okruženja, poticanjem poduzetništva i privlačenjem ulaganja u održivi gospodarski razvoj u južnom susjedstvu; euromediteranski partneri trebali bi povećati napore za poboljšanje ekosustava sredozemnih MSP-ova: uskladiti propise, dijeliti dobre prakse, poticati stvaranje novih MSP-ova i poboljšati pristup financiranju;

20.

ističe da gospodarski razvoj mora biti popraćen uključivim i održivim socijalnim razvojem kako bi se doprinijelo otpornosti stanovništva i općoj stabilnosti, čime bi se olakšala provedba ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu održivog razvoja do 2030.;

21.

poziva da se nastave uklanjati strukturne prepreke, uključujući trajne stereotipe, koji su uzrok digitalnog jaza, kako bi se postigla uključiva digitalna transformacija, uz promicanje rodno osviještenih programa kojima se podupire pravedna digitalna transformacija u partnerskim zemljama;

d) Mir i sigurnost

22.

smatra da su mir i sigurnost preduvjeti za ostvarivanje svih drugih ciljeva utvrđenih u programu te da je nužno uhvatiti se u koštac s čimbenicima koji onemogućavaju stabilizaciju, a to su siromaštvo, nejednakost, korupcija, klimatske promjene, slab gospodarski i društveni razvoj i nedostatak prilika, posebno za mlade;

23.

potiče na sinergiju među instrumentima predviđenima u Povelji Ujedinjenih naroda i Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju kako bi se stvorilo sigurno okruženje prilagođeno potrebama budućnosti kako bi se moglo suočiti s prijetnjama u nastajanju (zaštita od terorizma i organiziranog kriminala);

24.

podsjeća na inicijativu iz Nikozije (2) o suradnji s libijskim općinama kao konkretan primjer gradske i istorazinske diplomacije u okviru koje lokalne i regionalne vlasti mogu dati ključan doprinos rješavanju dugoročnih međunarodnih izazova na održiv način;

e) Migracije i mobilnost

25.

u pogledu migracija smatra da pozitivne mjere koje je EU nedavno donio u tom području još nisu dovoljne. Ako se ne predvide dodatni zajednički instrumenti na europskoj razini, uključujući primjeren mehanizam raspodjele za premještanje migranata, teret upravljanja izvanrednom situacijom koju uzrokuju migranti uglavnom snose lokalna i regionalna tijela vlasti europskih zemalja prvog ulaska, a naročito pogranične regije i zajednice na jugu EU-a, koje su pod povećanim pritiskom zbog migracijskih tokova na Sredozemlju; ujedno smatra da su za podizanje svijesti europske javnosti o temama kao što su solidarnost, tolerancija i poštovanje zakona i dijaloga izuzetno bitni sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti i potpora EU-a kako bi se poboljšala percepcija pitanja povezanih s migrantima;

26.

podsjeća na ključnu važnost uravnoteženog pristupa, kojim bi se uzimali u obzir svi relevantni aspekti pitanja migracija. U tom pogledu pozdravlja prijedlog iz novog programa da se mobiliziraju sve relevantne politike i instrumenti kojima EU raspolaže kako bi se poduprla ta globalna, uravnotežena i obostrano korisna partnerstva s južnim susjedima u području razvojne suradnje, viza, trgovine i ulaganja, zapošljavanja i obrazovanja;

27.

pozdravlja napore koje Europska komisija ulaže u reformu zajedničkog europskog sustava azila predstavljenog u novom paktu o migracijama i azilu te uviđa da je vanjska dimenzija tog pakta ključan aspekt novog programa za Sredozemlje. Poziva Europsku uniju da regionalnim i lokalnim vlastima dodijeli dostatna sredstva za provedbu politika u području integracija i uključivanja. Pozdravlja prijedlog Komisije da pruži financijsku potporu trećim zemljama koje su zemlje porijekla ili tranzita spremne razviti zajedničke politike u pogledu migranata;

28.

naglašava nužnost borbe protiv trgovaca ljudima i stvaranja sigurnih putova prema EU-u za osobe koje imaju pravo na zaštitu u skladu s međunarodnim pravom te poziva na posebnu zaštitu potencijalnih žrtava trgovanja ljudima (žene, mladi, djeca);

29.

smatra da je potrebno ojačati suradnju EU-a u području migracija s trećim zemljama, a posebno s njegovim južnim susjedima, te pozdravlja namjeru podupiranja migracijske politike i politike azila, uključujući kapacitete partnerskih zemalja za upravljanje granicama. Osim toga, traži da Europska unija regijama i lokalnim vlastima dodijeli sredstva dostatna da razviju vlastite politike integracije i uključivanja; predlaže poticanje suradnje s trećim zemljama porijekla ili tranzita kako bi one prihvatile vraćanje nezakonitih migranata, osim kad je riječ o pristupu međunarodnoj zaštiti za izbjeglice kojima je ona potrebna;

30.

pozdravlja pomoć čiji je cilj stvaranje socioekonomskih prilika za migrante, prisilno raseljene osobe i zajednice domaćine, među ostalim u kontekstu oporavka od COVID-a 19, s posebnim naglaskom na marginaliziranim regijama, te ponovno izražava svoju spremnost da olakša dijalog i suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima u zemljama porijekla i tranzita migranata;

f) Zelena tranzicija: otpornost na klimatske promjene, energija i okoliš

31.

ističe da je europsko susjedstvo jedno od najproblematičnijih područja svijeta u pogledu klimatskih promjena i degradacije okoliša te stoga poziva europske institucije da što prije dopune europski zeleni plan u južnom susjedstvu EU-a u cilju suradnje na velikom mediteranskom zelenom planu i da povećaju sredstva namijenjena klimatskim ciljevima u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), među ostalim putem inicijativa usmjerenih na ponovno otkrivanje i zaštitu Sredozemnog mora, morskog područja koje je najzahvaćenije onečišćenjem, gubitkom biološke raznolikosti, podizanjem razine mora, poplavama i fenomenom zagrijavanja voda i koje ima golem potencijal za gospodarski razvoj u području okoliša. S tim u vezi, podsjeća na to da je 2016. godine plavo gospodarstvo činilo 1,3 % BDP-a EU-a (3);

32.

ističe da je u mediteranskoj regiji prije svega potrebno konkretno lokalno djelovanje u području klime jer nacionalne politike ne odgovaraju na ključne probleme u problematičnim područjima gdje bi mjere trebale biti pokrenute i prilagođene lokalnim okolnostima i potrebi lokalnih jedinica. U tu svrhu predlaže nadogradnju uspješnog projekta Clima-Med i poziva gradonačelnike južnog Sredozemlja da nastave s pridruživanjem Sporazumu gradonačelnika (4) i da u okviru programa Interreg MED promiču bratimljenja gradova u EU-u s gradovima u sredozemnim zemljama izvan EU-a;

33.

sa zanimanjem iščekuje izgradnju snažnog partnerstva lokalnih i regionalnih vlasti uoči konferencije COP26 UNFCCC-a u Glasgowu (Ujedinjena Kraljevina) i konferenciji COP15 UNCBD-a u Kunmingu (Kina) u cilju jačanja uloge lokalnih i regionalnih vlasti u globalnom upravljanju radi bolje provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja, smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja klimatskih ambicija;

34.

stoga smatra da su uklanjanje onečišćenja i, prije svega, sprečavanje onečišćenja, kao i odgovorno korištenje Sredozemnog mora dodatne prilike za razvoj svih zemalja koje imaju izlaz na njega; napominje da za suočavanje s tim glavnim izazovima treba promicati prirodna rješenja i smatra da je hitno potrebno poticati inicijative koje se odnose na održivu proizvodnju i potrošnju, učinkovitu upotrebu resursa i gospodarenje otpadom, uključujući rasipanje hrane i morski otpad, te dati potporu zaštiti i obnovi biološke raznolikosti, što podrazumijeva i stvaranje djelotvornih mreža obalnih i pomorskih zaštićenih područja kojima se dobro upravlja, kao i očuvanje močvarnih područja kao troškovno učinkovitih prirodnih rješenja te očuvanje slivova i prekograničnih slivnih područja;

35.

poziva na uspostavu regionalnih političkih mreža za jačanje društvenih i gospodarskih veza zasnovanih na temeljnim načelima plavog gospodarstva. Usto se zalaže za poticanje stvaranja sredozemnih biosfera kako bi se osigurao bolji odnos između gospodarskih aktivnosti i očuvanja prirode, za rad na uvođenju regionalnih sustava praćenja kako bi se procijenilo zdravlje morskih i obalnih ekosustava i utjecaj različitih industrija na sredozemnu biosferu, kao i za osmišljavanje inicijativa za podizanje svijesti javnosti o važnosti poboljšanja stanja naših morskih i obalnih ekosustava, kojima bi se doprinijelo razumijevanju koristi koje to donosi današnjim i budućim generacijama;

36.

poziva na ulaganje većih napora u promicanje i unapređenje održivog programa za turizam, kao ključni gospodarski sektor za predmetnu regiju, kako bi se smanjio njegov negativan utjecaj na okoliš. To bi se trebalo postići uglavnom instrumentima planiranja osmišljenima za upravljanje ljudskim aktivnostima u prirodnim područjima, uzimajući u obzir ekosustave i krajolike u njihovim interakcijama; krizu uzrokovanu COVID-om 19 treba iskoristiti kao priliku za preobrazbu tog sektora i povezivanje njegova prosperiteta s očuvanjem sredozemnog okoliša;

37.

nada se da će potpora za europski zeleni plan donijeti posebne koristi poljoprivredi, sektoru koji je ključan za gospodarstva većine zemalja članica partnerstva koje nisu u EU-u, naročito zahvaljujući tome što će te zemlje primjenjivati stroge standarde koje europsko zakonodavstvo predviđa za poljoprivredu; u skladu s ciljevima strategije „od polja do stola” (5), poziva na potporu osmišljavanju i provedbi održivih prehrambenih sustava i ulaganjima u njih, od proizvodnje do potrošnje, uz posvećivanje posebne pozornosti sigurnosti hrane, zdravlju i dobrobiti biljaka i životinja, ali i osiguravanju regionalne sigurnosti opskrbe hranom;

38.

podsjeća na preporuku ARLEM-a iznesenu u usvojenom izvješću o poljoprivredi i sigurnosti opskrbe hranom u kontekstu klimatskih promjena na Sredozemlju; stoga poziva Europsku uniju i Uniju za Mediteran da razmotre mogućnost izrade zajedničke strategije za sigurnost opskrbe hranom i neovisnost u opskrbi hranom na Sredozemlju, da promiču agroekološku tranziciju prema praksama koje su povoljne za očuvanje tla i agrobiološke raznolikosti te da razmotre mogućnost uvođenja oznake „mediteranski proizvodi” ili „mediteranska prehrana” u okviru šire makroregionalne strategije za cijelo Sredozemlje;

39.

naglašava da nužno postepeno ukidanje korištenja energije mora biti popraćeno potporom za tranziciju prema alternativnim izvorima energije; nadalje, ključno je pružiti ciljanu pomoć za potporu opsežnim ulaganjima u obnovljive izvore energije i čistu proizvodnju vodika za domaću potrošnju i izvoz, ulaganjima u skladu s načelom „nenanošenja štete” i kojima se čuvaju zelene površine i biološka raznolikost. napominje da je u tom kontekstu ključna uloga gradova i regija, koji su odgovorni za provedbu različitih politika povezanih s ciljevima održivog razvoja: urbani rast, klimatske promjene, socioekonomske nejednakosti, energija, zelena i digitalna tranzicija te dobro upravljanje;

g) Plan provedbe i ulaganja

40.

pozdravlja prijedlog Europske komisije o gospodarskom i investicijskom planu za južne susjede kako bi se podržala provedba tema istaknutih u novom programu za Sredozemlje; pritom se treba usredotočiti na aspekt izgradnje otpornosti najosjetljivijih sektora kao što su voda, okoliš i energetika te promicati planove ulaganja u obnovljive izvore, uključujući ponovnu uporabu vode i recikliranje vode upotrebom energije iz obnovljivih izvora;

41.

pozdravlja utvrđivanje 12 okvirnih vodećih inicijativa u prioritetnim sektorima čiji je cilj jačanje otpornosti i povećanje prosperiteta, trgovine i ulaganja radi pružanja potpore konkurentnosti te održivom i uključivom socioekonomskom rastu;

42.

pozdravlja prijedlog Europske komisije da se za provedbu programa mobilizira do 7 milijardi EUR. Uključivanjem jamstava iz Europskog fonda za održivi razvoj i mješovitim financiranjem u okviru platforme za ulaganja u susjedstvu moglo bi se mobilizirati do 30 milijardi EUR privatnih i javnih ulaganja u južnom susjedstvu;

43.

smatra pozitivnim dogovor koji su Vijeće i Europski parlament u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. postigli o uredbi o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, koji će izdvajanjem 79,5 milijardi EUR u tekućim cijenama EU-u omogućiti da djelotvorno podupire i promiče svoje vrijednosti i interese diljem svijeta, a istovremeno i globalne multilateralne procese;

44.

slaže se s odlukom da se najmanje 500 milijuna EUR od ukupnog iznosa predviđenog za suradnju EU-a sa susjednim zemljama u okviru geografskog stupa Globalna Europa dodijeli lokalnim i regionalnim vlastima; traži da se te mjere i resursi dostatno povećaju. Fleksibilno financiranje trebalo bi promicati aktivnom ulogom lokalnih i regionalnih vlasti, koje bi trebale ukazati na potrebe regija s obzirom na njihovu važnost. Poziva na povećanje sredstava namijenjenih klimatskim ciljevima u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI);

45.

s obzirom na intenzivniji geografski pristup i u skladu s prioritetima utvrđenima u programu, odlučno poziva sve institucije EU-a da lokalne i regionalne vlasti i njihove udruge smatraju ključnim čimbenicima održivog razvoja i partnerima u izradi programa;

46.

lokalne i regionalne vlasti na Sredozemlju i njihove mreže suradnje, kao što je Savez za suradnju na Sredozemlju, mogu igrati ključnu ulogu u uspostavljanju bolje koordinacije između postojećih transnacionalnih okvira i postavljanju temelja za provedbu politika i fondova na terenu te istodobno doprinijeti informiranju o lokalnim okolnostima na višim razinama upravljanja. Osim toga, time se omogućuje osiguravanje različitih razina potpore i veća učinkovitost inicijativa.

Bruxelles, 30. lipnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) OR o toj temi provodi studiju za izvješće ARLEM-a „Inovativni ekosustavi i novoosnovana poduzeća na Mediteranu kao sredstvo oporavka od krize uzrokovane COVID-om 19”, koje je u pripremi.

(2) Inicijativa je pokrenuta 2015., a 2021. godine ulazi u novu fazu, pri čemu raznolike i važne nove projekte financira uglavnom EU, prije svega izgradnju kapaciteta za općinsko osoblje, lokalni gospodarski razvoj i lokalno upravljanje.

(više informacija: https://cor.europa.eu/en/our-work/Pages/Libya.aspx).

(3) Vidjeti izvješće „Plavo gospodarstvo za lokalne i regionalne vlasti u Sredozemlju” usvojeno na plenarnom zasjedanju ARLEM-a 23. siječnja 2020.

(4) U okviru prethodnog projekta CES-MED već su se pridružila 62 grada potpisnika, a na popisu za pridruživanje nalazi se više od 250 gradova.

(5) Vidjeti CDR-594-2020.

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/25

Mišljenje Europskog odbora regija – Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. uoči konferencije COP-26

(2021/C 440/05)

Izvjestitelj:

Vincent CHAUVET (FR/RE), načelnik Općine Autun

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana

(COM(2020) 562 final)

Samoinicijativno mišljenje

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

Povećanje ciljeva EU-a u pogledu emisija kako bi se do 2050. doista postigla klimatska neutralnost

i dalje je duboko zabrinut zbog trenutačne klimatske krize u svijetu i potpuno predano radi na tome da se do 2050. u EU-u doista postigne ireverzibilna klimatska neutralnost; pozdravlja realistični plan utvrđen u europskom propisu o klimi, koji bi trebao omogućiti postupno smanjenje emisija pravedno za buduće generacije i koji će oblikovati zeleni oporavak EU-a od krize uzrokovane COVID-om 19 i njezinih posljedica, prekinuti ovisnost o ugljiku, osigurati teritorijalnu otpornost i dati okvir za ambicioznije politike o klimatskim promjenama koje bi se trebale temeljiti na pozitivnim i negativnim iskustvima iz prethodnih desetljeća;

uviđa da Europska unija ima vodeću ulogu u međunarodnim pregovorima o klimi i da bi trebala dati pozitivan primjer načina rješavanja pitanja klimatskih promjena oslanjajući se na višerazinsko upravljanje;

u potpunosti podržava dogovor postignut između Europskog parlamenta i Vijeća o propisu o klimi kojim se ažurira cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova „za najmanje 55 %” do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i traži da se prijedlog cilja za 2040. godinu sastavi najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog pregleda stanja u okviru Pariškog sporazuma; bez obzira na to prima na znanje činjenicu da neki dionici smatraju da to još uvijek nije dovoljno za postizanje neto klimatske neutralnosti na vrijeme i žali zbog toga što je novi okvir uglavnom usmjeren na CO2, dok je pristup drugim emisijama stakleničkih plinova dvosmislen i one nisu dovoljno uzete u obzir; u vezi s tim očekuje od Komisije da pristupi rješavanju pitanja ostalih relevantnih emisija stakleničkih plinova kako bi EU do 2050. postao prvi klimatski neutralan kontinent;

poziva institucije EU-a i države članice da se pobrinu za određivanje cijena za emisije fosilnih goriva putem sustava trgovanja emisijama i poreza kako bi se na troškovno učinkovit način rješavao problem emisija i oslobodila sredstva koja će se moći upotrijebiti za tranziciju. To treba razmotriti u sklopu preispitivanja sustava EU-a za trgovanje emisijama i Direktive EU-a o oporezivanju energije u predstojećem zakonodavnom Paketu za cilj od 55 %. S obzirom na to pozdravlja i predstojeći prijedlog Europske komisije o mehanizmu za graničnu prilagodbu jer su potrebne djelotvorne mjere kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika, točnije odrazio sadržaj ugljika u uvozu i osiguralo da zeleni ciljevi EU-a ne budu ugroženi premještanjem proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim klimatskim politikama;

naglašava važnost omogućavanja i promicanja različitih rješenja uzimajući u obzir tehnološki razvoj i različite okolnosti u regijama EU-a u pogledu klime, geografskih značajki, infrastrukture, energetskih sustava itd. Regulatorni okvir EU-a trebao bi, koliko je to moguće, biti tehnološki neutralan u odnosu na smanjenje emisija i održivost te bi u slučaju održivih rješenja trebalo izbjegavati prekomjerne propise i veća administrativna opterećenja;

napominje, s druge strane, da posebnost nekih regija znači da će postizanje novih ciljeva za njih biti poseban izazov. Energetska i gospodarska tranzicija tih regija mora se odvijati na pravedan način, a zbog toga je i važna uloga Fonda za modernizaciju i mehanizma za prilagodbu ugljika na granici;

prepoznaje da, kao što je istaknuto u procjeni učinka uz komunikaciju Komisije „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana”, svi sektori morati doprinijeti klimatskoj politici EU-a. U tom kontekstu pozdravlja zeleni plan kao strategiju rasta i zelenu prisegu kao ključan alat čija je svrha osigurati postizanje tog cilja;

naglašava da su u Europi i inozemstvu mnogi gradovi i regije pokazali da su klimatski ambiciozniji od država članica. U nekim slučajevima, primjerice u Japanu, lokalno utvrđeni doprinosi lokalnih i regionalnih vlasti čak su potaknuli nacionalne vlade da ažuriraju svoje nacionalno utvrđene doprinose te stoga smatramo da je za postizanje djelotvornog višerazinskog upravljanja vrlo korisno uključiti lokalno i regionalno utvrđene doprinose u postupak određivanja nacionalnih doprinosa;

Postizanje cilja od 55 % podrazumijeva aktivno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u oblikovanje klimatske politike

ističe da lokalne i regionalne vlasti provode 70 % ukupnog zakonodavstva EU-a, 70 % mjera za ublažavanje klimatskih promjena i 90 % politika prilagodbe klimatskim promjenama (1). Osim toga, danas u europskim gradovima i regijama koji imaju cilj nulte neto stope emisija živi više od 162 milijuna ljudi (36 % stanovništva EU-a) (2). To znači da su lokalne i regionalne vlasti zadužene za upravljanje većinom strategija europskog zelenog plana i njihovo izvršavanje na terenu, a to će biti i u budućnosti;

10.

smatra da će ostvarenje cilja smanjenja emisija CO2 do 2030. za najmanje 55 % radikalno promijeniti način organizacije gradova, regija i zajednica ljudi. Izbijanje bolesti COVID-19, novi klimatski ciljevi i postojeće posljedice klimatskih promjena donijet će strukturne promjene europskim društvima i biti izazov lokalnim i regionalnim vlastima jer su one razina administracije i tijela javnih vlasti najbliža ljudima i lokalnim područjima;

11.

priznaje da lokalne i regionalne vlasti imaju dvostruku ulogu predvodnika javnog mnijenja i pristupne točke za ostvarivanje prioriteta građana; kriza uzrokovana COVID-om 19 pokazala je na koji su način lokalne i regionalne vlasti na prvoj liniji djelovanja kad je riječ o svakodnevnim životima ljudi. Uključivanje dionika, poduzeća i građana u postupak donošenja odluka o klimatskim politikama posebno je važno za osiguravanje povjerenja, prihvaćenosti i uspjeha tih politika, uključujući učinke tranzicije na klimatsku neutralnost. Potencijalne negativne učinke treba predvidjeti i njima upravljati, a to uključuje i planove usavršavanja i prekvalifikacije lokalne radne snage, naročito u ruralnim zajednicama i slabije razvijenim regijama. Osobe koje imaju najveću legitimnost za predviđanje i praćenje tih pitanja su lokalno izabrani političari;

12.

naglašava da je većina glavnih sektora na koje se odnosi povećanje klimatskih ambicija za 2030. izravno povezana s lokalnim ili regionalnim nadležnostima; nakon prvih velikih smanjenja emisija do kojih je došlo zahvaljujući zatvaranju elektrana na ugljen i smanjenju onečišćenja iz energetski intenzivne industrije, slijedi smanjenje emisija iz prometa, poljoprivrede i građevinskog sektora, što je posebno važno na lokalnoj i regionalnoj razini i u urbanim i ruralnim područjima;

13.

uviđa da će automobile s konvencionalnim pogonom trebati postepeno zamijeniti vozilima s malom ili nultom stopom emisija tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa i većim korištenjem usluga održivog kolektivnog prijevoza, što na regionalnoj razini podrazumijeva koordinaciju, a na lokalnoj širenje javno dostupne infrastrukture za punjenje alternativnim gorivima, kao i kvalitetne infrastrukture javnog prijevoza (kao što su autobusni i željeznički prijevoz) kako bi se prelazak na mobilnost s nultom razinom emisija učinio privlačnim i cjenovno pristupačnim za stanovništvo;

14.

zabrinut je zbog toga što u sektoru poljoprivrede smanjenje emisija u posljednjih nekoliko godina stagnira, a u nekim su se slučajevima emisije čak i povećale. Dodamo li tome uklanjanje ugljika i upravljanje ponorima ugljika, poljoprivrednici i šumari našli su se na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena, a njihove aktivnosti, na koje također snažno utječu posljedice tih promjena, ključne su za proizvodnju hrane i za regije kako u socijalnom tako i u gospodarskom smislu. Stoga poziva Komisiju da pri provedbi i mogućem preispitivanju zajedničke poljoprivredne politike uzme u obzir ulaganja potrebna da bi poljoprivredni sektor postao ugljično neutralan, ne zanemarujući pritom gospodarsku profitabilnost poljoprivrednih gospodarstava i njihovu ključnu ulogu dobavljača hrane za europsko društvo, što se pokazalo tijekom pandemije, te da namjene poljoprivrednog zemljišta uskladi s onima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na degradiranom ruralnom zemljištu koje se može razviti i obnoviti. Osim toga, naglašava potrebu za jačanjem klimatski prihvatljivih sustava korištenja zemljišta. Također naglašava da su u nekim državama članicama lokalne i regionalne vlasti većinski javni vlasnici šuma te imaju izravnu ulogu u toj gospodarskoj djelatnosti. U tom kontekstu treba pozdraviti razvoj certificiranja sekvestracije ugljika radi davanja izravnih poticaja pojedinačnim poljoprivrednicima ili upraviteljima šuma;

15.

smatra da u sektoru energetike opsežna primjena obnovljivih izvora mora biti popraćena ambicioznim i pravodobnim razvojnim ciljevima i mjerama i pritom iziskuje planiranje infrastrukture velikih razmjera, ali i decentralizirano planiranje. To podrazumijeva konkretno upravljanje lokalnih i regionalnih vlasti, primjerice projektima, ali i prihvaćanje infrastrukture od strane lokalnog stanovništva, kao i podizanje svijesti građana i jačanje njihovog sudjelovanja u zajedničkim projektima, primjerice uz pomoć mehanizama lokalnih energetskih zajednica;

16.

svjestan je da će u građevinskom sektoru sljedeći val obnove potaknuti niz mjera za povećanje temeljitosti i stope obnove na razini pojedinačnih zgrada i pojedinih četvrti, pri čemu posljednji primjer konkretno podrazumijeva nadzor i ulaganje lokalnih i regionalnih vlasti; potonje usto imaju i ključnu ulogu u osiguravanju usklađenosti obnove zgrada s urbanističkim i prostornim planiranjem, kao i u promicanju politika za borbu protiv depopulacije i poštovanje kriterija socijalne pravednosti i zaštite okoliša;

17.

ističe da sve regije i gradovi nisu jednaki na putu prema klimatskoj neutralnosti – neki su svoje emisije već smanjili, neki su u postupku smanjenja, a neki se s tim problemom još uvijek bore. Stoga je pri donošenju klimatske politike potrebno uzeti u obzir teritorijalne posebnosti kao što su izolirani energetski sustavi, povijesno ili ekološki zaštićena područja, regije s visokim emisijama ugljika, otočna područja itd. kako bi se zajamčila pravedna tranzicija prihvatljiva svim europskim građanima i građankama i regijama. Čvrsto vjeruje da su instrumenti kao što su europski regionalni pregled pokazatelja (3) ili europski opservatorij za klimatsku neutralnost (4), koje je naša institucija već zatražila, ključni za postizanje tog cilja;

18.

pozdravlja stvaranje instrumenta za europske otoke – NESOI (eng. New Energy Solutions Optimised for Islands, tj. nova energetska rješenja optimizirana za otoke) i Tajništva za inicijativu Čista energija za otoke EU-a kao dijela procesa kojim se u obzir uzimaju teritorijalne posebnosti;

19.

ponavlja svoj poziv na snažno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u oblikovanje europske klimatske politike općenito te u osmišljavanje, provedbu i praćenje „Paketa za cilj od 55 %”, posebno kako bi se zajamčila njegova učinkovitost, točnost i prihvaćanje na terenu s obzirom na to da one ne zastupaju specifične posebne interese, već imaju mandat da rade u općem interesu građana;

Višerazinsko upravljanje i supsidijarnost ključni su za postizanje klimatske neutralnosti i uključivanje građana EU-a u taj proces

20.

naglašava važnost aktivne supsidijarnosti (5) za klimatske politike, što znači da treba pravovremeno uzimati u obzir lokalnu i regionalnu razinu, a ne samo biti usredotočen na dijalog EU-a i nacionalnih razina;

21.

ističe da su europski gradovi i regije dobili na zamahu kao akteri uključeni u oblikovanje klimatske politike i naglašava da su ponekad otišli korak dalje na razini EU-a u usporedbi s nacionalnom razinom zahvaljujući pokretima kao što je, primjerice, Sporazum gradonačelnika i druge aktivne inicijative koje uključuju lokalnu i regionalnu razinu. Stoga ponavlja svoj poziv na funkcionalan, uključiv višerazinski dijalog koji je usmjeren na integriranje klimatskih ciljeva u sektorske politike;

22.

podržava inicijative i nastojanja Sporazuma gradonačelnika da se u njihove aktivnosti u većoj mjeri uključe podnacionalna, sektorska i tematska udruženja gradonačelnika; poziva na povećanje uključenosti i vidljivosti Sporazuma gradonačelnika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

23.

pozdravlja inicijativu za uključivanje OR-a u politički odbor Europskog sporazuma gradonačelnika i spreman je pobrinuti se za snažniju povezanost upravljanja Sporazumom na razini EU-a i drugog vijeća Sporazuma gradonačelnika kako bi se pružila politička potpora inicijativi, promicao Sporazum i olakšao dijalog s nacionalnim tijelima te osigurala kohezija i usklađenost u području pomoći lokalnim i regionalnim vlastima i njihove zastupljenosti na europskoj razini, u okruženju koje je za većinu njih već prilično složeno;

Pružanje instrumenata lokalnim i regionalnim vlastima za postizanje klimatske neutralnosti

24.

naglašava da mnoge lokalne i regionalne vlasti još uvijek smatraju da je pristup informacijama i financiranju za klimatske inicijative i projekte težak. Poteškoće se tiču sljedećih pitanja:

—	nedovoljno poznavanje dostupnih financijskih sredstava i postojećih inicijativa koje su najprikladnije za projekt grada ili regije,

—	složenost europskog i nacionalnog okruženja te nejasnoće oko različitih postojećih platformi i inicijativa,

—	nedostatak tehničke osposobljenosti na lokalnoj razini za prijavu te upravljanje sredstvima i njihovo praćenje,

—	nedostatak konkurentnosti s privatnim sektorom u privlačenju i zadržavanju stručnjaka,

—	dvosmisleni signali tržištu u vezi s energetskim zajednicama i lokalnim projektima,

—	nedostatak apsorpcijskog kapaciteta lokalnih vlasti i poduzeća;

25.

zabrinut je da bi poteškoće navedene u prethodnoj točki mogle dovesti do nevoljkosti lokalnih i regionalnih vlasti da prihvate lokalne zelene planove i pridržavaju se obveza preuzetih do 2030. godine;

26.

traži od Zajedničkog istraživačkog centra da provede studiju u svrhu mapiranja (do razine NUTS 3) apsorpcijskog kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti i poduzeća u pogledu znatnih novih sredstava dostupnih u okviru zelenog plana i plana oporavka i spreman je dati svoj doprinos s pomoću alata dostupnih OR-u, kao što su regionalni centri;

27.

upozorava Komisiju da se lokalne i regionalne vlasti suočavaju s velikim izazovom zbog trenutačnog upravljanja zdravstvenom krizom pa im je teško izdvojiti financijske i ljudske resurse za inicijative i planove za klimatsku neutralnost; stoga poziva na to da se dostatna sredstava dodijele za potporu lokalnim i regionalnim vlastima u tom izazovu za iduće desetljeće, uzimajući pritom u obzir cijeli životni ciklus projekata, što podrazumijeva i praćenje;

28.

ističe da je potrebno poboljšati provedbene kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti te da je važno imati dovoljno kvalificiranog osoblja, posebno na općinskoj razini i u ruralnim područjima. Treba sustavno osiguravati potrebnu radnu snagu za koordinaciju mnogih područja rada i područja odgovornosti povezanih s provedbom ciljeva klimatske politike;

29.

pozdravlja europski klimatski pakt i lokalni pristup platforme za pravednu tranziciju kao ključne alate za potporu i ubrzavanje tranzicije na klimatsku neutralnost, zajedno s drugim postojećim inicijativama. Međutim, poziva Europsku komisiju da stvori krovnu platformu, možda u okviru europskog klimatskog pakta, i promiče njihovu integraciju i komplementarnost, usmjerava lokalne i regionalne vlasti u odabiru ovisno o njihovim značajkama i osigurava dosljednost, jednostavan pristup informacijama, obveze o međusobnom nekonkuriranju te pojednostavljivanje i ujednačavanje (u mjeri u kojoj je to moguće) pristupa inicijativama;

30.

poziva Europsku komisiju da prizna činjenicu da uloga lokalnih i regionalnih vlasti nadilazi ulogu drugih nedržavnih aktera i poziva na priznavanje te specifičnosti u okviru krovne platforme;

31.

podržava stvaranje lokalnih klimatskih paktova kako bi se osiguralo da načini postizanja klimatske neutralnosti budu participativni, dobro prihvaćeni i da ih stanovništvo podržava te da odgovaraju na zabrinutosti i potrebe europskih građana;

32.

prepoznaje da neformalne institucije, kao što su gradska vijeća građana, lokalna savjetodavna tijela i skupovi građana izabranih ždrijebom, imaju važnu ulogu u stvaranju pravog zamaha i ubrzanju energetske tranzicije. Stoga poziva svaku općinu s najmanje 10 000 stanovnika da u okviru svoje lokalne strukture upravljanja razmisli o osnivanju parlamenta građana. Ti bi parlamenti razmatrali konkretne načine za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama;

33.

naglašava da većina gradova i regija ne poznaje svoju trenutačnu i prošlu razinu emisija CO2 pa im je teško kvantificirati svoje napore i osmisliti učinkovite načine postizanja klimatske neutralnosti. Potiče Komisiju da pruži potrebnu tehničku i stručnu pomoć kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo u procjeni emisija, posebno uz punu suradnju s lokalnim i regionalnim agencijama za energetiku, lokalnim i regionalnim tijelima u području klimatskih promjena i drugim relevantnim partnerima. Ujedno se preporučuje uvođenje funkcije „upravitelja za klimu” u lokalnu upravu radi poticanja klimatskog pakta u općinama, kao i radi koordinacije i provedbe akcijskih planova za održivu energiju i klimu. Manje uprave mogle bi imati jednog zajedničkog upravitelja;

34.

u tom kontekstu podržava zajednički okvir za izvješćivanje Globalnog sporazuma gradonačelnika kao korak prema usklađivanju lokalnih i regionalnih stajališta;

35.

ponavlja svoju potporu sustavu regionalno i lokalno utvrđenih doprinosa kako bi se na globalnoj razini službeno priznalo, pratilo i poticalo smanjenje emisija ugljika u gradovima, lokalnim jedinicama i regijama; traži od Europske komisije da surađuje s OR-om ne bi li se istražilo kako bi akcijski planovi za održivu energiju i klimu ili jednakovrijedni planovi mogli poslužiti kao regionalno i lokalno utvrđeni doprinosi kojima se pružaju lokalni doprinosi Pariškom klimatskom sporazumu UN-a i biti službeno priznati kao dopuna nacionalno utvrđenim doprinosima;

36.

pozdravlja inicijative „Race to zero” i „Race to Resilience” (6) na globalnoj razini i poziva Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) da surađuje s OR-om i drugim relevantnim partnerima iz Odbora lokalnih vlasti i općinskih tijela (LGMA) u cilju formalnog priznavanja doprinosa podnacionalnih vlasti djelovanju u području klime te da uspostavi konkretan dijalog s podnacionalnim vlastima;

37.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju poseban potencijal i za društvene i za tehničke inovacije u području klime te da često sudjeluju u istraživačkim i inovacijskim projektima. Kako bi se zajamčio puni razvoj tog potencijala i njegovo iskorištavanje kao alata za pronalaženje novih rješenja za ugljičnu neutralnost, poziva Komisiju da u „Paketu za cilj od 55 %” dužnu pozornost posveti stvaranju fleksibilnog okvira kojim bi se zajamčile inovacije i eksperimentalne inicijative na lokalnoj razini, što bi dovelo do rješenja odozdo prema gore i lokaliziranih rješenja;

38.

naglašava da treba zajamčiti slobodu izbora puta dekarbonizacije na lokalnoj razini iz aspekta tehnologije, mjera i demokracije jer odluke nametnute izvana stvaraju nesklonost za njihovu provedbu;

Zastupljenost stajališta lokalnih i regionalnih vlasti na konferenciji COP-26

39.

uviđa da, iako su nacionalno utvrđeni doprinosi primarno sredstvo za pozivanje država na odgovornost, želimo li ostvariti klimatski neutralna i otporna područja, u smanjenje emisija mora biti uključeno društvo u cjelini;

40.

naglašava da je glas lokalnih i regionalnih vlasti postao snažniji u međunarodnim pregovorima i inicijativama o klimatskim promjenama te pozdravlja postojeće inicijative mreža lokalnih i regionalnih vlasti kao što su Konferencija rubnih primorskih regija (CPMR), ICLEI, C40, Under2Coalition, Regions4, Climate Alliance, Europska federacija regionalnih agencija za energiju i okoliš (FEDARENE), Ujedinjene gradske i lokalne vlasti (UCLG) i Globalni sporazum gradonačelnika te njihov doprinos Platformi nedržavnih dionika za borbu protiv klimatskih promjena (NAZCA) UNFCCC-a;

41.

smatra da je 26. konferencija stranaka UNFCCC-a (COP-26) ključna prekretnica u uspostavi vodeće uloge EU-a u globalnom djelovanju u području klime te naglašava da bi aktualne aktivnosti i obveze regija i gradova trebale imati bitnu ulogu u pripremi za konferenciju COP-26 i na njoj zadobiti službenu vidljivost;

42.

poziva globalne i europske aktere da ulažu u rodnu analizu i podatke iskazane po rodu kako bi se u potpunosti shvatio utjecaj klimatskih promjena na sve ugrožene skupine, da primijene tehnike izrade rodnog proračuna i svim rodovima na svim razinama zajamče jednak pristup zastupljenosti u donošenju politika. U tom kontekstu podržava poziv na poboljšanje rodne ravnoteže u nacionalnim izaslanstvima, kao i u okviru tima višeg rukovodstva konferencije COP-26, pozdravlja rad UNFCCC-a na vezi između rodne i klimatske politike (7) te poziva Europsku komisiju da djeluje u istom smjeru;

43.

smatra da je Edinburška deklaracija o bioraznolikosti dokument kojim se u najvećoj mjeri priznaju, angažiraju i osnažuju lokalne i regionalne vlasti u svim procesima UN-a; predlaže da se sličan pristup ponovi i primijeni i na druga tijela UN-a te poziva naše partnere u UNFCCC-u da sklope memorandum o razumijevanju s Europskim odborom regija kao institucionalnim predstavnikom europskih gradova i regija;

44.

poziva na intenzivniji višerazinski politički dijalog o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama u sektorima, kao što su opskrba energijom i potražnja za energijom, poljoprivreda, promet i građevinski sektor, u kojima upravljanje već u velikoj mjeri uključuje lokalne i regionalne vlasti i u kojima su ovlasti na njih već prenesene u nekim dijelovima svijeta;

45.

poziva na intenzivniji višerazinski politički dijalog o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama u sektorima u kojima se u okviru djelovanja u području klime moraju uzeti u obzir druga pitanja povezana s okolišem, kao što su očuvanje biološke raznolikosti ili problemi povezani s proizvodnjom hrane, čistom vodom te održivom poljoprivredom i šumarstvom. To se posebno odnosi na strategiju prostornog planiranja u vezi s korištenjem zemljišta i ona svakako mora uključivati lokalne i regionalne vlasti; to ujedno utječe i na odluku o primjeni strategija koje Komisija donosi, a koje se odnose na poljoprivredni sektor, koje moraju biti podložne procjeni učinka da bi se analizirale njihove posljedice;

46.

pozdravlja inicijative Europske komisije i Sporazuma gradonačelnika za bolje predstavljanje aktivnosti i uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u oblikovanje i provedbu klimatski neutralnih politika na predstojećim konferencijama stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime te za promicanje vodstva u vertikalnoj integraciji klimatske politike. U tom kontekstu poziva Komisiju da surađuje s OR-om kako bi se organizirao tematski dan o lokalnom djelovanju u području klime u EU-u kao prilika za predstavljanje raznih inicijativa EU-a;

47.

poziva članove i članice OR-a da prije konferencije COP-26 organiziraju lokalne i regionalne COP konferencije u svojim zajednicama u cilju širenja svijesti o klimatskoj krizi, ali i prikupljanja stajališta građana i poduzeća o potrebama i najboljim praksama koje bi mogle ubrzati zelenu tranziciju i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma;

48.

podsjeća na to da je EU sam sebi zadao preuzimanje vodeće uloge u pregovorima u okviru COP-a te da stoga mora provesti učinkovite mjere za postizanje cilja, što podrazumijeva zajedničko stvaranje i suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima. U tom smislu poziva UNFCCC da surađuje s OR-om kako bi se dodatno promicala vodeća iskustva lokalnih i regionalnih COP-ova.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Rezolucija OR-a „Zeleni plan u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima”, prosinac 2019.

(2) Prema informacijama koje je u prosincu 2020. objavio New Climate Institute.

(3) „Posljedice klimatskih promjena na regije: ocjena europskog zelenog plana”.

(4) „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo”.

(5) Aktivnu supsidijarnost trebalo bi tumačiti onako kako ju je definirala Radna skupina Europske komisije za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”.

(6) https://racetozero.unfccc.int/race-to-resilience/

(7) https://unfccc.int/gender

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/36

Mišljenje Europskog odbora regija – Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja do 2030.

(2021/C 440/07)

Izvjestitelj:

Ricardo RIO (PT/EPP), gradonačelnik Brage

Referentni dokumenti:

Ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja – sveobuhvatan pristup

Godišnja strategija održivog rasta 2021.

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

smatra da je postizanje ciljeva održivog razvoja ključno za sve 194 zemlje koje su usvojile Program održivog razvoja Ujedinjenih naroda i da novi poticaj za taj cilj proizlazi iz pandemije koja i dalje traje i iz njezinih očekivanih zdravstvenih, gospodarskih, socijalnih, ekoloških i kulturalnih posljedica. Stoga od europskih čelnika i čelnica traži da budu ambiciozni i dosljedni u svojim programima unutarnje i vanjske politike te da se odlučno izjasne za postizanje jasnog cilja da Europska unija, u kontekstu UN-ova Desetljeća za djelovanje za održivi razvoj, bude predvodnica i prepoznatljiva kao prvakinja u provedbi ciljeva održivog razvoja na svim razinama vlasti;

smatra da ovo mišljenje treba promatrati kao poticaj Europskoj komisiji da ojača ciljeve održivog razvoja kao sastavni dio temeljnih europskih vrijednosti i identiteta i da im na taj način prida primjeren značaj u svojem cjelokupnom diskursu i prioritetima;

pozdravlja političko vodstvo Europske komisije u provedbi ciljeva održivog razvoja s pomoću europskog zelenog plana i preusmjeravanje europskog semestra na ciljeve održivog razvoja, kao i pristup Komisije promicanju ambicioznog programa za održiviju, konkurentniju i povezaniju Europu, otvorenu svijetu i prilagođenu izazovima 21. stoljeća koji je osnažen dodatnim sredstvima instrumenta NextGenerationEU s ciljem stvaranja zelenije, digitalnije i otpornije Europe;

međutim, i dalje podržava zahtjev Vijeća, Europskog parlamenta, OR-a i bivše višedioničke platforme EU-a za ciljeve održivog razvoja da se razvije sveobuhvatna strategija za ciljeve održivog razvoja koja bi zamijenila strategiju Europa 2020. i s pomoću koje bi se ostvarila zajednička vizija modela održivog razvoja koji želimo potaknuti, i za Europsku uniju i iz nje, čime bi se svim lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da se služe istim jezikom i dijele iste ciljeve;

podsjeća da je cilj revizije trgovinske politike EU-a promicanje veće održivosti u skladu s obvezom provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja; samo održivi i dosljedni trgovinski model koji odgovara vrijednostima Europske unije može pridonijeti svačijoj dobrobiti i blagostanju unutar EU-a i u drugim dijelovima svijeta;

nadalje, žali zbog toga što su ciljevi održivog razvoja postupno izgubili na važnosti u diskursu EU-a te su manje prisutni u oblikovanju politika EU-a, što ugrožava izglede za njihovu provedbu do 2030.;

smatra da su komunikacija i sposobnost uzajamnog učenja u vezi s ciljevima održivog razvoja ključan element za podizanje svijesti i jačanje predanosti svih partnera, što zahtijeva veću usklađenost sustava upravljanja EU-a u gospodarskim, socijalnim i ekološkim pitanjima kao što su europski semestar, europski zeleni plan i provedba europskog stupa socijalnih prava te ciljevi održivog razvoja;

napominje da se veze između navedenih inicijativa i ciljeva održivog razvoja ponekad čine slabima. S tim u vezi naglašava da bi Komisija trebala uključiti sve svoje relevantne službe i izbjegavati izolirane inicijative;

pozdravlja Radni dokument službi Europske komisije o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja do 2030. kao korisno izvješće o provedbi, ali žali što se u njemu samo navodi popis inicijativa za ostvarenje ciljeva održivog razvoja;

10.

na primjer, u ažuriranoj novoj industrijskoj strategiji (1), koja je predstavljena u svibnju 2021., ciljevi održivog razvoja se ne spominju te ona stoga ne može biti dio širih nastojanja u pogledu usklađenosti politika i održivog razvoja. Time se ograničava korisnost Radnog dokumenta službi Komisije za provedbu ciljeva održivog razvoja;

11.

pozdravlja obvezu izraženu u Komunikaciji o boljoj regulativi od 29. travnja 2021. (2) da se ciljevi održivog razvoja uključe u sve politike, kao i da se utvrde relevantni ciljevi održivog razvoja za svaki prijedlog te da se ispita kako će se inicijativom poduprijeti njihovo ostvarenje, što odražava ranije izneseni zahtjev OR-a (3). Nadalje, OR smatra da su za provjeru održivosti prijedloga posebno važne transparentne i opsežne ex ante procjene učinka;

12.

pozdravlja činjenicu da je Radni dokument službi Komisije usmjeren na važnost sudjelovanja dionika i na priznavanje uloge i rada Europskog odbora regija i lokalnih i regionalnih vlasti. Usto ističe važnu ulogu nacionalnih, europskih i međunarodnih udruženja regija i gradova;

13.

napominje da prethodno najavljena sredstva za daljnju razmjenu i dijalog putem konferencija i periodičnih događanja koje organizira Europska komisija još nisu ostvarena te poziva na bližu suradnju Europske komisije, Vijeća, Europskog parlamenta i Europskog odbora regija u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja na razini EU-a;

14.

ističe da je pandemija bolesti COVID-19 ukazala na važnost održivog razvoja i da ciljevi održivog razvoja mogu pomoći u približavanju dosljednoj i sveobuhvatnoj viziji u okviru instrumenta NextGenerationEU, a posebice u uspostavi nacionalnih planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

15.

smatra da nedovoljna uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u pojedinim državama članicama i nepostojanje svrsishodnog postupka savjetovanja u izradi nacionalnih planova za oporavak i otpornost u vezi s određivanjem prioriteta i planiranim djelovanjem ugrožavaju uspješnost planova u tim državama članicama jer se regionalne perspektive dalekosežne gospodarske, socijalne i okolišne preobrazbe u njima odražavaju samo djelomično. Jasno je da je hitno potrebno podržati lokalizaciju ciljeva održivog razvoja kako bi se postigao bolji i pravedniji oporavak;

16.

ističe da u skladu s načelom supsidijarnosti postoje dva ključna pristupa: povezanija koordinacija između ciljeva održivog razvoja i glavnih politika Europske unije te novi poticaj za provedbu ciljeva održivog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. To se mora postići pomoću jasnih poticaja za sve dionike. U tom pogledu, veća interakcija između europskih institucija te lokalne i regionalne razine koristila bi svim stranama;

Upravljanje ciljevima održivog razvoja i europske institucije

17.

pozdravlja činjenicu da je sadašnja Europska komisija preuzela snažnu političku obvezu u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja. Međutim, to bi trebalo biti popraćeno posebnim unutarnjim mehanizmima upravljanja unutar Europske komisije, kao što su redoviti koordinacijski sastanci Ureda predsjednice s kabinetima drugih povjerenika i povjerenica o poopćivanju ciljeva održivog razvoja;

18.

tvrdi da je višedionička platforma EU-a za ciljeve održivog razvoja bila dobar korak za uključivanje civilnog društva i lokalnih i regionalnih vlasti u odluke o ciljevima održivog razvoja na europskoj razini, a prijedlozi platforme za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u EU-u trebali bi se koristiti za daljnje djelovanje (4);

19.

uviđa da je europski klimatski pakt korak naprijed u poticanju većeg broja ljudi na djelovanje, ali je usredotočen samo na teme u vezi sa zelenim površinama i posvećen poticanju dionika na djelovanje, dok je platforma obuhvaćala sve ciljeve održivog razvoja i djelovala kao struktura za dijalog radi podupiranja i savjetovanja Europske komisije o njihovoj pravodobnoj provedbi;

20.

preporučuje da se izvješće podneseno na kraju mandata prethodne platforme iskoristi za pripremu daljnjih strukturiranih dijaloga. Također se zalaže za to da budući strukturirani dijalozi i dalje na što reprezentativniji način predstavljaju širok raspon dionika koji rade na ciljevima održivog razvoja, i to iz organizacija civilnog društva, privatnog sektora, sindikata, akademske zajednice, regionalnih i lokalnih vlada te iz redova manjinskih ili ugroženih skupina. Oni bi trebali predstavljati četiri dimenzije održivog razvoja (gospodarsku, okolišnu, socijalnu i upravljačku) te imati dokazane rezultate i iskustvo u radu na ciljevima održivog razvoja na razini EU-a. Dionici bi zauzvrat trebali odgovarati svojoj „bazi” te prikupljati doprinose i podnositi joj izvješća;

21.

naglašava važnost uključivanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve osobe u politike i programe EU-a kojima se provode ciljevi održivog razvoja, kao što je istaknuto u nedavnom izvješću Europskog revizorskog suda o rodno osviještenoj politici u proračunu EU-a (5);

22.

stoga traži od Europske komisije da obnovi platformu za ciljeve održivog razvoja ili da uspostavi drugu platformu za dijalog s pojačanim i strukturiranim praćenjem kako bi se potaknulo širenje stručnog znanja raznih dionika iz javnih i privatnih institucija u vezi s Programom održivog razvoja do 2030. te da ta platforma izravno savjetuje Europsku komisiju;

23.

ponovno upućuje poziv iz različitih sektora, a naročito poziv Europskog odbora regija kao zagovornika provođenja supsidijarnosti u djelo, da se usklađeno djelovanje EU-a više temelji na razmjeni najboljih praksi, procjenama učinka i boljoj povezanosti s tzv. četverostrukom spiralom (znanost, politika, industrija i društvo). Najveći učinak proizlazi iz integracije znanja i iskustva među disciplinama, sektorima politika i svim ciljevima održivog razvoja. Izazov za inteligentne gradove Europske komisije izvrstan je primjer inicijative kakva bi se trebala poticati i razviti i u okviru drugih glavnih uprava i drugih politika, uz platformu strategija pametne specijalizacije (S3) za ciljeve održivog razvoja koju bi europske regije mogle bolje iskoristiti;

24.

smatra da bi Komisija trebala odabrati nekoliko pokazatelja socijalnih, gospodarskih i ekoloških podataka na lokalnoj i regionalnoj razini, pokazatelja u vezi s kojima lokalna i regionalna razina mogu imati utjecaj, kako bi se pratio razvoj Programa održivog razvoja do 2030. diljem EU-a te, po mogućnosti, učinak na međunarodnoj razini. U tom pogledu treba uzeti u obzir napore koji su u nekim zemljama već uloženi u tu svrhu;

25.

ustraje u stajalištu da su praćenje i podaci ključni komunikacijski alati za interakciju s građanima i civilnim društvom na lokalnoj i regionalnoj razini. OR i lokalne i regionalne vlasti predani su lokalizaciji ciljeva održivog razvoja i važni su prikupljači podataka. Na primjer, OR surađuje s OECD-om i periodički prikuplja podatke o angažmanu u pogledu ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini te smatra da je to primjer partnerstva koje se zasniva na istraživanju utemeljenom na dokazima;

26.

poziva Europsku komisiju da poveća pouzdanost svojih izvješća o praćenju ciljeva održivog razvoja koja sastavlja Eurostat na način da se u obzir uzmu razine ostvarenja ciljeva održivog razvoja koje se mogu jednostavno mjeriti i utvrđivati na nebirokratski način. Komisija bi trebala dalje upotrebljavati ta izvješća u okviru europskog semestra i dopuniti ih podacima i najboljim praksama lokalnih i regionalnih vlasti jer sadašnje praćenje ne uključuje podatke na razini NUTS 2;

Uloga ciljeva održivog razvoja u europskom semestru za održiv oporavak

27.

prepoznaje značajan rad Europske komisije na uključivanju ciljeva održivog razvoja u europski semestar u ciklusu semestra 2020. Postupno uključivanje ciljeva održivog razvoja u godišnju strategiju održivog rasta, izvješća za pojedine zemlje i nacionalne programe reformi pokazalo je istinsku predanost EU-a promjeni paradigme u smjeru održivog razvoja;

28.

podržava europski zeleni plan i poziva na sinergičnije tumačenje ciljeva održivog razvoja u borbi protiv klimatskih promjena i u tom smislu ističe korisnost ciljeva održivog razvoja, posebno cilja br. 13, te priliku za pronalaženje kompromisa i rad na usklađenosti politika s okvirom za ciljeve održivog razvoja;

29.

smatra da je potrebno bolje uskladiti prioritete svih programa financiranja radi opće integracije ciljeva održivog razvoja. Na primjer, 100 klimatski neutralnih gradova do 2030. korak je prema ubrzanju ciljeva održivog razvoja. Ulaganje u socijalna pitanja korisno je i za klimu;

30.

stoga potiče Europsku komisiju da ponovno jednoznačno uključi ciljeve održivog razvoja u reformirani europski semestar, što će dovesti do održivog oporavka usmjerenog na konkretna područja; u to bi u potpunosti trebale biti uključene lokalne i regionalne vlasti, a time bi se upotpunile reforme i ulaganja u državama članicama, koji bi trebali biti usklađeni s ciljevima održivog razvoja i imati europsku dodanu vrijednost;

31.

s tim u vezi ponovno ističe potrebu da Europska komisija iznese definiciju „strukturnih reformi” u kontekstu europskog semestra. Takva definicija potrebna je kako bi te reforme bile ograničene na područja politika koja su relevantna za provedbu ciljeva Ugovora o EU-u i sveobuhvatnih političkih strategija Europske unije, uključujući ciljeve održivog razvoja, i koja se, uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti, izravno odnose na nadležnosti EU-a (6);

32.

poziva Komisiju da doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja razmotri kao zajednički i međusektorski cilj svih europskih programa financiranja u okviru izravnog i neizravnog upravljanja;

33.

zbog toga smatra da su njegove preporuke za poboljšanje odgovornosti u okviru europskog semestra sada još relevantnije te da je potrebno hitno uključiti regije, gradove, ruralne općine i dionike u taj proces te upravljanje učiniti demokratskijim i transparentnijim. Napominje da se u Radnom dokumentu službi Komisije o ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja također upućuje u tom smjeru tako što se ponovno potvrđuje potreba za uključivanjem dionika u provedbu ciljeva održivog razvoja;

34.

ponavlja svoj poziv na donošenje europskog kodeksa postupanja kako bi se lokalne i regionalne vlasti te njihova predstavnička udruženja uključilo u europski semestar i napominje da bi Europska komisija trebala davati primjer i uspostaviti strukturirani dijalog s dionicima o europskom semestru, osobito s obzirom na prazninu koja je ostala nakon što nije obnovljena višedionička platforma EU-a na visokoj razini za ciljeve održivog razvoja;

35.

kao prvi korak u tom smjeru predlaže organizaciju konferencije dionika o europskom semestru uz potporu obaju savjetodavnih odbora i/ili savjetovanje s odborima prije objave sljedeće godišnje strategije održivog rasta;

36.

ističe da promicanje dvostruke tranzicije i provedba europskog stupa socijalnih prava i popratnog akcijskog plana u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost nisu dovoljni za usklađeno i dosljedno razmatranje ciljeva održivog razvoja kako bi se osigurao jasan put prema ostvarenju ključnih etapa i glavnih ciljeva. Trenutačna kriza pokazala je da su, kako bi se izbjegle buduće krize, ciljevi održivog razvoja potrebni EU-u jer predstavljaju širi pristup koji uključuje i druge politike, npr. za biološku raznolikost i zdravlje, te je povezan s njima;

37.

poziva Europsku komisiju da, s obzirom na to da se Europa nalazi na raskrižju, iskoristi sljedeću Godišnju strategiju održivog rasta za 2022. kako bi formalno ponovno uključila ciljeve održivog razvoja u europski semestar, bolje povezala ciljeve održivog razvoja i Mehanizam za oporavak i otpornost te izričito potvrdila ciljeve održivog razvoja kao način na koji EU može oblikovati održivi oporavak;

38.

smatra da je uz uključivanje ciljeva održivog razvoja moguće zadržati usmjerenost europskog semestra kao okvira kojim države članice EU-a koordiniraju svoje ekonomske politike i da bi ciljeve održivog razvoja trebalo što prije ponovno uključiti u europski semestar;

39.

potiče Europsku komisiju da započne s tim ponovnim uključivanjem tijekom procjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost evidentiranjem ciljeva održivog razvoja u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koje su predstavile države članice. Time bi se pružio koristan pregled sveobuhvatnosti tih planova, ali to ne bi predstavljalo dodatno administrativno opterećenje za izvješćivanje;

40.

poziva Komisiju da razmotri stvaranje jednostavnog, nebirokratskog okolišnog pokazatelja kojim bi se nadopunio pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra i pripremilo za formalno uključivanje ciljeva održivog razvoja u sljedeći ciklus europskog semestra;

41.

poziva Komisiju da iznese prijedloge za bolje usklađivanje zahtjeva u pogledu društveno odgovornog poslovanja s provedbom Programa održivog razvoja. To bi moglo uključivati razmatranje jednostavne i nebirokratske europske putovnice za društveno odgovorno poslovanje velikih poduzeća kojom bi se utvrdili zahtjevi u vezi s ciljevima održivog razvoja u pogledu radnih odnosa, rodne ravnopravnosti, upravljanja lancima opskrbe, oporezivanja i financijske transparentnosti;

42.

smatra da bi prijedlog Komisije za reviziju Pakta o stabilnosti i rastu, koji bi trebao biti predstavljen u posljednjem tromjesečju 2021., trebao utrti put održivoj reformi proračunskih i makroekonomskih nadzornih mehanizama EU-a kako bi se osigurala dovoljno visoka razina visokokvalitetnih javnih ulaganja u održivu preobrazbu Europske unije. To bi trebalo obuhvaćati prijedloge za uključivanje jednostavnih i nebirokratskih pokazatelja u fiskalni okvir, koji djelotvornije od BDP-a odražavaju put prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja;

Lokalni i regionalni doprinos ciljevima održivog razvoja

43.

ističe da OECD procjenjuje da se 65 % od 169 ciljnih vrijednosti sadržanih u 17 ciljeva održivog razvoja ne može ostvariti bez uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti ili koordinacije s njima (7);

44.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti 2018. u prosjeku bile odgovorne za 53 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u (8). Većina tih ulaganja odnosi se na infrastrukturu za osnovne usluge za koje su nadležni gradovi odnosno regije i koje su ponekad predmet posebnih ciljeva održivog razvoja, primjerice u pogledu obrazovanja, zdravlja, socijalne infrastrukture, vode za piće, kanalizacije, gospodarenja krutim otpadom, energije, prometa i stanovanja. Također napominje da je cijeli jedan cilj održivog razvoja – cilj br. 11 – posvećen gradovima i lokalnim zajednicama;

45.

smatra da su lokalne i regionalne vlasti ključne za pokretanje lokalnih, regionalnih i, posljedično, nacionalnih politika u važnim područjima povezanima s ciljevima održivog razvoja, kao što su okoliš, javne usluge, obrazovanje, zdravstvo te gospodarski i teritorijalni razvoj i da one doprinose brojnim drugim ciljevima kao što su rodna ravnopravnost, održiva potrošnja, zapošljavanje, inovacije, uključiva društva, dobro upravljanje i partnerstva. Stoga je važno ojačati postojeći konsenzus kako bi se proširili teritorijalni prioriteti u okviru politike EU-a. Mnoge mreže osnovale su radne skupine u kojima članovi razmjenjuju informacije i iskustva o provedbi ciljeva održivog razvoja u svojim zemljama i, u nekim slučajevima, s kolegama u partnerskim zemljama te se zalažu za svoje ciljeve kod Europske komisije i u okviru međunarodnih foruma. Također je važno da se na europskoj razini mogu izvršavati ovlasti koje lokalne i regionalne vlasti imaju u svojim državama jer bi se time olakšao poticaj javnim politikama u korist ciljeva održivog razvoja na svim razinama;

46.

pozdravlja preliminarne rezultate istraživanja OR-a i OECD-a o ciljevima održivog razvoja i oporavku (9), koji pokazuju da lokalne i regionalne vlasti unatoč pandemiji i dalje rade na provedbi ciljeva održivog razvoja, pri čemu je 60 % lokalnih i regionalnih ispitanika navelo da su uvjereni da ciljevi održivog razvoja mogu doprinijeti usvajanju sveobuhvatnijeg pristupa oporavku, dok 43 % njih ima posebnu upravljačku strukturu za njihovu provedbu;

47.

prepoznaje rad međunarodnih i europskih udruga i organizacija na podupiranju lokalizacije ciljeva održivog razvoja na europskoj i međunarodnoj razini putem decentralizirane suradnje i poziva na ulaganje većih napora u poticanje takvih partnerstava (10);

48.

potiče daljnji razvoj inicijative UN-a „Lokalizacija ciljeva održivog razvoja” kako bi se ubrzali i povećali napori za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Obvezuje se na suradnju s UN-om i Europskom komisijom kako bi se potaknula sve veća mobilizacija gradova i regija za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja i provedbu dobrovoljnih lokalnih, regionalnih odnosno podnacionalnih revizija koje u konačnici mogu doprinijeti dobrovoljnim nacionalnim revizijama;

49.

ističe da je potrebno na lokalnoj razini mjeriti napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. EU bi trebao gradovima i regijama pomoći u praćenju napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na temelju situacije u kojoj se nalaze (11);

50.

traži od Zajedničkog istraživačkog centra da nastavi s radom na dobrovoljnim lokalnim revizijama u obliku priručnika i da ih uključi u mehanizme pametne specijalizacije kako bi se gradovima i lokalnim vlastima pružila potpora u korištenju kohezijskih i drugih financijskih instrumenata. Osim toga, Europska komisija trebala bi poticati gradove i regije da rade na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. OR bi trebao koordinirati taj opsežan proces;

51.

napominje da je također potrebno ojačati izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini za provedbu ciljeva održivog razvoja. OR smatra da je od temeljne važnosti da se zajednički razviju modeli strateškog upravljanja i posebni alati za upravljanje održivim razvojem kao i da se ponude tečajevi za osposobljavanje osoblja lokalnih vlasti i lokalnih dionika. EU bi mogao podržati europske mreže za zajednički razvoj i takve mogućnosti osposobljavanja; OR također smatra da je uloga istraživanja, kako znanstveno-tehnoloških tako i humanističkih, ključna za postizanje ciljeva održivog razvoja te je stoga potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za centre koji stvaraju znanje i inovacije;

52.

napominje da je potrebno ubrzati razvoj kulture suradnje u svim sektorima i na svim razinama provedbe ciljeva održivog razvoja;

53.

stoga traži od Komisije da uspostavi izravne poticaje za lokalne i regionalne vlasti za izravnu suradnju s privatnim sektorom i civilnim društvom na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

54.

ističe ključnu ulogu regija u osmišljavanju i provedbi ciljeva održivog razvoja na terenu kao glavnih partnera nacionalnih i lokalnih tijela u duhu suradnje koja se navodi u 17. cilju održivog razvoja. Financijska i tehnička potpora regija ključna je za pomoć i izgradnju lokalnih kapaciteta za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja, kao i za osiguravanje održive interakcije održivih ruralnih i prigradskih područja s gradovima;

55.

snažno podupire razmjenu najboljih lokalnih i regionalnih praksi i smatra da je to ključno za promicanje programa ciljeva održivog razvoja, na primjer pomoću nedavno pokrenutog pilot-projekta mreže Urbact kojim se povezuju gradovi koji lokaliziraju ciljeve održivog razvoja. Međutim, EU mora uspostaviti novi program za razmjenu dobrih praksi među gradovima i regijama diljem EU-a, uključujući gradove s drugih kontinenata kako bi se utvrdile globalne dobre prakse i promicali bilateralni sporazumi;

56.

napominje da se OR zalaže za udruživanje snaga s drugim europskim institucijama u organiziranju događanjā u okviru projekta „Znanost u regijama” i projekata djelovanja u vezi s ciljevima održivog razvoja – izrada pilot-projekata, eksperimentiranje, izrada prototipa i proširenje ciljeva; konkretno, oslanjanje na iskustva regija koje svoje politike provode na temelju ciljeva održivog razvoja, a zatim promiču njihovu replikaciju i prilagodljivost;

57.

traži od EU-a da osmisli poticaje za promicanje participativnih mjera javnih i lokalnih organizacija za provedbu ciljeva održivog razvoja. Tim bi se poticajima trebalo poboljšati širenje Programa održivog razvoja do 2030. i promicati ciljevi održivog razvoja među stanovništvom i u Europi i izvan nje s pomoću višerazinskih i višedioničkih partnerstava;

58.

ponovno potvrđuje predanost OR-a jačanju partnerstava s OECD-om, mrežom EUROCITIES, AER-om, CEMR-om/PLATFORMA-om i mrežom Regions4 kako bi se ubrzala lokalizacija ciljeva održivog razvoja i zagovarali ciljevi održivog razvoja kao sveobuhvatna temeljna vrijednost EU-a; obvezuje se na sklapanje drugih partnerstava kako bi se dodatno poduprla lokalizacija ciljeva održivog razvoja u Europi i šire;

59.

upućuje na svoje mišljenje „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.” (12) u kojem je predstavljeno političko stajalište OR-a o dokumentu za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, koje je još uvijek aktualno u pogledu poziva upućenog Europskoj komisiji „na preuzimanje vodeće uloge u uspostavi višerazinskog, višedioničkog i međusektorskog upravljanja, čime bi se omogućilo uključivanje svih dimenzija ciljeva održivog razvoja u sve politike EU-a”.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za Europu: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, 5. svibnja 2021., https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-eu-industrial-strategy-march-2020_en.pdf.

(2) https://ec.europa.eu/info/files/better-regulation-joining-forces-make-better-laws_en

(3) Točka 42. mišljenja Europskog odbora regija „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.”, izvjestitelj: Arnoldas Abramavičius.

https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2019-00239-00-00-ac-tra-hr.docx/content

(4) https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/sdg_multi-stakeholder_platform_input_to_reflection_paper_sustainable_europe2.pdf

(5) https://bit.ly/3fJXlaF

(6) Vidjeti mišljenje OR-a 3764/2018 „Program potpore reformama”, https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2018-03764-00-00-ac-tra-en.docx/content.

(7) OECD citira UN-ovu mrežu rješenja za održivi razvoj u dokumentu A Territorial Approach to the Sustainable Development Goals: A role for Cities and Regions to leave no-one behind (Teritorijalni pristup ciljevima održivog razvoja: gradovi i regije rade na tome da nitko ne ostane zapostavljen), 2017., OECD.

(8) Key Data on Local and Regional Governments in the European Union (Ključni podaci o lokalnim i regionalnim vlastima u Europskoj uniji), 2019., OECD.

(9) Istraživanje OR-a i OECD-a: Ciljevi održivog razvoja kao okvir za oporavak od bolesti COVID-19 u gradovima i regijama. Provedeno od 10. svibnja do 18. lipnja 2021.

(10) Poput, primjerice, OECD-a i njegova pilot-projekta o teritorijalnom pristupu ciljevima održivog razvoja; Vijeća europskih općina i regija (CEMR) i njegova rada na pomoći nacionalnim udrugama regija i gradova u izradi dobrovoljnih podnacionalnih revizija koje obuhvaćaju cijele zemlje; Skupštine europskih regija (AER) za njezin rad u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini; mreže Regions4 i njezine zajednice za razmjenu praksi u području ciljeva održivog razvoja; mreže EUROCITIES i njezine radne skupine za ciljeve održivog razvoja; PLATFORMA-e i UCLG-a te njihova osposobljavanja za voditelje osposobljavanja o ciljevima održivog razvoja; ciljeva održivog razvoja EU URBACT-a; Zaklade gradonačelnika za promicanje održivosti te ICLE-a, vodeće mreže za gradove diljem svijeta za programe održivosti.

(11) Kao što se, na primjer, događa u Portugalu s projektima „CESOP Local” Portugalskog katoličkog sveučilišta i „ODS Local” Sveučilišta u Lisabonu.

(12) Izvjestitelj: Arnoldas Abramavičius (LT/EPP), usvojeno 26. lipnja 2019., COR-2019-00239.

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/42

Mišljenje Europskog odbora regija: Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

(2021/C 440/08)

Izvjestitelj:

Markku MARKKULA (FI/EPP), predsjednik Gradskog vijeća Grada Espooa

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

COM(2021) 82 – final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Glavne opće napomene

pozdravlja poziv Europske komisije u okviru nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama upućen gradovima, regijama i OR-u da pripreme teren za veću razinu ambicije u pogledu otpornosti na klimatske promjene i da se obvežu na bolju integraciju mjera EU-a u nacionalno, regionalno i lokalno zakonodavstvo i aktivnosti;

sa zabrinutošću navodi da su gospodarski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim uvjetima iznosili više od 436 milijardi EUR u razdoblju od 1980. do 2016. i da će se povećati na najmanje 170 milijardi EUR godišnje ako globalno zagrijavanje dosegne 3 oC iznad predindustrijske razine;

ponavlja da je, zbog hitnosti borbe protiv klimatskih promjena u okviru Pariškog sporazuma, na svim razinama upravljanja potrebno predano političko vodstvo koje potiče jasno definiranu tranziciju prema klimatski neutralnoj Europi, usmjerenu na djelovanje i utemeljenu na pristupu „odozdo prema gore” u kojem su prilagodba i ublažavanje dobro integrirani;

ističe činjenicu da se uloga gradova i regija promijenila i da je administrativni pristup u čijem je središtu tijelo vlasti ustupio mjesto pristupu koji se temelji na uslugama i suradnji i koji uključuje građane, akademsku zajednicu, poduzeća i treći sektor. OR poziva gradove i regije da analiziraju i obnove svoju ulogu, suradnju i inovacijske politike kako bi se potaknule sveobuhvatne društvene i tehnologijom poduprte inovacije. To će im omogućiti da se suoče s velikim društvenim izazovima i očuvaju pogodne uvjete za socijalna društva;

poziva na to da se kao kriteriji za održivu javnu nabavu koriste politike temeljene na potražnji, ugljični otisak i pozitivni ugljični otisak kako bi se ubrzao prelazak na kružno gospodarstvo i povećala potražnja za održivim i klimatski prihvatljivim proizvodima i uslugama;

naglašava presudnu važnost osviještenosti i predanosti djelovanju na lokalnoj razini. Kako bi se to poticalo, potrebni su novi inovativni načini za osiguravanje visokokvalitetne potpore djelovanju na lokalnoj razini. OR će surađivati s Europskom komisijom na tome da se u okviru provedbe zelenog plana na lokalnoj razini za općine različitih veličina i u različitim fazama razvoja osmisle operativni modeli djelovanja prilagođeni njihovim lokalnim okolnostima;

napominje da je za postavljene ciljeve od ključne važnosti osigurati mnogo brže iskorištavanje, izmjenu i primjenu najnovijih istraživačkih spoznaja za moguće operativne potrebe; stoga poziva Europsku komisiju da uspostavi centre europskog istraživačkog prostora (EIP) koji će se usmjeriti na promicanje inovacija potrebnih na lokalnoj i regionalnoj razini iz društvenog aspekta i da radi na razvoju ekosustava za akademsku zajednicu, poduzeća, društvo i pojedince;

u okviru svoje političke i komunikacijske kampanje „Zeleni plan na lokalnoj razini” pokazuje kako gradovi i regije mogu ubrzati pravednu i održivu tranziciju pomoću lokalnog, regionalnog, nacionalnog i europskog javnog i privatnog financiranja te drugih inicijativa potpore. OR se zalaže za suradnju s Europskom komisijom, misijama EU-a, Europskim vijećem za inovacije, mrežom regionalnih središta europskog istraživačkog prostora (EIP) i drugim inicijativama relevantnih dionika kako bi zajedno pronašli revolucionarna rješenja;

ističe da je oko 40 % gradova EU-a s više od 150 000 stanovnika donijelo planove za prilagodbu klimatskim promjenama (1); potiče sve gradove da se pridruže i redovito ažuriraju znanje i najbolje prakse u području istraživanja, razvoja i inovacija. OR poziva gradove i regije da udruže snage s lokalnom i međunarodnom industrijom, stvarajući partnerstva za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, te poziva Komisiju da širi informacije o pozitivnim rezultatima;

10.

snažno podupire to što je strategija usmjerena na postizanje otpornosti na ravnopravan i pravedan način. Klimatske promjene sve su veći problem, posebno za osobe u ranjivom položaju, starije, bolesne i osobe s niskim dohotkom. U strategiji se posebna pozornost mora posvetiti tim skupinama;

11.

naglašava svoju spremnost i zalaganje za to da zajedno s gradovima i regijama stvori europski sustav prilagodbe i funkcionalnu višerazinsku upravljačku strukturu s jasnim odgovornostima. Cilj je omogućiti djelovanje i stvoriti djelotvorne regionalne i lokalne mehanizme prilagodbe i ublažavanja temeljene na suradnji javnog, privatnog i trećeg sektora te povećati znanje, sposobnosti i upotrebu financijskih sredstava;

Strategija prilagodbe u okviru europskog zelenog plana

12.

vjeruje da bi Komisija u roku od godinu dana od stupanja na snagu predmetne uredbe trebala donijeti smjernice kojima se uspostavljaju zajednički postupci i načela za utvrđivanje, klasifikaciju i pravilno upravljanje fizičkim i materijalnim klimatskim rizicima pri planiranju, razvoju, provedbi i praćenju planova, programa i projekata;

13.

smatra da bi trebalo uspostaviti sinergije između smjernica za prilagodbu i direktiva o procjeni utjecaja na okoliš;

14.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti odgovorne za više od 70 % mjera za ublažavanje klimatskih promjena i do 90 % mjera za prilagodbu klimatskim promjenama, stoga nijedna politika prilagodbe neće biti uspješna ako se ne uzmu u obzir potrebe, stajališta i stručnost regija i gradova;

15.

poziva gradove i regije da se intenzivno angažiraju u pripremi svojih klimatskih planova i akcijskih planova u okviru inicijative „Zeleni plan na lokalnoj razini”, koji čine okosnicu napora koji se ulažu u borbu protiv klimatskih promjena, u cilju sprečavanja onoga čemu se ne možemo prilagoditi i prilagodbe onome što ne možemo spriječiti;

16.

poziva na jačanje regionalne suradnje stranaka na planovima i mjerama za prilagodbu klimatskim promjenama na terenu. Mjere se trebaju provoditi na lokalnoj i regionalnoj razini, zajedno s građanima i poduzećima;

17.

uviđa da se najudaljenije regije EU-a zbog svoje specifične ranjivosti suočavaju s ozbiljnim izazovima u vezi s prilagodbom zbog kojih su posebno osjetljive na posljedice klimatskih promjena te pozdravlja sve napore za njihovo ublažavanje, kao što su razmjena najboljih praksi i globalna i regionalna rješenja za prilagodbu koja će promicati i podupirati Komisija i države članice;

18.

ističe važnost zajedničkog razvoja odgovarajućih metoda i instrumenata prilagodbe u cilju podupiranja zajedničkog stvaranja društvenih inovacija, prekogranične suradnje, razmjene iskustava i kapaciteta za otpornost; tome bi znatno mogle doprinijeti mjere u okviru posebnog cilja br. 2 Interrega za razdoblje 2021.–2027.;

19.

ističe da postoji sve više čvrstih dokaza koji pokazuju da su u nekim državama članicama žene u nerazmjerno ranjivom položaju kada je riječ o klimatskim promjenama zbog ukorijenjenih društvenih normi i socioekonomskih struktura koje im uskraćuju pristup resursima, donošenju odluka, informacijama, obrazovanju, zaposlenju itd.; stoga smatra da su politike EU-a, uključujući europski zeleni plan, ključne za prevladavanje tih prepreka i povećanje ukupnog potencijala vještina, znanja i kvalifikacija žena i djevojčica kako bi mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa bile djelotvorne i održive;

20.

naglašava važnost brzog pristupa stručnim savjetima o korištenju znanja i instrumenata financiranja EU-a;

21.

naglašava potrebu za prilagodbom šuma i šumarskih poduzeća klimatskim promjenama na temelju prirodnih rješenja. Šume i vlasnici šuma imaju izuzetno važnu ulogu u zaštiti klime, ali su i sami posebno pogođeni klimatskim promjenama; očekuje da najavljena strategija EU-a za šume, u okviru koje bi trebalo uzeti u obzir posebna obilježja šuma u raznim dijelovima Europe, bude usko povezana sa strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i strategijom EU-a za bioraznolikost, kao i s mjerama potpore EU-a za prilagodbu poluprirodnih šuma klimatskim promjenama i za jačanje njihove sposobnosti hvatanja CO2;

22.

poziva na brzu i ambicioznu provedbu mjera najavljenih u strategiji za promicanje prirodnih rješenja za prilagodbu, uključujući nove i inovativne koncepte i proizvode u području financiranja. To se posebno odnosi na zaštitu i obnovu močvarnih zemljišta i tresetišta te na ozelenjivanje gradova. Takva rješenja istovremeno doprinose povećanju otpornosti na klimatske promjene, zdravom životu i postizanju drugih ciljeva zelenog plana;

23.

smatra da su velika javno-privatna ulaganja u razvoj i provedbu novih inovativnih rješenja od ključne važnosti. Kao primjer postojećih spoznaja može poslužiti izvješće Net Zero by 2050: A Roadmap for the Global Energy Sector (Nulta neto stopa do 2050.: Plan za globalni energetski sektor), koji je u svibnju 2021. objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA) i koji sadržava plan s 400 etapa za postizanje globalne ugljične neutralnosti do 2050. Važno je da se takvim ulaganjima poveća i gospodarski rast i spriječe preuranjeni smrtni slučajevi;

24.

ističe suradnju sa Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC) i drugim glavnim upravama Komisije pri razvoju koncepta lokalnih znanstvenih platformi o klimatskim promjenama (postojeći „lokalni Međuvladini paneli o klimatskim promjenama”) u cilju poticanja suradnje sa znanstvenicima i podupiranja donošenja odluka lokalnih izabranih dužnosnika;

Pozitivni ugljični otisak – novi pristup izračunu utjecaja na klimu

25.

pozdravlja namjeru Komisije da koordinira različita područja politika kako bi se iskoristili sinergijski učinci;

26.

zalaže se za smanjenje ugljičnog otiska minimiziranjem negativnih učinaka proizvoda, nastalog otpada, usluga i organizacija; poziva i na to da se naglasak stavi na pozitivni ugljični otisak pokazivanjem povoljnog učinka klimatski prihvatljivih proizvoda i usluga na održivost na temelju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

27.

pozdravlja namjeru da se prilagodba klimatskim promjenama poveže s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada, Uredbom o građevnim proizvodima i Direktivom o ekološkom dizajnu;

28.

poziva europsku industriju da pokrene razvoj poslovanja s pozitivnim ugljičnim otiskom i ulaže u njega, primjerice u poboljšanje energetske učinkovitosti, smanjenje upotrebe materijala, uvođenje klimatski prihvatljivih sirovina, smanjenje količine otpada, produljenje životnog vijeka proizvoda i poboljšanje upotrebljivosti proizvoda;

29.

potiče javni sektor da na razne načine iskoristi svoju ulogu i kapacitete kako bi poduzećima pomogao da ubrzaju proces iznalaženja novih rješenja za postizanje neutralnog ugljičnog otiska: primjerice, da javnu nabavu preusmjeri i iskoristi za ubrzanje potražnje za novim održivim proizvodima i uslugama i njihov razvoj, da otvorene podatke iskoristi za analizu problema i razvoj klimatski prihvatljivih rješenja, da nabavu iz mnoštva (eng. crowdsourcing) iskoristi za stvaranje inovacijskih platformi i platformi za novoosnovana poduzeća te da umrežavanje iskoristi za razvoj i širenje novih koncepata i rješenja za povećanje održivosti;

Određivanje cijene ugljika – sastavni dio zelene tranzicije

30.

smatra da bi i javni i privatni sektor prilikom nabave trebali pomnije ispitivati potrebe kako bi se izbjegli viškovi i kako bi se stvarne potrebe zadovoljile održivim proizvodima i uslugama;

31.

poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost uspostavi djelotvornog sustava određivanja cijena CO2 jer je to jedna od najučinkovitijih mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Da bi se privukla potrebna ulaganja, cijena CO2 trebala bi biti predvidljiva i postavljena na odgovarajuću razinu te bi trebala odražavati stvarne troškove štete od emisija CO2 kako bi se energetska i druga poduzeća potaknula na ulaganje u klimatski prihvatljiva rješenja;

32.

naglašava da će sustav određivanja cijena CO2 vjerojatno uključivati mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama kako bi se stvorili jednaki uvjeti na međunarodnoj razini i osigurala njihova transparentnost radi uklanjanja onih koji ne ispunjavaju obveze;

33.

predlaže čvrste tržišne poticaje u korist razvoja novih ponora ugljika i održive zamjene materijala s velikim ugljičnim otiskom niskougljičnim materijalima. Potrebno je poduprijeti sektor istraživanja, razvoja i inovacija kako bi se razvile nove tehnologije za smanjenje emisija CO2 i metode mjerenja;

34.

poziva na kombinaciju odgovarajućih tržišnih mehanizama, poreza, mjera financiranja, zakonskih odredbi i dobrovoljnih obveza javnog sektora kako bi se ulaganja u području klimatskih promjena privukla u sektor koji nije uključen u sustav trgovanja emisijama da bi se postiglo troškovno učinkovito smanjenje emisija;

35.

poziva na daljnja poboljšanja sustava trgovanja emisijama (ETS), a posebno u pogledu grijanja, hlađenja, prometa te korištenja zemljišta i šumarstva (LULUCF). Poduzimanjem sustavnih koraka za razvoj ETS-a nacionalno oporezivanje u području energije i klime trebalo bi integrirati u globalni sustav ETS-a;

36.

uvjeren je da je nužno ubrzati napore da se što prije donesu djelotvorne mjere za postupno ukidanje izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva – primjerice, postojećeg oslobođenja od plaćanja poreza na gorivo za zrakoplove – kako bi se doista stvorili jednaki uvjeti za energiju iz obnovljivih izvora. Te će mjere potaknuti i promjenu ponašanja i generirati resurse potrebne za podupiranje pravedne tranzicije;

37.

poziva EU da preuzme vodeću ulogu na globalnoj razini kako bi se najkasnije do 2030. razvio potreban sustav određivanja cijena i izrade proračuna u vezi s CO2, kao i da se sa svojim globalnim trgovinskim partnerima dogovori o sličnim parametrima;

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena

38.

prepoznaje goleme potrebe za početnim ulaganjima, uključujući ulaganja povezana s energijom, za koja se, prema Europskoj komisiji, procjenjuje da će u razdoblju od 2021. do 2030. iznositi 350 milijardi eura godišnje više nego tijekom prethodnog desetljeća. (2) OR naglašava ključnu važnost partnerstava u kojima bi javna sredstva trebala biti usmjerena na ubrzavanje tempa;

39.

poziva na to da se gradovima i regijama pomogne pronaći odgovarajuću kombinaciju javnih i privatnih sredstava za mjere prilagodbe iz međunarodnih, europskih, nacionalnih i lokalnih izvora; poziva na smanjenje birokracije i pojednostavnjenje pristupa financijskim sredstvima EU-a;

40.

poziva EU i druge aktere da razviju načine za mjerenje potencijalnog učinka klimatskih rizika na javne financije, da razviju alate i modele za testiranje otpornosti na klimatske promjene te da klimatske promjene uzmu u obzir u okvirima za izvješćivanje i fiskalnim okvirima;

41.

ističe da je hitno potrebno ažurirati nacionalnu kombinaciju izvora energije uz pomoć novih naprednih tehnologija kako bi se što bolje ostvarili ciljevi europske strategije dekarbonizacije i kako bi se u potpunosti obuhvatili i iskoristili doprinosi proizvođača potrošača, lokalnih energetskih zajednica i novih tehnologija; ističe važnost pouzdane niskonaponske i srednjenaponske elektroenergetske mreže i potrebu za povećanjem udjela energije iz obnovljivih izvora za pokrivanje osnovnog opterećenja, a osobito razvojem tehnologija skladištenja i upravljanja i širenjem energetskih mreža kako bi se novi mali proizvođači bolje povezali na niskonaponske i srednjenaponske mreže; poziva Komisiju da se u sklopu novog predloženog okvira TEN-E pobrine za veću zastupljenost projekata pametnih mreža na popisu projekata od zajedničkog interesa;

42.

ističe da uklanjanje razlika u zaštiti klime iziskuje jačanje dijaloga između tvoraca politika i njihovih dionika, posebno industrije i ulagača, uključujući osiguravatelje i mirovinske fondove;

43.

pozdravlja to što se Europska investicijska banka obvezala povećati udio sredstava namijenjenih za financiranje djelovanja u području klime do 2025. i razvoj plana za klimatsku banku (3); pozdravlja uvođenje sustava EIB-a za procjenu klimatskog rizika (CRA) za sustavnu procjenu fizičkih klimatskih rizika;

Europski opservatorij za klimu i zdravlje – uključivanje zdravlja u klimatske ciljeve

44.

pozdravlja uspostavu Europskog opservatorija za klimu i zdravlje u okviru programa Climate-ADAPT. Pomoću tog opservatorija podaci, alati i stručno znanje mogu se na temelju pristupa „Jedno zdravlje” objediniti i povezati radi praćenja, analiziranja i sprečavanja učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje te izvješćivanja o njima; međutim, smatra da je poželjno proširiti područje primjene kako bi se obuhvatili učinci urbanizacije i starenja;

45.

ističe da je potrebno nastaviti prikupljati primjere dobre prakse iskušane na terenu te ih učiniti javno dostupnima i olakšati njihovo pretraživanje u repozitoriju koji je uspostavljen na portalu Climate-ADAPT i/ili katalogu referentnih vrijednosti na internetskim stranicama Sporazuma gradonačelnika; naglašava da bi prijenos znanja trebalo olakšati i suradnjom među gradovima te da bi trebalo utvrditi, promicati i financirati odgovarajuće istorazinske i mentorske aktivnosti;

Digitalizacija, podaci i svemir

46.

naglašava važnost inovativnih digitalnih tehnologija, tehnologije 5G, interneta stvari, umjetne inteligencije i analize podataka kojima se poboljšava digitalna i zelena transformacija gradova i regija; osim toga, za ruralna područja posebno je važna dostatna opskrba staklenim vlaknima;

47.

ističe da se sve mjere u području klime, uključujući prilagodbu, moraju temeljiti na najboljem dostupnom znanju i inovacijama kako bi bile uspješne te da u potpunosti ovise o sudjelovanju građana;

48.

naglašava da je za procjenu opasnosti i rizika na razini zajednice važno koristiti preventivne integrirane i sveobuhvatne informacijske sustave kao što su Galileo i Copernicus, oslanjajući se na regionalna i lokalna rješenja za rudarenje podataka i upotrebu satelita i senzora s alatima koje podržava sustav geoprostornih informacija (GIS) za mapiranje ranjivosti povezanih s različitim rizicima u području klime; potiče lokalne i regionalne vlasti da se koriste uslugama praćenja klimatskih promjena u okviru programa Copernicus (C3S);

49.

očekuje da će se saznanja o istjecanju metana i drugih stakleničkih plinova koja se stječu pomoću satelitskih sustava praćenja kao što su Galileo i Copernicus upotrebljavati kako bi se putem nacionalnih, europskih i međunarodnih mjera to istjecanje što prije suzbilo;

50.

poziva na to da se na regionalnoj razini promijeni politika prilagodbe klimatskim promjenama i slaže se s odborom misije za prilagodbu klimatskim promjenama da su potrebne najsuvremenije usluge temeljene na klimatskim podacima koje pružaju programi Copernicus i Climate-ADAPT, Centar znanja za upravljanje rizicima od katastrofa te drugi alati i izvori, kao što su sateliti za promatranje Zemlje i senzori in situ (uključujući zemaljske postaje, senzore u zraku i pomorske senzore);

51.

ističe da treba dalje ulagati u svemirsku tehnologiju kako bi se pružile relevantne informacije o klimatskim rizicima i povezanim mjerama prilagodbe i surađivati s Komisijom, Zajedničkim istraživačkim centrom i Europskom agencijom za okoliš kako bi se te tehnologije približile lokalnim i regionalnim vlastima;

Misije programa Obzor Europa

52.

poziva na bržu prilagodbu i provedbu planirane misije programa Obzor Europa u području prilagođavanja klimatskim promjenama, ali i drugih misija relevantnih za prilagodbu, primjerice onih u području tla, zdravlja, klimatski neutralnih gradova i oceana, nakon što budu odobrene;

53.

naglašava ključnu važnost dviju misija usmjerenih na klimu, „Europa otporna na klimatske promjene” i „100 klimatski neutralnih gradova do 2030.”; poziva gradove i regije koji predstavljaju ukupnu geografsku, društvenu i gospodarsku raznolikost europskih teritorija da surađuju kako bi ostvarili cilj klimatske neutralnosti EU-a;

54.

smatra da bi EU-ov Zajednički istraživački centar (JRC) u suradnji s OR-om mogao razvijati i organizirati istraživačke i edukativne aktivnosti kako bi podržao aktivnosti misija EU-a u okviru projekta „Znanost u regijama”. Time bi se povećao učinak misija, a postignuti rezultati brzo bi se mogli razmjenjivati i primjenjivati širom Europe;

55.

ističe svoju predanost provedbi misija EU-a zajedno s Glavnom upravom za istraživanje i inovacije, u skladu sa zajedničkim akcijskim planom koji je potpisala povjerenica Gabriel. OR naglašava da su za postizanje ciljeva misija EU-a potrebni djelotvoran sustav višerazinskog upravljanja, regionalni lokalizirani inovacijski ekosustavi i strategije pametne specijalizacije;

56.

doprinosi misijama EU-a aktivnim angažmanom na lokalnoj razini i pruža potporu uspostavi središtâ EIP-a aktivnim sudjelovanjem u eksperimentima, brzom izradom prototipa, testiranjem, demonstriranjem i širenjem rezultata istraživanja i inovacija u okviru misije;

57.

naglašava da je važno u regionalne strategije pametne specijalizacije integrirati program Obzor Europa, zajedničke instrumente za demonstriranje i provedbu, inicijative za inovacije u području javno-privatnog partnerstva na lokalnoj razini i financijske instrumente višerazinskog upravljanja;

58.

naglašava ključnu važnost partnerskih ugovora između EU-a i oglednih gradova i regija koji sudjeluju u misijama „Pametni gradovi” i „Prilagodba klimatskim promjenama” kako bi se ostvario učinak na europskoj razini i postigli dalekosežni rezultati i klimatski ciljevi koji bi Europu činili predvodnicom u tom području;

59.

predlaže sljedeći pristup u tri koraka za misije povezane s klimom: 1) otvoren interaktivni postupak kako bi se regije i gradove na različite načine uključilo u misiju; 2) prijava potrebnog broja zajednica predvodnica za testiranje inovativnih rješenja misije u stvarnim okruženjima i 3) dogovor o ulozi oglednih zajednica u opsežnom uvođenju inovativnih rješenja i širenju najboljih rješenja kako bi ih se upotrebljavalo diljem Europe;

60.

predlaže suradnju misije za prilagodbu klimatskim promjenama i Sporazuma gradonačelnika kako bi se angažirao što veći broj gradova i regija u cilju postizanja dobrog razumijevanja klimatskih rizika, pripreme za njih i upravljanja njima; OR-ovi ambasadori Sporazuma gradonačelnika mogu imati aktivnu ulogu u tom procesu;

61.

snažno podupire uspostavu instrumenta za političku podršku usmjerenog na pružanje izravne tehničke pomoći pri razvoju i provedbi strategija i planova za prilagodbu; smatra da bi taj instrument trebao obuhvaćati i službu za pomoć pri prilagodbi, praktične radionice i druge alate koji će se uvesti u sinergiji sa Sporazumom gradonačelnika te je spreman podržati osmišljavanje i provedbu tog instrumenta;

Ključna partnerstva i COP26

62.

smatra da je 26. konferencija stranaka (COP26) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ključna prekretnica u uspostavi vodeće uloge EU-a u globalnom djelovanju u području klime i naglašava da bi aktualne aktivnosti i obveze regija i gradova trebale imati bitnu i vidljivu ulogu na konferenciji COP26;

63.

poziva UNFCCC da ojača vidljivost i priznavanje podnacionalnih razina vlasti u globalnoj klimatskoj diplomaciji i aktivnostima u suradnji s međunarodnim zajednicama i mrežnim organizacijama, kao što su ICLEI, koalicija Under2Coalition, Regions4, Klimatski savez i Ujedinjene gradske i lokalne vlasti (UCLG);

64.

preporučuje povećanje uloge gradova i regija u platformi Climate-ADAPT (4) i želi produbiti suradnju, posebno s Europskom agencijom za okoliš, ZZI-jem (Zajednica znanja i inovacija) za klimu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i Zajedničkim istraživačkim centrom; preporučuje da ti akteri redovito pružaju ažurirane informacije o znanstvenim spoznajama i projektima povezanima s klimatskim promjenama, njihovim učinkom i osjetljivošću u glavnim biogeografskim regijama u Europi;

65.

poziva Komisiju da državama članicama odlučno preporuči da u izradu svojih strategija prilagodbe i promicanje razvoja regionalnih i lokalnih strategija, kao i regionalnu raščlambu nacionalnih strategija, uključe podnacionalne razine vlasti; OR je u tu svrhu spreman organizirati višerazinski dijalog o energiji i klimi.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Izvješće o provedbi Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2018) 738 final.

(2) Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030., COM(2020) 562 final.

(3) https://www.eib.org/en/about/partners/cso/consultations/item/cb-roadmap-stakeholder-engagement.htm

(4) https://climate-adapt.eea.europa.eu/

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/51

Mišljenje Europskog odbora regija – Budućnost regionalnih zračnih luka – izazovi i prilike

(2021/C 440/10)

Izvjestitelj:

Władysław ORTYL (PL/ECR), predsjednik Potkarpatskog vojvodstva

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Trenutačno stanje regionalnih zračnih luka

naglašava da na razini EU-a ne postoji zajednički dogovorena definicija pojma „regionalna zračna luka”. Za potrebe ovog mišljenja smatra se da se taj pojam odnosi na zračne luke koje nisu čvorišta zračnog prometa i koje uglavnom opslužuju područje koje nije glavni grad predmetne zemlje. Međutim, Europska komisija trebala bi pojasniti taj pojam na temelju kriterija kao što su vrsta ponuđenih veza, broj putnika i broj veza s drugim zračnim lukama. Stoga Odbor poziva Europsku komisiju da utvrdi kriterije kojima se definiraju različite kategorije regionalnih zračnih luka (zračnih luka u određenim perifernim, otočnim, najudaljenijim ili slabije razvijenim regijama) te pravila financiranja i politike tržišnog natjecanja koja bi se trebala primjenjivati na te kategorije;

ističe da je zračni promet jedan od sektora koje je pandemija COVID-a 19 najviše pogodila te da je situacija u regionalnim zračnim lukama posebno zabrinjavajuća. Ni devet mjeseci nakon početka krize uzrokovane COVID-om 19 još uvijek nije ponovno uspostavljeno više od 6000 linija koje su europske zračne luke nudile 2019. (1). Najveći gubitak izravnih veza, posebno putničkih letova, zabilježile su manje regionalne zračne luke. Na primjer, u Trevisu (Italija) ukinuto je 95 % linija, u Vaasi (Finska) 91 %, Quimperu (Francuska) 87 % i Burgasu (Bugarska) 82 %; međutim, u najvećim europskim zračnim lukama za prijevoz tereta, npr. u Liègeu (Belgija), došlo je do povećanja teretnih letova za 10,7 %;

ističe da su prema procjenama organizacija kao što je Eurocontrol (2) zračni prijevoznici, zračne luke i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi 2020. pretrpjeli neto gubitak od 56,2 milijarde eura te da se broj putnika smanjio za 1,7 milijardi, a broj letova za 6,1 milijun (što nerijetko u najboljem slučaju znači smanjenje za 50 %). Osim toga, u Europi je u tom sektoru izravno izgubljena 191 000 radnih mjesta. ACI procjenjuje (3) da su se zbog naglog pada putničkog prometa prihodi europskih zračnih luka 2020. znatno smanjili, konkretno za 33,6 milijardi eura (-68,8 %). Prema procjenama Eurocontrola zračni će promet u najboljem slučaju dosegnuti razinu iz 2019. tek 2024., a u najgorem slučaju tek 2029.;

napominje da analiza koju je proveo ACI Europe pokazuje da bi zračne luke u srednjoročnom razdoblju tijekom 2021. mogle pretrpjeti daljnji gubitak prihoda u iznosu od 25 milijardi eura u odnosu na 2019.;

ističe da je nagli pad prihoda doveo određene zračne luke u tako teško stanje da bi bez vanjske potpore mogle postati nesolventne. U listopadu 2020. čak 193 zračne luke u Europi bile su izložene opasnosti od nesolventnosti u predstojećim mjesecima (4). To su uglavnom regionalne zračne luke koje služe lokalnom stanovništvu. Te zračne luke zajedno osiguravaju 277 000 radnih mjesta, a njihov doprinos BDP-u iznosi 12,4 milijarde eura. Njihova bi insolventnost imala dramatične posljedice na zapošljavanje i gospodarstvo u područjima u kojima se nalaze;

Zračni promet i europski zeleni plan

napominje da je Europska komisija u strategiji za održivu i pametnu mobilnost (5) iznijela svoju viziju smanjenja emisija CO2 u zračnom prometu, čiji je cilj do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa za 90 %. Zračni promet i zračne luke moraju doprinijeti postizanju ciljeva Unije u pogledu smanjenja emisija CO2. U europskom zelenom planu naglašava se da bi se kvaliteta zraka u blizini zračnih luka trebala poboljšati rješavanjem problema emisija onečišćujućih tvari iz zrakoplova i uslijed operacija u zračnim lukama, primjerice postupnim povećanjem udjela klimatski neutralnih alternativnih goriva, preobrazbom zračnih luka u čvorišta za multimodalnu mobilnost i postizanjem nulte stope emisija zračnih luka; Regionalne zračne luke mogle bi biti idealni predvodnici zelenih inovacija jer su manje, fleksibilnije i prilagodljivije novijim i zelenijim vrstama zrakoplova;

naglašava da će zbog dodatnih troškova koje donosi izoliranost izgradnja infrastrukture za postizanje nulte stope emisija zračnih luka na otocima biti mnogo skuplja u usporedbi s istom vrstom projekta u nekoj kontinentalnoj regiji; poziva države članice da osiguraju posebnu financijsku potporu za regionalna tijela i/ili poduzeća kako bi se na otocima potaknule promjene potrebne za zračne luke s nultom stopom emisija;

napominje da su zračne luke neravnomjerno raspoređene među državama članicama i regijama. U nekim regijama, kao što su zemlje Beneluksa, Njemačka ili sjeverna Italija, one su vrlo gusto raspoređene, dok u drugima, kao što su središnja i istočna Europa, posluje relativno mali broj regionalnih zračnih luka. To je dio šireg problema nejednakog pristupa uslugama prijevoza, i za građane i građanke i za poduzeća izvan središnjih područja Europske unije. Stoga je potrebno poduzeti korake kako bi se smanjile te razlike i broj regija bez regionalnih zračnih luka;

ukazuje na to da je zračni promet nakon cestovnoga drugi najveći izvor emisija stakleničkih plinova u sektoru prometa te da štetno utječe na klimu ne samo ispuštanjem CO2 nego i ispuštanjem drugih tvari (npr. vodene pare i sulfata na velikim visinama). Procjenjuje se da to ima jednako snažne posljedice kao i emisije samog CO2 (6). Iako je u posljednje vrijeme postignut napredak u učinkovitosti goriva, koristi za okoliš nadmašene su stalnim porastom zračnog prometa (koji se između 2005. i 2017. povećao za 60 %, a predviđa se da će se do 2050. utrostručiti). Očekuje da će izrazito naglo smanjenje obujma prometa uslijed krize izazvane COVID-om 19 biti samo privremeno;

10.

istodobno naglašava da, prema komunikaciji Europskog sveučilišnog instituta (EUI) (7), zračne luke svojim poslovanjem izravno utječu na samo oko 2 % ukupnih globalnih emisija iz zračnog prometa;

11.

napominje da je cilj revidirane Bijele knjige iz 2011., koja je ključan dokument za prometnu politiku EU-a, smanjiti ovisnost europskog prometnog sektora o uvozu nafte, povećati njegovu učinkovitost i smanjiti emisije CO2 iz prometa. U tom se dokumentu ističe i važnost intermodalnosti i komodalnosti koja se postiže učinkovitim korištenjem raznih načina prijevoza (bilo pojedinačnim ili kombiniranim) u cilju optimizacije i održive uporabe resursa; u tom kontekstu naglašava potrebu za kontinuiranom razmjenom iskustava između država članica i lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu veće integracije raznih vrsta prijevoza, osobito zračnog i željezničkog prijevoza, na primjer o uvođenju kombiniranih avionskih i željezničkih karata ili predaji i registriranju prtljage na željezničkom kolodvoru, prije samog dolaska u zračnu luku; dugoročno bi trebalo razmotriti je li prikladno napustiti letove na kratke udaljenosti i zamijeniti ih ulaganjima u željezničke veze i vlakove velikih brzina;

12.

naglašava da je u cilju olakšavanja intermodalnosti i komodalnosti u bližoj budućnosti potrebno sustavno graditi korisne željezničke veze, uključujući vlakove velikih brzina i teretne vlakove do zračnih luka; osim toga, zračni, željeznički i autobusni prijevoznici morali bi prodavati zajedničke putne karte kako bi putnici mogli kupiti jednu kartu za kombinirano putovanje; pitanja u vezi s propuštenim vezama moraju se rješavati u okviru uredbe o pravima putnika;

13.

ističe pozitivan učinak zrakoplovstva na gospodarski razvoj regija, uključujući turizam; upućuje na svoje mišljenje iz 2020. „Prema održivijem turizmu za gradove i regije EU-a”, u kojem traži da se ispita kako optimirati prometnu povezanost europskih gradova i regija, promicati rješenja koja su manje štetna za okoliš i poboljšati intermodalnost u skladu s konačnim ciljem zelenog plana;

14.

preporučuje da se ocijene iskustva stečena tijekom pandemije i procijeni utjecaj smanjenog zračnog prometa na okoliš i klimu, ali i na gospodarski razvoj regija i gradova, čime bi se prikupili dokazi za daljnje rasprave i odluke o budućim strategijama održivog turizma i budućnosti regionalnih zračnih luka;

15.

kako bi smanjile svoje emisije, zračne luke mogu prilagoditi naknade koje naplaćuju zračnim prijevoznicima na temelju ekoloških kriterija, na primjer njihovim smanjenjem za zrakoplove koji proizvode manje buke i ispuštaju manje onečišćujućih tvari u zrak. Mogu i davati prednost zračnim prijevoznicima s višim faktorima popunjenosti kako bi se smanjile emisije po putniku. Osim toga, zračne luke mogu koristiti poticaje kako bi se poduprla uporaba novih goriva ili smanjenje buke zabranom polijetanja navečer nakon određenog vremena ili uvođenjem noćnih zabrana za zrakoplove koji nisu najnovije generacije. Naposljetku, mogu uvesti ograničenja slotova na temelju vrste zrakoplova i drugih ciljeva;

16.

ustraje u tome da bi uvjet za javna ulaganja u regionalne zračne luke (europskim sredstvima ili programima državnih potpora) trebao biti u skladu s ciljevima europskog zelenog plana i načelom „bez štete za okoliš”;

17.

pozdravlja povećane napore koje Europska komisija ulaže u smanjenje emisija iz zračnog prometa i potporu država članica Programu za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika u međunarodnom zračnom prometu (CORSIA);

Važnost regionalnih zračnih luka

18.

ističe da je 2018. udio europskog zrakoplovstva u svjetskom putničkom prometu iznosio 25,9 %, što je izravno i neizravno osiguralo više od 13,5 milijuna radnih mjesta i gospodarstvu EU-a donijelo dobit od 991 milijarde eura. Prema procjenama, operatori zračnih luka i organizacije ili poduzeća koja rade sa zračnim lukama izravno su zapošljavali oko 1,7 milijuna osoba (8);

19.

naglašava da regionalne zračne luke imaju važnu ulogu u prometnoj povezanosti u regijama koje su daleko od glavnih prometnih čvorišta, koje su gospodarski relativno slabo razvijene i koje su periferne i otočne i stoga te zračne luke znatno doprinose gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u tim regijama. Potiču razvoj i time olakšavaju postizanje ciljeva politike teritorijalne, gospodarske i socijalne kohezije;

20.

napominje da regionalne zračne luke također pružaju profesionalne i složene zemaljske usluge za potrebe letova u općem zračnom prometu, što ima posebno važnu ulogu u osposobljavanju u području zrakoplovstva;

21.

ističe da su regionalne zračne luke iznimno važan dio kritične infrastrukture koja je od presudne važnosti za sigurnost države i njezinih građana. One su ključne za usluge zračnog medicinskog prijevoza (u hitnim ili planiranim situacijama), letove za praćenje i gašenje požara, ali i u izvanrednim situacijama (prirodne i druge katastrofe, poplave) te time pridonose pravilnom funkcioniranju spasilačkih službi, javne uprave, institucija i poduzeća;

Povezanost regija kao preduvjet za njihov održivi razvoj

22.

osim toga, ističe da brzina razvoja regija uvelike ovisi o kvaliteti njihove povezanosti i da regionalne zračne luke imaju važnu ulogu u teritorijalnoj koheziji EU-a, posebno u slučaju otočja, gdje su regionalne zračne luke, u nedostatku alternativa kao što su željeznice ili ceste, ključne za unutarnju koheziju regije, kao i u slučaju rijetko naseljenih, perifernih i najudaljenijih ili slabije razvijenih regija koje ne raspolažu drugim prikladnim i ekološki prihvatljivim prijevoznim sredstvima;

23.

podsjeća da je teritorijalna kohezija Ugovorom iz Lisabona prepoznata kao treća dimenzija EU-ova cilja kohezije, uz gospodarsku i socijalnu koheziju;

24.

s tim u vezi pozdravlja dogovor o budućoj uredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj da će se, u skladu s preporukama Europskog odbora regija iznesenima u mišljenju o EFRR-u (9), uzeti u obzir posebna situacija udaljenih regija i regionalnih zračnih luka. Uredbom se neće dopustiti ulaganja EU-a u infrastrukturu zračnih luka, uz iznimku udaljenih regija i već postojećih regionalnih zračnih luka, pod uvjetom da se ulaganja odnose na ciljane mjere u području ublažavanja utjecaja na okoliš, sigurnosti ili obrane;

Budućnost regionalnih zračnih luka

25.

smatra da je sada trenutak za procjenu važnosti europskih regionalnih zračnih luka. U procjeni je potrebno uzeti u obzir njihovu ulogu u pogledu povezanosti koju nude svojim građanima, regionalnog gospodarskog razvoja, uključujući turizam i prijevoz robe, kao i iskustva i posljedice pandemije COVID-a 19 te njihov doprinos ambicioznoj klimatskoj politici EU-a;

26.

očekuje usklađeno djelovanje Europske komisije, država članica, regija, znanstvene zajednice i poduzeća, koje bi trebalo biti usmjereno na to da se predloži nov sveobuhvatan prometni sustav u Europi, pri čemu bi se zračni prijevoz očuvao i usmjerio prema održivom rastu. Te bi mjere trebale dovesti do otpornijeg zrakoplovnog sektora u kriznim situacijama, tješnje povezanosti između njega i drugih vrsta prijevoza, posebno željezničkog, i njegova uključivanja u napore za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma;

27.

naglašava važnost postizanja ravnoteže između usklađenosti s ekološkim zahtjevima usmjerenima na dekarbonizaciju sektora zrakoplovstva i ovisnosti određenih perifernih, otočnih ili najudaljenijih regija o njihovim regionalnim zračnim lukama, za koje nema prihvatljivih alternativa;

Potpore na nacionalnoj i europskoj razini

28.

smatra da bi Europska komisija najprije mogla zahtijevati od država članica da predstave kratkoročne i dugoročne strateške planove za regionalne zračne luke te da u tom kontekstu razviju posebne instrumente kojima će se ublažiti utjecaj zrakoplovnog sektora na klimu i podupirati njegova ekološka tranzicija;

29.

smatra da države članice pod određenim uvjetima mogu pružati potporu poduzećima pogođenima pandemijom, uključujući regionalne zračne luke, u skladu sa smjernicama Europske komisije o državnim potporama i obvezama javnih usluga te pravilima koja se primjenjuju na zračni promet tijekom pandemije COVID-a 19;

30.

međutim, naglašava da se regionalne zračne luke, posebno na otocima i u rijetko naseljenim, perifernim i najudaljenijim ili slabije razvijenim regijama, suočavaju sa znatnim strukturnim poteškoćama pri pokrivanju troškova financiranja i operativnih troškova te da su im stoga potrebna dodatna sredstva. Takve zračne luke posluju u nepovoljnim uvjetima tržišnog natjecanja u kojima zbog uskog opsega svojih djelatnosti ne uspijevaju pokrivati fiksne troškove;

31.

u tom kontekstu poziva Europsku komisiju da u okviru svojeg zakonodavnog rada razvije još fleksibilnija i djelotvornija pravila o državnim potporama kako bi se državama članicama omogućilo da regionalnim zračnim lukama pružaju financijsku potporu u skladu s odgovarajućim odredbama Europskog fonda za regionalni razvoj i Mehanizma za oporavak i otpornost za ulaganja u regionalne zračne luke u perifernim, otočnim i najudaljenijim ili slabije razvijenim regijama u kojima ne postoji učinkovitija i održivija alternativa (npr. željeznica);

32.

također predlaže da se državama članicama omogući primjena sveobuhvatnog pristupa ekološkim zahtjevima za regionalne zračne luke, uzimajući u obzir mjere koje poduzimaju same regionalne zračne luke i mjere aktera koji s njima izravno surađuju na terenu;

Zrakoplovni sektor u novoj financijskoj perspektivi EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

33.

traži od Europske komisije da se u okviru kohezijske politike EU-a za razdoblje 2021. – 2027. dopusti, uz navedena ograničenja, da se regionalnim zračnim lukama dodjeljuju financijska sredstva za ulaganja u obliku državnih potpora kako bi se izravno podupirali postupci povezani s dekarbonizacijom ili s modelom niskougljičnog kružnog gospodarstva;

34.

također poziva Europsku komisiju da uvede nova pravila o državnim potporama za male regionalne zračne luke koje nisu u tržišnom natjecanju s drugim zračnim lukama i s prosječnim godišnjim prometom do 1 milijun putnika, čime bi ih se oslobodilo obveze prijave javne potpore za ulaganja (ako ne mogu ostvariti 25 % vlastitog doprinosa) i operativne potpore;

35.

poziva Europsku komisiju da osigura odgovarajuća financijska sredstva EU-a za razvoj infrastrukture za siguran rad i zaštitu od opasnosti, kao i za upotrebu inovativnih tehnologija i digitalizaciju zračnih luka kako bi se postigli ciljevi europskog zelenog plana;

36.

smatra da je za povećanje ekološke prihvatljivosti zračnog prometa potrebno sredstvima EU-a podržati uvođenje i primjenu rezultata istraživanja i razvoja, posebno u pogledu smanjenja buke zrakoplova i emisija iz zrakoplovnih motora korištenjem alternativnih goriva;

37.

naglašava da se Mehanizmom za oporavak i otpornost (10) predviđaju područja intervencije koja se odnose na „sustave za zaštitu i sigurnost zračnog prometa te upravljanje njime za postojeće zračne luke” i „potporu zračnim lukama u najudaljenijim regijama” pod uvjetom da se tim mjerama „u potpunosti poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te načelo ‚ne nanosi bitnu štetu’ u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852”. Države članice, zajedno s Europskom komisijom, trebale bi stoga temeljito razmotriti mogućnosti pružanja potpore regionalnim zračnim lukama u kontekstu nacionalnih planova za oporavak i otpornost;

38.

uz to, očekuje da će se Europska komisija pobrinuti da se regionalne zračne luke u najudaljenijim regijama potakne na korištenje sredstava EU-a putem nacionalnih ili regionalnih programa koji se provode u okviru nove financijske perspektive za razdoblje 2021. – 2027. za ulaganja povezana sa zaštitom okoliša ili popraćena ulaganjima potrebnima za ublažavanje ili smanjenje negativnog utjecaja na okoliš;

Uloga regionalnih i lokalnih vlasti

39.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti nadležne za planiranje i provedbu usluga javnog prijevoza na svojem području te za promicanje regionalnog gospodarskog razvoja. Mnoge jedinice lokalne i regionalne samouprave vlasnici su ili operatori regionalnih zračnih luka, pružaju potrebnu infrastrukturu i druge usluge relevantne za njihovo funkcioniranje te ponekad znatno doprinose njihovu financiranju;

40.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti moraju neprestano ulagati napore u poboljšanje obrazaca mobilnosti i odabir najprikladnijih načina prijevoza, vodeći računa i o prednostima i nedostacima povezanosti regionalnih zračnih luka. Kad je riječ o klimatski neutralnom prijevozu, u tu se svrhu moraju promicati prije svega javni, ali i individualni prijevoz s niskim emisijama ili bez emisija, infrastruktura za nemotorizirani promet i inovativne punionice za vozila javnog prijevoza te integracija javnog prijevoza. Konkretno, kada je moguće, zračne luke moraju biti povezane sa željeznicom, čime će se smanjiti i ukupne emisije gospodarskih djelatnosti;

41.

napominje da lokalne i regionalne vlasti zajedno sa sektorom zrakoplovstva mogu imati ključnu ulogu u osmišljavanju zajedničkih regionalnih komunikacijskih kampanja za osvješćivanje javnosti o sigurnosti zračnog prometa, ekološki prihvatljivim inovacijama za zrakoplove i sigurnost zračnih luka, ali i o prednostima multimodalnosti temeljene na zračnom, željezničkom, cestovnom i pomorskom prometu;

42.

smatra da operatori zračnih luka moraju bez odgode revidirati svoje razvojne strategije, ne samo kako bi ih prilagodili uvjetima zrakoplovnog tržišta koje se mijenja uslijed pandemije COVID-a 19 nego kako bi prije svega uzeli u obzir potrebu za ulaganjem u održivi razvoj i doprinos klimatski neutralnog prijevoza;

43.

ističe da se u strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. koju je Europska komisija donijela u ožujku 2021. navodi potreba za uključivanjem prava osoba s invaliditetom u sve politike i područja, a time i u promet; u tom pogledu naglašava koliko je važno da operatori regionalnih zračnih luka u potpunosti prilagode takve zračne luke kako bi se osobama s invaliditetom omogućio neograničen pristup svim ponuđenim uslugama;

Brzo i koordinirano djelovanje kao ključ gospodarskog oporavka

44.

poziva Europsku komisiju da provede rješenja za osiguravanje slobode kretanja unutar Europske unije tijekom pandemije. Jedinstvena pravila kao što su EU digitalne COVID potvrde nesumnjivo će pridonijeti revitalizaciji mobilnosti, među ostalim i zračnog prometa i s njime usko povezanog turizma, ali ne smiju ni na koji način biti diskriminirajuća za putnike i njihovim se uvođenjem ne bi se smjele opterećivati samo regionalne zračne luke, uključujući u financijskom smislu;

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Međunarodno udruženje zračnih luka (ACI): Airport Industry Connectivity Report 2020 (Izvješće o povezanosti u sektoru zračnih luka za 2020.).

(2) EUROCONTROL Think Paper br. 8: Impact of COVID-19 on European Aviation in 2020 and Outlook 2021 (Posljedice COVID-a 19 na europski zračni promet 2020. i izgledi za 2021.).

(3) ACI-Bulletin: The impact of COVID-19 on the airport business (Posljedice COVID-a 19 na poslovanje zračnih luka), 8. prosinca 2020.

(4) Predviđanje Međunarodnog udruženja zračnih luka (ACI) od 27. listopada 2020.: ACI Europe – Media (aci-europe.org).

(5) Strategija održive i pametne mobilnosti.

(6) Studija Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA), studeni 2020.

(7) Komunikacija 2021/02, siječanj 2021.

(8) Akcijska skupina za zračni promet (ATAG), Aviation: Benefits Beyond Borders (Zrakoplovstvo: prekogranične koristi), listopad 2020.

(9) COTER-VI-046, Mišljenje Europskog odbora regija „Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond”.

(10) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021.

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/56

Mišljenje Europskog odbora regija – Budući plan za njegovateljsko osoblje i usluge skrbi – lokalne i regionalne mogućnosti u kontekstu europskog izazova

(2021/C 440/11)

Izvjestitelj:

Heinrich DORNER (AT/PES), član Vlade savezne zemlje Gradišće

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Politički prioriteti

svjestan je utjecaja starenja stanovništva (1), promjenjivih društvenih i obiteljskih struktura, promjena u skrbi za osobe s posebnim potrebama koja se temelji na potrebama, zahtjevâ modernog svijeta rada i rastuće potrebe za formalnom i neformalnom skrbi koja iz toga proizlazi, pri čemu potonju najčešće pružaju članovi obitelji; istodobno smatra da je dugoročno važan razvoj programa za promicanje aktivnog starenja i suzbijanje ranog pogoršanja fizičkog i psihičkog zdravlja starijih osoba. Prilikom osmišljavanja odgovarajućih programa potrebno je razmotriti mjere za jačanje sudjelovanja starijih osoba u društvu i za poboljšanje infrastrukture za te osobe. Povećanje prilika za sudjelovanje osnažuje ljude u kasnijoj dobi i pomaže u sprečavanju usamljenosti i društvene izolacije;

ističe da starenje stanovništva ima veći utjecaj na ruralna područja, posebno na područja izložena depopulaciji i regije koje zaostaju, gdje je za skrb o starijim i uzdržavanim osobama potrebna veća pomoć u okviru usluga na razini zajednice. U tom je kontekstu važno uzeti u obzir i negativne učinke migracije njegovateljskog osoblja iz slabije razvijenih regija u razvijenije, što dovodi do ozbiljnog nedostatka osoblja u slabije razvijenim regijama; prepoznaje važnost koju lokalne službe u ruralnim i rijetko naseljenim područjima imaju za starije i nemoćne osobe jer pružaju razne vrste tehničke, materijalne i/ili ekonomske potpore i promiču univerzalnu pristupačnost, čime osiguravaju niz resursa zahvaljujući kojima se ljudima pomaže da ostanu u svojem uobičajenom okruženju te se promiče njihova autonomija i neovisnost u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, kao i njihova socijalna integracija. Istovremeno, starenje stanovništva sve je uočljivije i u gradskim područjima u kojima udio starijih osoba strelovito raste, što povećava potrebu za ljudskim resursima i novom infrastrukturom (primjerice, za domovima za skrb ili potpomognutim stanovanjem);

prepoznaje ključnu ulogu koju je sektor skrbi, kao i zdravstveni sektor, imao tijekom krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Zbog toga poziva na potpuno poštovanje pravednih radnih uvjeta i na primjerenu naknadu za njegovatelje kao primarnu obvezu u priznavanju njihovih usluga;

poziva regije i gradove da nastave i, prema potrebi, pojačaju svoje napore za borbu protiv nedostatka njegovateljskog osoblja kako bi se spriječila nestašica osoblja koja prijeti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Te nestašice pogađaju i urbana i ruralna područja, a pozornost treba posvetiti područjima zahvaćenima demografskim padom, udaljenim regijama ili regijama koje zaostaju, u kojima je dostupnost skrbi za starije i nemoćne osobe ograničena. Iako uviđa važnost pristupa koji se temelji na životnom ciklusu u odnosu na izazove starenja (2), u trenutačnom kontekstu preopterećenih zdravstvenih usluga zbog pandemije, Odbor poziva Europsku komisiju da se pobrine za financijske instrumente izravno dostupne gradovima i regijama kako bi ih se osnažilo za djelotvorno rješavanje problema nedostatka njegovatelja;

u kontekstu kratkotrajnog manjka osoblja izazvanog ograničenjima prekogranične mobilnosti djelatnika u području zdravstva i skrbi uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19, skreće pozornost na prethodne preporuke OR-a o politikama (npr. uspostava „zdravstvenih koridora” između pograničnih regija) (3);

predano radi na općem cilju da se osobama kojima je potrebna pomoć omogući da primaju one usluge njege i skrbi koje su s kliničkog stajališta zaista potrebne i koje udovoljavaju željama osoba koje primaju skrb;

smatra da je manjak kvalificiranih radnika u području njege i skrbi za osobe kojima je potrebna pomoć potencijalna prilika za suočavanje s porastom nezaposlenosti diljem Europe, koji se očekuje osobito zbog posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, a time i za poduzimanje važnog koraka kada je riječ o očuvanju gospodarske i socijalne kohezije Europske unije; naglašava da uvođenje novih usluga skrbi za starije i uzdržavane osobe dovodi do otvaranja novih radnih mjesta koja doprinose aktivaciji gospodarstva i zadržavanju stanovništva u ruralnim i rijetko naseljenim područjima. Socijalne usluge na razini zajednice u tim geografski osjetljivim područjima jasan su element revitalizacije ruralnih područja te socijalne i teritorijalne kohezije;

upozorava da je cjelokupnom sektoru skrbi potrebna reforma, ali i transformacija u vidu uspostavljanja novih paradigmi: potreban je prelazak sa skrbi na prevenciju i uključenost; s kvalitete skrbi na kvalitetu života; s institucija na domove; s pristupa utemeljenog na profesionalnoj skrbi na suradnju s obitelji s ciljem njezine uključenosti; s medicinskog pristupa na pristup utemeljen na skrbi i uslugama; s univerzalnog modela na prilagodbu raznim životnim stilovima; s dominacije sustava na usmjerenost na klijenta; sa straha od tehnologije na njezinu aktivnu primjenu; s upotrebe tradicionalnih rješenja na upotrebu digitalnih rješenja usmjerenih u prvom redu na ljude; s upotrebe kritičnih pokazatelja uspješnosti na pristup „zdravog razuma”;

pozdravlja cilj Zelene knjige o starenju Europske komisije, koji se odnosi na pokretanje opsežne rasprave o politikama u pogledu starenja u okviru koje bi se razmotrilo kako predviđati izazove i prilike i reagirati na njih te skreće posebnu pozornost na zaključke i izjave iz točke 5.1. Zelene knjige (4);

10.

skreće pozornost na Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava i raduje se inicijativi za dugoročnu skrb koja je u planu za 2022. te ističe da se u načelu 18. stupa navodi da svaka osoba ima pravo na povoljne i kvalitetne usluge dugotrajne skrbi, osobito na usluge skrbi u vlastitom domu i u zajednici (5);

11.

ponovno poziva Europsku komisiju da razmotri izradu sporazuma o skrbi za Europu, po uzoru na Garanciju za mlade, kako bi se zadovoljile potrebe za skrbi u okviru pristupa utemeljenog na pravima s pomoću kojeg bi se skrb smjestilo u središte gospodarske aktivnosti povećavanjem ulaganja u zdravstvo i skrb, u skladu sa strategijom za ekonomiju dobrobiti. OR poziva Komisiju i potiče države članice da zahtjeve radnica i radnika u kućanstvu u pogledu radnih uvjeta uključe u Konvenciju ILO-a br. 189 (6). U istom mišljenju OR poziva na to da se revidiraju i razrade ciljevi iz Barcelone, da postanu obvezujući i da se u području skrbi uvedu „ciljev[i] ambicioznij[i] od onih iz Barcelone (Barcelona+) kako bi se uzele u obzir potrebe za skrbi u društvima koja stare i kako bi se priznalo da u sektoru skrbi uvelike prevladavaju žene, a da nisu plaćene u skladu s društvenom vrijednosti tog sektora”;

Statistički kontekst i izgledi

12.

upućuje na nedavna predviđanja da će do 2070. udio osoba u dobi od 65 godina ili više u Europi porasti s današnjih 20 % na procijenjenih 30 % te da će se do 2070. udio osoba u dobi od 80 godina ili više udvostručiti na više od 13 % (7). Očekuje se da će se time broj osoba starijih od 65 godina povećati s 87 na više od 150 milijuna, a očekuje se da će se broj starijih od 80 godina povećati s 23 na 62 milijuna;

13.

napominje da će se broj osoba kojima bi mogla biti potrebna dugotrajna skrb na području EU-a vjerojatno povećati s 19,5 milijuna 2016. na 23,6 milijuna 2030. i 30,5 milijuna 2050. (8);

14.

napominje da se, kako bi se zadržao trenutačni omjer od 5 njegovatelja za pružanje dugotrajne skrbi na 100 osoba u dobi od 65 i više godina, u zemljama OECD-a broj radnika u tom sektoru mora do 2040. povećati za 13,5 milijuna (9). Samo za razdoblje 2018.–2030. u 27 država članica EU-a potrebno je ukupno 11 milijuna zdravstvenih djelatnika i njegovatelja kako bi se zadovoljile sve veće potrebe (10);

15.

ističe golem potencijal sektora skrbi za tržište rada i u tom kontekstu skreće pozornost na činjenicu da će u sljedećih deset godina u sektoru zdravstva i socijalne skrbi biti dostupno osam milijuna radnih mjesta (11);

16.

nadalje ističe da je srebrno gospodarstvo (12), koje obuhvaća usluge skrbi za starije osobe, moćno sredstvo za rješavanje problema depopulacije jer pruža trenutna rješenja za probleme starenja i nezaposlenosti u najugroženijim ruralnim područjima. Srebrno gospodarstvo regijama donosi prednosti u pogledu konkurentnosti i kohezije te je povoljno za sve uključene aktere. S druge strane, postupno starenje kojim su već zahvaćene mnoge naše regije postaje aktivni resurs koji stvara radna mjesta i bogatstvo te mijenja stereotipe i pristupe koje je potrebno prilagoditi;

Relevantnost na lokalnoj i regionalnoj razini

17.

poziva gradove i regije Europske unije da se uhvate u koštac s razlozima nedostatka njegovateljskog osoblja zbog nestašice osoblja koja prijeti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Konkretno se poziv odnosi na regije čiji se sustavi oslanjaju na osoblje iz susjednih zemalja i koje su bile suočene s kratkoročnim nedostatkom osoblja zbog zatvaranja granica uslijed pandemije;

18.

svjestan je regionalnih razlika i prioriteta u Europi (13) u pogledu formalne i neformalne skrbi, pri čemu je potonja prepuštena uglavnom članovima obitelji, te se zalaže za raznolikost ponuđenih usluga i raznolikost regionalnih rješenja za zadovoljavanje potreba skrbi;

19.

podržava umrežavanje regija diljem Europe i potiče ih na promicanje uzajamne razmjene iskustava i zajedničkog i koordiniranog razvoja mjera; ističe važnu ulogu regija i gradova u razvoju posebnih mjera za skrb o starijim i nemoćnim osobama kako bi se lokalne usluge približile ruralnim područjima suočenima sa starenjem stanovništva i depopulacijom. Na taj se način skupinama koje žive na tim geografski osjetljivim područjima i koje se suočavaju s većim teškoćama u pristupu osnovnim lokalnim uslugama može osigurati odgovarajuća socijalna i zdravstvena skrb, i to u njihovu uobičajenom životnom okruženju;

Utjecaj na žene

20.

kada je riječ o rodnim pitanjima, ističe činjenicu da 92 % žena u EU-u redovito, tj. više od jednog dana tjedno, obavlja neplaćeni rad u području skrbi, dok 81 % žena u EU-u svakodnevno skrbi za članove obitelji (14) te da žene čine većinu osoblja u zdravstvu i skrbi (15). Ta je situacija posebno ozbiljna za žene koje žive u ruralnim i rijetko naseljenim područjima u kojima postoje stvarne teškoće u pristupu ključnim, osnovnim uslugama zdravstvene i socijalne skrbi;

21.

naglašava da pružanje skrbi u Europi obavljaju većinom članovi obitelji, a osobito žene, u okviru kućne njege, često bez strukovne izobrazbe ili stručnog vodstva, bez odgovarajuće naknade i bez socijalne zaštite, što u konačnici povećava postojeće razlike u mirovinama muškaraca i žena;

22.

prepoznaje potrebu za politikama i programima usmjerenima na to da se žene oslobode tereta velike većine neplaćenog rada u području njege i skrbi. I neplaćene njegovateljice i članovi njihovih obitelji koji ne sudjeluju u njezi moraju biti svjesni da je njega i skrb posao i da ih tako treba i tretirati. Neplaćeni poslovi njege i skrbi nisu ni dužnost ni obveza žena i trebali bi biti ravnomjerno raspoređeni među spolovima kako bi se zajamčila ekonomska neovisnost žena, kako se navodi u europskoj strategiji za rodnu ravnopravnost;

23.

skreće pozornost na velik udio žena koje su voljne obavljati djelatnosti njege i skrbi unatoč nesigurnim radnim uvjetima i nedostatnim plaćama jer dolaze iz zemalja s niskim plaćama. Te su žene u većini slučajeva imigrantice i službe za integraciju moraju im biti dostupne na materinskom jeziku i one moraju biti dobro informirane o pravima i dostupnim uslugama za radnice imigrantice. Posebno je važno potpuno provesti Direktivu o upućivanju radnika i osigurati da ta posebna skupina radnika ne bude isključena iz zaštite nacionalnih propisanih minimalnih plaća; u tom pogledu naglašava „da je ‚uzlazna konvergencija’ minimalnih plaća prijeko potrebna i s obzirom na zaključak da je zapošljavanje u Europskoj uniji i dalje obilježeno niskim plaćama” i da „udio [žena] među osobama s minimalnom plaćom iznosi 59 %” (16) te ističe da EU mora nastaviti pomagati državama članicama u provedbi djelotvornih i uključivih socijalnih politika i politika zapošljavanja, kao i u provođenju reformi koje su za to potrebne;

24.

naglašava potrebu za rješavanjem problema nesigurnih radnih uvjeta njegovatelja koji žive u kućanstvu u EU-u. To njegovateljsko osoblje uglavnom su žene, a često i migranti iz trećih zemalja, od kojih neki nezakonito rade kao migranti bez osobnih dokumenata, a neki su obuhvaćeni kružnim ili privremenim migracijama. U tom se pogledu pridružuje Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) i naglašava da bi se njegovatelji koji žive u kućanstvu trebali tretirati na sličan način kao i drugi njegovatelji te poziva na poboljšanje zaštitnih mjera u Direktivi o sankcijama za poslodavce (2009/52/EZ) radi zaštite radničkih prava radnika bez osobnih dokumenata i na strogu primjenu Direktive o pravima žrtava (2012/29/EU) kako bi se pružila djelotvorna potpora njegovateljima koji žive u kućanstvu i koji su žrtve iskorištavanja, bez obzira na njihov migracijski status (17);

Preporuke relevantnim dionicima

25.

naglašava da je potrebno poboljšati informiranost javnosti i komunikaciju o postojećoj potražnji za njegovateljskim zanimanjima kako bi se privukao širi krug tražitelja posla te pritom nastojalo u velikoj mjeri smanjiti rodnu neravnotežu i osigurati da se veći broj muškaraca u budućnosti bavi tim zanimanjima. Lokalne i regionalne vlasti mogle bi sudjelovati u tim naporima organiziranjem seminara, radionica i promicanjem njegovateljskih zanimanja posebno među muškarcima, radi borbe protiv rodnih stereotipa i nedovoljne razine osviještenosti. To bi trebalo ići ruku pod ruku s usklađenim naporima za poboljšanje radnih uvjeta u sektoru skrbi kako bi njegovateljska zanimanja postala privlačnija, uključujući među mladima, posebno u rijetko naseljenim područjima i/ili u područjima s mnogo starijim stanovništvom;

26.

ističe da se u kontekstu aktualne krize koju je izazvala bolest COVID-19 radna mjesta i kontinuitet pružanja usluga u području njege i skrbi mogu osigurati uspostavom struktura poslodavaca otpornih na krize, što se posebno odnosi na vlasničku strukturu i upotrebu ostvarene dobiti;

27.

napominje da odgovarajuća ravnoteža između poslovnog i privatnog života ima ključnu ulogu u odabiru zanimanja potencijalnih novih djelatnica i djelatnika. Imajući to na umu, za profesionalnu skrb potrebni su modeli radnog vremena kojima se omogućuje i promiče usklađivanje obiteljskih obveza, razonode i rada;

28.

naglašava da je, osim fizičkog, psihičko zdravlje osoblja ključni čimbenik za uspostavu i održavanje zdravog radnog okruženja te da je u skladu s tim osoblju potrebna stručna potpora (npr. praćenje, ciljano osposobljavanje i usavršavanje, potpora za psihičko zdravlje), čime se šalje jasna poruka protiv sve veće stope sindroma izgaranja na poslu u toj struci;

29.

naglašava važnost osmišljavanja novih strukturnih zahtjeva za domove za starije osobe kako bi se mogli uravnotežiti novi standardi zdravlja i sigurnosti, uključujući one koji se odnose na prevenciju i kontrolu zaraze, što će donijeti korist i korisnicima domova i zaposlenicima u domovima. Opći je cilj osigurati optimalne okolišne, životne i radne uvjete, kao i uvjete kojima se potiče društveni kontakt;

30.

smatra da je upotreba tehničkih alata za provedbu aktivnosti skrbi, učinkovite i sveobuhvatne dokumentacije te komunikacije među različitim strukama važna potpora za olakšavanje svakodnevnog rada njegovateljskog osoblja;

31.

skreće pozornost na sve veću važnost digitalizacije i u sektoru skrbi. Zbog toga poziva na pružanje posebne tehničke pomoći domovima za starije osobe u cilju promicanja telemedicine kao načina za djelotvornije vođenje brige o zdravlju korisnika domova. Usto, digitalni alati i alati za skrb na daljinu, koje se tijekom pandemije počelo koristiti za praćenje i nadzor osoba koje žive same i ne mogu se osloniti na potporu obitelji, nastavit će se razvijati, čime će se poboljšati pristup građana uslugama skrbi. Međutim, taj razvoj mora biti popraćen mjerama za smanjenje digitalnog jaza u svim područjima, primjerice digitalnog jaza između spolova, u ruralnim područjima ili među starijim stanovništvom. Jednako tako, stručnjake u tom sektoru treba osposobiti za upotrebu tih novih alata s pomoću programa kontinuiranog osposobljavanja. Osim toga, potrebno je razviti novi koordinirani i integrirani komunikacijski sustav u koji bi bili uključeni zdravstveni sustav, njegovatelji i obitelji. Od ključne je važnosti da njegovatelji u domovima i korisnici domova imaju pristup osposobljavanju u području novih komunikacijskih tehnologija;

32.

smatra da je financijska potpora za razdoblje osposobljavanja važna popratna mjera kako bi se zainteresiranim osobama olakšao početak rada u predmetnoj struci ili prekvalifikacija;

33.

zalaže se za odgovarajuće plaće za njegovateljsko osoblje, koja odražava društvenu i socijalnu vrijednost rada;

34.

podsjeća na deveto načelo europskog stupa socijalnih prava o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u kojem se navodi da „roditelji i druge osobe koje moraju skrbiti o drugima imaju pravo na primjeren dopust, fleksibilne radne uvjete i pristup uslugama skrbi”. U tom pogledu ističe potencijalni doprinos ostvarenju tog načela u vidu mjera javne potpore za zapošljavanje njegovateljskog osoblja putem subvencija ili drugih oblika financiranja, što također može doprinijeti reguliranju i poboljšanju uvjeta njegovateljskog osoblja;

35.

preporučuje da države članice EU-a uspostave osnovne okvirne uvjete za socijalnu zaštitu članova obitelji koji pružaju skrb. To se odnosi na osiguravanje sredstava za život i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezgode i mirovinsko osiguranje za tu skupinu ljudi. Članovi obitelji koji pružaju skrb ne bi trebali biti prisiljeni da odustanu od posla, a državne naknade ne smiju biti uvjetovane statusom nezaposlenosti. Donošenje odluke o skrbi o članu obitelji uvijek je teško i ne bi se smjele nametati nepotrebne žrtve;

36.

naglašava važnost profesionalne potpore u području neformalne skrbi, koju najčešće pružaju članovi obitelji, kako bi članovi obitelji koji pružaju skrb stekli potrebne vještine uz istodobno jamčenje odgovarajuće kvalitete mjera skrbi. Osim toga, potrebno je uspostaviti mogućnosti za rasterećenje (npr. objekte za kratkotrajnu skrb) kako bi se po potrebi privremeno smanjilo opterećenje članova obitelji koji pružaju skrb;

37.

poziva države članice EU-a i relevantne dionike na lokalnoj i regionalnoj razini da redovito ispituju dotične skupine stanovništva kako bi se stajalište koje iz toga proizađe i promjene načina razmišljanja iskoristili kao temelj za strateški razvoj ponude usluga;

Preporuke Europskoj komisiji

38.

poziva Europsku komisiju da ažurira postojeći europski okvir kvalitete usluga dugotrajne skrbi iz 2012. kako bi išao ukorak s najnovijim dostignućima u pružanju dugotrajne skrbi i povezanim zahtjevima u pogledu vještina te kako bi se olakšala mobilnost njegovateljskog osoblja. U tu svrhu predlaže Europskoj komisiji i državama članicama da uvedu europsku oznaku kvalitete za profesionalne „skrbnike za starije i nemoćne osobe”, kako u institucionaliziranom tako i u neinstitucionaliziranom okruženju skrbi, kako bi se zajamčilo načelo da njegovateljsko osoblje koje pruža takve usluge treba posjedovati odgovarajuću razinu osposobljenosti i kvalifikacija. Potrebno je uspostaviti zajedničke referentne standarde u trenutačnom europskom kontekstu u vidu standardizirane potvrde o kvaliteti prilagođene potrebama svake države članice. Odbor ističe da prava osoba kojima je potrebna skrb te njihova fizička i psihička dobrobit moraju ostati glavni prioritet, uključujući i sprečavanje i ublažavanje usamljenosti;

39.

preporučuje da Europska komisija i države članice EU-a razmotre strategiju na razini EU-a i definiciju zanimanja njegovateljskog osoblja (uključujući njegovatelje koji žive u kućanstvu, čija bi se usluga trebala smatrati dijelom pružanja dugotrajne skrbi) te da u to uključe gradove i regije i socijalne partnere. Ta bi strategija trebala uključivati podizanje javne svijesti, također putem medijske promidžbe, kako bi se doprinijelo razvoju trajne promjene u predodžbi o njegovateljskim zanimanjima;

40.

usto predlaže da Europska unija razmotri prijedloge koji se odnose na priznavanje i djelotvornu potporu članovima obitelji kao njegovateljima;

41.

poziva Europsku komisiju da izradi prijedlog za uspostavu učinkovitog sustava prikupljanja i analize podataka, što podrazumijeva i rad njegovatelja koji žive u kućanstvu, koji uglavnom nije dokumentiran, kako bi se državama članicama i regijama na raspolaganje stavila čvrsta osnova za buduću međuregionalnu koordinaciju;

42.

predlaže da Europska komisija uspostavi platformu za uzajamnu stručnu razmjenu i mogućnost predstavljanja primjera najboljih praksi u području skrbi, kao i zajedničkih programa kao što su planovi socijalne skrbi ili strategije za potporu članovima obitelji kao njegovateljima;

43.

pozdravlja mogućnosti financiranja i potpore koje nude sadašnji i budući strukturni fondovi EU-a (ESF za razdoblje 2014.–2020. i REACT-EU odnosno ESF+ za razdoblje 2021.–2027.), kao i sinergije i komplementarnosti koje stvara program „EU za zdravlje” za razdoblje 2021.–2027., te ističe prioritet mjera koje se njima financiraju;

44.

poziva na davanje prioriteta u proračunu i ciljanu dodjelu proračunskih sredstava kako bi se riješio problem nedostatka kvalificiranog osoblja u sektorima zdravstva i skrbi, posebno u odnosu na program Europske komisije za tržište rada u okviru europskog semestra. Europska komisija trebala bi pratiti provedbu i djelotvornost svojih preporuka.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) U 2020. 20,6 % stanovništva EU-a imalo je 65 godina ili više. To su 3 postotna boda više nego deset godina ranije. Eurostat, 16.3.2021: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/ddn-20210316-1.

(2) COM(2021) 50 final.

(3) Mišljenje OR-a „Provedba i budućnost prekogranične zdravstvene zaštite” (COR-2019-04597).

(4) COM(2021) 50 final.

(5) COM(2021) 102 final.

(6) Mišljenje OR-a „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost OR 2020.–2025.” (COR-2020-02016).

(7) COM(2020) 241 final – Izvješće o utjecaju demografskih promjena.

(8) COM(2021) 50 final.

(9) OECD (2020.), Who Cares? Attracting and Retaining Care Workers for the Elderly (Tko nas njeguje? Privlačenje i zadržavanje njegovatelja starijih osoba),

https://www.oecd.org/els/health-systems/who-cares-attracting-and-retaining-elderly-care-workers-92c0ef68-en.htm.

(10) JRC121698 – JRC (2021.), Health and long-term care workforce: demographic challenges and the potential contribution of migration and digital technology (Djelatnici u zdravstvu i dugotrajnoj skrbi: demografski izazovi i potencijalni doprinos migracija i digitalnih tehnologija).

(11) COM(2021) 50 final.

(12) Prema stajalištu Europske komisije, srebrno gospodarstvo može se definirati kao gospodarske mogućnosti koje proizlaze iz javne i pojedinačne potrošnje u vezi sa starenjem stanovništva i posebnim potrebama stanovništva starijeg od 50 godina.

(13) JRC121698.

(14) EIGE (2021.), Gender inequalities in care and consequences for the labour market (Rodne nejednakosti u skrbi i posljedice za tržište rada),

https://eige.europa.eu/publications/gender-inequalities-care-and-consequences-labour-market/.

(15) JRC121698.

(16) Mišljenje OR-a „Primjerene minimalne plaće u Europskoj uniji” (COR-2020-05859).

(17) Samoinicijativno mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Prava njegovatelja koji žive u kućanstvu” (SOC/535 – EESC-2016-00941).

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/67

Mišljenje Europskog odbora regija o Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima

(2021/C 440/13)

Izvjestiteljica:

Rodi KRATSA (EL/EPP), guvernerka Regije Jonsko otočje

Referentni dokumenti:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ

COM(2020) 825 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o spornim i pravednim tržištima u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima)

COM(2020) 842 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje određenih usluga informacijskog društva kako su definirane u Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća26, odnosno na sve usluge koje se obično pružaju uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev primatelja. Konkretno, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje posredničkih usluga, a posebno onih koje se sastoje od usluga poznatih kao „samo prijenos”, „privremeni smještaj” i „smještaj na poslužitelju”, s obzirom na to da je eksponencijalni rast korištenja tih usluga, uglavnom u zakonite i društveno korisne svrhe svih vrsta, također povećao njihovu ulogu u posredovanju i širenju nezakonitih ili na druge načine štetnih informacija i aktivnosti.

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje određenih usluga informacijskog društva kako su definirane u Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća26, odnosno na sve usluge koje se obično pružaju uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev primatelja. Konkretno, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje posredničkih usluga, a posebno onih koje se sastoje od usluga poznatih kao „samo prijenos”, „privremeni smještaj” i „smještaj na poslužitelju”, kao i internetske tražilice, s obzirom na to da je eksponencijalni rast korištenja tih usluga, uglavnom u zakonite i društveno korisne svrhe svih vrsta, također povećao njihovu ulogu u posredovanju i širenju nezakonitih ili na druge načine štetnih informacija i aktivnosti.

Amandman 2.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u jednoj ili više država članica ili usmjeravanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se upotrebljava u toj državi članici . Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. S druge strane, to što je nekoj internetskoj stranici čisto tehnički moguće pristupiti iz Unije ne može se samim po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom.

Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u jednoj ili više država članica ili usmjeravanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se službeno koristi u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na bilo kojem od službenih jezika ili jezika koji se uobičajeno upotrebljavaju na području te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na bilo kojem od službenih jezika ili jezika koji se uobičajeno upotrebljavaju na području te države članice . Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. S druge strane, to što je nekoj internetskoj stranici čisto tehnički moguće pristupiti iz Unije ne može se samim po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom.

Obrazloženje

Cilj je amandmana da tekst Uredbe bude manje dvosmislen i objektivniji, s upućivanjem na službeni status valuta i jezika. Nadalje, kada je riječ o jezicima, trebalo bi uzeti u obzir i službene jezike i jezike koji se obično upotrebljavaju u državi članici.

Amandman 3.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 12.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osiguralo sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, za potrebe ove Uredbe trebalo bi široko definirati pojam „nezakonit sadržaj” te njime obuhvatiti i informacije povezane s nezakonitim sadržajem, proizvodima, uslugama i aktivnostima. Konkretno, taj pojam trebalo bi tumačiti tako da se odnosi na informacije, bez obzira na njihov oblik, koje su u skladu s mjerodavnim pravom same po sebi nezakonite, kao što su nezakoniti govor mržnje ili teroristički sadržaj i nezakoniti diskriminirajući sadržaj, ili se odnose na nezakonite aktivnosti, kao što su pružanje nezakonitih usluga, primjerice usluga smještaja putem platformi za kratkoročni najam koje nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije i država članica, uključujući i regionalno i lokalno zakonodavstvo, dijeljenje slika koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece, nezakonita razmjena privatnih slika bez pristanka, uhođenje na internetu, prodaja nesukladnih ili krivotvorenih proizvoda, prodaja proizvoda ili pružanje usluga koji nisu u skladu sa zakonima o zaštiti potrošača, neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom ili aktivnosti koje uključuju povrede zakona o zaštiti potrošača ili pružanje usluga koje bi mogle ozbiljno štetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika i koje podrazumijevaju povredu zakona o audiovizualnim medijima . U tom smislu nebitno je proizlazi li nezakonitost informacija ili aktivnosti iz prava Unije ili nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije i koja je točna priroda ili predmet dotičnog prava.

Obrazloženje

Potrebno je eksplicitnije navesti nezakonite usluge koje nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije ili s nacionalnim/regionalnim/lokalnim zakonodavstvom.

Amandman 4.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 12.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Nagli prijelaz na tehnološka rješenja zasnovana na digitalnoj infrastrukturi tijekom pandemije bolesti COVID-19 dodatno je pogoršao raskorak u asimetriji informacija između nadzornika pristupa te poslovnih i krajnjih korisnika. Nadalje, u okviru pripravnosti za buduće krize trebalo bi uzeti u obzir pouke izvučene iz takve ovisnosti o digitalnoj infrastrukturi i tehnološkim rješenjima. Digitalnu otpornost u Europi trebalo bi uvažiti i ojačati, a napore za njezinu provedbu uskladiti.

Obrazloženje

Digitalnu otpornost trebalo bi uvažiti kao temeljnu vrijednost, a lokalne i regionalne vlasti mogle bi se zalagati za to. Amandman se temelji na upućivanju na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19 i precizniji je kad je riječ o pripravnosti.

Amandman 5.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S obzirom na posebne značajke predmetnih usluga i odgovarajuću potrebu da se osigura da pružatelji tih usluga podliježu određenim posebnim obvezama, u okviru šire kategorije pružatelja usluge smještaja na poslužitelju, kako je definirana u ovoj Uredbi, potrebno je razlikovati potkategoriju internetskih platformi. Internetske platforme, kao što su društvene mreže ili internetske tržnice, trebale bi se definirati kao pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ne samo da na zahtjev primatelja usluge pohranjuju informacije dobivene od njih, nego ih na njihov zahtjev i šire u javnosti. Međutim, kako bi se izbjeglo nametanje preširokih obveza, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebalo smatrati internetskim platformama ako je širenje u javnosti tek neznatna i isključivo sporedna značajka neke druge usluge i ta se značajka iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez te druge glavne usluge te uklapanje te značajke nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe koja se primjenjuju na internetske platforme. Na primjer, takvu značajku mogao bi predstavljati prostor predviđen za komentare u internetskim novinama, gdje je jasno da se radi o sporednoj značajci glavne usluge, a to je objava vijesti pod uredničkom odgovornošću izdavača.

S obzirom na posebne značajke predmetnih usluga i odgovarajuću potrebu da se osigura da pružatelji tih usluga podliježu određenim posebnim obvezama, u okviru šire kategorije pružatelja usluge smještaja na poslužitelju, kako je definirana u ovoj Uredbi, potrebno je razlikovati potkategoriju internetskih platformi. Internetske platforme, kao što su društvene mreže , platforme za razmjenu sadržaja ili internetske tržnice, trebale bi se definirati kao pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ne samo da na zahtjev primatelja usluge pohranjuju informacije dobivene od njih, nego ih na njihov zahtjev i šire u javnosti. Međutim, kako bi se izbjeglo nametanje preširokih obveza, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebalo smatrati internetskim platformama ako je širenje u javnosti tek neznatna i isključivo sporedna značajka neke druge usluge i ta se značajka iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez te druge glavne usluge te uklapanje te značajke nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe koja se primjenjuju na internetske platforme. Na primjer, takvu značajku mogao bi predstavljati prostor predviđen za komentare u internetskim novinama, gdje je jasno da se radi o sporednoj značajci glavne usluge, a to je objava vijesti pod uredničkom odgovornošću izdavača.

Amandman 6.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 13.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Države članice mogu na relevantnim razinama upravljanja te ovisno o eventualnoj diobi zakonodavnih nadležnosti od pružatelja posredničkih usluga tražiti da dostavljaju informacije. Napominje se da je pravo na traženje informacija od pravosudnih ili upravnih tijela iz članka 9. ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

Amandman 7.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 38.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Budući da je cilj ove Uredbe osigurati sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, primjenjuje se temeljno načelo prema kojem „što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu”.

Obrazloženje

„Što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu” ključno je načelo za regulaciju internetskih usluga i trebalo bi se izričito navesti u prijedlogu.

Amandman 8.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 50.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća primjena te obveze, bez nametanja nerazmjernog opterećenja, obuhvaćene internetske platforme trebale bi uložiti razumne napore kako bi provjerile pouzdanost informacija od dotičnih trgovaca, posebno uporabom slobodno dostupnih službenih internetskih baza podataka i internetskih sučelja, kao što su nacionalni trgovački registri i sustav razmjene informacija o PDV-u45, ili zahtjevom dotičnim trgovcima da dostave pouzdane popratne dokumente, kao što su preslike identifikacijskih isprava, ovjereni bankovni izvodi, certifikati trgovačkih društava i potvrde iz trgovačkog registra. Mogu se koristiti i drugim izvorima koji su dostupni za uporabu na daljinu i koji pružaju sličan stupanj pouzdanosti u svrhu ispunjavanja te obveze. Međutim, od obuhvaćenih internetskih platformi ne bi se trebalo zahtijevati provođenje suvišnih ili skupih postupaka provjere činjenica na internetu ili provjeravanje na licu mjesta. Niti bi se takve internetske platforme, koje su uložile razumne napore u skladu s ovom Uredbom, trebale smatrati internetskim platformama koje potrošačima ili drugim zainteresiranim stranama jamče pouzdanost informacija. Takve internetske platforme trebale bi osmisliti i organizirati i svoje internetsko sučelje tako da se trgovcima omogući da ispune svoje obveze u skladu s pravom Unije, posebno zahtjeve utvrđene u člancima 6. i 8. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća46, članku 7. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća47 i članku 3. Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća48.

Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća primjena te obveze, bez nametanja nerazmjernog opterećenja, obuhvaćene internetske platforme trebale bi uložiti razumne napore kako bi provjerile pouzdanost informacija od dotičnih trgovaca, posebno uporabom slobodno dostupnih službenih internetskih baza podataka i internetskih sučelja, kao što su nacionalni trgovački registri i sustav razmjene informacija o PDV-u45, ili zahtjevom dotičnim trgovcima da dostave pouzdane popratne dokumente, kao što su preslike identifikacijskih isprava, ovjereni bankovni izvodi, certifikati trgovačkih društava i potvrde iz trgovačkog registra. Mogu se koristiti i drugim izvorima koji su dostupni za uporabu na daljinu i koji pružaju sličan stupanj pouzdanosti u svrhu ispunjavanja te obveze. Takve internetske platforme trebale bi osmisliti i organizirati i svoje internetsko sučelje tako da se trgovcima omogući da ispune svoje obveze u skladu s pravom Unije, posebno zahtjeve utvrđene u člancima 6. i 8. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća46, članku 7. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća47 i članku 3. Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća48.

Obrazloženje

Pojam „suvišnih ili skupih postupaka provjere činjenica na internetu” previše je nejasan za pravno obvezujući tekst. Također se ne bi trebalo sugerirati da bi internetske platforme trebale biti pošteđene napora potrebnih za provjeru pouzdanosti informacija koje pružaju trgovci.

Amandman 9.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 72.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zadaća osiguravanja odgovarajućeg nadzora i provedbe obveza utvrđenih ovom Uredbom u načelu bi se trebala dodijeliti državama članicama. U tu bi svrhu one trebale imenovati barem jedno tijelo čija će zadaća biti primjena i provedba ove Uredbe. Međutim, posebne nadzorne ili provedbene zadaće i nadležnosti povezane s primjenom ove Uredbe države članice trebale bi moći povjeriti nekolicini nadležnih tijela, na primjer za određene sektore, kao što su regulatori elektroničkih komunikacija, regulatori medija ili tijela za zaštitu potrošača, u skladu s ustavnom, organizacijskom i administrativnom strukturom tih država članica.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti trebalo bi uključiti i obavješćivati o provedbi i nadzoru.

Međutim, potrebno je osigurati i odgovarajuća sredstva za provedbu tih aktivnosti.

Amandman 10.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 76.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako ne postoji opći zahtjev prema kojem pružatelji posredničkih usluga osiguravaju fizičku prisutnost na državnom području jedne od država članica, potrebno je osigurati transparentnost u pogledu toga koja je država članica nadležna za te pružatelje usluga kako bi nacionalna nadležna tijela provela pravila utvrđena u poglavljima III. i IV. Pružatelj usluga trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan odnosno u kojoj ima središnju upravu ili registrirano sjedište u kojima se provode glavne financijske funkcije i operativna kontrola. U slučaju pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji i stoga su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj su imenovali svojega pravnog zastupnika, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom. Međutim, u interesu učinkovite primjene ove Uredbe, sve države članice trebale bi biti nadležne nad pružateljima usluga koji nisu imenovali svojega pravnog zastupnika, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. U tu svrhu, svaka država članica koja ima nadležnost nad takvim pružateljima usluga trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti sve ostale države članice o mjerama poduzetima u izvršavanju te nadležnosti.

Ako ne postoji opći zahtjev prema kojem pružatelji posredničkih usluga osiguravaju fizičku prisutnost na državnom području jedne od država članica, potrebno je osigurati transparentnost u pogledu toga koja je država članica nadležna za te pružatelje usluga kako bi nacionalna nadležna tijela provela pravila utvrđena u poglavljima III. i IV. Pružatelj usluga trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan odnosno u kojoj ima središnju upravu ili registrirano sjedište u kojima se provode glavne financijske funkcije i operativna kontrola. U slučaju pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji i stoga su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj su imenovali svojega pravnog zastupnika, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom. Međutim, u interesu učinkovite primjene ove Uredbe, sve države članice trebale bi biti nadležne nad pružateljima usluga koji nisu imenovali svojega pravnog zastupnika, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. U tu svrhu, svaka država članica koja ima nadležnost nad takvim pružateljima usluga trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti sve ostale države članice i lokalne i regionalne vlasti, kad je to potrebno, o mjerama poduzetima u izvršavanju te nadležnosti.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti trebale bi biti obaviještene o mjerama koje se odnose na usluge koje se pružaju na njihovu državnom području.

Amandman 11.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Uvodna izjava 88.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurala dosljedna primjena ove Uredbe, potrebno je osnovati neovisnu savjetodavnu skupinu na razini Unije koja bi trebala pružati potporu Komisiji i pomagati u koordinaciji akcija koje poduzima koordinator za digitalne usluge. Taj bi se Europski odbor za digitalne usluge trebao sastojati od koordinatora za digitalne usluge, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost da koordinatori za digitalne usluge na svoje sastanke pozovu ili imenuju ad hoc izaslanike iz drugih nadležnih tijela kojima su povjerene posebne zadaće na temelju ove Uredbe, ako je to potrebno u skladu s njihovom nacionalnom raspodjelom zadaća i nadležnosti. Ako iz jedne države članice dolazi više sudionika, pravo glasa trebalo bi ostati ograničeno na jednog predstavnika svake države članice.

Amandman 12.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 2. točka (r) (novo)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„prevladavajući razlozi od javnog interesa” osobito znači prevladavajući razlozi od javnog interesa koji se priznaju kao takvi u sudskoj praksi Suda Europske unije, uključujući sljedeće: javni poredak; javnu sigurnost; javni red; javno zdravlje; očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštitu potrošača, primatelja usluga i radnika; zaštitu mladih; pravednost trgovinskih transakcija; borbu protiv prijevara; zaštitu okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštitu povijesne, kulturne i umjetničke baštine; ciljeve socijalne i kulturne politike; stanovanje; promicanje kulture, istraživanja i znanosti; osiguravanje pluralizma medija i rodnu ravnopravnost;

Obrazloženje

Potrebno je definirati prevladavajuće razloge od javnog interesa koji bi trebali biti sastavni dio predmetne uredbe. Među te razloge trebalo bi uvrstiti rodnu ravnopravnost i druge elemente.

Amandman 13.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 2. točka (s) (novo)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	„nadležno tijelo” znači nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini koja su imenovana u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom na nacionalnoj razini i koja su zadužena za provedbu ove Uredbe i zaštitu legitimnih interesa, uključujući suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu. Država članica može imenovati i više nadležnih tijela;

Obrazloženje

U definicije iz članka 2. trebalo bi uključiti i pojam „nadležno tijelo” jer se u članku 38. stavku 1. navode samo nadležnosti koordinatora digitalnih usluga.

Amandman 14.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 5. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od pohrane informacija dobivenih od primatelja usluge, pružatelj usluge nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev primatelja usluge pod uvjetom da pružatelj:

(a)	nema stvarno znanje o nezakonitoj aktivnosti ili nezakonitom sadržaju te da, u pogledu zahtjeva za naknadu štete, nije svjestan činjenica ili okolnosti iz kojih je vidljivo da je riječ o nezakonitoj aktivnosti ili nezakonitom sadržaju; ili

(a)	nema stvarno znanje o nezakonitoj aktivnosti ili nezakonitom sadržaju te da, u pogledu zahtjeva za naknadu štete, nije svjestan činjenica ili okolnosti iz kojih je vidljivo da je riječ o nezakonitoj aktivnosti ili nezakonitom sadržaju; ili

(b)	kad stekne takvo znanje ili postane svjestan toga, žurno djeluje kako bi uklonio nezakonit sadržaj ili mu onemogućio pristup.

(b)	kad stekne takvo znanje ili postane svjestan toga, djeluje bez nepotrebnog odgađanja i svakako u roku od 72 sata kako bi uklonio nezakonit sadržaj ili mu onemogućio pristup.

Obrazloženje

Rokovi se moraju specificirati i ne smiju biti neodređeni. Predloženi rokovi slični su onima utvrđenima u nekoliko nacionalnih zakonodavstava. Njemačkim Zakonom o izvršavanju propisa na mrežama čak se predviđa razdoblje od samo 24 sata za očito nezakonit sadržaj.

Amandman 15.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 8. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Nakon primitka naloga za postupanje protiv određenog nezakonitog sadržaja, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje je izdalo nalog o učinku tog naloga, navodeći poduzete mjere i trenutak poduzimanja mjere.

Nakon primitka naloga za postupanje protiv određenog nezakonitog sadržaja, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog , regionalnog ili lokalnog prava te ovisno o eventualnoj diobi zakonodavnih nadležnosti , u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje je izdalo nalog o učinku tog naloga, navodeći poduzete mjere i trenutak poduzimanja mjere.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom razjašnjava pojam primjenjivog prava.

Amandman 16.

COM(2020) 825 final – Part 1

Članak 8. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice osiguravaju da nalozi iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	nalozi sadržavaju sljedeće elemente:

(a)	nalozi sadržavaju sljedeće elemente:

—	obrazloženje zašto su informacije nezakonit sadržaj s upućivanjem na konkretnu prekršenu odredbu prava Unije ili nacionalnog prava;

—	obrazloženje zašto su informacije nezakonit sadržaj s upućivanjem na konkretnu prekršenu odredbu prava Unije ili nacionalnog prava;

—	jedan ili više točnih jedinstvenih lokatora resursa (URL) i, prema potrebi, dodatne informacije koje omogućuju identifikaciju dotičnog nezakonitog sadržaja;

—	jedan ili više točnih jedinstvenih lokatora resursa (URL) i, prema potrebi, dodatne informacije koje omogućuju identifikaciju dotičnog nezakonitog sadržaja;

—	informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju usluge i primatelju usluge koji je dao sadržaj;

—	informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju usluge i primatelju usluge koji je dao sadržaj;

(b)	teritorijalno područje primjene naloga, na temelju primjenjivih pravila Unije i nacionalnog prava, uključujući Povelju i, prema potrebi, općih načela međunarodnog prava, ne prelazi ono što je nužno za ostvarivanje njegovih ciljeva;

(b)	teritorijalno područje primjene naloga, na temelju primjenjivih pravila Unije i nacionalnog prava, uključujući Povelju i, prema potrebi, općih načela međunarodnog prava, ne prelazi ono što je nužno za ostvarivanje njegovih ciljeva;

(c)	nalog je sastavljen na jeziku koji je naveo pružatelj usluga i šalje se kontaktnoj točki koju je imenovao pružatelj usluga u skladu s člankom 10.

(c)	nalog je nedvosmisleno formuliran na jeziku koji se upotrebljava u dotičnoj državi članici i na najmanje jednom službenom radnom jeziku Unije (engleski, francuski, njemački) koji je naveo pružatelj usluga i šalje se kontaktnoj točki koju je imenovao pružatelj usluga u skladu s člankom 10.

Obrazloženje

Prijedlog u ovom obliku pružateljima usluga daje neprihvatljive mogućnosti povlačenja samo na temelju odabira komercijalno neuobičajenog jezika i predstavlja nerazumnu prepreku za tijelo koje poduzima mjere. Amandmanom se taj rizik uklanja ograničavanjem izbora na barem jedan od tri službena radna jezika.

Amandman 17.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Nakon primitka naloga za davanje određene informacije o jednom ili više konkretnih pojedinačnih primatelja usluge, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje izdaje nalog o njegovu primitku i učinku naloga.

2. Države članice osiguravaju da nalozi iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	nalozi sadržavaju sljedeće elemente:

(a)	nalozi sadržavaju sljedeće elemente:

—

izjava s obrazloženjem svrhe informacija i zašto je zahtjev za davanjem informacija nužan i primjeren za utvrđivanje usklađenosti primatelja posredničkih usluga s primjenjivim pravilima Unije ili nacionalnim pravilima, osim u slučaju kad se takva izjava ne može dostaviti zbog razloga povezanih sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela;

—

—	informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju i primateljima dotične usluge;

—	informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju i primateljima dotične usluge;

(b)	nalogom se od pružatelja zahtijeva samo davanje informacija koje su već prikupljene za potrebe pružanja usluge i nad kojima ima kontrolu;

(b)	nalogom se od pružatelja zahtijeva samo davanje informacija koje su već prikupljene za potrebe pružanja usluge i nad kojima ima kontrolu;

(c)	nalog je sastavljen na jeziku koji je naveo pružatelj usluga i šalje se kontaktnoj točki koju je imenovao taj pružatelj usluga u skladu s člankom 10.

(c)	nalog je sastavljen na jeziku koji je naveo pružatelj usluga i šalje se kontaktnoj točki koju je imenovao taj pružatelj usluga u skladu s člankom 10.

3. Koordinator za digitalne usluge iz države članice nacionalnog pravosudnog ili upravnog tijela koje izdaje nalog dostavlja, bez nepotrebne odgode, primjerak naloga iz stavka 1. svim koordinatorima za digitalne usluge putem sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67.

4. Uvjeti i zahtjevi utvrđeni u ovom članku ne dovode u pitanje zahtjeve nacionalnog kaznenog postupovnog prava u skladu s pravom Unije.

5. Države članice mogu utvrditi obveze za pružatelje posredničkih usluga da obavješćuju nadležna tijela javne vlasti – nacionalna, regionalna ili lokalna – o informacijama koje daju primatelji njihovih usluga odnosno obveze da nadležnim tijelima na njihov zahtjev dostave informacije koje omogućuju identifikaciju primatelja njihovih usluga s kojima imaju sporazume o pohrani informacija.

Obrazloženje

U Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi razjasniti da je državama članicama dopušteno uvoditi obveze za platforme u pogledu pružanja informacija (nacionalnim, regionalnim, lokalnim) tijelima kako bi se u opravdanim slučajevima mogli identificirati primatelji.

Amandman 18.

COM(2020) 825 final

Članak 10. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Pružatelji posredničkih usluga objavljuju informacije potrebne za jednostavnu identifikaciju svojih jedinstvenih kontaktnih točaka i komunikaciju s njima.	Pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode objavljuju informacije potrebne za jednostavnu identifikaciju svojih jedinstvenih kontaktnih točaka i komunikaciju s njima.

Obrazloženje

Pojašnjenje radi pravilne provedbe.

Amandman 19.

COM(2020) 825 final

Članak 12. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Pružatelji posredničkih usluga u svoje uvjete poslovanja moraju uključiti informacije o svim ograničenjima koje primjenjuju na korištenje njihovih usluga u pogledu informacija dobivenih od primatelja usluge. Te informacije obuhvaćaju informacije o svim politikama, postupcima, mjerama i alatima koji se upotrebljavaju za moderiranje sadržaja, uključujući algoritamsko donošenje odluka i revizija koje provodi čovjek. Sastavljaju se jasnim i nedvosmislenim jezikom i stavljaju se na raspolaganje javnosti u pristupačnom obliku.

To uključuje mjere kojima se jamči da primatelj usluge može neometano otkazati pretplatu na posredničke usluge. U praksi, za bilo kojeg primatelja usluge nije zahtjevnije pretplatiti se ni otkazati pretplatu.

Obrazloženje

Otkazati pretplatu na osnovnu platformu trebalo bi biti jednako jednostavno kao i pretplatiti se na nju. Informacije o postupku otkazivanja pretplate također bi trebale biti javno dostupne u lako dostupnom formatu.

Amandman 20.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 14. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Pružatelj također bez nepotrebne odgode obavješćuje tog pojedinca ili subjekt o svojoj odluci o informacijama na koje se prijava odnosi i pritom navodi informacije o mogućnostima pravne zaštite u pogledu te odluke.	Pružatelj također bez nepotrebne odgode i svakako u roku od pet radnih dana obavješćuje tog pojedinca ili subjekt o svojoj odluci o informacijama na koje se prijava odnosi i pritom navodi informacije o mogućnostima pravne zaštite u pogledu te odluke.

Obrazloženje

Treba utvrditi jasan vremenski okvir za obavezno odgovaranje na prijave iz članka 14.

Amandman 21.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 19. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Internetske platforme poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale da se prijave koje podnose pouzdani prijavitelji mehanizmima iz članka 14. obrađuju i da se o njima odlučuje prioritetno i bez odgode.	Internetske platforme poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale da se prijave koje podnose pouzdani prijavitelji mehanizmima iz članka 14. obrađuju i da se o njima odlučuje prioritetno, bez odgode i svakako u roku od 48 sati .

Obrazloženje

Nužan je kratak vremenski okvir za obavezno odgovaranje na prijave iz članka 19. kako bi internetske platforme osigurale visok stupanj usklađenosti.

Amandman 22.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 22.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Ako internetska platforma potrošačima omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima , ona osigurava da trgovci mogu koristiti njezine usluge za promicanje poruka ili nuđenje proizvoda ili usluga potrošačima u Uniji samo ako je prije korištenja usluga prikupila sljedeće informacije:

1. Ako internetska platforma omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s potrošačima , ona osigurava da fizičke ili pravne osobe koje nude proizvode ili usluge putem platforme mogu koristiti njezine usluge za promicanje poruka ili nuđenje proizvoda ili usluga potrošačima u Uniji samo ako je prije korištenja usluga prikupila sljedeće informacije:

(a)	ime, adresu, telefonski broj i elektroničku adresu trgovca ;

(b)	presliku identifikacijskog dokumenta trgovca ili bilo koju drugu elektroničku identifikaciju kako je definirano člankom 3. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća50 ;

( c )

podatke o bankovnom računu trgovca ako je trgovac fizička osoba;

( d )

ime, adresu, telefonski broj i elektroničku adresu gospodarskog subjekta u smislu članka 3. stavka 13. i članka 4. Uredbe (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća 51 ili bilo kojeg mjerodavnog akta prava Unije;

( e )

ako je trgovac upisan u trgovački ili slični javni registar, ime trgovačkog registra u kojem je trgovac registriran, kao i njegov registarski broj, odnosno jednakovrijedan način identifikacije u tom registru;

( f )

samocertificiranje trgovca kojim se obvezuje nuditi isključivo proizvode ili usluge koji su u skladu s primjenjivim pravilima prava Unije.

(a)	ime, adresu, telefonski broj i elektroničku adresu primatelja ;

(b)	ako je primatelj upisan u javni registar, registracijski broj ili jednakovrijedno sredstvo identifikacije u tom registru;

2 . Nakon što primi te informacije internetska platforma ulaže razumne napore kako bi procijenila pouzdanost informacija iz stavka 1. točaka (a), ( d ) i ( e ) pomoću bilo koje slobodno dostupne službene internetske baze podataka ili internetskog sučelja koje su na raspolaganje stavile države članice ili Unija ili slanjem zahtjeva trgovcu za dostavljanje popratnih dokumenata iz pouzdanih izvora.

2. Ako se pružatelj proizvoda ili usluga smatra trgovcem u skladu s pravom Unije, internetska platforma uz obveze utvrđene u stavku 1. osigurava da se trgovac njezinim uslugama može koristiti za slanje poruka ili pružanje proizvoda ili usluga potrošačima koji se nalaze u Uniji samo ako je prije upotrebe tih usluga internetska platforma dobila sljedeće informacije:

( a )

presliku identifikacijskog dokumenta trgovca ili bilo koju drugu elektroničku identifikaciju kako je definirano člankom 3. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;

( b )

podatke o bankovnom računu trgovca ako je trgovac fizička osoba;

( c )

ime, adresu, telefonski broj i elektroničku adresu gospodarskog subjekta u smislu članka 3. stavka 13. i članka 4. Uredbe (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća ili bilo kojeg mjerodavnog akta prava Unije;

( d )

( e )

samocertificiranje trgovca kojim se obvezuje nuditi isključivo proizvode ili usluge koji su u skladu s primjenjivim pravilima prava Unije.

3 . Ako internetska platforma ima naznake da je bilo koja informacija iz stavka 1. koju je dao dotični trgovac netočna ili nepotpuna, ona zahtijeva od trgovca da je ispravi u mjeri u kojoj je to potrebno da sve informacije budu točne i potpune, bez odgode ili u roku utvrđenom pravom Unije i nacionalnim pravom . Ako trgovac ne ispravi ili dopuni te informacije, internetska platforma suspendira svoju uslugu trgovcu dok on ne ispuni zahtjev.

3 . Nakon što primi te informacije internetska platforma ulaže sve moguće napore kako bi procijenila pouzdanost informacija iz stavka 1. točaka (a) i ( b ) i stavka 2. točaka ( c ) i (d) pomoću bilo koje slobodno dostupne službene internetske baze podataka ili internetskog sučelja koje su na raspolaganje stavile države članice ili Unija ili slanjem zahtjeva primatelju za dostavljanje popratnih dokumenata iz pouzdanih izvora.

4 . Internetska platforma pohranjuje informacije dobivene na temelju stavaka 1. i 2. na siguran način tijekom trajanja ugovornog odnosa s dotičnim trgovcem . Nakon toga briše te informacije.

4 . Ako internetska platforma ima naznake da je bilo koja informacija iz stavaka 1. ili 2. koju je dao dotični primatelj netočna ili nepotpuna, ona zahtijeva od primatelja da je ispravi u mjeri u kojoj je to potrebno da sve informacije budu točne i potpune, bez odgode. Ako primatelj ne ispravi ili dopuni te informacije, internetska platforma suspendira svoju uslugu primatelju dok on ne ispuni zahtjev.

5 . Ne dovodeći u pitanje stavak 2. , platforma otkriva informacije trećim stranama samo ako je to potrebno u skladu s primjenjivim pravom, uključujući naloge iz članka 9. i sve naloge koje su izdala nadležna tijela država članica ili Komisija radi obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe.

5 . Internetska platforma pohranjuje informacije dobivene na temelju stavaka 1., 2. i 3. na siguran način tijekom trajanja ugovornog odnosa s dotičnim primateljem . Nakon toga briše te informacije.

6 . Internetska platforma informacije iz stavka 1 . točaka (a), (d), (e) i (f) stavlja na raspolaganje primateljima usluge na jasan, lako dostupan i razumljiv način.

6 . Ne dovodeći u pitanje stavak 3. , platforma otkriva informacije trećim stranama samo ako je to potrebno u skladu s primjenjivim pravom, uključujući naloge iz članka 9. i sve naloge koje su izdala nadležna tijela država članica ili Komisija radi obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe.

7 . Internetska platforma oblikuje i organizira svoje internetsko sučelje na način koji trgovcima omogućuje da ispune svoje obveze u pogledu predugovornih informacija i informacija o sigurnosti proizvoda u skladu s primjenjivim pravom Unije.

7 . Internetska platforma informacije iz stavka 1 . točaka (a) i (b) i stavka 2 . točaka (c) , (d) i (e) stavlja na raspolaganje primateljima usluge na jasan, lako dostupan i razumljiv način.

8 . Internetska platforma oblikuje i organizira svoje internetsko sučelje na način koji primateljima omogućuje da ispune svoje obveze u pogledu predugovornih informacija i informacija o sigurnosti proizvoda u skladu s primjenjivim pravom Unije.

Obrazloženje

Znatan dio usluga nude fizičke osobe, a ne stručnjaci kako su definirani pojmom „trgovac”. Te fizičke osobe često ne poštuju nacionalne ili lokalne propise, npr. one o kratkoročnom najmu, i obavljaju neprijavljene poslovne djelatnosti ne pridržavajući se mjerodavnih propisa.

Amandman 23.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 25. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 69. radi prilagodbe prosječnog mjesečnog broja primatelja usluga u Uniji iz stavka 1. ako se broj stanovnika Unije poveća ili smanji za najmanje 5 % u odnosu na njezino stanovništvo 2020. ili, nakon prilagodbe delegiranim aktom, na njezino stanovništvo u godini u kojoj je donesen zadnji delegirani akt. U tom slučaju Komisija prilagođava broj tako da odgovara 10 % stanovništva Unije u godini u kojoj je donesen delegirani akt, zaokružen na više ili na niže, kako bi se broj mogao izraziti u milijunima.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 69. radi prilagodbe prosječnog mjesečnog broja primatelja usluga u Uniji iz stavka 1. ako se broj stanovnika Unije poveća ili smanji za najmanje 5 % u odnosu na njezino stanovništvo 2020. ili, nakon prilagodbe delegiranim aktom, na njezino stanovništvo u godini u kojoj je donesen zadnji delegirani akt. U tom slučaju Komisija prilagođava broj tako da odgovara 7 % stanovništva Unije u godini u kojoj je donesen delegirani akt, zaokružen na više ili na niže, kako bi se broj mogao izraziti u milijunima.

Obrazloženje

U Aktu o digitalnim uslugama treba nastojati uvesti veća ograničenja u pogledu vrlo velikih internetskih platformi.

Amandman 24.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 31. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Vrlo velike internetske platforme omogućuju koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili Komisiji, na njihov obrazloženi zahtjev i u razumnom roku, navedenom u zahtjevu, pristup podacima koji su potrebni za praćenje i ocjenjivanje usklađenosti s ovom Uredbom. Koordinator za digitalne usluge i Komisija koriste te podatke samo u te svrhe.	Vrlo velike internetske platforme omogućuju koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili Komisiji, na njihov obrazloženi zahtjev i u razumnom roku, navedenom u zahtjevu , a svakako za ne više od 72 sata, pristup podacima koji su potrebni za praćenje i ocjenjivanje usklađenosti s ovom Uredbom. Koordinator za digitalne usluge i Komisija koriste te podatke samo u te svrhe.

Obrazloženje

Nužan je kratak rok za obavezno reagiranje na zahtjev koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana kako bi se osigurao visok stupanj usklađenosti.

Amandman 25.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 41. stavak 1. točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako je to potrebno za obavljanje zadaća, koordinatori za digitalne usluge imaju barem sljedeće istražne ovlasti u pogledu ponašanja pružateljâ posredničkih usluga u nadležnosti njihove države članice:

(a)

ovlast da od tih pružatelja usluga, kao i od svih drugih osoba koje djeluju u okviru svojeg zanimanja, poslovne djelatnosti ili struke, a koje u razumnoj mjeri mogu biti upoznate s informacijama o navodnoj povredi ove Uredbe, uključujući organizacije koje provode revizije iz članka 28. i članka 50. stavka 3., zahtijevaju dostavu tih informacija u razumnom roku;

(a)

Obrazloženje

Uvođenje konkretnih obveznih rokova jamči brzo djelovanje pružatelja usluga kako bi šteta bila ograničena.

Amandman 26.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 45. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Ako koordinator za digitalne usluge ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničke usluge koji nije u nadležnosti uključene države članice prekršio ovu Uredbu, od koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana zahtijeva da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.	Ako koordinator za digitalne usluge ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničke usluge koji nije u nadležnosti uključene države članice prekršio ovu Uredbu, od koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana zahtijeva da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.
Ako Odbor ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničkih usluga prekršio ovu Uredbu tako da to uključuje najmanje tri države članice, može preporučiti koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.	Ako Odbor ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničkih usluga prekršio ovu Uredbu tako da to uključuje najmanje tri države članice, zahtijeva od koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.

Obrazloženje

Ne bi trebalo preporučiti Odboru, nego bi trebalo zatražiti da koordinator za digitalnu uslugu razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s Uredbom.

Amandman 27.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 45. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U zahtjevu ili preporuci na temelju stavka 1. navodi se barem sljedeće:

U zahtjevu na temelju stavka 1. navodi se barem sljedeće:

(a)	kontaktna točka tog pružatelja posredničkih usluga kako je predviđeno člankom 10.;

(a)	kontaktna točka tog pružatelja posredničkih usluga kako je predviđeno člankom 10.;

(b)	opis relevantnih činjenica, odredbe ove Uredbe o kojima je riječ i razloge zbog kojih koordinator digitalnih usluga koji je uputio zahtjev ili Odbor sumnjaju da je pružatelj prekršio ovu Uredbu;

(b)	opis relevantnih činjenica, odredbe ove Uredbe o kojima je riječ i razloge zbog kojih koordinator digitalnih usluga koji je uputio zahtjev ili Odbor sumnjaju da je pružatelj prekršio ovu Uredbu;

(c)	sve druge informacije koje koordinator za digitalne usluge koji je uputio zahtjev ili Odbor smatraju važnima, uključujući, prema potrebi, informacije prikupljene na vlastitu inicijativu ili prijedloge za određene istražne ili izvršne mjere koje treba poduzeti, uključujući privremene mjere.

(c)	sve druge informacije koje koordinator za digitalne usluge koji je uputio zahtjev ili Odbor smatraju važnima, uključujući, prema potrebi, informacije prikupljene na vlastitu inicijativu ili prijedloge za određene istražne ili izvršne mjere koje treba poduzeti, uključujući privremene mjere.

Obrazloženje

To ne bi trebala biti samo preporuka, već zahtjev.

Amandman 28.

COM(2020) 825 final – 1. dio

Članak 46. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana s razlogom posumnja da je vrlo velika internetska platforma prekršila ovu Uredbu, može zatražiti od Komisije da poduzme potrebne istražne i izvršne mjere kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom u skladu s odjeljkom 3. Takav zahtjev sadržava sve informacije navedene u članku 45. stavku 2. i razloge zbog kojih se zahtijeva intervencija Komisije.

Ako koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili koordinatori za digitalne usluge u najmanje tri države članice s razlogom posumnja ju da je vrlo velika internetska platforma prekršila ovu Uredbu, može zatražiti od Komisije da poduzme potrebne istražne i izvršne mjere kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom u skladu s odjeljkom 3. Takav zahtjev sadržava sve informacije navedene u članku 45. stavku 2. i razloge zbog kojih se zahtijeva intervencija Komisije.

Obrazloženje

Ovom bi se Uredbom trebalo nastojati koordinatorima za digitalne usluge osigurati instrumente za zajedničko djelovanje u slučaju da postoje razlozi za sumnju da je vrlo velika internetska platforma prekršila odredbe Uredbe.

Amandman 29.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Nesumnjivo je da na europskom tržištu prevladavaju platforme koje su nadzornici pristupa i koje već godinama pružaju osnovne usluge platforme. Iako izgradnja uspješnog poduzeća nipošto nije protivna tržišnom natjecanju, potrebno je pronaći rješenje za prekomjernu tržišnu snagu i mogućnosti zlouporabe.

Obrazloženje

Tržišno natjecanje nipošto se ne narušava izgradnjom uspješnog poduzeća, u što se ubrajaju mnoge platforme. Međutim, trebalo bi istaknuti opću važnost i posljedice poslovnih modela temeljenih na podacima te navesti asimetrije informacija između nadzornika pristupa i krajnjih korisnika i poslovnih korisnika jer se zbog toga prijedlog uglavnom smatrao nužnim.

Amandman 30.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Uvodna izjava 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Fragmentacija unutarnjeg tržišta može se učinkovito spriječiti samo ako se državama članicama onemogući primjena nacionalnih pravila koja su specifična za vrste poduzetnika i usluga obuhvaćenih ovom Uredbom. Istodobno, budući da ova Uredba ima za cilj dopunu provedbe zakona o tržišnom natjecanju, treba navesti da se ovom Uredbom ne dovode u pitanje članci 101. i 102. UFEU-a, odgovarajuća nacionalna pravila tržišnog natjecanja i ostala nacionalna pravila tržišnog natjecanja u vezi s jednostranim postupanjem koja se temelje na pojedinačnoj procjeni položaja na tržištu i postupanja, uključujući njezine vjerojatne učinke i precizan opseg zabranjenog postupanja, a koja pružaju mogućnost poduzetnicima da iznesu argumente o učinkovitosti i objektivnoj opravdanosti predmetnog postupanja. Međutim, primjena potonjih pravila ne bi trebala utjecati na obveze koje se nameću nadzornicima pristupa na temelju ove Uredbe ni na njihovu jedinstvenu i učinkovitu primjenu na unutarnjem tržištu.

Ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da poduzetnicima nametnu iste, strože ili drugačije obveze radi ostvarivanja zakonitih javnih interesa, u skladu s pravom Unije. Zakoniti javni interesi mogu, među ostalim, biti zaštita potrošača, borba protiv nepoštenog tržišnog natjecanja te zaštita slobode i pluralizma medija. Osim toga, ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da te zakonite interese ostvaruju nametanjem obveza poduzetnicima koji imaju status nadzornika pristupa u smislu ove Uredbe, kao i drugim poduzetnicima. Budući da ova Uredba ima za cilj dopunu provedbe zakona o tržišnom natjecanju, treba navesti da se ovom Uredbom ne dovode u pitanje članci 101. i 102. UFEU-a, odgovarajuća nacionalna pravila tržišnog natjecanja i ostala nacionalna pravila tržišnog natjecanja u vezi s jednostranim postupanjem koja se temelje na pojedinačnoj procjeni položaja na tržištu i postupanja, uključujući njezine vjerojatne učinke i precizan opseg zabranjenog postupanja, a koja pružaju mogućnost poduzetnicima da iznesu argumente o učinkovitosti i objektivnoj opravdanosti predmetnog postupanja.

Amandman 31.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ovom bi Uredbom ujedno dopuniti, ne dovodeći u pitanje njihovu primjenu, i pravila koja proizlaze iz drugih zakonskih akata Unije kojima se uređuju određeni aspekti pružanja usluga obuhvaćenih ovom Uredbom, osobito iz Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća (1), Uredbe (EU) xx/xx/EU [Akt o digitalnim uslugama] Europskog parlamenta i Vijeća (2), Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća (4), Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Direktive (EU) 2010/13 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kao i nacionalnih pravila usmjerenih na izvršenje ili, ovisno o slučaju, provedbu zakonodavstva Unije.

Ovom bi Uredbom ujedno trebalo dopuniti, ne dovodeći u pitanje njihovu primjenu, i pravila koja proizlaze iz drugih zakonskih akata Unije kojima se uređuju određeni aspekti pružanja usluga obuhvaćenih ovom Uredbom, osobito iz Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) xx/xx/EU [Akt o digitalnim uslugama] Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2010/13 Europskog parlamenta i Vijeća (1), kao i nacionalnih pravila donesenih u skladu sa zakonodavstvom Unije.

Amandman 32.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Uvodna izjava 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Konkretno, usluge internetskog posredovanja, internetske tražilice, operativni sustavi, internetske društvene mreže, usluge razmjene videozapisa, brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, usluge računalstva u oblaku i usluge internetskog oglašavanja mogu utjecati na veliki broj krajnjih korisnika i poduzeća, što povlači za sobom rizik od nepoštenih poslovnih praksi. Stoga bi ih trebalo uključiti u definiciju osnovnih usluga platforme te bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Usluge internetskog posredovanja mogu biti aktivne i u području financijskih usluga, a mogu biti posredne ili se mogu koristiti za pružanje usluga koje su netaksativno navedene u Prilogu II. Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (1). U određenim okolnostima pojam krajnjih korisnika trebao bi obuhvaćati korisnike koji se tradicionalno smatraju poslovnim korisnicima, ali u određenoj situaciji ne koriste osnovne usluge platforme za prodaju robe ili usluga drugim krajnjim korisnicima, kao što su na primjer poduzeća koje se oslanjaju na usluge računalstva u oblaku za vlastite potrebe.

Konkretno, usluge internetskog posredovanja , uključujući (internetska) tržišta, trgovine softverskim aplikacijama, digitalne glasovne asistente i platforme koje uključuju tehnologije glasovnog asistenta i usluge internetskog posredovanja u drugim sektorima kao što su mobilnost, promet ili energetika, kao i internetske tražilice, operativni sustavi , internetski preglednici , internetske društvene mreže, usluge razmjene videozapisa, brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, usluge računalstva u oblaku i usluge internetskog oglašavanja mogu utjecati na veliki broj krajnjih korisnika i poduzeća, što povlači za sobom rizik od nepoštenih poslovnih praksi. Stoga bi ih trebalo uključiti u definiciju osnovnih usluga platforme te bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Usluge internetskog posredovanja mogu biti aktivne i u području financijskih usluga, a mogu biti posredne ili se mogu koristiti za pružanje usluga koje su netaksativno navedene u Prilogu II. Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (1). U određenim okolnostima pojam krajnjih korisnika trebao bi obuhvaćati korisnike koji se tradicionalno smatraju poslovnim korisnicima, ali u određenoj situaciji ne koriste osnovne usluge platforme za prodaju robe ili usluga drugim krajnjim korisnicima, kao što su na primjer poduzeća koje se oslanjaju na usluge računalstva u oblaku za vlastite potrebe.

Amandman 33.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Uvodna izjava 43.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Nadzornik pristupa može u određenim okolnostima imati dvostruku ulogu pružatelja osnovnih usluga platforme, pri čemu pruža osnovne usluge platforme svojim poslovnim korisnicima, istovremeno se natječući s istim tim poslovnim korisnicima u pružanju istih ili sličnih usluga ili proizvoda istim krajnjim korisnicima. U tim okolnostima nadzornik pristupa može iskoristiti svoju dvostruku ulogu za korištenje podataka koje generiraju transakcije njegovih poslovnih korisnika na osnovnoj platformi za potrebe vlastitih usluga putem kojih se nude usluge slične onima njegovih poslovnih korisnika. To može biti slučaj, na primjer, ako nadzornik pristupa pruža internetsku tržnicu ili trgovinu aplikacijama poslovnim korisnicima i istodobno nudi maloprodajne usluge putem interneta ili pružatelja aplikacijskog softvera koji su konkurentni uslugama ili proizvodima tih poslovnih korisnika. Kako bi se spriječilo da nadzornici pristupa nepravedno profitiraju od svoje dvostruke uloge, trebalo bi osigurati da ne upotrebljavaju agregirane ili neagregirane podatke, koji mogu uključivati anonimizirane i osobne podatke koji nisu javno dostupni za pružanje usluga sličnih onima koje nude njihovi poslovni korisnici. Ta bi se obveza trebala odnositi na nadzornika pristupa u cjelini, uključujući, ali ne ograničavajući se na njegovu poslovnu jedinicu koja se natječe s poslovnim korisnicima osnovne usluge platforme.

Nadzornik pristupa može u određenim okolnostima imati dvostruku ulogu pružatelja osnovnih usluga platforme, pri čemu pruža osnovne usluge platforme svojim poslovnim korisnicima, istovremeno se natječući s istim tim poslovnim korisnicima u pružanju istih ili sličnih usluga ili proizvoda istim krajnjim korisnicima. U tim okolnostima nadzornik pristupa može iskoristiti svoju dvostruku ulogu za korištenje podataka koje generiraju transakcije njegovih poslovnih korisnika na osnovnoj platformi za potrebe vlastitih usluga putem kojih se nude usluge slične onima njegovih poslovnih korisnika. To može biti slučaj, na primjer, ako nadzornik pristupa pruža internetsku tržnicu ili trgovinu aplikacijama poslovnim korisnicima i istodobno nudi maloprodajne usluge putem interneta ili pružatelja aplikacijskog softvera koji su konkurentni uslugama ili proizvodima tih poslovnih korisnika. Kako bi se spriječilo da nadzornici pristupa nepravedno profitiraju od svoje dvostruke uloge, trebalo bi osigurati da ne upotrebljavaju agregirane ili neagregirane podatke, koji mogu uključivati anonimizirane i osobne podatke za pružanje usluga sličnih onima koje nude njihovi poslovni korisnici. Ta bi se obveza trebala odnositi na nadzornika pristupa u cjelini, uključujući, ali ne ograničavajući se na njegovu poslovnu jedinicu koja se natječe s poslovnim korisnicima osnovne usluge platforme.

Obrazloženje

Predložena bi definicija nadzornicima pristupa davala preširok manevarski prostor.

Amandman 34.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 1. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice ne smiju nadzornicima pristupa nametati dodatne obveze na temelju zakona i drugih propisa radi osiguranja pravednih tržišta neograničenog tržišnog natjecanja. Time se ne dovode u pitanje pravila kojima se nastoje ostvariti drugi zakoniti javni interesi u skladu s pravom Unije. Konkretno, ništa u ovoj Uredbi ne sprječava države članice da poduzetnicima, među ostalim pružateljima osnovnih usluga platforme, nametnu obveze koje su spojive s pravom Unije, kojima je svrha zaštita potrošača ili borba protiv nepoštenih praksi tržišnog natjecanja , ako te obveze nisu povezane sa statusom nadzornika pristupa koji relevantni poduzetnici imaju u smislu ove Uredbe .

Države članice ne smiju nadzornicima pristupa nametati dodatne obveze na temelju zakona i drugih propisa radi osiguranja pravednih tržišta neograničenog tržišnog natjecanja. Time se ne dovode u pitanje pravila kojima se nastoje ostvariti drugi zakoniti javni interesi u skladu s pravom Unije. Konkretno, ništa u ovoj Uredbi ne sprječava države članice da poduzetnicima, među ostalim pružateljima osnovnih usluga platforme, nametnu obveze koje su spojive s pravom Unije, kojima je svrha zaštita potrošača, borba protiv nepoštenih praksi tržišnog natjecanja , promicanje pluralizma medija ili ostvarivanje zakonitih interesa .

Amandman 35.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 1. stavak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Njome se isto tako ne dovodi u pitanje primjena : nacionalnih pravila kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja; nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja ako se primjenjuju na poduzetnike koji nisu nadzornici pristupa ili predstavljaju nametanje dodatnih obveza nadzornicima pristupa ; Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija; Uredbe (EU) 2019/1150 i Uredbe (EU) …./.. Europskog parlamenta i Vijeća (2).

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Ona isto tako ne utječe na primjenu : nacionalnih pravila kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja; nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja; Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija; Uredbe (EU) 2019/1150 i Uredbe (EU) …./.. Europskog parlamenta i Vijeća. Konkretno, ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da nametnu obveze poduzetnicima koji nisu nadzornici pristupa ili dodatne obveze nadzornicima pristupa.

Amandman 36.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 1. stavak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje bi bile u suprotnosti s odlukom koju

Komisija donese na temelju ove Uredbe. Komisija i države članice blisko surađuju i koordiniraju svoje mjere izvršenja .

Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje bi bile u suprotnosti s odlukom koju Komisija donese na temelju ove Uredbe. Kad je riječ o provedbenim mjerama, Komisija i države članice (koje interno prema potrebi djeluju koordinirano s relevantnim podnacionalnim tijelima) djeluju u bliskoj suradnji i usklađeno.

Obrazloženje

Ulogu lokalnih i regionalnih vlasti trebalo bi naglasiti. Postoje posebne platforme, kao što su platforme za smještaj, koje djeluju na razini sela i gradova. Lokalne i regionalne vlasti ovise o nacionalnoj i europskoj razini za potporu u relevantnim provedbenim mjerama.

Amandman 37.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 2. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„osnovna usluga platforme” znači jedno od sljedećeg:

(a)	usluge internetskog posredovanja;

(a)	usluge internetskog posredovanja;

(b)	internetske tražilice;

(b)	internetske tražilice;

(c)	usluge internetskih društvenih mreža;

(c)	usluge internetskih društvenih mreža;

(d)	usluge platforme za razmjenu videozapisa;

(d)	usluge platforme za razmjenu videozapisa;

(e)	brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge;

(e)	brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge;

(f)	operativni sustavi;

(f)	operativni sustavi;

(g)	usluge računalstva u oblaku;

(g)	usluge računalstva u oblaku;

(h)	usluge oglašavanja, uključujući mreže za oglašavanje, razmjene oglašavanja i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju, koje pruža pružatelj bilo koje od osnovnih usluga platforme navedenih u točkama od (a) do (g);

(h)	usluge oglašavanja, uključujući mreže za oglašavanje, razmjene oglašavanja i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju, koje pruža pružatelj bilo koje od osnovnih usluga platforme navedenih u točkama od (a) do (g);

(i)	internetski preglednici;

Amandman 38.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 2. stavak 24. (novi)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„internetski preglednici” znači softverski program klijenta koji se oslanja na web-poslužitelj ili drugi internetski poslužitelj i omogućuje korisniku navigaciju World Wide Webom radi pristupa podacima i njihova prikaza te interakcije sa sadržajima smještenim na poslužiteljima koji su spojeni na tu mrežu, uključujući samostalne internetske preglednike i internetske preglednike integrirane ili ugrađene u softver ili slično;

Amandman 39.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 3. stavak 8.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Nadzornik pristupa dužan je ispuniti obveze utvrđene u člancima 5. i 6. u roku od šest mjeseci nakon što je osnovna usluga platforme uvrštena na popis u skladu sa stavkom 7. ovog članka.	Nadzornik pristupa dužan je ispuniti obveze utvrđene u člancima 5. i 6. što je prije moguće; a u svakom slučaju najviše tri mjeseca nakon što je osnovna usluga platforme uvrštena na popis u skladu sa stavkom 7. ovog članka.

Amandman 40.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 4. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija redovito, a najmanje svake dvije godine, preispituje ispunjavaju li nadzornici pristupa koje je odredila i dalje zahtjeve iz članka 3. stavka 1. te ispunjavaju li novi pružatelji osnovnih usluga platforme te zahtjeve. Redovitim preispitivanjem ujedno se ispituje treba li prilagoditi popis odgovarajućih osnovnih usluga platforme nadzornika pristupa.

Komisija redovito, a najmanje svake dvije godine, preispituje ispunjavaju li nadzornici pristupa koje je odredila i dalje zahtjeve iz članka 3. stavka 1. Osim toga, Komisija redovito, i to barem svakih 12 mjeseci, ispituje ispunjavaju li novi pružatelji osnovnih usluga platforme te zahtjeve , neovisno o njihovoj zemlji poslovnog nastana . Redovitim preispitivanjem ujedno se ispituje treba li prilagoditi popis odgovarajućih osnovnih usluga platforme nadzornika pristupa.

Obrazloženje

Smatra se da je potrebno redovito ispitivanje s obzirom na brz razvoj tržišta.

Amandman 41.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 4. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija objavljujei ažurira popis nadzornika pristupa i popis osnovnih usluga platforme u vezi kojih ti nadzornici pristupa moraju stalno ispunjavati obveze iz članaka 5. i 6.

Komisija bi trebala objavljivati godišnje izvješće s rezultatima svojih aktivnosti praćenja i predstaviti ga Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

Obrazloženje

Kako bi se osigurala visoka razina transparentnosti u izvršenju Uredbe o Aktu o digitalnim tržištima, to godišnje izvješće moglo bi uključivati, s jedne strane, sve zaključke, odluke i rezultate istraga koje provodi Komisija te, s druge strane, sve informacije koje dostavlja nadzornik pristupa.

Amandman 42.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 5. točka (b)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(b)	poslovnim korisnicima omogućuje da krajnjim korisnicima nude iste proizvode ili usluge putem usluga internetskog posredovanja trećih strana po cijenama ili pod uvjetima koji se razlikuju od onih koji se nude putem usluga internetskog posredovanja nadzornika pristupa;

(b)

poslovnim korisnicima omogućuje da krajnjim korisnicima nude iste proizvode ili usluge putem usluga internetskog posredovanja trećih strana i srodnih usluga po cijenama ili pod uvjetima koji se razlikuju od onih koji se nude putem usluga internetskog posredovanja i srodnih usluga nadzornika pristupa;

Obrazloženje

Uključuju se srodne usluge.

Amandman 43.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 5. točka (h) (nova)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

po svojoj prirodi, nadzornik pristupa smatra se pružateljem osnovne infrastrukture i stoga mu nije dopušteno uskratiti pristup usluzi poslovnim i krajnjim korisnicima. Ako se poslovnom ili krajnjem korisniku uskrati pristup osnovnoj usluzi platforme koju pruža nadzornik pristupa, korisnik se može žaliti. U tu bi svrhu Savjetodavni odbor za digitalna tržišta, predviđen člankom 32. ove Uredbe, trebao djelovati kao jedinstvena kontaktna točka.

Obrazloženje

Trebalo bi navesti potrebu za jedinstvenom kontaktnom točkom.

Amandman 44.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 6. stavak 1. točka (l) (nova)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

osigurava stalan, standardiziran i automatiziran protok informacija, jamči da sučelja za programiranje aplikacija nadzornika pristupa budu kompatibilna s vlasničkim sustavima upravnih i provedbenih tijela te se suzdržava od stvaranja dodatnog administrativnog opterećenja stvaranjem okruženja aplikacijskog programskog sučelja koje je nepovoljno za djelotvornu suradnju i provedbu u smislu ove Uredbe.

Obrazloženje

Kako bi djelotvorno ispunile svoje administrativne dužnosti, države članice ovise o odgovarajućim podacima koje pružaju nadzornici pristupa. Stoga je važno da nadzornici osiguraju tehnološka sredstva za osiguravanje interoperabilnosti njihova sučelja s odgovarajućim vlasničkim sustavima tijela država članica kako bi se osigurao stalan, automatiziran i standardiziran protok informacija za djelotvornu suradnju.

Amandman 45.

COM(2020) 842 final – 1. dio

Članak 7. stavak 8. (novi)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Kako bi se osiguralo poštovanje obveza nadzornika pristupa, osniva se Savjetodavni odbor za digitalna tržišta kao jedinstvena kontaktna točka te bi ga trebalo poticati da u svoje postupke uključi nacionalne socijalne partnere.

Obrazloženje

Uspostava jedinstvene kontaktne točke, uključivanje nacionalnih socijalnih partnera.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvod

pozdravlja prijedloge Europske komisije o Aktu o digitalnim uslugama i o Aktu o digitalnim tržištima te njihovu ambiciju da se uvedu usklađena i horizontalna pravila za modernizaciju zakonodavstva EU-a o digitalnim uslugama i internetskim platformama;

smatra da se prijedlozima uspostavlja razmjerna ravnoteža u suzbijanju zlouporabe tržišta i tržišnih nedostataka, poticanju ravnopravnih uvjeta na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, sprečavanju gušenja inovacija i učinkovitom funkcioniranju europskog jedinstvenog digitalnog tržišta;

upozorava na to da se prijedlozi ne bi smjeli izmijeniti na način koji bi rezultirao strogim propisima koji bi onemogućavali inovacije i stvarali dodatno regulatorno opterećenje za poduzeća. Ističe da samo uravnoteženo regulatorno okruženje povoljno za poslovanje može pomoći EU-u da u potpunosti ostvari svoj cilj digitalne tranzicije;

smatra da se prijedlozima o Aktu o digitalnim uslugama i o Aktu o digitalnim tržištima rješavaju pitanja pravne nesigurnosti i administrativnog opterećenja koja proizlaze iz rascjepkanosti nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a kojim se uređuju digitalne usluge, uključujući nedavnu sudsku praksu. Dosljedan i usklađen pravni pristup, kao osnovni zahtjev, lokalnim i regionalnim vlastima olakšava razumijevanje i primjenu horizontalnih pravila kojima se definiraju odgovornosti i obveze pružatelja digitalnih usluga te jača jedinstveno (digitalno) tržište;

prima na znanje snažnu lokalnu i regionalnu dimenziju prijedloga o Aktu o digitalnim uslugama i o Aktu o digitalnim tržištima. Digitalne usluge utječu na svakodnevni život građana, a neki sektori u kojima djeluju određene platforme, kao što su stanovanje i turistički smještaj, gradski prijevoz i pružanje javnih usluga, regulirani su na lokalnoj i regionalnoj razini; u tom pogledu naglašava potrebu za regulatornim pristupom koji omogućuje inovacije, konkurentnost Europe i pošteno tržišno natjecanje;

izražava zadovoljstvo zbog toga što se prijedlozi također bave mnogim pitanjima koja je OR iznio u svojem mišljenju „Europski okvir za regulatorne odgovore u vezi s ekonomijom suradnje” (1);

smatra da se poslovni modeli informacijskih usluga temelje na podacima i informacijama te da su osjetljivi na vrijeme. Stoga poziva Europsku komisiju na učinkovito pružanje informacija o pristupu podacima i uklanjanju nezakonitog sadržaja te na osiguravanje transparentnog praćenja i izvješćivanja;

skreće pozornost na mogućnosti koje internetske platforme nude za promicanje javnog diskursa i informiranja građana. Napominje da uslijed pandemije bolesti COVID-19 lokalne i regionalne vlasti još više upotrebljavaju internetske platforme i da je pandemija dokazala sposobnost tradicionalnih MSP-ova i novoosnovanih poduzeća da razvijaju revolucionarne inovacije kao odgovor na stvarne potrebe, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju sinergije;

naglašava da su ravnopravni uvjeti u digitalnom sektoru od ključne važnosti, posebno za MSP-ove koji svoje proizvode i usluge nude na platformama i čiji marketing i prodaja ovise o digitalnim platformama (2). U tom kontekstu pozdravlja planiranu zabranu davanja prednosti vlastitim proizvodima i uslugama;

Odgovornost za nezakoniti sadržaj i radnje

10.

smatra da je ključni izazov za prijedlog Akta o digitalnim uslugama zaštita ključnih načela Direktive o elektroničkoj trgovini, koja dobro funkcionira, a posebno održavanje općeg koncepta na kojem se temelje članci 13. i 14., trenutačnih postupaka obavješćivanja i djelovanja te potrebe da se u obzir uzme nova tržišna dinamika i nefunkcioniranje tržišta;

11.

napominje da se u Uredbi definira samo formalni postupak koji se primjenjuje u slučaju nezakonitog sadržaja i da je određivanje onoga što u smislu Uredbe predstavlja nezakonit sadržaj prepušteno državama članicama;

12.

pozdravlja činjenicu da će pružatelji internetskih usluga, kao osnovni uvjet za pružanje usluga na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, biti odgovorni za nezakonite radnje ili širenje nezakonitog sadržaja. To će se postići usklađenim pravilima o izuzećima od odgovornosti i moderiranja sadržaja, jasnim izvješćivanjem, odgovornostima u pogledu transparentnosti i obvezama dužne pažnje za određene posredničke usluge; u tom pogledu naglašava veličinu i opseg platformi, koji znatno utječu na njihovu sposobnost donošenja proaktivnih mjera protiv nezakonitog internetskog sadržaja;

13.

kad je riječ o pravu na anonimnost korisnika, ističe da je to utvrđeno u Općoj uredbi o zaštiti podataka (3), ali naglašava da bi trebalo prevladati načelo prema kojem „što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu”;

14.

u tom pogledu smatra da valja razlikovati potpunu anonimnost od potpune nemogućnosti identificiranja te upućuje na tehnologije lanca blokova kako bi se omogućio takav pristup. Naglašava da bi sve mjere za moderiranje sadržaja trebale biti popraćene odgovarajućim zaštitnim mjerama kako bi se zajamčila proporcionalnost tih praksi;

Nadzor i istraga

15.

podržava uvođenje kontrola koje se temelje na algoritmima i obveza transparentnosti u slučaju problema među izvođačima te potvrđuje da bi te mjere mogle pružiti znatnu potporu lokalnim i regionalnim vlastima koje bi mogle utvrditi da se internetske usluge pružaju na njihovu teritoriju, a da se pritom ne poštuju relevantni zakoni;

Izvršenje

16.

podržava prijedlog da provedba uključuje sustav koji se sastoji od Europskog odbora za digitalne usluge, koordinatora za digitalne usluge i nacionalnih koordinatora za digitalne usluge, uz Europsku komisiju u ulozi praćenja. Time će se pružiti potpora lokalnim i regionalnim vlastima koje se bore s provedbom lokalnog zakonodavstva u odnosu na digitalne usluge iz drugih država članica EU-a zbog nedostatka sredstava i kapaciteta za pokretanje postupka u drugoj državi članici EU-a;

17.

naglašava potrebu za izgradnjom djelotvorne suradnje među tijelima država članica kako bi se uspostavili koordinatori za digitalne usluge, razmjenjivali podaci i provodila primjenjiva pravila; također ističe da lokalne i regionalne vlasti izvješćuju relevantne koordinatore digitalnih usluga u drugim državama članicama i da ih se valja uključiti u taj proces;

18.

zabrinut je zbog toga što, dok su postupci obavješćivanja i djelovanja i nalozi obuhvaćeni Poglavljem II. (članci 8. i 9.), nadležnost je obuhvaćena Poglavljem III., što bi moglo dovesti do pravnih poteškoća u pogledu provedbe tih odredbi; također je zabrinut što mehanizam prekogranične suradnje možda neće biti dovoljan;

Pristup podacima

19.

svjestan je važnosti razmjene podataka za djelotvornu provedbu na nacionalnoj i podnacionalnoj razini te ističe da je pristup podacima ključno pitanje za javna tijela, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini; nemoguće je provoditi primjenjiva pravila i zaštitne mehanizme kontrole bez pristupa relevantnim podacima s platformi koje djeluju na određenom području; podsjeća na OR-ovo nedavno stajalište da nedosljedan pristup dovodi do dodatne rascjepkanosti i da ga je potrebno izbjeći (4);

20.

pozdravlja uvođenje relevantnih zahtjeva za dijeljenje podataka s obzirom na to da dobrovoljna samoregulacija nije dovoljna da bi se lokalnim i regionalnim vlastima zajamčio pristup podacima;

21.

poziva Europsku komisiju na davanje uputa o zajedničkom skupu standardnih zahtjeva za interoperabilnost vlasničkih sustava nadležnih tijela. Trebalo bi razmotriti uspostavu aplikacijskih programskih sučelja (API-ja);

22.

podržava odredbe o prenosivosti podataka i naglašava da otkazivanje pretplate na uslugu ne bi trebalo biti znatno teže od pretplaćivanja na uslugu;

Lokalno gospodarstvo

23.

ističe važnost predloženih propisa za lokalno gospodarstvo jer će usklađena pravila biti povoljna za MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Uredbe čine okvir unutar kojeg se MSP-ovi mogu širiti na jedinstvenom tržištu. Istraživanje Eurochambresa u kojem se ističe potencijal za širenje poslovanja na jedinstvenom tržištu pokazalo je da su MSP-ovi više nego ikad uključeni u digitalnu trgovinu, ali podaci iz istraživanja Eurobarometra iz rujna 2020. pokazuju da samo 4 % njih svoje proizvode prodaje na internetu potrošačima u drugim državama članicama (5);

24.

zadovoljan je što se prijedlozima nastoji promicati konkurentna, dinamična i otporna industrija i inovacije u Europi te naglašava važnost koju lokalne i regionalne vlasti imaju u pružanju potpore lokalnim akterima putem mehanizama financiranja i potpore;

25.

nada se da će trenutačni prijedlozi biti prekretnica za usluge kao što su osnivanje poduzeća, prijava poreza, sudjelovanje u javnoj nabavi, elektronička identifikacija i digitalni potpisi;

26.

napominje da mnogi manji akteri ovise o postojećim ekosustavima internetskih platformi za poslovne transakcije i da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno povećala ovisnost manjih poduzeća koja se oslanjaju na postojeće ekosustave internetskih platformi kako bi doprla do poslovnih korisnika i potrošača;

27.

poziva Europsku komisiju da u svoje zakonodavne prijedloge djelotvornije uključi različite stupnjeve digitalne transformacije na regionalnoj razini. U tom kontekstu surađuje s relevantnim institucijama i centrima znanja kako bi se lakše razumjela složenost koja stoji iza pokretača promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se izgradile snažne, ali fleksibilne inovativne strategije za digitalnu transformaciju. Tim će se strategijama smanjiti utvrđene razlike među državama članicama i regijama te podjele među izoliranim, ruralnim, rubnim i urbanim područjima;

28.

smatra da su u kontekstu gospodarskog oporavka u Europi digitalna, okolišna i klimatska kohezija ključna dodatna dimenzija tradicionalnog koncepta gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije utvrđenog u Ugovoru o EU-u te poziva na to da ih se u većoj mjeri prepozna kao temeljne vrijednosti s obzirom na prelazak na održivije gospodarske modele;

29.

smatra da je potrebno spriječiti „dvostruki digitalni jaz” zbog nedostatka infrastrukture, informatičke pismenosti i vještina. Budući da su se zbog pandemije bolesti COVID-19 povećale nejednakosti, potrebno je hitno poduprijeti izgradnju kapaciteta za građane i poduzeća, osobito tradicionalne MSP-ove, novoosnovana poduzeća i javni sektor;

Utjecaj na novinarstvo i medije

30.

smatra da je potrebno pomno razmotriti financiranje oglašavanja u plaćenim informativnim sadržajima; regulatorne promjene u budućnosti bi mogle imati snažan učinak na održive poslovne modele medijskih kuća te stoga Odbor poziva na stavljanje većeg naglaska na medijski pluralizam;

31.

skreće pozornost na važnost maksimalne jasnoće i zakonodavne kohezije te naglašava da bi Akt o digitalnim uslugama, kako bi se izbjegle neželjene posljedice, trebao sadržavati horizontalni okvir koji je posebno relevantan za sektorsko zakonodavstvo, npr. povrede autorskih prava, teroristički sadržaj, materijal povezan sa seksualnim zlostavljanjem djece ili nezakoniti govor mržnje te nezakonite proizvode; smatra da bi se u načelu Direktiva o autorskim pravima (6), Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (7) i Opća uredba o zaštiti podataka trebale smatrati lex specialisom u odnosu na Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima;

32.

smatra da bi trebalo poštovati nadležnosti na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini, ovisno o diobi zakonodavnih nadležnosti, kao i instrumente koji se odnose na medijska i informacijska tržišta kako bi se uzeli u obzir kulturni identiteti i zaštitio pluralizam, djelotvorno suzbijao govor mržnje i štetne informacije na internetu, kao što se to čini izvan interneta. Relevantna tijela u državama članicama trebala bi i dalje imati ovlasti zadržati ili uvesti strože propise radi ostvarivanja zakonitih interesa;

Supsidijarnost

33.

smatra da su oba prijedloga, utemeljena na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se predviđa uspostava mjera za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, usklađena s načelom supsidijarnosti. Kako bi se spriječila rascjepkanost jedinstvenog tržišta, potrebni su usklađeni uvjeti za prekogranične usluge koji se mogu zajamčiti mehanizmima za koordinirani nadzor i suradnju u području digitalnih usluga među tijelima na razini EU-a;

34.

smatra da takve mjere služe za postizanje usklađenosti diljem EU-a i da su dovoljne kako bi se pružatelje iz trećih zemalja prisililo da imenuju pravnog zastupnika za interese potrošača unutar EU-a, po modelu Opće uredbe o zaštiti podataka;

35.

naglašava da se u europskoj regulativi uvijek mora uzeti u obzir jamstvo lokalne i regionalne samouprave utvrđeno u primarnom pravu člankom 4. stavkom 2. UEU-a;

Izuzeća iz prijedlogâ: oporezivanje i radni uvjeti

36.

naglašava da lokalno oporezivanje digitalnih usluga, primjerice turistički porezi, nije izravno obuhvaćeno dvjema predmetnim uredbama;

37.

smatra da bi prijedloge za Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima trebalo sagledavati i u širem političkom kontekstu. To posebno podrazumijeva pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva, npr. putem ažuriranih propisa o oporezivanju kojima se uzima u obzir da se digitalizirana poduzeća sa svojim poslovnim modelima mogu baviti poslovnim aktivnostima u određenoj jurisdikciji a da ondje nisu fizički prisutna. Ovdje podsjeća na potrebu da se prepozna uloga koju krajnji korisnici imaju u stvaranju vrijednosti za poduzeća. Stoga podržava poziv Europskog parlamenta upućen Komisiji da do lipnja 2021. predstavi prijedloge za pojašnjenje i usklađivanje oporezivanja digitalnih poslovnih aktivnosti svih aktera, uključujući one s poslovnim nastanom izvan EU-a. Takvu bi reformu trebalo razmatrati i provoditi u širem međunarodnom kontekstu, a posebno u Uključivom okviru skupine G20 i OECD-a. Naglašava važnost jačanja jednakih uvjeta za pružatelje tradicionalnih usluga i digitalnih usluga u EU-u time što će se osigurati da porezni propisi budu prilagođeni stvarnosti moderne globalne ekonomije te da štite europsku konkurentnost i privlačnost za unutarnja ulaganja;

38.

napominje da se od Europske komisije također očekuje da 2021. predstavi zaseban zakonodavni prijedlog o uvjetima rada radnika koji rade putem platformi te ističe da se OR odlučno osvrnuo na lokalne i regionalne regulatorne izazove i probleme u vezi s radom putem platformi (8), posebno one koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19 (9);

39.

sa zanimanjem iščekuje suradnju s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se dodatno poboljšao europski okvir za regulatorne odgovore na internetske usluge na način kojim će se iskoristiti potencijal za veće europske inovacije i rast, širenje i napredak novoosnovanih poduzeća, uz istodobno isticanje otvorene i konkurentne trgovine Europe kojom se oduvijek potiče rast.

Bruxelles, 30. lipnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).

(2) Uredba (EU) …/.. Europskog parlamenta i Vijeća – prijedlog jedinstvenog tržišta za digitalne usluge (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ.

(3) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str 1.).

(4) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ, SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(5) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ, SL L 337, 23.12.2015., str. 35.

(6) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(1) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(1) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva, SL L 241, 17.9.2015., str. 1.

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(2) Uredba (EU) …/.. Europskog parlamenta i Vijeća – prijedlog jedinstvenog tržišta za digitalne usluge (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ.

(1) Mišljenje OR-a „Europski okvir za regulatorne odgovore u vezi s ekonomijom suradnje”, izvjestitelj: Peter Florianschütz (AT/PES). Dosje ECON-VI-048.

(2) Istraživanje koje je provela Njemačka savezna agencija za električnu energiju, plin, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur) u listopadu 2020. pokazalo je da MSP-ovi uvelike ovise o internetskim platformama, posebno u pogledu marketinga i prodaje. Bundesnetzagentur – privremeni rezultati – javno savjetovanje o digitalnim platformama.

(4) Mišljenje OR-a „Strategija za digitalnu budućnost Europe i strategija za podatke”, izvjestitelj: Mark Weinmeister (DE/EPP). Dosje ECON-VII-004.

(5) Flash Eurobarometer 486., kao što navodi Eurochambres, General Recommendations for the Digital Services Act (Opće preporuke za Akt o digitalnim uslugama), 9. prosinca 2020.

(6) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(7) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(8) Mišljenje OR-a „Rad na platformama – lokalni i regionalni regulatorni izazovi”, izvjestitelj: Dimitrios Birmpas. Dosje SEDEC-VI/051.

(9) Mišljenje OR-a „Strategija za digitalnu budućnost Europe i strategija za podatke”, izvjestitelj: Mark Weinmeister (DE/EPP) Dosje ECON-VII-004.

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/99

Mišljenje Europskog odbora regija – Otpornost kritičnih subjekata

(2021/C 440/14)

Izvjestitelj:

Mario GUARENTE (ECR/IT), gradonačelnik Potenze

Referentni dokument:

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata

COM(2020) 829 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Članak 3. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Strategija sadržava najmanje sljedeće elemente:

a)	strateške ciljeve i prioritete u svrhu jačanja opće otpornosti kritičnih subjekata uzimajući u obzir prekogranične i međusektorske međuovisnosti;

a)	strateške ciljeve i prioritete u svrhu jačanja opće otpornosti kritičnih subjekata uzimajući u obzir prekogranične i međusektorske međuovisnosti;

b)	upravljački okvir za postizanje strateških ciljeva i prioriteta, uključujući opis uloga i odgovornosti različitih tijela, kritičnih subjekata i drugih strana uključenih u provedbu strategije;

b)	upravljački okvir za postizanje strateških ciljeva i prioriteta, uključujući opis uloga i odgovornosti različitih tijela, kritičnih subjekata i drugih strana uključenih u provedbu strategije;

c)	opis mjera potrebnih za jačanje opće otpornosti kritičnih subjekata, uključujući nacionalnu procjenu rizika, utvrđivanje kritičnih subjekata i subjekata istovjetnih kritičnim subjektima, kao i mjere za potporu kritičnim subjektima poduzete u skladu s ovim poglavljem;

c)	opis mjera potrebnih za jačanje opće otpornosti kritičnih subjekata, uključujući nacionalnu procjenu rizika, utvrđivanje kritičnih subjekata i subjekata istovjetnih kritičnim subjektima, kao i mjere za potporu kritičnim subjektima poduzete u skladu s ovim poglavljem;

d)	okvir politike za bolju koordinaciju između nadležnih tijela imenovanih u skladu s člankom 8. ove Direktive i u skladu s [Direktivom NIS 2] u svrhu dijeljenja informacija o incidentima i kiberprijetnjama te izvršavanja nadzornih zadaća.

d)	okvir politike za bolju koordinaciju između nadležnih tijela imenovanih u skladu s člankom 8. ove Direktive i u skladu s [Direktivom NIS 2] u svrhu dijeljenja informacija o incidentima i kiberprijetnjama te izvršavanja nadzornih zadaća;

e)	smjernice za komunikacijske aktivnosti kojima se pomiruje potreba za povjerljivošću i potreba za informiranjem o rizicima za regionalne i lokalne vlasti i stanovništvo.

Strategija se ažurira prema potrebi, a najmanje svake četiri godine.

Obrazloženje

Aktivnosti informiranja i izvješćivanja o rizicima od katastrofa koji mogu utjecati na ključnu infrastrukturu na određenom području, usmjerene kako na jedinice lokalne uprave tako i na stanovništvo, važan su alat za povećanje otpornosti kritičnih subjekata. Među ostalim, to je predviđeno i prioritetom br. 1. Okvira iz Sendaija (1). To bi trebalo učiniti imajući posebno u vidu i potrebu za povjerljivošću kritičnih informacija.

Amandman 2.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 8. sastavljaju popis ključnih usluga u sektorima iz Priloga. Do [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] te zatim prema potrebi, a najmanje svake četiri godine, provode procjenu svih relevantnih rizika koji mogu utjecati na pružanje tih ključnih usluga, radi utvrđivanja kritičnih subjekata u skladu s člankom 5. stavkom 1. i pomaganja tim kritičnim subjektima da poduzmu mjere u skladu s člankom 11.	Nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 8. sastavljaju popis ključnih usluga u sektorima iz Priloga. Do [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] te zatim prema potrebi, a najmanje svake četiri godine, provode procjenu svih relevantnih rizika koji mogu utjecati na pružanje tih ključnih usluga, radi utvrđivanja kritičnih subjekata u skladu s člankom 5. stavkom 1. i pomaganja tim kritičnim subjektima da poduzmu mjere u skladu s člankom 11.
U procjeni rizika uzimaju se u obzir svi relevantni prirodni i ljudskim djelovanjem uzrokovani rizici, među ostalim nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, neprijateljske prijetnje, uključujući kaznena djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća.	U procjeni rizika uzimaju se u obzir svi relevantni prirodni i ljudskim djelovanjem uzrokovani rizici, među ostalim nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, neprijateljske prijetnje, uključujući kaznena djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća , pri čemu se posebna pozornost posvećuje stanju postojeće fizičke infrastrukture kako bi se utvrdili odgovarajući programi rekonstrukcije ili nove izgradnje .

Obrazloženje

Stanje postojeće fizičke infrastrukture važna je sastavnica trenutačne i buduće sposobnosti kritičnih subjekata da spriječe moguće nesreće i postupaju u slučaju nesreća te bi ga stoga trebalo uključiti u procjenu rizika i naknadne programe rekonstrukcije ili nove izgradnje.

Amandman 3.

Članak 6. stavak 1. točke (c) i (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri utvrđivanju važnosti negativnog učinka iz članka 5. stavka 2. točke (c) države članice uzimaju u obzir sljedeće kriterije:

a)	broj korisnika koji se oslanjaju na usluge koje pruža subjekt;

a)	broj korisnika koji se oslanjaju na usluge koje pruža subjekt;

b)	ovisnost drugih sektora iz Priloga o tim uslugama;

b)	ovisnost drugih sektora iz Priloga o tim uslugama;

c)	stupanj i trajanje učinaka koje bi incidenti mogli imati na gospodarske i društvene aktivnosti te na okoliš i javnu sigurnost;

c)	stupanj i trajanje učinaka koje bi incidenti mogli imati na gospodarske i društvene aktivnosti te na okoliš i javnu sigurnost , po potrebi u savjetovanju s lokalnim i regionalnim vlastima ;

d)	tržišni udio subjekta na tržištu tih usluga;

d)	tržišni udio subjekta na tržištu tih usluga;

e)	zemljopisno područje na koje bi incident mogao utjecati, uključujući sve prekogranične učinke;

e)	zemljopisno područje na koje bi incident mogao utjecati, uključujući sve prekogranične učinke , po potrebi u savjetovanju s lokalnim i regionalnim vlastima ;

f)	važnost subjekta u održavanju dostatne razine usluge, uzimajući u obzir raspoloživost alternativnih načina pružanja te usluge.

f)	važnost subjekta u održavanju dostatne razine usluge, uzimajući u obzir raspoloživost alternativnih načina pružanja te usluge.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti mogu bolje procijeniti učinak nesreća na lokalnoj i regionalnoj razini.

Amandman 4.

Članak 8. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice osiguravaju da se njihova nadležna tijela, prema potrebi i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, savjetuju s drugim relevantnim nacionalnim tijelima i surađuju s njima, posebno onima zaduženima za civilnu zaštitu, izvršavanje zakonodavstva i zaštitu osobnih podataka, kao i s relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući kritične subjekte.

Države članice osiguravaju da se njihova nadležna tijela, prema potrebi i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, savjetuju s drugim relevantnim nacionalnim tijelima , a po potrebi i s lokalnim i regionalnim vlastima, i surađuju s njima, posebno onima zaduženima za civilnu zaštitu, izvršavanje zakonodavstva i zaštitu osobnih podataka, kao i s relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući kritične subjekte.

Obrazloženje

Raspodjela ovlasti može se razlikovati među državama članicama.

Amandman 5.

Članak 9. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice podupiru kritične subjekte u jačanju njihove otpornosti. Ta potpora može uključivati izradu smjernica i metodologija, potporu pri organiziranju vježbi za testiranje njihove otpornosti i osposobljavanje za osoblje kritičnih subjekata , promicanje aktivnosti informiranja i izvješćivanja o relevantnim rizicima za jedinice lokalne uprave i stanovništvo na potencijalno obuhvaćenim područjima .

Obrazloženje

Izvješćivanje ima ključnu ulogu u jačanju otpornosti zajednica.

Amandman 6.

Članak 16. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Skupine za otpornost kritičnih subjekata čine predstavnici država članica i Komisije. Ako je to potrebno za obavljanje njezinih zadaća, Skupina za otpornost kritičnih subjekata može pozvati predstavnike zainteresiranih strana da sudjeluju u njezinu radu.	Skupine za otpornost kritičnih subjekata čine predstavnici država članica i Komisije te jedan predstavnik Europskog odbora regija u svojstvu promatrača . Ako je to potrebno za obavljanje njezinih zadaća, Skupina za otpornost kritičnih subjekata može pozvati predstavnike zainteresiranih strana da sudjeluju u njezinu radu.

Obrazloženje

OR može doprinijeti radu Skupine za otpornost kritičnih subjekata zastupanjem lokalnih i regionalnih vlasti te davanjem doprinosa vlastitim stručnim znanjem i iskustvom s terena.

Amandman 7.

Članak 16. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zadaće su Skupine za otpornost kritičnih subjekata:

a)	podupiranje Komisije pri pružanju pomoći državama članicama u jačanju njihove sposobnosti da pridonesu osiguravanju otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

a)	podupiranje Komisije pri pružanju pomoći državama članicama u jačanju njihove sposobnosti da pridonesu osiguravanju otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

b)	evaluacija strategija za otpornost kritičnih subjekata iz članka 3. i utvrđivanje najbolje prakse u pogledu tih strategija;

b)	evaluacija strategija za otpornost kritičnih subjekata iz članka 3. i utvrđivanje najbolje prakse u pogledu tih strategija;

c)	olakšavanje razmjene najbolje prakse u pogledu utvrđivanja kritičnih subjekata koje provode države članice u skladu s člankom 5., među ostalim u vezi s prekograničnim ovisnostima te rizicima i incidentima;

c)	olakšavanje razmjene najbolje prakse u pogledu utvrđivanja kritičnih subjekata koje provode države članice u skladu s člankom 5., među ostalim u vezi s prekograničnim ovisnostima te rizicima i incidentima;

d)	doprinos pripremi smjernica iz članka 6. stavka 3. i na zahtjev svih delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Direktive;

d)	doprinos pripremi smjernica iz članka 6. stavka 3. i na zahtjev svih delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Direktive;

e)	provjera, na godišnjoj osnovi, sažetih izvješća iz članka 8. stavka 3.;

e)	provjera, na godišnjoj osnovi, sažetih izvješća iz članka 8. stavka 3.;

f)	razmjena najbolje prakse o razmjeni informacija koje se odnose na obavješćivanje o incidentima iz članka 13.;

f)	razmjena najbolje prakse o razmjeni informacija koje se odnose na obavješćivanje o incidentima iz članka 13.;

g)	analiza izvješća savjetodavnih misija i savjetovanje u tom pogledu u skladu s člankom 15. stavkom 3.;

g)	analiza izvješća savjetodavnih misija i savjetovanje u tom pogledu u skladu s člankom 15. stavkom 3.;

h)	razmjena informacija i najbolje prakse u pogledu istraživanja i razvoja u vezi s otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

h)	razmjena informacija i najbolje prakse u pogledu istraživanja i razvoja u vezi s otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

i)	prema potrebi, razmjena informacija o pitanjima povezanima s otpornošću kritičnih subjekata s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.

i)	prema potrebi, razmjena informacija o pitanjima povezanima s otpornošću kritičnih subjekata s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije;

j)	razmjena iskustava i podataka s lokalne razine korisnih za razvoj strategija otpornosti uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti.

Obrazloženje

Smatramo da razmjena iskustava i podataka s lokalne razine znatno pridonosi osmišljavanju i provedbi djelotvornih strategija otpornosti.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja činjenicu da je područje primjene Prijedloga direktive znatno prošireno na sektore energetike, prometa, zdravstva, vode za piće, otpadnih voda, digitalne infrastrukture i javne uprave te na svemirski sektor;

potiče Europsku komisiju da razmotri daljnje povećanje broja sektora koji će biti uključeni u tu direktivu kako bi se obuhvatio i sektor distribucijskih lanaca osnovnih proizvoda, a posebno sektor proizvodnje, prerade i distribucije hrane;

s obzirom na posebnu složenost sektora distribucijskih lanaca, naglašava da je to pitanje potrebno produbiti promicanjem posebnih studijskih aktivnosti kako bi se definirao pouzdan metodološki okvir za njihovu procjenu i zaštitu;

osim toga, s obzirom na dramatično iskustvo povezano s pandemijom bolesti COVID-19, nada se da će se poduzeti mjere za jačanje distribucijskih lanaca osnovnih proizvoda diversifikacijom distribucijske mreže i povećanjem broja mogućih dobavljača u skladu s važnošću robe koja se distribuira;

ističe da, iako je većina zakonodavstva u tom području utvrđena na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, lokalne i regionalne vlasti imaju velike ovlasti i odgovornosti za zaštitu vlastitog teritorija te stoga moraju imati konkretnu i važnu ulogu u doprinošenju otpornosti ključne infrastrukture na svom teritoriju stavljajući na raspolaganje vlastito znanje i iskustvo;

pozdravlja prijelaz sa zaštite infrastrukture na jačanje otpornosti subjekata koji infrastrukturom upravljaju, ali naglašava da se zaštita imovine ili infrastrukture ne smije zanemariti, vodeći pritom računa o mogućoj fizičkoj šteti u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i njihovim potencijalno ozbiljnim posljedicama ne samo na nacionalnoj nego i na lokalnoj, regionalnoj ili prekograničnoj razini;

naglašava dodanu vrijednost lokalnih i regionalnih vlasti u prekograničnom kontekstu, posebno u pogledu razumijevanja rizika i procjene ozbiljnosti nesreća i mogućih posljedica, kao i sektorske i teritorijalne međuovisnosti;

slaže se da bi, kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup otpornosti kritičnih subjekata, svaka država članica trebala imati strategiju, pripremljenu u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, s ciljevima i mjerama politike koje treba provesti, a koji su određeni na temelju procjene svih relevantnih prirodnih rizika i rizika uzrokovanih ljudskim djelovanjem koji bi mogli utjecati na pružanje ključnih usluga, kao što su nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja ili teroristički napadi;

naglašava da bi se države članice trebale dogovoriti o zajedničkom tumačenju koncepta kritičnog subjekta i o načinu njegove zaštite kako bi se utvrdili najbolji načini za povećanje otpornosti kritičnih subjekata s obzirom na znatan utjecaj na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

10.

ističe poseban položaj najudaljenijih regija čije specifične okolnosti čine ta područja posebno krhkima i u kojima je očigledno potrebno osigurati otpornost infrastrukture;

11.

smatra korisnim da Komisija osmisli odgovarajuće smjernice kako bi se osigurala učinkovita i ujednačena primjena Direktive u svim državama članicama usmjeravanjem aktivnosti procjene i mogućih naknadnih mjera na temelju sveobuhvatnog pristupa kojim se uzimaju u obzir sve međusektorske i prekogranične međuovisnosti kako bi se na odgovarajući način povećala otpornost, što obuhvaća zaštitu, sprečavanje rizika, kontinuitet poslovanja i oporavak;

12.

naglašava da je jačanje suradnje među regijama u cilju povećanja otpornosti kritičnih subjekata, uključujući fizičku infrastrukturu, primjerice putem programa INTERREG ili Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS), ključno za sprečavanje uništenja ili poremećaja u radu tih objekata, što bi moglo imati znatne prekogranične učinke;

13.

smatra da bi pri provedbi nacionalnih procjena rizika trebalo uzeti u obzir podnacionalnu razinu jer fizička lokacija imovine kritičnog subjekta također može odrediti učinak i moguće posljedice na terenu;

14.

slaže se s potrebom za jačanjem otpornosti utvrđenih kritičnih subjekata, no istodobno izražava zabrinutost zbog prilično velikog financijskog opterećenja koje bi poštovanje obveza utvrđenih u Prijedlogu direktive moglo imati;

15.

naglašava da bi Komisija u okviru postojećih programa trebala osigurati posebnu potporu, uključujući financijsku, za kritične subjekte, posebno one javne, kada je to potrebno kako bi se promicalo donošenje učinkovitih i pravodobnih mjera;

16.

smatra da bi strategija za jačanje otpornosti kritičnih subjekata trebala biti osmišljena na nacionalnoj razini uz savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima;

17.

slaže se s time da u slučaju nesreće kritični subjekti moraju bez odgode obavijestiti nadležno tijelo, uključujući „sve dostupne informacije koje su potrebne kako bi nadležno tijelo moglo razumjeti prirodu, uzrok i moguće posljedice incidenta”; u slučaju nedostatka nacionalnih struktura i suradnje za upravljanje kriznim situacijama poziva na uspostavu mreže i suradnje na nacionalnoj razini između relevantnih tijela, uključujući lokalne i regionalne vlasti i relevantne sektore, kako bi se moglo brzo djelovati u slučaju krize;

18.

naglašava da svaka država članica ima odgovornost štititi ključnu infrastrukturu i osigurati otpornost kritičnih subjekata koji se nalaze na njezinu teritoriju te se slaže s time da bi kritični subjekti od posebnog europskog značaja, tj. oni koji pružaju osnovne usluge više od jednoj trećini ili u više od jedne trećine država članica, trebali podlijegati posebnom nadzoru;

19.

naglašava potrebu za jačanjem upravljanja rizicima promicanjem prekogranične suradnje i suradnje među državama članicama EU-a;

20.

s obzirom na to da u okviru mehanizma Unije za civilnu zaštitu i referentne europske mreže za zaštitu kritične infrastrukture već postoji nekoliko struktura i instrumenata, slaže se s činjenicom da bi i njih trebalo uzeti u obzir za potrebe predložene direktive;

21.

prepoznaje ključnu ulogu izvješćivanja u povećanju otpornosti zajednica te preporučuje, u skladu s ciljevima utvrđenima u Okviru iz Sendaija, promicanje i podupiranje inicijativa za informiranje i izvješćivanje o rizicima od katastrofa koji bi mogli utjecati na ključnu infrastrukturu na određenom području, usmjerenih kako na jedinice lokalne uprave tako i na stanovništvo;

22.

smatra da koordinacija, komunikacija i razmjena najboljih praksi između nacionalnih, regionalnih i lokalnih razina te između država članica mogu potaknuti učinkovitiju suradnju u pogledu resursa, znanja i sinergija tijekom cijelog ciklusa upravljanja krizom.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) https://www.undrr.org/publication/sendai-framework-disaster-risk-reduction-2015-2030

29.10.2021

Službeni list Europske unije

C 440/105

Mišljenje Europskog odbora regija – Revidirana uredba o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi prilagođena zelenoj i digitalnoj tranziciji

(2021/C 440/15)

Izvjestitelj:

Robert Sorin NEGOIȚĂ (RO/PES), načelnik 3. sektora Grada Bukurešta

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013

COM(2020) 824 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(1)

Komisija je Komunikacijom od 11. prosinca 2019. pod nazivom „Europski zeleni plan” uspostavila novu strategiju rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Komunikacijom Komisije o Planu za postizanje klimatskog cilja, u kojoj se predlaže dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030., što je Europsko vijeće podržalo 11. prosinca 2020., kao i procjenom učinka na kojoj se temelji, potvrđuje se da će kombinacija izvora energije u budućnosti biti vrlo različita od današnje te se podupire potreba za preispitivanjem i, prema potrebi, revidiranjem energetskog zakonodavstva. Trenutačna ulaganja u energetsku infrastrukturu očito su nedovoljna za preobrazbu i izgradnju energetske infrastrukture budućnosti. To znači i da je potrebno uspostaviti infrastrukturu za potporu europskoj energetskoj tranziciji, uključujući brzu elektrifikaciju, povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, povećanu uporabu plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova, integraciju energetskog sustava i veću primjenu inovativnih rješenja.

(1)

Komisija je Komunikacijom od 11. prosinca 2019. pod nazivom „Europski zeleni plan” uspostavila novu strategiju rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Komunikacijom Komisije o Planu za postizanje klimatskog cilja, u kojoj se predlaže dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030., što je Europsko vijeće podržalo 11. prosinca 2020., kao i procjenom učinka na kojoj se temelji, potvrđuje se da će kombinacija izvora energije u budućnosti biti vrlo različita od današnje te se podupire potreba za preispitivanjem i, prema potrebi, revidiranjem primarnog i sekundarnog energetskog zakonodavstva na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini . Trenutačna ulaganja u energetsku infrastrukturu očito su nedovoljna za preobrazbu i izgradnju energetske infrastrukture budućnosti uz istodobno osiguravanje opskrbe energijom koja zadovoljava posebne potrebe i potencijal raznih regija . To znači i da je potrebno uspostaviti infrastrukturu za potporu europskoj energetskoj tranziciji, uključujući brzu elektrifikaciju, povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, povećanu uporabu plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova, razvoj sustava centraliziranog grijanja i hlađenja, integraciju energetskog sustava i veću primjenu inovativnih rješenja kako bi se omogućila zelena, održiva i ekonomski izvediva preobrazba našeg društva te kako bi se unaprijedili životni uvjeti .

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 2.

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(5)

Evaluacija Uredbe (EU) br. 347/2013 jasno je pokazala da je tim okvirom poboljšana integracija mreža država članica i potaknuta trgovina energijom, čime je povećana konkurentnost Unije. Projekti od zajedničkog interesa u području električne energije i plina bitno su pridonijeli sigurnosti opskrbe. Infrastruktura za plin sada je dobro povezana, a otpornost opskrbe znatno se poboljšala od 2013. Regionalna suradnja u regionalnim skupinama i kroz prekograničnu raspodjelu troškova važan je pokretač provedbe projekata. Međutim, u mnogim slučajevima njome nije ostvaren plan smanjenja manjka u financiranju projekata. Premda je većina postupaka izdavanja dozvola skraćena, u nekim su slučajevima i dalje dugotrajni. Financijska pomoć iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) važan je čimbenik jer se bespovratnim sredstvima za studije pomoglo da se smanje rizici u ranim fazama razvoja projekata, dok su se bespovratnim sredstvima za radove poduprli projekti usmjereni na ključna uska grla koja se nisu mogla u dovoljnoj mjeri ukloniti financiranjem na tržištu.

(5)

Evaluacija Uredbe (EU) br. 347/2013 jasno je pokazala da je tim okvirom poboljšana integracija većine mreža država članica i potaknuta trgovina energijom, čime je povećana konkurentnost Unije. Projekti od zajedničkog interesa u području električne energije i plina bitno su pridonijeli sigurnosti opskrbe. Infrastruktura za plin sada je dobro povezana u većini regija , a otpornost opskrbe znatno se poboljšala od 2013. Međutim, ima regija koje ni do danas na cijelom svojem području nisu uspjele dovoljno poboljšati svoje plinske mreže, energetsku sigurnost i kapacitet otpornosti. Još uvijek postoje projekti za distribuciju plina koji su u raznim fazama provedbe i koji tek trebaju biti dovršeni. Regionalna suradnja u regionalnim skupinama i kroz prekograničnu raspodjelu troškova važan je pokretač provedbe projekata. Međutim, prekogranična raspodjela troškova u mnogim slučajevima nije dovela do planiranog smanjenja manjka u financiranju projekta. Premda je većina postupaka izdavanja dozvola skraćena, u nekim su slučajevima i dalje dugotrajni. Financijska pomoć iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) važan je čimbenik jer se bespovratnim sredstvima za studije pomoglo da se smanje rizici u ranim fazama razvoja projekata, dok su se bespovratnim sredstvima za radove poduprli projekti koji su usmjereni na ključna uska grla koja se nisu mogla u dovoljnoj mjeri ukloniti financiranjem na tržištu i koji su iznimno važni za sigurnu i pravednu energetsku tranziciju .

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 3.

Uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(11)

Sigurnost opskrbe, kao jedan od glavnih razloga donošenja Uredbe (EU) br. 347/2013, znatno je povećana projektima od zajedničkog interesa. Osim toga, prema Komisijinoj procjeni učinka klimatskih ciljeva 27 očekuje se znatno smanjenje potrošnje prirodnog plina jer nesmanjeni intenzitet njegove uporabe nije u skladu s postizanjem ugljične neutralnosti. S druge strane, potrošnja bioplina, vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika te sintetičkih plinovitih goriva znatno će porasti do 2050. Stoga infrastrukturu za prirodni plin više nije potrebno podupirati u okviru politike TEN-E. Planiranje energetske infrastrukture trebalo bi odražavati tu promjenu na plinskom planu.

(11)

Sigurnost opskrbe, kao jedan od glavnih razloga donošenja Uredbe (EU) br. 347/2013, znatno je povećana projektima od zajedničkog interesa. Osim toga, prema Komisijinoj procjeni učinka klimatskih ciljeva 27 očekuje se znatno smanjenje potrošnje prirodnog plina jer nesmanjeni intenzitet njegove uporabe nije u skladu s postizanjem ugljične neutralnosti. S druge strane, potrošnja bioplina, vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika te sintetičkih plinovitih goriva znatno će porasti do 2050. Stoga novu infrastrukturu za prirodni plin više nije potrebno podupirati u okviru politike TEN-E. Planiranje energetske infrastrukture trebalo bi odražavati tu promjenu na plinskom planu. Istovremeno, u mnogim zemljama EU-a projekti prirodnog plina pridonose smanjenju emisija CO2 olakšavanjem prijelaza s krutih fosilnih goriva. Revizija predmetne uredbe EU-a ne smije negativno utjecati na projekte koji još nisu dovršeni.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 4.

Uvodna izjava 15.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(15)

Nadalje, trebalo bi uspostaviti novu kategoriju infrastrukture za pametne plinske mreže kako bi se poduprla ulaganja u mrežnu integraciju plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova, kao što su bioplin, biometan i vodik, te kako bi se korištenjem inovativnih digitalnih tehnologija olakšalo upravljanje nastalim složenijim sustavom.

(15)

Nadalje, trebalo bi uspostaviti novu kategoriju infrastrukture za pametne plinske mreže kako bi se poduprla ulaganja u mrežnu integraciju plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova, kao što su bioplin, biometan i čisti vodik, te kako bi se korištenjem inovativnih digitalnih tehnologija te tehnoloških i inženjerskih rješenja za kvalitetu plina i upravljanjem mrežom s pomoću sustava nadzora i prikupljanja podataka (SCADA) olakšalo upravljanje nastalim složenijim sustavom.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 5.

Uvodna izjava 25.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(25)

Trebalo bi osnovati regionalne skupine koje bi predlagale i preispitivale projekte od zajedničkog interesa, čime bi se uspostavljali regionalni popisi tih projekata. Te bi regionalne skupine u cilju postizanja širokog konsenzusa trebale osigurati blisku suradnju između država članica, nacionalnih regulatornih tijela, promotora projekata i relevantnih dionika. U kontekstu te suradnje nacionalna regulatorna tijela trebala bi se prema potrebi savjetovati s regionalnim skupinama, među ostalim o izvedivosti regulatornih aspekata predloženih projekata i predloženog roka za regulatorno odobrenje.

(25)

Trebalo bi osnovati regionalne skupine koje bi predlagale i preispitivale projekte od zajedničkog interesa, čime bi se uspostavljali regionalni popisi tih projekata. Te bi regionalne skupine u cilju postizanja širokog konsenzusa trebale osigurati blisku suradnju između država članica, nacionalnih regulatornih tijela, lokalnih i regionalnih vlasti, promotora projekata i relevantnih dionika. U kontekstu te suradnje nacionalna regulatorna tijela trebala bi se prema potrebi savjetovati s regionalnim skupinama, među ostalim o izvedivosti regulatornih aspekata predloženih projekata i predloženog roka za regulatorno odobrenje.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 6.

Članak 1. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 1.

Predmet

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom utvrđuju smjernice za pravovremeni razvoj i interoperabilnost prioritetnih koridora i područja transeuropske energetske infrastrukture iz Priloga I. („prioritetni koridori i područja energetske infrastrukture”) kojom se pridonosi klimatskim i energetskim ciljevima Unije za 2030., cilju klimatske neutralnosti do 2050. i ciljevima u području bioraznolikosti za 2030., kao i osiguravanju i poticanju energetske sigurnosti, integracije tržišta, poštenog tržišnog natjecanja, diversifikacije izvora opskrbe energijom i cjenovno pristupačne energije za sve.

Obrazloženje

Revizija Uredbe TEN-E (uključujući planiranje infrastrukture) trebala bi biti u skladu s ciljevima zelenog plana, ciljem klimatske neutralnosti do 2050. i ciljem da nitko ne bude zapostavljen, a to podrazumijeva cjenovno pristupačnu energiju za sve.

Amandman 7.

Članak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
(4) „projekt od zajedničkog interesa” znači projekt koji je nužan za provedbu prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture navedenih u Prilogu I., a nalazi se na popisu projekata od zajedničkog interesa Unije iz članka 3.;	(4) „projekt od zajedničkog interesa” znači projekt koji je nužan za provedbu prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture navedenih u Prilogu I., a nalazi se na popisu projekata od zajedničkog interesa Unije iz članka 3 . Kako bi se osigurao optimalan pozitivni učinak, pri procjeni projekata u obzir se uzimaju nacionalne razvojne strategije i lokalni i regionalni potencijal mjesta provedbe projekta ;
(…)	(…)
(16) „prilagodba klimatskim promjenama” znači postupak kojim se otpornost energetske infrastrukture na moguće negativne učinke klimatskih promjena osigurava procjenom klimatskog rizika i osjetljivosti, među ostalim s pomoću relevantnih mjera prilagodbe.	(16) „prilagodba klimatskim promjenama” znači postupak kojim se otpornost energetske infrastrukture na moguće negativne učinke klimatskih promjena osigurava procjenom klimatskog rizika i osjetljivosti, među ostalim s pomoću relevantnih mjera prilagodbe.
	(17) „održivost” znači potencijal bilo koje vrste projekta da doprinese postizanju cilja klimatske neutralnosti. Taj se potencijal procjenjuje u smislu integracije obnovljivih izvora energije u mrežu ili smanjenja emisija stakleničkih plinova koje će se emitirati tijekom očekivanog vijeka trajanja projekta;

Obrazloženje

Nedostaje definicija „održivosti”. Uzimajući u obzir dugi životni vijek, trebalo bi pažljivo procijeniti mogućnost da projekt postane neupotrebljiv kako sustav bude napredovao prema ugljičnoj neutralnosti.

Amandman 8.

Članak 3. stavak 3. točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(a)	za svaki pojedinačni prijedlog projekta od zajedničkog interesa traži odobrenje država na čije se područje projekt odnosi; ako država uskrati odobrenje, to obrazlaže predmetnoj skupini;

(a)

za svaki pojedinačni prijedlog projekta od zajedničkog interesa traži odobrenje država na čije se područje projekt odnosi; ako država uskrati odobrenje, to obrazlaže predmetnoj skupini . Kako bi se izbjegli sukobi na regionalnoj razini i razini država članica, Europska unija osniva jedinstveno tijelo koje će djelovati kao posrednik u osiguravanju odgovarajućeg prijenosa i usklađenosti s odredbama ove Uredbe ;

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 9.

Članak 4. stavak 2. točka (a)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
projekt znatno pridonosi ciljevima dekarbonizacije Unije i treće zemlje te održivosti, među ostalim integracijom energije iz obnovljivih izvora u mrežu i prijenosom te energije do glavnih centara potrošnje i skladišta;	projekt znatno pridonosi ciljevima dekarbonizacije Unije i treće zemlje te održivosti, među ostalim integracijom energije iz obnovljivih izvora i niskougljične energije u mrežu i prijenosom te energije do glavnih centara potrošnje i skladišta;

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 10.

Članak 5. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

5. Svake godine do 31. siječnja nadležna tijela iz članka 8. Agenciji i odgovarajućoj skupini podnose izvješće iz stavka 4. ovog članka dopunjeno informacijama o napretku i, prema potrebi, kašnjenjima u pogledu postupaka izdavanja dozvola za projekte od zajedničkog interesa koji se provode na njihovu državnom području te o razlozima takvih kašnjenja. Tekst koji potječe od nadležnih tijela mora u izvješću biti jasno označen kao takav, a pri njegovu se unošenju u izvješće ne smije mijenjati tekst koji potječe od promotora projekta.

5. Svake godine do 31. siječnja nadležna tijela uspostavljena na europskoj razini i unutar država članica u skladu s člankom 8. ove Uredbe Agenciji i odgovarajućoj skupini podnose izvješće iz stavka 4. ovog članka dopunjeno informacijama o napretku i, prema potrebi, kašnjenjima u pogledu postupaka izdavanja dozvola za projekte od zajedničkog interesa koji se provode na njihovu državnom području te o razlozima takvih kašnjenja. Tekst koji potječe od nadležnih tijela mora u izvješću biti jasno označen kao takav, a pri njegovu se unošenju u izvješće ne smije mijenjati tekst koji potječe od promotora projekta.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 11.

Članak 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 8.

Organizacija postupka izdavanja dozvola

3. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće zahtjeve na temelju međunarodnog prava ni prava Unije, nadležno tijelo olakšava donošenje sveobuhvatne odluke. Sveobuhvatna odluka konačni je dokaz da je projekt od zajedničkog interesa postigao status spremnosti za izgradnju i da u tom pogledu nema drugih zahtjeva ni za kakve dodatne dozvole ni odobrenja. Sveobuhvatna odluka donosi se u roku iz članka 10. stavaka 1. i 2. te u skladu s jednim od sljedećih sustava:

Članak 8.

Organizacija postupka izdavanja dozvola

3. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće zahtjeve na temelju regionalnog i nacionalnog prava, prava Unije i međunarodnog prava , nadležno tijelo olakšava donošenje sveobuhvatne odluke. Sveobuhvatna odluka konačni je dokaz da je projekt od zajedničkog interesa postigao status spremnosti za izgradnju i da u tom pogledu nema drugih zahtjeva ni za kakve dodatne dozvole ni odobrenja. Sveobuhvatna odluka donosi se u roku iz članka 10. stavaka 1. i 2. te u skladu s jednim od sljedećih sustava:

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 12.

Članak 9.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Transparentnost i sudjelovanje javnosti	Transparentnost i sudjelovanje javnosti
1. Država članica ili nadležno tijelo, prema potrebi u suradnji s drugim predmetnim tijelima, do [1. svibnja 2023.] objavljuje ažurirani priručnik o postupanju u postupku izdavanja dozvola, koji se primjenjuje na projekte od zajedničkog interesa i sadržava najmanje informacije utvrđene u točki 1. Priloga VI. Priručnik nije pravno obvezujući, ali se u njemu pravne odredbe mogu navoditi ili se na njih može upućivati. Nacionalna se nadležna tijela pri izradi svojih priručnika o postupanju koordiniraju te pronalaze sinergije sa susjednim zemljama .	1. Država članica ili nadležno tijelo, prema potrebi u suradnji s drugim predmetnim tijelima, do [1. svibnja 2023.] objavljuje ažurirani priručnik o postupanju u postupku izdavanja dozvola, koji se primjenjuje na projekte od zajedničkog interesa i sadržava najmanje informacije utvrđene u točki 1. Priloga VI. Priručnik nije pravno obvezujući, ali se u njemu pravne odredbe navode ili se na njih upućuje . Nacionalna i regionalna nadležna tijela surađuju s tijelima vlasti susjednih zemalja s ciljem razmjene dobrih praksi i olakšavanja postupka izdavanja dozvola .
(…)	(…)
4. Ako to već nije propisano nacionalnim pravom prema istim ili višim standardima, promotor projekta ili, ako se to zahtijeva nacionalnim pravom, nadležno tijelo, provodi najmanje jedno javno savjetovanje prije podnošenja konačnog i potpunog zahtjeva za prijavu nadležnom tijelu u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a). Provedbom tog javnog savjetovanja ne dovodi se u pitanje nijedno javno savjetovanje koje će biti potrebno provesti nakon podnošenja zahtjeva za odobrenje za provedbu projekta u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2011/92/EU. Javno savjetovanje služi tome da se dionici iz točke 3. podtočke (a) Priloga VI. u ranoj fazi obavijeste o projektu te pomaže u utvrđivanju najprikladnije lokacije ili pravca razvoja (među ostalim i s obzirom na odgovarajuća razmatranja o prilagodbi projekta klimatskim promjenama) i relevantnih pitanja koja treba riješiti u zahtjevu za prijavu. (…)	4. Ako to već nije propisano nacionalnim pravom prema istim ili višim standardima, promotor projekta ili, ako se to zahtijeva nacionalnim pravom, nadležno tijelo, provodi najmanje jedno javno savjetovanje prije podnošenja konačnog i potpunog zahtjeva za prijavu nadležnom tijelu u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a). Provedbom tog javnog savjetovanja ne dovodi se u pitanje nijedno javno savjetovanje koje će biti potrebno provesti nakon podnošenja zahtjeva za odobrenje za provedbu projekta u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2011/92/EU. Javno savjetovanje služi tome da se dionici iz točke 3. podtočke (a) Priloga VI. u ranoj fazi obavijeste o projektu te pomaže u utvrđivanju najprikladnije lokacije ili pravca razvoja , uključujući, prema potrebi, alternativno rješenje (među ostalim i s obzirom na odgovarajuća razmatranja o prilagodbi projekta klimatskim promjenama), i relevantnih pitanja koja treba riješiti u zahtjevu za prijavu. (…)

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 13.

Članak 16.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Omogućivanje ulaganja s prekograničnim učincima	Omogućivanje ulaganja s prekograničnim učincima
1. Stvarno nastale troškove ulaganja (koji ne uključuju troškove održavanja) povezane s projektom od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c) i (e) Priloga II. te projektima od zajedničkog interesa koji pripadaju kategoriji utvrđenoj u točki 3. Priloga II., a u nadležnosti su nacionalnih regulatornih tijela, snose relevantni operator prijenosnog sustava ili promotori projekata prijenosne infrastrukture država članica u kojima projekt ima neto pozitivan učinak te ih, u mjeri u kojoj nisu pokriveni naknadama za zagušenje ili drugim naknadama, plaćaju korisnici mreže putem tarifa za pristup mreži u toj ili tim državama članicama.	1. Stvarno nastale troškove ulaganja (koji ne uključuju troškove održavanja) povezane s projektom od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c) , (d) i (e) i točki 2. podtočki (a) Priloga II. te projektima od zajedničkog interesa koji pripadaju kategoriji utvrđenoj u točki 3. Priloga II. te točki 1. podtočki (c) Priloga IV. , a u nadležnosti su nacionalnih regulatornih tijela, snose relevantni mrežni operator ili promotori projekata prijenosne infrastrukture i/ili infrastrukture za distribuciju država članica u kojima projekt ima neto pozitivan učinak te ih, u mjeri u kojoj nisu pokriveni naknadama za zagušenje ili drugim naknadama, plaćaju korisnici mreže putem tarifa za pristup mreži u toj ili tim državama članicama.
2. Odredbe ovog članka primjenjuju se na projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c) i (e) Priloga II. ako najmanje jedan promotor projekta od relevantnih nacionalnih tijela zatraži njihovu primjenu na troškove projekta. Primjenjuju se na projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategoriji utvrđenoj u točki 3. Priloga II., prema potrebi, samo ako je procjena tržišne potražnje već provedena i ako je pokazala da se ne može očekivati da će stvarno nastali troškovi ulaganja biti pokriveni tarifama.	2. Odredbe ovog članka primjenjuju se na projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c) , (d) i (e) i točki 2. podtočki (a) Priloga II. te točki 1. podtočki (c) Priloga IV. ako najmanje jedan promotor projekta od relevantnih nacionalnih tijela zatraži njihovu primjenu na troškove projekta. Primjenjuju se na projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategoriji utvrđenoj u točki 3. Priloga II., prema potrebi, samo ako je procjena tržišne potražnje već provedena i ako je pokazala da se ne može očekivati da će stvarno nastali troškovi ulaganja biti pokriveni tarifama.
4. (…) Pri prekograničnoj raspodjeli troškova relevantna nacionalna regulatorna tijela u suradnji s predmetnim operatorima prijenosnih sustava nastoje postići zajednički dogovor na temelju, među ostalim, informacija navedenih u stavku 3. točkama (a) i (b). Procjenu temelje na istom scenariju kao u postupku odabira za izradu popisa Unije na koji je uvršten projekt od zajedničkog interesa. Ako se projektom od zajedničkog interesa ublažavaju negativni vanjski učinci, kao što su zaobilazni tokovi, i ako se taj projekt provodi u državi članici na mjestu nastanka tih vanjskih učinaka, takvo ublažavanje ne smatra se prekograničnom korišću i stoga nije temelj za raspodjelu troškova na operatore prijenosnih sustava država članica pogođenih tim negativnim vanjskim učincima.	4. (…) Pri prekograničnoj raspodjeli troškova relevantna nacionalna regulatorna tijela u suradnji s predmetnim mrežnim operatorima nastoje postići zajednički dogovor na temelju, među ostalim, informacija navedenih u stavku 3. točkama (a) i (b). Procjenu temelje na istom scenariju kao u postupku odabira za izradu popisa Unije na koji je uvršten projekt od zajedničkog interesa. Ako se projektom od zajedničkog interesa ublažavaju negativni vanjski učinci, kao što su zaobilazni tokovi, i ako se taj projekt provodi u državi članici na mjestu nastanka tih vanjskih učinaka, takvo ublažavanje ne smatra se prekograničnom korišću i stoga nije temelj za raspodjelu troškova na mrežne operatore država članica pogođenih tim negativnim vanjskim učincima.

Obrazloženje

Pametnim niskonaponskim mrežama i pametnim plinskim mrežama građane se osnažuje da postanu proizvođači potrošači i da pomažu u energetskoj tranziciji. Projekti pametnih mreža trenutačno su nedovoljno zastupljeni na popisu projekata od zajedničkog interesa zbog restriktivne definicije pametnih mreža u postojećoj Uredbi TEN-E. Amandmanom se ta definicija želi proširiti.

Amandman 14.

Članak 18. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4. Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama utvrđenima u točki 1. podtočki (d) i točkama 2. i 5. Priloga II. isto su tako prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako predmetni promotori projekata mogu jasno pokazati znatne pozitivne vanjske učinke projekata, kao što su sigurnost opskrbe, fleksibilnost sustava, solidarnost ili inovacije, i iznijeti jasne dokaze o njihovoj komercijalnoj neodrživosti u skladu s analizom troškova i koristi, poslovnim planom i procjenama, posebno onima koje su proveli potencijalni ulagači ili davatelji kredita ili, prema potrebi, nacionalno regulatorno tijelo.

4. Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama utvrđenima u točki 1. podtočki (d) i točkama 2. , 4. i 5. Priloga II. isto su tako prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako predmetni promotori projekata mogu jasno pokazati znatne pozitivne vanjske učinke projekata, kao što su sigurnost opskrbe, fleksibilnost sustava, solidarnost ili inovacije, i iznijeti jasne dokaze o njihovoj komercijalnoj neodrživosti u skladu s analizom troškova i koristi, poslovnim planom i procjenama, posebno onima koje su proveli potencijalni ulagači ili davatelji kredita ili, prema potrebi, nacionalno regulatorno tijelo.

Obrazloženje

Elektrolizatori bi trebali biti prihvatljivi za financiranje sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe. Ulaganja u mreže, posebno u ranim fazama, ovise o proizvodnom kapacitetu i stoga se moraju promatrati zajedno s njim. Elektrolizatori imaju prekogranični učinak, posebno ako povezuju proizvodnju H2 s potražnjom u prekograničnim regijama.

Amandman 15.

Prilog II.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(3)

za vodik:

(3)

za vodik:

(a)	cjevovodi za transport vodika koji na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi omogućuju pristup većem broju korisnika mreži koja uglavnom sadržava visokotlačne cjevovode za vodik, isključujući cjevovode za lokalnu distribuciju vodika;

(a)	cjevovodi za transport vodika koji na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi omogućuju pristup većem broju korisnika mreži koja uglavnom sadržava visokotlačne cjevovode za vodik, isključujući cjevovode za lokalnu distribuciju vodika;

(b)	podzemni skladišni objekti koji su povezani s visokotlačnim cjevovodima za vodik iz točke (a);

(b)	podzemni skladišni objekti koji su povezani s visokotlačnim cjevovodima za vodik iz točke (a);

(c)	objekti za prihvat, skladištenje i uplinjavanje ili dekompresiju ukapljenog vodika ili vodika ugrađenog u druge kemijske tvari u cilju ubrizgavanja vodika u mrežu;

(c)	objekti za prihvat, skladištenje i uplinjavanje ili dekompresiju ukapljenog vodika ili vodika ugrađenog u druge kemijske tvari u cilju ubrizgavanja vodika u mrežu;

(d)	sva oprema ili instalacije koji su bitni za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava vodika ili omogućivanje dvosmjernog kapaciteta, uključujući kompresorske stanice.

(d)	sva oprema ili instalacije koji su bitni za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava vodika ili omogućivanje dvosmjernog kapaciteta, uključujući kompresorske stanice;

(e)	sva oprema ili instalacije koje omogućuju uporabu goriva dobivenog od čistog vodika u prometnom sektoru u okviru osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T .

Sva infrastruktura navedena u točkama (a), (b), (c) i (d) može biti novoizgrađena ili prenamijenjena iz infrastrukture za prirodni plin u infrastrukturu za vodik, ili njihova kombinacija;

Obrazloženje

Ovo uključivanje dovest će do bolje međusobne povezanosti prometne i energetske politike. Važno je uključiti i osnovnu i sveobuhvatnu mrežu TEN-T jer je to više u skladu s aktualnim planovima velikih ulaganja u vodik u određenim regijama (tzv. „doline vodika”).

Amandman 16.

Prilog IV.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

PRAVILA I POKAZATELJI KOJI SE ODNOSE NA KRITERIJE ZA PROJEKTE OD ZAJEDNIČKOG INTERESA I ZA PROJEKTE OD UZAJAMNOG INTERESA

(c)

kad je riječ o pametnim elektroenergetskim mrežama, projekt je namijenjen opremi i instalacijama visokog i srednjeg napona. Uključuje operatore prijenosnih sustava, operatore prijenosnih i distribucijskih sustava ili operatore distribucijskih sustava iz najmanje dviju država članica. Operatori distribucijskih sustava mogu biti uključeni samo uz potporu operatora prijenosnih sustava barem dviju država članica koji su usko povezani s projektom i osiguravaju interoperabilnost. Projektom je obuhvaćeno najmanje 50 000 korisnika , proizvođača, potrošača ili proizvođača-potrošača električne energije u području potrošnje od najmanje 300 gigavatsati godišnje, od čega najmanje 20 % potječe iz varijabilnih obnovljivih izvora;

(c)

kad je riječ o pametnim elektroenergetskim mrežama, projekt je namijenjen opremi i instalacijama uglavnom visokog ili srednjeg napona. Uključuje operatore prijenosnih ili distribucijskih sustava iz najmanje dviju država članica koji pokrivaju najmanje 50 000 korisnika koji proizvode ili troše električnu energiju ili čine oboje u području potrošnje od najmanje 300 gigavatsati godišnje, od čega najmanje 20 % potječe iz obnovljivih izvora koji su po prirodi varijabilni. Projektom se može predvidjeti i virtualna prekogranična veza ;

Obrazloženje

Pametnim niskonaponskim mrežama građane se osnažuje da postanu proizvođači potrošači i da pomažu u energetskoj tranziciji. Projekti pametnih mreža trenutačno su nedovoljno zastupljeni na popisu projekata od zajedničkog interesa zbog restriktivne definicije pametnih mreža u postojećoj Uredbi TEN-E. Amandmanom se ta definicija želi proširiti.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja prijedlog uredbe o reviziji smjernica za transeuropsku energetsku infrastrukturu (TEN-E). Primjećuje da su ciljevi postojeće Uredbe i dalje uglavnom valjani, ali da se u postojećem okviru za TEN-E još uvijek u potpunosti ne uzimaju u obzir očekivane promjene energetskog sustava koje će nastati zbog novog političkog konteksta i brzog tehnološkog razvoja, koji su usmjereni na ažuriranje ciljeva za 2030., kao i cilja klimatske neutralnosti do 2050. u okviru europskog zelenog plana. Naglašava da će klimatske promjene koje se sada ne mogu spriječiti imati znatan utjecaj na Europu unatoč mjerama ublažavanja i prilagodbe te stoga poziva Komisiju i države članice da intenziviraju rad na modernizaciji energetske infrastrukture kao ključnog pokretača energetske tranzicije; pritom je potrebno zajamčiti djelovanje u području klime i očuvanje prirode te poštovati kriterije održivosti utvrđene u ciljevima održivog razvoja;

sa zadovoljstvom primjećuje da će se budućim okvirom očuvati ključna uloga regionalnih skupina u postupku utvrđivanja i odabira projekata od zajedničkog interesa. Naglašava da je od presudne važnosti osigurati relevantnu regionalnu i lokalnu zastupljenost;

pozdravlja prijedlog da se ažurira popis projekata od zajedničkog interesa kako bi se u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir najnoviji tehnološki razvoj i obuhvatile sve relevantne kategorije infrastrukture u cilju postizanja klimatske neutralnosti i sigurnosti opskrbe. Posebno pozdravlja uzimanje u obzir rješenja za pametne mreže, pametne integracije sustava (sustavi za pretvaranje električne energije u plin i drugi sektori), proizvodnje vodika i sintetičkih plinova iz obnovljivih izvora energije, elektrolizatora, odobalnih mreža i distribucijskih sustava. Naglašava da postoji velik potencijal za centralizirano grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i korištenjem otpadne topline, ponekad i na regionalnoj razini i preko granica država članica. Sa zadovoljstvom ističe da se plinovodi za metan i naftovodi isključuju u slučajevima u kojima to nema negativan učinak ili neželjene nuspojave zbog specifične lokalne ili regionalne situacije;

pozdravlja obvezu da svi projekti moraju ispunjavati obvezne kriterije održivosti i da poštuju načelo „nenanošenja štete” kako je utvrđeno u europskom zelenom planu (u skladu s člankom 17. Uredbe EU-a o taksonomiji (1)) kao velik korak prema ostvarivanju kolektivnih zelenih ciljeva EU-a;

napominje da procjena projekata u okviru Uredbe TEN-E uključuje mnoge elemente koje treba uzeti u obzir, osobito posebne izazove na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom na energetsku tranziciju i klimatske ciljeve, važnost energetske stabilnosti, sigurnosti i opskrbe energijom, pristup energiji za sve europske građane uz istodobno održavanje njezine cjenovne dostupnosti, borbu protiv energetskog siromaštva, povezanost s nacionalnim, regionalnim i lokalnim energetskim strategijama te usklađenost s postojećim programima i projektima;

ističe da energetska infrastruktura ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i da može imati znatan utjecaj na okoliš i gospodarstvo. Stoga poziva Komisiju da uspostavi trajni mehanizam za dijalog regionalnih skupina s relevantnim lokalnim i regionalnim vlastima koji je u skladu s okvirom višerazinskog dijaloga o klimi i energiji uspostavljenim Uredbom o upravljanju energetskom unijom;

naglašava potrebu za čvrstim okvirom za izdavanje dozvola. Postupci izdavanja dozvola trenutačno su dugotrajni, čak i za projekte od zajedničkog interesa. Postojeći proturječni postupci mogu, ponekad u kombinaciji s posebnim institucionalnim kontekstom, otežati napredak u određenim državama članicama. Osim toga, može doći i do protivljenja javnosti zbog toga što se sudjelovanju dionika ne posvećuje dovoljno pozornosti;

poziva na pažljivo razmatranje dodjeljivanja prioritetnog statusa za projekte od zajedničkog interesa te oduzimanje takvog statusa za one projekte koji bi mogli negativno utjecati na klimu ili zaštićena staništa i vrste;

naglašava da postupke izdavanja dozvola treba provesti uz dužnu pažnju. Međutim, OR podržava korake predložene u članku 10. Prijedloga uredbe kako bi se osiguralo razumno vrijeme za provedbu postupaka izdavanja dozvola za različita uključena tijela. U tom je pogledu ključno uspostaviti jedinstvene kontaktne točke s dostatnim nadležnostima, ovlastima za donošenje odluka i jasnim obvezama u pogledu rokova. To će pak dovesti do veće sigurnosti za sudionike u projektu i do bolje procjene njihove izloženosti riziku pri ulasku u taj proces;

10.

pozdravlja sve veću pozornost koja se u Europskoj uniji pridaje ulozi čistog vodika, po mogućnosti dobivenog iz obnovljivih izvora energije, kao i ovaj prijedlog Europske komisije koji je odgovor na poziv OR-a na uspostavu pogodnijeg pravnog okvira EU-a za razvoj tržišta i infrastrukturu revizijom mjerodavnog zakonodavstva EU-a o transeuropskim energetskim mrežama, a posebno odgovarajućom prilagodbom zahtjeva za projekte od zajedničkog interesa u okviru mreže TEN-E (2) i na temelju desetogodišnjeg plana razvoja mreže; također podržava uvođenje posebnih kategorija za infrastrukturu za vodik u Uredbu TEN-E, kao što su mreže za prijenos vodika (uključujući plinovode za prirodni plin prenamijenjene za čisti vodik), distribucija i skladištenje te elektrolizatori, za koje se mora omogućiti primanje sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe;

11.

ističe potrebu za elektrifikacijom i ulogu čistog vodika u odmaku od fosilnih goriva i smanjenju stalnih emisija iz onečišćujućih sektora kao što su industrija i teški prijevoz, u kojima bi izravna elektrifikacija mogla biti ograničena; podsjeća da bi obnovljivi vodik trebao biti prioritet te da bi vodik s niskim emisijama ugljika trebalo upotrebljavati za dekarbonizaciju sve dok obnovljivi vodik ne bude mogao sam ispunjavati tu ulogu; stoga poziva institucije EU-a, države članice i industriju da povećaju kapacitete obnovljive električne energije i vodika kako bi se izbjeglo kontraproduktivno tržišno natjecanje između proizvodnje vodika iz elektrolizatora i drugih vrsta izravne uporabe električne energije iz obnovljivih izvora. (3) Nadalje, poziva Komisiju da uvede jasnu taksonomiju plinova iz obnovljivih izvora;

12.

naglašava da je za klimatski neutralan promet (mobilnost) i proizvodnju čistog vodika potrebno u EU-u u skoroj budućnosti osigurati znatno povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i relevantnu tehnologiju;

13.

naglašava kako je važno da aktivnosti u okviru Uredbe o mreži TEN-E budu u potpunosti usklađene s relevantnim instrumentima planiranja, a posebno s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP). S tim u vezi ponovno ističe kako je važno da lokalne i regionalne vlasti mogu u potpunosti pridonositi nacionalnim energetskim i klimatskim planovima svojih država članica te poziva na optimalnu zastupljenost lokalnih i regionalnih vlasti u tom procesu;

14.

podsjeća da je prometni sektor odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU-u i jedini sektor u kojem emisije nisu smanjene u odnosu na referentnu vrijednost iz 1990.; ističe potencijal vodika da bude jedan od instrumenata za smanjenje emisija CO2 u vrstama prijevoza, osobito kada je potpunu elektrifikaciju teško ili još uvijek nemoguće provesti; ističe da je uvođenje infrastrukture za opskrbu gorivom nužno za poticanje uporabe vodika u prometnom sektoru;

15.

smatra da bi se revizijom Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) (4) trebao staviti veći naglasak na pogonske tehnologije za kamione, autobuse i plovila unutarnje plovidbe s niskim emisijama CO2 kao što su električni motori koji se napajaju električnom energijom putem vodikovih gorivnih ćelija ili kontaktnih mreža, uz bioplin i druge oblike energije koji ispunjavaju zahtjeve održivosti i smanjenja emisija. Razvoj odgovarajuće infrastrukture, prvo duž koridorâ osnovne i sveobuhvatne mreže, preduvjet je za širenje tih tehnologija. Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) trebala bi se osigurati dostatna financijska sredstva za tu svrhu;

16.

ističe potrebu za stvaranjem sinergija između strategija TEN-T i TEN-E te strategija za alternativna goriva; u tom pogledu pozdravlja namjeru Komisije da razvije infrastrukturu za opskrbu vodikom u okviru strategije za održivu i pametnu mobilnost te da preispita reviziju Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva kojom se pruža prilika za utvrđivanje posebnih zahtjeva i usklađenih normi za postupno uvođenje stanica za opskrbu vodikom u državama članicama, regijama i gradovima;

17.

smatra da bi trebalo usvojiti otvoreniji pristup definiranju prekograničnih projekata kako bi se uzeli u obzir ne samo veliki projekti u području prijenosa energije nego i lokalni, decentralizirani i često participativni projekti pametnih mreža bez fizičkih granica. Regionalni i lokalni decentralizirani projekti preko nacionalnih granica doista bi mogli imati pozitivne učinke ne samo na regionalne i nacionalne sustave već i u različitim državama članicama, npr. integracijom obnovljivih izvora energije, rješavanjem zagušenja i izbjegavanjem negativnih vanjskih učinaka;

18.

naglašava da se u cilju pružanja što veće potpore postizanju energetskih i klimatskih ciljeva EU-a i osnaživanja kupaca mora revidirati okvir TEN-E kako bi se u potpunosti obuhvatili i iskoristili doprinosi proizvođača potrošača, lokalnih energetskih zajednica i novih tehnologija (5); ističe važnost niskonaponske i srednjenaponske elektroenergetske mreže za koju se mora stvoriti potrebna infrastruktura za mnoštvo novih, decentraliziranih proizvođača koji unose električnu energiju u sustav; ističe da postoji i potreba za povezivanjem novih malih proizvođača na niskonaponske i srednjenaponske mreže; poziva Komisiju da osigura okvir za objedinjavanje nekoliko manjih projekata kako bi im se omogućilo da ispune kriterije iz postojećeg zakonodavstva. Fleksibilnost je u tom pogledu od velike važnosti za lokalne i regionalne vlasti kako bi mogle pokrenuti određene objedinjene projekte i za njih dobiti financijska sredstva;

19.

napominje da se u Uredbi o mreži TEN-E, kao okosnicom razvoja energetske infrastrukture Europske unije a time i ključnim čimbenikom za postizanje klimatske neutralnosti, u velikoj mjeri poštuju načela aktivne supsidijarnosti i proporcionalnosti; ističe dodanu vrijednost regionalne suradnje u provedbi prekograničnih projekata, transparentnost, regulatornu sigurnost i pristup financiranju; poziva na potpuno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti kao partnera, a ne samo dionika, u skladu s načelima aktivne supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(2) Mišljenje „Ususret planu za čisti vodik – doprinos lokalnih i regionalnih vlasti klimatski neutralnoj Europi” – Birgit Honé (DE/PES), CoR 2020-549.

(3) Europski parlament predstavio je načelo dodatnosti u svojem izvješću „Europska strategija za vodik” (A9-0116/2021 ITRE, Jens Geier).

(4) https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0116_HR.html#_ftn20.

(5) Kao što su skladištenje energije, upravljanje potrošnjom, mikromreže (moguće i prekogranične), električna mobilnost.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 440

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 29. listopada 2021.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Odbor regija
	Interactio – Hibridno 145. plenarno zasjedanje OR-a, 30.6.2021.–1.7.2021.
2021/C 440/01	Rezolucija o prijedlozima Europskog odbora regija s obzirom na Program rada Europske komisije za 2022.	1
2021/C 440/02	Rezolucija Europskog odbora regija o temi: Vizija za Europu: Budućnost prekogranične suradnje	6
	MIŠLJENJA
	Odbor regija
	Interactio – Hibridno 145. plenarno zasjedanje OR-a, 30.6.2021.–1.7.2021.
2021/C 440/03	Mišljenje Europskog odbora regija – Strategija za održivu i pametnu mobilnost	11
2021/C 440/04	Mišljenje Europskog odbora regija – Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – novi program za Sredozemlje	19
2021/C 440/05	Mišljenje Europskog odbora regija – Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. uoči konferencije COP-26	25
2021/C 440/06	Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan za europsku demokraciju	31
2021/C 440/07	Mišljenje Europskog odbora regija – Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja do 2030.	36
2021/C 440/08	Mišljenje Europskog odbora regija: Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama	42
2021/C 440/09	Mišljenje Europskog odbora regija – Strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u	49
2021/C 440/10	Mišljenje Europskog odbora regija – Budućnost regionalnih zračnih luka – izazovi i prilike	51
2021/C 440/11	Mišljenje Europskog odbora regija – Budući plan za njegovateljsko osoblje i usluge skrbi – lokalne i regionalne mogućnosti u kontekstu europskog izazova	56
2021/C 440/12	Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan za socijalnu ekonomiju	62

	III Pripremni akti
	Odbor regija
	Interactio – Hibridno 145. plenarno zasjedanje OR-a, 30.6.2021.–1.7.2021.
2021/C 440/13	Mišljenje Europskog odbora regija o Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima	67
2021/C 440/14	Mišljenje Europskog odbora regija – Otpornost kritičnih subjekata	99
2021/C 440/15	Mišljenje Europskog odbora regija – Revidirana uredba o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi prilagođena zelenoj i digitalnoj tranziciji	105