19.5.2020

Službeni list Europske unije

C 171/1

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Smjernice za donošenje odstupanja na razini Unije za medicinske proizvode u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2017/745

(2020/C 171/01)

1. Kontekst

Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća o medicinskim proizvodima donesena je 5. travnja 2017. (1) Tim novim regulatornim okvirom utvrđuju se visoki standardi kvalitete i sigurnosti medicinskih proizvoda te se nastoji osigurati neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i vodeći se načelom zdravlja i sigurnosti pacijenata, Europski parlament i Vijeće donijeli su 23. travnja 2020. na prijedlog Komisije Uredbu (EU) 2020/561 (2) kojom se datum početka primjene Uredbe (EU) 2017/745 odgađa za godinu dana, odnosno do 26. svibnja 2021. Uredbom (EU) 2020/561 istodobno se odgađa i primjena odredbe o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/385/EEZ (3) o aktivnim medicinskim proizvodima za ugradnju i Direktive Vijeća 93/42/EEZ (4) o medicinskim proizvodima.

Direktivama 90/385/EEZ i 93/42/EEZ te Uredbom (EU) 2017/745 ovlašćuju se nacionalna nadležna tijela da na opravdani zahtjev odobre stavljanje na tržište medicinskih proizvoda za koje nisu provedeni odgovarajući postupci ocjenjivanja sukladnosti, ali čija je uporaba u interesu javnog zdravlja ili sigurnosti odnosno zdravlja pacijenata („nacionalno odstupanje”).

Uredbom (EU) 2017/745 Komisija se ovlašćuje i da, u iznimnim slučajevima, valjanost nacionalnog odstupanja na ograničeni rok proširi na područje Unije („odstupanje na razini Unije”). Ta odstupanja na razini Unije trebalo bi smatrati krajnjom mjerom koja se razmatra samo u iznimnim slučajevima kako bi se osiguralo zdravlje ili sigurnost pacijenata ili zaštitilo javno zdravlje. Tom se mjerom Komisiji i državama članicama omogućuje učinkovito rješavanje mogućih nestašica životno važnih medicinskih proizvoda u Uniji.

U ovim se Smjernicama pružaju informacije o donošenju tih odstupanja na razini Unije, posebno kriteriji koje će Komisija uzeti u obzir da bi utvrdila je li za neki medicinski proizvod proširenje nacionalnog odstupanja na područje Unije potrebno i opravdano. Ovaj dokument sadržava i informacije o postupku donošenja i općim uvjetima koje bi Komisija trebala utvrditi provedbenim aktima za odstupanja na razini Unije.

2. Pravna osnova

Člankom 59. Uredbe (EU) 2017/745 predviđeno je da nacionalna nadležna tijela mogu na propisno utemeljen zahtjev odobriti stavljanje na tržište ili u uporabu, na državnom području predmetne države članice, određenog proizvoda za koji nisu provedeni postupci ocjenjivanja sukladnosti iz članka 52. Uredbe (EU) 2017/745 ili, za razdoblje od 24. travnja 2020. do 25. svibnja 2021., članka 9. stavaka 1. i 2. Direktive 90/385/EEZ ili članka 11. stavaka od 1. do 6. Direktive 93/42/EEZ, ali čija je uporaba u interesu javnog zdravlja ili sigurnosti odnosno zdravlja pacijenata (5).

U skladu s člankom 59. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/745 države članice obavješćuju Komisiju i ostale države članice o svakom nacionalnom odstupanju odobrenom za neki medicinski proizvod. Kako bi olakšala taj postupak i ojačala koordinaciju među državama članicama, Komisija će uspostaviti i voditi središnji repozitorij (6) koji će nacionalnim nadležnim tijelima omogućiti da s Komisijom i međusobno razmjenjuju informacije o odobrenim odstupanjima.

Ne postoji zakonska obveza obavješćivanja Komisije i ostalih država članica o nacionalnim odstupanjima donesenima prije 24. travnja 2020. Međutim, u članku 59. stavku 2. drugom podstavku navodi se da države članice mogu obavijestiti Komisiju kako bi se osiguralo da se ta nacionalna odstupanja mogu uzeti u obzir za potrebe donošenja odstupanja na razini Unije. U tom bi slučaju nacionalne obavijesti trebalo dostaviti u navedeni središnji repozitorij.

Na temelju članka 59. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/745 Komisija može, u iznimnim slučajevima povezanima s javnim zdravljem ili sigurnošću odnosno zdravljem pacijenata, provedbenim aktom na ograničeni rok proširiti valjanost nacionalnog odstupanja koje je odobrila država članica u skladu s prethodnim odredbama na područje Unije i utvrditi uvjete pod kojima se proizvod može staviti na tržište ili u uporabu. Komisija može donijeti odstupanja na razini Unije samo kao odgovor na nacionalna odstupanja o kojima je država članica obavijestila Komisiju.

3. Opći zahtjevi

Pri razmatranju donošenja odstupanja na razini Unije Komisija će se u prvom koraku savjetovati s državama članicama putem Koordinacijske skupine za medicinske proizvode (MDCG) osnovane na temelju Uredbe (EU) 2017/745 kako bi utvrdila bi li prijavljeno nacionalno odstupanje za određeni medicinski proizvod moglo biti relevantno za Uniju.

Ako se utvrdi da bi moglo biti relevantno za Uniju, Komisija će u drugom koraku procijeniti jesu li ispunjeni postupovni zahtjevi iz pododjeljka A. U trećem koraku Komisija će na temelju zahtjevâ iz pododjeljka B utvrditi bi li donošenje odstupanja na razini Unije u predmetnom slučaju bilo propisno opravdano.

A. Postupovni zahtjevi

1.	Barem je jedno nacionalno odstupanje odobreno i prijavljeno Komisiji za predmetni medicinski proizvod;

2.	Za svako prijavljeno nacionalno odstupanje Komisiji i svim ostalim državama članicama stavljen je na raspolaganje cjelovit skup obrazloženja koja su uzeta u obzir pri odobravanju prijavljenog nacionalnog odstupanja;

3.	Sadržaj svakog prijavljenog nacionalnog odstupanja u pogledu razdoblja valjanosti, posebnih uvjeta ili zahtjeva te ishoda svih aktivnosti nadzora ili praćenja stavljen je na raspolaganje Komisiji i svim ostalim državama članicama;

4.	U svakom prijavljenom nacionalnom odstupanju jasno je naveden medicinski proizvod za koji je ono odobreno, uključujući opis proizvoda, predviđenu namjenu i podatke o proizvođaču;

5.	Sva (tehnička) dokumentacija koju su dostavili proizvođači u vezi s medicinskim proizvodom za koji je odobreno prijavljeno nacionalno odstupanje, kao i ishod ocjenjivanja tog podneska koje provodi nacionalno nadležno tijelo, stavljeni su na raspolaganje Komisiji i svim ostalim državama članicama.

B. Obrazloženje

Iz dokumentacije iz pododjeljka A vidljivo je da je proizvođač učinio ono što se razumno može očekivati kako bi bez odlaganja dovršio ocjenjivanje sukladnosti ili, ako je to primjenjivo, postoje dostatni dokazi da proizvođač nije mogao dovršiti ili pokrenuti ocjenjivanje sukladnosti zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti;

2.	Predmetni medicinski proizvod (ili više njih) (7) životno je važan za javno zdravlje ili sigurnost odnosno zdravlje pacijenata;

3.	Ne postoji dovoljno odgovarajućih zamjenskih proizvoda;

4.	Ako je to primjenjivo, u tehničkom dosjeu nema naznaka o tome da bi proizvod mogao biti štetan za zdravlje ili sigurnost pacijenata ili javno zdravlje niti je to razvidno iz aktivnosti vigilancije ili nadzora tržišta u pogledu proizvoda prethodnih generacija ili proizvoda sa sličnim svojstvima;

5.	Svako prijavljeno nacionalno odstupanje privremeno je i razdoblje njegove valjanosti ograničeno je na rok koji je prema razumnom očekivanju potreban za dovršetak primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti ili za osiguravanje sigurnosti ili zdravlja pacijenata ili zaštite javnog zdravlja;

6.	Proširenje valjanosti prijavljenih nacionalnih odstupanja na područje Unije relevantno je za Uniju.

Informacije iz pododjeljka B točaka od 1. do 5. potrebne su kako bi Komisija mogla procijeniti bi li donošenje odstupanja na razini Unije bilo propisno opravdano. Tom dodatnom dokumentacijom nadopunit će se informacije koje su prvotno dostavljene Komisiji kao dio predmetnih nacionalnih odstupanja. U dokumentaciji bi posebno trebalo navesti sljedeće informacije:

a)	objašnjenje zašto ocjenjivanje sukladnosti nije započeto ili dovršeno prije stavljanja na tržište; objašnjenje životne važnosti uporabe medicinskog proizvoda; detaljan plan o načinu osiguravanja usklađenosti ili povlačenja proizvoda s tržišta nakon isteka privremenog odstupanja;

b)	objašnjenje životne važnosti uporabe medicinskog proizvoda u predmetnoj državi članici trebalo bi potkrijepiti izjavom/izjavama zdravstvenih ustanova, uključujući razloge zbog kojih proizvod ne može biti zamijenjen.

Za potrebe pododjeljka B točke 6. Komisija se namjerava savjetovati s državama članicama putem MDCG-a. Komisija će zaključiti postoji li interes Unije za proširenje nacionalnog odstupanja uzimajući u obzir povratne informacije dobivene od MDCG-a.

4. Postupak donošenja

Komisija će donijeti zaključak o potrebi donošenja odstupanja na razini Unije na temelju informacija iz odjeljka 3. pododjeljaka A i B. To je potrebno kako bi se osigurala sigurnost ili zdravlje pacijenata ili zaštita javnog zdravlja, a ujedno i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

U skladu s člankom 59. stavkom 3. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2017/745 Komisija provedbenim aktima donosi odstupanja na razini Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

Člankom 59. stavkom 3. drugim podstavkom Uredbe (EU) 2017/745 propisuje se da, u slučaju propisno utemeljenih krajnje hitnih razloga u vezi sa zdravljem i sigurnošću ljudi, Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte bez njihova prethodnog podnošenja odgovarajućem komitološkom odboru kako je predviđeno u članku 8. u vezi s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. U takvim će slučajevima Komisija provedbeni akt najkasnije 14 dana nakon njegova donošenja dostaviti odgovarajućem odboru kako bi dobila njegovo mišljenje, uzimajući u obzir informacije iz odjeljka 3. U slučaju da odbor dostavi negativno mišljenje, Komisija će provedbeni akt odmah staviti izvan snage.

5. Opći uvjeti

Člankom 59. stavkom 3. Uredbe (EU) 2017/745 zahtijeva se da Komisija utvrdi uvjete odstupanja na razini Unije koje se donosi provedbenim aktom. Pri utvrđivanju tih uvjeta Komisija će svoju odluku temeljiti posebno na informacijama dostavljenima u skladu s odjeljkom 3. pododjeljkom A. Komisija može razmotriti i sve druge primjedbe, primjerice one koje joj dostave države članice u okviru MDCG-a.

Odstupanjima na razini Unije mogu se utvrditi stroži uvjeti za privremeno stavljanje na tržište medicinskog proizvoda od onih koji su utvrđeni nacionalnim odstupanjima koja su već na snazi za taj proizvod. S druge strane, države članice trebale bi nacionalnim mjerama moći uvesti strože uvjete od onih utvrđenih u odstupanjima na razini Unije. U tim bi slučajevima trebali prevladati stroži uvjeti.

Osim ako je drukčije određeno, odstupanja na razini Unije trebala bi ostati na snazi tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci. Svaka bitna promjena okolnosti ili informacija iz odjeljka 3. ili informacija koje su na drugi način dostupne Komisiji ili državama članicama, posebno putem nadzora tržišta, trebala bi biti razlog za ponovnu procjenu odstupanja na razini Unije i njegovih uvjeta. U takvim slučajevima Komisija može predložiti izmjenu ili, prema potrebi, stavljanje izvan snage provedbenog akta kojim je utvrdila odstupanje na razini Unije. Za taj će se postupak provesti savjetovanje s državama članicama u okviru MDCG-a.

(1) SL L 117, 5.5.2017., str. 1.

(2) SL L 130, 24.4.2020., str. 18.

(3) SL L 189, 20.7.1990., str. 17.

(4) SL L 169, 12.7.1993., str. 1.

(5) Člankom 1. stavkom 8. točkom iv. Uredbe (EU) 2020/561 utvrđeno je da se članak 59. Uredbe (EU) 2017/745 primjenjuje od 24. travnja 2020.

(6) Baza središnjeg repozitorija bit će u Centru za komunikacijske i informacijske resurse za javne uprave, poduzeća i građane (CIRCABC).

(7) Medicinski proizvodi navedeni su, primjerice, upućivanjem na broj potvrde koju je izdalo prijavljeno tijelo i/ili bilo koju posebnu kategoriju proizvoda ili skupinu proizvoda obuhvaćenu tom potvrdom.

(8) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

19.5.2020

Službeni list Europske unije

C 171/6

Obavijest Komisije o važećim kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama koje se primjenjuju od 1. svibnja 2020. / 1. lipnja 2020.

(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.))

(2020/C 171/03)

Osnovne stope izračunane u skladu s Komunikacijom Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.). Ovisno o tome koja se referentna stopa primjenjuje potrebno je dodati i odgovarajuće marže kako je definirano u toj komunikaciji. Za diskontnu stopu to znači da se mora dodati marža od 100 baznih bodova. Uredbom Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 propisuje se da se, osim ako je u određenoj odluci predviđeno drukčije, i stopa povrata izračunava dodavanjem 100 baznih bodova na osnovnu stopu.

Izmijenjene stope označene su podebljanim slovima.

Prethodna tablica objavljena u SL C 83, 13.3.2020., str. 5.

Od	Do	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.6.2020.	…	-0,22	-0,22	0,00	-0,22	1,77	-0,22	0,05	-0,22	-0,22	-0,22	-0,22	-0,22	0,26	0,78	-0,22	-0,22	-0,22	-0,22	-0,22	-0,22	-0,22	1,35	-0,22	3,21	0,32	-0,22	-0,22	0,94
1.5.2020.	31.5.2020.	-0,31	-0,31	0,00	-0,31	2,25	-0,31	-0,05	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	0,26	0,52	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	1,84	-0,31	3,21	0,26	-0,31	-0,31	0,94
1.4.2020.	30.4.2020.	-0,31	-0,31	0,00	-0,31	2,25	-0,31	-0,05	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	0,26	0,40	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	1,84	-0,31	3,21	0,26	-0,31	-0,31	0,94
1.3.2020.	31.3.2020.	-0,31	-0,31	0,00	-0,31	2,25	-0,31	-0,05	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	0,26	0,30	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	1,84	-0,31	3,21	0,26	-0,31	-0,31	0,94
1.2.2020.	29.2.2020.	-0,31	-0,31	0,00	-0,31	2,25	-0,31	-0,07	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	0,26	0,30	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	1,84	-0,31	3,21	0,18	-0,31	-0,31	0,94
1.1.2020.	31.1.2020.	-0,31	-0,31	0,00	-0,31	2,25	-0,31	-0,12	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	0,26	0,30	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	-0,31	1,84	-0,31	3,21	0,11	-0,31	-0,31	0,94

19.5.2020

Službeni list Europske unije

C 171/12

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 171/07)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Duna/Dunai”

Referentni broj PDO-HU-A1345-AM02

Datum obavijesti: 9.2.2020.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1. Dodavanje općina Kömpöc, Petőfiszállás, Pálmonostora, Újszilvás i Bácsszentgyörgy u razgraničeno područje

a)	Točke specifikacije proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: IV. Razgraničeno područje

b)	Točka jedinstvenog dokumenta na koju se primjenjuje izmjena: Razgraničeno zemljopisno područje

Razlozi:

—

vijeće Zajednice proizvođača vina regije Kunság (Kunsági Borvidék Hegyközségi Tanácsa) izmijenilo je specifikaciju proizvoda za ZOI „Kunság/Kunsági”. U razgraničeno područje dodana su područja općina Kömpöc, Petőfiszállás, Pálmonostora i Újszilvás koja su razvrstana u razrede I. i II. u skladu s katastrom vinograda vinorodnih regija. Ta promjena utječe na razgraničeno područje iz specifikacije proizvoda za ZOI „Duna/Dunai” te je uključena u ovaj zahtjev. Obilježja područja uključenih u katastar vinograda odgovaraju razgraničenom području za ZOI „Duna/Dunai”. Vinogradarstvo je jedna od tradicionalnih gospodarskih djelatnosti lokalnog stanovništva. Razvrstavanje te vinogradarske regije i mogućnost proizvodnje vina sa ZOI-jem „Duna/Dunai” izvor je znatnog broja radnih mjesta i prihoda u tim općinama te uvelike doprinosi lokalnom turističkom sektoru;

—

vijeće Zajednice proizvođača vina regije Hajós-Baja (Hajós-Bajai Borvidék Hegyközségi Tanácsa) izmijenilo je specifikaciju proizvoda za ZOI „Hajós-Baja”. U razgraničeno područje dodana su područja općine Bácsszentgyörgy koja su razvrstana u razrede I. i II. u skladu s katastrom vinograda vinorodnih regija. Granična područja općine Bácsszentgyörgy odgovaraju područjima vinorodnih općina Csátalja i Dávod. U općini Bácsszentgyörgy u katastru vinograda registrirano je područje od 6,8109 ha, a tamo posluju i dva pojednostavnjena trošarinska skladišta. Izmjena razgraničenog područja ne utječe na povezanost područja proizvodnje i proizvoda jer obilježja područja uključenog u katastar vinograda odgovaraju razgraničenom području za ZOI-je „Hajós Baja” i „Duna/Dunai”. Vinogradarstvo je jedna od tradicionalnih gospodarskih djelatnosti lokalnog stanovništva. Razvrstavanje te vinogradarske regije i mogućnost proizvodnje vina sa ZOI-jem „Duna/Dunai” izvor je znatnog broja radnih mjesta i prihoda u tim općinama te uvelike doprinosi lokalnom turističkom sektoru.

2. Brisanje odjeljka o broju pupova po trsu iz točke „Posebni enološki postupci”

a)	Točke specifikacije proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: III. Posebni enološki postupci

b)	Točka jedinstvenog dokumenta na koju se primjenjuje izmjena: Enološki postupci – Posebni enološki postupci

c)	Razlozi: izmjena je tehničke prirode. Izmjenom uredbe (brisanje broja pupova po trsu) pojašnjava se način ograničavanja proizvodnje.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Duna

Dunai

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Bijela vina

Živahan i svjež karakter, sa završnim okusom srednjeg trajanja, pri čemu sortna vina imaju voćne i cvjetne arome te okuse koji su tipični za korištenu sortu. To su suha, polusuha, poluslatka ili slatka vina, ovisno o udjelu šećera.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni udio sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima koje su propisane zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	9
Najmanji ukupni udio kiselosti	3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	16,67
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Ružičasta vina

Lagana, svježa vina naglašene kiselosti, proizvedena od crnog grožđa, sa živahnim i svježim voćnim aromama i okusima (maline, breskve, višnje, crnog ribiza, jagode itd.), a ponekad i cvjetnim aromama. To su suha, polusuha, poluslatka ili slatka vina, ovisno o udjelu šećera.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni udio sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima koje su propisane zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	9
Najmanji ukupni udio kiselosti	3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,33
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Šiler vina

Sortna vina imaju arome i okuse koji su tipični za korištenu sortu, sa zaokruženim kiselinama. Miješana vina imaju karakter koji odražava relativne udjele korištenih sorti. To su vina punog okusa s blagim taninima. Ovisno o udjelu šećera mogu biti suha, polusuha, poluslatka ili slatka.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni udio sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima koje su propisane zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	9
Najmanji ukupni udio kiselosti	3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Crna vina

Crna sortna vina imaju arome i okuse koji su tipični za korištenu sortu, sa zaokruženim kiselinama. Udio tanina u miješanim vinima odražava relativne udjele korištenih sorti, a riječ je o vinima baršunasta okusa i tijela, voćnih (višnja, malina, orah, crni ribiz itd.) i čokoladnih aroma, aroma začina (cimet, vanilija) i duhana. Ovisno o udjelu šećera mogu biti suha, polusuha, poluslatka ili slatka.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni udio sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima koje su propisane zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	9
Najmanji ukupni udio kiselosti	3,5 miliekvivalenata po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Način uzgoja i gustoća sadnje

Postupak uzgoja

Kad je riječ o vinogradima posađenima nakon 3. veljače 2006., koriste se sljedeći načini uzgoja: uzgoj „u glavu”, uzgoj u obliku kišobrana, kordonac Moser, modificirani Moser, uzgoj u obliku jednostruke zavjese i kordonac Sylvoz.

Razmak između redova i trsova: rasporedi za sadnju dvostrukih redova i/ili trsova te ravnomjerni razmaci između redova i trsova. Razmak između redova mora biti najmanje 1,00 m, a najviše 3,60 m, dok razmak između trsova mora biti najmanje 0,60 m, a najviše 1,20 m. U slučaju dvostrukih trsova ključan je čimbenik prosječan razmak između trsova.

Kad je riječ o postojećim vinogradima posađenima prije 3. veljače 2006., vina sa ZOI-jem „Duna/Dunai” mogu se proizvoditi od grožđa iz tih vinograda dok god se oni obrađuju, neovisno o načinu uzgoja.

Za proizvodnju vinâ sa ZOI-jem „Duna/Dunai” može se koristiti samo grožđe iz onih vinograda u kojima gubitak trsova nije veći od 10 %.

Datum i način berbe te kvaliteta grožđa

Postupak uzgoja

Datum početka berbe svake godine određuje vijeće nadležne zajednice proizvođača vina na temelju probnih berbi, koje se provode svaki tjedan od 1. kolovoza svake godine.

Proizvodi od grožđa obranog prije datuma početka berbe koji je odredila zajednica proizvođača vina ne mogu dobiti potvrdu o podrijetlu za vino s oznakom „Duna/Dunai” (ZOI) i ne mogu se staviti na tržište s oznakom „Duna/Dunai” (ZOI). Datum berbe u obliku obavijesti objavljuju zajednice proizvođača vina.

Zahtjevi u pogledu kvalitete grožđa

Postupak uzgoja

Najmanji udio šećera u grožđu iznosi 14,82° na mađarskoj ljestvici za mošt, a najmanja potencijalna alkoholna jakost grožđa iznosi 9 % volumnog udjela, za sve vrste vina.

b. Najveći prinosi

Vino

100 hl/ha

Grožđe

14 300 kg grožđa po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Vinogradarska regija Csongrád: čine je područja sljedećih općina koja su razvrstana u razrede I. i II. u skladu s katastrom vinograda: Ásotthalom, Balástya, Bordány, Csengele, Csongrád, Domaszék, Forráskút, Hódmezővásárhely, Kistelek, Mórahalom, Öttömös, Pusztamérges, Pusztaszer, Ruzsa, Szatymaz, Szeged, Üllés, Zákányszék i Zsombó.

Vinogradarska regija Hajós-Baja: čine je područja sljedećih općina koja su razvrstana u razrede I. i II. u skladu s katastrom vinograda: Baja, Bácsszentgyörgy, Bátmonostor, Borota, Császártöltés, Csátalja, Csávoly, Dávod, Dusnok, Érsekcsanád, Érsekhalma, Hajós, Nagybaracska, Nemesnádudvar, Rém, Sükösd i Vaskút.

Vinogradarska regija Kunság: čine je područja sljedećih općina koja su razvrstana u razrede I. i II. u skladu s katastrom vinograda: Abony, Akasztó, Albertirsa, Apostag, Ágasegyháza, Ballószög, Balotaszállás, Bácsalmás, Bácsszőlős, Bénye, Bócsa, Bugac, Cegléd, Ceglédbercel, Cibakháza, Csemő, Csengőd, Cserkeszőlő, Csépa, Csikéria, Csólyospálos, Dány, Dunapataj, Dunavecse, Dömsöd, Felsőlajos, Fülöpháza, Fülöpjakab, Fülöpszállás, Harta, Gomba, Harkakötöny, Helvécia, Hernád, Imrehegy, Inárcs, Izsák, Jakabszállás, Jánoshalma, Jászberény, Jászszentandrás, Jászszentlászló, Kakucs, Kaskantyú, Kecel, Kecskemét, Kelebia, Kerekegyháza, Kéleshalom, Kiskőrös, Kiskunfélegyháza, Kiskunhalas, Kiskunmajsa, Kisszállás, Kocsér, Kóka, Kömpöc, Kunbaja, Kunbaracs, Kunfehértó, Kunszállás, Kunszentmiklós, Ladánybene, Lajosmizse, Lakitelek, Mélykút, Monor, Monorierdő, Móricgát, Nagykáta, Nagykőrös, Nagyrév, Nyárlőrinc, Nyársapát, Ócsa, Orgovány, Örkény, Páhi, Pálmonostora, Petőfiszállás, Pilis, Pirtó, Ráckeve, Solt, Soltszentimre, Soltvadkert, Szabadszállás, Szank, Szelevény, Szentkirály, Szigetcsép, Szigetszentmárton, Szigetújfalu, Tabdi, Tápiószentmárton, Tápiószele, Tázlár, Tiszaalpár, Tiszajenő, Tiszaföldvár, Tiszainoka, Tiszakécske, Tiszakürt, Tiszasas, Tiszaug, Tompa, Tóalmás, Tököl, Újlengyel, Újszilvás i Zsana.

7. Glavne sorte vinove loze

tramini – traminer

királyleányka – feteasca regale

kadarka – jenei fekete

hamburgi muskotály – muscat de hamburg

kékoportó – portugizer

sauvignon – sovinjon

kövidinka – a dinka crvena

pinot noir – kék rulandi

pinot noir – savagnin noir

pinot noir – pinot cernii

leányka – leányszőlő

olasz rizling – nemes rizling

tramini – roter traminer

nektár

tramini – savagnin rose

pinot blanc – weissburgunder

olasz rizling – taljanska grasevina

pinot noir – pignula

csabagyöngye – perle di csaba

sauvignon – sauvignon bianco

olasz rizling – grasevina

leányka – dievcenske hrozno

szürkebarát – auvergans gris

irsai olivér – zolotis

kékfrankos – blaufränkisch

királyleányka – galbena de ardeal

rizlingszilváni – müller thurgau blanc

szürkebarát – pinot gris

rizlingszilváni – müller thurgau bijeli

csabagyöngye – pearl of csaba

sauvignon – sauvignon blanc

ezerjó – korponai

rizlingszilváni – rizvanac

kadarka – negru moale

pinot noir – pinot tinto

irsai olivér – muskat olivér

kékoportó – portugais bleu

kadarka – kadarka negra

kadarka – gamza

tramini – gewürtztraminer

pinot noir – kisburgundi kék

pinot noir – spätburgunder

zöld veltelíni – zöldveltelíni

arany sárfehér – huszár szőlő

szürkebarát – pinot grigio

zöld veltelíni – grüner muskateller

kövidinka – steinschiller

tramini – traminer rosso

zöld veltelíni – grüner veltliner

pinot noir – pino csernüj

csabagyöngye – zsemcsug szaba

rizlingszilváni – rivaner

tramini – tramin cervené

kékfrankos – moravka

csabagyöngye – perla di csaba

kékfrankos – blauer lemberger

irsai olivér – irsai

rajnai rizling – rhine riesling

hamburgi muskotály – muszkat gamburgszkij

ezerjó – tausendachtgute

királyleányka – erdei sárga

kékoportó – portugalske modré

kadarka – kadar

ezerjó – szadocsina

rajnai rizling – rheinriesling

királyleányka – little princess

cabernet franc – kaberne fran

rajnai rizling – riesling

zweigelt – zweigeltrebe

merlot

királyleányka – königstochter

hamburgi muskotály – muscat de hambourg

olasz rizling – welschrieslig

ottonel muskotály – muskat ottonel

csabagyöngye – vengerskii muskatnii rannüj

kadarka – törökszőlő

leányka – feteasca alba

kadarka – szkadarka

rajnai rizling – weisser riesling

királyleányka – königliche mädchentraube

rajnai rizling – johannisberger

kövidinka – a dinka rossa

pinot noir – rulandski modre

kövidinka – a ruzsica

pinot blanc – pinot beluj

olasz rizling – risling vlassky

hamburgi muskotály – miszket hamburgszki

cabernet sauvignon

chardonnay – ronci bilé

szürkebarát – grauburgunder

szürkebarát – ruländer

cserszegi fűszeres

ottonel muskotály – muscat ottonel

kékoportó – blauer portugieser

rizlingszilváni – müller thurgau

kékfrankos – limberger

sauvignon – sauvignon bijeli

zweigelt – rotburger

csabagyöngye – perla czabanska

kadarka – csetereska

pinot blanc – fehér burgundi

ezerjó – trummertraube

leányka – mädchentraube

hamburgi muskotály – moscato d’Amburgo

kövidinka – a dinka mala

karát

ezerjó – tausendgute

pinot noir – pinot nero

ottonel muskotály – miszket otonel

királyleányka – dánosi leányka

kadarka – fekete budai

kövidinka – a kamena dinka

kékfrankos – blauer limberger

olasz rizling – riesling italien

pinot noir – kék burgundi

pinot blanc – pinot bianco

ezerjó – kolmreifler

blauburger

rajnai rizling – riesling blanc

zöld veltelíni – veltlinské zelené

zweigelt – blauer zweigeltrebe

csabagyöngye – perle von csaba

pinot noir – blauer burgunder

olasz rizling – olaszrizling

szürkebarát – graumönch

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

zefír

kékoportó – modry portugal

8. Opis povezanosti

Vino – opis razgraničenog područja (1.)

Prirodni i kulturni čimbenici

Područje obuhvaćeno ZOI-jem „Duna/Dunai” nalazi se u središnjoj Mađarskoj. Većim je dijelom smješteno unutar područja Mađarske ravnice omeđenog rijekama Dunavom i Tisom, koje je poznato kao međurječje Dunava i Tise (regije Kiskunság, Észak-Bácska, Jászság i Tápióság), a čine ga i dijelovi regije Tiszazug i županije Csongrád istočno od rijeke Tise. Povezano je s nekim područjima proizvodnje na Čepeljskom otoku na sjeverozapadu i gorju Gödöllő na sjeveru.

Okolišna obilježja područja proizvodnje uglavnom su uvjetovana njegovom nizinskom prirodom s nadmorskom visinom koja ne premašuje 200 m. Najveći dio područja nalazi se na nadmorskoj visini koja ne premašuje 150 m. Teren je ravan, s visinskim razlikama koje ne premašuju 10–20 m.

Tla na području proizvodnje obuhvaćenom ZOI-jem „Duna/Dunai” nisu jako raznolika. Glavninu područja čine vapnenasta pjeskovita tla te, u manjoj mjeri, smeđa šumska tla, crnica, travnata i aluvijalna tla. Nastanak tih tala prvenstveno se može pripisati djelovanju rijeke Dunava, koja je tijekom tisuća godina, premještajući se istoka na zapad, nanosila pjeskovite sedimente u međurječju Dunava i Tise. Tipično je za pjeskovita tla da se brzo zagrijavaju i da zbog svoje svijetle boje bolje reflektiraju sunčevo svjetlo, što pomaže grožđu da sazrije. Zahvaljujući udjelu kvarca u tim tlima vinova loza koja na njima raste otporna je na filokseru. S druge strane, takva tla imaju nisku sposobnost opskrbe hranjivim tvarima i zadržavanja vode te relativno nizak udio minerala.

Na proizvodnom području vladaju klimatski uvjeti karakteristični za kontinentalnu klimu, koja prevladava u Mađarskoj, a odlikuju je prije svega vruća ljeta i hladne zime. Zbog klimatskih uvjeta, nizinske prirode i relativno male nadmorske visine u proljeće i jesen moguća je pojava mraza. Prosječna temperatura kreće se oko 10–11 °C. Prosječan broj sunčanih sati veći je od 2 000 sati godišnje. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 450–500 mm, što je uglavnom dovoljno za potrebe grožđa, ali s neujednačenom godišnjom distribucijom.

Vino – opis razgraničenog područja (2.)

Ljudski čimbenici

Na području proizvodnje, zbog njegove velike zemljopisne rasprostranjenosti, postoji bogata tradicija vinogradarstva i vinarstva.

Prvi pisani zapis o već razvijenom uzgoju vinove loze nalazi se u povelji o osnivanju benediktinskog samostana iz 1075., što potvrđuju i drugi zapisi iz 13. stoljeća (npr. na Čepeljskom otoku). Velik broj stanovnika središnje Mađarske u srednjem je vijeku uzgajao grožđe i proizvodio vino uglavnom za vlastitu i lokalnu potrošnju. Vino je uglavnom služilo kao zamjena za vodu za piće, koja je bila relativno loše kvalitete. U to se doba razvila dvojna proizvodnja (uzgoj grožđa i voća na istim površinama), a ta se tradicija održala do 1960-ih, kada je uvedena isključivo industrijska proizvodnja grožđa i voća.

Srednjovjekovna tradicija uzgoja vinove loze unazadila se uslijed turske okupacije u 16. i 17. stoljeću, koja je dovela do naglog pada broja stanovnika i proizvodnje unatoč nastojanjima turskih vlasti da nižim porezima potiču proizvodnju. Područja uzgoja vinove loze bila su uglavnom ograničena na rubove preostalih naselja (npr. trgovišta) iako su vlasnici često nastavljali s proizvodnjom tako što su se vraćali u svoja napuštena naselja nekoliko puta godišnje. Nakon okončanja turske okupacije došlo je do ponovnog procvata vinogradarstva i vinarstva. Od tada su stabilizacija i gospodarsko iskorištavanje prethodno napuštenih pjeskovitih područja uglavnom uključivali sadnju vinograda i voćnjaka koji su se ponovo sadili oko trgovištâ u toj regiji. Vino je sve više postajalo komercijalnim proizvodom.

Budući da su se pjeskovita tla pokazala otpornima na filokseru, vinogradarstvo je ostalo gotovo netaknuto tijekom epidemije (koja je izbila 1875.) i njegova se uloga znatno povećala. Istraživački centar osnovan 1883. u Miklóstelepu pokraj Kečkemeta našao se u središtu borbe protiv filoksere te je, zajedno sa strukovnim obrazovnim sustavom koji je osmišljen početkom 20. stoljeća, imao ključnu ulogu u razvoju vinogradarstva i vinarstva u regiji. U tom razdoblju došlo je do znatnog rasta tržišta za vina iz ove regije i njihova ugleda te se površina zemljišta na kojoj se uzgajala vinova loza povećala nekoliko puta. Tomu je pomogao i razvoj željezničke i cestovne mreže. S proizvodnjom su započeli vinogradi površine od 40 do 60 hektara i vinarije s proizvodnim kapacitetom od 2000 do 3000 hektolitara.

Nakon Drugog svjetskog rata velike su vinarije nacionalizirane, no struktura vinogradarstva nije se promijenila sve do 1960-ih, kada su započele masovna industrijska proizvodnjom te sadnja tradicionalnih sorti (npr. Ezerjó, Kadarka i Kövidinka) i sorti koje potječu iz drugih vinogradarskih regija (kao što su sorte Kékfrankos, Leányka, Muscat ottonel ili Olasz rizling). Počeli su prevladavati različiti oblici tehnika uzgoja koje uključuju veće razmake između redova te visoke i srednje visoke sustave uzgoja. Osim daljnjih promjena u sortama (sadnja svjetski poznatih sorti kao što su Chardonnay ili Cabernet Sauvignon), povećanja veličine područja uzgoja i promjena u načinu uzgoj, krajem 1970-ih grade se i modernizirana postrojenja visokog kapaciteta za proizvodnju vina.

Nakon političkih i gospodarskih promjena u Mađarskoj, početkom 1990-ih provodi se daljnje restrukturiranje podizanjem brojnih manjih i većih vinograda i vinarija koji su mogli bolje zadovoljiti promjenjivu potražnju na tržištu te dolazi do znatne fragmentacije površina na kojima se uzgaja vinova loza.

Pristupanje Mađarske Europskoj uniji 2004. označilo je početak daljnjih promjena sorti i načinâ uzgoja (što se djelomično financiralo sredstvima za restrukturiranje iz fondova EU-a) te smanjenja područjâ uzgoja uklanjanjem zastarjelih vinograda. Međutim, u tom razdoblju došlo je i do modernizacije i koncentracije preostalih vinograda i vinarija. Danas, kako se restrukturiranje nastavlja, sve je više površina na kojima se uzgajaju sorte stvorene u Mađarskoj (primjerice, Cserszegi fűszeres), koje su prilagođene ekološkim uvjetima i kod kojih se primjenjuju povoljne tehnike uzgoja radi zadovoljavanja potražnje na tržištu.

Vino – opis razgraničenog područja (3.)

Opis vinâ

Općenito obilježje vinâ elegantan je izgled, živahan i svjež karakter, ugodan sastav kiselina i završni okus srednjeg trajanja, pri čemu sortna vina imaju voćne i cvjetne arome i okuse koji su tipični za korištenu sortu.

Povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda

Ekološki uvjeti koji prevladavaju na razgraničenom području jasno se mogu vidjeti u karakteristikama vinâ. Vina koje se ovdje proizvode općenito ranije sazrijevaju, mekšeg su karaktera i imaju nisku alkoholnu jakost. Zahvaljujući pjeskovitom tlu vina imaju relativno nizak udio minerala te su lakša.

Vinogradarska regija „Duna/Dunai”, u kojoj se proizvodi nešto manje od polovine ukupne proizvodnje grožđa u zemlji, ima ključnu ulogu u vinogradarskom i vinarskom sektoru mađarske poljoprivrede.

Osim gospodarske važnosti, uzgoj vinove loze ima i značajnu društvenu ulogu jer pomaže u zadržavanju lokalnog stanovništva u toj regiji.

Zbog lokalnih ekoloških uvjeta (npr. pjeskovita tla, mala količina oborina) uzgoj vinove loze jedna je od troškovno najučinkovitijih poljoprivrednih djelatnosti u ovoj regiji. Vinogradi su se pokazali učinkovitim sredstvom za sprečavanje širenja pijeska nošenog vjetrom, a vinova loza u odnosu na druge biljke bolje uspijeva na tlima s lošom sposobnošću zadržavanja vode.

Udio autohtonih i novostvorenih mađarskih sorti grožđa koje su posađene u vinogradima vinogradarske regije „Duna/Dunai” veći je od 60 %.

Aromatične sorte grožđa tradicionalno se koriste za proizvodnju vinâ mustkotály (muškatnih vina).

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, drugi zahtjevi)

Pravila o oznakama

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Ne smiju se navoditi nazivi manjih zemljopisnih jedinica.

Upotreba tradicionalnih i ostalih ograničenih izraza

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Tradicionalni izrazi, ostali ograničeni izrazi i izrazi koji se odnose na boju vina ne smiju se na etiketi navoditi slovima koja su veća od slova koja se upotrebljavaju za oznaku podrijetla.

Upotreba tradicionalnih i ostalih ograničenih izraza

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Tradicionalni izrazi, ostali ograničeni izrazi i izrazi koji se odnose na boju vina ne smiju se na etiketi navoditi slovima koja su veća od slova koja se upotrebljavaju za oznaku podrijetla.

Upotreba naziva sorti

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

a)	nazivi sorti mogu se na etiketi navoditi uz uvjet da slova nisu veća od slova koja se upotrebljavaju za oznaku podrijetla;

b)	naziv sorte „Arany sárfehér” ne smije se upotrebljavati kao oznaka za ZOI „Duna/Dunai”;

c)	u slučaju miješanih vina mogu se upotrebljavati riječi „küvé”, „cuvée” ili „házasítás” (kupaža/miješanje).

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/download/b/5c/82000/Duna_OEM%20termekleiras_v3_2_boraszat_kormany_hu_170801.pdf

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

19.5.2020

Službeni list Europske unije

C 171/22

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2020/C 171/08)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene dostupan je u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„PATATA DEL FUCINO”

EU br.: PGI-IT-01217-AM01 – 10.1.2020.

ZOI ()ZOZP (X)

1. Naziv

„Patata del Fucino”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Patata del Fucino” označava zrele gomolje vrste Solanum tuberosum iz porodice Solanaceae, dobivene od gomolja sjemenskog krumpira sorti upisanih u zajednički katalog sorti poljoprivrednih biljnih vrsta.

Gomolji su veličine od 35 mm do 80 mm i mogu biti okruglog, okruglo-ovalnog, ovalnog ili izduženog ovalnog oblika. Pokožica se ne odvaja od mesa, tekstura je čvrsta i otporna na pritisak, a boja je tipična za sortu, od bijele do raznih nijansi žute. Jestivo je najmanje 95 % gomolja.

Kemijska svojstva (na 100 grama jestivog dijela) imaju sljedeće vrijednosti:

suhi ostatak ≥ 14;

škrob ≥ 8 g;

kalij ≥ 300 mg;

fosfor ≥ 35 mg.

Krumpir „Patata del Fucino” bere se od kraja srpnja, kada doseže potpunu fiziološku zrelost, pakira se u odgovarajuća pakiranja te se može čuvati do kraja idućeg svibnja, a da ne izgubi svoja svojstva.

Dopuštena odstupanja u pogledu kvalitete

Krumpiri koji mogu nositi oznaku moraju imati sljedeća svojstva kada se stavljaju na tržište u odabranim pakiranjima:

(a)	gomolji su ujednačene veličine: najmanje 35 mm i najviše 80 mm, uz dopuštenu razliku od najviše 30 mm u svakom pakiranju;

(b)	gomolji moraju biti čitavi, čvrsti, čisti, neproklijali, bez biotičkih ili abiotičkih oštećenja.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Krumpir „Patata del Fucino” mora se saditi, uzgajati i brati na određenom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Krumpiri se moraju čuvati u sanducima (kutijama) na temperaturi od 4 °C do 10 °C i uz relativnu vlažnost zraka od 88 % do 95 %. Gomolji se mogu držati u rashladnim komorama čak i tijekom dugih razdoblja, ali ne dulje od devet mjeseci. Na gomoljima koji se čuvaju dopušteni su postupci inhibicije klijanja, u skladu s važećim zakonima i propisima u tom području.

Pri stavljanju na tržište ZOZP-a „Patata del Fucino” u svrhu konzumacije moraju se upotrebljavati sljedeće vrste pakiranja:

—	mrežaste vreće: od 2 kg do 20 kg,

—	mrežice: od 0,500 kg do 2,5 kg,

—	pakiranja: vertbag, quickbag, girsac i vrećice mase od 0,500 kg do 5 kg,

—	kartonsko pakiranje ili sanduk: od 3 kg do najviše 20 kg,

—	podlošci za prehrambene proizvode: od 0,500 kg do 5 kg,

—	košare: od 0,500 kg do 5 kg.

Sve vrste pakiranja moraju sadržavati čisti krumpir (iščetkan i/ili opran) i biti zapečaćene tako da je nemoguće izvaditi gomolje a da se ne pokida pakiranje, osim u slučaju kartonskog pakiranja ili sanduka.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na etiketi koja se stavlja na pakiranja nalaze se, uz oznaku Europske unije i podatke u skladu sa zakonom propisanim zahtjevima, sljedeće oznake:

—	naziv „Patata del Fucino” uz pokratu „IGP” („ZOZP”) ili oznaka „Indicazione Geografica Protetta” („zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”),

—	ime ili naziv društva i adresa ili sjedište pojedinačnog proizvođača i/ili udruženja proizvođača i/ili poslovnog subjekta koji pakira proizvod,

—	početna neto masa,

—

sorta,

—	sljedeći logotip proizvoda:

Zabranjeno je dodavanje bilo kakvog navoda koji nije izričito predviđen.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje uzgoja omeđeno je cestom „strada provinciale Circonfucense” (pokrajinskom cestom koja obilazi visoravan Fucino) i obuhvaća dijelove zemljišta podijeljene voznim putovima i označenim zemljišnim česticama u sljedećim općinama pokrajine L’Aquila: Avezzano, Celano, Cerchio, Aielli, Pescina, S. Benedetto dei Marsi, Ortucchio, Trasacco i Luco dei Marsi.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Krumpir „Patata del Fucino” uzgaja se na dnu nekadašnjeg istoimenog jezera Fucino koje je 1875. isušeno i meliorirano, a smješteno je na 700 metara nadmorske visine.

Glavnim morfološkim svojstvima područja određene su tri različite zone, odnosno depresija nekadašnjeg jezera, terasasta zona smještena na nadmorskoj visini od 670 do 720 metara i morfološki složena zona smještena iznad tih dviju zona. Zbog postojanja nekadašnjeg jezerskog bazena nakupljanje sedimenta češća je pojava od erozije. Tlo je muljevite i glinaste teksture te sadržava veliku količinu ukupnog i aktivnog vapnenca zbog karbonatnih sedimenata nastalih tijekom formiranja tla. pH-vrijednost pokazuje da je tlo blago lužnato do lužnato te da ima visok sadržaj organske tvari, ukupnog dušika, fosfora koji se može asimilirati i izmjenjivog kalija. Prisutnost organske tvari osigurana je i obilnom gnojidbom koju poljoprivrednici redovito provode. Zbog sastava tla moguća je dobra odvodnja te normalan razvoj ujednačenih i pravilnih gomolja. Zbog posebnih svojstava područja koje okružuju planinski lanci uopće se ne osjeća utjecaj mora, udaljenog malo manje od 80 km prema istoku. Naprotiv, klima ima tipična kontinentalna svojstva s vrlo oštrim i vlažnim zimama te vrućim i često sparnim ljetima. Uvjeti u fazi proizvodnje pogodni su za bujanje biljaka zbog temperaturne razlike između dana (oko 30 °C) i noći (od 10 °C do 15 °C). Tla dobro zadržavaju vodu i povlače podzemnu vodu s pomoću kapilarnosti. Zahvaljujući i čestoj pojavi jutarnje rose, nasadi imaju siguran izvor vode. Kiša, snijeg i karakteristična rosa, koja je često prava sitna oborina, upotpunjuju klimatsku sliku regije. U hidrološkom pogledu područje je dobro opskrbljeno zahvaljujući prirodnim brzacima i vodenim tokovima koji se spuštaju s planina kojima je okružena visoravan te geometrijskoj mreži kanala, posebno izgrađenih nakon isušivanja koje je u vrijeme agrarne reforme (1950.) provelo tada tek osnovano tijelo „Ente Fucino” s dvostrukim ciljem: isušiti tlo i ujedno omogućiti crpljenje vode u svrhu navodnjavanja nasada te time postići najbolje uvjete proizvodnje za poljoprivrednike.

Krumpir „Patata del Fucino” razlikuje se od krumpira uzgojenog na drugim područjima po posebnim kvalitativnim svojstvima mesa zbog kojih se može upotrebljavati za konzumaciju u domaćinstvima, ali i u industrijske svrhe. Krumpir „Patata del Fucino” ima čvrsto meso koje je otporno na pritisak i pokožicu koja se ne odvaja. Kada se priprema na pari, meso je sitno zrnato i ne poprima crnu boju. Osim toga, jedno od posebno cijenjenih svojstava jest to što meso pri prženju samo malo posmeđi. Panel-testiranje koje su proveli osposobljeni suci kušači pokazalo je da krumpir „Patata del Fucino” ima vrlo izražen „ugodan okus” ili „okus krumpira”, gotovo bez neželjenih naknadnih okusa (metal, trava itd.). Ta su organoleptička svojstva uvijek prisutna, čak i nakon nekoliko mjeseci čuvanja.

Na zemljopisnom području uzgoja ciklus proizvodnje krumpira „Patata del Fucino” odvija se tijekom svih godišnjih doba. Sjetva se odvija u proljeće, rast i proizvodnja ljeti, a berba tek kada krumpir dosegne fiziološku zrelost krajem ljeta odnosno ujesen, pa tako proizvodnji krumpira pogoduje utjecaj klimatskih uvjeta različitih godišnjih doba. Kvaliteta krumpira „Patata del Fucino” povezana je s uvjetima uzgoja svojstvenima kotlini na dnu nekadašnjeg jezera. Posebnosti zemljišta omogućuju da se krumpir uzgaja na prirodan način, što proizvodu daje njegova karakteristična organoleptička svojstva. Zemljište je mekano, svježe, uglavnom muljevito i odlikuje se vrlo plodnim tlima prirodno bogatima makronutrijentima i mikronutrijentima te organskim tvarima i humusom, a nastalo je višestoljetnom sedimentacijom organskog materijala te omogućuje da površina gomolja tijekom rasta i berbe ne bude oštećena i/ili napuknuta te da razvije pravilan oblik i pokožicu koja dobro prianja uz meso. Opisani pedoklimatski uvjeti (sastav tla, dobro kapilarno povlačenje vode, temperatura, vodeni izvori za navodnjavanje) čine područje Fucino posebno pogodnim za uzgoj krumpira. Na tom području, zahvaljujući dugom iskustvu lokalnih proizvođača u uzgoju, pažnji koja se posvećuje neprestanom poboljšanju poljoprivrednih metoda, među kojima se prednost daje ekološki održivima, te zaštiti prirodnog okruženja područja uzgoja, poljoprivrednici dobivaju visokokvalitetne proizvode koji su oduvijek prepoznati i cijenjeni na nacionalnom tržištu.

Brojni udruženi proizvođači iz Fucina od 2002. pri uzgoju krumpira poštuju program certificiranja „integrirane proizvodnje”, a utvrđena je i specifikacija proizvoda koji se izričito označava kao „Patata del Fucino”, što pokazuje da se taj naziv upotrebljava i u jeziku proizvođača i trgovaca.

U stručnim časopisima, kao što je „L’informatore Agrario”, objavljeni su brojni članci u kojima se spominje naziv „Patata del Fucino” te se piše o Fucinu kao području na kojem je uzgoj krumpira vrlo rasprostranjen i kao mjestu za provođenje ispitivanja sorti krumpira:

—	Le varietà di patata coltivate in Italia e la loro destinazione d’uso (Sorte krumpira koje se uzgajaju u Italiji i njihova upotreba) (br. 2/2002, str. 61.),

—	Ecco perchè in Italia non si produce patata da seme (Zašto se sjemenski krumpir ne proizvodi u Italiji) (br. 46/2008, str. 34.–36.),

—	Produzione di patata da seme: contributo per la valorizzazione dell’agricoltura montana (Proizvodnja sjemenskog krumpira: pomoć u razvoju planinske poljoprivrede) (br. 18/1997, str. 27.–29.),

—

Sperimentazione varietale 1998 su patata comune nel centro e nel nord (Ispitivanje sorti običnog krumpira u središnjoj i sjevernoj Italiji 1998.) (br. 48/1998, str. 39.–46.).

Lokalni su gospodarski subjekti godinama provodili brojne djelatnosti u svrhu promidžbe i isticanja vrijednosti krumpira „Patata del Fucino”:

—	festival krumpira „Sagra della Patata” održava se od 1971. u Fucinu, konkretnije, u općini Avezzano,

—	uzgajivači krumpira „Patata del Fucino” pružili su 2008., međunarodne godine krumpira pod pokroviteljstvom FAO-a, tehničku pomoć albanskoj regiji Zadrima te su je opskrbili poljoprivrednim materijalom u okviru projekta suradnje „Progetto Albania”,

—	epizoda televizijske emisije pod nazivom „Il Gusto” („Okus”) posvećena krumpiru „Patata del Fucino” emitirana je 2001. na talijanskom kanalu Canale 5,

—	televizijska emisija „Linea Verde” („Zelena linija”) na kanalu RAI omogućila je 1993. da se ugled krumpira „Patata del Fucino” proširi u cijeloj Italiji.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Cjelokupan tekst specifikacije proizvoda dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom na „Qualità” (Kvaliteta) (u gornjem desnom kutu zaslona) i zatim na „Prodotti DOP IGP STG” (Proizvodi ZOI ZOZP ZTS) (na lijevoj strani zaslona) te naposljetku na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE” (Specifikacije podnesene na razmatranje Europskoj uniji).

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

19.5.2020

Službeni list Europske unije

C 171/26

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 171/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„SZILVÁSVÁRADI PISZTRÁNG”

EU br.: PGI-HU-02472 – 4.6.2018.

ZOI () ZOZP (X)

1. Naziv

„Szilvásváradi pisztráng”

2. Država članica ili treća zemlja

Mađarska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.7.: Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Pastrva „Szilvásváradi pisztráng” jedinka je vrste Salmo trutta podvrste fario (potočna pastrva) iz porodice Salmonidae. Promatrajući s gornje strane, leđa su joj sivozelena, a bokovi zlatnožuti s izraženim tamnim i jarkocrvenim točkama okruženima prstenima.

Pastrva „Szilvásváradi pisztráng” stavlja se na tržište svježa, duljine 40–45 cm i očišćene mase 400–500 g (bez iznutrica). Meso joj je čvrsto i blijedo, blage nijanse ružičaste boje i nježnog okusa bez naznaka mulja.

Na dodir je čvrste teksture, bez masnih naslaga i iste konzistencije na cijelom presjeku ribe (od leđa do trbuha). Mišićno joj je tkivo tanje i ukusnije no kod potočnih pastrva uzgojenih na drugim lokacijama.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Tijekom uzgoja pastrva „Szilvásváradi pisztráng” hrani se uglavnom hranom za životinje koju čini riblje brašno bez hormona, kemikalija i antibiotika, uz dodatak ribljeg ulja i potrebnih vitamina i elemenata u tragovima, kao i hranom za životinje iz organske proizvodnje, bez kemikalija i GMO-ova. Važan je dio načina uzgoja ribe ostavljanje biljaka koje rastu uz obalu ribnjaka za uzgoj pastrva smještenih na zemljopisnom području definiranom u točki 4., koje ribi osiguravaju prirodne dodatke prehrani (uglavnom kukci).

3.4. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze postupka proizvodnje, odnosno uzgoj, razmnožavanje, uzgoj mlađi, uzgoj utrživih riba i ribolov, moraju se odvijati na određenom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Upravno područje Szilvásvárada.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost pastrve „Szilvásváradi pisztráng” sa zemljopisnim područjem temelji se na kvaliteti proizvoda.

Okus pastrve „Szilvásváradi pisztráng” razlikuje se od okusa drugih sličnih vrsta ribe, a odlikuje se i posebnom teksturom. Njezino ružičasto meso blagog je okusa bez naznaka mulja te čvršće teksture i mišićnog tkiva tanjeg no kod pastrva uzgojenih na drugim lokacijama, bez masnih naslaga.

Pastrva „Szilvásváradi pisztráng” obitava i uzgaja se u dolini Szalajka, klancu u gorju Bükk na 350–400 m nadmorske visine u kojem se nalaze krški izvori Szalajka i Szikla. Voda za ribnjake dolazi iz rijeke Szalajke, koja teče dolinom i osigurava dovod vode ribnjacima. Voda izvire iz krša na visini od 800 m na visoravni gorja Bükk, gdje prolazi kroz nekoliko prirodnih sustava filtriranja te stoga iznimno čista i kvalitetna dolazi u ribnjake. Temperatura vode iz izvorâ cijele godine iznosi od 11 do 12 °C.

Ribnjaci su smješteni neposredno uz izvore iz kojih dobivaju vodu. Udaljenost između izvora i ribnjake, uključujući mrijestilišta, iznosi oko 200 m što ih čini jedinom lokacijom u Mađarskoj na kojoj između izvora i ribnjaka nema izvora onečišćenja, naseljenih područja ili obradivih poljoprivrednih zemljišta pa voda u ribnjake za uzgoj pastrva dolazi kao površinska voda. Cijelo je područje dio Nacionalnog parka Bükk.

Zemljopisno područje odlikuje se sljedećim jedinstvenim značajkama:

—

temperatura vode iz izvora iz kojih se napajaju ribnjaci jednaka je ljeti i zimi pa u mrijestilištima i ribnjacima dolazi tek do neznatnih promjena temperature. Stoga se riba može uzgajati u stabilnom okruženju. Budući da je izvorska voda cijele godine dosljedno hladna i kratko putuje do sustava ribnjaka, temperatura vode u ribnjacima ne može iznositi više od 15 °C čak ni u ljetnim mjesecima sezone uzgoja. Hladna voda smanjuje apetit riba te zato one rastu sporije, meso im postaje čvršće, zbijenije i manje masno od prosjeka. Zahvaljujući stalnoj opskrbljenosti svježom vodom iz izvora sprječava se nastanak okusa mulja;

—	stalnim i brzim protokom vode osigurava se dobra opskrbljenost kisikom, što je iznimno važno za ribu te ubrzava njezin metabolizam, čime pridonosi njezinu razvoju i kvaliteti njezina mesa koje je čvršće i ima tanje mišićno tkivo;

—	dosljedno izvrsna izvorska voda pogodna za piće redovito se testira u akreditiranom laboratoriju, a mesu ribe osigurava nježan okus bez naznaka mulja;

—	u takvom okruženju bez okolnosti koje izazivaju stres izbjegavaju se upotreba sustava za prozračivanje i nepotrebna prisutnost ljudi oko ribnjaka.

Svi ti čimbenici pridonose ujednačenom rastu pastrva „Szilvásváradi pisztráng” te teksturi i boji njihova mesa: karakterističnoj čvrstoći i ružičastoj boji te izostanku masnih naslaga.

Rasplodni fond potočne pastrve koji se trenutačno uzgaja u uzgajalištu pastrva Szilvásvárad ostao je nepromijenjen i genetski je čist. U uzgajalište pastrvi ili rijeku Szalajku nikad nisu uvođene žive ribe iz porodice Salmonidae iz drugih uzgajališta ili vodnih tijela niti su se takve ribe držale u tom uzgajalištu ili rijeci.

Iskustvo stečeno tijekom generacija temelj je za pravodobno uzimanje ikre, primjenu metoda razmnožavanja te uklanjanje neoplođene ikre. U skladu s lokalnom praksom, hranjenje mlađi hranom za životinje trebalo bi započeti 32–35 dana nakon izlijeganja jer su je tada sposobni jesti. Mlađ će odbiti hranu ako hranjenje započne prekasno. Tom se metodologijom postiže manja stopa smrtnosti ribe i osigurava da ribnjaci ostanu čisti jer ribe pojedu hranu koja se ubaci u ribnjak te nema ostataka koji bi ga onečistili.

Zahvaljujući iskustvu i stručnosti može se osigurati uzgoj pastrve „Szilvásváradi pisztráng” od ikre do odrasle jedinke bez upotrebe kemijskih i farmaceutskih tvari te bez stresa.

Prethodno opisane jedinstvene značajke pastrve „Szilvásváradi pisztráng” osiguravaju se vodom iz krških izvora pogodnom za piće te stečenom iskustvu u uzgoju ribe.

Zahvaljujući činjenici da je očuvano izvorno genetsko nasljeđe te da je ta riba iznimno hvaljena u kulinarskim krugovima, 2013. pastrva „Szilvásváradi pisztráng” priznata je kao „proizvod Nacionalnog parka Bükk”.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://gi.kormany.hu/foldrajzi-arujelzok

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

19.5.2020

Službeni list Europske unije

C 171/29

Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 171/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma objave.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„Casatella Trevigiana”

EU br.: PDO-IT-0348-AM02 – 22.11.2019.

ZOI (X) ZOZP ()

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Consorzio per la Tutela del formaggio Casatella Trevigiana (Udruženje za zaštitu sira „Casatella Trevigiana”)

Viale Sante Biasuzzi, 20

31038 Paese (TV)

ITALIA

Broj telefona i faksa: +39 0422951480

Email: info@casatella.it

Udruženje ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 13. stavku 1. Ministarske uredbe br. 12511 od 14. listopada 2013.

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Opis proizvoda

☐	Zemljopisno područje

☐	Dokaz podrijetla

☒	Metoda proizvodnje

☐

Poveznica

☐	Označivanje

☐

Ostalo:

4. Vrsta izmjene

☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjene

Opis proizvoda

Članak 2. aktualne specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta

Kemijska svojstva

Aktualna inačica:

„Masti: 18–25 % na vlažnoj osnovi”

Nova inačica:

„Masti: 18–27 % na vlažnoj osnovi”

Ovom se izmjenom smanjuje rizik od toga da sirevi ne ispunjavaju uvjet u pogledu masti zbog promjenjive prirode udjela masti u mlijeku koje se upotrebljava u proizvodnji ZOI-ja „Casatella Trevigiana”, na koji uglavnom utječu vanjski čimbenici kao što su ishrana krava, klima, sustav uzgoja i razmaci između mužnji.

Taj je rizik veći za male i srednje proizvođače sira zato što mlijeko dobivaju od manjeg broja mljekara i zato što nije moguće ispraviti udio masti u mlijeku koje se isporučuje u rinfuzi, imajući na umu da se ZOI „Casatella Trevigiana” proizvodi od punomasnog mlijeka.

Metoda proizvodnje

Članak 5. aktualne specifikacije proizvoda i točka 3.4. jedinstvenog dokumenta

„Najmanje 90 % ishrane sastoji se od stočne hrane koja dolazi iz područja utvrđenog u članku 3.”

„Najmanje 60 % ishrane sastoji se od stočne hrane koja dolazi iz područja utvrđenog u članku 3.”

Točka 3.4. jedinstvenog dokumenta

Iza treće alineje dodaje se sljedeće:

„Budući da je došlo do nepovratnog smanjenja količine poljoprivrednih zemljišta koja se upotrebljava za uzgoj krme u pokrajini Treviso, dio ishrane nužno se mora sastojati od stočne hrane koja ne dolazi iz područja utvrđenog u točki 4.”

Ta je izmjena potrebna jer se količina poljoprivrednog zemljišta koja se upotrebljava za uzgoj krme u pokrajini Treviso, odnosno na području proizvodnje ZOI-ja „Casatella Trevigiana”, znatno smanjila u proteklih deset godina.

To je uglavnom posljedica:

a)	toga što se zemljišta upotrebljavaju za veće projekte urbanizacije i izgradnju cesta;

b)	toga što se poljoprivredna zemljišta za uzgoj krme pretvaraju u vinogradarska zemljišta.

Da bi se lakše pojmio opseg tog problema, zabilježeni su sljedeći podaci u pokrajini Treviso:

—	površina zemljišta koja se upotrebljava za trajne krmne usjeve smanjila se za 50 % od 2010. do 2018.,

—	površina zemljišta koja se upotrebljava za privremene krmne usjeve smanjila se za 26 % od 2010. do 2018.,

—	površina vinogradarskih zemljišta povećala se za 30 % od 2010. do 2018.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Casatella Trevigiana”

EU br.: PDO-IT-0348-AM02 – 22.11.2019.

ZOI (X) ZOZP ()

1. Naziv

„Casatella Trevigiana”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Meki sir koji se proizvodi od punomasnog mlijeka od frizijske pasmine krava, pasmina Pezzata Rossa Italiana, Bruna Italiana i Burlina te pasmina dobivenih njihovim križanjem. Pri plasiranju na tržište ima sljedeća organoleptička svojstva: mekane je, sjajne i lagano kremaste konzistencije koja se topi u ustima te mliječnobijele do kremastobijele boje. Mogu biti vidljive sitne, nejasne rupice. ZOI „Casatella Trevigiana” ima jedinstvenu konzistenciju koja nije ni „maziva” ni „vrlo kremasta”.

Sir jedva da ima koricu ili je uopće nema te se proizvodi u tradicionalnom obliku koluta. Miris je profinjen, mliječan i svjež.

Okus je sladak i mliječan, uz blago kiselu plijesan.

Kemijska svojstva

Udio vlage: 53–60 %

Masti: 18–27 % na vlažnoj osnovi

Sadržaj proteina: > 12 % na vlažnoj osnovi

Fizička svojstva

Oblik: kolut

Težina

Veliki kolut: 1,8–2,2 kg

Mali kolut: 0,20–0,70 kg

Promjer

Veliki kolut: 18–22 cm

Mali kolut: 5–12 cm

Visina ruba

Veliki kolut: 5–8 cm

Mali kolut: 4–6 cm

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ishrana krava čije se mlijeko upotrebljava za proizvodnju ZOI-ja „Casatella Trevigiana” mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

—	najmanje 60 % ishrane sastoji se od stočne hrane podrijetlom iz područja utvrđenog u točki 4.,

—	najmanje 60 % suhe tvari koja se dnevno daje kravama u laktaciji mora doći iz krme,

—	ne smije se upotrebljavati sljedeća stočna hrana koja nije tipična za područje proizvodnje: stočna repa; agrumi, masline ili ostaci od njihove prerade; esparzeta i slatkovina; cijelo povrće ili ostaci od prerade artičoka, cvjetače, bijele repe i rajčica.

Budući da je došlo do nepovratnog smanjenja količine poljoprivrednih zemljišta koja se upotrebljava za uzgoj krme u pokrajini Treviso, dio ishrane nužno se mora sastojati od stočne hrane koja ne dolazi iz područja utvrđenog u točki 4.

Mlijeko koje se upotrebljava u proizvodnji ZOI-ja „Casatella Trevigiana” mora dolaziti s poljoprivrednih gospodarstava unutar relevantnog zemljopisnog područja (pokrajina Treviso).

Udio masti u mlijeku u trenutku prerade mora iznositi više od 3,2 %. Mlijeko ne smije sadržavati nikakve konzervanse te je zabranjena upotreba kolostruma ili mlijeka očito bolesnih krava. Mlijeko se mora rashlađivati na poljoprivrednom gospodarstvu. U svakom slučaju, proces proizvodnje sira mora započeti u roku od 48 sati od mužnje.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Cjelokupan proces proizvodnje (uzgoj krava i proizvodnja mlijeka, zgrušavanje, obrada gruša, oblikovanje koluta, cijeđenje sirutke, soljenje i zrenje) mora se provoditi na području određenom u točki 4.

Postupak proizvodnje sira sastoji se od sljedećih faza: uzgoj krava, proizvodnja mlijeka, prerada i zrenje.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

ZOI „Casatella Trevigiana” mora biti zapakiran kad se stavlja na tržište. Budući da je ZOI „Casatella Trevigiana” iznimno kvarljiv i osjetljiv meki sir, duga putovanja u nezapakiranom stanju mogla bi ugroziti njegova organoleptička, kemijska i fizička svojstva te bi osobito mogla utjecati na njegovo zrenje i trajanje tog zrenja.

Stoga, kako bi se osiguralo da proizvod zadrži svoje tipične značajke kvalitete, potrebno ga je pakirati ubrzo nakon proizvodnje. Zbog toga ga treba pakirati unutar područja proizvodnje kako bi se zajamčile sljedivost i kontrola te osiguralo da ZOI „Casatella Trevigiana” zadrži svoje posebne značajke te kemijska, fizička i organoleptička svojstva.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Sir s oznakom ZOI „Casatella Trevigiana” prepoznaje se prema sljedećem logotipu:

Riječi Denominazione d’Origine Protetta („Zaštićena oznaka izvornosti”) mogu se zamijeniti kraticom DOP („ZOI”).

Omjeri između gornjih i donjih dijelova prethodno prikazanog logotipa ne smiju se mijenjati. Logotip se mora nalaziti na vanjskom zaštitnom omotu sira.

Vanjski omot ne smije sadržavati nikakve promotivne ni obmanjujuće informacije.

Veličina logotipa mora biti proporcionalna veličini pakiranja kako slijedi: ukupna širina riječi „Casatella” ne smije biti manja od 80 % promjera pakiranja.

S obzirom na vrstu sira, na samom se siru izravno ne smiju navoditi nikakve informacije.

Obavezna je upotreba pakiranja s logotipom i tekstom kako su opisani.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Cijela pokrajina Treviso.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Svojstva i značajke kvalitete ZOI-ja „Casatella Trevigiana” proizlaze iz njegova lokalnog i ruralnog podrijetla temeljenog na obiteljskoj poljoprivredi, kao i iz razvoja umijeća proizvodnje sira te autohtonih sojeva bakterija odabranih na području proizvodnje. Konkretno, kvaliteta i prepoznatljivost sira s oznakom ZOI „Casatella Trevigiana” izravna su posljedica svojstava autohtone mikrobiotske flore u mlijeku te temperature i vremenskog rasporeda koji se primjenjuju u procesu proizvodnje sira jer oni utječu na odabir vrste, soja i koncentracije.

„Casatella Trevigiana” mekane je, sjajne i lagano kremaste konzistencije koja se topi u ustima te mliječnobijele do kremastobijele boje. Mogu biti vidljive sitne, nejasne rupice.

Sir jedva da ima koricu ili je uopće nema, proizvodi se u tradicionalnom obliku koluta, profinjenog je, mliječnog i svježeg mirisa te slatkog i mliječnog okusa s blago kiselom plijesni.

Novije studije pokazuju da mikroflora koja je tijekom godina odabrana unutar određenog područja sadržava različite sojeve bakterije Streptococcus thermophilus, čija su svojstva i metaboličke aktivnosti ključni ne samo za postupak zakiseljavanja nego i za oblikovanje osjetilnih svojstava proizvoda, kao što je prepoznatljiv, blago kiseli okus zrelog sira.

Isto tako, prisutnost – iako u manjoj koncentraciji – sojeva bakterije Lactobacillus thermophilus, koji imaju veće proteolitičko djelovanje, osigurava razgradnju kazeina, pri čemu nastaju molekule ili njihovi prekursori koji utječu na konzistenciju, zrenje i okus sira, a to su sve okolnosti specifične za ovo određeno područje koje se ne mogu ponoviti na nekom drugom području.

Posebna tehnika proizvodnje sira koju primjenjuju proizvođači, a sastoji se od zgrušavanja na niskoj temperaturi, predstavlja tradiciju koja je razvijena kako bi se iskoristila i povećala prisutnost sojeva bakterija Streptococcus thermophilus i Lactobacillus thermophilus.

Tom se tehnikom ističu i oblikuju glavna osjetilna i organoleptička svojstva ZOI-ja „Casatella Trevigiana”.

Ovaj sir tipičan za Treviso rezultat je dugogodišnje tradicije domaće proizvodnje sira. Tehnike proizvodnje prenosile su se usmeno te su se temeljile na vrlo jednostavnim metodama. Stvarna izvornost sira stoga potječe iz tradicionalnih mljekara pokrajine Treviso, koje su od 1962. klasificirane kao „udaljene”.

Postoje brojni pisani zapisi o tome da sir Casatella potječe iz Trevisa.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Pročišćeni tekst specifikacije proizvoda dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom na „Qualità” („Kvaliteta”, u gornjem desnom kutu zaslona), a zatim na „Prodotti DOP IGP STG” („Proizvodi ZOI ZOZP ZTS”, na lijevoj strani zaslona) te naposljetku na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE” („Specifikacije podnesene na razmatranje Europskoj uniji”).

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 171

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 63. 19. svibnja 2020.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 171/01	Komunikacija Komisije — Smjernice za donošenje odstupanja na razini Unije za medicinske proizvode u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2017/745	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 171/02	Tečajna lista eura — 18. svibnja 2020.	5
2020/C 171/03	Obavijest Komisije o važećim kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama koje se primjenjuju od 1. svibnja 2020. / 1. lipnja 2020. (Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. ( SL L 140, 30.4.2004., str. 1. ))	6
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2020/C 171/04	Podaci koji se dostavljaju u skladu s člankom 5. stavkom 2. Osnivanje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) Uredba (EU) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006.( SL L 210, 31.7.2006., str. 19. )	7

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0832
JPY	japanski jen	116,31
DKK	danska kruna	7,4548
GBP	funta sterlinga	0,89153
SEK	švedska kruna	10,6103
CHF	švicarski franak	1,0521
ISK	islandska kruna	157,10
NOK	norveška kruna	10,9663
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,610
HUF	mađarska forinta	353,39
PLN	poljski zlot	4,5596
RON	rumunjski novi leu	4,8388
TRY	turska lira	7,4276
AUD	australski dolar	1,6736
CAD	kanadski dolar	1,5202
HKD	hongkonški dolar	8,3964
NZD	novozelandski dolar	1,8096
SGD	singapurski dolar	1,5426
KRW	južnokorejski von	1 332,42
ZAR	južnoafrički rand	19,8913
CNY	kineski renminbi-juan	7,7068
HRK	hrvatska kuna	7,5580
IDR	indonezijska rupija	16 077,45
MYR	malezijski ringit	4,7320
PHP	filipinski pezo	55,102
RUB	ruski rubalj	78,9080
THB	tajlandski baht	34,684
BRL	brazilski real	6,2701
MXN	meksički pezo	25,6337
INR	indijska rupija	82,1435

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2020/C 171/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9844 – Société Générale/Mitsubishi/JV) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	9
2020/C 171/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9839 – VGRD/Auto Wichert Assets) ( 1 )	11
	DRUGI
	Europska komisija
2020/C 171/07	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	12
2020/C 171/08	Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012	22
2020/C 171/09	Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	26
2020/C 171/10	Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	29


	(1) Tekst značajan za EGP.