7.5.2020

Službeni list Europske unije

C 152/6

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2020/C 152/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„Rioja”

PDO-ES-A0117-AM06

Datum početka primjene: 24.9.2018.

1. Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 – izmjena koja nije manja

2. Opis i razlozi za izmjenu

2.1. Ispravak

Ispravak pogreške uočene u tekstu drugog odlomka točke b.7.1. odjeljka 8. specifikacije proizvoda (Primjenjivi zahtjevi). Ne utječe na jedinstveni dokument.

Tekst se mora promijeniti u:

„Postupak kvalifikacije provodi se za svaku homogenu seriju ili pošiljku i mora se provoditi u skladu sa Standardima za vino koje ispunjava uvjete za zaštićenu oznaku izvornosti „Rioja” koje je utvrdilo Regulatorno vijeće.”

2.2. Uklanjanje ograničenja koja se odnose na određene bijele sorte

Potrebno je izmijeniti točku 3.b.1. specifikacije proizvoda, naslove „BIJELO” i „ROSÉ” i točku 2.5.1. „Posebni enološki postupci” jedinstvenog dokumenta.

Redak u kojem se navodi da sorte Chardonnay, Sauvignon Blanc i Verdejo ne smiju prevladavati u konačnom proizvodu u slučaju bijelih i rosé vina mora se izbrisati.

Regulatorno vijeće za zaštićenu oznaku izvornosti „Rioja” proširilo je 2008. i 2009. katalog odobrenih sorti bijelog i crnog vina. Bila je to strateška odluka donesena u skladu s jednom od preporuka koje su utvrđene u Strateškom planu za vino „Rioja” za razdoblje 2005.–2020. i kojima su se uzele u obzir tržišne prilike.

Kako bi se očuvale značajke bijelih vina obuhvaćenih tom oznakom, odlučeno je da sorte Chardonnay, Sauvignon Blanc i Verdejo neće prevladavati u konačnom proizvodu. Dodavanjem tih sorti na taj će se način unositi komplementarne note i ujedno će se omogućiti postupno ovladavanje uzgojem tih sorti i postupanja s njima.

Komercijalni rezultati te odluke bili su iznimno pozitivni jer se kvaliteta bijelih vina s oznakom „Rioja” počela više cijeniti i postignute su stope rasta koje su bile mnogo više od tržišnog prosjeka.

Na plenarnoj sjednici Regulatornog vijeća za zaštićenu oznaku izvornosti „Rioja” održanoj 11. studenoga 2016. odlučeno je na temelju toga da će se ukloniti ograničenje o udjelu sorti Chardonnay, Sauvignon Blanc i Verdejo u konačnom proizvodu zbog interesa kupaca za te sorte i njihove dokazane prikladnosti za kvalitativnu obradu.

2.3. Novi izraz za označivanje „Viñedo singular” [pojedinačan vinograd] i uvjeti upotrebe

Potrebno je izmijeniti različite točke specifikacije proizvoda (3.b.3., 4., 5., 8.b.1., 8.b.3.4., 8.b.4.1., 8.b.4.3., 8.b.5.2., 8.b.5.3., 8.b.5.5., 8.b.6.2., 8.b.6.3., 8.b.6.4., 8.b.7.3., 8.b.9., 8.b.10.3., 8.b.10.5., 8.b.10.9.) i jedinstvenog dokumenta (2.5.1. prinos proizvodnje, 2.5.2., 2.6. zadnji odlomak, 2.9, označivanje) radi unošenja uvjeta za upotrebu izraza „viñedo singular” [pojedinačan vinograd].

Odgovor na zahtjeve potrošača za više informacija o podrijetlu vina na etiketi, interes proizvođača za promicanje vina koja imaju specifično podrijetlo ili su ograničena na određeno mjesto i potreba za pravilnim organiziranjem i standardiziranjem postojeće ponude vina i mogućih novih dodataka toj ponudi: svi su ti čimbenici ukazivali na to da je preporučljivo utvrditi uvjete, unutar područja primjene četvrte dodatne odredbe zakona br. 6/2015, za prepoznavanje vina iz manjih zemljopisnih cjelina kojima je, u specifičnom slučaju vina „Rioja”, dodijeljena oznaka „viñedos singulares” ili „pojedinačni vinogradi”.

U posljednje dvije godine sastavljeni su različiti prijedlozi i analizirane su alternative za rješavanje te situacije. Zatraženo je mišljenje stručnjaka i održane su razne rasprave kako bi se razmotrile sve pojedinosti. To je rezultiralo propisom kojim se uzima u obzir uspjeh koji se temelji na postojećim kategorijama i koji se nadovezuje na njih kako bi se pružile informacije koje će biti važne određenim potrošačima.

Pojedinačni vinogradi moraju biti uravnoteženi, s ograničenim vigorom vinove loze i kvalitativnim zahtjevima koji će zajedno s izvornošću pridonijeti proizvodnji visokokvalitetnog vina.

Zbog tog su razloga, ali i zbog obvezne sljedivosti, utvrđeni postupci za osiguravanje te ravnoteže. Međutim, postoje i ograničenja u pogledu starosti, prinosa, praksi uzgoja, berbe i prerade. Organoleptička je ocjena mnogo zahtjevnija i povezanost s vinogradom mora vrijediti tijekom duljeg razdoblja.

Time se stvaraju temelji za širu vinsku ponudu u Rioji, što će nesumnjivo pridonijeti povećanju njezine vidljivosti kao vodeće, pionirske zaštićene oznake izvornosti (ZOI), ali i njezina ugleda među osobama koje oblikuju i predvode javno mnijenje.

2.4. Promjene u uvjetima upotrebe tradicionalnih izraza „Reserva” i „Gran Reserva”

U specifikaciji proizvoda potrebno je izmijeniti točku 3.C, naslove „Za tradicionalni izraz ‚Reserva’” i „Za tradicionalni izraz ‚Gran Reserva’”. Ne utječe na jedinstveni dokument.

Za crna vina s oznakom „Reserva” uvode se minimalna razdoblja starenja u boci, a za crna vina s oznakom „Gran Reserva” to je razdoblje skraćeno, u skladu s minimalnim vremenskim okvirima propisanima španjolskim zakonodavstvom o upotrebi tih tradicionalnih izraza.

Definicija komplementarnog tradicionalnog izraza „Reserva” ne sadržava, ni u definiciji iz zakona br. 6/2015 od 12. svibnja 2015. ni u specifikaciji proizvoda zaštićene oznake izvornosti „Rioja”, minimalno razdoblje starenja u boci. Stoga je to ostavljeno na volju gospodarskim subjektima, koji su mogli slobodno odlučiti o tome jesu li za određenu kategoriju postignute odgovarajuća ravnoteža i značajke. S obzirom na organoleptičko praćenje vina označenih u vinarijama za otpremu i kupljenih na prodajnom mjestu, odlučeno je da bi utvrđivanje minimalnog razdoblja starenja crnog vina u boci, vodeći računa o minimalnom razdoblju utvrđenom u definiciji, bilo jasan korak prema poboljšanju kvalitete te da bi to bilo u skladu s procesom stalnog napretka kojem je regija Rioja oduvijek bila posvećena. Stoga je na plenarnoj sjednici Regulatornog vijeća za zaštićenu oznaku izvornosti „Rioja” održanoj 11. studenoga 2016. odlučeno da će se definirati minimalno razdoblje od šest mjeseci starenja u boci za crna vina s oznakom „Reserva”, koje će slijediti nakon postupka starenja u bačvama u trajanju od najmanje jedne godine. Cjelokupni postupak dozrijevanja i starenja mora trajati najmanje 36 mjeseci.

Definicija tradicionalnog komplementarnog izraza „Gran Reserva” pokazuje da postoje određene nefleksibilnosti u specifikaciji proizvoda za zaštićenu oznaku izvornosti „Rioja” u usporedbi s njezinom definicijom iz zakona br. 6/2015 od 12. svibnja 2015., kojom se predviđa minimalno razdoblje starenja u boci od 36 mjeseci, nakon starenja u bačvi od 24 mjeseca. Španjolskim zakonodavstvom zahtijeva se da razdoblje u bačvi traje najmanje 18 mjeseci, ali njime se ne utvrđuje trajanje razdoblja u kojem vino mora ostati u boci. Rioja ima strože zahtjeve za minimalno razdoblje starenja u bačvi (24 mjeseca) jer se smatra da se time omogućava veća raznovrsnost i ekspresivnost vina, a pritom i postizanje optimalne kvalitete. Minimalno razdoblje starenja u boci skraćeno je na 24 mjeseca, što je i dalje duže nego u nacionalnom zakonodavstvu u kojem u tom pogledu nije ništa navedeno, ali ne mijenja se minimalno razdoblje od 60 mjeseci u kojem se kombiniraju dozrijevanje i starenje. Na plenarnoj sjednici Regulatornog vijeća za zaštićenu oznaku izvornosti „Rioja” održanoj 11. studenoga 2016. odlučeno je da crna vina iz kategorije „Gran Reserva” moraju dozrijevati i stariti u vinariji najmanje 60 mjeseci, od čega najmanje 24 mjeseca moraju provesti u bačvi i najmanje 24 mjeseca u boci.

2.5. Dodana je nova kategorija zaštićenog proizvoda – kvalitetno pjenušavo vino

Potrebno je izmijeniti različite točke specifikacije proizvoda (2., 2.a.1., 2.a.2., 2.a.4., 2.a.5., 2.a.6., 2.a.7., 2.a.8., 2.b, 3.b.1., 3.b.2., 3.b.3., 3.b.4., 3.c, 7., 8.b.5.1., 8.b.7.2., 8.b.9., 8.b.10.3.) i jedinstvenog dokumenta (2.3., 2.4., 2.5.1., 2.8., 2.9. označivanje) radi unošenja zahtjevâ za tu novu kategoriju proizvoda i njezinu povezanost.

Tržišni podaci pokazuju da su pjenušava vina posljednjih godina imala iznimno dobre rezultate. S obzirom na njihovu trajnu usmjerenost na tržište, proizvođači vina „Rioja” ne smiju propustiti tu priliku. U specifikaciji proizvoda brojnih španjolskih oznaka zemljopisnog podrijetla nalazi se i pjenušavo vino pa stoga proširenje opisano za oznaku „Rioja” nije nimalo nesmotrena ni nelogična odluka.

Kako bi se zadržali isti standardi kvalitete kao i za mirno vino, nastoji se proizvesti visokokvalitetno pjenušavo vino i zbog toga postoje ograničenja koja se odnose na prinos i sadržaj šećera (Brut, Extra Brut i Brut Nature). To dokazuju i upotreba tradicionalne metode proizvodnje vina i minimalno razdoblje starenja od 15 mjeseci.

2.6. Vina povezana s određenim područjima i općinama

Potrebno je izmijeniti različite točke specifikacije proizvoda (2.a.1., 8.b.9., 8.b.10.3., 8.b.10.10.) i jedinstvenog dokumenta (2.6. – „Rioja Baja” mijenja se u „Rioja Oriental”, 2.8., 2.9., označivanje) radi uvođenja uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi vino nosilo nazive određenih područja i općina.

Pojam potpodručja zamjenjuje se pojmom područja i zadržana su tri područja koja već postoje. Međutim, mijenja se ime jednog od njih („Rioja Baja” u „Rioja Oriental”). Na etiketi će ujedno biti moguće navesti naziv općine ako vino potječe odande.

Na plenarnoj sjednici Regulatornog vijeća ažurirana su pravila o oznakama područja (promjena naziva za potpodručja čime se bolje utjelovljuje ideja koju Rioja nastoji izraziti, a to je da je riječ o cjelini koja je veća od tih triju razgraničenih područja ili manjih zemljopisnih jedinica) i općine ili grada, radi povećanja njihove vidljivosti i promicanja tih vina. Time se ujedno odgovorilo i na zabrinutosti gospodarskih subjekata, kreatora javnog mnijenja i krajnjih potrošača, koji zahtijevaju više informacija na etiketi o velikoj raznolikosti vina koja se trenutačno nude na tržištu u okviru zaštićene oznake izvornosti „Rioja”. Tim će se oznakama nadopuniti tradicionalan, uspješan asortiman vina nastao miješanjem vina različitog podrijetla.

Nakon što je 1998. utvrdilo pravila o postupku sljedivosti, kojim je omogućeno navođenje naziva općina ili oznaka „Rioja Alta”, „Rioja Alavesa” ili „Rioja Baja” na etiketi, Regulatorno vijeće sada je otišlo korak dalje tako što je predvidjelo situacije u kojima proizvođači vina uzgajaju vinovu lozu na graničnim područjima. Sada je moguće uključiti do 15 % obujma grožđa koje potječe izvan prethodno spomenutih manjih cjelina, što podliježe ovim uvjetima. Taj će se zahtjev morati provoditi u vinogradima tijekom duljeg vremena kako bi se promicala održivost i izbjegle špekulacije. To dopušteno odstupanje utvrđeno je unutar mogućnosti koje nudi zakonodavstvo EU-a.

Još je jedna novost povećanje dijela etikete na kojem se mogu navesti općine ili dijelovi koji se sada nazivaju područjima. Dosad je veličina tih oznaka na vinskim etiketama bila ograničena na najviše dvije trećine veličine dodijeljene oznaci „Rioja”. Odsad se mogu prikazivati ravnopravno, a jedini je zahtjev da ne budu uočljivije od naziva same oznake.

Rioja nastavlja širiti svoj postojeći raspon kategorija, što je dio procesa stalnog poboljšanja kojem je posvećena, te neprestano nastoji učvrstiti svoj položaj jedne od znamenitih regija u segmentu kvalitetnog vina na međunarodnom tržištu. Tom klasifikacijom postojeće ponude vina utvrđuju se određeni zahtjevi zahvaljujući kojima se može jamčiti kvaliteta proizvoda i točnost oznaka na etiketama.

2.7. Promjena u intenzitetu boje rosé vina

Potrebno je izmijeniti točku 2.a.3. specifikacije proizvoda, ali time se ne mijenja jedinstveni dokument.

Dopuštena su rosé vina manje intenzivne boje.

S obzirom na raspon intenziteta utvrđen za kvalitetno pjenušavo vino obuhvaćeno ovim ZOI-jem, radi dosljednosti bilo bi korisno uvesti iste kategorije koje se upotrebljavaju za mirna rosé vina obuhvaćena tom istom oznakom, a istodobno obuhvatiti i vina manjeg intenziteta boje koja su sada omiljena i tražena među potrošačima.

2.8. Promjena koja se odnosi na datume od kojih se računaju razdoblja starenja

Potrebno je izmijeniti točku 3.c. specifikacije proizvoda, ali time se ne mijenja jedinstveni dokument.

Više se ne navode datumi od koji se računaju razdoblja starenja za vina koja nose tradicionalni izraz „Crianza”. Regulatorno vijeće ima ovlasti za donošenje odluka o tome.

Ta je promjena uvedena jer je posljednjih godina berba počinjala ranije. Ujedno je uočeno da se zbog te okolnosti i sam postupak proizvodnje vina počeo provoditi ranije pa je i vino ranije pretakano u bačve. To je značilo da postoji nepodudarnost između onoga što se uistinu događa i početka izračuna prema specifikaciji proizvoda.

S obzirom na trenutačne okolnosti i prethodno navedeno objašnjenje, napominje se i da se datum 1. listopada koji je naveden u istom odjeljku mora pomaknuti na raniji datum pri izračunu početka dviju kalendarskih godina tijekom kojih se mora odvijati postupak starenja.

Odluke o tome prepuštene su tijelu nadležnom za upravljanje zaštićenom oznakom izvornosti kako bi na fleksibilan način moglo uzeti u obzir sve promjene okolnosti do kojih bi u budućnosti moglo doći.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Rioja”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

4. Opis vina

Bijela i rosé vina (suha i polusuha)

Bijela vina: slamnatožuta s natruhama limete, čista i svijetla. Miris zelenog voća, cvijeća i zelenila, tipičan za sortu. Umjerena kiselost uz osjećaj svježine.

Rosé vina: jagoda uz primjesu maline (i lososa, u slučaju vina „Crianza”), svijetla, čista. Miris crvenog voća s cvjetnim notama. Ravnoteža između kiselog i voćnog okusa na nepcu uz osjećaj svježine.

Mirisi se u oba slučaja tijekom postupka starenja sljubljuju s mirisima hrastova drveta (vanilija, note prženja i dimljenja), a kiselost se spaja s drvenastim notama prženja.

—	Sadržaj alkohola varira ovisno o potpodručju i starenju.

—	Vina starija od jedne godine imaju veću hlapljivost.

—	Maksimalni SO2 iznosi 180 mg/l ako je sadržaj šećera manji od 5 g/l.

—

Za sva ograničenja koja nisu obuhvaćena primjenjuje se postojeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	240

Bijela i rosé vina (poluslatka i slatka)

Bijela vina: slamnatožuta s natruhama limete, čista i svijetla. Miris zelenog voća, cvijeća i zelenila, tipičan za sortu. Umjerena kiselost, osjećaj svježine i slatkoće na nepcu ovisno o vrsti.

Rosé vina: jagoda uz primjesu maline (i lososa, u slučaju vina „Crianza”), svijetla, čista. Miris crvenog voća s cvjetnim notama. Ravnoteža između kiselog/voćnog okusa, osjećaj svježine i slatkoće na nepcu ovisno o vrsti.

Mirisi se u oba slučaja tijekom postupka starenja sljubljuju s mirisima hrastova drveta (vanilija, note prženja i dimljenja), a kiselost se spaja s drvenastim notama prženja.

—	Sadržaj alkohola varira ovisno o potpodručju i starenju.

—	Vina starija od jedne godine imaju veću hlapljivost.

—	Maksimalni SO2 iznosi 180 mg/l ako je sadržaj šećera manji od 5 g/l.

—

Za sva ograničenja koja nisu obuhvaćena primjenjuje se postojeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	25
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	240

Crna vina (suha i polusuha)

Mlada su vina grimizna s ljubičastim tonovima, vina „Crianza” imaju kestenjastu i crvenu boju trešnje, vina „Reserva” imaju crvenu boju trešnje s natruhama rubin crvene, a vina „Gran Reserva” imaju rubin crvenu boju s crvenkastosmeđim tonovima. Miris: intenzivne voćne, sortne i cvjetne note, s notama prženja i hrastova drveta u slučaju vina „Crianza”. „Reserva” i „Gran Reserva” vina kompleksnija su i pikantna mirisa. Okus: sočan s uravnoteženim sadržajem kiselosti/alkohola/tanina. Starenjem se poboljšava pitkost i produžuje se trajanje.

—	Ograničenja sadržaja alkohola variraju ovisno o području i starenju.

—	Hlapljivost: suha vina starija od jedne godine, najviše 1 gr/l do 10 % vol. i 0,06 gr/l za svaki stupanj alkohola iznad 10 % vol.

—	SO2: najviše 140 mg/l ako je sadržaj šećera manji od 5 g/l.

—

Za sva ograničenja koja nisu obuhvaćena primjenjuje se postojeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11,5
Najmanja ukupna kiselost	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	180

Kvalitetna pjenušava vina (bijelo ili rosé)

Vina kod kojih je prisutno stalno otpuštanje ugljikova dioksida koji pri posluživanju poprima vizualan oblik finih mjehurića.

Kvalitetno pjenušavo vino, kao i njegova kupaža nakon prve fermentacije, bistro je i nema čestica u suspenziji te se odlikuje različitim nijansama žute ili ružičaste boje.

Njegov miris mora imati pozitivna svojstva svježine i voća, uz kompleksnost koja nastaje odležavanjem na talogu tijekom druge fermentacije. To se najbolje može primijetiti u slučaju vina „Reserva” i „Gran Añada”. Ne smije imati nedostatke, posebno one koji nastaju oksidacijom ili redukcijom.

—	Za sva ograničenja koja nisu obuhvaćena primjenjuje se postojeće zakonodavstvo.

Najveća stvarna alkoholna jakost 13 % vol.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11
Najmanja ukupna kiselost	5,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10,83
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	140

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Postupak uzgoja

Smatra se da vinogradi počinju davati plodove u četvrtom ciklusu uzgoja (ili i prije toga, za što je potrebno odobrenje).

Gustoća: najmanje 2 850 i najviše 10 000 trsova po hektaru

Sustav rezidbe/uzgoja: račvasta rezidba i razne varijante, dvostruki kordonac, visoki i niski krak, jednostruki ili jednostrani kordonac, dvostruki Guyot (samo za Chardonnay, Sauvignon Blanc, Verdejo, bijelu Maturanu, bijeli Tempranillo i Turruntés).

Najveće opterećenje: 12 pupova po trsu; 16 za navedene bijele sorte i 14 za sortu Grenache. Moguće su iznimke.

Navodnjavanje: dopušteno. Od 15. kolovoza do berbe navodnjavanje se mora provoditi isključivo lokaliziranim sustavima i 24 sata prije navodnjavanja mora se dostaviti pisana obavijest; navodnjavanje raspršivanjem dopušteno je ako je izdano dopuštenje, a druge su metode zabranjene.

Za kvalitetno pjenušavo vino grožđe se mora brati ručno (mehanička je berba zabranjena).

Poseban enološki postupak

Udio sorti ovisno o vrsti vina:

CRNO: najmanje 95 % crnih sorti ako je grožđu uklonjena peteljka i 85 % ako je cijelo.

BIJELO: 100 % bijelog grožđa.

ROSÉ: najmanje 25 % crnog grožđa

KVALITETNO PJENUŠAVO VINO (BIJELO I ROSÉ): od bijelog i/ili crnog grožđa. Rosé vina moraju sadržavati najmanje 25 % crnog grožđa.

Opcionalno miješanje boja grožđa mora se provesti nakon isporuke.

Značajke grožđa: zdravo i s najmanjim alkoholnim sadržajem od: 11 % vol. za crna vina, 10,5 % vol. za bijela vina i 9,5 % vol. za kvalitetna pjenušava vina.

Najveći prinos proizvodnje

—	70 litara/100 kg ubranog grožđa za vina. To u određenim slučajevima može varirati unutar određenih granica.

—	62 litre/100 kg ubranog grožđa za kvalitetna pjenušava vina. To u određenim slučajevima može varirati unutar određenih granica.

—	65 litara/100 kg ubranog grožđa za vina s oznakom „viñedo singular” [pojedinačan vinograd]. Varijacije nisu dopuštene.

Ograničenja relevantna za proizvodnju vina

Zabrane:

—	upotreba frakcija mošta ili vina koje su nastale zbog neodgovarajućeg tlaka u zaštićenim vinima,

—	kontinuirane preše s vijcima, centrifugalne muljače, prethodno zagrijavanje grožđa ili zagrijavanje mošta ili vina uz prisutnost komine radi poticanja ekstrakcije tvari koje vinu daju boju,

—	upotreba komada hrastova drveta u proizvodnji, starenju i skladištenju,

—	miješanje različitih vrsta vina kako bi se dobilo vino koje se razlikuje od pomiješanih vina.

Posebni uvjeti proizvodnje vina

—	Fermentacija u bačvi: samo za bijela i rosé vina, koja moraju ostati u bačvi barem jedan mjesec.

—	Karbonska maceracija: najveći postotak bijelog grožđa koje se može upotrijebiti u proizvodnji crnog vina iznosi 5 % u slučaju grožđa s uklonjenom peteljkom i 15 % u slučaju cijelog grožđa.

—

Kvalitetno pjenušavo vino: tradicionalnom metodom. Najmanje 15 uzastopnih mjeseci od tiraža do pretakanja, u istoj boci. Cijeli postupak proizvodnje, uključujući označivanje, obavlja se u istoj vinariji. U sekundarnoj fermentaciji stvarni sadržaj alkohola ne smije premašiti 1,5 % vol. Ekspedicijskim likerom ne smije se povećati stvarni sadržaj alkohola za više od 0,5 % vol. Nakon pretakanja dopušten je prijenos bez filtracije u staklene boce čija je zapremnina manja od 0,75 l ili iznosi najmanje 3 litre. Zabranjeni su dokiseljavanje i uklanjanje boje.

b. Najveći prinosi

Crne sorte

6 500 kilograma grožđa po hektaru

Crne sorte

45,5 hektolitara po hektaru

Bijele sorte

9 000 kilograma grožđa po hektaru

Bijele sorte

63 hektolitra po hektaru

Crno grožđe namijenjeno za vina s oznakom „viñedo singular” [pojedinačan vinograd]

5 000 kilograma grožđa po hektaru

Crno grožđe namijenjeno za vina s oznakom „viñedo singular” [pojedinačan vinograd]

32,5 hektolitara po hektaru

Bijelo grožđe namijenjeno za vina s oznakom „viñedo singular” [pojedinačan vinograd]

6 922 kilograma grožđa po hektaru

Bijelo grožđe namijenjeno za vina s oznakom „viñedo singular” [pojedinačan vinograd]

44,99 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

RIOJA ALTA

Autonomna zajednica La Rioja

Ábalos

Alesanco

Alesón

Anguciana

Arenzana de Abajo

Arenzana de Arriba

Azofra

Badarán

Bañares

Baños de Río Tobía

Baños de Rioja

Berceo

Bezares

Bobadilla

Briñas

Briones

Camprovín

Canillas

Cañas

Cárdenas

Casalarreina

Castañares de Rioja

Cellórigo

Cenicero

Cidamón

Cihuri

Cirueña

Cordovín

Cuzcurrita de Río Tirón

Daroca de Rioja

Entrena

Estollo

Foncea

Fonzaleche

Fuenmayor

Galbárruli

Gimileo

Haro

Hervías

Herramélluri

Hormilla

Hormilleja

Hornos de Moncalvillo

Huércanos

Lardero

Leiva

Logroño

Manjarrés

Matute

Medrano

Nájera

Navarrete

Ochánduri

Ollauri

Rodezno

Sajazarra

San Asensio

San Millán de Yécora

San Torcuato

San Vicente de la Sonsierra

Santa Coloma

Sojuela

Sorzano

Sotés

Tirgo

Tormantos

Torrecilla sobre Alesanco

Torremontalbo

Treviana

Tricio

Uruñuela

Ventosa

Villalba de Rioja

Villar de Torre

Villarejo

Zarratón

Pokrajina Burgos (Miranda de Ebro): El Ternero (enklava)

RIOJA ORIENTAL

Autonomna zajednica La Rioja

Agoncillo

Aguilar del Río Alhama

Albelda

Alberite

Alcanadre

Aldeanueva de Ebro

Alfaro

Arnedillo

Arnedo

Arrúbal

Ausejo

Autol

Bergasa

Bergasilla

Calahorra

Cervera del Río Alhama

Clavijo

Corera

Cornago

El Redal

El Villar de Arnedo

Galilea

Grávalos

Herce

Igea

Lagunilla de Jubera

Leza del Río Leza

Molinos de Ocón

Murillo de Río Leza

Muro de Aguas

Nalda

Ocón (La Villa)

Pradejón

Préjano

Quel

Ribafrecha

Rincón de Soto

Santa Engracia de Jubera (sjeverni dio)

Santa Eulalia Bajera

Tudelilla

Villamediana de Iregua

Villarroya

Autonomna zajednica Navarra

Andosilla

Aras

Azagra

Bargota

Mendavia

San Adrián

Sartaguda

Viana

RIOJA ALAVESA

Pokrajina Álava

Baños de Ebro

Barriobusto

Cripán

Elciego

Elvillar de Alava

Labastida

Labraza

Laguardia

Lanciego

Lapuebla de La barca

Leza

Moreda de Alava

Navaridas

Oyón

Salinillas de Buradon

Samaniego

Villabuena de Álava

Yécora

Vinogradi koji se nalaze u općini Lodosa na desnoj obali rijeke Ebro i koji su upisani u registar vinograda Regulatornog vijeća od 29. travnja 1991. ostat će upisani dok god postoje.

Dođe li do promjene granica općina koje su obuhvaćene područjem proizvodnje, upisani vinogradi neće biti uklonjeni iz registra vinograda.

Područje proizvodnje uključuje manje zemljopisne cjeline koje se nazivaju „viñedos singulares” [pojedinačni vinogradi]. Manje su od općina i mogu se sastojati samo od jedne katastarske čestice ili od više različitih čestica. Vinova loza mora biti stara najmanje 35 godina.

7. Glavne sorte vinove loze

GARNACHA BLANCA

ALARIJE – MALVASÍA RIOJANA

ALBILLO MAYOR – TURRUNTÉS

SAUVIGNON BLANC

TEMPRANILLO

TEMPRANILLO BLANCO

VERDEJO

GARNACHA TINTA

CHARDONNAY

MACABEO – VIURA

MATURANA BLANCA

MATURANA TINTA

MAZUELA

GRACIANO

8. Opis povezanosti

VINO

Vina proizvedena od grožđa iz Rioje Alte karakterizira poseban utjecaj atlantske klime. Zahvaljujući tome, vina imaju umjerenu alkoholnu jakost i tijelo visoke kiselosti. Zbog toga su ta vina pogodna za starenje u bačvi. To područje tijekom ciklusa uzgoja ima manje sati dnevnog svjetla od južnog dijela područja obuhvaćenog oznakom izvornosti. Ima i više padalina, što izravno utječe na kiselost. Ti čimbenici, zajedno sa zaštitom koju pruža Sierra de Cantabria, pojačavaju opisane značajke vina, koje se odnose na pojedinačna vina ili mješavine s vinima s drugih područja. Zbog susreta atlantske i sredozemne klime vina s područja Rioja Alavesa imaju mnogo veću alkoholnu jakost od onih prethodno navedenih. Ujedno su manje kisela i mnogo su raznovrsnija jer su pogodna i za neposrednu potrošnju i za starenje. Zaštita planinskog lanca Sierra de Cantabria na sjeveru ovdje je još važnija. Broj sati dnevnog svjetla sličan je onom u Rioji Alti, ali ima manje padalina. Zbog svoje su raznovrsnosti idealna i za proizvodnju miješanih vina. Naposljetku, za najjužnije vinogradarsko područje Rioja Oriental tipično je manje padalina, ali i sredozemna klima koju uglavnom karakterizira više sunčeve svjetlosti. Vina imaju veću alkoholnu jakost i snažniji miris te su idealna za miješanje radi proizvodnje vina namijenjenog starenju. Zbog klimatskih se uvjeta istodobno dobivaju vina koja mogu biti pogodna i za neposrednu potrošnju.

Analiza tla obuhvaća tri glavne vrste. Prvo, prisutna su glinasto-vapnenačka tla koja se mogu pronaći na najsjevernijem dijelu područja obuhvaćenog oznakom izvornosti. Ona čine glavno ishodište vinogradarstva, a smještena su između Rioje Alavese i Rioje Alte. U ostatku tog područja i u Rioji Oriental ujedno su prisutna aluvijalna i glinena tla bogata željezom na kojima se proizvode vina slabijeg tijela od onih prethodno navedenih.

Vino u gospodarskom smislu čini 20 % BDP-a te regije. Zbog drevne prakse vinogradarstva i ključne važnosti vina u toj regiji održivost je neophodna. Opisani prirodni uvjeti zato su iskorišteni u potpunosti. Posebno treba spomenuti specijalnost starenja vina zahvaljujući kojoj možemo govoriti o jednoj od najvećih koncentracija hrastovih bačava na svijetu.

KVALITETNO PJENUŠAVO VINO

Iako je ova oznaka najpoznatija po proizvodnji mirnih vina, neke vinarije još od sredine 19. stoljeća proizvode kvalitetna pjenušava vina tradicionalnom metodom, pa su s vremenom razvijeni potrebno znanje i iskustvo.

Svježina i kiselost dva su ključna elementa u proizvodnji kvalitetnih pjenušavih vina. Područje obuhvaćeno oznakom nalazi se prema Winklerovoj skali na području nižih temperatura. To pridonosi kraćim ciklusima uzgoja koji rezultiraju odgovarajućom fenolnom zrelošću bez postizanja visokih razina alkoholne jakosti, a te značajke pružaju idealnu polazišnu točku za proizvodnju tih vina.

9. Osnovni dodatni uvjeti

Pravni okvir

U nacionalnom zakonodavstvu

Vrsta dodatnog uvjeta

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta

Vina obuhvaćena zaštićenom oznakom izvornosti „Rioja” moraju se puniti u boce samo u registriranim vinarijama koje su registrirane pri Regulatornom vijeću. U protivnom vina neće smjeti nositi oznaku izvornosti.

Taj je zahtjev utvrđen zbog činjenice da je kvaliteta vina koje se nudi krajnjim potrošačima mnogo ugroženija ako se vino prevozi i puni u boce izvan područja proizvodnje nego kada se ti postupci provode unutar tog područja. Tim se zahtjevom želi zaštititi izraziti ugled vina Rioja, i to jačanjem kontrole nad njegovim posebnim značajkama i kvalitetom. Njime se štiti zaštićena oznaka izvornosti, od čega svi povezani proizvođači imaju koristi. Ta je odluka potvrđena presudom Suda Europske unije od 16. svibnja 2000.

Pravni okvir

U nacionalnom zakonodavstvu

Vrsta dodatnog uvjeta

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta

Izraz „RIOJA” mora se nalaziti na uočljivom mjestu, a neposredno ispod izraza „RIOJA” trebaju se nalaziti sljedeći elementi: „Denominación de Origen Calificada” (zaštićena oznaka izvornosti); pečat Regulatornog vijeća; žig te naziv ili poslovni naziv registrirane vinarije ili trgovačkog imena.

Izrazi „bačva” i „drvo” ne smiju se upotrebljavati u promidžbi, oglašavanju i označivanju vina prije dovršetka postupka starenja.

Dopuštena je upotreba naziva područja ili općine ako grožđe potječe odande i ako je ondje proveden postupak proizvodnje, starenja (prema potrebi) i punjenja u boce. Međutim, najviše 15 % grožđa upotrijebljenog za proizvodnju vina može potjecati iz registriranih vinograda koji se nalaze u općinama koje graniče s područjem ili općinom u kojima se nalazi gospodarski subjekt te se mora dostaviti dokaz da će prethodno spomenutih 15 % grožđa biti dostupno isključivo u razdoblju od najmanje 10 uzastopnih godina.

U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina izraz „Método Tradicional” [tradicionalna metoda] mora se nalaziti odmah ispod izraza koji se odnosi na sadržaj šećera, a njegova veličina slova ne smije biti veća od one koja je upotrijebljena za naziv „Rioja”.

Veličina slova izjave „Método Tradicional” [tradicionalna metoda] na etiketi na kojoj se nalaze obvezne informacije ne smije biti manja od 0,3 cm.

Izraz „viñedo singular” [pojedinačan vinograd] mora se nalaziti neposredno ispod izraza koji je registriran kao žig, a njegova veličina slova, debljina i boja ne smiju biti uočljivije od onih upotrijebljenih za naziv „Rioja”.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://www.mapama.gob.es/es/alimentacion/temas/calidad-agroalimentaria/calidad-diferenciada/dop/htm/dop_rioja.aspx

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

7.5.2020

Službeni list Europske unije

C 152/19

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 152/06)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Cévennes”

PGI-FR-A1151-AM01

Datum obavijesti: 10. veljače 2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Organoleptički opis vina

Poglavlje I. specifikacije zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Cévennes” u točki 3.3. dopunjeno je organoleptičkim opisom vina u smislu boje, svojstava arome i okusa.

Navedena izmjena specifikacije utječe na jedinstveni dokument, koji je isto tako dopunjen u točki „Opis vina”.

2. Razgraničeno zemljopisno područje

Specifikacija je ispravljena u poglavlju I. točki 4.1. u svrhu uključivanja formalnih ispravaka:

—	u prvom stavku izraz „berba grožđa” zamijenjen je riječima „proizvodnja grožđa”; navedeni je izraz prikladniji za definiranje zemljopisnog područja proizvodnje grožđa u odnosu na područje proizvodnje i razvoja vina,

—	općina „Fontanès et Peyrolles” postaje „Fontanès”,

—	općina „Peyroles” ispisana je kako slijedi: „Peyrolles”.

Navedene su izmjene uključene i u jedinstveni dokument u točki „Razgraničeno zemljopisno područje”.

3. Područje u neposrednoj blizini

U poglavlju I. točki 4.1. specifikacije područje u neposrednoj blizini definirano odstupanjem u pogledu proizvodnje i razvoja vina koja nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Cévennes” utvrđeno je popisivanjem općina u departmanu Gard koje čine to područje. To područje nije izmijenjeno, već je samo opisano popisivanjem općina, a ne kantona, čije je administrativno razgraničenje manje precizno.

Popis općina sastavljen je na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2019., koji je referentan na nacionalnoj razini.

Ta definicija područja u neposrednoj blizini na temelju popisa općina unesena je u točku „Dodatni uvjeti” jedinstvenog dokumenta.

4. Sorte vinove loze

U poglavlju I. točki 5. specifikacije definirane sorte vinove loze za proizvodnju vina sa ZOZP-om „Cévennes” dopunjene su sa sljedećih devet sorti:

„Artaban N, Cabernet blanc B, Cabernet cortis N, Floreal B, Muscaris B, Soreli B, Souvignier gris B, Vidoc N i Voltis B”.

Za te se sorte smatra da su otporne na sušu i kriptogamne bolesti te im je potrebna manja količina sredstava za zaštitu bilja, a odgovaraju sortama koje se upotrebljavaju za proizvodnju ZOZP-a. Ne mijenjaju svojstva vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Uvođenje tih sorti na popis sorti vinove loze utječe na jedinstveni dokument u točki „Kategorije proizvoda od vinove loze”.

5. Izmjene teksta specifikacije koje ne utječu na jedinstveni dokument

U poglavlju 2. specifikacije zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Cévennes” izmijenjen je tekst u tablici glavnih elemenata koje je potrebno kontrolirati kako bi se upotrebljavali precizniji izrazi:

—	riječi „Područje berbe grožđa” zamjenjuju se riječima „Područje proizvodnje grožđa”,

—	nakon riječi „mjesto prerade” dodan je izraz „proizvodnja”,

—	izraz „Analitička kontrola” zamijenjen je izrazom „Analitičko ispitivanje”.

U poglavlju 3. specifikacije zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Cévennes” ažurirani su podaci certifikacijskog koje djeluje u ime INAO-a, odnosno nadležnog kontrolnog tijela.

Navedene izmjene teksta ne utječu na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Cévennes

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3. Kategorija proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

16.	Vino od prezreloga grožđa

4. Opis vina

Mirna crna vina

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Cévennes” upotrebljava se za crna, ružičasta i bijela mirna vina i vina od prezreloga grožđa.

Crna su vina elegantna, aromatski su snažna i odlikuju se različitim taninskim strukturama s obzirom na upotrijebljene tehnologije proizvodnje vina. Radi se o vinima rubin crvene boje s ljubičastim odsjajem. Ta vina imaju intenzivan i čisti miris s notama crvenog i crnog voća. Okus je gust, zaokružen i bogat.

Kad je riječ o mirnim vinima, (najmanja i najveća) ukupna alkoholna jakost, ukupna kiselost, ukupni sadržaj hlapljivih kiselina i ukupni sadržaj sumporova dioksida propisani su zakonodavstvom Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najveća ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Mirna ružičasta vina

Ružičasta vina uglavnom su dobivena od mješavine sorti cinsault, grenache i syrah ili su monosortna. Blijedoružičaste su do narančastoružičaste boje. Miris je suptilan i fin, s blagim notama crvena voća. Okus je zaokružen, sladak i blag, ugodne je svježine i podsjeća na aromatsku lepezu mirisa.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najveća ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Mirna bijela vina

Bijela su vina izuzetna zbog svoje profinjenosti, koja je uvijek popraćena karakterističnom svježinom. Riječ je o vinima blijedožute, bistre i sjajne boje, ponekad s lijepim zelenim odsjajem. Miris odlikuju note voća s bijelim mesom te ponekad s aromama agruma i šimšira, ali uvijek je izrazito svjež. Okus tih vina vrlo je živahan, ona su vrlo aromatična, profinjena i imaju postojane arome.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najveća ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Crna, ružičasta i bijela vina od prezreloga grožđa

Vina od prezreloga grožđa odlikuju se aromama zrelog voća.

Kad je riječ o vinima od prezreloga grožđa, (najmanja i najveća) stvarna alkoholna jakost, ukupna alkoholna jakost, prirodna alkoholna jakost i ukupni sadržaj sumporova dioksida propisani su zakonodavstvom Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najveća ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Poseban enološki postupak

U pogledu enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

b. Najveći prinosi

90 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Cévennes ” odvijaju se na području sljedećih općina departmana Gard:

Aigaliers, Aigremont, Aiguèze, Alès, Allègre, Alzon, Anduze, Arpaillargues-et-Aureillac, Arphy, Arre, Arrigas, Aspères, Aubussargues, Aujac, Aulas, Aumessas, Avèze, Bagard, Barjac, Baron, Bessèges, Bez et Esparon, Blandas, Blauzac, Boisset-et-Gaujac, Bonnevaux, Bordezac, Boucoiran-et-Nozières, Bouquet, Bourdic, Bragassargues, Branoux-les-Taillade, Breau Salagosse, Brignon, Brouzet-lès-Alès, Campestre-et-Luc, Canaules-et-Argentières, Cannes-et-Clairan, Cardet, Carnas, Cassagnoles, Castelnau-Valence, Causse-Bégon, Cavillargues, Cendras, Chambon, Chamborigaud, Collorgues, Colognac, Combas, Concoules, Conqueyrac, Corbès, Courry, Crespian, Cros, Cruviers-Lascours, Deaux, Dions, Domessargues, Dourbies, Durfort-et-Saint-Martin-de-Sossenac, Estrechure (l’), Euzet, Foissac, Fontarèches, Fons-Outre-Gardon, Fons-sur-Lussan, Fontanès, Fressac, Gailhan, Gagnières, Gajan, Garrigues-Sainte-Eulalie, Gaujac, Générargues, Génolhac, Goudargues, Grand-Combe (la), Issirac, La Bastide-d’Engras, La Bruguière, La Cadière-et-Cambo, La Calmette, La Capelle-et-Masmolène, La Rouvière, Lamelouze, Lanuéjols, Lasalle, Laval Saint Roman, Laval-Pradel, Le Garn, Le Pin, Lecques, Lédignan, Les Mages, Les Plans, Lézan, Liouc, Logrian-Florian, Lussan, Malon-et-Elze, Mandagout, Mars, Martignargues, Martinet (le), Maruéjols-lès-Gardon, Massanes, Massillargues-Attuech, Mauressargues, Méjannes le Clap, Méjannes-lès-Alès, Meyrannes, Mialet, Molières-Cavaillac, Molières-sur-Cèze, Monoblet, Mons, Montagnac, Montclus, Monteils, Montardier, Montignargues, Montmirat, Montpezat, Moulézan, Moussac, Navacelles, Ners, Notre-Dame-de-la-Rouvière, Orthoux-Sérignac-Quilhan, Peyremale, Peyrolles, Plantiers (les), Pommiers, Pompignan, Ponteils-et-Brésis, Portes, Potelières, Pougnadoresse, Puechredon, Quissac, Revens, Ribaute-les-Tavernes, Rivières, Robiac-Rochessadoule, Rochegude, Rogues, Roquedur, Rousson, Saint-Ambroix, Sainte Anastasie, Saint-André-de-Majencoules, Saint-André-de-Valborgne, Saint-André-de-Roquepertuis, Saint-Bauzély, Saint-Bénézet, Saint-Bonnet-de-Salendrinque, Saint-Brès, Saint-Bresson, Saint-Cézaire-de-Gauzignan, Saint-Chaptes, Saint-Christol-de-Rodières, Saint-Christol-lès-Alès, Saint-Clément, Saint-Denis, Saint-Drézéry, Sainte-Croix-de-Caderle, Sainte-Cécile-d’Andorges, Saint-Etienne-de-l’Olm, Saint-Félix-de-Pallières, Saint-Florent-sur-Auzonnet, Saint-Geniès-de-Malgoirès, Saint-Hilaire-de-Brethmas, Saint-Hippolyte-de-Caton, Saint-Hippolyte-de-Montaigu, Saint-Hippolyte-du-Fort, Saint-Jean-de-Valeriscle, Saint-Jean-du-Gard, Saint-Jean-de-Ceyragues, Saint-Jean-de-Crieulon, Saint-Jean-de-Maruéjols-et-Avéjan, Saint-Jean-de-Serres, Saint-Jean-du-Pin, Saint-Julien-de-la-Nef, Saint-Julien-de-Cassagnas, Saint-Julien-les-Rosiers, Saint-Just-et-Vacquières, Saint-Laurent-le-Minier, Saint-Laurent-la-Vernède, Saint-Mamert-du-Gard Saint-Martial,Saint-Martin-de-Valgalgues, Saint-Maurice-de-Cazevieille, Saint-Nazaire-des-Gardies, Saint-Paul-la-Coste, Saint-Pons-la-Calm, Saint-Privat-de-Champclos, Saint-Privat-des-Vieux, Saint-Roman-de-Codières, Saint-Sauveur-des-Pourcils, Saint-Sébastien-d’Aigrefeuille, Saint-Théodorit, Saint-Victor-de-Malcap, Saint-Victor-des-Oules, Salindres, Salinelles, Salles-du-Gardon (les), Sardan, Saumane, Sauve, Sauzet, Savignargues, Sénechas, Servas, Serviers-et-Labaume, Seynes, Soudorgues, Soustelle, Souvignargues, Sumène, Tharaux, Thoiras, Tornac, Trèves, Vabres, Vallabrix, Valleraugue, Vallérargues, Verfeuil, Vernarède (la), Vézénobres, Vic-le-Fesq, Vigan (le), Villevieille, Vissec.

7. Glavne sorte vinove loze

Alicante Henri Bouschet N

Alphonse Lavallée N

Altesse B

Alvarinho – Albariño

Aramon N

Aramon blanc B

Aramon gris G

Aranel B

Arinarnoa N

Artaban N

Arvine B – Petite Arvine

Aubun N – Murescola

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Brun argenté N – Vaccarèse

Cabernet blanc B

Cabernet cortis N

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Caladoc N

Cardinal Rg

Carignan N

Carignan blanc B

Carmenère N

Chardonnay B

Chasan B

Chasselas B

Chenanson N

Chenin B

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Clairette rose Rs

Colombard B

Cot N – Malbec

Couderc noir N

Counoise N

Danlas B

Egiodola N

Floreal B

Gamay N

Gamay de Chaudenay N

Gewurztraminer Rs

Grenache N

Grenache blanc B

Grenache gris G

Gros Manseng B

Lival N

Lledoner pelut N

Macabeu B – Macabeo

Marsanne B

Marselan N

Maréchal Foch N

Mauzac B

Merlot N

Mondeuse N

Morrastel N – Minustellu, Graciano

Mourvèdre N – Monastrell

Muscaris B

Muscat d’Alexandrie B – Muscat, Moscato

Muscat de Hambourg N – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains rouges Rg – Muscat, Moscato

Nielluccio N – Nielluciu

Négrette N

Petit Manseng B

Petit Verdot N

Pinot gris G

Pinot noir N

Piquepoul blanc B

Piquepoul gris G

Piquepoul noir N

Portan N

Riesling B

Rivairenc N – Aspiran noir

Roussanne B

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Sauvignon gris G – Fié gris

Sciaccarello N

Semillon B

Servant B

Soreli B

Souvignier gris Rs

Sylvaner B

Syrah N – Shiraz

Tannat N

Tempranillo N

Terret blanc B

Terret gris G

Terret noir N

Ugni blanc B

Verdelho B

Vermentino B – Rolle

Vidoc N

Villard blanc B

Villard noir N

Viognier B

Voltis B

8. Opis povezanosti

Vinogradsko područje Cévennes nalazi se u departmanu Gard na jugu Francuske, u regiji Languedoc-Roussillon. Naziv potječe od naziva planine Cévennes, koja čini zadnju južnu planinsku utvrdu Središnjeg masiva.

Zbog surovosti i raznolikosti područja Cévennes stanovništvo je proizvodnju prilagođavalo pedoklimatskim uvjetima. Tako se vinova loza općenito pojavila kad su nestali kesteni.

Većina vinograda uzgaja se na vapnenačkom tlu i dio su brežuljkastog krajobraza oblikovanog rijekama koje se spuštaju iz planine Cévennes, gdje se vinova loza uzgaja pokraj voćnjaka, maslinika i žitarica.

Podnožje planine Cévennes obilježeno je njegovom blagom sredozemnom klimom, s vrlo izraženim godišnjim dobima i često snažnim kišnim epizodama (sevenske epizode). Zahvaljujući utjecaju planine, sjeverni vjetar umjerene je jačine, a temperaturne razlike koje pogoduju kvaliteti grožđa znatne su tijekom faze dozrijevanja vinove loze. Tijekom mnogih stoljeća vinova loza uzgajala se uz druge poljoprivredne proizvode, pri čemu se vino konzumiralo na lokalnoj razini.

Tako je vinova loza mogla zamijeniti stabla duda i kestena tijekom kriza u njihovu uzgoju, a u 19. stoljeću vinogradi su zabilježili svoj najveći razvoj, pri čemu se ipak nije razvila monokultura, kao što je slučaj u niskim ravnicama regije Languedoc.

Vino Vin de pays des Cévennes prvotno je priznato Uredbom od 27. kolovoza 1992. Proizvodnja u općinama tog zemljopisnog područja iznosi približno 80 000 hl; ta količina obuhvaća crna, ružičasta i bijela vina, uz snažni razvoj ružičastih vina.

Vina se najčešće sastoje od tradicionalnih mediteranskih sorti vinove loze (carignan, grenache, cinsaut) i međunarodno priznatih sorti vinove loze kao što su merlot, cabernet-sauvignon i syrah za crno vino te chardonnay, sauvignon i viognier za bijelo.

Crna su vina elegantna i aromatski snažna; bijela i ružičasta vina profinjena su, što je uvijek popraćeno karakterističnom svježinom.

Pjenušava vina koja su proizvedena na temelju odabira najprikladnijih mirnih vina imaju ista aromatska svojstva. Razvoj sorti vinove loze koje se upotrebljavaju tijekom proteklih četrdesetak godina vinarima je omogućio diversifikaciju proizvodnje, osobito zahvaljujući uvođenju sorti vinove loze koje ranije dozrijevaju, a koje su posebno prilagođene klimi podnožja planine Cévennes.

Vina, koja su općenito obilježena uravnoteženošću profinjenosti i svježine, dobro izražavaju klimatsku izvornost područja.

Prema tome, vinova loza ima posebno mjesto u poljoprivrednom gospodarstvu i, zajedno s drugim proizvodima kao što su slatki luk, kesten i sir Pélardon, pridonosi ugledu proizvoda iz Cévennesa.

Ti sektori proizvodnje i razvoj turističkog gospodarstva, osobito u nacionalnom parku Cévennes, danas jamče novu ravnotežu u toj regiji i doprinose održavanju zapanjujućih krajobraza koje su ljudi stvorili tijekom stoljeća.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Dodatni podaci o označivanju

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Cévennes” može se dopuniti nazivima sorti vinove loze.

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Cévennes” može se dopuniti navodima „primeur” (mlado) ili „nouveau” (novo). Izrazi „primeur” ili „nouveau” rezervirani su za mirna vina.

Ako je izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” zamijenjen tradicionalnim izrazom „Vin de pays”, na etiketi se navodi logotip ZOZP-a Europske unije.

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini definirano odstupanjem za proizvodnju i razvoj vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Cévennes” obuhvaća sve općine departmana Gard navedene u nastavku, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2019.:

Aigues-Mortes, Aigues-Vives, Aimargues, Aramon, Argilliers, Aubais, Aubord, Aujargues, Bagnols-sur-Cèze, Beaucaire, Beauvoisin, Bellegarde, Belvézet, Bernis, Bezouce, Boissières, Bouillargues, Cabrières, Caissargues, Calvisson, Carsan, Castillon-du-Gard, Caveirac, Chusclan, Clarensac, Codognan, Codolet, Collias, Comps, Congénies, Connaux, Cornillon, Domazan, Estézargues, Flaux, Fournès, Fourques, Gallargues-le-Montueux, Garons, Générac, Jonquières-Saint-Vincent, Junas, La Roque-sur-Cèze, Langlade, Laudun-l’Ardoise, Le Cailar, Le Grau-du-Roi, Lédenon, Les Angles, Lirac, Manduel, Marguerittes, Meynes, Milhaud, Montaren-et-Saint-Médiers, Montfaucon, Montfrin, Mus, Nages-et-Solorgues, Nîmes, Orsan, Parignargues, Pont-Saint-Esprit, Poulx, Pouzilhac, Pujaut, Redessan, Remoulins, Rochefort-du-Gard, Rodilhan, Roquemaure, Sabran, Saint-Alexandre, Saint-André-d’Olérargues, Saint-Bonnet-du-Gard, Saint-Côme-et-Maruéjols, Saint-Dionisy, Saint-Etienne-des-Sorts, Saint-Geniès-de-Comolas, Saint-Gervais, Saint-Gervasy, Saint-Gilles, Saint-Hilaire-d’Ozilhan, Saint-Julien-de-Peyrolas, Saint-Laurent-d’Aigouze, Saint-Laurent-de-Carnols, Saint-Laurent-des-Arbres, Saint-Marcel-de-Careiret, Saint-Maximin, Saint-Michel-d’Euzet, Saint-Nazaire, Saint-Paul-les-Fonts, Saint-Paulet-de-Caisson, Saint-Quentin-la-Poterie, Saint-Siffret, Saint-Victor-la-Coste, Salazac, Sanilhac-Sagriès, Sauveterre, Saze, Sernhac, Sommières, Tavel, Théziers, Tresques, Uchaud, Uzès, Vallabrègues, Valliguières, Vauvert, Vénéjan, Vergèze, Vers-Pont-du-Gard, Vestric-et-Candiac, Villeneuve-lès-Avignon.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-6ec30fda-501e-46f5-bc91-936ce505bac7

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 152

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 63. 7. svibnja 2020.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 152/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9817 – Rhône Capital/Maxam) ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 152/02	Tečajna lista eura — 6. svibnja 2020.	2

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2020/C 152/03	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9797 – AUNDE Group/Toyota Boshoku/TB Kawashima Automotive Textile (India) JV) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	3
2020/C 152/04	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9814 – Firmenich/Les Dérivés Résiniques et Terpéniques) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	5
	DRUGI
	Europska komisija
2020/C 152/05	Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	6
2020/C 152/06	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	19

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0807
JPY	japanski jen	114,65
DKK	danska kruna	7,4618
GBP	funta sterlinga	0,87253
SEK	švedska kruna	10,6278
CHF	švicarski franak	1,0530
ISK	islandska kruna	159,30
NOK	norveška kruna	11,0900
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,987
HUF	mađarska forinta	349,59
PLN	poljski zlot	4,5394
RON	rumunjski novi leu	4,8233
TRY	turska lira	7,7178
AUD	australski dolar	1,7046
CAD	kanadski dolar	1,5225
HKD	hongkonški dolar	8,3763
NZD	novozelandski dolar	1,7839
SGD	singapurski dolar	1,5335
KRW	južnokorejski von	1 323,48
ZAR	južnoafrički rand	20,0603
CNY	kineski renminbi-juan	7,6707
HRK	hrvatska kuna	7,5690
IDR	indonezijska rupija	16 259,13
MYR	malezijski ringit	4,6713
PHP	filipinski pezo	54,620
RUB	ruski rubalj	80,7789
THB	tajlandski baht	35,004
BRL	brazilski real	6,0896
MXN	meksički pezo	26,0485
INR	indijska rupija	81,9815


	(1) Tekst značajan za EGP.