31.10.2019

Službeni list Europske unije

C 370/1

Komunikacija Komisije

Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 370/01)

Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU (1) , 2014/24/EU (2) , 2014/25/EU (3) i 2009/81/EZ (4) u nacionalnim valutama osim eura navedene su u nastavku:

80 000 EUR	BGN	bugarski lev	156 464
	CZK	češka kruna	2 054 080
	DKK	danska kruna	596 408
	GBP	funta sterlinga	70 778
	HRK	hrvatska kuna	594 576
	HUF	mađarska forinta	25 484 800
	PLN	poljski zloti	341 544
	RON	rumunjski leu	374 040
	SEK	švedska kruna	821 512

139 000 EUR	BGN	bugarski lev	271 856
	CZK	češka kruna	3 568 964
	DKK	danska kruna	1 036 259
	GBP	funta sterlinga	122 976
	HRK	hrvatska kuna	1 033 076
	HUF	mađarska forinta	44 279 840
	PLN	poljski zloti	593 433
	RON	rumunjski leu	649 895
	SEK	švedska kruna	1 427 377

214 000 EUR	BGN	bugarski lev	418 541
	CZK	češka kruna	5 494 664
	DKK	danska kruna	1 595 391
	GBP	funta sterlinga	189 330
	HRK	hrvatska kuna	1 590 491
	HUF	mađarska forinta	68 171 840
	PLN	poljski zloti	913 630
	RON	rumunjski leu	1 000 557
	SEK	švedska kruna	2 197 545

428 000 EUR	BGN	bugarski lev	837 082
	CZK	češka kruna	10 989 328
	DKK	danska kruna	3 190 783
	GBP	funta sterlinga	378 660
	HRK	hrvatska kuna	3 180 982
	HUF	mađarska forinta	136 343 680
	PLN	poljski zloti	1 827 260
	RON	rumunjski leu	2 001 114
	SEK	švedska kruna	4 395 089

750 000 EUR	BGN	bugarski lev	1 466 850
	CZK	češka kruna	19 257 000
	DKK	danska kruna	5 591 325
	GBP	funta sterlinga	663 540
	HRK	hrvatska kuna	5 574 150
	HUF	mađarska forinta	238 920 000
	PLN	poljski zloti	3 201 975
	RON	rumunjski leu	3 506 625
	SEK	švedska kruna	7 701 675

1 000 000 EUR	BGN	bugarski lev	1 955 800
	CZK	češka kruna	25 676 000
	DKK	danska kruna	7 455 100
	GBP	funta sterlinga	884 720
	HRK	hrvatska kuna	7 432 200
	HUF	mađarska forinta	318 560 000
	PLN	poljski zloti	4 269 300
	RON	rumunjski leu	4 675 500
	SEK	švedska kruna	10 268 900

5 350 000 EUR	BGN	bugarski lev	10 463 530
	CZK	češka kruna	137 366 600
	DKK	danska kruna	39 884 785
	GBP	funta sterlinga	4 733 252
	HRK	hrvatska kuna	39 762 270
	HUF	mađarska forinta	1 704 296 000
	PLN	poljski zloti	22 840 755
	RON	rumunjski leu	25 013 925
	SEK	švedska kruna	54 938 615

(1) SL L 94, 28.3.2014., str. 1.

(2) SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(3) SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(4) SL L 216, 20.8.2009., str. 76.

31.10.2019

Službeni list Europske unije

C 370/9

Odluka Visokog Predstavnika Unije za Vanjske Poslove i Sigurnosnu Politiku

od 1. listopada 2019.

o provedbenim pravilima koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u Europskoj službi za vanjsko djelovanje i o primjeni Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća

(2019/C 370/05)

VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (1) („Odluka Vijeća o ESVD-u”), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (2) („Uredba”), a posebno njezine članke 43., 44. i 45.,

budući da:

(1)	Veća odgovornost voditeljâ obrade podataka utvrđena Uredbom zahtijeva donošenje nove provedbene odluke kojom se zamjenjuje Odluka PROC HR(2011) 016 Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. prosinca 2011. o pravilima o zaštiti podataka u ESVD-u.

(2)	Uloga službenika za zaštitu podataka i odgovornosti voditelja obrade podataka u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje trebaju biti jasno utvrđene i prilagođene zahtjevima Uredbe,

ODLUČIO JE:

ODJELJAK 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. U skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe ovom se Odlukom utvrđuju zadaće, dužnosti i ovlasti službenika za zaštitu podataka u okviru ESVD-a.

2. U ovoj se Odluci ujedno dodatno utvrđuju interni postupci i odgovornosti voditeljâ i izvršiteljâ obrade podataka te uloga, zadaće i dužnosti koordinatorâ i korespondenata za zaštitu podataka, posebno u skladu s člancima 26. i 29. Uredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke i ne dovodeći u pitanje definicije iz Uredbe:

(a)	„voditelj obrade podataka” znači ESVD ili njegovi organizacijski subjekti, uključujući delegacije EU-a, koji sami ili zajedno s drugima određuju svrhe i sredstva obrade osobnih podataka;

(b)	„predstavnik voditelja obrade podataka” znači članovi rukovodstva ESVD-a ili voditelji organizacijskih subjekata koji nadziru subjekte voditelja obrade podataka iz prethodno navedene točke (a) i koji su odgovorni za obradu osobnih podataka;

(c)	„delegirani voditelj obrade” znači služba ili osoblje u okviru organizacijskog subjekta voditelja obrade podataka kojem je povjereno upravljanje aktivnostima obrade osobnih podataka;

(d)

„zajednički voditelji obrade” znači dva organizacijska subjekta ili više njih koji zajedno određuju svrhe i sredstva obrade osobnih podataka te uloge i odgovornosti voditeljâ obrade, uključujući njihove dužnosti u pogledu ostvarivanja prava ispitanika, posebno kada ESVD zajednički nadzire obradu s drugim institucijama, tijelima, agencijama ili uredima EU-a ili bilo kojim drugim subjektima;

(e)	„službenik za zaštitu podataka” znači član osoblja ESVD-a kojeg u skladu s člankom 43. Uredbe imenuje ESVD kako bi podupirao, informirao i savjetovao voditelje obrade podataka;

(f)	„koordinator i korespondent za zaštitu podataka” znači članovi osoblja ESVD-a u sjedištu i u delegacijama EU-a koji su imenovani kako bi voditeljima obrade podataka pružali pomoć u pitanjima zaštite podataka;

(g)	„izvršitelj obrade” znači subjekt unutar ili izvan ESVD-a koji obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade podataka;

(h)	„obavijesti o zaštiti podataka” su obavijesti, kao što su izjave o zaštiti podataka, kojima voditelj obrade podataka pruža informacije ispitanicima na temelju članaka 15. i 16. Uredbe;

(i)	„osoblje ESVD-a” znači, u skladu s člankom 6. Odluke Vijeća o ESVD-u, dužnosnici i ostali službenici EU-a koji rade za ESVD, uključujući osoblje diplomatskih službi država članica EU-a, upućene nacionalne stručnjake i pripravnike.

ODJELJAK 2.

SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU PODATAKA

Članak 3.

Imenovanje službenika za zaštitu podataka

1. U skladu s člankom 43. Uredbe glavni tajnik ESVD-a imenuje službenika za zaštitu podataka iz osoblja ESVD-a i registrira ga pri Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

2. Osim zahtjevâ iz članka 43. stavka 3. Uredbe, službenik za zaštitu podataka mora biti dobro upoznat sa službama ESVD-a, njihovom strukturom, informacijskim sustavima, administrativnim pravilima i postupcima. Službenik za zaštitu podataka mora imati stručno znanje u području zaštite podataka, dobre vještine prosuđivanja i sposobnost zadržavanja nepristranog i objektivnog stajališta u skladu s Pravilnikom o osoblju.

3. Službenik za zaštitu podataka imenuje se na razdoblje od pet godina i može biti ponovno imenovan.

4. Službenik za zaštitu podataka može biti razriješen dužnosti samo uz suglasnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka ako više ne ispunjuje uvjete potrebne za izvršavanje svojih dužnosti.

5. Službenik za zaštitu podataka administrativno je povezan s glavnim tajnikom.

6. Podaci za kontakt službenika za zaštitu podataka objavljuju se na intranetu i eksternim internetskim stranicama ESVD-a te se dostavljaju Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 4.

Položaj službenika za zaštitu podataka

1. Službenik za zaštitu podataka djeluje neovisno i u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka. ESVD ne izdaje službeniku za zaštitu podataka nikakve upute za izvršavanje zadaća.

2. Službenika za zaštitu podataka ne razrješuje se dužnosti niti kažnjava zbog izvršavanja zadaća.

3. Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se o svim kontaktima s vanjskim stranama u pogledu primjene Uredbe i ove Odluke, a posebno o svim interakcijama s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i članovima mreže službenika za zaštitu podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a.

4. Ispitanici se mogu obratiti službeniku za zaštitu podataka u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na obradu njihovih osobnih podataka ili ostvarivanje njihovih prava iz Uredbe.

5. Voditelj obrade podataka ili njegov predstavnik, Odbor za osoblje i bilo koji član osoblja o svakom se pitanju koje se odnosi na tumačenje ili primjenu Uredbe mogu savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka, a da se pritom ne moraju služiti službenim kanalima. Nikome ne smije biti nanesena šteta zbog upućivanja predmeta službeniku za zaštitu podataka.

Članak 5.

Zadaće službenika za zaštitu podataka

Službenik za zaštitu podataka:

(a)	pruža savjete o svim pitanjima koja se odnose na zaštitu osobnih podataka;

(b)

daje smjernice i proaktivno savjetuje subjekte ESVD-a i njihove ugovaratelje koji provode aktivnosti obrade osobnih podataka o načinu provedbe Uredbe i ove Odluke, uključujući savjetovanje o obavijestima o povredi podataka, procjenama učinka i potrebi prethodnog savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka;

(c)	održava redovite kontakte s voditeljima obrade podataka radi praćenja usklađenosti u području zaštite podataka te ih podupire u njihovim zadaćama, a posebno kako bi pomogao u pripremi i objavljivanju obavijesti o zaštiti podataka i odgovaranju na zahtjeve ispitanika;

(d)	održava redovite kontakte s koordinatorima i korespondentima za zaštitu podataka u sjedištu ESVD-a i delegacijama EU-a te upravlja mrežom koordinatora i korespondenata za zaštitu podataka u okviru ESVD-a;

(e)	stvara opću svijest o zaštiti podataka te organizira osposobljavanja i informativne sastanke;

(f)	surađuje sa službenicima za zaštitu podataka u drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a, posebno razmjenom iskustava i najboljih praksi;

(g)	vodi središnji registar aktivnosti obrade koje provodi ESVD na temelju evidencije koju su pripremili voditelji obrade podataka u skladu s člankom 31. Uredbe te stavlja registar na raspolaganje javnosti;

(h)	pomaže osigurati da je Visoki predstavnik ili ESVD zastupljen na međunarodnoj razini u pogledu svih pitanja povezanih sa zaštitom podataka.

Članak 6.

Ovlasti

Pri izvršavanju zadaća službenik za zaštitu podataka:

(a)	u svakom trenutku ima pristup podacima koje obrađuju subjekti ESVD-a i njihovi ugovaratelji te svim uredima, centrima za obradu podataka i nosačima podataka;

(b)	dostavlja svoje mišljenje Tijelu za imenovanje prije donošenja bilo kakve odluke o pitanjima koja se odnose na primjenu odredaba o zaštiti podataka;

(c)	može predložiti upravne mjere i izdati opće preporuke o odgovarajućoj primjeni Uredbe i ove Odluke;

(d)	može dati preporuke za praktično poboljšanje zaštite podataka upravi i osoblju ESVD-a te svim relevantnim vanjskim stranama;

(e)	može istraživati pitanja zaštite podataka i, uz osobu koja je zatražila istragu ili podnijela pritužbu, može obavijestiti voditelja obrade podataka i sve nadležne članove uprave ESVD-a o rezultatima istrage;

(f)	može izraditi predloške i interne postupke, upute ili politike za pružanje smjernica voditeljima i izvršiteljima obrade podataka;

(g)	može se služiti uslugama vanjskih stručnjaka, uključujući stručnjake za IT;

(h)	može skrenuti pozornost Tijela ESVD-a za imenovanje na svako neispunjavanje obveza člana osoblja određenih Uredbom i ovom Odlukom te predložiti pokretanje administrativne istrage;

(i)	može izdati interne smjernice o zaštiti podataka (Smjernice službenika za zaštitu podataka) koje se uzimaju u obzir pri obradi osobnih podataka.

Članak 7.

Resursi

1. Službeniku za zaštitu podataka osiguravaju se odgovarajuće osoblje i resursi potrebni za izvršavanje zadaća iz članka 5. ove Odluke.

2. Sve osoblje ESVD-a podupire službenika za zaštitu podataka u izvršavanju zadaća iz članka 5. ove Odluke; konkretno voditelji i izvršitelji obrade podataka pružaju zatražene informacije o aktivnostima obrade podataka, osiguravaju pristup osobnim podacima i pripremaju nacrte odgovora na zahtjeve ispitanika koji ostvaruju svoje pravo na pristup, izmjenu i brisanje koje je primio službenik za zaštitu podataka, ali su povezani s aktivnostima obrade za koje je odgovoran voditelj obrade podataka.

3. Službenik za zaštitu podataka može, prema potrebi, imati zamjenika ili pomoćnika službenika za zaštitu podataka te administrativno osoblje i potporu tajništva. Službenik za zaštitu podataka može koristiti i usluge drugih subjekata ESVD-a ili ugovornih subjekata i vanjskih stručnjaka.

4. Ako je imenovan zamjenik ili pomoćnik službenika za zaštitu podataka, on podupire službenika za zaštitu podataka pri izvršavanju njegovih zadaća i može ga predstavljati u slučaju njegove odsutnosti. Članci 4., 5. i 6. ove Odluke primjenjuju se i na zamjenika ili pomoćnika službenika za zaštitu podataka.

5. Službenik za zaštitu podataka raspolaže odgovarajućim prostorijama u kojima se može jamčiti sigurnost i povjerljivost informacija, uključujući osobne podatke, te osigurati odgovarajuće pohranjivanje i arhiviranje podataka i dokumenata.

6. Službenik za zaštitu podataka na raspolaganju ima elektronički alat koji može i. voditi evidenciju o aktivnostima obrade osobnih podataka u skladu s člankom 31. Uredbe i ii. pohranjivati obavijesti o zaštiti podataka, obavijesti o povredi podataka, procjene učinka na zaštitu podataka, zahtjeve ispitanika i evidenciju o prijenosima podataka.

7. ESVD podupire službenika za zaštitu podataka u održavanju i širenju njegova stručnog znanja, među ostalim, olakšavanjem sudjelovanja na međuinstitucijskim ili vanjskim tečajevima osposobljavanja, konferencijama ili događanjima koja se odnose na zaštitu podataka te na sastancima i osposobljavanjima koje organiziraju Europski nadzornik za zaštitu podataka i mreža službenikâ za zaštitu podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a.

ODJELJAK 3.

SUDIONICI UKLJUČENI U POSTUPKE KOJI SE ODNOSE NA ZAŠTITU PODATAKA

Članak 8.

Voditelji i izvršitelji obrade podataka

1. Odgovornost je delegiranih voditelja obrade te predstavnika voditeljâ i izvršiteljâ obrade u ime voditelja obrade podataka osigurati usklađenost svih aktivnosti obrade pod njihovim nadzorom s Uredbom, posebno njezinim člankom 26., te s odredbama ove Odluke. Oni u skladu s člankom 29. Uredbe mogu, prema potrebi, povjeriti zadaće obrade podataka osoblju ESVD-a za koje su odgovorni ili ugovornim subjektima.

2. Konkretno, voditelji obrade podataka:

(a)	snose odgovornost, osiguravaju i dokazuju da se obrada provodi u skladu s Uredbom i ovom Odlukom;

(b)	evidentiraju sve aktivnosti obrade i sve bitne promjene postojeće aktivnosti obrade;

(c)	osiguravaju da su ispitanici obaviješteni o obradi njihovih podataka u skladu s člancima 15. i 16. Uredbe stavljanjem na raspolaganje obavijesti o zaštiti podataka;

(d)	surađuju sa službenikom za zaštitu podataka i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, posebno pružanjem informacija u odgovoru na njihove zahtjeve u roku od 14 kalendarskih dana od datuma zahtjeva;

(e)	obavješćuju službenika za zaštitu podataka ako ugovaratelj vrši obradu osobnih podataka u ime voditelja obrade podataka;

(f)	imenuju koordinatora i korespondenta za zaštitu podataka, podupiru ih pri izvršavanju njihovih dužnosti i obavješćuju službenika za zaštitu podataka o svakoj promjeni osobe ili funkcije koordinatora i korespondenta za zaštitu podataka;

(g)

savjetuju se sa službenikom za zaštitu podataka o tome jesu li aktivnosti obrade u skladu s Uredbom i ovom Odlukom. Mogu zatražiti mišljenje službenika za zaštitu podataka ili drugih stručnjaka o pitanjima koja se odnose na povjerljivost, dostupnost i integritet aktivnosti obrade te o sigurnosnim mjerama poduzetima u skladu s člankom 33. Uredbe.

3. Voditelji obrade podataka mogu upotrebljavati druge subjekte u okviru ESVD-a ili ugovorne subjekte kao izvršitelje obrade u skladu s odredbama Uredbe sve dok u svojoj evidenciji dokumentiraju tko je izvršitelj obrade te navedu zadaće koje su im povjerene i poduzete sigurnosne mjere.

4. Voditelj obrade podataka osigurava da se službenika za zaštitu podataka bez odlaganja obavješćuje:

(a)	o svim pitanjima koja utječu ili bi mogla utjecati na zaštitu podataka;

(b)	o svim komunikacijama i odlukama rukovodstva ESVD-a koje se odnose na primjenu Uredbe, a posebno na sve interakcije s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

Članak 9.

Koordinator i korespondent za zaštitu podataka

1. Ovisno o njihovoj veličini i vrsti osobnih podataka koje obrađuju, organizacijski subjekti ESVD-a moraju imati koordinatora i korespondenta za zaštitu podataka koji bi djelovali kao središnja točka za zaštitu podataka. Svaka nadležna uprava ili uprava u sjedištu ESVD-a i svaka delegacija EU-a imenuje koordinatora za zaštitu podataka ili korespondenta za zaštitu podataka. Svi odjeli koji redovito obrađuju veliku količinu osobnih podataka, posebne kategorije podataka ili osjetljive osobne podatke čija obrada predstavlja visok rizik isto tako imenuju svojeg koordinatora i korespondenta za zaštitu podataka. Funkcija koordinatora i korespondenta za zaštitu podataka dodjeljuje se radnom mjestu s pregledom nad aktivnostima subjekta.

2. Koordinator i korespondent za zaštitu podataka moraju imati potrebne vještine i steći znanje o zaštiti podataka. Prolaze uvodno osposobljavanje o zaštiti podataka i mogu sudjelovati na informativnim sastancima i sastancima mreže koordinatora i korespondenata za zaštitu podataka.

3. Koordinator i korespondent za zaštitu podataka:

(a)	pomažu voditeljima obrade podataka u ispunjavanju njihovih obveza ne dovodeći u pitanje odgovornosti službenika za zaštitu podataka;

(b)	olakšavaju komunikaciju između službenika za zaštitu podataka i voditeljâ obrade podataka;

(c)	središnja su točka za pitanja zaštite podataka u svojoj službi i povezuju se sa službenikom za zaštitu podataka;

(d)	obavješćuju i podupiru svoje kolege u pitanjima povezanima s obradom osobnih podataka;

(e)	prosljeđuju osoblju informacije o informativnim kampanjama i osposobljavanjima;

(f)	surađuju sa službenikom za zaštitu podataka u izradi i ažuriranju popisa postojećih i novih aktivnosti obrade osobnih podataka;

(g)	kontaktiraju sa službenikom za zaštitu podataka i obavješćuju ga o svim osobnim podacima koji se obrađuju unutar službe;

(h)	pomažu pri utvrđivanju nadležnih delegiranih voditelja i izvršitelja obrade podataka;

(i)	izrađuju evidenciju u svojem području stručnosti;

(j)	podupiru voditelje obrade podataka pri uspostavi i preispitivanju evidencije te izradi obavijesti o zaštiti podataka;

(k)	pridonose provjerama usklađenosti i procjenama učinka;

(l)	osiguravaju da su relevantne obavijesti o zaštiti podataka objavljene i da ih njihova služba pravilno upotrebljava;

(m)	obavješćuju službenika za zaštitu podataka o svim povredama podataka;

(n)	u suradnji sa službenikom za zaštitu podataka pripremaju odgovor na zahtjeve ispitanika koji ostvaruju svoja prava te rješavaju pritužbe i pitanja koji se odnose na aktivnosti obrade podataka u okviru njihove službe.

4. Koordinator i korespondent za zaštitu podataka imaju pravo dobiti informacije potrebne za utvrđivanje aktivnosti obrade osobnih podataka i savjetovati se sa službenikom za zaštitu podataka u ime svoje službe. To ne uključuje pravo na pristup osobnim podacima koji se obrađuju pod odgovornošću voditelja obrade podataka.

Članak 10.

Tijelo za imenovanje

Tijelo za imenovanje savjetuje se sa službenikom za zaštitu podataka o svim zahtjevima ili pritužbama na temelju članka 90. Pravilnika o osoblju u pogledu primjene Uredbe.

Članak 11.

Osoblje ESVD-a

1. Sve osoblje ESVD-a primjenjuje pravila o povjerljivosti i sigurnosti obrade osobnih podataka utvrđena u člancima 33., 34. i 35. Uredbe. Ni jedan član osoblja ESVD-a koji ima pristup osobnim podacima ne obrađuje te podatke osim prema uputama voditeljâ obrade podataka.

2. Svi članovi osoblja ESVD-a obavješćuju svoje neposredne rukovoditelje o potrebi za obradom osobnih podataka kako bi voditelji obrade podataka dokumentirali obradu u svojoj evidenciji o zaštiti podataka i pripremili potrebne obavijesti o zaštiti podataka.

3. Svaki član osoblja ESVD-a može službeniku za zaštitu podataka podnijeti zahtjev ili izraziti zabrinutost, uključujući u pogledu navodne povrede podataka, ili može Europskom nadzorniku za zaštitu podataka podnijeti pritužbu zbog navodne povrede Uredbe ili ove Odluke, bez potrebe da o tome obavijesti svoje nadređene.

4. Ako član osoblja smatra da treća zemlja, područje ili jedan ili više određenih sektora unutar treće zemlje, ili međunarodna organizacija ne osigurava odgovarajuću razinu zaštite u smislu članka 45. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3) ili članka 36. stavka 3. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (4), o tome obavješćuje službenika za zaštitu podataka.

ODJELJAK 4.

MJERE I POSTUPCI

Članak 12.

Sigurnosne mjere te tehnička i integrirana zaštita podataka

1. Zaštitne, tehničke i organizacijske mjere za izbjegavanje povreda podataka, odavanja ili neovlaštenog objavljivanja uključuju:

(a)	odgovarajuću definiciju uloga, odgovornosti i postupovnih koraka;

(b)	sigurno elektroničko okruženje u kojem se sigurnosnim mjerama integriranima u različite korištene IT aplikacije neovlaštenim osobama onemogućuje nezakonit ili slučajan pristup elektroničkim podacima ili njihov prijenos;

(c)	sigurnu obradu i pohranu dokumenata u papirnatom obliku;

(d)	pojedinačnu dodjelu elektroničkog i fizičkog pristupa samo ovlaštenom osoblju s pravima na pristup.

2. Prije oblikovanja aktivnosti obrade podataka voditelji obrade podataka provode tehničku i integriranu zaštitu podataka kako je navedeno u članku 27. Uredbe. Voditelj obrade podataka može se u svrhu provedbe tehničke i integrirane zaštite podataka savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka i drugim nadležnim službama, uključujući IT i IT sigurnost.

Članak 13.

Obavijesti o povredi podataka

Nakon što sazna za bilo koji incident, posebno za povredu sigurnosti, koji dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog objavljivanja osobnih podataka koji se prenose, pohranjuju ili obrađuju na neki drugi način ili pristupa takvim podacima („povreda osobnih podataka”), voditelj ili izvršitelj obrade podataka odmah obavješćuje službenika za zaštitu podataka i u roku od 72 sata Europskog nadzornika za zaštitu podataka te na odgovarajući način dokumentira incident.

Članak 14.

Istrage i obrada zahtjeva i pritužbi koje provodi službenik za zaštitu podataka

1. Službenik za zaštitu podataka može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev pokrenuti istragu o navodnoj povredi obveza iz Uredbe. Zahtjevi se upućuju službeniku za zaštitu podataka u pisanom obliku.

2. Službenik za zaštitu podataka može od voditelja obrade podataka odgovornog za relevantnu aktivnost obrade podataka zatražiti pisanu izjavu o tom pitanju. Voditelj obrade podataka dostavlja odgovor službeniku za zaštitu podataka u roku od 14 kalendarskih dana od primitka tog zahtjeva. Službenik za zaštitu podataka može zatražiti pristup dodatnim informacijama, dokumentima, nosačima podataka, podatkovnim centrima, prostorijama i sustavima drugih službi ESVD-a, osobito odjela za IT, uprave za sigurnost i glavne uprave koja se bavi administrativnim istragama i stegovnim postupcima. Informacije ili mišljenje dostavljaju se službeniku za zaštitu podataka u roku od 14 kalendarskih dana.

3. Ako su zahtjevi očito neutemeljeni i pretjerani te ako se zloupotrebljavaju, posebno kada isti ispitanik učestalo ponavlja zahtjeve, službenik za zaštitu podataka može odbiti postupiti po zahtjevu u skladu s člankom 14. Uredbe. Podnositelja zahtjeva na odgovarajući se način obavješćuje o tome.

ODJELJAK 5.

POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ISPITANIKA

Članak 15.

Opće odredbe

1. Ispitanici se mogu obratiti voditelju obrade podataka ili službeniku za zaštitu podataka kako bi ostvarili svoja prava u skladu s člancima od 14. do 24. Uredbe.

2. Zahtjevi za ostvarivanje prava ispitanika podnose se u pisanom obliku. Ako je potrebno, službenik za zaštitu podataka pomaže ispitaniku pri utvrđivanju nadležnog voditelja obrade podataka. Službenik za zaštitu podataka prosljeđuje sve zaprimljene zahtjeve nadležnom voditelju obrade podataka, koji se može savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka.

3. Voditelji obrade podataka obrađuju zahtjev i izravno odgovaraju ispitaniku.

Članak 16.

Obrada zahtjevâ za ostvarivanje prava ispitanika

1. Voditelji obrade podataka postupaju po zahtjevu tek nakon provjere identiteta podnositelja zahtjeva ili, ako je zahtjev podnio predstavnik ispitanika, nakon što ispitanik izda odobrenje.

2. Voditelj obrade podataka odgovoran za aktivnost obrade podataka podnositelju zahtjeva šalje potvrdu o primitku u roku od 14 kalendarskih dana nakon što ESVD zaprimi zahtjev. Osim ako je predviđeno drukčije, voditelj obrade podataka odgovara na zahtjev u roku od jednog mjeseca od registracije zahtjeva. Voditelj obrade podataka pozitivno odgovara na zahtjev ili u pisanom obliku navodi razloge za potpuno ili djelomično odbijanje. Rok za odgovor može se u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe produljiti za najviše dva dodatna mjeseca, uzimajući u obzir složenost predmeta i broj podnesenih zahtjeva.

3. Zahtjev ispitanika može se odbiti:

(a)	ako zahtjev nije osnovan;

(b)	ako se primjenjuje iznimka utvrđena u Uredbi;

(c)	ako se primjenjuje ograničenje u skladu s internim pravilima (5) donesenima na temelju članka 25. Uredbe.

4. Ako su zahtjevi očito neutemeljeni i pretjerani te ako se zloupotrebljavaju, posebno kada isti ispitanik učestalo ponavlja zahtjeve, voditelj obrade podataka može nakon savjetovanja sa službenikom za zaštitu podataka odbiti postupiti po zahtjevu u skladu s člankom 14. Uredbe. Podnositelja zahtjeva na odgovarajući se način obavješćuje o tome.

Članak 17.

Iznimke i ograničenja

Ograničenja u skladu s internim pravilima donesenima na temelju članka 25. Uredbe i iznimke utvrđene u njezinim člancima od 15. do 19. i od 21. do 24. primjenjuju se tek nakon savjetovanja sa službenikom za zaštitu podataka.

ODJELJAK 6.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Obavijest o ovoj Odluci

1. U skladu s člankom 41. Uredbe Europskog nadzornika za zaštitu podataka obavješćuje se o ovoj Odluci.

2. Ova Odluka stavlja se na raspolaganje osoblju ESVD-a odgovarajućim sredstvima, posebno njezinim objavljivanjem na internim internetskim stranicama ESVD-a.

Članak 19.

Stavljanje izvan snage

Odluka PROC HR(2011) 016 Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. prosinca 2011. o pravilima o zaštiti podataka stavlja se izvan snage.

Članak 20.

Učinak

Ova Odluka počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. listopada 2019.

Federica MOGHERINI

Visoka predstavnica

(1) SL L 201, 3.8.2010., str. 30.

(2) SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(3) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(4) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(5) Odluka Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o internim pravilima koja se odnose na ograničenja određenih prava ispitanika u vezi s obradom osobnih podataka u okviru djelovanja Europske službe za vanjsko djelovanje (ADMIN(2019) 10).

31.10.2019

Službeni list Europske unije

C 370/18

Odluka Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

od 1. listopada 2019.

o internim pravilima koja se odnose na ograničenja određenih prava ispitanika u vezi s obradom osobnih podataka u okviru djelovanja Europske službe za vanjsko djelovanje

(2019/C 370/06)

VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka u skladu s člankom 41. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 od 28. lipnja 2019.,

budući da:

(1)	Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) obavlja aktivnosti u skladu s Odlukom 2010/427/EU.

(2)

U skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725, ograničenja za primjenu članaka od 14. do 21., 35. i 36., kao i članka 4. Uredbe (EU) 2018/1725 u mjeri u kojoj njegove odredbe odgovaraju pravima i obvezama propisanima u člancima od 14. do 21., određuje ESVD u internim pravilima ako se ne temelje na pravnim aktima donesenima na temelju Ugovorâ.

(3)	Ta interna pravila, uključujući odredbe o procjeni nužnosti i proporcionalnosti ograničenja, ne bi se trebala primijeniti ako je ograničenje prava ispitanika predviđeno pravnim aktom donesenim na temelju Ugovorâ.

(4)	Ako ESVD izvršava svoje obveze u vezi s pravima ispitanika u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725, dužan je razmotriti primjenjuju li se izuzeća iz te Uredbe.

(5)	Ta ograničenja mogu se primijeniti na različita prava ispitanika, uključujući informiranje ispitanika, pravo na pristup, ispravak, brisanje, ograničavanje obrade, obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka ili povjerljivosti komunikacije.

(6)

U okviru svoje organizacije i djelovanja ESVD obavlja aktivnosti koje uključuju osobne podatke, pri čemu može biti nužno i proporcionalno u demokratskom društvu uvesti ograničenje u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 radi zaštite legitimnog interesa, istodobno poštujući bit temeljnih prava i sloboda ispitanika.

(7)	Takva ograničenja mogu se primjenjivati na nekoliko kategorija osobnih podataka, uključujući činjenične podatke i podatke o procjeni.

(8)

Procjene, primjedbe i mišljenja smatraju se osobnim podacima u smislu članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1725. Ograničenja, osobito u pogledu pristupa, ispravljanja i brisanja takvih procjena, primjedaba ili mišljenja u kontekstu postupaka odabira i ocjenjivanja osoblja, kao i u kontekstu aktivnosti zdravstvene službe, službe za posredovanje te službe za unutarnju reviziju i inspekciju za delegacije i urede Unije, predviđena su u tim posebnim administrativnim postupcima.

(9)

Kad je riječ o postupcima odabira i zapošljavanja, ocjenjivanju osoblja i postupcima javne nabave, pravo na pristup, ispravak, brisanje i ograničenje može se ostvariti samo u određenim razdobljima, kako je predviđeno u odgovarajućem postupku, da bi se zaštitila prava drugih ispitanika i poštovala načela jednakog postupanja i tajnosti vijećanja.

(10)	Ispitanik može ostvariti pravo na ispravak procjena ili mišljenja službenih liječnika i savjetnika ESVD-a dostavljanjem svojih primjedaba ili izvješća liječnika po vlastitom izboru.

(11)

Kad je riječ o postupcima odabira i zapošljavanja, nije moguće izmijeniti mišljenje ili procjenu povjerenstva za odabir. To pravo može se ostvariti podnošenjem žalbe na odluku povjerenstva za odabir. Procjene pojedinih članova povjerenstva za odabir i interne rasprave povjerenstva za odabir obuhvaćene su tajnošću vijećanja.

(12)

Kad je riječ o ocjenjivanju osoblja, uključujući postupke ocjenjivanja, nije moguće izmijeniti mišljenje ili procjenu različitih subjekata koji sudjeluju u postupku ocjenjivanja. Ispitanici mogu ostvariti pravo na ispravak dostavljanjem svojih primjedaba ili podnošenjem žalbe, kako je predviđeno postupkom ocjenjivanja osoblja.

(13)	Ograničenja prava i obveza u vezi s osobnim podacima primjenjuju se za svaki slučaj posebno i ne traju dulje nego što je to potrebno za ispunjenje svrhe ograničenja.

(14)

ESVD se obvezuje poštovati temeljna prava ispitanika u najvećoj mogućoj mjeri, uključujući pravo na informiranje, pristup i ispravak, pravo na brisanje, ograničavanje obrade, pravo na obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka ili povjerljivosti komunikacije, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/1725. Međutim, od ESVD-a se može isto tako zahtijevati da ograniči prava i obveze u svrhu zaštite svojih aktivnosti i temeljnih prava i sloboda drugih.

ODLUČIO JE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. U skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2018/1725 („Uredba”) ovom se Odlukom utvrđuju pravila koja se odnose na uvjete pod kojima ESVD, u okviru svojih aktivnosti iz stavka 2., može ograničiti primjenu prava i obveza iz članaka od 14. do 21., 35. i 36. Uredbe, kao i članka 4. Uredbe u mjeri u kojoj njegove odredbe odgovaraju pravima i obvezama propisanima u člancima od 14. do 21.

2. Ova se Odluka primjenjuje na obradu osobnih podataka koju provodi ESVD u svrhe sljedećih aktivnosti:

(i)	unutarnje istrage, uključujući sigurnosne istrage, administrativne istrage, među ostalim o uznemiravanju ili o prijavljenim nepravilnostima, stegovnim postupcima i postupcima suspenzije;

(ii)	slanje obavijesti i upućivanje predmeta Uredu Komisije za istražne radnje i stegovne postupke (IDOC) i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF);

(iii)

analize sigurnosti u vezi s incidentima u području kibersigurnosti ili zloupotrebom informacijskog sustava, uključujući vanjsko sudjelovanje CERT-EU-a, osiguravanje unutarnje sigurnosti videonadzorom, kontrolom pristupa i svrhama istrage, osiguravanje komunikacijskih i informacijskih sustava i provođenje tehničkih sigurnosnih protumjera;

(iv)	istražna pitanja koja su izravno povezana sa zadacima službenika za zaštitu podataka u ESVD-u;

(v)	unutarnje revizije;

(vi)	inspekcijski pregledi delegacija i ureda EU-a;

(vii)

aktivnosti zdravstvene službe i liječnika savjetnika koje zapošljava ESVD;

(viii)

aktivnosti službe za posredovanje;

(ix)	postupci javne nabave;

(x)	postupci odabira osoblja i ocjenjivanje osoblja;

(xi)

prikupljanje podataka u obavještajne svrhe, uključujući informiranost o stanju, protuobavještajnu analizu, rano upozoravanje i analizu obavještajnih podataka za razna tijela EU-a nadležna za odlučivanje u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), borbe protiv terorizma i hibridnih prijetnji;

(xii)

postupci za mjere ograničavanja (sankcije) u svrhu ostvarivanja posebnih ciljeva vanjske i sigurnosne politike Unije;

(xiii)

aktivnosti za zaštitu drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa Unije ili države članice, posebno ciljeva ZVSP-a.

Za potrebe ove Odluke prethodno navedene aktivnosti uključuju pripremne i popratne radnje izravno povezane s istim aktivnostima.

3. Kategorije osobnih podataka koji se obrađuju u vezi s prethodno navedenim aktivnostima mogu sadržavati činjenične podatke i podatke o procjeni. Činjenični podaci uključuju podatke koji se odnose na osobnu identifikaciju i druge administrativne podatke, metapodatke povezane s elektroničkim komunikacijama i podatke o prometu. Podaci o procjeni uključuju opis i procjenu situacija i okolnosti, mišljenja, primjedbe koje se odnose na ispitanike, ocjenu ponašanja ili učinka ispitanika i obrazloženje na kojem se temelje pojedinačne odluke u vezi s administrativnim radom ESVD-a.

Članak 2.

Pojedinosti o voditelju obrade i zaštitnim mjerama

1. ESVD uspostavlja posebne zaštitne mjere za sprečavanje povreda podataka, curenja ili neovlaštenog otkrivanja podataka za koje je uvedeno ograničenje, kao što su:

(a)	pojačane sigurnosne mjere za pohranu fizičke dokumentacije s osobnim podacima;

(b)	posebne sigurnosne mjere za elektroničke baze podataka i alate;

(c)	ograničenja pristupa i dnevničkih datoteka.

2. Voditelj obrade za aktivnosti obrade podataka je ESVD. Organizacijski subjekti koji mogu ograničiti prava i obveze iz članka 1. stavka 1. su službe zadužene za aktivnosti opisane u članku 1. stavku 2.

3. Ograničenja prava i obveza u vezi s osobnim podacima ne bi se trebala primjenjivati dulje nego što je to potrebno za ispunjenje svrhe ograničenja. Razdoblje zadržavanja za osobne podatke na koje se primjenjuje ograničenje određuje se uzimajući u obzir svrhu obrade i uključuje vremenski okvir potreban za upravni i sudski nadzor.

Članak 3.

Ograničenja

1. ESVD može primijeniti ograničenje na temelju ove Odluke u svakom pojedinom slučaju za zaštitu:

(a)	nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili obrane država članica, uključujući među ostalim nadzor i obradu podataka u obavještajne svrhe ili radi zaštite ljudskih života, posebno kao odgovor na prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i terorističke napade;

(b)

sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući među ostalim sprečavanje prijetnji javnoj sigurnosti; takve istrage mogu uključivati administrativne istrage, stegovne postupke ili istrage OLAF-a u mjeri u kojoj postoji povezanost sa sprečavanjem ili istragom kaznenih djela;

(c)

važnih ciljeva od općeg javnog interesa Unije ili države članice, osobito ciljeva ZVSP-a ili važnih gospodarskih ili financijskih interesa Unije ili države članice, uključujući među ostalim monetarna, proračunska i porezna pitanja, javno zdravlje i socijalnu sigurnost te postupke javne nabave i istrage u svrhu ostvarivanja važnih ciljeva od javnog interesa Unije;

(d)	unutarnje sigurnosti institucija i tijela Unije, uključujući među ostalim elektroničke komunikacijske i informacijske mreže;

(e)	zaštite neovisnosti pravosuđa i sudskih postupaka, uključujući pravno savjetovanje;

(f)	sprečavanja, istrage, otkrivanja i kaznenog progona kršenja etike za regulirane profesije ili obveza iz Pravilnika o osoblju (3) i Financijske uredbe (4), uključujući slučajeve koji nemaju veze s kaznenim djelima;

(g)	funkcije praćenja, inspekcije ili regulatorne funkcije koja je, barem povremeno, povezana s izvršavanjem službenih ovlasti u slučajevima iz točaka od (a) do (c), uključujući među ostalim slučaj ciljane revizije, inspekcije ili istrage;

(h)	zaštite ispitanika ili prava i sloboda drugih, uključujući među ostalim zaštitu svjedoka, ispitivanih osoba u kontekstu sigurnosnih istraga, administrativnih istraga, inspekcija i revizija, zviždača i navodnih žrtava uznemiravanja;

(i)	izvršenja naplate potraživanja u građanskim sporovima.

2. Podložno člancima od 4. do 8., ESVD može ograničiti prava i obveze iz članka 1. stavka 1. u odnosu na osobne podatke dobivene od druge institucije, tijela, agencije ili ureda Unije, nadležnih tijela države članice ili treće zemlje ili međunarodne organizacije u sljedećim slučajevima:

(a)	ako druga institucija, tijelo, agencija ili ured Unije može ograničiti ostvarivanje tih prava i obveza na temelju svojih relevantnih pravnih akata donesenih u skladu s člankom 25. ili poglavljem IX. Uredbe ili svojih osnivačkih akata;

(b)

ako nadležna tijela države članice mogu ograničiti ostvarivanje tih prava i obveza na temelju pravnih akata donesenih u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (5) ili u okviru nacionalnih mjera za prenošenje članka 13. stavka 3., članka 15. stavka 3. ili članka 16. stavka 3. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (6);

(c)	ako ostvarivanje tih prava i obveza može ugroziti suradnju ESVD-a s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama u obavljanju njegovih aktivnosti, osim ako su interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika važniji od te potrebe za suradnjom.

Prije primjene ograničenja iz ovog stavka ESVD se savjetuje s relevantnom institucijom, tijelom, agencijom, uredom Unije, međunarodnom organizacijom ili nadležnim tijelima države članice, osim ako je očito da je ograničenje predviđeno pravnim aktom iz ovog stavka ili da bi takvo savjetovanje ugrozilo aktivnosti ESVD-a.

3. Prije primjene ograničenja ESVD razmatra je li to ono nužno i proporcionalno u demokratskom društvu te poštuje li se tim ograničenjem bit temeljnih prava i sloboda ispitanika.

Pri procjeni nužnosti i proporcionalnosti za svaki pojedini slučaj ESVD je dužan:

i.	odmjeriti rizik za prava i slobode ispitanika u odnosu na rizik za prava i slobode drugih. Rizici za prava i slobode ispitanika odnose se u prvom redu na njihovu privatnost, njihov ugled te trenutak kad mogu početi ostvarivati svoja prava na obranu; i

ii.	razmotriti potrebu zaštite cilja aktivnosti ESVD-a iz članka 1. stavka 2., osobito rizik od uništavanja ili skrivanja dokaza.

Ta procjena nužnosti i proporcionalnosti, kao i razlozi za ograničenje moraju se dokumentirati. U tu se svrhu svako ograničenje posebno unosi u popis kojim upravlja voditelj obrade, te se u njemu navodi kako bi ostvarivanje ograničenih prava i obveza iz članka 1. stavka 1. ugrozilo svrhu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. ili negativno utjecalo na prava i slobode drugih. Upisuju se i dokumenti koji sadržavaju osnovne činjenične i pravne elemente ograničenja. Evidencija se dostavlja Europskom nadzorniku za zaštitu podataka na zahtjev.

Pristup evidenciji u popisu, uključujući napomenu o procjeni, ograničen je tako dugo dok vrijedi ograničenje koje ona opravdava, u skladu sa stavcima 4. i 5.

4. Ograničenje se ukida čim razlozi koji ga opravdavaju više ne postoje.

5. Potreba za zadržavanjem ograničenja preispituje se u odgovarajućim vremenskim razmacima, najmanje svakih šest mjeseci od njegova donošenja, a u svakom slučaju po zaključenju odgovarajućeg postupka u vezi s aktivnostima iz članka 1. stavka 2.

Članak 4.

Preispitivanje koje provodi službenik za zaštitu podataka

1. Svaki organizacijski subjekt, kad ograničava ostvarivanje prava i obveza iz članka 1. stavka 1., kad preispituje ograničenje i kad produljuje ili ukida ograničenje, dužan je bez neopravdane odgode o tome obavijestiti službenika za zaštitu podataka u pisanom obliku. Službenik za zaštitu podataka ima pristup evidenciji uspostavljenoj u skladu s člankom 3. stavkom 3.

2. Službenik za zaštitu podataka može od voditelja obrade u pisanom obliku zatražiti da preispita primjenu ograničenja. Voditelj obrade obavješćuje službenika za zaštitu podataka u pisanom obliku o ishodu traženog preispitivanja.

3. Dokumenti iz ovog članka dostavljaju se Europskom nadzorniku za zaštitu podataka na zahtjev.

Članak 5.

Informiranje ispitanika i informacije o ograničenjima

1. ESVD na svojim internetskim stranicama ili na intranetu objavljuje izjave o zaštiti osobnih podataka i obavijesti o zaštiti podataka kojima se ispitanici obavješćuju o njegovim aktivnostima koje uključuju obradu osobnih podataka, o njihovim pravima i mogućim ograničenjima tih prava.

2. Voditelj obrade može ograničiti pravo na informacije u pogledu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točaka (i), (ii), (iii), (iv), (v), (vi), (viii), (xi), (xii) i (xiii). Ne dovodeći u pitanje stavak 4., ESVD prema potrebi pojedinačno obavješćuje dotične ispitanike o primjeni ograničenja bez neopravdane odgode i u pisanom obliku. Ako je zahtjev ispitanika odbijen zbog ograničenja, ispitanici se obavješćuju o glavnim razlozima na kojima se temelji ograničenje i o njihovu pravu na podnošenje pritužbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

3. Ograničenje iz ovog članka primjenjuje se u skladu s člancima 3. i 4.

4. Informiranje o ograničenju na temelju ove Odluke može se odgoditi, izostaviti ili uskratiti ako bi se time poništio učinak ograničenja. Ta odgoda, izostavljanje ili uskraćivanje primjenjuje se u skladu s odredbama članaka 3. i 4.

Članak 6.

Pravo na pristup

1. Pravo na pristup iz članka 17. Uredbe može se ograničiti u pogledu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točaka (i), (ii), (iii), (iv), (v), (vi), (vii), (viii), (ix), (x), (xi) (xii) i (xiii).

2. Ako ispitanici zatraže pristup svojim osobnim podacima koji se obrađuju u kontekstu određene aktivnosti iz članka 1. stavka 2., ESVD ograničava svoj odgovor na osobne podatke koji se obrađuju za tu aktivnost.

3. Ako ESVD ispitanicima ograniči pravo na pristup osobnim podacima u cijelosti ili djelomično, kako je navedeno u članku 17. Uredbe (EU) 2018/1725, u svojem odgovoru na zahtjev za pristup dužan je bez neopravdane odgode u pisanom obliku obavijestiti dotičnog ispitanika o primijenjenom ograničenju i glavnim razlozima za to. Informiranje o razlozima za ograničenje može se odgoditi, izostaviti ili uskratiti ako bi se time ugrozila svrha ograničenja.

4. ESVD može u svakom pojedinom slučaju ograničiti pravo ispitanika na izravan pristup medicinskim podacima psihološke ili psihijatrijske prirode ako pristup takvim podacima može biti opasan za zdravlje ispitanika. To ograničenje mora biti proporcionalno onom što je neophodno za zaštitu ispitanika. U tim se slučajevima pristup informacijama daje liječniku po izboru ispitanika.

5. Ograničenje iz ovog članka primjenjuje se u skladu s člancima 3., 4. i 5.

Članak 7.

Pravo na ispravak, brisanje i ograničavanje obrade

1. Pravo na ispravak, brisanje i ograničavanje obrade iz članka 18., članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. Uredbe može se ograničiti u pogledu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točaka (i), (ii), (iii), (iv), (v), (vi), (vii), (viii), (ix), (x), (xi), (xii) i (xiii).

2. Kad je riječ o medicinskim podacima, ispitanici mogu ostvariti pravo na ispravak procjena ili mišljenja službenih liječnika ili savjetnika ESVD-a dostavljanjem svojih primjedaba ili izvješća liječnika po vlastitom izboru.

3. Ograničenje iz ovog članka primjenjuje se u skladu s člancima 3., 4. i 5.

Članak 8.

Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka

1. Pravo na obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka iz članka 35. Uredbe može se ograničiti u pogledu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točaka (i), (ii), (iii), (iv), (v), (vi), (viii), (xi), (xii) i (xiii).

2. Ograničenje iz ovog članka primjenjuje se u skladu s člancima 3., 4. i 5.

Članak 9.

Povjerljivost elektroničkih komunikacija

1. Obveza osiguravanja povjerljivosti elektroničkih komunikacija može se ograničiti u pogledu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. točaka (i), (ii), (iii), (iv), (xi), (xii) i (xiii) samo u sljedećim iznimnim slučajevima:

(a)	ako je ograničavanje obveze osiguravanja povjerljivosti podataka o broju pozivatelja potrebno da bi se ušlo u trag uznemirujućim pozivima;

(b)	ako je ograničavanje obveze osiguravanja povjerljivosti podataka o broju pozivatelja i lokaciji potrebno da bi hitne službe mogle učinkovito obavljati svoje zadatke;

(c)

ako je ograničavanje obveze osiguravanja povjerljivosti komunikacija, podataka o prometu i lokaciji potrebno za zaštitu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili obrane država članica, unutarnje sigurnosti institucija i tijela Unije, sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela, kršenja Pravilnika o osoblju i Financijske uredbe ili neovlaštene upotrebe elektroničkog komunikacijskog sustava, kako je navedeno u članku 25. Uredbe.

2. Ograničenje iz ovog članka primjenjuje se u skladu s člancima 3., 4. i 5.

Članak 10.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. listopada 2019.

Federica MOGHERINI

Visoka predstavnica

(1) SL L 201, 3.8.2010., str. 30.

(2) SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(3) Uredba Vijeća (EEZ Euratom, ECSS) br. 259/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i uvjeta zapošljavanja ostalih službenika Europske unije (SL 45, 14.6.1962., str. 1385., pročišćena verzija).

(4) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(5) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(6) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

31.10.2019

Službeni list Europske unije

C 370/24

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o reviziji uredbi EU-a o dostavi pismena i izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskim stranicama Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)

(2019/C 370/07)

Europska komisija je 31. svibnja 2018. donijela prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (1) i prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlament i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (2) na drugoj strani. Cilj je prijedloga uglavnom poboljšati neometano funkcioniranje pravosudne suradnje u tim područjima uporabom, među ostalim, decentraliziranog IT sustava za upućivanje zahtjeva za slanje pismena i izvođenje dokaza.

EDPS potvrđuje da su razmjene osobnih podataka elementi koji su nužni za stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde. Stoga pozdravlja opće ciljeve prijedloga za poboljšanje učinkovitosti pravosudne suradnje u građanskim ili trgovačkim stvarima u pogledu izvođenja dokaza i dostave pismena, osobito digitalizacijom i upotrebom IT tehnologije. Europski nadzornik za zaštitu podataka slaže se sa stajalištem da bi predloženo zakonodavstvo moglo imati stvarni utjecaj na svakodnevni život građana EU-a.

U ovom se mišljenju iznose tri glavne preporuke s ciljem pružanja konstruktivne pomoći zakonodavcima kako bi ostvarili taj vrlo važan cilj i istodobno osigurali usklađenost s Poveljom i Općom uredbom o zaštiti podataka:

—

osiguravanje jasne pravne osnove za IT sustav koji bi se koristio za slanje pismena, zahtjeva i obavijesti za svrhe tih uredbi. Ta bi se pravna osnova u načelu trebala uključiti u zakonodavni akt EU-a, osobito u slučaju kada bi IT sustav podrazumijevao sudjelovanje institucije, tijela, agencije ili ureda EU-a. Čak i u slučaju da se obrada osobnih podataka odvija u okviru postojećeg IT sustava, EDPS predlaže da se korištenje takvog sustava predvidi u samom zakonodavnom aktu. Međutim, potrebno je na temelju pravnog akta donesenog na razini EU-a propisno utvrditi i sam postojeći sustav predviđen za upotrebu, što trenutačno nije slučaj sa sustavom e-CODEX. Ako se zakonodavac EU-a odluči za rješenje koje uključuje sustav e-CODEX, potrebno je bez odgode riješiti pitanje nepostojanja pravnog instrumenta na razini EU-a kojim se utvrđuje i regulira sustav,

—

uvrštenje, u same zakonodavne akte, detaljnog opisa aspekata IT sustava, poput odgovornosti za zaštitu podataka ili relevantnih zaštitnih mjera, koje je potrebno dodatno utvrditi u provedbenim aktima. Ovisno o mjeri u kojoj će Komisija ili druga institucija, tijelo, agencija ili ured EU-a biti uključeni u rad novog sustava, u pravnom bi se aktu u idealnom slučaju trebale utvrditi njihove odgovornosti u svojstvu (zajedničkog) voditelja ili izvršitelja obrade,

—	provedba procjene učinka na zaštitu podataka kod pripreme provedbenih akata.

EDPS daje dodatne daljnje preporuke u ovom mišljenju.

EDPS ostaje na raspolaganju institucijama za daljnje savjete tijekom zakonodavnog postupka i u provedbenoj fazi nakon što uredbe budu donesene.

1. Uvod i kontekst

Komisija je 31. svibnja 2018. donijela dva prijedloga (3) uredbe Europskog parlamenta i Vijeća kojima bi se izmijenilo sljedeće:

—	Uredba Vijeća (EK) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (u daljnjem tekstu: „Uredba o izvođenju dokaza”);

—	Uredba (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlament i Vijeća o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (u daljnjem tekstu: „Uredba o dostavi pismena”).

Uredbom o izvođenju dokaza, koja se primjenjuje od 2004., predviđaju se dva načina izvođenja dokaza među državama članicama: izvođenje dokaza putem zamoljenog suda i neposredno izvođenje dokaza od strane suda koji upućuje zahtjev.

Uredbom o dostavi pismena, koja se primjenjuje od 2008., predviđaju se različiti načini za slanje pismena iz jedne države članice u drugu za potrebe dostave u potonjoj putem tijela za slanje i zaprimanje pismena ili konzularnim ili diplomatskim putem. U njoj se utvrđuju i pravni uvjeti dostave pismena poštom izravno preko granica i predviđa se izravna dostava putem nadležne osobe iz države članice primateljice ako je to u skladu sa zakonodavstvom te države članice. Obuhvaća i minimalne standarde o zaštiti prava na obranu. Primjena Uredbe „nije ograničena na postupke pred građanskim sudovima jer njezino područje primjene obuhvaća i izvansudska pismena koja može biti potrebno dostaviti u raznim izvansudskim postupcima (npr. u ostavinskim postupcima pred javnim bilježnikom ili u predmetima iz područja obiteljskog prava pred javnim tijelom) ili čak i ako se ne vodi nikakav sudski postupak.” (4).

Prijedlozi su uključeni u program rada Komisije za 2018. u okviru inicijativa REFIT-a u području pravosuđa i temeljnih prava utemeljenom na uzajamnom povjerenju (5). Prijedlozima je priložena procjena učinka (6).

Obama prijedlozima predviđa se slanje pismena, zahtjeva i obavijesti putem obveznog decentraliziranog IT sustava koji se sastoji od nacionalnih IT sustava međusobno povezanih komunikacijskom infrastrukturom kojom se omogućuje sigurna i pouzdana prekogranična razmjena informacija među nacionalnim IT sustavima. Prijedlozima se predviđa i primjena Uredbe (EU) br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (7).

Europski parlament usvojio je 13. veljače 2019. zakonodavne rezolucije o obama prijedlozima u prvom čitanju (8), kojima se, među ostalim, postigao dogovor o uspostavljanju decentraliziranog IT sustava pod uvjetom da se taj sustav temelji na sustavu e-CODEX i da se provedba tog sustava osigurava putem delegiranih akata.

Dana 6. lipnja 2019. održana je rasprava o politikama u Vijeću. Predsjedništvo je zaključilo da „je Vijeće potvrdilo potrebu za modernizacijom naših postupaka kad je riječ o pravosudnoj suradnji u građanskim ili trgovačkim stvarima. Predsjedništvo je napomenulo da je prednost dana decentraliziranom i osiguranom IT sustavu. Također je dodalo da bi ministri mogli prihvatiti obveznu uporabu sustava samo uz određene uvjete, uključujući dulji prijelazni rok i pozadinski referentni sustav koji će osigurati Komisija. Bit će potrebno razmotriti i popis nužnih iznimki. Naposljetku, predsjedništvo je napomenulo da bi e-CODEX mogao biti softversko rješenje koje se treba koristiti u tu svrhu. Daljnji rad bit će potrebno obaviti na tehničkoj razini” (9).

Komisija je 23. travnja 2019. Europskom nadzorniku za zaštitu podataka (u daljnjem tekstu: „EDPS”) podnijela zahtjev za savjetovanje kako bi ocijenila usklađenost obaju prijedloga s Općom uredbom o zaštiti podataka (u daljnjem tekstu: „GDPR”). EDPS pozdravlja činjenicu što se Komisija s njime savjetovala.

3. Zaključci

24.

EDPS pozdravlja opće ciljeve prijedloga za poboljšanje učinkovitosti pravosudne suradnje, osobito putem digitalizacije i upotrebe IT tehnologije u vezi s izvođenjem dokaza i dostavom pismena u građanskim i trgovačkim stvarima. Stoga je cilj ovog mišljenja pružiti konstruktivan i objektivan savjet institucijama EU-a.

25.

EDPS pozdravlja utvrđivanje arhitekture sustava na visokoj razini u samom zakonodavnom aktu i obvezu pouzdane razmjene informacija kao i potrebu za upotrebom usluga povjerenja kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 910/2014.

26.

Radi osiguranja sukladnosti s Poveljom i Općom uredbom o zaštiti podataka EDPS iznosi tri glavne preporuke:

—

osiguravanje jasne pravne osnove za IT sustav koji će se koristiti za slanje pismena, zahtjeva i komunikacija za svrhe tih uredbi. Ta bi se pravna osnova u načelu trebala uključiti u zakonodavni akt EU-a, osobito u slučaju kada bi IT sustav podrazumijevao sudjelovanje institucije, tijela, agencije ili ureda EU-a. Čak i u slučaju da se obrada osobnih podataka realizira u okviru postojećeg IT sustava, EDPS predlaže da se korištenje takvog sustava uključi u sam zakonodavni akt. Međutim, potrebno je na temelju pravnog akta donesenog na razini EU-a propisno utvrditi i sam postojeći sustav predviđen za upotrebu, što trenutačno nije slučaj sa sustavom e-CODEX. Ako se zakonodavac EU-a odluči za rješenje koje uključuje sustav e-CODEX, potrebno je bez odgode ukloniti nedostatak pravnog instrumenta na razini EU-a kojim se utvrđuje i regulira sustav.

—

detaljan opis aspekata IT sustava, poput odgovornosti u vezi sa zaštitom podataka ili relevantnih zaštitnih mjera, koji se osim u samim zakonodavnim aktima trebaju dodatno utvrditi i u provedbenim aktima. Ovisno o mjeri u kojoj će Komisija ili druga institucija EU-a, tijelo, agencija ili ured biti uključeni u rad sustava, u pravnom bi se aktu u idealnom slučaju trebale utvrditi njihove odgovornosti u svojstvu (zajedničkog) voditelja i izvršitelja obrade.

—	provedba procjene učinka na zaštitu podataka kod pripreme provedbenih akata.

27.

EDPS također preporučuje:

—	predviđanje, u oba zakonodavna akta, provedbenog akata kojim se dodatno opisuje IT sustav i koji obuhvaća nove odredbe o elektroničkim uslugama i izravnom izvođenju dokaza putem videokonferencije te koji sadržava posebne zaštitne mjere i u vezi s tim postupcima obrade;

—	u slučaju zajedničkog vođenja obrade potrebno je u provedbenim aktima definirati odnos među zajedničkim voditeljima obrade i sadržaj obvezujućih sporazuma među njima;

—	utvrđivanje u provedbenim aktima zaštitnih mjera kojima se osigurava pristup ograničenom broju ovlaštenih korisnika;

—	što detaljnije utvrđivanje u provedbenim aktima statističkih elemenata koje je potrebno prikupiti.

28.

Naposljetku, EDPS i dalje je na raspolaganju Komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu za pružanje savjeta u daljnjim fazama ovog postupka. Preporuke iz ovog mišljenja ne dovode u pitanje dodatne primjedbe koje bi EDPS mogao imati ako se u budućnosti pojave nova pitanja. Podsjeća da je Komisija, u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725, obvezna savjetovati se s EDPS-om prilikom pripreme provedbenih i delegiranih akata koji utječu na zaštitu prava i sloboda pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka. EDPS stoga očekuje da će se po tom pitanju kasnije tražiti njegovo mišljenje o odredbama iz nacrta provedbenih i delegiranih akata.

U Bruxellesu 13. rujna 2019.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) SL L 174, 27.6.2001., str. 1.

(2) SL L 324, 10.12.2007., str. 79

(3) Prijedlog COM(2018)378 final (u daljnjem tekstu prijedlog za izvođenje dokaza) i prijedlog COM (2018)379 final (u daljnjem tekstu: prijedlog za dostavu pismena).

(4) Obrazloženje, str. 2.

(5) Program rada Komisije za 2018.: plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu, COM(2017) 650 final od 24.10.2017., Prilog II., točke 10. i 11.

(6) Radni dokumenti službi Komisije SWD(2018)285 i SWD(2018)287.

(7) Obrazloženje prijedloga za izvođenje dokaza, str. 3. i o prijedlogu za dostavu pismena str. 4.:”iako u načelu ništa ne sprečava države članice da digitaliziraju način komuniciranja, dosadašnje iskustvo i predviđanja o tome što će se dogoditi bez djelovanja na razini EU-a pokazuju da bi napredak bio vrlo spor i da, čak i ako bi države članice poduzele mjere, interoperabilnost se ne bi mogla osigurati bez okvira koji se temelji na pravu EU-a. Države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj prijedloga, nego se on može ostvariti samo na razini Unije”.

(8) P8_TA(2019)0103 i P8_TA(2019)0104.

(9) Ishod sastanka Vijeća (9970/19), str. 7., privremena verzija dostupna je na: https://www.consilium.europa.eu/media/39709/st09970-en19.pdf

Sukladno dokumentu predsjedništva (9566/19), stavcima 8. i 13., „u Komisijinim procjenama učinka uz oba prijedloga sustav e-CODEX smatra se najprikladnijim i jedinim lako dostupnim IT sustavom. Razvoj drugog decentraliziranog sustava značio bi ponovno rješavanje istih izazova koji su već riješeni tijekom razvoja e-CODEX-a”. Jedno je od postojećih rješenja e-CODEX, sustav koji je konzorcij država članica uz financijsku potporu EU-a razvijao skoro deset godina. E-CODEX se trenutačno upotrebljava za sljedeće: Sustav međusobnog povezivanja poslovnih registara (BRIS), međusobno povezivanje nacionalnih registara nesolventnosti, digitalni sustav razmjene e-dokaza. Međutim, u mjeri u kojoj se to odnosi na slučajeve upotrebe koji se temelje na dobrovoljnoj suradnji, e-CODEX još nisu provele niti ga upotrebljavaju sve države članice. U tom kontekstu, tijekom rasprava u radnoj skupini, Komisija bi za države članice u kojima trenutačno ne postoje IT sustavi za podršku elektroničkim postupcima mogla razmotriti razvoj referentnog provedbenog rješenja za pozadinski sustav na nacionalnoj razini, pod uvjetom da među delegacijama postoji dovoljno snažna i široka potpora za obveznu elektroničku komunikaciju. Svi sustavi moraju biti tehnički interoperabilni i sukladni s istim skupom tehničkih specifikacija (protokoli, norme, XML sheme i procesi).”

31.10.2019

Službeni list Europske unije

C 370/32

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 370/11)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

Pauillac

PDO-FR-A0713-AM03

Datum obavijesti: 9.8.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Ograničeno područje čestice

U drugu alineju podtočke 2. točke IV. poglavlja I. specifikacije dodan je datum 6. rujna 2018.

2. Zemljopisno područje

U podtočki 1. točke IV. specifikacije:

—	nakon riječi „odvijaju se” dodane su riječi „na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 27. travnja 2018.”,

—	izbrisana je općina „Cissac-Médoc”.

Predmetna izmjena nadovezuje se na radove razgraničenja, kojima je utvrđeno da nisu navedeni nazivi čestica koje se nalaze u općini Cissac-Médoc, koja je zbog toga uklonjena iz zemljopisnog područja.

U skladu s time jedinstveni dokument mijenja se u točki 1.6., koja se odnosi na zemljopisno područje.

3. Povezanost sa zemljopisnim područjem

U točki X. podtočki l. specifikacije, pod slovom (a) izbrisane su riječi „Cissac-Médoc”.

Ta izmjena provedena je nakon izmjene zemljopisnog područja.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4. Čestice izvan općine Pauillac

Prilog kojim je utvrđen popis čestica koje se nalaze izvan općine Pauillac i koje mogu nositi oznaku Pauillac ažuriran je nakon provedbe radova razgraničenja.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Pauillac

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorija proizvoda od vinove loze

1. Vino

4. Opis vina

Naziv „Pauillac” upotrebljava se za mirna crna vina.

Ta vina imaju sljedeća svojstva:

—	minimalnu prirodnu alkoholnu jakost po volumenu od 11 %,

—	ukupnu alkoholnu jakost po volumenu od 13,5 % nakon obogaćivanja,

—	udio jabučne kiseline ≤ 0,30 g/l,

—	udio fermentabilnog šećera ≤ 2 g/l,

—	udio hlapljivih kiselina za vina koja se stavljaju na tržište u razlivenom stanju ≤ 13,26 meq/l do 31. srpnja godine koja slijedi nakon berbe, odnosno ≤ 16,33 meq/l nakon tog datuma.

Vina „Pauillac” intenzivne su boje. To su grimizna vina jakog karaktera, među ostalim zahvaljujući miješanju sorti, pri čemu je osobito dominantna sorta cabernet sauvignon N. Zahvaljujući taninskoj strukturi koja proizlazi iz navedenoga ta vina imaju izvanrednu sposobnost dozrijevanja. Međutim, sorta merlot N i dalje je prisutna jer vinu daje zaokruženi i voćni okus. Struktura i složenost ojačani su sortom cabernet franc N, odnosno ponekad sortom petit-vedot N. Nakon dugog dozrijevanja ta vina razvijaju vrlo složeni bouquet.

Ostali kriteriji u skladu su s važećim propisima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Poseban enološki postupak

—	Reduktivne tehnike obogaćivanja vina dopuštene su uz ograničenje stope koncentracije od 15 %.

—	Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %.

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 7000 trsova po hektaru.

Razmak između redova ne smije biti veći od 1,50 metara, a razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 metara.

Rezidba se obavlja najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa).

Vinova loza obrezuje se u skladu sa sljedećim tehnikama s najviše dvanaest pupova po trsu:

—

duga rezidba „médoc” ili kratka i duga rezidba, pri čemu trs može imati dva kraka s najviše četiri pupa po kraku za sorte cot N, cabernet-sauvignon N, merlot N i petit verdot N, odnosno najviše pet pupova po kraku za sorte cabernet franc N i carmenère N. Prigojni reznik reže se na dva pupa po kraku,

—	kratka rezidba u dvostrukom kordoncu ili rezidba na četiri kraka.

Navodnjavanje tijekom razdoblja rasta vinove loze dopušteno je u skladu s odredbama članka D. 645-5. Zakona o poljoprivredi i pomorskom ribarstvu.

b. Najveći prinos

63 hektolitra po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području općine Pauillac u departmanu Gironde, kao i na česticama navedenima u prilogu specifikaciji za sljedeće općine: Saint-Estèphe, Saint-Julien Beychevelle i Saint-Sauveur.

7. Glavne sorte vinove loze

Petit Verdot N

Cabernet franc N

Merlot N

Carmenère N

Cot N - Malbec N

Cabernet-Sauvignon N

8. Opis povezanosti

U departmanu Gironde i u središnjem dijelu poluotoka Médoc, 50 kilometara od sjevera Bordeauxa na lijevoj obali estuarija, zemljopisno područje proizvodnje proizvoda obuhvaćenih kontroliranom oznakom izvornosti „Pauillac” odgovara području općine Pauillac te dijelu područja općina Saint-Estèphe, Saint-Julien-Beychevelle i Saint-Sauveur.

Ovaj naziv, koji je razvijen u kontekstu umjerene oceanske klime, ostvaruje koristi od klimatskih čimbenika koji pogoduju razvoju velikog vinograda zbog regulatornog toplinskog učinka koji nastaje zahvaljujući prisutnosti voda Atlantskog oceana i rijeke Gironde. Oceanska klima, nekih godina popraćena kišnim jesenskim razdobljima niskog tlaka ili, naprotiv, toplim i vrlo sunčanim kasnim jesenima, izrazito utječe na berbu. Međutim, glavna obilježja povezana su ponajprije s tipičnom geologijom tog sedimentnog bazena, geološkim podrijetlom tla, oblikom reljefa i topografijom te postojećim sastavom tla tamošnjih vinograda.

Čestično područje proizvodnje razgraničuje čestice, čija su tla šljunčana ili pješčano-šljunčana, pod uvjetom da je njihov udio sitnog pijeska, koji je najčešće eolskog podrijetla, vrlo nizak i da je propusnost tla ispravna. Tla općine Pauillaca čine dio područja idealnog za proizvodnju sorte cabernet sauvignon N, no na njemu dobro uspijeva i sorta merlot N. S druge strane, čestice smještene na modernim aluvijalnim naslagama, na velikim podlogama od eolskog pijeska ili podlogama koje su slabo drenirane jer se nalaze na nepropusnom podzemlju, isključene su iz područja proizvodnje. Isto vrijedi i za umjetne čestice, koje su sagrađene ili se upotrebljavaju u šljunčanim jamama. Način uzgoja vinove loze vrlo je selektivan, s ograničenim razmakom između redova te najvećim opterećenjem po čestici i trsu vinove loze.

Kvaliteta i specifičnost vina obuhvaćenih kontroliranom oznakom izvornosti „Pauillac” proizlaze iz naravi tla i njihova topografskog položaja u blizini estuarija, koji štiti vinograd od krajnjih klimatskih uvjeta.

Još više nego u okviru ostalih naziva vina s poluotoka Médoc, vinogradi općine Pauillac bili su predmet opsežnog priznavanja u obliku različitih razvrstavanja svojstava provedenih od kraja 18. stoljeća. Ta općina, koja danas ima 18 razvrstanih vinograda (od kojih su prvi bili Lafite-Rothschild, Latour 1855. i Mouton-Rothschild 1973.), broji najviše razvrstanih vinograda.

Način uzgoja vinove loze, čija stvarna gustoća premašuje 7000 trsova po hektaru propisanih specifikacijom za naziv, zahvaljujući kontroliranim prinosima omogućuje dobivanje vrlo zrelog, zdravog i koncentriranog grožđa. Moguće su dugotrajna maceracija i značajne ekstrakcije kako bi se dobila struktura potrebna za dozrijevanje. Stoga je dozrijevanje, koje mora trajati najmanje šest mjeseci, neophodno kako bi se omogućilo dobivanje kombinacija tanina i antocijana potrebnih za stabilizaciju boje i postizanje obloge tanina, koji tako gube svoju tvrdoću.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području.

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, utvrđeno odstupanjem za proizvodnju, razvoj i dozrijevanje vina, obuhvaća područja sljedećih općina departmana Gironde osim čestica navedenih u prilogu: Cissac-Médoc, Saint-Estèphe, Saint-Julien-Beychevelle, SaintLaurent-Médoc, Saint-Sauveur, Saint-Seurin-de-Cadourne i Vertheuil.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja.

Opis uvjeta:

na oznaci se može navesti veća zemljopisna jedinica „Bordeaux – Médoc”, „Vin de Bordeaux – Médoc” ili „Grand Vin de Bordeaux – Médoc”.

Znakovi kojima je ispisan taj naziv ne smiju biti veći, viši i širi od dvije trećine veličine znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.

POVEZNICA NA SPECIFIKACIJU PROIZVODA

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-6d2525a4-0869-49f7-97bf-4a489bee5499

(1) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 оd 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja (SL L 9, 11.1.2019., str. 2.).

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 370

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 62. 31. listopada 2019.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2019/C 370/01	Komunikacija Komisije Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2019/C 370/02	Odluka Vijeća od 24. listopada 2019. o imenovanju zamjenika izvršnog direktora Europola	4
	Europska komisija
2019/C 370/03	Tečajna lista eura — 30. listopada 2019.	6
2019/C 370/04	Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije	7
	Europska služba za vanjsko djelovanje
2019/C 370/05	Odluka Visokog Predstavnika Unije za Vanjske Poslove i Sigurnosnu Politiku od 1. listopada 2019. o provedbenim pravilima koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u Europskoj službi za vanjsko djelovanje i o primjeni Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća	9
2019/C 370/06	Odluka Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. listopada 2019. o internim pravilima koja se odnose na ograničenja određenih prava ispitanika u vezi s obradom osobnih podataka u okviru djelovanja Europske službe za vanjsko djelovanje	18
	Europski nadzornik za zaštitu podataka
2019/C 370/07	Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o reviziji uredbi EU-a o dostavi pismena i izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskim stranicama Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)	24
	OBAVIJESTI U VEZI S EUROPSKIM GOSPODARSKIM PROSTOROM
	Nadzorno tijelo EFTA-e
2019/C 370/08	Obavijest Nadzornog tijela EFTA-e o kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama za države EFTA-e koje se primjenjuju od 1. listopada 2019. (Objavljena u skladu s pravilima o referentnim i diskontnim stopama utvrđenima u dijelu VII. Smjernica Nadzornog tijela o državnim potporama i članku 10. Odluke Nadzornog tijela br. 195/04/COL od 14. srpnja 2004.)	28

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1106
JPY	japanski jen	120,99
DKK	danska kruna	7,4709
GBP	funta sterlinga	0,86200
SEK	švedska kruna	10,8010
CHF	švicarski franak	1,1032
ISK	islandska kruna	138,10
NOK	norveška kruna	10,2488
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,512
HUF	mađarska forinta	329,72
PLN	poljski zlot	4,2629
RON	rumunjski novi leu	4,7577
TRY	turska lira	6,3615
AUD	australski dolar	1,6199
CAD	kanadski dolar	1,4534
HKD	hongkonški dolar	8,7080
NZD	novozelandski dolar	1,7504
SGD	singapurski dolar	1,5141
KRW	južnokorejski von	1 297,21
ZAR	južnoafrički rand	16,5609
CNY	kineski renminbi-juan	7,8371
HRK	hrvatska kuna	7,4606
IDR	indonezijska rupija	15 600,04
MYR	malezijski ringit	4,6423
PHP	filipinski pezo	56,591
RUB	ruski rubalj	70,9556
THB	tajlandski baht	33,580
BRL	brazilski real	4,4611
MXN	meksički pezo	21,2538
INR	indijska rupija	78,7705

	Island	Lihtenštajn	Norveška
1.10.2019. –	4,93	–0,66	1,72

	V. Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europska komisija
2019/C 370/09	Poziv na podnošenje prijedloga o potpori mjerama informiranja koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za 2020.	29
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2019/C 370/10	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9568 — Marcegaglia Plates/Evraz Palini Bertoli) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	30
	DRUGI
	Europska komisija
2019/C 370/11	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	32


	(1) Tekst značajan za EGP.