Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9866 — United Group/Forthnet)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 46/01)

Dana 13. kolovoza 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9866. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

8. veljače 2021.

(2021/C 46/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2025
JPY	japanski jen	126,97
DKK	danska kruna	7,4365
GBP	funta sterlinga	0,87833
SEK	švedska kruna	10,1148
CHF	švicarski franak	1,0842
ISK	islandska kruna	154,70
NOK	norveška kruna	10,2725
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,739
HUF	mađarska forinta	358,33
PLN	poljski zlot	4,4824
RON	rumunjski novi leu	4,8748
TRY	turska lira	8,5308
AUD	australski dolar	1,5693
CAD	kanadski dolar	1,5363
HKD	hongkonški dolar	9,3219
NZD	novozelandski dolar	1,6740
SGD	singapurski dolar	1,6067
KRW	južnokorejski von	1 347,77
ZAR	južnoafrički rand	17,9701
CNY	kineski renminbi-juan	7,7618
HRK	hrvatska kuna	7,5583
IDR	indonezijska rupija	16 876,31
MYR	malezijski ringit	4,8888
PHP	filipinski pezo	57,843
RUB	ruski rubalj	89,4049
THB	tajlandski baht	36,098
BRL	brazilski real	6,4955
MXN	meksički pezo	24,3050
INR	indijska rupija	87,7240

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10155 — OTPP/SL GIO II/SGI)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 46/03)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10140 — EFMS/VFMF/FocusVision/Confirmit/Dapresy)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 46/04)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10150 — Ares/OTPP/TricorBraun)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 46/05)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10088 — Pai Partners/Euro Ethnic Foods)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 46/06)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10075 - Nexi/Nets Group)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 46/07)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2021/C 46/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Sõir”

EU br.: PGI-EE-02487 – 21.11.2018.

ZOI ( ) ZOZP (X )

1.   Naziv (ZOI-ja ili ZOZP-a)

„Sõir”

2.   Država članica ili treća zemlja

Republika Estonija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Sõir” odnosi se na tradicionalni, nezreli sir na bazi gruša. To je mliječni proizvod iz kategorije pečenih sireva koji je u Estoniji poznat prvenstveno u povijesnim regijama Võromaa i Setomaa.

Obvezni su sastojci sira „Sõir”:

—	mlijeko (kravlje mlijeko),

—

gruš,

—	kokošja jaja,

—

maslac,

—

sol,

—	sjemenke kima.

U postupku proizvodnje ne koriste se sirilo, aditivi ni pojačivači okusa.

Sir „Sõir” u pravilu je karakteristična okrugla i plosnata oblika. Iz koluta ili pravokutnika sira „Sõir” mogu se također izrezati kriške za prodaju u obliku polovica koluta, komada ili kocki. Težina varira od 100 grama do nekoliko kilograma.

Organoleptička svojstva

Izgled: površina ovisi o vrsti kalupa – hrapava je u slučaju kalupa od tkanine, a glatka ako je kalup gladak.

Unutrašnjost: površina reza glatka je i ujednačene svijetložute do žute boje te može sadržavati sjemenke kima. Moguća je i primjetna zrnatost.

Boja: karakteristična boja proizvoda potječe od žumanjka, zbog čega i boja rezne površine može biti u rasponu od svijetložute do žute. Boja vanjske površine seže od svijetložute do žućkastosmeđe, ovisno o metodi završne obrade. Pečeni sir „Sõir” ima karakterističnu žućkastosmeđu koricu.

Tekstura: na teksturu proizvoda utječe trajanje cijeđenja zgrušane mase. Tekstura je elastična, ujednačena i prilično čvrsta te se ne mrvi pri rezanju. Sir „Sõir” mekši je ako se proizvodi od zgrušane mase koja je kraće cijeđena. Kada odstoji, proizvod postane čvršći i dobije koricu.

Miris i okus: proizvod ima karakterističnu laganu aromu vrhnja. Blagog je okusa, umjereno slan i, zahvaljujući bakterijama mliječne kiseline, blago kiseo. Može se razaznati i okus sjemenki kima.

Fizikalna i kemijska svojstva

1.	udio masti uvelike ovisi o sirovinama koje se koriste kao sastojci i može biti u rasponu od 5 % do 30 %;

2.	udio suhe tvari ovisi o udjelu masti i daljnjoj obradi proizvoda. Udio suhe tvari u neprerađenom proizvodu mora biti najmanje 30 %, a u pečenom je siru „Sõir” i viši, ali mora biti niži od 60 %;

3.	udio soli 1,0–2 %.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovine koje se koriste za proizvodnju sira „Sõir” podrijetlom su iz određenog zemljopisnog područja, uz iznimku sjemenki kima i soli. Umjesto maslaca može se koristiti pročišćeni maslac.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

U nastavku se navode posebni postupci u proizvodnji sira „Sõir” koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području:

—	mlijeko se zagrijava,

—	dodaje se gruš te se mješavina potom miješa i zagrijava,

—	cijedi se zgrušana sirna masa,

—	dodaje se maslac i mješavina se zagrijava,

—	sirnoj masi dodaju se jaja i sjemenke kima,

—	sirna se masa zagrijava,

—	sirna masa izlijeva se u kalupe i ostavlja da se slegne.

U fazama proizvodnje koje se odvijaju na predmetnom zemljopisnom području dopuštene su sljedeće iznimke:

1.	u tehnološkim fazama: jaja i začini dodaju se grušu prije podvrgavanja toplinskoj obradi;

2.	u fazama daljnje obrade radi produljenja roka trajanja proizvoda: na površinu sira „Sõir” utrljava se sol; sir „Sõir” peče se u pećnici.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kako bi se očuvala meka struktura sira „Sõir” i produljio rok do kojeg ga je najbolje upotrijebiti, proizvod se mora pakirati na mjestu proizvodnje. Tako se sprečava mikrobiološka, kemijska i fizička kontaminacija proizvoda.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pri označivanju proizvoda na ambalaži uz registrirani naziv „Sõir” treba obvezno navesti dodatne informacije o metodi obrade, na primjer pečeni „Sõir”.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća kulturni prostor regija Vana-Võromaa i Setomaa u jugoistočnoj Estoniji, koje se razlikuju od ostatka zemlje i točno su određene svojim povijesnim granicama.

Prema administrativnoj podjeli Estonije iz 2019. zemljopisno područje regije Vana-Võromaa obuhvaća sljedeća područja: ruralne općine Kanepi, Põlva i Räpina u okrugu Põlvamaa; ruralne općine Antsla, Rõuge i Võru te grad Võru u okrugu Võrumaa; sljedeća sela u ruralnoj općini Valga u okrugu Valgamaa: Iigaste, Korijärve, Väherü, Vilaski, Raavitsa, Kaagjärve, Pugritsa, Pikkjärve, Kirbu, Valtina, Lusti, Lüllemäe, Karula, Käärikmäe, Rebasemõisa, Koobassaare, Lepa, Ringiste, Lutsu, Koikküla, Koiva, Laanemetsa, Korkuna, Taheva, Tsirgumäe, Sooblase, Hargla, Kalliküla i Tõrvase. Zemljopisno područje regije Setomaa obuhvaća administrativnu jedinicu ruralne općine Setomaa, koja se nalazi u okrugu Võrumaa.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Sir „Sõir” jedinstven je zahvaljujući metodi proizvodnje, koja se temelji na regionalnim tradicijama, te svojem prepoznatljivu okusu. Umijeće potrebno za pripremanje sira „Sõir” poveznica je s posebnim obilježjima tog zemljopisnog područja stoga što je priznato upravo ondje. Sir „Sõir” na tom se području proizvodi uglavnom na isti način kao i u 19. stoljeću. Proizvođači i danas primjenjuju metodu iz svoje obitelji ili zajednice koja se prenosi s generacije na generaciju. Najvažnija vještina proizvođača sira „Sõir” poznavanje je postupka zgrušavanja: tijekom zagrijavanja gruša u mlijeku moraju znati vizualno prepoznati pravi trenutak kako bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje. Za proizvodnju sirne mase za „Sõir” nakon zgrušavanja i cijeđenja potrebni su iskustvo te stručno znanje i umijeće kako bi se mješavina ujednačeno zagrijavala i stalno miješala, pri čemu treba pravovremeno dodati maslac, sol i jaja. Postupak proizvodnje sira „Sõir” završava izlijevanjem vruće, glatke mješavine u kalupe, u kojima se ostavlja da se slegne i ohladi. Cijeli postupak proizvodnje uči se od iskusnog proizvođača sira „Sõir”. I okus i tekstura sira „Sõir” ovise o načinu na koji se proizvodi te o pravom izboru trenutka.

Sirovine koje se koriste za proizvodnju sira „Sõir” potječu od samih proizvođača sira „Sõir” ili od drugih proizvođača s tog područja, čime se jamči njihova svježina (mlijeko koje je staro 1–2 dana) te se postižu prepoznatljiv okus, aroma i tekstura sira „Sõir”. Proizvođači sira „Sõir” smatraju da je važno da gruš za njegovu proizvodnju pripreme isti proizvođači koji će proizvoditi i sam sir ili da on bude pripremljen na istom području.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Sir „Sõir” nezreli je sir na bazi gruša koji se proizvodi uz dodatak maslaca i jaja. Sir „Sõir” elastične je, ujednačene i prilično čvrste teksture te se ne mrvi pri rezanju. Blagog je okusa, umjereno slan te blago kiseo. Može se razaznati i ugodan okus sjemenki kima. U usporedbi s nezrelim pečenim sirevima koji se proizvode od gruša i prodaju u Estoniji, sir „Sõir” žute je boje zahvaljujući jajima.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Povezanost sira „Sõir” sa zemljopisnim područjem temelji se na ugledu proizvoda i njegovu prepoznatljivom okusu, koji su usko povezani s posebnom prirodom metode proizvodnje (podrijetlo sirovina te znanje i iskustvo kad je riječ o pripremi) i povijesnom tradicijom. Potrošači koji kupuju sir „Sõir” očekuju točno određeni okus na koji su naviknuti. Taj okus rezultat je znanja i iskustva proizvođača sira „Sõir” s tog područja i može se iskusiti samo konzumacijom sira „Sõir” proizvedenog na tom zemljopisnom području.

Sir „Sõir” za zemljopisno područje opisano u zahtjevu vežu povijesni postupci. Sir „Sõir” tradicionalno se proizvodio ručno na poljoprivrednim gospodarstvima. Mlijeko te od njega proizvedeni gruš i maslac dobivali su se od krava s poljoprivrednih gospodarstava tih istih proizvođača, jaja su dolazila od kokoši s istog gospodarstva, a sjemenke kima skupljale su se na livadama. Sir „Sõir” poznat je i proizvodi se samo u jugoistočnom dijelu Estonije. Riječ „sõir” dolazi iz lokalnog dijalekta, a prvobitno se javljala samo u materijalima u kojima se spominjao jezik koji se upotrebljavao u župama jugoistočne Estonije. Iako se sir „Sõir” još od druge polovine 20. stoljeća proizvodi i jede i u drugim dijelovima Estonije (prvenstveno u kućanstvima), i dalje ga prati glas tradicionalne hrane karakteristične za regije Vana-Võromaa i Setomaa te regionalnog proizvoda svojstvenog tom području.

O činjenici da je sir „Sõir” tipičan za zemljopisno područje svjedoče arhivski izvori, mediji i kuharice.

Sir „Sõir” prvi se put spominje u tiskanom izvoru Eesti rahva kalender 1853 aasta peale [„Estonski pučki kalendar za godinu 1853.”], u kojem se preporučuje da se za proizvodnju lokalnog sira „Sõir” upotrebljava kravlje mlijeko. U starim novinskim člancima (u razdoblju 1907.–1934.) ljudi iz drugih dijelova Estonije koji su se našli na tom području sir „Sõir” opisuju kao hranu svojstvenu tom području. Folklorna arhiva Književnog muzeja Estonije te arhive Estonskog nacionalnog muzeja i Estonskog društva za materinski jezik sadržavaju opise pripreme i konzumacije sira „Sõir” te povezanih običaja i rituala s kraja 19. i početka 20. stoljeća u regijama Võromaa i Setomaa.

S povijesnog je gledišta sir „Sõir” hrana koja se priprema u kućanstvima tog područja te ne postoji dosljedna praksa njegove industrijske proizvodnje. Danas sir „Sõir” proizvode mikro i mali proizvođači. Veća poduzeća u sektoru mliječnih proizvoda ne bave se njegovom proizvodnjom. Sir „Sõir” prodaje se na tržnicama i sajmovima, u manjim lokalnim trgovinama, na turističkim gospodarstvima i u restoranima te u manjem broju lanaca supermarketa. Nekoliko poduzeća u ponudi ima i radionice za proizvodnju sira „Sõir”.

Kao prehrambeni proizvod svojstven tom području sir „Sõir” uživa stalnu popularnost kao jelo koje se poslužuje i u svakodnevnim i u svečanim prigodama. Na tom se području prodaje i jede na kulturnim događanjima, sajmovima – primjerice sajmovi Lindora i Uma Meki [na lokalnom dijalektu „poseban okus”] – i ostalim događanjima za promidžbu lokalnog kulturnog nasljeđa.

U muzeju Saatse u regiji Setomaa svake se godine u lipnju još od 2010. održava dan sira „Sõir”. Tom se prigodom okupljaju lokalni proizvođači sira „Sõir”, koji organiziraju i radionice. Na najvećem i najvažnijem godišnjem događanju u regiji Setomaa – Dan kraljevstva Seto – održava se natjecanje proizvođača sira „Sõir” i bira se najbolji od njih. U ljeto 2019., povodom proslave 235. dana grada Võru, proizvođači sira „Sõir” iz okruga Võrumaa okupili su se kako bi izradili sir „Sõir” težak 106 kg (235 funti izraženo u starim mjernim jedinicama) i duži od četiri metra: najveći sir „Sõir” koji je ikad proizveden u Estoniji. Sir su mogli kušati stanovnici i posjetitelji grada Võru.

Način proizvodnje sira „Sõir” i za to potrebne vještine uvršteni su 2010. na estonski popis nematerijalne kulturne baštine kao dio kulturne baštine regija Vana-Võromaa i Setomaa.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.agri.ee/sites/default/files/content/ministeerium/kaitstud-tahis-2019-09-soir-spetsifikaat.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

(2021/C 46/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

„Hamburger Kümmel”

EU br.: PGI-DE-01972-AM01 – 28.9.2017.

Jezik izmjene: njemački

Posrednik

Savezna Republika Njemačka

Naziv posrednika:

Bundesverband der Deutschen Spirituosen-Industrie und -Importeure e. V. [Savezno udruženje njemačkih proizvođača i uvoznika jakih alkoholnih pića]

Urstadtstraße 2

53129 Bonn

NJEMAČKA

Tel. +49 228539940

E-pošta: info@bsi-bonn.de

Naziv oznake zemljopisnog podrijetla

„Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”

Stavke specifikacije na koje se primjenjuje izmjena

Zaštićeni naziv:	1. Istoznačni način pisanja oznake
Ime kontrolnih tijela:	2. Promjena imena najvišeg kontrolnog tijela
Ostalo:	3. Promjena kategorije

Izmjena

Izmjena specifikacije proizvoda koja uzrokuje izmjenu glavnih specifikacija

Objašnjenje izmjene

1.   Istoznačni način pisanja oznake

Uz oznaku zemljopisnog podrijetla „Hamburger Kümmel” registriranu u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2), oznaka „Hamburg’s Kümmel” trebala bi se eventualno također odobriti kao istoznačna oznaka zemljopisnog podrijetla.

2.   Ime nadležnog kontrolnog tijela

Tijelo za pravosuđe i zaštitu potrošača (prethodno Tijelo za zaštitu zdravlja i potrošača) nadležno je kontrolno tijelo Slobodnog i hanzeatskog grada Hamburga od 1. srpnja 2020.

3.   Ostalo (promjena kategorije proizvoda)

Izmjena se odnosi na točku 1.1.2. tehničke dokumentacije (Kategorija), odnosno na činjenicu da je potrebno izmijeniti klasifikaciju pića „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 110/2008 (osnovna uredba o jakim alkoholnim pićima) iz kategorije br. 32. („Liker”) u kategoriju br. 23. („Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom”).

U točki 1.1.2. kategorija br. 32 „Liker” jednostavno je izmijenjena u kategoriju br. 23 „Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom”. Budući da će se proizvodima i dalje dodavati šećer, ali će se nuditi veći izbor proizvoda s različitim sadržajem šećera, ne utvrđuje se najmanji sadržaj šećera. Osim toga, plan da se nude proizvodi sa sadržajem šećera manjim od 100 g po litri gotovog proizvoda u skladu je sa strategijom njemačke vlade u pogledu smanjenja sadržaja šećera u gotovim prehrambenim proizvodima u budućnosti. Naravno, i dalje će se moći stavljati na tržište proizvodi sa sadržajem šećera od najmanje 100 g po litri gotovog proizvoda. Predložena izmjena kategorije stoga neće podrazumijevati nikakve dodatne izmjene tehničke dokumentacije.

Ako je „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” trenutačno naveden u kategoriji „liker” (kategorija br. 32) u Prilogu III. osnovnoj uredbi o jakim alkoholnim pićima (trenutačno Uredba (EZ) br. 110/2008), to je uglavnom zbog strožeg razvrstavanja koje se primjenjivalo u skladu s prvom osnovnom uredbom o jakim alkoholnim pićima (Uredba Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (3)). Na temelju te uredbe proizvod se automatski svrstavao u kategoriju „liker” ako je sadržaj šećera iznosio 100 g ili više po litri gotovog proizvoda.

Tradicionalno se piće „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” stavljalo na tržište s relativno visokim sadržajem šećera koji je u pojedinim slučajevima iznosio više od 100 g po litri gotovog proizvoda. U okviru sustava razvrstavanja iz prve osnovne uredbe o jakim alkoholnim pićima sva jaka alkoholna pića sa sadržajem šećera od najmanje 100 g po litri gotovog proizvoda u pravnom su se smislu automatski smatrala „likerima”, uključujući i ona koja su se proizvodila metodom proizvodnje „jakih alkoholnih pića aromatiziranih kimom”. Kategorija proizvoda „jaka alkoholna pića aromatizirana kimom” uspostavljena je u članku 1. stavku 4. točki (n) Uredbe (EEZ) br. 1576/89 te se sada navodi kao kategorija br. 23 u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 110/2008.

Uredbom (EZ) br. 110/2008 prvi se put stvorila mogućnost da dobavljači jakih alkoholnih pića proizvode koji se prodaju pod generičkim nazivima i zadovoljavaju definicije više od jedne kategorije proizvoda stavljaju na tržište pod jednim prodajnim nazivom ili više njih (vidjeti članak 9. stavak 3. te uredbe).

Kako bi se spriječilo da proizvod koji se dotad stavljao na tržište pod nazivom „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”15. prosinca 1989. bude isključen zbog stupanja na snagu Uredbe (EEZ) br. 1576/89, njemačka vlada odlučila je proizvod razvrstati u kategoriju „Liker”. U raspravama o izmjeni Uredbe o jakim alkoholnim pićima tijekom 2006. i 2007. njemačka vlada nije iskoristila novu mogućnost iz članka 9. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 110/2008 da proizvod „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” razvrsta u kategoriju iz točke 23. Priloga II. toj uredbi.

Likeri aromatizirani kimom uglavnom se proizvode jednostavnim miješanjem alkohola, najčešće etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, sa šećerom i aromatičnim tvarima ili pripravcima. Za razliku od toga, „jaka alkoholna pića aromatizirana kimom” proizvode se aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla prirodnim sjemenkama kima primjenom različitih metoda aromatizacije. U slučaju „jakih alkoholnih pića aromatiziranih kimom” najvažnije su metode aromatizacije maceracija sjemenki kima tijekom određenog razdoblja ili maceracija uz naknadnu destilaciju.

Osim toga, tradicionalni naziv „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” sam je po sebi naznaka da je taj proizvod „jako alkoholno piće aromatizirano kimom”, tj. proizvod iz kategorije br. 23 iz Priloga II., a ne „liker aromatiziran kimom” u smislu kategorije br. 32 tog priloga.

GLAVNE SPECIFIKACIJE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

„HAMBURGER KÜMMEL”/„HAMBURG’S KÜMMEL”

EU br.: PGI-DE-01972-AM01 – 28.9.2017.

1.   Naziv

„Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”

2.   Kategorija jakog alkoholnog pića

Kategorija 23. Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom

3.   Opis jakog alkoholnog pića

„Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” proizvodi se u Slobodnom i hanzeatskom gradu Hamburgu aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla sjemenkama kima (Carum carvi L.) i eventualno drugim aromatičnim sastojcima.

Specifična obilježja (u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iste kategorije):

Minimalna alkoholna jakost iznosi 32 % vol., što je više od vrijednosti utvrđene za kategoriju proizvoda. Stoga je aroma kima izraženija u mirisu i okusu.

Uz kim (sjemenke) smiju se upotrebljavati isključivo drugi prirodni aromatični sastojci kao što su začinsko bilje ili začini, uključujući prirodne aromatične tvari i pripravke.

Ne upotrebljavaju se prehrambeni aditivi, na primjer bojila.

Fizička, kemijska i organoleptička svojstva

Kad je riječ o fizičkim, kemijskim i organoleptičkim svojstvima, piće „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

Fizički i kemijski zahtjevi

Alkoholna jakost: najmanje 32 % vol

Organoleptički zahtjevi

Bistrina:	:	bistro;
Boja:	:	bezbojno do žućkasto;
Miris (aroma):	:	diskretan, odnosno delikatan i blag do snažan miris kima;
Okus	:	blag, uravnotežen, s diskretnom do snažnom aromom kima.

4.   Predmetno zemljopisno područje

„Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” proizvodi se u Slobodnom i hanzeatskom gradu Hamburgu.

Sjemenke kima i drugi upotrijebljeni sastojci, na primjer etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla i šećer, više ne moraju nužno potjecati iz Hamburga ili okolnog područja.

5.   Postupak dobivanja jakog alkoholnog pića

Tradicionalno se za proizvodnju pića „Hamburger Kümmel/Hamburg’s Kümmel” upotrebljavaju dvije različite metode. Te se metode mogu i kombinirati.

„Hamburger Kümmel” može se proizvesti:

—	toplom metodom, koju čini destilacija (ili dvostruka destilacija) mješavine vode, etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, kima (Carum carvi L.) i eventualno drugih biljnih sastojaka, ili

—	hladnom metodom, koju čini aromatizacija etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla uljem kima ili destilatom kima, uz eventualnu upotrebu i drugih prirodnih aromatičnih tvari.

Nakon toga slijedi:

—	skladištenje i/ili dozrijevanje, prema potrebi, u prikladnim spremnicima,

—	zaslađivanje šećerom ili drugim sladilima u različitim količinama do 100 g ili više šećera po litri gotovog proizvoda, izraženo kao invertni šećer,

—	redukcija (prema potrebi) zaslađene mješavine na jakost pogodnu za piće dodavanjem vode,

—	filtracija (prema potrebi),

—	punjenje u boce, i

—	označivanje i pakiranje.

Redukcija zaslađene mješavine na jakost pogodnu za piće dodavanjem vode, filtracija, punjenje u boce, označivanje i pakiranje (posljednji koraci u proizvodnom postupku) mogu se odvijati i izvan Slobodnog i hanzeatskog grada Hamburga.

6.   Povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom

Postoje dokazi da se piće „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”, takvo kakvo je i danas, na širem području Hamburga proizvodi od 19. stoljeća.

Biljke kima s bijelim cvjetovima (Carum carvi L.) nekoć su samoniklo rasle na livadama šireg područja Hamburga. Kim se sada uzgaja kao usjev u cijeloj Njemačkoj i susjednim državama članicama EU-a, odakle se dobavlja za proizvodnju pića „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”.

Kim je i važan kulinarski začin u sjevernoj Njemačkoj. Pomaže, na primjer, u probavi određenih vrsta kupusa. Početkom 19. stoljeća otkriveno je da se može upotrebljavati i za proizvodnju jakog alkoholnog pića ugodne arome. U Hamburgu danas gotovo i nema restorana koji nema „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” na jelovniku.

Nadalje, mnogi restorani poslužuju jela ili druge specijalitete u kojima je „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” jedan od sastojaka.

Kad se pojam „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” unese u poznati internetski pretraživač, prikažu se poveznice na mnoge internetske stranice.

„Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” neslužbeno se smatra nacionalnim pićem grada Hamburga. U hamburškoj gradskoj vijećnici poslužuje se na svim službenim događanjima.

Organoleptička svojstva pića „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” temelje se na:

—	biljkama kima koje se uzgajaju ili samoniklo rastu na širem području Hamburga i u susjednim regijama poput regije Ostfriesland te u Nizozemskoj, i

—	metodi proizvodnje koja se primjenjuje od početka 19. stoljeća, među ostalim hanzeatskoj umjetnosti destilacije.

Neki proizvođači pića „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” osmislili su posebne čaše za njegovo posluživanje, kojima se doprinosi doživljaju ispijanja pića.

Nadalje, neki proizvođači pića „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” upotrebljavaju etikete na kojima su prikazane panorama ili poznate znamenitosti Hamburga. Lokalni stanovnici i turisti identificiraju se s gradom i ovim posebnim pićem s velikim udjelom alkohola.

7.   Odredbe Europske unije ili nacionalne/regionalne odredbe

Oznaka „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” registrirana je u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 (Uredba o jakim alkoholnim pićima) te je stoga zaštićena kao oznaka zemljopisnog podrijetla.

Proizvod mora biti u skladu sa zahtjevima horizontalnih propisa EU-a o hrani, propisima EU-a o određenim jakim alkoholnim pićima te odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom (npr. prema Uredbi o identifikaciji serije obvezno je navođenje broja serije).

8.   Dopune oznake zemljopisnog podrijetla

Oznaka zemljopisnog podrijetla „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” može se dopuniti samo kako slijedi:

(a)

Osnovno pravilo o dopunama oznaci zemljopisnog podrijetla „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”: U skladu sa zakonodavstvom Unije o jakim alkoholnim pićima koje je trenutačno na snazi, nazivu „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” smiju se dodati isključivo: — izrazi utvrđeni u točki (b), ili — izrazi, osim onih utvrđenih u točki (b), za koje se može dokazati da su bili u stalnoj upotrebi 20. veljače 2008.

(b)

Dopune drugim izrazima (navodi o dozrijevanju i kvaliteti): — Ako se oznaci zemljopisnog podrijetla „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” dodaju oznake koje se odnose na dozrijevanje, starenje ili skladištenje (npr. „alt” ili „alter” [star]), proizvodi moraju dozrijevati ili biti uskladišteni u prikladnim spremnicima najmanje šest mjeseci. — Ako se oznaci zemljopisnog podrijetla „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel” dodaju pojmovi koji se odnose na kvalitetu (npr. „feiner” [fino] ili „Tafel-” [stolno]), kvaliteta proizvoda mora biti znatno veća nego kod standardnih proizvoda. To može biti slučaj, na primjer, zbog posebno velikog udjela sjemenki kima u mješavini s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla, ili zbog upotrebe sjemenki kima iz ekološkog uzgoja, ili upotrebe posebno fino filtriranog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, ili ako je alkoholna jakost mnogo veća od najmanje alkoholne jakosti utvrđene za predmetnu kategoriju proizvoda „jako alkoholno piće aromatizirano kimom”.

9.   Podnositelj zahtjeva

Bundesministerium für Ernährung und Landwirtschaft (BMEL) [Savezno ministarstvo za prehranu i poljoprivredu (BMEL)] Referat 414 (Wein, Bier, Getränkewirtschaft) [Jedinica 414 (Sektor za vino, pivo i pića)]

Rochusstraße 1

53123 Bonn

NJEMAČKA

10.   Posrednici

Bundesverband der Deutschen Spirituosen-Industrie und -Importeure e. V. [Savezno udruženje njemačkih proizvođača i uvoznika jakih alkoholnih pića]

Urstadtstraße 2

53129 Bonn

NJEMAČKA

11.   Kontrolna tijela

U Slobodnom i hanzeatskom gradu Hamburgu sedam područnih ureda odgovorno je za kontrolu u vezi s proizvođačima jakih alkoholnih pića.

Imena tih područnih ureda dostupna su od

Behörde für Justiz und Verbraucherschutz (Tijelo za pravosuđe i zaštitu potrošača)

Amt für Verbraucherschutz, Lebensmittelsicherheit und Veterinärwesen (Ured za zaštitu potrošača, sigurnost hrane i veterinarske poslove)

Billstrasse 80a (Turm)

20539 Hamburg

NJEMAČKA

Tel. +49 40428370

E-pošta: lebensmittelueberwachung@justiz.hamburg.de

---

(1)  SL L 130, 17.5.2019., str. 1.

(2)  SL L 39, 13.2.2008., str. 16.

(3)  SL L 160, 12.6.1989., str. 1.