—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9709. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9742. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

(1)

Odlukom 2009/427/EZ Komisija je osnovala stručnu skupinu za tehničko savjetovanje o ekološkoj proizvodnji („skupina”).

(2)

Odlukom Komisije 2017/C 287/03 (2) izrađen je popis stručnjaka koji se imenuju na rezervni popis kandidata za skupinu u skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke 2009/427/EZ i područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (3).

(3)

Uredba (EZ) br. 834/2007 stavljena je izvan snage Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Primjenjuje se, među ostalim, na morsku sol i druge soli za hranu i hranu za životinje koje nisu bile obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 834/2007.

(4)

U skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/848 Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte za dodavanje detaljnih pravila proizvodnje morske soli i drugih soli za hranu i hranu za životinje. U skladu s člankom 2. točkom (b) Odluke 2009/427/EZ stručna skupina pomaže Komisiji u razvoju novih pravila proizvodnje.

(5)

Kako bi se Komisiji pomoglo u razvoju pravila proizvodnje morske soli i drugih soli za hranu i hranu za životinje, trebalo bi osnovati podskupinu sa stručnim znanjem u području proizvodnje soli u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke 2009/427/EZ. Stručnjake za proizvodnju soli trebalo bi uvrstiti na popis kandidata izrađen na temelju Odluke 2017/C 287/03.

(6)

U skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke 2009/427/EZ i Komisijinom politikom transparentnosti poziv na podnošenje prijava za stručnjake objavljen je u registru stručnih skupina Komisije i ostalih sličnih subjekata. Dokumentacija koju su dostavili podnositelji zahtjeva ocijenjena je i na temelju te ocjene odabrana su četiri stručnjaka za proizvodnju soli koje treba uvrstiti na popis stručnjaka koji se imenuju na rezervni popis kandidata.

(7)

Kako bi dovršila postupak odabira, Komisija bi te stručnjake trebala dodati na popis kandidata,

1.

Proizlazi li iz Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) ili iz neke druge odredbe prava EGP-a da se kontradiktorni opći postupak za rješavanje pritužbe na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka može voditi bez otkrivanja imena i adrese podnositelja pritužbe u postupku?

Ako je odgovor na prvo pitanje potvrdan: je li u tom slučaju nužno da je barem prima facie utvrđen legitiman razlog za anonimizaciju ili nisu potrebni razlozi za anonimizaciju?

2.

Mora li postupovnim pravom države članice biti propisano da su u postupku za rješavanje pritužbe u skladu s člankom 77. Opće uredbe o zaštiti podataka svi daljnji postupci pred nacionalnim žalbenim tijelima besplatni za ispitanika i da se ispitaniku ne može naložiti da nadoknadi troškove?

3.

Ako je odgovor na prvo pitanje potvrdan, a odgovor na drugo pitanje niječan, drugim riječima, ako se kontradiktorni opći postupak za rješavanje pritužbe može voditi na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka bez otkrivanja imena i adrese podnositelja pritužbe u postupku po pritužbi, a nacionalnim postupovnim pravom ne mora biti propisano da su u postupku za rješavanje pritužbe u skladu s člankom 77. Opće uredbe o zaštiti podataka svi daljnji postupci pred nacionalnim žalbenim tijelima besplatni za ispitanika, postavlja se pitanje na koji se način može provesti odluka koja proizlazi iz postupka za rješavanje pritužbe i kojom se ispitaniku nalaže da nadoknadi troškove, ako ispitanik ostaje anoniman?

1.

Kako treba tumačiti odredbu prema kojoj su korporativni i drugi pravni subjekti dužni pribaviti odgovarajuće informacije o svojem stvarnom vlasništvu? Je li u pravilu dovoljno da je obveznik obaviješten o tome tko je stvarni vlasnik ili se moraju dostaviti i dokumenti s dokaznom vrijednošću (statut itd.)?

2.

Ako samo pružanje informacija nije dostatno, nego se u pravilu moraju dostaviti i dokazni dokumenti (statut itd.): mijenja li se situacija na bilo koji način ako je stvarni vlasnik pravna osoba s registriranim sjedištem u nekoj od država EGP-a, te se stoga i na njega primjenjuju odredbe Direktive (EU) 2015/849? Je li barem u tom slučaju dostatno samo pružanje informacija?

3.

Ako je odgovor na drugo pitanje niječan: mijenja li se situacija na bilo koji način ako je upravni odbor stvarnog vlasnika odvjetnik, javni bilježnik ili (poslovni) upravitelj, koji je u skladu s nacionalnim pravom dužan, pod prijetnjom stroge kazne ili mogućeg oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u slučaju nepoštovanja, pružiti potpune i točne informacije i kojemu nacionalni pravni poredak daje posebno povjerenje?

4.

Ako je i odgovor na treće pitanje niječan i stoga u svakom slučaju postoji obveza dostavljanja dokaznih dokumenata (statuta itd.):

1.

Kako subjekt koji mora pribaviti odgovarajuće informacije u skladu s člankom 30. stavkom 1. Direktive 2015/849 treba postupiti ako stvarni vlasnik odbije pružiti informacije i/ili, ovisno o odgovorima na pitanja iz odjeljka I., dostaviti dokazne dokumente ili ako ne dostavi točne i ažurirane informacije: je li obveznik tada dužan na vlastiti rizik i trošak podnijeti tužbu protiv stvarnog vlasnika u vezi s pružanjem informacija ili, ako je moguće, podnijeti sličnu tužbu predviđenu nacionalnim pravom ili se može zadovoljiti informacijama koje mu je pružio stvarni vlasnik ili odbijanjem pružanja informacija? Mora li se u tom slučaju, prema potrebi, članak 3. stavak 6. točka (a) podtočka ii. Direktive (EU) 2015/849, u kojem se navodi „nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva”, primjenjivati mutatis mutandis, drugim riječima, treba li se smatrati da iscrpljivanje svih mogućih sredstava uključuje podnošenje tužbe na vlastiti rizik i trošak?

2.

Ako je odgovor na prethodno pitanje potvrdan (odnosno postoji obveza podnošenja tužbe): mora li se tada, prema potrebi, članak 3. stavak 6. točka (a) podtočka ii. Direktive primjenjivati mutatis mutandis, tako da obveza podnošenja tužbe na vlastiti rizik i trošak postoji ako postoji osnova za sumnju ili (čak i najmanja) sumnja u vezi s pruženim informacijama?

1.

Proizlazi li iz Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) ili iz neke druge odredbe prava EGP-a da se kontradiktorni opći postupak za rješavanje pritužbe na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka može voditi bez otkrivanja imena i adrese podnositelja pritužbe u postupku?

Ako je odgovor na to pitanje potvrdan: je li u tom slučaju nužno da je barem prima facie utvrđen legitiman razlog za anonimizaciju ili nisu potrebni razlozi za anonimizaciju?

2.

Mora li postupovnim pravom države članice biti propisano da su u postupku za rješavanje pritužbe u skladu s člankom 77. Opće uredbe o zaštiti podataka svi daljnji postupci pred nacionalnim žalbenim tijelima besplatni za ispitanika i da se ispitaniku ne može naložiti da nadoknadi troškove?

3.

Ako je odgovor na prvo pitanje potvrdan, a odgovor na drugo pitanje niječan, drugim riječima, ako se kontradiktorni opći postupak za rješavanje pritužbe može voditi na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka bez otkrivanja imena i adrese podnositelja pritužbe u postupku, a nacionalnim postupovnim pravom ne mora biti propisano da su u postupku za rješavanje pritužbe u skladu s člankom 77. Opće uredbe o zaštiti podataka svi daljnji postupci pred nacionalnim žalbenim tijelima besplatni za ispitanika, postavlja se pitanje na koji se način može provesti odluka koja proizlazi iz postupka za rješavanje pritužbe i kojom se ispitaniku nalaže da nadoknadi troškove, ako ispitanik ostaje anoniman?

1.

Smatra li se ugovor koji ministarstvo sklopi sa subjektom koji ima odobrenje za rad kao srednja škola i koji se obvezao u zamjenu za financijsku naknadu učenicima i nastavnicima staviti na raspolaganje usluge i objekte koji su uobičajeni za srednjoškolsko obrazovanje ugovorom o javnoj nabavi usluga u smislu Direktive 2014/24/EU (vidjeti posebno članak 2. stavak 9.)?

2.

Jesu li usluge koje su opisane u prvom pitanju društvene ili druge posebne usluge u smislu članka 74. Direktive 2014/24/EU i ako jesu, bi li se na režim nabave trebale primjenjivati odredbe glave III. poglavlja I.?

3.

Je li za odgovor na prvo i drugo pitanje bitno je li naknada za predmetne usluge određena proračunskim zakonodavstvom koje je donio islandski parlament ili ministarskom odlukom donesenom na temelju važećih nacionalnih propisa i pravila?

4.

Kad je riječ o nabavi usluga povezanih s radom škola i nastavom na srednjoškolskoj razini uz financijsku naknadu, je li ministar obrazovanja, znanosti i kulture dužan primjenjivati postupak javne nabave na temelju Direktive 2014/24/EU?

☒

je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod,

☐

se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno koriste.

☒

se tradicionalno koristi za označivanje specifičnog proizvoda,

☐

opisuje tradicionalna svojstva ili specifična svojstva proizvoda.

1.

Brašno: bijelo pšenično brašno

2.

Mlijeko: kravlje mlijeko

3.

Svježi sir: punomasni, zrnate ili glatke teksture

4.

Orahove jezgre: mljevene

5.

Vanilija: prirodni vanilin šećer, mahune vanilije, u prahu ili tekuća. U nadjev od grožđica mora se dodati mahuna vanilije u bilo kojem obliku (mljevena, drobljena itd.)

6.

Estragon: svježi ili sušeni (sjeckani listići) ili zamrznuti

7.

Rum (38–40 % vol.)

8.

Jaja: sirova kokošja jaja

9.

Maslac od kravljeg mlijeka: sirov

10.

Šećer: kristalni ili u prahu/mljeveni

11.

Grožđice

12.

Vrhnje

13.

Kiselo vrhnje (punomasno)

14.

Cimet

15.

Sol

16.

Kvasac

(a)

razvaljati u pravokutnik debljine 0,4–1,5 cm, premazati nadjevom i čvrsto saviti; ili

(b)

prvo ostaviti da se diže i onda razvaljati u pravokutnik debljine 0,4–1,5 cm, premazati nadjevom i čvrsto saviti.

1.

Mljeveni se orasi namoče u vrućem mlijeku i ostave da se ohlade.

2.

Mješavini mlijeka i oraha prvo se dodaju vanilin šećer, šećer, cimet i omekšani maslac, a zatim istučeni bjelanjci. Bjelanjci se mogu tući sa šećerom. Važno je da se nadjev može lako razmazati kako se tijesto ne bi trgalo.

3.

Tijesto se razvalja na debljinu malog prsta, tj. 0,4–1,5 cm.

4.

Za svaki kilogram tijesta mora se upotrijebiti najmanje jedan kilogram nadjeva od oraha. Ako se peče u kalupu promjera do 29 cm, „potica” se mora saviti barem tri do četiri puta; ako se peče u većoj posudi, može se saviti još jednom ili dvaput.

5.

Nadjev se razmaže po tijestu i može se posipati suhim mljevenim orasima.

6.

Tijesto se zatim čvrsto savije i položi u „potičnik”, koji može biti namašćen i pobrašnjen. Dva kraja savijače moraju se čvrsto povezati.

7.

„Potica” se ostavi u „potičniku” da se digne.

8.

„Potica” se prije pečenja može premazati mješavinom maslaca, mlijeka i žumanjaka ili bilo kojim od tih sastojaka. Trebalo bi je i probosti na nekoliko mjesta prije nego što se stavi u pećnicu. Preporučuje se da se „potica” peče najmanje 40 minuta na 160–180 °C. Bez obzira na preporučenu temperaturu i vrijeme, i jedno i drugo može se prilagoditi ovisno o vrsti pećnice i veličini „potice”.

9.

„Potica” se nakon pečenja izvadi iz „potičnika” tako što se preokrene na gornju stranu i zatim se ostavi da se ohladi.

10.

Može se posipati šećerom u prahu, nareže se na kriške i servira.

1.

Mljeveni se orasi namoče u vrućem mlijeku i ostave da se ohlade.

2.

Mješavini mlijeka i oraha prvo se dodaju vanilin šećer, šećer, cimet i omekšani maslac, a zatim bjelanjci istučeni sa šećerom. Važno je da se nadjev može lako razmazati kako se tijesto ne bi trgalo.

3.

Tijesto se razvalja na debljinu malog prsta, tj. 0,4–1,5 cm.

4.

Nadjev se razmaže po tijestu i može se posipati suhim mljevenim orasima i grožđicama (razvrstanima i opranima) koje su namočene u rumu (namakanje u rumu nije obvezno).

5.

Za svaki kilogram tijesta mora se upotrijebiti najmanje 900 g nadjeva od oraha i 100 g suhih grožđica.

6.

Ako se peče u kalupu promjera do 29 cm, „potica” se mora saviti barem tri do četiri puta; ako se peče u većoj posudi, može se saviti još jednom ili dvaput.

Tijesto se zatim čvrsto savije i položi u „potičnik”, koji može biti namašćen i pobrašnjen. Dva kraja savijače moraju se čvrsto povezati.

7.

„Potica” se ostavi u „potičniku” da se digne.

8.

„Potica” se prije pečenja može premazati mješavinom maslaca, mlijeka i žumanjaka ili bilo kojim od tih sastojaka. Trebalo bi je i probosti na nekoliko mjesta prije nego što se stavi u pećnicu. Preporučuje se da se „potica” peče najmanje 40 minuta na 160–180 °C. Bez obzira na preporučenu temperaturu i vrijeme, i jedno i drugo može se prilagoditi ovisno o vrsti pećnice i veličini „potice”.

9.

„Potica” se nakon pečenja izvadi iz „potičnika” tako što se preokrene na gornju stranu i zatim se ostavi da se ohladi.

10.

Može se posipati šećerom u prahu, nareže se na kriške i servira.

1.

Grožđice se razvrstaju i namoče u rumu.

2.

Žumanjci se istuku dok ne postanu pahuljasti, a nakon toga se dodaju šećer, vanilija, vrhnje i istučeni bjelanjci.

3.

Tijesto se razvalja na debljinu malog prsta, tj. 0,4–1,5 cm.

4.

Tijesto se zatim premaže nadjevom i posipa se grožđicama namočenima u rumu. Za svaki kilogram tijesta nadjev mora sadržavati najmanje 500 g suhih grožđica.

5.

Ako se peče u kalupu promjera do 29 cm, „potica” se mora saviti barem tri do četiri puta; ako se peče u većoj posudi, može se saviti još jednom ili dvaput. Tijesto se zatim čvrsto savije i položi u „potičnik”, koji može biti namašćen i pobrašnjen. Dva kraja savijače moraju se čvrsto povezati.

6.

„Potica” se ostavi u „potičniku” da se digne.

7.

„Potica” se prije pečenja može premazati mješavinom maslaca, mlijeka i žumanjaka ili bilo kojim od tih sastojaka. Trebalo bi je i probosti na nekoliko mjesta prije nego što se stavi u pećnicu. Preporučuje se da se „potica” peče najmanje 30 minuta na 160–180 °C. Bez obzira na preporučenu temperaturu i vrijeme, i jedno i drugo može se prilagoditi ovisno o vrsti pećnice i veličini „potice”.

8.

„Potica” se nakon pečenja izvadi iz „potičnika” tako što se preokrene na gornju stranu i zatim se ostavi da se ohladi.

9.

Može se posipati šećerom u prahu, nareže se na kriške i servira.

1.

Maslac se miješa dok ne postane kremast i zatim se pomiješa sa šećerom i žumanjcima.

2.

Dodaju se sjeckani listići estragona ili sušeni estragon.

3.

Tijesto se razvalja na debljinu malog prsta, tj. 0,4–1,5 cm. Za svaki kilogram tijesta mora se upotrijebiti 300–400 g nadjeva od maslaca i estragona.

4.

Ako se peče u kalupu promjera do 29 cm, „potica” se mora saviti barem tri do četiri puta; ako se peče u većoj posudi, može se saviti još jednom ili dvaput. Tijesto se zatim čvrsto savije i položi u „potičnik”, koji može biti namašćen i pobrašnjen. Dva kraja savijače moraju se čvrsto povezati.

5.

„Potica” se ostavi u „potičniku” da se digne.

6.

„Potica” se prije pečenja može premazati mješavinom maslaca, mlijeka i žumanjaka ili bilo kojim od tih sastojaka. Trebalo bi je i probosti na nekoliko mjesta prije nego što se stavi u pećnicu. Preporučuje se da se „potica” peče najmanje 30 minuta na 160–180 °C. Bez obzira na preporučenu temperaturu i vrijeme, i jedno i drugo može se prilagoditi ovisno o vrsti pećnice i veličini „potice”.

7.

„Potica” se nakon pečenja izvadi iz „potičnika” tako što se preokrene na gornju stranu i zatim se ostavi da se ohladi.

8.

Može se posipati šećerom u prahu, nareže se na kriške i servira.

1.

Svježi sir protisne se kroz cjediljku i pomiješa sa žumanjcima i sjeckanim estragonom ili sušenim estragonom te s bjelanjcima istučenima sa šećerom.

2.

Tijesto se razvalja na debljinu malog prsta, tj. 0,4–1,5 cm i premaže nadjevom. Za svaki kilogram tijesta mora se upotrijebiti 300–500 g nadjeva od estragona i svježeg sira.

3.

Ako se peče u kalupu promjera do 29 cm, „potica” se mora saviti barem tri do četiri puta; ako se peče u većoj posudi, može se saviti još jednom ili dvaput. Tijesto se zatim čvrsto savije i položi u „potičnik”, koji može biti namašćen i pobrašnjen. Dva kraja savijače moraju se čvrsto povezati.

4.

„Potica” se ostavi u „potičniku” da se digne.

5.

„Potica” se prije pečenja može premazati mješavinom maslaca, mlijeka i žumanjaka ili bilo kojim od tih sastojaka. Trebalo bi je i probosti na nekoliko mjesta prije nego što se stavi u pećnicu. Preporučuje se da se „potica” peče najmanje 30 minuta na 160–180 °C. Bez obzira na preporučenu temperaturu i vrijeme, i jedno i drugo može se prilagoditi ovisno o vrsti pećnice i veličini „potice”.

6.

„Potica” se nakon pečenja izvadi iz „potičnika” tako što se preokrene na gornju stranu i zatim se ostavi da se ohladi.

7.

Može se posipati šećerom u prahu, nareže se na kriške i servira.

—

„[…] naši će kuhari putovati u Hamburg, Berlin i München, gdje će mukotrpno zarađivati svoj novac tako što će učiti Nijemce kako se pravilno maste žganci i priprema kranjska „potica”* […]” (Slovenske novine, 1849., br. 19., str. 74.),

—

„”Potica” punjena medom ili orasima, ali i suha kobasica, izvorni su kranjski** recepti, koje su zavoljeli i ljudi izvan Kranjske.” (novine Kmetijske in rokodelske novice, 35/1877, br. 11., str. 83.),

—

„Unesco je objavio priručnik o obrazovanju i osposobljavanju [nedostaje prijedlog] svjetskoj kulturnoj baštini. Slovenska „potica” navedena je u njemu.” (Delo, 28. 9. 1999),

—

„”Potica” je za Sloveniju ono što je pita s jabukama za Ameriku.” (Betsy Oppenneer, Celebration Breads: Recipes, Tales and Traditions, New York, 2003., str. 117.),

—

„No poznati su nam i mnogi drugi kalupi i posude od kamena. Predaja kaže da se tri slovenska kulinarska specijaliteta peku u njima: prekmurska gibanica, belokranjska povitica i „Slovenska potica”” (novinski prilog Delo in Dom, srpanj–prosinac 2007.),

—

„Za vas zatim imamo neizostavnu slovensku „poticu” i ideje za blagdanski jelovnik […]” (časopis Mag, prosinac 2007.),

—

„Određene vrste „potice” imaju ključnu ulogu u promicanju Slovenije kao turističkog odredišta, ali i općenito. Izdvojili bismo „poticu” s nadjevom od estragona kao najtipičniju slovensku „poticu”.” (novine Slovenske Novice, siječanj–lipanj 2008.),

—

„Autentična slovenska „potica” savija se od tri do četiri puta, što se može postići samo uz obilnu količinu nadjeva.” (novine Slovenske Novice, siječanj–lipanj 2008.),

—

„Čini se da Ujedinjena Kraljevina otkriva slatkoću i raznolikost okusa koje pruža slovenska „potica”. Recept za „poticu”, poznatu i kao „slovenski slatki kruh”, nedavno je objavljen u novinama The Daily Telegraph […]” (novine Nedelo, 19/2013, 3. ožujka, br. 9., str. 11.),

—

Teddy Bear Bakes a Slovenian Sweet: „Potica” (Tina Orter, 2014.), slikovnica za djecu i roditelje s receptom za „Slovensku poticu”, prevedena na osam jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski, švedski i poljski),

—

Nuts About Potica (The Slovenia Times, 3. travnja 2015.),

—

„”Potica”, glavni dio blagdanskog stola” (internetska stranica Slovenske turističke organizacije).