Pokretanje postupka

(Predmet M.9489 – Air Canada/Transat)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 180/01)

Dana 25. svibnja 2020. Komisija je odlučila pokrenuti postupak u navedenom predmetu nakon što je utvrdila da prijavljena koncentracija potiče ozbiljne sumnje povezane sa svojom sukladnosti s unutarnjim tržištem. Pokretanjem postupka otvara se druga faza istrage povezane s prijavljenom koncentracijom kojom se ne dovodi u pitanje konačna odluka o predmetu. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Kako bi Komisija za vrijeme postupka u potpunosti uzela u obzir očitovanja, treba ih dostaviti Komisiji najkasnije 15 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+ 32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj M.9489 – Air Canada/Transat, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9461 – AbbVie/Allergan)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 180/02)

Dana 10. siječnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b), u vezi s člankom 6. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9461. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9780 – BNP Paribas/Bank of Baroda/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 180/03)

Dana 15. svibnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9780. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 20. svibnja 2020.

o izmjenama bonitetnog okvira Unije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

(CON/2020/16)

(2020/C 180/04)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 6. i 12. svibnja 2020. zahtjev Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta za davanje mišljenja o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) br. 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (1) (dalje u tekstu „Prijedlog uredbe“).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da Prijedlog uredbe sadrži odredbe koje utječu na (1) zadaću Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) da utvrđuje i provodi monetarnu politiku u vezi s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija u skladu s prvom alinejom članka 127. stavka 2. Ugovora, (2) zadaće ESB-a u vezi s politikama koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora, i (3) doprinos ESSB-a nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

Dosad neviđene posljedice globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa (COVID-19) potaknule su tijela javne vlasti na globalnoj razini da poduzmu brze i odlučne radnje čiji je cilj osigurati da kreditne institucije mogu nastaviti izvršavati svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva i da su sposobne podržati gospodarski oporavak, bez obzira na vjerojatne sve veće gubitke s kojima će se suočiti zbog krize.

ESB je iskoristila nadzornu fleksibilnost dopuštenu trenutnim pravnim okvirom kako bi podržala kreditne institucije da nastave odobravati kredite kućanstvima, održivim poslovnim subjektima i trgovačkim društvima koji su najteže pogođeni trenutnim gospodarskim padom (2). U tom smislu ESB je osigurao privremeni kapital i operativnu pomoć (3) i najavio je dodatnu fleksibilnost u bonitetnom postupanju sa zajmovima osiguranim javnim jamstvima (4). ECB je također potaknuo institucije da prilikom primjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 9 izbjegnu pretjerane procikličke učinke (5), privremeno je smanjio kvalitativni multiplikator tržišnog rizika kako bi obuhvatio izvanredne razine nestabilnosti tržišta (6) i izdao je preporuku o raspodjeli dividendi s ciljem očuvanja izvora kapitala unutar bankovnog sustava kako bi se pojačao njegov kapacitet za podršku realnog gospodarstva (7). Te su mjere predstavljale vrlo značajnu potporu u rješavanju trenutne krize, s važnim sinergijama između mjera ESB-a kao nadzornog tijela za banke i njegovih mjera monetarne politike kao središnje banke.

Druga tijela su također poduzela mjere, osobito Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), bonitetnim mjerama komplementarne prirode koje su imale koristi od međunarodne koordinacije. Nadalje, države su pokrenule vrlo značajne programe potpore, uključujući javna jamstva i moratorije na plaćanje kreditnih obveza.

U tom kontekstu, ESB u potpunosti podržava inicijativu Komisije za povećanje kapaciteta kreditnih institucija za davanje kredita i za apsorpciju gubitaka povezanih s pandemijom COVID-19, istodobno osiguravajući njihovu stalnu otpornost (8). Ciljano usmjerene prilagodbe Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) (CRR) su dobrodošle, jer dodatno povećavaju kapacitet bankovnog sustava za ublažavanje gospodarskog utjecaja pandemije i podržavaju oporavak uz očuvanje ključnih elemenata bonitetnog okvira. Nadalje, neki elementi Prijedloga uredbe nadopunjuju nadzorne mjere za ublažavanje koje je poduzeo ESB, a neke mjere koje je nedavno dogovorio BCBS zahtijevaju izmjene pravnog okvira Unije kako bi postale operativne. Daljnja prilagođavanja Prijedloga uredbe ne bi trebala temeljno mijenjati bonitetni okvir, koji bi trebao i dalje poštovati bazelske standarde i izbjegavati daljnju fragmentaciju jedinstvenog europskog pravilnika.

Kao daljnje opće zapažanje o spremnosti davanja zajmova gospodarstvu, ESB ukazuje na sljedeće. Ako stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) kreditnih institucija padne ispod razine zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, kreditne institucije mogu raspodijeliti sredstva samo u granicama najvećeg raspodjeljivog iznosa (10). Ako zarada postane negativna, raspodjela se ukida, bez obzira na veličinu povrede. Kreditne institucije možda neće biti spremne koristiti svoje zaštitne slojeve za dodatne zajmove zbog bojazni da će morati otkazati kupone dodatnog osnovnog kapitala i suočiti se sa potencijalno negativnim reakcijama sudionika na tržištu. Takvo ponašanje bi umanjilo namjeravane korisne učinke okvira zaštitnih slojeva.

Posebne napomene

1.   Prijelazna uređenja za ublažavanje učinka međunarodnog računovodstvenog standarda MSFI 9 na regulatorni kapital

1.1.

Članak 473.a CRR-a sadrži prijelazna uređenja koja dopuštaju institucijama da pribroje natrag na svoj redovni osnovni kapital dio svakog povećanja u rezervacijama zbog uvođenja očekivanih gubitaka po kreditima (ECL) koji se primjenjuju temeljem međunarodnog računovodstvenog standarda MSFI 9. Prijelazna uređenja se sastoje od dvije komponente: statičke i dinamičke komponente. Statička komponenta omogućava kreditnim institucijama da djelomično neutraliziraju „učinak prvog dana“ povećanja računovodstvenih rezervacija na redovni osnovni kapital zbog uvođenja međunarodnog računovodstvenog standarda MSFI 9. Dinamička komponenta omogućava kreditnim institucijama da djelomično neutraliziraju učinak dodatnog (tj. nakon prvog dana) povećanja u rezervacijama za izloženosti koje nisu kreditni gubici. Postojeća prijelazna uređenja pokrivaju razdoblje od 2018. do 2022 (11).

1.2.

BCBS je 3. travnja 2020. dogovorio izmjene (12) postojećih prijelaznih uređenja za regulatorni tretman ECL-a u svjetlu krize COVID-19. BCBS je također pojasnio da jurisdikcije koje su već primijenile prijelazno uređenje (uključujući Europsku uniju) mogu posebno odabrati pribrojiti nazad manje od 100% tijekom 2020. i 2021., ili poduzeti druge mjere kako bi spriječile ponovno uračunavanje iznosa, uključujući i od ECL-a, utvrđenih prije izbijanja krize COVID-19 (13). U skladu s tim razmatranjima, Prijedlog uredbe predviđa ponovno utvrđivanje petogodišnjeg prijelaznog razdoblja koje je započelo u 2018. samo za dinamičku komponentu.

1.3.

ESB podržava izmjenu članka 473.a CRR-a kako bi kreditne institucije mogle pribrojati nazad na svoj redovni osnovni kapital iznos ograničen na povećanje koje se može pripisati dinamičkoj komponenti rezervacija ECL-a nakon 31. prosinca 2019. Kao prvo, ovo rješenje bi omogućilo prilagodbu opsega dodatnih mjera za rješavanje učinaka povezanih s bolešću COVID-19, razlikujući ih od učinka prvog dana koji je povećanje rezervacija imalo na redovni osnovni kapital zbog uvođenja međunarodnog računovodstvenog standarda MSFI 9. Kao drugo, ovo rješenje bi u potpunosti bilo u skladu s odlukom BCBS-a od 3. travnja 2020.

2.   Postupanje sa zajmovima s javnim jamstvima pod bonitetnim zaštitnim mehanizmom neprihodujuće izloženosti

2.1.

U skladu s člankom 47.c stavkom 4. CRR-a, neprihodujuće izloženosti za koje jamstvo pruža službena agencija za izvozne kredite dobivaju povlašteni tretman u odnosu na zahtjeve za odbitkom iz članka 47.c stavka 3. CRR-a (tzv. bonitetni zaštitni mehanizam neprihodujuće izloženosti). U slučaju kada za neprihodujuće izloženosti jamstvo daju službene agencije za izvozne kredite, dio izloženosti koji pokriva takvo jamstvo treba potpuno oduzeti tek nakon sedam godina u statusu neprihodujuće izloženosti, dok prije toga nema zahtjeva za odbitkom. Za sve ostale neprihodujuće izloženosti koje su u cijelosti ili djelomično osigurani kvalificiranim kolateralom, zahtjevi za minimalnim odbitkom postupno se povećavaju s vremenom dok se odgovarajuće neprihodujuće izloženosti ne pokriju u potpunosti.

2.2.

Prijedlog uredbe predviđa privremeno proširenje posebnog tretmana neprihodujućih izloženosti za koje jamstvo pruža službena agencija za izvozne kredite i na neprihodujuće izloženosti za koje jamstvo pružaju države ili druge osobe javnog prava, koje ispunjavaju uvjete za pružanje zaštite od kreditnog rizika u skladu s pravilima o smanjenju kreditnog rizika (14), pod uvjetom da su jamstvo ili protujamstvo dani u sklopu mjera potpora kako bi se pomoglo dužnicima tijekom pandemije bolesti COVID-19 (15).

2.3.

ESB pozdravlja prijedlog da se povoljniji tretman iz članka 47.c stavka 4. CRR-a privremeno proširi na neprihodujuće izloženosti za koje jamstvo pružaju države ili druge osobe javnog prava, što je također u skladu s prijedlogom ESB-a (16). Prijedlogom se uklanja proizvoljna razlika između jamstava koja daju različite osobe javnog prava slične kreditne sposobnosti.

3.   Datum primjene zaštitnog sloja omjera financijske poluge

3.1.

Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora (GHoS), koja nadgleda BCBS, podržala je 27. ožujka 2020. da se vremenski rok za provedbu završnih elemenata reforme Basel III odgađa za godinu dana, uključujući zaštitni sloj omjera financijske poluge za globalne sistemski važne banke, koji će se primjenjivati u Uniji 1. siječnja 2022. Prijedlog uredbe predviđa usklađivanje primjenjivog vremenskog okvira u CRR-u s novim vremenskim okvirom koje je podržao GHoS tj. 1. siječnja 2023., a ne 1. siječnja 2022. (17).

3.2.

ESB podržava odluku o korištenju produženog vremenskog okvira dogovorenog na međunarodnoj razini za finalizaciju reformi Basel III u svrhu njihova prenošenja u pravo Unije. Odgađanje primjene omjera financijske poluge za globalno sistemski važne banke omogućit će kreditnim institucijama nesmetanu prilagodbu, a pritom će ostati u potpunosti dosljedno sadržaju i vremenskom okviru dogovorenom na međunarodnoj razini. Ovo će kreditnim institucijama omogućiti da svoju operativnu sposobnost usmjere na mjere potrebne za rješavanje trenutne krize i potaknu ekonomski oporavak.

4.   Ublažavanje učinka isključivanja određenih izloženosti iz izračuna omjera financijske poluge

4.1.

Konačni standard omjera financijske poluge koji je objavio BCBS u prosincu 2017. (18) predviđa da, radi omogućavanja provedbe monetarnih politika, jurisdikcija može privremeno izuzeti pričuve središnjih banaka iz mjere izloženosti omjera financijske poluge u izuzetnim makroekonomskim okolnostima. Ako se ovo diskrecijsko pravo izvršava, bazelski standardi zahtijevaju ponovnu kalibraciju (tj. povećanje) zahtjeva omjera financijske poluge kako bi se nadoknadilo isključenje rezervi središnje banke. Ovo diskrecijsko pravo, koje je uvedeno u pravo Unije (19), stupit će na snagu 28. lipnja 2021.

4.2.

ESB primjećuje da je iskustvo globalne financijske krize jasno ukazalo na potrebu obaveznog zahtjeva omjera financijske poluge u prvom stupu. Opće je poznato da je stvaranje prekomjerne financijske poluge u bankovnom sustavu temeljni uzrok globalne financijske krize. ESB stoga smatra važnim u potpunosti sačuvati ulogu omjera financijske poluge kao vjerodostojnog zaštitnog mehanizma koji nije utemeljen na riziku i izbjeći isključenje njegovih glavnih komponenti.

4.3.

Prijedlog uredbe predviđa promjenu mehanizma ponovne kalibracije kakav je trenutno utvrđen u CRR-u. Posebno, kreditna institucija će morati izračunati prilagođeni omjer financijske poluge samo jednom, na temelju vrijednosti prihvatljivih pričuva institucije u središnjoj banci i mjere ukupne izloženosti na dan kada nadležno tijelo institucije izjavi da postoje izuzetne okolnosti koje jamče primjenu diskrecijskog prava. Prilagođeni omjer financijske poluge primjenjivat će se tijekom cijelog razdoblja tijekom kojeg se vrši diskrecijsko pravo i neće se mijenjati, za razliku od mehanizma ponovne kalibracije trenutno na snazi.

4.4.

ESB pozdravlja činjenicu da Prijedlog uredbe ciljano isključuje povećanje pričuva središnje banke, što može podržati nesmetanu provedbu i prijenos mjera monetarne politike. ESB napominje da će povećanje likvidnosti središnje banke koje je rezultat provođenja monetarne politike dovesti do povećanja količine pričuva u bankovnom sustavu, kao što je slučaj s nedavno najavljenim mjerama monetarne politike u odnosu na krizu bolesti COVID-19. Iako su pojedine kreditne institucije u stanju prebacivati te pričuve, bankovni sustav neće biti u mogućnosti izbjeći držanje tih dodatnih rezervi i prateće povećanje u mjeri ukupne izloženosti omjera financijske poluge, Kako bi isključenje bilo u potpunosti učinkovito, ESB predlaže sljedeće izmjene.

4.5.

Izmjena u mehanizmu ponovne kalibracije se primjenjuje od 28. lipnja 2021. Međutim, do trenutka kada nadležno tijelo izvrši svoje diskrecijsko pravo, što bi moglo biti 28. lipnja 2021. ili naknadnog datuma, iznos pričuva koje kreditna institucija drži u središnjoj banci već bi se mogao znatno povećati zbog mjera monetarne politike. Ponovna kalibracija utemeljena na pričuvama koje kreditna institucija drži u središnjoj banci na datum kada nadležno tijelo izvršava svoje diskrecijsko pravo možda neće u potpunosti olakšati provedbu i učinkovit prijenos mjera monetarne politike. To je zato što se očekuje da će se povećanje pričuva središnjih banaka, što ove mjere podrazumijevaju, većim dijelom dogoditi do tog datuma. Stoga će isključenje pričuva središnjih banaka izračunato na taj datum stvoriti manji kapacitet za banke za potencijalno povećanje kreditiranja realnog gospodarstva. Nadalje, ako bi postojala potreba za obnavljanjem isključenja na kraju razdoblja tijekom kojeg se vrši diskrecijsko pravo (u početku maksimalno jednogodišnje razdoblje), ponovna kalibracija temeljila bi se na količini pričuva koje se drže na datum obnove, koja se u međuvremenu još povećala. S obzirom na nesigurnost tijekom trajanja izvanrednih okolnosti, mehanizam ponovne kalibracije može značajno spriječiti učinkovitost mjere u omogućavanju pravilne provedbe i prijenosa monetarne politike.

4.6.

Nadležna tijela stoga bi trebala biti u mogućnosti postaviti referentni datum za ponovnu kalibraciju tako da ponovna kalibracija ostane stabilna za razdoblje izvanrednih okolnosti. To bi nadležnim tijelima omogućilo da, uz savjetovanje sa središnjim bankama, odaberu datum koji označava početak razdoblja izvanrednih okolnosti, što dokazuju ključne odluke monetarne politike (20). To bi osiguralo sigurnost i jasnoću sudionicima na tržištu, a podržalo bi nesmetano provođenje i prijenos monetarne politike.

4.7.

Dodatno, nadležna tijela trebala bi biti u mogućnosti ponovno izvršiti kalibraciju na temelju referentnog razdoblja, a ne referentnog datuma. Prosječan iznos prihvatljivih pričuva središnje banke tijekom razdoblja tada bi se uzimao u obzir u ponovnoj kalibraciji. To bi omogućilo nadležnim tijelima da zanemaruju svakodnevne promjene pričuva središnje banke prilikom postavljanja novog minimalnog zahtjeva za svaku instituciju.

5.   Moguće daljnje promjene određenih aspekata zahtjeva tržišnog rizika

5.1.

Izvanredne razine nestabilnosti zabilježene na financijskim tržištima od izbijanja bolesti COVID-19 utječu na kapitalne potrebe na dva načina: (a) brojke vrijednosti adherentne riziku povećavaju se kao posljedica uočene veće nestabilnosti i (b) povećavaju se kvantitativni multiplikatori tržišnog rizika koji odražavaju broj povećanja prekoračenja retroaktivnih testiranja (21). Ova kretanja utječu na omjere stopa redovnog osnovnog kapitala kreditnih institucija i mogu također utjecati na sposobnost kreditnih institucija da nastave tržišne aktivnosti i osiguraju likvidnost tržišta, što negativno utječe na normalno funkcioniranje tržišta. Povrh toga, pretjerano povećanje kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik ometalo bi cilj oslobađanja kapitala za podršku kreditiranja realnoga gospodarstva.

5.2.

Standard BCBS-a za interne modele tržišnog rizika sadrži dovoljno fleksibilnosti za nadležna tijela u pogledu tretiranja prekoračenja retroaktivnih testiranja u izvanrednim okolnostima (22). Posebno, BCBS-ov standard priznaje da čak i dobro osmišljeni modeli ne mogu predvidjeti neočekivanu veliku tržišnu nestabilnost. U ovim izvanrednim okolnostima, čak i precizan model mogao bi proizvesti mnoga očekivanja u relativno kratkom vremenu.

5.3.

Iako CRR ne sadrži izričito upućivanje na izvanredne okolnosti opisane u tekstu BCBS-a, dopuštena je određena fleksibilnost nadležnog tijela u procjeni rezultata retroaktivnog testiranja. Posebno, članak 366. stavak 4. CRR-a predviđa da nadzorno tijelo ima diskrecijsko pravo da ne broji prekoračenja koja su posljedica stvarnih gubitaka ako ih pokreću faktori koji se ne odnose na nedostatke modela, poput izvanrednih uvjeta na tržištu. Međutim, CRR ne dopušta nadležnom tijelu primjenu sličnog tretiranja na hipotetička prekoračenja i zanemaruje ih u svrhu izračuna dodatka retroaktivnog testiranja. Očekuje se da će poremećaji na tržištu uzrokovani bolešću COVID-19 utjecati na broj hipotetskih prekoračenja, na način sličan broju stvarnih prekoračenja.

5.4.

Stoga, u usporedbi s međunarodnim standardima, nadležna tijela su ograničena u svojim dostupnim nadzornim mjerama od postizanja svog cilja održavanja sposobnosti kreditnih institucija da osiguraju likvidnost tržišta i da nastave aktivnosti na tržištu pod izvanrednim okolnostima, koje imaju ključnu ulogu u realnom gospodarstvu. Dodatne mjere, poput zanemarivanja prekoračenja (koja proizlaze iz stvarnih i hipotetskih gubitaka) u izvanrednim okolnostima, bi bolje postigle ovaj cilj. Stoga, CRR bi trebalo izmijeniti kako bi se osiguralo da, u izvanrednim okolnostima, nadležna tijela mogu poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa BCBS-ovim standardom. U tu svrhu, nadležnim tijelima bi trebalo pružiti dodatnu fleksibilnost koja bi im omogućila da privremeno prilagode broj prekoračenja (koja proizlaze iz hipotetičkih i stvarnih gubitaka) ili da poduzmu odgovarajuće mjere. S obzirom da izvanredni tržišni uvjeti nisu povezani s određenim pojedinim subjektima, već sa cijelim tržištem, također bi bilo važno da nadležno tijelo iskoristi tu ovlast nad svim nadziranim subjektima s obzirom na njihove interne modele, a ne na pojedinačnoj osnovi. Ovo mišljenje će se objaviti na mrežnim stranicama ESB-a.

---

(1)  COM(2020) 310 konačno.

(2)  Vidi objavu na blogu Andrea Enrie, predsjednika Nadzornog odbora ESB-a, od 27. ožujka 2020., Fleksibilnost u nadzoru: kako ESB nadzor banaka pridonosi borbi protiv gospodarskog pada zbog koronavirusa, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a za nadzor banaka www.bankingsupervision.europa.eu.

Vidi također i česta pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kao reakciji na koronavirus, dostupno na mrežnim stranicama za nadzor banaka ESB-a www.bankingsupervision.europa.eu.

(3)  Vidi Priopćenje za javnost ESB-a od 12. ožujka 2020., ESB nadzor banaka osigurava privremeni kapital i operativnu pomoć kao reakciju na koronavirus, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a za nadzor banaka www.bankingsupervision.europa.eu.

(4)  Vidi priopćenje za javnost ESB-a od 20. ožujka 2020., ESB nadzor banaka osigurava dodatnu fleksibilnost bankama kao reakciju na koronavirus, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a za nadzor banaka www.bankingsupervision.europa.eu.

(5)  Vidi priopćenje za javnost ESB-a od 20. ožujka 2020., ESB nadzor banaka osigurava dodatnu fleksibilnost bankama kao reakciju na koronavirus, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a za nadzor banaka www.bankingsupervision.europa.eu.

(6)  Vidi priopćenje za javnost ESB-a od 16. travnja 2020., ESB nadzor banaka osigurava privremenu pomoć za kapitalne zahtjeve za tržišni rizik, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a za nadzor banaka www.bankingsupervision.europa.eu.

(7)  Preporuka (ESB/2020/1) Europske središnje banke od 27. ožujka 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije COVID-19 i stavljanju van snage Preporuke (ESB/2020/1) (ESB/2020/19) (SL C 102 I, 30.03.2020., str. 1.).

(8)  Vidjeti odjeljak 1. Obrazloženja uz Prijedlog uredbe.

(9)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(10)  Vidi članak 141. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(11)  Vidjeti odjeljak 5. Obrazloženja uz Prijedlog uredbe.

(12)  Vidi priopćenje za javnost BIS-a od 3. travnja 2020., Bazelski odbor za nadzor banaka utvrdio je dodatne mjere za ublažavanje utjecaja bolesti Covid-19, dostupno na https://www.bis.org/press/p200403.htm.

(13)  BCBS, Mjere za odražavanje utjecaja bolesti Covid-19, dostupno na https://www.bis.org/bcbs/publ/d498.pdf.

(14)  Alineje (a) do (e) članka 201. stavka 2. CRR-a odnose se na (a) središnje države i središnje banke, (b) jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave, (c) multilateralne razvojne banke, (d) međunarodne organizacije čijim se izloženostima, u skladu s odredbama članka 117., dodjeljuje ponder rizika od 0%, (e) subjekte javnog sektora, potraživanja prema kojima se tretiraju u skladu s člankom 116.

(15)  Vidi prijedlog novog članka 500.a CRR-a.

(16)  Vidi česta pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kao reakciji na koronavirus.

(17)  Vidi predloženu izmjenu članka 3. stavka 5. Uredbe (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1.).

(18)  BCBS, Basel III Dovršavanje reformi poslije krize, str. 144., dostupno na https://www.bis.org/bcbs/publ/d424.pdf.

(19)  Vidi stavke 1.(n) i 7. članka 429.a CRR-a kako je izmijenjen Uredbom (EU) br. 2019/876.

(20)  Vidi priopćenje za javnost ESB-a od 12. ožujka 2020., Odluke monetarne politike. Dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(21)  Vidi također izjavu EBA-e o primjeni bonitetnog okvira na ciljane aspekte u području tržišnog rizika u izbijanju bolesti COVID-19 od 22. travnja 2020., dostupno na stranicama EBA-e www.eba.europa.eu.

(22)  BCBS-ov MAR izračun imovine ponderirane rizikom za tržišni rizik, stavci 99.65 do 88.69, dostupno na htpps://www.bis.org/basel_framework/standard/MAR.htm.

Obavijest namijenjena osobama i subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2013/255/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji

(2020/C 180/05)

O sljedećim informacijama obavješćuju se osobe i subjekti uvršteni na popis u Prilogu I. Odluci Vijeća 2013/255/ZVSP (1), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2020/719 (2), i u Prilogu II. Uredbi Vijeća (EU) br. 36/2012 (3), kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2020/716 (4), o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji.

Vijeće Europske unije, nakon što je preispitalo popis osoba i subjekata uvrštenih u navedenim prilozima, odlučilo je da bi se mjere ograničavanja predviđene Odlukom 2013/255/ZVSP i Uredbom (EU) br. 36/2012 trebale nastaviti primjenjivati na te osobe i subjekte.

Dotične osobe i subjekti upućuju se na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice ili država članica, kako je navedeno na internetskim stranicama iz Priloga III. Uredbi (EU) br. 36/2012, kako bi pribavile odobrenje za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 16. Uredbe).

Dotične osobe i subjekti do 1. ožujka 2021. mogu podnijeti zahtjev Vijeću za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštavanju na navedeni popis, zajedno s popratnom dokumentacijom, na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-adresa: sanctions@consilium.europa.eu

Sve zaprimljene primjedbe uzet će se u obzir u svrhu sljedećeg preispitivanja popisa imenovanih osoba i subjekata koje provodi Vijeće, u skladu s člankom 34. Odluke 2013/255/ZVSP i člankom 32. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 36/2012.

---

(1)  SL L 147, 1.6.2013., str. 14.

(2)  SL L 168, 29.5.2020., str. 66.

(3)  SL L 16, 19.1.2012., str. 1.

(4)  SL L 168, 29.5.2020., str. 1.

Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2013/255/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2020/719, i Uredbom Vijeća (EU) br. 36/2012, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2020/716 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji

(2020/C 180/06)

Ispitanicima se, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (1), skreće pozornost na sljedeće informacije.

Pravnu osnovu za taj postupak obrade čine Odluka Vijeća 2013/255/ZVSP (2), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2020/719 (3), i Uredba Vijeća (EU) br. 36/2012 (4), kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2020/716 (5).

Voditelj tog postupka obrade jest Odjel RELEX.1.C Glavne uprave za vanjske poslove, proširenje i civilnu zaštitu – RELEX Glavnog tajništva Vijeća (GTV), s kojim se može stupiti u kontakt na adresi:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Sa službenikom GTV-a za zaštitu podataka može se stupiti u kontakt putem e-pošte:

Službenik za zaštitu podataka

data.protection@consilium.europa.eu

Svrha postupka obrade jest uspostava i ažuriranje popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja u skladu s Odlukom 2013/255/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom (ZVSP) 2020/719, i Uredbom (EU) br. 36/2012, kako je provedena Provedbenom uredbom (EU) 2020/716.

Ispitanici su fizičke osobe koje ispunjavaju kriterije za uvrštenje na popis navedene u Odluci 2013/255/ZVSP i Uredbi (EU) br. 36/2012.

Prikupljeni osobni podaci uključuju podatke potrebne za ispravno utvrđivanje identiteta dotične osobe, obrazloženje i druge povezane podatke.

Prikupljeni osobni podaci mogu se po potrebi dijeliti s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom.

Ne dovodeći u pitanje ograničenja na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2018/1725, ostvarivanje prava ispitanika, kao što su pravo na pristup i pravo na ispravak ili podnošenje prigovora, bit će uređeno Uredbom (EU) 2018/1725.

Osobni podaci ostat će pohranjeni pet godina od trenutka brisanja ispitanika s popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja odnosno od trenutka kada mjere ograničavanja prestanu biti važeće ili za vrijeme trajanja sudskih postupaka, u slučaju da su pokrenuti.

Ne dovodeći u pitanje bilo koji pravni lijek u sudskom, upravnom ili izvansudskom postupku, ispitanici imaju pravo podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 (edps@edps.europa.eu).

---

(1)  SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(2)  SL L 147, 1.6.2013., str. 14.

(3)  SL L 168, 29.5.2020., str. 66.

(4)  SL L 16, 19.1.2012., str. 1.

(5)  SL L 168, 29.5.2020., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

28. svibnja 2020.

(2020/C 180/07)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1016
JPY	japanski jen	118,68
DKK	danska kruna	7,4544
GBP	funta sterlinga	0,89728
SEK	švedska kruna	10,5480
CHF	švicarski franak	1,0683
ISK	islandska kruna	150,80
NOK	norveška kruna	10,8553
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,017
HUF	mađarska forinta	349,74
PLN	poljski zlot	4,4242
RON	rumunjski novi leu	4,8435
TRY	turska lira	7,5072
AUD	australski dolar	1,6624
CAD	kanadski dolar	1,5155
HKD	hongkonški dolar	8,5407
NZD	novozelandski dolar	1,7776
SGD	singapurski dolar	1,5621
KRW	južnokorejski von	1 363,76
ZAR	južnoafrički rand	19,1981
CNY	kineski renminbi-juan	7,8804
HRK	hrvatska kuna	7,5900
IDR	indonezijska rupija	16 210,04
MYR	malezijski ringit	4,7980
PHP	filipinski pezo	55,792
RUB	ruski rubalj	77,9343
THB	tajlandski baht	35,108
BRL	brazilski real	5,8495
MXN	meksički pezo	24,5580
INR	indijska rupija	83,4635

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije

(2020/C 180/08)

U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (1) Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije (2)mijenjaju se kako slijedi:

na stranici 59. iza objašnjenja za podbroj KN „0811 20 51 crveni ribiz ” umeće se sljedeći odlomak:

na stranici 93. iza objašnjenja za podbroj KN „2008 30 51 segmenti grejpa, uključujući pomelo” umeće se sljedeći odlomak:

na stranici 93. iza objašnjenja za podbroj KN „2008 30 71 segmenti grejpa, uključujući pomelo” umeće se sljedeći odlomak:

---

(1)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1).

(2)  SL C 119, 29.3.2019., str. 1.

Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije

(2020/C 180/09)

U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (1) Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije (2) mijenjaju se kako slijedi:

na stranici 102. između objašnjenja za tarifni broj KN „2208 nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 %; rakije, likeri i ostala alkoholna pića”I ispred objašnjenja za podbrojeve KN„2208 30 11 do 2208 30 88 viski”umeće se sljedeći odlomak:

---

(1)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(2)  SL C 119, 29.3.2019., str. 1.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9619 – CDC/EDF/ENGIE/La Poste)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 180/10)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9759 – Nexi/Intesa Sanpaolo (Merchant acquiring business))

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 180/11)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2020/C 180/12)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene dostupan je u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„EMMENTAL DE SAVOIE”

EU br.: PGI-FR-0179-AM03 – 10.1.2020.

ZOI ( )ZOZP (X)

1.   Naziv

„Emmental de Savoie”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Sir „Emmental de Savoie” jest prešani kuhani sir koji se proizvodi od kravljeg mlijeka koje se u proizvodnju stavlja sirovo.

Na tržište se stavlja u obliku koluta pravilnog oblika dimenzija od 72 do 80 cm u promjeru. Okruglog je oblika, bez posude i „poklopca”. Njegova visina varira od 14 cm (vertikalna maksimalna visina od dna do vrha) do 32 cm (vertikalna visina do najviše točke). Kolut mora imati minimalnu težinu do 60 kg.

Sadržava udio masti od minimalno 28 % na konačnom proizvodu. Suha tvar iznosi minimalno 62 % nakon 75 dana na dijelu bez kore.

Udio soli iznosi maksimalno 0,4 grama na 100 grama sira.

Kora je žućkasto-smeđe do žute boje, bez mrlja i nepravilnosti. Rupe u tijestu (takozvane „oči”) jasne su, pravilne, odijeljene i dobro rasprostranjene. Njihova veličina varira od veličine manje trešnje do veličine oraha. Ima jaku i voćnu aromu.

Sir „Emmental de Savoie” ima čistu i voćnu aromu. Njegovo je tijesto homogeno, čvrsto i fleksibilno.

Sir „Emmental de Savoie” stavlja se na tržište u sljedećim oblicima:

—	u okruglom kolutu ili u komadu koluta,

—	rezan ili kao jedinica koja se stavlja na tržište zapakirana (UVC): u plosnatim komadima, rezan na kriške, u komadima koluta, nariban ili narezan na kockice.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Različite dopuštene vrste hrane jesu:

—	vlaknasta krmiva (trava, sijeno, otava, silažni kukuruz, sirak, slama, postrni usjevi),

—	upotreba kukuruznih klipova i vlažnog kukuruza u zrnu dopuštena je u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja,

—	dehidrirana krmiva, dehidrirana lucerna, dehidrirana pulpa šećerne repe, stočna repa, koji se moraju davati u čistom i zdravom obliku.

—

Dodatna hrana i dodaci: — zrna žitarica i proizvodi dobiveni od njih (posije, prekrupa, krmno brašno, dehidrirani trop); — zrna i pogače od uljarica i proteinskih kultura; — suproizvodi: koncentrat bjelančevina od lucerne, neproteinski dušik (suproizvodi dobiveni u tvornicama škroba ili kvasca), urea < 3 % u dodatnoj hrani; — melasa i biljno ulje kao vezivo, minerali, vitamini, oligoelementi i prirodni biljni ekstrakti.

Za krave u laktaciji:

—	sva vlaknasta krmiva potječu sa zemljopisnog područja;

—	količina dehidriranih krmiva, klipova kukuruza i vlažnog kukuruza u zrnu i stočne repe koji ne potječu sa zemljopisnog područja ograničena je na godišnji prosjek od 4 kg dnevno suhe tvari po kravi u laktaciji.

Navedena ograničenja jamče da većina suhe tvari koju unose mliječne krave potječe iz ograničenog zemljopisnog područja. Dakle, njima se poboljšava poveznica između proizvoda i njegova zemljopisnog podrijetla.

Kod prerađivanja prikupljeno mlijeko koje je namijenjeno za proizvodnju sira „Emmental de Savoie” dolazi od ukupnog broja stada mliječnih krava, koje se sastoji od minimalno 75 % krava pasminskog tipa abondance, montbéliarde ili tarentaise.

Očuvanje tradicije uzgoja tradicionalnih pasmina abondance, montbéliarde i tarentaise opravdano je jer su te pasmine pokazale sposobnost prilagodbe na fizička i klimatska ograničenja sredine: tjelesna građa prilagođena ispaši na kosim pašnjacima, otpornost na temperaturne razlike te način prehrane koji se ljeti sastoji od ispaše, a zimi od suhog krmiva.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, prikupljanja mlijeka, prerađivanja i zrenja provode se na zemljopisnom području.

Proizvodnja mlijeka namijenjenog izradi sira „Emmental de Savoie” na zemljopisnom području opravdana je važnošću krmiva koje potječe iz te pokrajine, a upotrebljava se u proizvodnji sireva.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Etikete sireva koji nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Emmental de Savoie” moraju biti u skladu sa sljedećim pravilima:

—	naziv „Emmental de Savoie” mora biti naveden na svim ambalažama, a u istom vidnom polju mora biti naveden simbol ZOZP-a Europske unije;

—	navodi se naziv i adresa proizvođača ili pogona za dozrijevanje ili pogona za pretpakiranje;

—	navodi se naziv certifikacijskog tijela;

—	navodi se zemljopisno podrijetlo na jednoj strani ili na dnu koluta (osim za „kockice” ili „naribani sir”).

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje sira „Emmental de Savoie” obuhvaća sljedeće općine:

Departman Haute-Savoie

Alby-sur-Chéran, Alex, Allèves, Allinges, Allonzier-la-Caille, Amancy, Ambilly, Andilly, Annecy, , Annemasse, Anthy-sur-Léman, Arbusigny, Archamps, Arenthon, Argonay, Armoy, Arthaz-Pont-Notre-Dame, Ayse, Ballaison, Balme-de-Sillingy (La), Balme-de-Thuy (La), Bassy, Beaumont, Bellevaux, Bernex, Bloye, Bluffy, Boëge, Bogève, Bonne, Bonneville, Bons-en-Chablais, Bossey, Bouchet-Mont-Charvin (Le), Boussy, Brenthonne, Brizon, Burdignin, Cercier, Cernex, Cervens, Chainaz-les-Frasses, Challonges, Champanges, Chapeiry, Chapelle-Rambaud (La), Chapelle-Saint-Maurice (La), Charvonnex, Châtillon-sur-Cluses, Chaumont, Chavannaz, Chavanod, Chêne-en-Semine, Chênex, Chens-sur-Léman, Chessenaz, Chevaline, Chevrier, Chilly, Choisy, Clarafond-Arcine, Clefs (Les), Clermont, Clusaz (La), Cluses, Collonges-sous-Salève, Contamine-Sarzin, Contamine-sur-Arve, Copponex, Cornier, Cranves-Sales, Crempigny-Bonneguête, Cruseilles, Cusy, Cuvat, Desingy, Dingy-en-Vuache, Dingy-Saint-Clair, Doussard, Douvaine, Draillant, Droisy, Duingt, Éloise, Entrevernes, Épagny-Metz-Tessy, Etaux, Étercy, Étrembières, Évian-les-Bains, Excenevex, Faucigny, Faverges-Seythenex, Feigères, Fessy, Féternes, Fillière, Fillinges, Franclens, Frangy, Gaillard, Giez, Glières-Val-de-Borne, Grand-Bornand (Le), Groisy, Gruffy, Habère-Lullin, Habère-Poche, Hauteville-sur-Fier, Héry-sur-Alby, Jonzier-Épagny, Juvigny, Larringes, Lathuile, Leschaux, Loisin, Lornay, Lovagny, Lucinges, Lugrin, Lullin, Lully, Lyaud (Le), Machilly, Magland, Manigod, Marcellaz, Marcellaz-Albanais, Margencel, Marignier, Marigny-Saint-Marcel, Marin, Marlioz, Marnaz, Massingy, Massongy, Maxilly-sur-Léman, Mégevette, Meillerie, Menthon-Saint-Bernard, Menthonnex-en-Bornes, Menthonnex-sous-Clermont, Mésigny, Messery, Mieussy, Minzier, Monnetier-Mornex, Mont-Saxonnex, Montagny-les-Lanches, Moye, Muraz (La), Mûres, Musièges, Nancy-sur-Cluses, Nangy, Nâves-Parmelan, Nernier, Neuvecelle, Neydens, Nonglard, Novel, Onnion, Orcier, Peillonnex, Perrignier, Pers-Jussy, Poisy, Présilly, Publier, Quintal, Reignier-Ésery, Reposoir (Le), Reyvroz, Rivière-Enverse (La), Roche-sur-Foron (La), Rumilly, Saint-André-de-Boëge, Saint-Blaise, Saint-Cergues, Saint-Eusèbe, Saint-Eustache, Saint-Félix, Saint-Ferréol, Saint-Germain-sur-Rhône, Saint-Gingolph, Saint-Jean-de-Sixt, Saint-Jean-de-Tholome, Saint-Jeoire, Saint-Jorioz, Saint-Julien-en-Genevois, Saint-Laurent, Saint-Paul-en-Chablais, Saint-Pierre-en-Faucigny, Saint-Sigismond, Saint-Sixt, Saint-Sylvestre, Sâles, Sallenôves, Sappey (Le), Savigny, Saxel, Scientrier, Sciez, Scionzier, Serraval, Sévrier, Seyssel, Sillingy, Talloires-Montmin, Taninges, Thollon-les-Mémises, Thônes, Thonon-les-Bains, Thusy, Thyez, Tour (La), Usinens, Vailly, Val-de-Chaise, Valleiry, Vallières-sur-Fier, Vanzy, Vaulx, Veigy-Foncenex, Vers, Versonnex, Vétraz-Monthoux, Veyrier-du-Lac, Villard, Villards-sur-Thônes (Les), Villaz, Ville-en-Sallaz, Ville-la-Grand, Villy-le-Bouveret, Villy-le-Pelloux, Vinzier, Viry, Viuz-en-Sallaz, Viuz-la-Chiésaz, Vougy, Vovray-en-Bornes, Vulbens, Yvoire.

Departman Savoie

Aiguebelette-le-Lac, Aiguebelle, Aillon-le-Jeune, Aillon-le-Vieux, Aiton, Aix-les-Bains, Albens, Albertville, Allondaz, Apremont, Arbin, Argentine, Arith, Arvillard, Attignat-Oncin, Avressieux, Ayn, Balme (La), Barberaz, Barby, Bassens, Bâthie (La), Bauche (La), Bellecombe-en-Bauges, Belmont-Tramonet, Betton-Bettonet, Billième, Biolle (La), Bonvillard, Bonvillaret, Bourdeau, Bourget-du-Lac (Le), Bourget-en-Huile, Bourgneuf, Bridoire (La), Brison-Saint-Innocent, Césarches, Cessens, Cevins, Challes-les-Eaux, Chambéry, Chamousset, Chamoux-sur-Gelon, Champagneux, Champ-Laurent, Chanaz, Chapelle-Blanche (La), Chapelle-du-Mont-du-Chat (La), Chapelle-Saint-Martin (La), Châteauneuf, Châtelard (Le), Chavanne (La), Chignin, Chindrieux, Cléry, Cognin, Cohennoz, Coise-Saint-Jean-Pied-Gauthier, Compôte (La), Conjux, Corbel, Crest-Voland, Croix-de-la-Rochette (La), Cruet, Curienne, Déserts (Les), Détrier, Domessin, Doucy-en-Bauges, Drumettaz-Clarafond, Dullin, Échelles (Les), École, Entremont-le-Vieux, Épersy, Épierre, Esserts-Blay, Étable, Flumet, Francin, Fréterive, Frontenex, Gerbaix, Giettaz (La), Gilly-sur-Isère, Gresin, Grésy-sur-Aix, Grésy-sur-Isère, Grignon, Hauteville, Jacob-Bellecombette, Jarsy, Jongieux, Laissaud, Lépin-le-Lac, Lescheraines, Loisieux, Lucey, Marches (Les), Marcieux, Marthod, Mercury, Méry, Meyrieux-Trouet, Mognard, Mollettes (Les), Montagnole, Montailleur, Montcel (Le), Montendry, Montgilbert, Monthion, Montmélian, Montsapey, Motte-en-Bauges (La), Motte-Servolex (La), Motz, Mouxy, Myans, Nances, Notre-Dame-de-Bellecombe, Notre-Dame-des-Millières, Novalaise, Noyer (Le), Ontex, Pallud, Planaise, Plancherine, Pont-de-Beauvoisin (Le), Pontet (Le), Presle, Pugny-Chatenod, Puygros, Randens, Ravoire (La), Rochefort, Rochette (La), Rognaix, Rotherens, Ruffieux, Saint-Alban-de-Montbel, Saint-Alban-des-Hurtières, Saint-Alban-Leysse, Saint-Baldoph, Saint-Béron, Saint-Cassin, Saint-Christophe, Saint-Franc, Saint-François-de-Sales, Saint-Genix-sur-Guiers, Saint-Georges-des-Hurtières, Saint-Germain-la-Chambotte, Saint-Girod, Sainte-Hélène-du-Lac, Sainte-Hélène-sur-Isère, Saint-Jean-d’Arvey, Saint-Jean-de-Chevelu, Saint-Jean-de-Couz, Saint-Jean-de-la-Porte, Saint-Jeoire-Prieuré, Saint-Léger, Saint-Marcel, Sainte-Marie-d’Alvey, Saint-Maurice-de-Rotherens, Saint-Nicolas-la-Chapelle, Saint-Offenge-Dessous, Saint-Offenge-Dessus, Saint-Ours, Saint-Paul-sur-Isère, Saint-Paul, Saint-Pierre-d’Albigny, Saint-Pierre-d’Alvey, Saint-Pierre-de-Belleville, Saint-Pierre-de-Curtille, Saint-Pierre-d’Entremont, Saint-Pierre-de-Genebroz, Saint-Pierre-de-Soucy, Sainte-Reine, Saint-Sulpice, Saint-Thibaud-de-Couz, Saint-Vital, Serrières-en-Chautagne, Sonnaz, Table (La), Thénésol, Thoiry, Thuile (La), Tournon, Tours-en-Savoie, Traize, Tresserve, Trévignin, Trinité (La), Ugine, Venthon, Verel-de-Montbel, Verel-Pragondran, Verneil (Le), Verrens-Arvey, Verthemex, Villard-d’Héry, Villard-Léger, Villard-Sallet, Villaroux, Vimines, Vions, Viviers-du-Lac, Voglans, Yenne.

Departman Ain

Anglefort, Béon, Billiat, Ceyzérieu, Chanay, Corbonod, Cressin-Rochefort, Culoz, Flaxieu, Injoux-Génissiat, Lavours, Léaz, Massignieu-de-Rives, Parves et Nattages, Pollieu, Saint-Martin-de-Bavel, Seyssel, Surjoux-Lhôpital, Talissieu, Valserhône, Villes, Virignin, Vongnes.

Departman Isère

Entre-deux-Guiers, Miribel-les-Échelles, Saint-Christophe-sur-Guiers, Saint-Pierre-de-Chartreuse, Saint-Pierre d’Entremont.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sira „Emmental de Savoie” s njegovim zemljopisnim područjem temelji se na dokazanoj kvaliteti.

U pogledu reljefa i geologije zemljopisno područje sira „Emmental de Savoie” prilično je raznoliko. Nalazi se većinom između 200 metara i 1 500 metara nadmorske visine, s nekoliko vrhova koji dosežu visinu i od 2 200 metara. Obuhvaća alpsko podgorje i ne širi se na visoko planinsko područje.

Tla zemljopisnog područja uglavnom su nastala na kvartarskim naslagama i sedimentnim stijenama iz tercijara. Uglavnom su duboka i dobro navodnjena te omogućuju uzgoj žitarica i kukuruza.

Specifičnost je tog teritorija godišnja količina padalina koja je u prosjeku veća od 900 mm vode godišnje. Taj prosjek rijetko premašuje 2 000 mm godišnje, osim na višim vrhovima. Općenito je na tom području više padalina od nacionalnog prosjeka od 900 mm. Zahvaljujući toj karakteristici, zajedno s bogatstvom tla, to je područje pogodno za rast kultura općenito.

Zemljopisno područje, s obzirom na sastav tla i razinu padalina, područje je koje obiluje kvalitetnim krmivima. Na livadama namijenjenima ispaši te na sjenokošama prisutna je bogata i raznolika flora svojstvena alpskom planinskom području.

Sir „Emmental de Savoie” povijesno je poznat kao prešani kuhani sir, a njegov je razvoj išao ukorak s razvojem sirana. Samo su te sirane, u kojima su se sakupljale velike količine mlijeka, mogle započeti proizvodnju sira „Emmental de Savoie”.

Budući da se proizvodi tijekom cijele godine, predmetni je sir imao veliku vrijednost te odatle proizlazi njegov dominantan ugled odnosu na druge sireve. Sve do 1980-ih godina njegova je proizvodnja najvažnija proizvodnja sira u savojskim siranama. Već je 1955. to bio slučaj, kako je objasnio H. Tournebise (Savojski sirevi u La France à table (Francuska za stolom), Savoja br. 57., 80. str.) : „Veliko područje na kojem je prisutan ementaler, vrsta sira grojera koji se proizvodi isključivo u ovoj regiji, prostire se na tri doline i predgorje.”

Uspon sira „Emmental de Savoie” išao je ukorak s razvojem stroja za mlijeko, za hlađenje mlijeka i razvojem pripreme mlijeka s prirodnim fermentima s obzirom na činjenicu da je njegovu proizvodnju bilo teško svladati.

Zemljopisno područje sira „Emmental de Savoie” tako obuhvaća područje alpskog predgorja, gdje su i danas prisutne proizvodnja mlijeka i sirane. Veliki sjevernoalpski masivi nemaju poljoprivrednih gospodarstava za isporuku mlijeka za proizvodnju sira „Emmental de Savoie” jer su povijesno povezani s drugim sirevima.

Proizvodnja mlijeka namijenjenog izradi sira „Emmental de Savoie” i danas se temelji na važnosti obilja trave na zemljopisnom području, ali i na očuvanju tradicije uzgoja tradicionalnih pasmina: abondance, montbéliarde i tarentaise. Te su pasmine svoju sposobnost prilagodbe na fizičke i klimatske uvjete tog okruženja dokazale sljedećim odlikama: tjelesna građa prilagođena ispaši na kosim pašnjacima, otpornost na temperaturne razlike te način prehrane koji se ljeti sastoji od ispaše, a zimi od suhog krmiva. Prehrana mliječnih krava temeljila se na upotrebi krmiva i žitarica ponajprije proizvedenih na zemljopisnom području.

Sir „Emmental de Savoie” jest prešani kuhani sir koji se proizvodi od kravljeg mlijeka koje se u proizvodnju stavlja sirovo.

Dolazi u obliku koluta pravilnog oblika dimenzija od 72 do 80 cm u promjeru. Kolut mora imati minimalnu težinu do 60 kg. Kolut mora imati minimalnu težinu do 60 kg.

Kora je žućkasto-smeđe do žute boje, bez mrlja i nepravilnosti.

Sir „Emmental de Savoie” odlikuje se čvrstim i fleksibilnim tijestom, a rupe u tijestu (takozvane „oči”) jasne su, pravilne, odijeljene i dobro raspoređene. Njihova veličina varira od veličine manje trešnje do veličine oraha. Ima jaku i voćnu aromu.

Proizvodnja sira „Emmental de Savoie”, koji se proizvodi isključivo od sirovog mlijeka, omogućuje isticanje specifičnosti mlijeka i u širem smislu teritorija. Navedena se interakcija temelji na prehrani mliječnih krava koje su hranjene sirovim krmivom koje potječe samo iz zemljopisnog područja ZOZP-a.

Sustav uzgoja mliječnih stada preferira upotrebu raznolikih lokalnih krmnih resursa koje nudi jedino okoliš zemljopisnog područja. Proizvodnjom mlijeka na zemljopisnom području omogućuje se, osim optimalne upotrebe krmiva u skladu s drevnim običajima, upotreba mlijeka dobivenog od tradicionalnih pasmina krava. To mlijeko, koje se zahvaljujući posebnoj prehrani proizvodi u velikim količinama, bolje je prilagođeno izradi sira „Emmental de Savoie” u odnosu na mlijeko ostalih pasmina koje se uzgajaju u istim uvjetima: gruš koji se dobiva nakon dodavanja sirila čvršći je, a prinos je sira veći.

Proizvodni običaji omogućili su odabir korisne proizvodne flore. Proizvodnja od 2000. skupini omogućuje da na raspolaganju ima proizvođače referentnog podrijetla specifičnih fermenata pri proizvodnji sira „Emmental de Savoie”. Jedno je od obilježja sira „Emmental de Savoie” visoka razina proteolize. Ta važna hidroliza može ponekad proizaći iz proteinske aktivnosti, iz prirodne flore sirovog mlijeka, prirodnih kvasaca i termofilnih laktobacila koji se sustavno upotrebljavaju. Peptidsko obilježje sira „Emmental de Savoie” razlikuje se od termički obrađenog francuskog ementalera.

Ta specifičnost omogućuje dobivanje čvrste kore, dok tijesto ostaje mekano s jakim i voćnim okusom.

Kontrola premještanja u komoru s parom te trajanje od 21 dana omogućuje stvaranje specifičnih rupa zahvaljujući djelovanju propionske kiseline.

Poveznica između sira „Emmental de Savoie” sa zemljopisnim područjem čvrsto je povezana s razvojem fruitière sirana te odatle proizlazi njegova tipična veličina.

Upućivanje na objavu specifikacije:

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-75d760a0-c997-4572-a852-4b6368fdd761

---

(1)  SL L 179, 19.6.2014., str. 17.