24.7.2019

Službeni list Europske unije

C 248/4

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 248/04)

Ova je obavijest objavljena u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Bordeaux”

Referentni broj: PDO-FR-A0821-AM04

Datum obavijesti: 10.4.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Razgraničeno područje čestice

Opis i razlozi

Ažurirani su datumi odobrenja izmjena razgraničenog područja čestice ZOI-ja „Bordeaux” koje je izdalo nacionalno nadležno tijelo, koji se nalaze u prilogu specifikaciji proizvoda. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom kontroliranom oznakom izvornosti.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

2. Zemljopisno područje – izmjena teksta

Opis i razlozi

U podtočki (a) točke 1. odjeljka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda:

općine Cantenac i Margaux brišu se, a dodaje se općina Margaux-Cantenac jer su se spojile.

Brišu se općine Aubie-et-Espessas, Castets-en-Dorthe, Castillon-de-Castets, Civrac-de-Dordogne, Saint-Antoine i Salignac.

Dodaju se općine Val de Virvée, Castets et Castillon i Civrac-sur-Dordogne.

Općine Aubie-et-Espessas, Saint-Antoine i Salignac spojene su i postale su općina Val de Virvée.

Općine Castets-en-Dorthe i Castillon-de-Castets spojene su i postale su općina Castets et Castillon.

Općina Civrac-de-Dordogne izmijenjena je u Civrac-sur-Dordogne.

Mijenja se točka 6. jedinstvenog dokumenta

3. Izmjena područja u neposrednoj blizini

Opis i razlozi

U točki 3. odjeljka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda dodane su sljedeće tri općine: „Port-Sainte-Foy-et-Ponchapt”, „Saint-Antoine-de-Breuilh” i „Thénac”.

Ova je izmjena ispravak područja u neposrednoj blizini kako bi se njime obuhvatile općine u kojima postoji potvrđena praksa proizvodnje i/ili razvoja vina, a koje graniče s područjem proizvodnje oznake.

Mijenja se točka 9. jedinstvenog dokumenta.

4. Izmjena uvjeta proizvodnje ružičastih vina

Opis i razlozi

— Nasadi vinove loze

U odjeljku V. poglavlja I. specifikacije proizvoda, popis sorti pogodnih za proizvodnju ružičastog vina proširen je dodavanjem dodatnih bijelih sorti koje se uostalom nalaze u specifikaciji proizvoda kontrolirane oznake izvornosti „Bordeaux” za proizvodnju bijelog vina.

Riječ je o sortama sémillon B, sauvignon B, sauvignon gris G. Ova se izmjena ne odnosi na ružičasta vina koja imaju oznaku „clairet” jer ona dijele svojstva s crnim vinima.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

Ova je izmjena popraćena ograničenjem tih dodatnih sorti u nasadu vinove loze na gospodarstvu u odjeljku V. poglavlja I. specifikacije proizvoda i u mješavinama grožđa ili mošta za proizvodnju ružičastog vina u odjeljku IX. poglavlja I. specifikacije proizvoda. Količina je ograničena na 20 %, od čega najviše 10 % za sve sorte sauvignon B i sauvignon gris G.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

Dodatna upotreba bijelih sorti omogućuje postizanje bolje organoleptičke ravnoteže ružičastih vina jer, ovisno o temeljnim upotrijebljenim crnim sortama, osiguravaju svježinu ili zaokruženost.

— Opis proizvoda

Dodavanje dodatnih bijelih sorti dovelo je do poboljšanja teksta organoleptičkog opisa ružičastih vina kako bi se osiguralo da ta izmjena ne utječe na proizvod.

Izmijenjena je točka 2. odjeljka X. (povezanost) poglavlja I. specifikacije proizvoda.

Mijenja se točka 4. jedinstvenog dokumenta.

— enološki postupci

Odjeljak IX. poglavlja I. specifikacije proizvoda izmijenjen je kako bi se odobrila upotreba ugljena za enološku uporabu za mošt, za najviše 20 % ružičastih vina koje proizvodi predmetni proizvođač vina, za određenu godinu berbe.

Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.

5. Povezanost s podrijetlom

Opis i razlozi

U prvom odlomku podtočke (a) točke 1. odjeljka X. poglavlja I. specifikacije broj općina zemljopisnog područja izmijenjen je i smanjen s 501 na 497 općina nakon spajanja općina, a ukupni broj općina u departmanu Gironde smanjen je s 542 na 538.

Izmijenjena je točka 8. jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Bordeaux

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Mirna suha bijela vina

Mirna suha bijela vina imaju:

—	minimalnu prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 10 %

—	udio fermentabilnog šećera ≤ 3 g/l. Taj udio može iznositi i 5 g/l ako je ukupni sadržaj kiselosti ≥ 2,7 g/l H2SO4.

Nakon obogaćivanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13 %.

Prije pakiranja vina imaju:

—	udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l

—	ukupni udio SO2 ≤ 180 mg/l

Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.

Suha bijela vina dobivena od sorte sauvignon B vrlo su aromatična, osvježavajuća i voćna, uz dodatak cvjetnih i citrusnih nota. Sorta sémillon B pruža punoću i bogat okus, a dodatak sorte muscadelle B daje cvjetne arome. Općenito dodatne sorte osiguravaju kiselost i citrusne note. Ova vina koja gase žeđ za konzumaciju su vrlo prikladna mlada (jedna do dvije godine).

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	200

Bijela mirna vina s neprevrelim šećerom

Mirna suha bijela vina s fermentabilnim šećerom imaju:

—	minimalnu prirodnu volumnu alkoholnu jakost 10,5 %

—	udio fermentabilnog šećera > 5 g/l i ≤ 60 g/l.

Nakon obogaćivanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13,5 %.

Prije pakiranja vina imaju:

—	udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l

—	ukupni udio SO2 ≤ 250 mg/l

Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.

Glavna sorta od koje se proizvode bijela vina s fermentabilnim šećerom je sémillon B, koja daje zaokružena vina bogate palete aroma i zlatne boje, s aromama ušećerenog voća, uz mogući dodatak sorte sauvignon B, koja vinu daje svježinu. Prikladna su za višegodišnje dozrijevanje, ali mogu se konzumirati i mlada.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10
Najmanji ukupni udio kiselosti	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	250

Mirna ružičasta vina

Mirna ružičasta vina imaju:

—	minimalnu prirodnu volumnu alkoholnu jakost 10 %

—	udio fermentabilnog šećera ≤ 3 g/l. Ovaj udio može iznositi i 5 g/l ako je ukupni sadržaj kiselosti ≥ 2,7 g/l H2SO4.

—	modificirani intenzitet boje (DO420+DO520+DO620) ≤ 1,1.

Nakon obogaćivanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13 %.

Prije pakiranja

—	udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l

—	ukupni udio SO2 ≤ 180 mg/l

Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.

Ružičasta vina su blijedoružičaste do tamnije ružičaste boje, ovisno o tehnici proizvodnje (izravno prešanje, lagana maceracija ili metoda „saignée”), a odlikuju se voćnim ili cvjetnim aromama naglašenima ravnotežom između punoće i živahnosti. Njihov se okus potpuno oslobađa u ustima. Ova vina vrlo su prikladna za konzumaciju mlada (jedna do dvije godine).

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	200

Mirna crna vina

Mirna crna vina imaju:

—	minimalnu prirodnu volumnu alkoholnu jakost 10,5 %

—	udio fermentabilnog šećera ≤ 3 g/l

—	udio jabučne kiseline ≤ 0,3 g/l.

Nakon obogaćivanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13,5 %.

Prije pakiranja vina imaju:

—	udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l

—	ukupni udio SO2 ≤ 140 mg/l

Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.

Crna vina, u kojima prevladava sorta merlot N, blaga su, voćnog okusa i slabe kiselosti; u godinama kada je grožđe izrazito zrelo mogu se osvježiti kiselošću sorti petit verdot N i cot N. Međutim, sorti merlot N prije svega se dodaje sorta cabernet-sauvignon N, a u manjoj mjeri sorta cabernet franc N, što vinima pruža aromatičnu složenost i visoki udjel tanina koji im omogućuje da sačuvaju i razviju svoju aromu.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	150

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Gustoća sadnje – razmaci

Postupak uzgoja

za čestice zasađene nakon 1. kolovoza 2008. najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između brajdi ne smije biti veći od 2,50 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,85 metara. – Ova gustoća može se smanjiti na 3 300 trsova po hektaru. U tom slučaju razmak između brajdi ne smije biti veći od 3 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,85 metara.

Pravila o rezidbi

Postupak uzgoja

Dopuštene su samo rezidba na reznike (à cots) ili rezidba na duge štapove (à astes). Za sorte vinove loze merlot N, sémillon B i muscadelle B, broj pupova pri rezidbi ne smije biti veći od 45 000 po hektaru i 18 pupova po trsu. Za ostale sorte, među kojima su sorte cabernet franc N, cabernet sauvignon N, sauvignon B, sauvignon gris G, broj pupova pri rezidbi ne smije biti veći od 50 000 po hektaru i 20 pupova po trsu. Nakon orezivanja pupova, broj plodovitih grana po trsu ne smije biti veći od: – za sorte merlot N, sémillon B i muscadelle B, 12 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje najmanje 4 000 trsova po hektaru i 15 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje manja od 4 000 trsova po hektaru; – za ostale sorte, među kojima sorte cabernet franc N, cabernet sauvignon N, sauvignon B i sauvignon gris G, 14 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje najmanje 4 000 trsova po hektaru i 17 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje manja od 4 000 trsova po hektaru. Rezidba se obavlja najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa). Pupovi se orezuju nakon zametanja.

Poseban enološki postupak

Za proizvodnju ružičastih vina, osim onih koja bi mogla nositi oznaku „clairet”, dopuštena je upotreba ugljena za enološku uporabu za mošt, za najviše 20 % ružičastih vina koje proizvodi predmetni proizvođač vina, za određenu godinu berbe.

Obogaćivanje

Poseban enološki postupak

Obogaćivanje djelomičnim koncentriranjem crnih vina dopušteno je do razine koncentracije od najviše 15 % tako obogaćene količine. Ta vina nakon obogaćivanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: – crna vina i bijela vina s fermentabilnim šećerom nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %. – ružičasta vina i bijela suha vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %.

b. Najveći prinos

Bijela mirna vina (suha i s fermentabilnim šećerom)

77 hektolitara po hektaru

Mirna ružičasta vina

72 hektolitra po hektaru

Mirna crna vina – Vinogradi s gustoćom sadnje ≥ 4 000 trsova po hektaru

68 hektolitara po hektaru

Mirna crna vina - Vinogradi s gustoćom sadnje < 4 000 trsova po hektaru

64 hektolitra po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Gironde na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 19. lipnja 2017.:

Abzac, Aillas, Ambarès-et-Lagrave, Ambès, Anglade, Arbanats, Arbis, Arcins, Arsac, Artigues-près-Bordeaux, Arveyres, Asques, Aubiac, Auriolles, Auros, Avensan, Ayguemorte-les-Graves, Bagas, Baigneaux, Barie, Baron, Barsac, Bassanne, Bassens, Baurech, Bayas, Bayon-surGironde, Bazas, Beautiran, Bégadan, Bègles, Béguey, Bellebat, Bellefond, Belvès-de-Castillon, Bernos-Beaulac, Berson, Berthez, Beychac-et-Caillau, Bieujac, Birac, Blaignac, Blaignan, Blanquefort, Blasimon, Blaye, Blésignac, Bommes, Bonnetan, Bonzac, Bordeaux, Bossugan, Bouliac, Bourdelles, Bourg, Branne, Brannens, Braud-et-Saint-Louis, Brouqueyran, Bruges, Budos, Cabanac-et-Villagrains, Cabara, Cadarsac, Cadaujac, Cadillac, Cadillac-en-Fronsadais, Camarsac, Cambes, Camblanes-etMeynac, Camiac-et-Saint-Denis, Camiran, Camps-sur-l’Isle, Campugnan, Canéjan, Cantois, Capian, Caplong, Carbon-Blanc, Cardan, Carignan-deBordeaux, Cars, Cartelègue, Casseuil, Castelmoron-d’Albret, Castelnau-deMédoc, Castelviel, Castets et Castillon, Castillon-la-Bataille, CastresGironde, Caudrot, Caumont, Cauvignac, Cavignac, Cazats, Cazaugitat, Cénac, Cenon, Cérons, Cessac, Cestas, Cézac, Chamadelle, Cissac-Médoc, Civrac-de-Blaye, Civrac-sur-Dordogne, Civrac-en-Médoc, Cleyrac, Coimères, Coirac, Comps, Coubeyrac, Couquèques, Courpiac, Cours-deMonségur, Cours-les-Bains, Coutras, Coutures, Créon, Croignon, Cubnezais, Cubzac-les-Ponts, Cudos, Cursan, Cussac-Fort-Médoc, Daignac, Dardenac, Daubèze, Dieulivol, Donnezac, Donzac, Doulezon, Escoussans, Espiet, Etauliers, Eynesse, Eyrans, Eysines, Faleyras, Fargues, Fargues-SaintHilaire, Flaujagues, Floirac, Floudès, Fontet, Fossés-et-Baleyssac, Fours, Francs, Fronsac, Frontenac, Gabarnac, Gaillan-en-Médoc, Gajac, Galgon, Gans, Gardegan-et-Tourtirac, Gauriac, Gauriaguet, Générac, Génissac, Gensac, Gironde-sur-Dropt, Gornac, Gours, Gradignan, Grayan-et-l’Hôpital, Grézillac, Grignols, Guillac, Guillos, Guîtres, Haux, Hure, Illats, Isle-SaintGeorges, Izon, Jau-Dignac-et-Loirac, Jugazan, Juillac, La Brède, La Landede-Fronsac, La Réole, La Rivière, La Roquille, La Sauve, Labarde, Labescau, Ladaux, Lados, Lagorce, Lalande-de-Pomerol, Lamarque, Lamothe-Landerron, Landerrouat, Landerrouet-sur-Ségur, Landiras, Langoiran, Langon, Lansac, Lapouyade, Laroque, Laruscade, Latresne, Lavazan, Le Bouscat, Le Fieu, Le Haillan, Le Nizan, Le Pian-Médoc, Le Pian-sur-Garonne, Le Pout, Le Puy, Le Taillan-Médoc, Le Tourne, Le Verdon-sur-Mer, Léogeats, Léognan, Les Artigues-de-Lussac, Les Billaux, Les Eglisottes-et-Chalaures, Les Esseintes, Les Lèves-et-Thoumeyragues, Les Peintures, Les Salles, Lesparre-Médoc, Lestiac-sur-Garonne, Libourne, Lignan-de-Bazas, Lignan-de-Bordeaux, Ligueux, Listrac-de-Durèze, ListracMédoc, Lormont, Loubens, Loupes, Loupiac, Loupiac-de-la-Réole, LudonMédoc, Lugaignac, Lugasson, Lugon-et-l’Ile-du-Carnay, Lussac, Macau, Madirac, Maransin, Marcenais, Marcillac, Margaux-Cantenac, Margueron, Marimbault, Marions, Marsas, Martignas-sur-Jalle, Martillac, Martres, Masseilles, Massugas, Mauriac, Mazères, Mazion, Mérignac, Mérignas, Mesterrieux, Mombrier, Mongauzy, Monprimblanc, Monségur, Montagne, Montagoudin, Montignac, Montussan, Morizès, Mouillac, Mouliets-etVillemartin, Moulis-en-Médoc, Moulon, Mourens, Naujac-sur-Mer, Naujanet-Postiac, Néac, Nérigean, Neuffons, Noaillac, Noaillan, Omet, Ordonnac, Paillet, Parempuyre, Pauillac, Pellegrue, Périssac, Pessac, Pessac-surDordogne, Petit-Palais-et-Cornemps, Peujard, Pineuilh, Plassac, PleineSelve, Podensac, Pomerol, Pompéjac, Pompignac, Pondaurat, Porchères, Portets, Préchac, Preignac, Prignac-en-Médoc, Prignac-et-Marcamps, Pugnac, Puisseguin, Pujols, Pujols-sur-Ciron, Puybarban, Puynormand, Queyrac, Quinsac, Rauzan, Reignac, Rimons, Riocaud, Rions, Roaillan, Romagne, Roquebrune, Ruch, Sablons, Sadirac, Saillans, Saint-Aignan, Saint-André-de-Cubzac, Saint-André-du-Bois, Saint-André-et-Appelles, Saint-Androny, Saint-Antoine-du-Queyret, Saint-Antoine-sur-l’Isle, SaintAubin-de-Blaye, Saint-Aubin-de-Branne, Saint-Aubin-de-Médoc, SaintAvit-de-Soulège, Saint-Avit-Saint-Nazaire, Saint-Brice, Saint-Caprais-deBlaye, Saint-Caprais-de-Bordeaux, Saint-Christoly-de-Blaye, SaintChristoly-Médoc, Saint-Christophe-de-Double, Saint-Christophe-desBardes, Saint-Cibard, Saint-Ciers-d’Abzac, Saint-Ciers-de-Canesse, SaintCiers-sur-Gironde, Sainte-Colombe, Saint-Côme, Sainte-Croix-du-Mont, Saint-Denis-de-Pile, Saint-Emilion, Saint-Estèphe, Saint-Etienne-de-Lisse, Sainte-Eulalie, Saint-Exupéry, Saint-Félix-de-Foncaude, Saint-Ferme, Sainte-Florence, Sainte-Foy-la-Grande, Sainte-Foy-la-Longue, SainteGemme, Saint-Genès-de-Blaye, Saint-Genès-de-Castillon, Saint-Genès-deFronsac, Saint-Genès-de-Lombaud, Saint-Genis-du-Bois, Saint-Germain-deGrave, Saint-Germain-de-la-Rivière, Saint-Germain-d’Esteuil, SaintGermain-du-Puch, Saint-Gervais, Saint-Girons-d’Aiguevives, SainteHélène, Saint-Hilaire-de-la-Noaille, Saint-Hilaire-du-Bois, Saint-Hippolyte, Saint-Jean-de-Blaignac, Saint-Jean-d’Illac, Saint-Julien-Beychevelle, SaintLaurent-d’Arce, Saint-Laurent-des-Combes, Saint-Laurent-du-Bois, SaintLaurent-du-Plan, Saint-Laurent-Médoc, Saint-Léon, Saint-Loubert, SaintLoubès, Saint-Louis-de-Montferrand, Saint-Macaire, Saint-Magne-deCastillon, Saint-Maixant, Saint-Mariens, Saint-Martial, Saint-Martin-deLaye, Saint-Martin-de-Lerm, Saint-Martin-de-Sescas, Saint-Martin-du-Bois, Saint-Martin-du-Puy, Saint-Martin-Lacaussade, Saint-Médard-de-Guizières, Saint-Médard-d’Eyrans, Saint-Médard-en-Jalles, Saint-Michel-de-Fronsac, Saint-Michel-de-Lapujade, Saint-Michel-de-Rieufret, Saint-Morillon, SaintPalais, Saint-Pardon-de-Conques, Saint-Paul, Saint-Pey-d’Armens, SaintPey-de-Castets, Saint-Philippe-d’Aiguille, Saint-Philippe-du-Seignal, SaintPierre-d’Aurillac, Saint-Pierre-de-Bat, Saint-Pierre-de-Mons, Saint-Quentinde-Baron, Saint-Quentin-de-Caplong, Sainte-Radegonde, Saint-Romain-laVirvée, Saint-Sauveur, Saint-Sauveur-de-Puynormand, Saint-Savin, SaintSelve, Saint-Seurin-de-Bourg, Saint-Seurin-de-Cadourne, Saint-Seurin-deCursac, Saint-Seurin-sur-l’Isle, Saint-Sève, Saint-Sulpice-de-Faleyrens, Saint-Sulpice-de-Guilleragues, Saint-Sulpice-de-Pommiers, Saint-Sulpiceet-Cameyrac, Sainte-Terre, Saint-Trojan, Saint-Vincent-de-Paul, SaintVincent-de-Pertignas, Saint-Vivien-de-Blaye, Saint-Vivien-de-Médoc, Saint-Vivien-de-Monségur, Saint-Yzan-de-Soudiac, Saint-Yzans-de-Médoc, Salaunes, Salleboeuf, Samonac, Saucats, Saugon, Sauternes, Sauveterre-deGuyenne, Sauviac, Savignac, Savignac-de-l’Isle, Semens, Sendets, Sigalens, Sillas, Soulac-sur-Mer, Soulignac, Soussac, Soussans, Tabanac, Taillecavat, Talais, Talence, Targon, Tarnès, Tauriac, Tayac, Teuillac, Tizac-de-Curton, Tizac-de-Lapouyade, Toulenne, Tresses, Uzeste, Val de Virvée, Valeyrac, Vayres, Vendays-Montalivet, Vensac, Vérac, Verdelais, Vertheuil, Vignonet, Villandraut, Villegouge, Villenave-de-Rions, Villenave-d’Ornon, Villeneuve, Virelade, Virsac, Yvrac.

7. Glavne sorte vinove loze

Sauvignon B

Merlot N

Cot N – Malbec N

Carmenère N

Petit Verdot N

8. Opis povezanosti

Zemljopisno područje odlikuju povoljni i relativno ujednačeni klimatski uvjeti za proizvodnju vina: smješteno je u blizini velikih vodenih površina (Atlantski ocean, estuarij Gironde, doline rijeka Garonne i Dordogne) koje imaju važnu ulogu u reguliranju temperature. Međutim, oceanski utjecaj koji ublažava proljetni mraz smanjuje se kako se udaljavamo od mora i velikih dolina i približavamo šumskim masivima Landes, Saintonge i Double Périgourdine. Ove posebnosti objašnjavaju rijetke vinograde na krajnjim sjevernim i južno-jugozapadnim točkama zemljopisnog područja. Proteže se na 497 od 538 općina departmana Gironde i ne obuhvaća jugozapad departmana na kojem se ne uzgaja vinova loza već je posvećen šumarstvu.

Još se u 17. i 18. stoljeću vinovu lozu, koja se uzgaja pod utjecajem oceanske klime, počelo podupirati kolcima, nakon čega se posvuda proširio sustav brajdi kako bi se zajamčila dobra raspodjela pri berbi grožđa i lisna površina dostatna za fotosintezu potrebnu za postizanje idealnog dozrijevanja. Različite vrste tla i različita izloženost dovele su do odabira i prilagodbe različitih sorti vinove loze ovisno o obilježjima okruženja. Tako se razlikuju četiri osnovne vrste:

—	glinasto-vapnenačka tla i laporasta vapnenačka tla, vrlo rasprostranjena na padinama brežuljaka gdje vrlo dobro uspijeva merlot N;

—	silikatna tla pomiješana s glinom i elementima vapnenca savršena za, na primjer, merlot N i sauvignon B;

—	glinasto-pjeskovita tla sa sitnim silikatnim elementima koja su laganija i prikladna za proizvodnju suhih bijelih vina;

—	šljunčana tla koja čine šljunak, granulirani kvarc i pijesak različitih debljina zrnaca koji čine dobro drenirane i tople terase savršene za, na primjer, vinovu lozu i cabernet sauvignon N.

Ujednačenost sorti, biofizikalna raznolikost okoliša te način uzgoja i sadnje i proizvodnja vina daju vina osobitog stila koja se odlikuju aromatskim bogatstvom. Zahvaljujući svojoj luci i bliskim povijesnim vezama s drugim narodima koje su vrlo rano stvorile strukturiranu i snažnu trgovinu, bordoška vina oduvijek su bila okrenuta ostatku svijeta, koristeći ili pružajući tehničke inovacije, potičući dinamičnost gospodarstava te omogućujući jačanje, razvoj i izvoz stručnih znanja i vještina, uvijek uz pridržavanje stoljetnih praksi. Nakon vjenčanja Eleonore, vojvotkinje Akvitanije, i Henrika Plantageneta, budućeg kralja Engleske 1152., s razvojem trgovine Englezi su počeli uvoziti vina iz Bordeauxa koja su, zbog njihove svijetle boje, nazvali „Claret”. Ta se tradicija ukorijenila s vremenom i danas je vidljiva u nazivima „clairet” i „claret”. U 17. stoljeću, s pojavom novih potrošača rađa se novo doba trgovine. Izvoz je i dalje jedan od glavnih aduta distribucije bordoških vina. Trećina proizvedenih vina prodaje se u više od 150 zemalja. Proizvodnja vina s kontroliranom oznakom izvornosti, glavni resurs departmana Gironde, u velikoj je mjeri pridonijela oblikovanju ruralnih i gradskih krajobraza i lokalne arhitekture (vinogradarski posjedi „châteaux”, vinski podrumi). Najvažniji gradovi departmana ujedno su i luke na rijekama koje su se razvile zahvaljujući trgovini vinima.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, utvrđeno odstupanjem za proizvodnju, razvoj i dozrijevanje vina koja mogu nositi kontroliranu oznaku izvornosti „Bordeaux”, dopunjenu ili ne izrazom „clairet” i „claret”, čini područje sljedećih općina:

—	Departman Dordogne: Fougueyrolles, Gageac-et-Rouillac, Gardonne, Le Fleix, Minzac, Pomport, Port-Sainte-Foy-et-Ponchapt, Razacde-Saussignac, Saussignac, Saint-Antoine-de-Breuilh, Saint-Seurin-de-Prats, Thénac, Villefranche-de-Lonchat.

—	Departman Lot-et-Garonne: Baleyssagues, Beaupuy, Cocumont, Duras, Esclottes, Lagupie, Loubès-Bernac, Sainte-Colombe-de-Duras, Savignac-de-Duras, Villeneuve-de-Duras.

Zemljopisni nazivi – Dodatne oznake

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Kontrolirana oznaka izvornosti „Bordeaux” može se nadopuniti oznakama „claret” za crna vina i „clairet” za tamnoružičasta vina, u skladu s odredbama utvrđenima za tu vrstu vina, osobito u pogledu analitičkih normi.

Kontroliranoj oznaci izvornosti „Bordeaux” može se dodati zemljopisna oznaka „Haut-Benauge” za bijela vina, u skladu s odredbama utvrđenima za taj dodatni zemljopisni naziv, osobito u pogledu zemljopisnog područja, nasada vinove loze, prinosa i analitičkih normi.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Zemljopisni naziv „Haut-Benauge” navodi se neposredno nakon kontrolirane oznake izvornosti „Bordeaux” slovima koja visinom i širinom nisu veća od slova kojima se navodi predmetna kontrolirana oznaka izvornosti.

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Bijela vina s udjelom fermentabilnog šećera iznad 5 grama po litri i do 60 grama po litri prodaju se s oznakom koja odgovara udjelu u vinu, kako je utvrđeno propisima Zajednice.

Veća zemljopisna jedinica

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bordeaux”. Znakovi kojima je ispisana veća zemljopisna jedinica ne smiju biti veći, viši i širi od dvije trećine veličine znakova kojima je ispisana kontrolirana oznaka izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-5514a84e-f7df-48fd-bc1b-7c65926936ae

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

24.7.2019

Službeni list Europske unije

C 248/13

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 248/05)

Ova je obavijest objavljena u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Bourgueil”

Referentni broj: PDO-FR-A0729-AM01

Datum obavijesti: 10.5.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zemljopisno područje

Opis i razlozi

Odlomak koji se odnosi na zemljopisno područje zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„Berba grožđa i proizvodnja vina odvijaju se na zemljopisnom području koje je na zasjedanju nadležnog nacionalnog odbora 16. prosinca 2010. odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu. Na datum kada je nadležni nacionalni odbor odobrio ovu specifikaciju proizvoda, to je područje obuhvaćalo sljedeće općine departmana Indre-et-Loire na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.:

Benais, Bourgueil, La Chapelle-sur-Loire, Chouzé-sur-Loire, Coteaux de Loire, samo za područje delegiranih općina Saint-Patrice i Ingrandes de Touraine, Restigné, Saint-Nicolas-de-Bourgueil.”

Izmjenom se uzima u obzir spajanje općina, ali opseg zemljopisnog područja ostao je isti.

U skladu s time mijenja se točka 6. jedinstvenog dokumenta.

2. Propisi koji se odnose na rezidbu

Opis i razlozi

U podtočki (b) odjeljka VI. vinova se loza odsada reže s najviše 12 pupova.

Rezidba jednostruki Guyot tako omogućuje jedan krak s osam pupova.

Svrha je ove izmjene bolje uzeti u obzir proljetne klimatske nepogode čiji se broj posljednjih godina povećao.

U skladu s time izmijenjena je točka 5.1. jedinstvenog dokumenta.

3. Najveće opterećenje po čestici

Opis i razlozi

Najveće opterećenje po čestici smanjuje se s 9 500 kg/ha na 8 500 kg/ha. S povećanjem broja pupova, tijelo za zaštitu i upravljanje ne želi povećanje prinosa nauštrb kvalitete te je stoga odlučilo smanjiti najveće opterećenje po čestici.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4. Biljni pokrov na rubovima vinograda

Opis i razlozi

U podtočki (a) točke 2. riječi: „nakon 1,50 metara od posljednjeg trsa” zamjenjuju se riječima „najmanje jedan metar od učvršćenja brajde vinove loze, a taj se razmak može povećati na 2,50 metra kada se tlo održava mehanički;”

Tom se izmjenom žele uzeti u obzir promjene u postupku uzgoja i održavanju vegetacije mehaničkim sredstvima.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5. Najveći prinos

Opis i razlozi

Najveći prinos smanjen je sa 67 hl/ha na 65 hl/ha. S povećanjem broja pupova, tijelo za zaštitu i upravljanje ne želi povećanje prinosa nauštrb kvalitete te je stoga odlučilo smanjiti najveći prinos.

U skladu s time izmijenjena je točka 5.2. jedinstvenog dokumenta.

6. Kapacitet vinskog podruma

Opis i razlozi

Najmanji potrebni kapacitet vinskog podruma smanjen je kako se mladi vinari ne bi stavili u nepovoljan položaj, s time da se ipak ne uklone zahtjevi potrebni za ispravnu proizvodnju i skladištenje vina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

7. Kretanje između ovlaštenih skladišta

Opis i razlozi

Podtočka (b) točke 4. odjeljka IX. poglavlja 1. o stavljanju u promet vina između ovlaštenih skladišta briše se.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8. Izjava o namjeni čestica

Opis i razlozi

Točka 1. odjeljka I. poglavlja 2. briše se jer predstavlja nepotreban postupak s obzirom na položaj Bourgueila. Zahtjevi za kontroliranu oznaku izvornosti koji se mogu podnositi na području proizvodnje kontrolirane oznake izvornosti Bourgeuil odnose na vina kontrolirane oznake izvornosti St Nicolas de Bourgueil, Touraine, Crémant de Loire i Rosé de Loire: čestice za proizvodnju vina kontrolirane oznake izvornosti Saint Nicolas de Bourgueil sve se kontroliraju u pogledu kvalitete vinove loze namijenjene za tu kontroliranu oznaku izvornosti. Čestice za proizvodnju vina kontrolirane oznake izvornosti Crémant de Loire ili Rosé de Loire obavezno se identificiraju u registrima o proizvodnji koje vode proizvođači, a čestice namijenjene proizvodnji vina Touraine gospodarski subjekt utvrđuje od siječnja izjavom o namjeni čestica.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9. Glavni elementi koje treba kontrolirati

Opis i razlozi

Poglavlje 3. izmijenjeno je kako bi se uskladilo sa sadržajem glavnih elemenata koje treba kontrolirati.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Bourgueil

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Riječ je o mirnim crnim ili ružičastim vinima. Njihova najmanja prirodna alkoholna jakost po volumenu iznosi 10,5 %. Nakon pakiranja ispunjavaju sljedeće analitičke norme:

—	crna vina imaju udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) od najviše 2 grama po litri;

—

ružičasta vina imaju udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) od najviše 4 grama po litri i ukupni udio kiselina izražen u gramima vinske kiseline po litri od najmanje 3,5 grama po litri. Nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %. Kod crnih vina dovršena je malolaktična fermentacija; udio jabučne kiseline iznosi najviše 0,3 grama po litri. Ukupni udio hlapivih kiselina i sumpornog dioksida za crna i ružičasta vina te ukupni udio kiselina za crna vina utvrđuju se propisima Zajednice. Ružičasta vina uglavnom se odlikuju svježim i dosta izraženim aromama crvenog i bijelog voća, a ponekad su začinjena citrusnim notama. Crna su vina elegantna, boje od tamne rubin crvene do izrazito granatne crvene. Često imaju izraženu taninsku strukturu, ali je ona stopljena s vinom. Njihova aromatska svojstva odlikuju se uglavnom spojem nota crvenog i crnog voća. Neka bogatija vina dobivaju na kvaliteti nakon nekoliko godina. Tada mogu sadržavati složenije note kakaa, s natruhama dima ili začinskih nota.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Postupak uzgoja

Način uzgoja i sadnje:

(a)	gustoća sadnje: najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru, s najvećim razmakom između redova od 2,10 metara. Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 metara, a najviše 1,10 metara;

(b)

pravila o rezidbi:

vinova loza obrezuje se do 1. svibnja, s najviše 12 pupova po trsu, u skladu sa sljedećim tehnikama:

—	rezidba jednostruki Guyot, s jednim krakom koji ima najviše osam pupova i najviše dva reznika s jednim ili dva pupa;

—	rezidba na dva polukraka, svaki s najviše četiri pupa i najviše dva reznika s jednim ili dva pupa;

—	rezidba na reznike (rezidba u obliku kordonca Royat) s najviše šest reznika ili „izdanka” s najviše dva pupa.

Poseban enološki postupak

Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke. Tehnike obogaćivanja vina oduzimanjem vode dopuštene su za crna vina, a najveća stopa djelomičnog koncentriranja u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %. Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %. Uz te odredbe, u pogledu enoloških postupaka, potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu (Code rural et de la pêche maritime).

b. Najveći prinos

65 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa i proizvodnja vina odvijaju se na zemljopisnom području koje je na zasjedanju nadležnog nacionalnog odbora 16. prosinca 2010. odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu. Na datum kada je nadležni nacionalni odbor odobrio ovu specifikaciju proizvoda, to je područje obuhvaćalo sljedeće općine departmana Indre-et-Loire na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.:

Benais, Bourgueil, La Chapelle-sur-Loire, Chouzé-sur-Loire, Coteaux de Loire, samo za područje delegiranih općina Saint-Patrice i Ingrandes de Touraine, Restigné, Saint-Nicolas-de-Bourgueil.

7. Glavne sorte vinove loze

Cabernet-Sauvignon N

Cabernet franc N

8. Opis povezanosti

Vinograd s kontroliranom oznakom izvornosti „Bourgueil” nalazi se sjeverno od rijeke Loire, uzvodno od sutoka s rijekom Vienne, na krajnjem sjeverozapadu vinograda „Touraine”.

Na sjeveru zemljopisno područje graniči sa šumom Gâtine, a na jugu rijekom Loire. Djelomično se nalazi na prostranom obronku većim dijelom okrenutom prema jugu i zasađenom šumom, a djelomično na terasama i naslagama, koje se lokalno nazivaju „montilles”.

Tla u podnožju obronka smeđa su i vapnenačka, a razvila su se na turonskoj tinjčevoj kredi ili na žutoj sedri, dok se na sredini obronka nalaze glinasto-silikatna tla, nastala od glinasto-pjeskovitih formacija iz razdoblja senona. U podnožju obronka tla razvijena na starim aluvijalnim terasama i na malim naslagama „montilles”, nastalima od novijih aluvija u glavnom koritu rijeke, porozna su i pješčano-šljunkovita.

Zemljopisno područje obuhvaća osam općina departmana Indre-et-Loire. Odlikuje se blažom i sušom klimom nego u ostatku regije Touraine. Pošumljena visoravan koja pokriva vinogradarski brežuljak jamči zaštitu od hladnih vjetrova sa sjevera.

Opis ljudskih čimbenika koji su relevantni za povezanost

Podrijetlo vinogradarstva u Bourgueilu povezano je s osnivanjem tamošnje opatije 990. Opat Baudry 1189. slavi ljepote svojeg samostana i svojeg vina. Vinogradi se šire izvan zidova opatije i prostiru se na obroncima i starim terasama rijeke Loire.

Lokalnog naziva „breton”, sorta cabernet franc N glavna je sorta u nasadu vinove loze. Sadnju te sorte, uvedene riječnim putem, dodatno je potaknuo politički savez regija Anjou i Akvitanije (11. i 12. stoljeće).

Vinogradari regije Bourgueil, čiji su vinogradi smješteni na obali rijeke Loire, odavno su izvoznici kvalitetnih vina, osobito u flamanske krajeve od 18. stoljeća.

Vinogradi zasađeni na starim aluvijalnim terasama neko su vrijeme odolijevali filokseri, koja se sporije širi na pjeskovitim tlima. Njihova brza obnova u obliku cijepljene vinove loze samo s jednom sortom, cabernet franc N, svjedoči o sklonosti vinogradara sorti usvojenoj u srednjem vijeku.

Od 1937., kada je priznata kontrolirana oznaka izvornosti „Bourgueil”, proizvodnja je u porastu. I dok su u regiji Bourgueil početkom 20. stoljeća povrtlarstvo i proizvodnja sjemena ili sladića činili važan dio poljoprivredne djelatnosti, ona se kasnije okrenula prije svega uzgoju vinove loze.

Uglavnom se proizvode crna vina, koja čine 95 % proizvodnje. Ružičasta vina najčešće se odlikuju svježim i dosta izraženim aromama crvenog i bijelog voća, a ponekad su začinjena citrusnim notama ili notama papra.

Crna su vina elegantna, a boja se može kretati od tamne rubin crvene do izrazito granatne crvene. Često imaju izraženu taninsku strukturu, ali je ona stopljena s vinom. Aromatska svojstva odlikuju se uglavnom spojem nota crvenog i crnog voća.

Nakon nekoliko godina stajanja, neka vina mogu odavati složenije note kakaa, s natruhama dima ili začinskih nota. Tradicionalno razgraničeno područje čestice za berbu grožđa obuhvaća samo čestice sa smeđim tlima ili plitkim tlima na turonskoj kredi obronka, te pjeskovito-glinastim ili pjeskovito-šljunčanim tlima terasa i naslaga „montilles”. Ta su tla dobro prilagođena hidrološkim i toplinskim uvjetima. Zahvaljujući otvorenosti krajolika mogu se iskoristiti prednosti povoljnih klimatskih uvjeta.

Te okolnosti omogućuju povoljne uvjete u kojima sorta cabernet franc N može na originalan i elegantan način doći do izražaja, ali nužno je optimalno upravljanje, koje se očituje zabranom određenih klonova, načinom uzgoja i sadnje vinove loze te kratkom rezidbom. Uvjeti na pjeskovito-glinastim ili pjeskovito-šljunčanim tlima povoljni su za postizanje voćnog aromatičnog okusa, s kvalitetnim i podatnim taninima koji objašnjavaju uspjeh mladih vina. Položaj vinograda na turonskom tlu pogodniji je za proizvodnju raskošnih crnih vina, s dobrom taninskom strukturom.

Znanje i iskustvo proizvođača i više od osam stoljeća vjernosti sorti cabernet franc N, stečeni iskustvom više generacija, očituju se u odabiru mješavina vina dobivenih iz različitih podneblja.

To znanje i iskustvo prilagođeno posebnim uvjetima tog područja, koje se prvo upotrebljavalo za proizvodnju crnog vina, prirodno se primjenjivalo i na proizvodnju ružičastih vina.

Rijeka Loire, koja teče u podnožju vinograda, usko je povezana s podrijetlom i poviješću vinogradarstva u regiji Bourgueil. Ona je erozijom oblikovala prostrani obronak i aluvije koji čine glavnu podlogu na kojoj leže vinogradi.

Kao trgovinski i komunikacijski put rijeka Loire imala je vrlo aktivnu i važnu trgovinsku ulogu.

Dobar glas i ugled vina „Bourgueil”, čiji se profinjeni voćni miris od 11. stoljeća spominje u arhivima benediktinske opatije, i dalje rastu zahvaljujući dinamičnosti proizvođača i promotora iz raznih udruženja.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

područje u neposrednoj blizini, određeno odstupanjem za proizvodnju i razvoj vina, obuhvaća područja sljedećih općina:

—

Departman Indre-et-Loire:

Avoine, Azay-le-Rideau, Beaumont-en-Véron, Candes-Saint-Martin, Cheillé, Chinon, Cinais, Gizeux, Huismes, Lerné, Lignières-de-Touraine, Marcay, Rigny-Ussé, Rivarennes, Rivière, La Roche-Clermault, Saché, Saint-Benoît-la-Forêt, Saint-Germainsur-Vienne, Savigny-en-Véron, Seuilly, Thizay, Vallères;

—	Departman Maine-et-Loire: Allonnes, Brain-sur-Allonnes, Varennes-sur-Loire, Villebernier.

Označivanje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

(a)	sve neobavezne oznake navode se na etiketama, slovima koja visinom i širinom mogu najviše biti dvostruko veća od slova kojima se ispisana kontrolirana oznaka izvornosti;

(b)	slova kojima je ispisan zemljopisni naziv „Val de Loire” visinom i širinom ne smiju biti veća od dvije trećine veličine slova kojima je ispisana kontrolirana oznaka izvornosti;

(c)

na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice ako je:

—	riječ o registriranoj lokaciji;

—	ta jedinica navedena na izjavi o berbi.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-63d161e5-0b1b-4c56-a46c-721dcb37060b

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

24.7.2019

Službeni list Europske unije

C 248/19

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 248/06)

Ova je obavijest objavljena u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Crémant de Bourgogne”

Referentni broj: PDO-FR-A0676-AM01

Datum obavijesti: 11.4.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Ažuriranje popisa općina zemljopisnog područja

Opis i razlozi

Neke su općine od prve homologacije specifikacije promijenile naziv ili su se spojile. Stoga je ažuriran popis općina koje čine zemljopisno područje, bez izmjene opsega. Kako bi se povećala pravna sigurnost, taj se popis temelji na verziji službenog zemljopisnog šifrarnika koji je na snazi i svake ga godine objavljuje INSEE.

Stoga se u skladu s time mijenja točka 6. jedinstvenog dokumenta.

2. Razgraničeno područje čestice

Opis i razlozi

Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.

Razgraničenje čestica dovršeno je u određenom broju općina zemljopisnog područja. Taj je postupak bio prilika da se potvrdi razgraničenje na već razgraničene općine. Nadležno nacionalno tijelo zbog toga je odobrilo razgraničenje čestica na cijelom području s novim datumom odobrenja.

Stari datumi odobrenja koje izdaje nadležno nacionalno tijelo za razgraničenje čestica po općini, koji se nalaze u prilogu specifikaciji oznake, izbrisani su.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Crémant de Bourgogne

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Kvalitetno pjenušavo vino

4. Opis vina

Ovo su kvalitetna pjenušava bijela ili ružičasta vina.

(a)	Vina prije dodavanja ekspedicionog likera i ako je riječ o obogaćenom moštu, imaju ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom 13 %.

(b)	Ukupni udio kiselina, hlapivih kiselina, ukupni sadržaj sumpornog dioksida, šećera i nadtlak ugljikova dioksida izmjeren na temperaturi od 20 °C utvrđeni su propisima Zajednice.

Vino se odlikuje nježnom i izraženom pjenom, s profinjenim i postojanim mjehurićima. Za miris mladog vina karakteristične su voćne, cvjetne i mineralne note, popraćene određenom svježinom. S vremenom se javljaju složenije arome te se razvijaju sekundarne i tercijarne note. Osjećaj svježine u ustima naglašen je otpuštanjem ugljikova dioksida.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Poseban enološki postupak

(a)	Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke;

(b)	Zabranjena je upotreba komadića drva;

(c)	Uz te odredbe, u pogledu enoloških postupaka, potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini općine te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu;

(d)	Lokacije na kojima se odvija prešanje moraju ispunjavati kriterije o preuzimanju ubranog grožđa, postrojenjima za prešanje i strojevima za prešanje, načinu punjenja strojeva za prešanje, frakcioniranju sokova i higijeni.

Gustoća sadnje

Postupak uzgoja

—	Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 5 000 trsova po hektaru s razmakom između redova ne većim od 2,50 metra;

—	Kada je gustoća sadnje veća od 8 000 trsova po hektaru, razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,50 metra;

—	Kada je gustoća sadnje najviše 8 000 trsova po hektaru, razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,80 metra;

—	Najmanja gustoća nepravilne sadnje vinove loze iznosi 9 000 trsova po hektaru s razmakom između trsova većim od 0,50 metra.

Propisi koji se odnose na veličinu

Postupak uzgoja

Opće odredbe

Vinova loza rezana je na sljedeće uzgojne oblike:

—	nisko rezana (u obliku kordonca Royat), s najviše 12 pupova po kvadratnom metru;

—	ili dugačko rezani uzgojni oblik jednostruki Guyot ili dvostruki Guyot, s najviše 10 pupova po kvadratnom metru.

Sorte chardonnay B i sacy B (jedino u općinama departmana Rhône i u općinama departmana Saône-et-Loire obuhvaćenima razgraničenim vinogradom kontrolirane oznake izvornosti „Mâcon”) režu se u obliku luka („à queue du Mâconnais”), s najviše 10 pupova po kvadratnom metru.

Sorte chardonnay B i sacy B (osim općina departmana Rhône i u općinama departmana Saône-et-Loire obuhvaćenima razgraničenim vinogradom kontrolirane oznake izvornosti „Mâcon”) režu se u obliku „Chablis”, s najviše 10 pupova po kvadratnom metru.

Posebni propisi o rezidbi

Postupak uzgoja

Posebne odredbe

Rezidba jednostruki Guyot može se prilagoditi:

—	drugim reznikom koji omogućuje da se svake godine mijenja položaj trsa;

—	trsom skraćenim na najviše tri pupa i reznikom sa samo dva pupa.

Bez obzira na način rezidbe, loza se može rezati s dodatnim pupovima pod uvjetom da u fenološkoj fazi, kada je na lozi 11 do 12 listića, broj plodovitih grana te godine po kvadratnom metru nije veći od broja pupova propisanog za pravila o rezidbi.

Navodnjavanje i prijevoz grožđa

Postupak uzgoja

Navodnjavanje

Navodnjavanje je zabranjeno.

Prijevoz grožđa

(a)	Grožđe se tijekom prijevoza štiti od kiše.

(b)

Grožđe se prevozi s mjesta berbe do postrojenja za prešanje u posudama:

—	koje su duboke do 0,50 metra kako bi se spriječilo slijeganje grožđa;

—	koje su nepropusne i omogućuju brzo i potpuno istjecanje soka tijekom prijevoza i dok se čeka prešanje.

(c)	Vrijeme koje protekne od branja grožđa do prešanja mora biti što je kraće moguće. Ni u kojem slučaju ne smije proteći više od 24 sata.

b. Najveći prinosi

Prinos

90 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

(a)

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina i njegovo punjenje u boce odvijaju se na zemljopisnom području koje je odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu na zasjedanju nadležnog nacionalnog odbora održanom 7. srpnja 2011. Opseg tog područja obuhvaća sljedeće općine, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.:

—

Departman Côte-d’Or:

Aloxe-Corton, Ancey, Arcenant, AuxeyDuresses, Baubigny, Beaune, Belan-sur-Ource, Bévy, Bissey-la-Côte, Bligny-lès-Beaune, Boncourt-le-Bois, Bouix, Bouze-lès-Beaune, Brion-surOurce, Brochon, Chambolle-Musigny, Charrey-sur-seine, ChassagneMontrachet, Chaumont-le-Bois, Chaux, Chenôve, Chevannes, Chorey-lèsBeaune, Collonges-lès-Bévy, Comblanchien, Corcelles-les-Monts, Corgoloin, Cormot-Vauchignon, Corpeau, Couchey, Curtil-Vergy, Daix, Dijon, Échevronne, L’Étang-Vergy, Fixin, Flagey-Echezeaux, Fussey, Gevrey-Chambertin, Gilly-lès-Cîteaux, Gomméville, Griselles, LadoixSerrigny, Larrey, Magny-lès-Villers, Mâlain, Marcenay, Marey-lès-Fussey, Marsannay-la-Côte, Massingy, Mavilly-Mandelot, Meloisey, Messanges, Meuilley, Meursault, Molesme, Monthelie, Montliot-et-Courcelles, MoreySaint-Denis, Mosson, Nantoux, Noiron-sur-Seine, Nolay, Nuits-SaintGeorges, Obtrée, Pernand-Vergelesses, Plombières-lès-Dijon, Poinçon-lèsLarrey, Pommard, Pothières, Premeaux-Prissey, Puligny-Montrachet, Reulle-Vergy, La Rochepot, Saint-Aubin, Saint-Romain, Santenay, Savignylès-Beaune, Segrois, Talant, Thoires, Vannaire, Villars-Fontaine, Villedieu, Villers-la-Faye, Villers-Patras, Vix, Volnay, Vosne-Romanée i Vougeot;

—

Departman Rhône:

Alix, Anse, L’Arbresle, Les Ardillats, Arnas, Bagnols, Beaujeu, Belleville, Belmont-d’Azergues, Blacé, Le Breuil, Bully, Cercié, Chambost-Allières, Chamelet, Charentay, Charnay, Châtillon, Chazay-d’Azergues, Chénas, Chessy, Chiroubles, Cogny, Corcelles-enBeaujolais, Dareizé, Denicé, Emeringes, Fleurie, Frontenas, Gleizé, Jarnioux, Juliénas, Jullié, Lacenas, Lachassagne, Lancié, Lantignié, Légny, Létra, Limas, Lozanne, Lucenay, Marchampt, Marcy, Moiré, MontmelasSaint-Sorlin, Morancé, Odenas, Les Olmes, Le Perréon, Pommiers, Porte des Pierres Dorées, Quincié-en-Beaujolais, Régnié-Durette, Rivolet, SaintClément-sur-Valsonne, Saint-Cyr-le-Chatoux, Saint-Didier-sur-Beaujeu, Saint-Étienne-des-Oullières, Saint-Étienne-la-Varenne, Saint-GermainNuelles, Saint-Georges-de-Reneins, Saint-Jean-d’Ardières, Saint-Jean-desVignes, Saint-Julien, Saint-Just-d’Avray, Saint-Lager, Saint-Loup, SaintRomain-de-Popey, Saint-Vérand, Sainte-Paule, Salles-Arbuissonnas-enBeaujolais, Sarcey, Ternand, Theizé, Vaux-en-Beaujolais, Val d’Oingt, Vauxrenard, Vernay, Ville-sur-Jarnioux i Villié-Morgon;

—

Departman Saône-et-Loire:

Aluze, Ameugny, Azé, Barizey, Berzéla-Ville, Berzé-le-Châtel, Bissey-sous-Cruchaud, Bissy-la-Mâconnaise, Bissy-sur-Fley, Bissy-sous-Uxelles, Blanot, Bonnay, Bouzeron, Boyer, Burgy, Burnand, Bussières, Buxy, Bray, Bresse-sur-Grosne, Cersot, Chagny, Chaintré, Chamilly, Champagny-sous-Uxelles, Chânes, Change, Chapaize, La Chapelle-de-Guinchay, La Chapelle-sous-Brancion, Charbonnières, Chardonnay, Charnay-lès-Mâcon, Charrecey, Chasselas, Chassey-le-Camp, Château, Cheilly-lès-Maranges, Chenôves, Chevagny-les-Chevrières, Chissey-lès-Mâcon, Clessé, Cortambert, Cortevaix, Couches, Crêches-surSaône, Créot, Cruzille, Culles-les-Roches, Curtil-sous-Burnand, Davayé, Dennevy, Dezize-lès-Maranges, Dracy-lès-Couches, Dracy-le-Fort, Épertully, Étrigny, Farges-lès-Mâcon, Fleurville, Fley, Fontaines, Fuissé, Genouilly, Germagny, Givry, Grevilly, Hurigny, Igé, Jalogny, Jambles, Jugy, Jully-lès-Buxy, Lacrost, Laives, Laizé, Leynes, Lournand, Lugny, Mâcon, Malay, Mancey, Martailly-lès-Brancion, Mellecey, Mercurey, MillyLamartine, Montagny-lès-Buxy, Montbellet, Montceaux-Ragny, Moroges, Nanton, Ozenay, Pariz-l’Hôpital, Péronne, Pierreclos, Plottes, Préty, Prissé, Pruzilly, Remigny, La Roche-Vineuse, Romanèche-Thorins, Rosey, Royer, Rully, Saint-Albain, Saint-Amour-Bellevue, Saint-Boil, Saint-Clément-surGuye, Saint-Denis-de-Vaux, Saint-Désert, Saint-Gengoux-de-Scissé, SaintGengoux-le-National, Saint-Gilles, Saint-Jean-de-Trézy, Saint-Jean-deVaux, Saint-Léger-sur-Dheune, Saint-Mard-de-Vaux, Saint-Martin-BelleRoche, Saint-Martin-du-Tartre, Saint-Martin-sous-Montaigu, Saint-Maurice des-Champs, Saint-Maurice-de-Satonnay, Saint-Maurice-lès-Couches, SaintPierre-de-Varennes, Saint-Sernin-du-Plain, Saint-Symphorien-d’Ancelles, Saint-Vallerin, Saint-Vérand, Saint-Ythaire, La Salle, Salornay-sur-Guye, Sampigny-lès-Maranges, Santilly, Sassangy, Saules, Savigny-sur-Grosne, Sennecey-le-Grand, Senozan, Sercy, Serrières, Sigy-le-Châtel, Sologny, Solutré-Pouilly, Tournus, Uchizy, Vaux-en-Pré, Vergisson, Vers, Verzé, Le Villars, La Vineuse sur Frégande (samo za odgovarajući dio područja bivših općina Donzy-le-National, Massy i La Vineuse), Vinzelles i Viré;

—

Departman Yonne:

Asquins, Augy, Auxerre, Beine, Bernouil, Béru, Bleigny-le-Carreau, Chablis, La Chapelle-Vaupelteigne, Charentenay, Chemilly-sur-Serein, Cheney, Chichée, Chitry, Collan, Coulanges-laVineuse, Courgis, Dannemoine, Deux Rivières, Dyé, Épineuil, ÉscolivesSainte-Camille, Fleys, Fontenay-près-Chablis, Irancy, Joigny, Junay, Jussy, Lignorelles, Ligny-le-Châtel, Maligny, Migé, Molosmes, Montholon (samo za odgovarajući dio područja bivših općina Champvallon i Volgré), Mouffy, Poilly-sur-Serein, Préhy, Quenne, Saint-Bris-le-Vineux, Saint-Cyr-les-Colons, Saint-Père, Serrigny, Tharoiseau, Tonnerre, Tronchoy, Val-de-Mercy, Venoy, Vermenton (samo za odgovarajući dio područja bivše općine Vermenton), Vézelay, Vézinnes, Villy, Vincelottes i Viviers.

(b)

Proizvodnja, razvoj, dozrijevanje i pakiranje vina također se mogu provesti na područjima sljedećih općina:

—	Departman Côte-d’Or: Châtillon-sur-Seine, Grancey-sur-Ource, Montagny-lès-Beaune i Prusly-sur-Ource;

—	Departman Yonne: Cruzy-le-Châtel.

7. Glavne sorte vinove loze

Pinot gris G

8. Opis povezanosti

Prirodni čimbenici koji su relevantni za povezanost

Zemljopisno područje nalazi se u reljefima koji su tradicionalno okrenuti vinogradarstvu, u departmanima Yonne, Côte-d’Or, Saône-et-Loire i Rhône. To područje obuhvaća nejednako raspoređene vinograde na približno 250 kilometara od sjevera do juga. Na taj se način protežu na više od 300 općina.

Vinogradi departmana Yonne i regije „Châtillonnais” sjeverno od departmana „Côte d’Or” zasađeni su na obroncima Pariškog bazena, na sedimentima iz razdoblja gornje jure, osim onih u zajednici općina „Vézelien”, koji su zasađeni na formacijama srednje i donje jure te u zajednici općina „Jovinien”, koji su zasađeni na formacijama gornje krede. Supstrati su u tom području uglavnom laporasti (vapnenački glinasti), a ponegdje vapnenasti. Vinogradi su zasađeni na najizloženijim dijelovima gorskih padina, na obroncima glavnih dolina koje upijaju vode regije, iz rijeke Yonne i njezinih pritoka i iz rijeke Seine i njezinih pritoka. Slojevito se protežu na nadmorske visine od 150 do 300 metara.

Od Dijona do okolice Lyona, vinogradi se pravocrtno protežu kroz gotovo neprekidni niz reljefa. Riječ je o zapadnom rubu bresanske jame, važne tektonske strukture koja se urušila tijekom uzdizanja Alpa. Supstrati su uglavnom sedimentni, vapnenački ili laporasti, a većinom su nastali u vrijeme jure, a na nekim mjestima i u vrijeme trijasa. Na nekim mjestima, prije svega u departmanu Saône-et-Loire, vinogradi se nalaze na izdancima metamorfne i granitne podloge iz vremena paleozoika, koja stvara kisela tla. Iako su reljefi u unutrašnjosti ponekad povišeni (650 metara u departmanu Côte-d’Or, 1 000 metara u regiji „Beaujolais”), vinogradi su zasađeni na visinama između 250 metara i 400 metara. Svaki vinograd odlikuje se vlastitim krajobrazom, geologijom i morfološkim stilom:

—	široke doline koso se usijecaju u vapnenačke visoravni pariškog bazena;

—	neprekidan tanki pojas na granici između nizine i visoravni u departmanu „Côte”;

—	niz usporednih izduženih reljefa na osi sjever-jug, „karike” u regiji „Mâconnais”.

„Vinarska Burgundija” uronjena je u pretežno svježu oceansku klimu. Ta se klima odlikuje umjerenom količinom ravnomjerno raspoređenih padalina, bez izrazite ljetne suše. Temperature, s prosječnom ljetnom vrijednošću od 11 °C, dokaz su te svježine.

To je jasno izraženo u departmanu Yonne, a na jugoistoku zemljopisnog područja donekle ublaženo zaštitnom ulogom reljefa planina Morvan i Charolais, koji stvara učinak fena što osigurava manji stupanj vlage i veću temperaturu u odnosu na referentnu vrijednost regije.

Istočni dio zemljopisnog područja izložen je utjecajima s kontinenta koji se očituju relativno niskim zimskim temperaturama, razdobljima mraza koja mogu biti dugotrajna i intenzivna, ali i ponekad vrlo suhim i sunčanim kasnim jesenima.

Utjecaji s juga, zamjetni osobito u južnom dijelu zemljopisnog područja, mogu privremeno stvoriti visoke ljetne temperature i uzrokovati dizanje toplog morskog zraka, što izaziva ljetne oluje.

Razgraničene čestice za berbu grožđa odgovaraju svim sektorima kojima se priznaje tradicija vinogradarstva. Većim dijelom zauzimaju dobar položaj obronaka glavnih reljefa kao i podgorja, svježe visoravni i strane okrenute sjeveru i zapadu, što su sve položaji koji osiguravaju optimalnu propusnost i dobre mogućnosti zagrijavanja tla.

Ljudski čimbenici koji su relevantni za povezanost

Na tom se području vinova loza uzgaja od galoromanskih vremena.

U srednjem su vijeku „burgundska vina” već stekla gospodarsku važnost i postala poznata i izvan svojih granica.

Dobro je poznata uloga crkvenih struktura (opatija, biskupija) i plemstva u stvaranju ugleda „burgundskog” vina. Cluny, Cîteaux, Pontigny, svećenički zbor Langres te vojvode Burgundije na svoj su način pridonijeli stvaranjuoblikovanju prestižnog vinograda i ugledu tih vina.

U 18. stoljeću zahvaljujući snažnom razvoju trgovine vinima stvorena je nova gospodarska sila. „Burgundska” se vina u velikim količinama prodaju na sjeveru Francuske i Europe, pa i na drugim kontinentima.

Međutim, tijekom 19. stoljeća vinogradarska regija Burgundija jasno se počinje izdvajati. Bivša administrativna razgraničenja (provincije) ili novija razgraničenja (departmani) isprepleću se s gospodarskom dimenzijom, a gradska središta kao što su Auxerre, Dijon, Beaune, Chalon-sur-Saône ili Mâcon osiguravaju distribuciju vina ove regije. Sjever regije „Beaujolais” u to se isto doba poistovjećuje s vinima Mâcona. Općine „Tonnere” i „Châtillonnais”, na pragu pokrajine Champagne, okreću se Burgundiji.

Početkom 19. stoljeća proizvođači regije Burgundije pokazuju zanimanje za izradu pjenušavih vina prema tehnikama usavršenima u pokrajini Champagne, točnije u općini Rully u departmanu Saône-et-Loire početkom 1820.-ih godina, u općini Nuits-Saint-Georges, a zatim 1840. u općini Chablis. Novi proizvod doživio je uspjeh, osobito kod kupaca u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, a metoda se brzo proširila. Pjenušava vina izrađuju se u srcu najljepših područja kao što su „Clos Vougeot”, „Chambertin”, „Chablis”…

Proizvođači pjenušavih vina okupljaju se 1939. u sindikat, a 1943. priznata im je kontrolirana oznaka izvornosti „Bourgogne mousseux”.

Uredbom se ta kontrolirana oznaka izvornosti dodjeljuje samo bijelim, crnim i ružičastim vinima proizvedenima drugom fermentacijom u boci. Od 1960.-ih godina burgundski proizvođači žele formalizirati i zaštititi svoju proizvodnju visokokvalitetnih pjenušavih vina te uvode stroga pravila berbe i proizvodnje koja dovode do priznavanja kontrolirane oznake izvornosti „Crémant de Bourgogne” za bijela i ružičasta vina uredbom iz 1975.

Nasadi vinove loze obuhvaćaju sve burgundske sorte, iako su sorte chardonnay B i pinot noir N najviše zastupljene. Zemljopisna rascjepkanost vinograda popraćena je određenim razlikama u načinu proizvodnje. Tako je svaka mala regija kao nasljednik starih znanja i iskustva sačuvala lokalne prakse u uzgoju vinove loze, kao što svjedoče lukovi u općini Mâcon ili takozvana rezidba „Chablis” u departmanu Yonne.

Vinograd s kontroliranom oznakom izvornosti „Crémant de Bourgogne” prostire se 2011. na gotovo 2 000 hektara te godišnje proizvodi gotovo 125 000 hektolitara vina, što znači gotovo 15 milijuna boca.

Vino se odlikuje nježnom i izraženom pjenom, s profinjenim i postojanim mjehurićima. Za miris mladog vina karakteristične su voćne, cvjetne i mineralne note popraćene određenom svježinom. S vremenom se javljaju složenije arome te se razvijaju sekundarne i tercijarne note. Osjećaj svježine u ustima naglašen je otpuštanjem ugljikova dioksida.

Uzročna veza

Burgundski su vinogradi sjeverni vinogradi u kojima je vinova loza izložena teškim klimatskim uvjetima. Zbog toga se vinova loza sadi na najpovoljnijim područjima, s toplijom i sušom mezoklimom nego što je klima regije, te s propusnim tlom koje omogućuje odvodnju prekomjerne tekućine, ali je istodobno plodno i brzo se zagrijava.

Vinograda zbog toga najviše ima na glavnim reljefima, najčešće vapnenačkim i na umjerenoj nadmorskoj visini.

Svježa klima zemljopisnog područja osobito je pogodna za proizvodnju pjenušavih vina. Kombinacija tla i dobrog položaja na lokacijama osiguravaju dobro sazrijevanje grožđa, ali i kiselost koja je potrebna za kvalitetu vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Crémant de Bourgogne”.

Slaba raznolikost autohtonih nasada vinove loze, osobito prilagođenih lokalnom tlu i klimatskim uvjetima, doprinosi nastanku palete bijelih i ružičastih vina koja dijele kiselost i voćnu narav sjevernih vina, što im osigurava određenu profinjenost.

Proizvođači, želeći proizvoditi visoko kvalitetno vino, nametnuli su si stroga pravila kako bi u što većoj mjeri sačuvali svojstva sirovine i stavili na tržište besprijekorna vina. S grožđem se postupa s najvećom brižljivošću kako bi se spriječilo oksidiranje sokova između berbe i prešanja. Upotreba cijelih bobica grožđa; uklanjanje sokova nastalih tijekom prijevoza, brižljivo rukovanje te prešanje u urednom okruženju, s prikladnom opremom i prema pravilima kojima se utvrđuje točan omjer između mase upotrijebljenog grožđa i zapremnine ekstrahiranog mošta jamče kvalitetu i čistoću tako dobivenog soka te blago ekstrahiranje, čime se čuvaju profinjene arome i omogućuje dobivanje vina bistre i sjajne boje.

Zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom više od jednog stoljeća, proizvođači pjenušavih vina imaju znanje i iskustvo čiji se savršeni rezultat pretače u njihove bačve. Kako bi se osigurala optimalna aromatska svojstva, za proizvodnju se upotrebljavaju najprofinjenije sorte (pinot noir N, pinot gris G, chardonnay B). Dugo razdoblje sazrijevanja, pri čemu se vina stavljaju na tržište potrošačima nakon najmanje 12 mjeseci od datuma flaširanja, omogućuje vinu da razvije svoja aromatska obilježja, svoju složenost i profinjenost.

Vino „Crémant de Bourgogne” nezaobilazni je element u proizvodnji burgundskih vina. Godine 2011. 30 % proizvedenih vina stavljeno je na tržišta na svim kontinentima.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom području

Opis uvjeta:

(a)	Svi postupci od proizvodnje, preko berbe grožđa do degoržiranja provode se na zemljopisnom području.

(b)	Vina se pakiraju na zemljopisnom području s obzirom na postupak proizvodnje drugom fermentacijom u boci.

(c)	Flaširanje u staklene boce, u kojima dolazi do druge fermentacije, provodi se od 1. prosinca koji slijedi nakon berbe.

(d)	Vina se stavljaju na tržište potrošačima nakon razdoblja sazrijevanja od najmanje 12 mjeseci od datuma flaširanja.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Sve dodatne informacije, čiju upotrebu u skladu s odredbama Zajednice mogu uređivati države članice, navode se na etiketama, slovima koja visinom i širinom nisu dvostruko veća od slova kojima se navodi kontrolirana oznaka izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-883c2bee-8878-47f3-868b-dbbb71ff41f3

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

24.7.2019

Službeni list Europske unije

C 248/26

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 248/07)

Ova je obavijest objavljena u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Médoc”

Referentni broj: PDO-FR-A0730-AM03

Datum obavijesti: 10.4.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zemljopisno područje – izmjena teksta

Opis i razlozi

U točki 1. odjeljka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda općine Cantenac i Margaux brišu se i dodaje se općina Margaux-Cantenac.

Riječ je o izmjeni teksta zbog spajanja predmetnih općina. Područje proizvodnje ZOI-ja „Médoc” ostaje isto.

Posljedično je izmijenjena točka 2.6. jedinstvenog dokumenta.

2. Razgraničeno područje čestice

Opis i razlozi

Točka 2. odjeljka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda izmijenjena je kako bi se ažurirali datumi odobrenja razgraničenja čestica.

Nakon teksta: „9. travnja 2008.” umeće se tekst: „od 28. rujna 2011., 26. lipnja 2013., 11. rujna 2014., 9. lipnja 2015., 8. lipnja 2016., 23. studenoga 2016. i 15. veljače 2018. i njegova stalnog odbora od 25. ožujka 2014.”.

Datumi 9. studenoga 1960., 13. svibnja 1970., i 6. studenoga 1997. brišu se.

Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom kontroliranom oznakom izvornosti.

U vezi s tom izmjenom, unosi se prijelazna odredba u točku 1. odjeljka XI. poglavlja 1. specifikacije proizvoda: čestice koje nisu obuhvaćene razgraničenim područjem čestice, navedene u Prilogu III. specifikacije proizvoda, i dalje imaju pravo na kontroliranu oznaku izvornosti sve do krčenja zemljišta i najkasnije do 31. prosinca 2024.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

3. Područje u neposrednoj blizini – izmjena teksta

Opis i razlozi

Opis područja u neposrednoj blizini izmijenjen je zbog spajanja općina, što nema učinka na područje u neposrednoj blizini čije su granice nepromijenjene.

U podtočki (b) točke 3. odjeljka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda brišu se općine Aubie-et-Espessas, Castets-en-Dorthe, Castillon-de-Castets, Civrac-de-Dordogne, Saint-Antoine i Salignac.

Dodaju se općine Val de Virvée, Castets et Castillon i Civrac-sur-Dordogne.

Općine Aubie-et-Espessas, Saint-Antoine i Salignac spojene su i postale su općina Val de Virvée.

Općine Castets-en-Dorthe i Castillon-de-Castets spojene su i postale su općina Castets et Castillon.

Općina Civrac-de-Dordogne izmijenjena je u Civrac-sur-Dordogne.

Posljedično je izmijenjena točka 2.9. jedinstvenog dokumenta.

4. Povezanost s podrijetlom

Opis i razlozi

U trećem stavku podtočke (a) točke 1. odjeljka X. poglavlja I. broj općina zemljopisnog područja izmijenjen je i smanjen s 52 na 51 općinu nakon spajanja općina Cantenac i Margaux.

Posljedično je ažurirana točka 2.8. jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Médoc

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Riječ je o mirnim crnim vinima s izvrsnim mogućnostima dozrijevanja. Sadrže tanin, intenzivne su boje i uglavnom ih čine sorte cabernet-sauvignon N (tradicionalna sorta) uz merlot N, u manjoj mjeri cabernet franc N i petit verdot N, a najrjeđe cot N i carmenère N. Sorta cabernet-sauvignon N vinima daje začinske note. Zahvaljujući sorti merlot N, vina su zaokružena i pitka s aromama bobičastog voća. Struktura i složenost naglašavaju se dodatkom sorte cabernet franc N ili petit verdot N, koji također vinu daje svježinu.

Nakon obogaćivanja ukupna alkoholna jakost po volumenu nije veća od 13 %.

Minimalna prirodna volumna alkoholna jakost je 11 %.

Svaka serija vina koje se stavlja na tržište (u razlivenom stanju) ili u bocama ima:

—	udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) najviše 3 g/l

—	udio jabučne kiseline najviše 0,2 g/l.

vina koja se na tržište stavljaju u razlivenom stanju ili u bocama do 1. listopada godine koja slijedi nakon godine berbe imaju udio hlapljivih kiselina od najviše 12,25 meq/l. Nakon tog datuma udio hlapljivih kiselina u vinu iznosi najviše 16,33 meq/l.

Sve serije vina koje se stavljaju na tržište u razlivenom stanju imaju udio sumporova dioksida od najviše 140 miligrama po litri.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	13
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	16,33
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Obogaćivanje

Poseban enološki postupak

Tehnike obogaćivanja vina oduzimanjem vode dopuštene su do koncentracije od 15 %. Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %.

Uzgoj vinove loze

Postupak uzgoja

Gustoća: Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 5 000 trsova po hektaru. Razmak između redova ne smije biti veći od dva metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,80 metara.

Propisi koji se odnose na rezidbu: Rezidba je obavezna. Obavlja se najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa). Trsovi se režu na sljedeće uzgojne oblike: – rezidba na dva kraka („à deux astes”), dvostruki Guyot ili „médoc”, s najviše pet pupova po kraku; – rezidba jednostruki Guyot ili mješoviti Guyot, s najviše sedam pupova po trsu; – kratka rezidba, rezidba na četiri kraka ili rezidba u dvostrukom kordoncu, s najviše 12 pupova po trsu.

b. Najveći prinos

65 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Gironde: Arcins, Arsac, Avensan, Bégadan, Blaignan, Blanquefort, Castelnau-de-Médoc, Cissac-Médoc, Civrac-en-Médoc, Couquèques, Cussac-Fort-Médoc, Gaillan-en-Médoc, Grayan-et-l’Hôpital, Jau-Dignac-etLoirac, Labarde, Lamarque, Lesparre-Médoc, Listrac-Médoc, LudonMédoc, Macau, Margaux-Cantenac, Moulis-en-Médoc, Naujac-sur-Mer, Ordonnac, Parempuyre, Pauillac, Le Pian-Médoc, Prignac-en-Médoc, Queyrac, Saint-Aubin-de-Médoc, Saint-Christoly-Médoc, Saint-Estèphe, Saint-Germain-d’Esteuil, Saint-Julien-Beychevelle, Saint-Laurent-Médoc, Saint-Médard-en-Jalles, Saint-Sauveur, Saint-Seurin-de-Cadourne, SaintVivien-de-Médoc, Saint-Yzans-de-Médoc, Sainte-Hélène, Salaunes, Soulacsur-Mer, Soussans, Le Taillan-Médoc, Talais, Valeyrac, VendaysMontalivet, Vensac, Le Verdon-sur-Mer i Vertheuil.

7. Glavne sorte vinove loze

Petit Verdot N

8. Opis povezanosti

Zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Médoc” nalazi se u departmanu Gironde na dlijevoj obali rijeke Garonne, a zatim u departmanu Gironde sjeverno od Bordeauxa. Taj vinogradarski dio poluotoka Médoca proteže se na gotovo 80 kilometara od sjevera do juga i jedva nešto više od desetak kilometara od istoka na zapad te obuhvaća 51 općinu.

Riječna obala regije Médoc odlikuje se umjerenim sezonskim fluktuacijama i vrlo umjerenim padalinama za oceansku klimu. Iako zbog sjevernog položaja zemljopisnog područja klima nije tako topla kao na jugu poluotoka, padaline su na njemu manje. Ti klimatski čimbenici povoljni za vinogradarstvo rezultat su regulacijskog toplinskog učinka Atlantskog oceana na zapadu i estuarija rijeke Gironde na istoku. Oceanska klima, nekih godina popraćena kišnim jesenskim razdobljima niskog tlaka ili, suprotno tome, toplim i vrlo sunčanim kasnim jesenima, izrazito utječe na berbu.

Vinogradarski krajobrazi tog područja odlikuju se blagim reljefom (između 3 metra i 50 metara nadmorske visine), na čijoj je zapadnoj granici šuma, a na istoku estuarij rijeke Gironde. Od juga do sjevera izmjenjuju se uzdignuti vinogradarski pješčani tereni obrubljeni rijekama („jalles”) i močvarnijim dijelovima u kojima nema vinograda.

Generacije vinogradara osigurale su razvoj posebnosti vinogradarskog područja regije Médoc, koja je stekla svjetski ugled. Kroz povijest su vinogradari svojim temeljitim poznavanjem tla i nastojanjima da unaprijede njegova svojstva svladavanjem tehnika odvodnje, omogućili razvoj postupaka uzgoja koji najbolje odgovaraju proizvodnji crnih vina koja starenjem postaju sve bolja. Zdravstveni napredak i mehanizacija vinograda nisu utjecali na želju vinogradara da sačuvaju enološke postupke čiji je cilj proizvodnja tipičnih i prepoznatljivih crnih vina.

Danas u regiji Médoc nasade vinove loze uglavnom čine sorta cabernet-sauvignon N, kojoj odgovara pješčano tlo, sorta merlot N, cijenjena zbog svojih voćnih nota, sorta cabernet franc N, koja uspijeva na uglavnom vapnenačkom tlu te sorta petit verdot N, koja uspijeva na toplom i poroznom tlu. Raznolikost sorti i tla kontrolirane oznake izvornosti „Médoc” utječe na selektivnost načina uzgoja i sadnje.

Ovaj selektivni način uzgoja i sadnje omogućuje dobivanje vrlo zrelog i zdravog grožđa kontroliranog prinosa. Moguća je maceracija kako bi se dobila željena koncentrirana vina. Zbog toga dozrijevanje mora trajati najmanje šest mjeseci kako bi se vina ublažila.

Vina sadrže tanin, intenzivne su boje i uglavnom ih čine sorta cabernet-sauvignon N uz merlot N, i u manjoj mjeri cabernet franc N i petit verdot N, a najrjeđe cot N i carmenère N. Sorta cabernet-sauvignon N tradicionalna je sorta koja vinima „Médoc” daje začinske note. Zahvaljujući toj sorti, zajedno sa sortom merlot N, vina su zaokružena i pitka s aromama bobičastog voća. Kada sorta merlot N prevladava, ona omogućuje da se brže postignu željene tercijarne arome. Struktura i složenost naglašavaju se dodatkom sorte cabernet franc N ili petit verdot N, koji također vinu daje svježinu.

Vina imaju izvrsne mogućnosti dozrijevanja.

To vinogradarsko područje, s dugačkom poviješću razvoja vina, kroz koje prolazi Vinska cesta, prošarano je vinogradarskim posjedima „Châteaux”, prostranim vinogradarskim područjima s raznolikom arhitektonskom baštinom, uz koje se nalaze vrlo mala obiteljska gospodarstva kojima u proizvodnji vina, njegovu stavljanju na tržište i promidžbi pomažu razne zadružne vinarije.

Ugled vina ove kontrolirane oznake podrijetla seže daleko u prošlost i temelji se na pojmu „Château”. Nakon vjenčanja ELEONORE, vojvotkinje Akvitanije, i HENRIKA PLANTAGENETA, budućeg kralja Engleske 1152., razvoj trgovine s Engleskom odigrao je važnu ulogu u ugledu vina „Médoc” u inozemstvu.

Kada je 1647. općinsko vijeće „Jurade de Bordeaux” objavilo prvu razredbu vina pokrajine Guyenne u povijesti, vina župe „Médoc” već su stekla ugled. U vrijeme LUJA XV. ovo je razvrstavanje suženo po regijama, na način da su prvo podijeljena po župama, a zatim po „vinogradima”. Ta su različita razvrstavanja 1855. dovela do razvrstavanja bordoških vina kojim su vina „Médoc” svrstana među vina departmana Gironde. Uz to, 1932. objavljeno je razvrstavanje „Crus Bourgeois du Médoc”.

Položaj koji su vina „Médoc” stekla tijekom četiri posljednja stoljeća rezultat je kvalitete i posebnosti tih vina svojstvenih svakom razdoblju. Nije važno mijenjaju li se ukusi ili se razvijaju pravila proizvodnje vina. Tijelo i boja vina kontrolirane oznake podrijetla „Médoc”, njihova mogućnost razvoja arome, spoj tanina i voća do kojeg dolazi zbog miješanja sorti, razlikuju ih od vina regije „Bordeaux” kao i od drugih vina Francuske.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, utvrđeno odstupanjem za proizvodnju i dozrijevanje vina, obuhvaća područja sljedećih općina departmana Gironde, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 19. lipnja 2017.: Abzac, Aillas, Ambarès-et-Lagrave, Ambès, Anglade, Arbanats, Arbis, Les Artigues-de-Lussac, Artigues-près-Bordeaux, Arveyres, Asques, Aubiac, Auriolles, Auros, Ayguemorte-les-Graves, Bagas, Baigneaux, Barie, Baron, Barsac, Bassanne, Bassens, Baurech, Bayas, Bayon-sur-Gironde, Bazas, Beautiran, Bègles, Béguey, Bellebat, Bellefond, Belvès-de-Castillon, Bernos-Beaulac, Berson, Berthez, Beychacet-Caillau, Bieujac, Les Billaux, Birac, Blaignac, Blasimon, Blaye, Blésignac, Bommes, Bonnetan, Bonzac, Bordeaux, Bossugan, Bouliac, Bourdelles, Bourg, Le Bouscat, Branne, Brannens, Braud-et-Saint-Louis, La Brède, Brouqueyran, Bruges, Budos, Cabanac-et-Villagrains, Cabara, Cadarsac, Cadaujac, Cadillac, Cadillac-en-Fronsadais, Camarsac, Cambes, Camblanes-et-Meynac, Camiac-et-Saint-Denis, Camiran, Camps-sur-l’Isle, Campugnan, Canéjan, Cantois, Capian, Caplong, Carbon-Blanc, Cardan, Carignan-de-Bordeaux, Cars, Cartelègue, Casseuil, Castelmoron-d’Albret, Castelviel, Castets et Castillon, Castillon-la-Bataille, Castres-Gironde, Caudrot, Caumont, Cauvignac, Cavignac, Cazats, Cazaugitat, Cénac, Cenon, Cérons, Cessac, Cestas, Cézac, Chamadelle, Civrac-de-Blaye, Civrac-desurDordogne, Cleyrac, Coimères, Coirac, Comps, Coubeyrac, Courpiac, Cours-de-Monségur, Cours-les-Bains, Coutras, Coutures, Créon, Croignon, Cubnezais, Cubzac-les-Ponts, Cudos, Cursan, Daignac, Dardenac, Daubèze, Dieulivol, Donnezac, Donzac, Doulezon, Les Eglisottes-et-Chalaures, Escoussans, Espiet, Les Esseintes, Etauliers, Eynesse, Eyrans, Eysines, Faleyras, Fargues, Fargues-Saint-Hilaire, Le Fieu, Flaujagues, Floirac, Floudès, Fontet, Fossés-et-Baleyssac, Fours, Francs, Fronsac, Frontenac, Gabarnac, Gajac, Galgon, Gans, Gardegan-et-Tourtirac, Gauriac, Gauriaguet, Générac, Génissac, Gensac, Gironde-sur-Dropt, Gornac, Gours, Gradignan, Grézillac, Grignols, Guillac, Guillos, Guîtres, Le Haillan, Haux, Hure, Illats, Isle-Saint-Georges, Izon, Jugazan, Juillac, Labescau, Ladaux, Lados, Lagorce, Lalande-de-Pomerol, Lamothe-Landerron, La Lande-deFronsac, Landerrouat, Landerrouet-sur-Ségur, Landiras, Langoiran, Langon, Lansac, Lapouyade, Laroque, Laruscade, Latresne, Lavazan, Léogeats, Léognan, Lestiac-sur-Garonne, Les Lèves-et-Thoumeyragues, Libourne, Lignan-de-Bazas, Lignan-de-Bordeaux, Ligueux, Listrac-de-Durèze, Lormont, Loubens, Loupes, Loupiac, Loupiac-de-la-Réole, Lugaignac, Lugasson, Lugon-et-l’Ile-du-Carnay, Lussac, Madirac, Maransin, Marcenais, Marcillac, Margueron, Marimbault, Marions, Marsas, Martignas-sur-Jalle, Martillac, Martres, Masseilles, Massugas, Mauriac, Mazères, Mazion, Mérignac, Mérignas, Mesterrieux, Mombrier, Mongauzy, Monprimblanc, Monségur, Montagne, Montagoudin, Montignac, Montussan, Morizès, Mouillac, Mouliets-et-Villemartin, Moulon, Mourens, Naujan-et-Postiac, Néac, Nérigean, Neuffons, Le Nizan, Noaillac, Noaillan, Omet, Paillet, Les Peintures, Pellegrue, Périssac, Pessac, Pessac-sur-Dordogne, Petit-Palais-etCornemps, Peujard, Le Pian-sur-Garonne, Pineuilh, Plassac, Pleine-Selve, Podensac, Pomerol, Pompéjac, Pompignac, Pondaurat, Porchères, Portets, Le Pout, Préchac, Preignac, Prignac-et-Marcamps, Pugnac, Puisseguin, Pujols, Pujols-sur-Ciron, Le Puy, Puybarban, Puynormand, Quinsac, Rauzan, Reignac, La Réole, Rimons, Riocaud, Rions, La Rivière, Roaillan, Romagne, Roquebrune, La Roquille, Ruch, Sablons, Sadirac, Saillans, SaintAignan, Saint-André-de-Cubzac, Saint-André-du-Bois, Saint-André-etAppelles, Saint-Androny, Saint-Antoine-du-Queyret, Saint-Antoine-surl’Isle, Saint-Aubin-de-Blaye, Saint-Aubin-de-Branne, Saint-Avit-deSoulège, Saint-Avit-Saint-Nazaire, Saint-Brice, Saint-Caprais-de-Blaye, Saint-Caprais-de-Bordeaux, Saint-Christoly-de-Blaye, Saint-Christophe-deDouble, Saint-Christophe-des-Bardes, Saint-Cibard, Saint-Ciers-d’Abzac, Saint-Ciers-de-Canesse, Saint-Ciers-sur-Gironde, Saint-Côme, Saint-Denisde-Pile, Saint-Emilion, Saint-Etienne-de-Lisse, Saint-Exupéry, Saint-Félixde-Foncaude, Saint-Ferme, Saint-Genès-de-Blaye, Saint-Genès-de-Castillon, Saint-Genès-de-Fronsac, Saint-Genès-de-Lombaud, Saint-Genis-du-Bois, Saint-Germain-de-Grave, Saint-Germain-de-la-Rivière, Saint-Germain-duPuch, Saint-Gervais, Saint-Girons-d’Aiguevives, Saint-Hilaire-de-la-Noaille, Saint-Hilaire-duBois, Saint-Hippolyte, Saint-Jean-de-Blaignac, Saint-Jean-d’Illac, SaintLaurent-d’Arce, Saint-Laurent-des-Combes, Saint-Laurent-du-Bois, SaintLaurent-du-Plan, Saint-Léon, Saint-Loubert, Saint-Loubès, Saint-Louis-deMontferrand, Saint-Macaire, Saint-Magne-de-Castillon, Saint-Maixant, Saint-Mariens, Saint-Martial, Saint-Martin-de-Laye, Saint-Martin-de-Lerm, Saint-Martin-de-Sescas, Saint-Martin-du-Bois, Saint-Martin-du-Puy, SaintMartin-Lacaussade, Saint-Médard-de-Guizières, Saint-Médard-d’Eyrans, Saint-Michel-de-Fronsac, Saint-Michel-de-Lapujade, Saint-Michel-deRieufret, Saint-Morillon, Saint-Palais, Saint-Pardon-de-Conques, Saint-Paul, Saint-Pey-d’Armens, Saint-Pey-de-Castets, Saint-Philippe-d’Aiguille, SaintPhilippe-du-Seignal, Saint-Pierre-d’Aurillac, Saint-Pierre-de-Bat, SaintPierre-de-Mons, Saint-Quentin-de-Baron, Saint-Quentin-de-Caplong, SaintRomain-la-Virvée, Saint-Sauveur-de-Puynormand, Saint-Savin, Saint-Selve, Saint-Seurin-de-Bourg, Saint-Seurin-de-Cursac, Saint-Seurin-sur-l’Isle, Saint-Sève, Saint-Sulpice-de-Faleyrens, Saint-Sulpice-de-Guilleragues, Saint-Sulpice-de-Pommiers, Saint-Sulpice-et-Cameyrac, Saint-Trojan, SaintVincent-de-Paul, Saint-Vincent-de-Pertignas, Saint-Vivien-de-Blaye, SaintVivien-de-Monségur, Saint-Yzan-de-Soudiac, Sainte-Colombe, SainteCroix-du-Mont, Sainte-Eulalie, Sainte-Florence, Sainte-Foy-la-Grande, Sainte-Foy-la-Longue, Sainte-Gemme, Sainte-Radegonde, Sainte-Terre, Sallebœuf, Les Salles-deCastillon, Samonac, Saucats, Saugon, Sauternes, La Sauve, Sauveterre-deGuyenne, Sauviac, Savignac, Savignac-de-l’Isle, Semens, Sendets, Sigalens, Sillas, Soulignac, Soussac, Tabanac, Taillecavat, Talence, Targon, Tarnès, Tauriac, Tayac, Teuillac, Tizac-de-Curton, Tizac-de-Lapouyade, Toulenne, Le Tourne, Tresses, Uzeste, Val de Virvée, Vayres, Vérac, Verdelais, Vignonet, Villandraut, Villegouge, Villenave-de-Rions, Villenave-d’Ornon, Villeneuve, Virelade, Virsac i Yvrac.

Veća zemljopisna jedinica

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na oznaci se može navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bordeaux– Médoc” ili „Grand Vin de Bordeaux – Médoc”. Znakovi kojima je ispisan taj naziv ne smiju biti veći, viši i širi od dvije trećine veličine znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-c0c6b3dd-b9e7-4b9d-a605-dc6ef93f4e88

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

24.7.2019

Službeni list Europske unije

C 248/32

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 248/08)

Ova je obavijest objavljena u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Pineau des Charentes”

Referentni broj: PDO-FR-A0489-AM01

Datum obavijesti: 10.5.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Dodatni navod

Opis i razlozi

U odjeljku II. poglavlja I. odlomak „koja, zbog svoje starosti i posebnih uvjeta dozrijevanja propisanih ovom specifikacijom proizvoda, imaju složeni ‚oksidativni’ okusni profil, kojim se odlikuje stari ‚cognac’” zamjenjuje se odlomkom „koja ispunjavaju uvjete proizvodnje propisane za te oznake u ovoj specifikaciji proizvoda”. Time se pojednostavljuje sadržaj.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

2. Vrste proizvoda

Opis i razlozi

U odjeljku III. poglavlja I. odlomak „na bijela likerska vina i na ružičasta ili crna likerska vina.” zamjenjuje se riječima „na bijela, ružičasta i crna likerska vina.” Prijašnji tekst navodio je na pomisao da postoje samo dvije kategorije proizvoda, a svaka je boja zasebna kategorija proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument

3. Identifikacija zemljišne čestice

Opis i razlozi

U odjeljku IV. poglavlja I.:

—

U podtočki (b) točke 2. riječi „službama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (u daljnjem tekstu: INAO) do 1. srpnja godine koja prethodi godini prve prijave berbe.” zamjenjuju se riječima „najkasnije 10. prosinca godine koja prethodi godini prve prijave berbe tijelu za zaštitu i upravljanje, koje ga dostavlja službama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (u daljnjem tekstu: INAO).”

—

U podtočki (b) točke 2. odlomci: „Svaka čestica za čiji mošt pet uzastopnih godina nije podnesen zahtjev za proizvodnju kontrolirane oznake izvornosti ‚Pineau des Charentes’ briše se s popisa čestica koje je identificiralo nadležno nacionalno povjerenstvo INAO-a.

Obrazložena odluka o brisanju ili odbijanju identificiranih čestica, koju donosi nadležno nacionalno povjerenstvo INAO-a, dostavlja se zainteresiranim stranama, koje imaju rok od mjesec dana od primitka obavijesti da podnesu eventualne primjedbe službama INAO-a.

Nadležno nacionalno povjerenstvo INAO-a ponovno ispituje te pritužbe nakon mišljenja odbora stručnjaka.” brišu se.

Ta je izmjena izvršena jer odredba više nije odgovarala identifikaciji zemljišne čestice utvrđene kao sredstvo zemljopisnog razgraničenja. Načini brisanja čestica nakon pet godina ako nije podnesen zahtjev ponovno su utvrđeni u pogledu namjene čestica, za čije je upravljanje zaduženo tijelo za zaštitu i upravljanje.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument

4. Nasadi vinove loze

Opis i razlozi

U odjeljku V. poglavlja I.:

—	riječi „ili gros meslier B” dodaju se nakon „meslier Saint-François B”.

—	riječi „trousseau gris G (ili chauché gris G)” dodaju se nakon „sémillon B”.

—	dodaje se rečenica „Sorta trousseau gris G (ili chauché gris G) ne može biti zastupljena s više od 10 % u nasadu vinove loze sorte Pineau des Charentes.”.

—	riječ „ili” između ružičasta i crvena zamjenjuje se riječju „i”;

—	prije malbec N dodaju se riječi „cot N (ili”

To se podudara s dodavanjem sinonima za sorte meslier de Saint François B i malbec B.

Također je uvedena mogućnost sadnje sorte trousseau gris G (ili chauché gris G), stare sorte koja se prije sadila u vinogradu. Uz tu mogućnost propisuje se i ograničenje od 10 % za tu sortu u nasadu vinove loze kako bi se ograničili rizici od izmjene prepoznatljivosti.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5. Prinos

Opis i razlozi

—	točka 1. odjeljka VIII. zamjenjuje se sljedećim odredbama: „Prinos iz članka D. 645-7. u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu (Code rural et de la pêche maritime) utvrđen je na 68 hektolitara mošta po hektaru.”

—

točka 2. odjeljka VIII. zamjenjuje se sljedećim odredbama:

„2. Najveći prinos

Na temelju članka D. 645-7. Zakonika o poljoprivredi i morskom ribarstvu (Code rural et de la pêche maritime) najveći prinos likerskog vina utvrđen je na 45 hektolitara po hektaru, a najveći prinos mošta utvrđen je na 85 hektolitara po hektaru.”

—

u odjeljak VIII. umeće se točka 3. sa sljedećim odredbama:

„3. Početak proizvodnje mlade vinove loze

Pravo na kontroliranu oznaku izvornosti ‚Pineau des Charentes’ može se odobriti likerskim vinima čiji je mošt dobiven:

—	s čestica mlade vinove loze tek nakon druge godine koja slijedi nakon godine u kojoj je sadnja izvršena do 31. srpnja;

—	s čestica vinove loze koja je cijepljena in situ ili naknadno cijepljena najranije prve godine koja slijedi nakon godine tijekom koje je cijepljenje ili naknadno cijepljenje provedeno do 31. srpnja te pod uvjetom da se na česticama nalaze samo sorte dopuštene za oznaku.”

Te izmjene podudaraju se s dodavanjem prinosa mošta od 68 hektolitara po hektaru. Najveći prinos likerskog vina povećan je s 42 na 45 hektolitara po hektaru. Zbog određivanja najvećeg prinosa Cognaca (16 hl AP/ha) bilo je potrebno povećati najveći prinos sorte Pineau de Charentes.

Brisanje odlomka „s parcela mlade vinove loze tek nakon prve godine koja slijedi iza godine tijekom koje je cijepljenje in situ provedeno do 31. srpnja;” podudara se s njegovim umetanjem u sljedeći odlomak.

Uslijed te promjene mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.

6. Proizvodnja

Opis i razlozi

U odjeljku IX. poglavlja I.:

—	u podtočki (a) točke 2. riječi „u trenutku zaustavljanja vrenja” brišu se jer je rečenica suvišna.

U točki 3.:

—	dodaje se podtočka (b) „Ružičasta likerska vina dozrijevaju najmanje osam mjeseci, od čega šest mjeseci u spremnicima od hrastovine.”. To omogućuje razlikovanje ružičastih i crnih vina Pineau des Charentes koja nisu proizvedena prema istim pravilima.

To dovodi do izmjene oznaka (b), (c), (d), (e) koje postaju (c), (d), (e) i (f).

—	u podtočki (e) brojka 5 zamjenjuje se brojkom 7. To se podudara s povećanjem godina dozrijevanja za oznaku „vieux” (staro) kako bi se dobio kvalitetniji proizvod.

—	u podtočki (f) brojka 10 zamjenjuje se brojkom 12. To se podudara s povećanjem godina dozrijevanja za oznaku „très vieux” (vrlo staro) kako bi se dobio kvalitetniji proizvod.

U točki 5.

—	u podtočki (a) riječi „i ružičasta” brišu se

—	u podtočki (a) umeće se jedan redak: Ružičasta likerska vina po završetku razdoblja dozrijevanja, nakon 1. lipnja godine koja slijedi iza godine berbe.

—	u podtočki (a) brojka „5” zamjenjuje se brojkom „7”

—	u podtočki (a) brojka „10” zamjenjuje se brojkom „12”

—

u podtočki (b) riječi „1. listopada godine koja slijedi nakon godine njegove proizvodnje” zamjenjuju se riječima:

„i najranije:

Ružičasta likerska vina 1. lipnja godine koja slijedi nakon godine proizvodnje.

Crna likerska vina 1. listopada godine koja slijedi nakon godine proizvodnje.

Bijela likerska vina 1. travnja druge godine koja slijedi nakon godine proizvodnje.”

—	u podtočki (c) brišu se riječi „jamstvena kapsula” i „postavljen u najmanje dva primjerka”

—	u podtočku (c) umeće se sljedeći odlomak: „Za spremnike od najmanje 0,50 litara stavljaju se najmanje dva pečata, a svaki mora biti promjera najmanje 20 mm. Za spremnike manje od 0,50 litara postavlja se najmanje jedan vidljiv i čitljiv pečat.”

Te se izmjene podudaraju s razlikovanjem ružičastih likerskih vina od crnih likerskih vina, s izmjenom dozrijevanja za oznake „vieux” i „très vieux” te sa zamjenom jamstvene kapsule jamstvenim pečatom.

Na temelju te izmjene mijenja se jedinstveni dokument.

7. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Opis i razlozi

u odjeljku X.:

—	u točki 2.

—	u prvom odlomku riječi „može biti” zamjenjuju se riječju „je”

—	u prvom odlomku riječ „i” zamjenjuje se riječju „oznaka može”

—	u prvom odlomku nakon riječi „très vieux” (vrlo staro) umeću se riječi „ili ‚extra vieux’ (iznimno staro)”

—	u prvom odlomku riječi „najmanje 5 ili 10 godina” zamjenjuju se riječima „vidjeti poglavlje I. odjeljak IX. točku 3.”.

—	u prvom odlomku briše se rečenica „Uglavnom se konzumira kao aperitiv”

—	u drugom odlomku umeće se rečenica: „‚Pineau des Charentes’ uglavnom se konzumira kao aperitiv.”

—	u trećem odlomku umeće se riječ „lagano” prije riječi „zlatne”

četvrti odlomak zamjenjuje se sljedećim odredbama:

„Crno vino ‚Pineau des Charentes’ postojane je boje i često razvija intenzivne arome svježe ubranog bobičastog voća uz note blagih začina.

Ružičasto vino ‚Pineau des Charentes’ blijede je boje i često razvija arome crvenog bobičastog šumskog voća.”

—	u petom odlomku riječi „i suhe orašaste plodove (orahe, tostirane bademe),” umeću se nakon riječi „suho voće”.

—	u petom odlomku riječi „stare rakije Cognac” zamjenjuju se riječima „stare rakije kontrolirane oznake izvornosti ‚Cognac’.”.

šesti odlomak zamjenjuje se sljedećim odredbama:

„Crno i ružičasto vino ‚Pineau des Charentes’ s oznakama ‚vieux’ (staro) ili ‚très vieux’ (vrlo staro) crvenožute je boje. Riječ je o vrlo elegantnim vinima koja često razvijaju čokoladne ili voćne note s rakijom, koje često prelaze u oksidativne arome svojstvene starim rakijama kontrolirane oznake izvornosti ‚Cognac’.”.

Te izmjene dovode do izmjene teksta.

Na temelju te izmjene mijenja se jedinstveni dokument.

8. Prijelazna odredba

Opis i razlozi

Mjera koja se odnosi na prag neuspješnih trsova briše se jer je zastarjela.

Dodaje se:

„2. Sazrijevanje

Za likerska vina koja su sazrijevala najmanje pet godina u drvenoj bačvi može se zatražiti oznaka ‚vieux’ (staro) do 1. listopada 2023. Za likerska vina koja su sazrijevala najmanje deset godina u drvenoj bačvi može se zatražiti oznaka ‚très vieux’ (vrlo staro) ili ‚extra vieux’ (iznimno staro) do 1. listopada 2023.”

Ta je izmjena prijelazna mjera koja prati izmjenu dozrijevanja za oznake „vieux” i „très vieux”

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument

Pravila prezentiranja

U točki 9. odjeljka XII. umeću se sljedeći stavci:

„Stavljanje oznake starosti dopušteno je za vina Pineau des Charentes koja su sazrijevala u drvenoj bačvi najmanje tri godine. Navedena starost ne smije biti veća od trajanja dozrijevanja predmetnog proizvoda u drvenoj bačvi. Ako je riječ o mješavini sorti, prednost ima vremensko razdoblje skupine čije je dozrijevanje u drvenoj bačvi trajalo kraće.

Odredbe o stavljanju oznake starosti primjenjuju se od 1. travnja 2020.”

Tom se izmjenom omogućuje navođenje starosti vina Pineau Charentes od određenog trenutka sazrijevanja kako bi se potrošačima osigurale potpunije informacije.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9. Namjena čestica

Opis i razlozi

U prvom odjeljku poglavlja II. specifikacije proizvoda kontrolirane oznake izvornosti „Pineau des Charentes”:

—

prvi odjeljak zamjenjuje se sljedećim odredbama:

„I. Obveze podnošenja izjava

1. Izjava o namjeni vinogradarskog područja

Izjava o namjeni vinogradarskog područja predaje se do 1. srpnja svake godine za berbu sljedeće godine Savezu međustrukovnih udruženja vinogradarskog područja Charentes-Cognac, koji tijelu za zaštitu i upravljanje i kontrolnom tijelu dostavlja informacije koje se na njega odnose.

U toj se izjavi navodi najveća površina koja će biti obrana za proizvodnju mošta.

2. Izjava o namjeni čestica

Od berbe 2019. likerska vina proizvode se od mošta dobivenog s utvrđenih čestica za koje je bila podnesena izjava o namjeni čestica.

Izjava o namjeni čestica podnosi se tijelu za zaštitu i upravljanje najkasnije 10. prosinca svake godine za berbu sljedeće godine.

U toj se izjavi za svaku česticu navodi:

katastarski referentni broj: općina, odjeljak, broj;

sorta;

zasađena površina za proizvodnju;

ime proizvođača.

3. Izjava o proizvodnji

Nakon posljednjeg zaustavljanja vrenja sastavlja se izjava o proizvodnji, koja sadržava:

ukupne količine upotrijebljenog mošta;

ukupne količine upotrijebljene rakije Cognac;

ukupne količine proizvedenog likerskog vina po boji;

oznake čestica i površine na kojima je ubrano grožđe namijenjeno za proizvodnju mošta.

Ta se izjava sastavlja u skladu s evidencijom proizvodnje

i šalje se do 10. prosinca godine berbe lokalnim službama Glavne uprave za carine i izravne poreze (DGDDI).

Primjerak izjave dostavlja se tijelu za zaštitu i upravljanje te službama INAO-a.

4. Izjava o zahtjevu

Svaki proizvođač, kako bi za svoja vina zatražio da nose kontroliranu oznaku izvornosti ‚Pineau des Charentes’, uz eventualnu nadopunu oznakama ‚vieux’, ‚très vieux’ (ili oznakom iste vrijednosti ‚extra vieux’), tijelu za zaštitu i upravljanje upućuje izjavu o zahtjevu najmanje 30 dana prije puštanja u promet serije proizvoda.

U toj se izjavi osobito navodi:

ime ili tvrtka proizvođača;

adresa proizvođača;

količina za koju se podnosi zahtjev, po bojama, eventualno uz nadopunu prethodno navedenim oznakama;

načini skladištenja: mjesto, vrsta spremnika, oznaka u vinskom podrumu (broj, sadržaj).

5. Izjava o prelasku u niži razred

Svaki proizvođač koji, u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013, svrstava u niži razred serije koje imaju kontroliranu oznaku izvornosti ‚Pineau des Charentes’, mora o tome podnijeti izjavu tijelu za zaštitu i upravljanje najkasnije desetog dana u mjesecu koji slijedi nakon prelaska u niži razred.”

Ta izmjena odgovara novom postupku za izjavu o namjeni.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10. Glavni elementi koje treba kontrolirati

Opis i razlozi

Poglavlje III. specifikacije proizvoda kontrolirane oznake izvornosti „Pineau des Charentes” mijenja se kako slijedi:

1. u odjeljku I.

—	u točki D. riječi „i postavljanja jamstvene kapsule ili jamstvenog pečata.” brišu se.

2. u odjeljku II.

—	brojka „45011” zamjenjuje se oznakom „NF EN ISO/CEI 17065”

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Pineau des Charentes

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Likersko vino

4. Opis vina

Riječ je o bijelim, ružičastim i crnim likerskim vinima dobivenih zaustavljanjem vrenja grožđa dodavanjem odležane rakije s oznakom izvornosti „Cognac” (rakija iz prethodne destilacijske godine) dobivene na istom poljoprivrednom gospodarstvu. Mogu im se dodati oznake „vieux” (staro) ili „très vieux” (vrlo staro), ovisno o trajanju dozrijevanja u drvenim bačvama (najmanje sedam odnosno 12 godina). Prije svega se konzumira kao aperitiv.

Vino „Pineau des Charentes” u ustima razvija svježinu i zaokruženost mošta od svježeg grožđa. Rakija „Cognac” koja pridonosi strukturi i ukupnoj ravnoteži proizvoda stapa se s proizvodom zahvaljujući dugotrajnom dozrijevanju u drvenoj bačvi.

Bijelo vino „Pineau des Charentes” svjetložute je do zlatne boje i često razvija naglašene voćne arome (svježe voće ili ušećereno voće) i cvjetne arome (bijelo cvijeće) te note meda.

Crno ili ružičasto vino „Pineau des Charentes” blijedoružičaste je do tamnocrvene boje. Crno vino „Pineau des Charentes” često razvija intenzivne arome svježe ubranog tamnog bobičastog voća uz note blagih začina. Ružičasto vino „Pineau des Charentes” često razvija arome šumskog voća, odnosno koštunjičavog voća kada dozrijevanje traje dulje.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	22
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	16
Najmanji ukupni udio kiselosti
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	75

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 2 200 trsova po hektaru s razmakom između redova ne većim od 3 metra.

Vinova loza obrezuje se u skladu sa sljedećim tehnikama s najviše 50 000 pupova po hektaru:

—	rezidba jednostruki ili dvostruki Guyot, pri čemu trs ima jedan ili dva kraka i jedan ili dva reznika;

—	rezidba u obliku kordonca s reznicima s najviše tri pupa.

Navodnjavanje je zabranjeno.

b. Najveći prinos

Likersko vino

45 hektolitara po hektaru

Mošt

85 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja mošta, razvoj, dozrijevanje i pakiranje likerskih vina provode se na područjima sljedećih općina:

departman Charente-Maritime:

arondisman Rochefort: sve općine

arondisman Saintes: sve općine

arondisman Saint-Jean-d’Angély: sve općine

arondisman Jonzac: sve općine

arondisman La Rochelle:

—	kanton Ars-en-Ré: sve općine.

—	kanton Aytré: općine Angoulins i Aytré.

—	kanton La Jarrie: sve općine.

—	kantoni La Rochelle 1, 2, 3, 4, 6, 7: općina La Rochelle.

—	kanton La Rochelle 5: općine Esnandes, Marsilly, Puilboreau, La Rochelle, Saint-Xandre.

—	kanton La Rochelle 8: općine Dompierre-sur-Mer, Périgny, La Rochelle.

—	kanton La Rochelle 9: općine L’Houmeau, Lagord, Nieul-sur-Mer, La Rochelle.

—	kanton Saint-Martin-de-Ré: sve općine.

—	kanton Courçon: općine Angliers, Benon, Courçon, Cramchaban, Ferrières-d’Aunis, La Grève-sur-le-Mignon, Le Gué-d’Alleré, La Laigne, Nuaillé-d’Aunis, Saint-Cyr-du-Doret, Saint-Jean-de-Liversay, Saint-Sauveur-d’Aunis.

—	kanton Marans: općine Longèves, Saint-Ouen, Villedoux.

departman Charente:

arondisman Cognac: sve općine

arondisman Angoulême

—	kanton Angoulême Est: sve općine.

—	kanton Angoulême Nord: sve općine.

—	kanton Angoulême Ouest: sve općine.

—	kanton Blanzac: sve općine.

—	kanton Hiersac: sve općine.

—	kanton Saint-Amant-de-Boixe: sve općine.

—	kanton Villebois-la-Valette: sve općine.

—	kanton La Rochefoucauld: općine Agris, Brie, Bunzac, Chazelles, Coulgens, Jauldes, Pranzac, Rancogne, Rivières, La Rochette, Saint-Projet-Saint-Constant.

—	kanton Montbron: općine Charras, Feuillade, Grassac, Mainzac, Marthon, Saint-Germain-de-Montbron, Souffrignac.

arondisman Confolens

—	kanton Aigre: sve općine.

—	kanton Ruffec: općine Villegats i Verteuil-surCharente.

—	kanton Mansle: općine Aunac, Bayers, Cellettes, Chenon, Fontclaireau, Fontenille, Juillé, Lichères, Lonnes, Mansle, Mouton, Moutonneau, Puyréaux, Saint-Amand-de-Bonnieure, Saint-Angeau, SaintCiers-sur-Bonnieure, Saint-Front, Saint-Groux, Sainte-Colombe, Valence, Villognon.

—	kanton Villefagnan: općine Brettes, Courcôme, Longré, Raix, Salles de Villefagnan, Souvigné, Tuzie, Villefagnan.

departman Dordogne:

arondisman Périgueux:

—	kanton Saint-Aulaye: općine Chenaud, Parcoul, Puymangou, La Roche-Chalais, Saint-Aulaye.

departman Deux-Sèvres:

arondisman Niort:

—	kanton Mauzé sur le Mignon: općine Le Bourdet, PrinDeyrançon, Priaires, Mauzé-sur-le-Mignon, La Rochénard, Usseau.

—	kanton Beauvoir-sur-Niort: općine Beauvoir-sur-Niort, Belleville, La Foye-Montjault, Granzay-Gript, Prissé-La Charrière, SaintEtienne-la-Cigogne, Boisserolles, Thorigny sur le Mignon.

—	kanton Brioux-sur-Boutonne: općina Le Vert.

7. Glavne sorte vinove loze

Cot N - Malbec N

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Colombard B

Folle blanche B

Jurançon blanc B

Ugni blanc B

Merlot blanc B

Meslier Saint-François B

Montils B

Sauvignon B

Semillon B

Merlot N

8. Opis povezanosti

Zemljopisno područje, jednako kao i područje kontrolirane oznake izvornosti rakije „Cognac” podudara se sa sjevernim rubom Akvitanskog bazena. Točnije, na zapadu graniči s Atlantskim oceanom, na jugu s područjem estuarija Gironde, na sjeveru s otocima Ré i Oléron, a na istoku, prema Angoulêmeu, s prvim ograncima Središnjeg masiva. Proteže se na četiri departmana.

Zemljopisno područje čine velike sedimentne cjeline, prije svega nastale u razdoblju gornje jure (vapnenački nanosi nastali od sedimenata nanesenih morem) sjeverno od linije Rochefort-Cognac, i u razdoblju krede (promjena vapnenaca iz razdoblja jure koji čine rezidualnu glinu nastalu dekalcifikacijom i naslage gline, pijeska i krede) na jugu.

Klima je umjerena oceanska. Prosječna godišnja temperatura iznosi približno 13 °C, a broj sunčanih sati velik je, gotovo 2 100 godišnje. Klima zemljopisnog područja ujednačena je, uz iznimku obalnih regija, koje imaju više sunčanih sati i manju temperaturnu oscilaciju.

Zima je blaga i vlažna, s malim brojem mraznih dana. Opasnost od proljetnog mraza mala je, ali njegovo je pojavljivanje moguće sve do svibnja. Ljeto je umjereno toplo, iako ponekad mogu nastupiti sušna razdoblja.

Godišnja količina padalina od 800 mm do 1 000 mm raspoređena je na 130 do 150 dana tijekom cijele godine.

Najčešća su glinasto-vapnenačka tla na vapnenačkim stijenama, iako se unutar ove skupine primjećuje velika raznolikost tla. Na obalnim dijelovima, a osobito na otocima Ré i Oléron, nalaze se tla pjeskovite teksture. Zemljišta na područjima gdje postoji rizik od poplava ne mogu nositi kontroliranu oznaku izvornosti.

Opis ljudskih čimbenika koji su relevantni za povezanost

Vinova loza u ovoj se regiji uzgaja još od rimskog doba. Vinogradi su prvo bili zasađeni u pokrajini Saintonge od 3. stoljeća, da bi se zatim proširili na jug i u unutrašnjost, u Aunis i Augoumois (13. stoljeće).

Prema legendi kojom je obavijeno podrijetlo vina „Pineau des Charentes”, 1589., kada je Henrik IV. stupio na vlast, jedan je nespretni vinar izlio mošt od svježeg grožđa u bačvu u kojoj je već bila rakija „Cognac”. Bijesan zbog svoje nespretnosti, odbacio je bačvu u najtamniji kutak svojeg podruma. Nekoliko godina kasnije, kada je ponovno želio iskoristiti posudu koju je stavio sa strane, otkrio je opojnu, posve originalnu bistru tekućinu zlatne boje i voćne arome.

Likerska vina tako duguju svoj nastanak rakiji „Cognac”, s kojom dijele povijest.

Likerska vina dugo su bila proizvod za vlastitu potrošnju. Na ovoj se tradiciji temelji njihov identitet jer još i danas sve grožđe koje se upotrebljava za proizvodnju vina „Pineau des Charentes” (bez obzira upotrebljava li se za mošt ili za rakiju „Cognac”) mora biti uzgojeno na samo jednom poljoprivrednom gospodarstvu.

S vremenom su vinogradari postupno razvijali svoju praksu kako bi usavršili originalno znanje i iskustvo koje čine: proizvodnja rakije „Cognac”, odabir najzrelijeg grožđa, zaustavljanje vrenja, koje omogućuje dobivanje organoleptički stabilnog i ujednačenog proizvoda, i umjetnost spajanja dodatnih serija i godina berbe grožđa za „Pineau des Charentes”.

Tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća sektor je organiziran osnivanjem „Sindikata proizvođača sorte Pineau des Charentes”, koji je 1943. postao „Sindikat proizvođača za promidžbu i oglašavanje sorte Pineau des Charentes”.

Dana 5. srpnja 1935. donesen je zakon kojim je omogućena primjena članka 12. Zakona od 6. svibnja 1919. o zaštiti oznaka izvornosti za likerska vina koja mogu nositi naziv „Pineau des Charentes”.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Pineau des Charentes” priznata je Uredbom od 12. listopada 1945. Vino „Pineau des Charentes” tako je među prvim likerskim vinima koja su u Francuskoj dobila to priznanje.

Proizvodnja vina „Pineau des Charentes” zahtijeva u prosjeku dvostruku količinu čestica potrebnih za proizvodnju rakije „Cognac” i jednu česticu za proizvodnju mošta od grožđa. Tako u skladu sa znanjem i iskustvom proizašlim iz povijesne prakse, svaki proizvođač bira na svojem gospodarstvu čestice koje su najprikladnije za proizvodnju mošta najbogatijeg šećerom, a ostatak svojih čestica namjenjuje proizvodnji kiselih vina, s slabim udjelom alkohola, pogodnih za proizvodnju rakije „Cognac”.

Primjenom praksi, znanja i iskustva povezanih s proizvodnjom rakije „Cognac”, reguliranje dozrijevanja u drvenim bačvama omogućuje vinu „Pineau des Charentes” da postane bolje i poprimi svoja osobita svojstva u smislu arome i okusa.

Pakiranje je ograničeno na zemljopisno područje, a taj zahtjev proizlazi iz prakse proizvodnje i konzumacije vina „Pineau des Charentes” u obiteljskom okruženju. Ograničenjem se žele sačuvati svojstva i posebnost proizvoda proizvedenog posebnom metodom, uz dugotrajno sazrijevanje, ali i uz učinkovitije postupke kontrole proizvoda.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pakiranje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje na ograničenom području

Opis uvjeta:

bijela likerska vina sazrijevaju najmanje 18 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci u spremnicima od hrastovine. Ružičasta i crna likerska vina sazrijevaju najmanje osam, odnosno 12 mjeseci, od čega najmanje šest, odnosno osam mjeseci u spremnicima od hrastovine.

Vina s oznakom „vieux” (staro) sazrijevaju najmanje sedam godina u spremnicima od hrastovine, a vina s oznakom „très vieux” (vrlo staro) (ili oznakom iste vrijednosti „extra vieux” (iznimno staro)) sazrijevaju najmanje 12 godina u spremnicima od hrastovine.

Obveza pakiranja u zemljopisnom području proizlazi iz početne prakse proizvodnje i konzumacije u obiteljskom okruženju, a njezina je svrha zaštita obilježja i posebnosti vina „Pineau des Charentes”.

Za izradu ovog proizvoda potrebno je znanje i iskustvo, s jedne strane za miješanje sorti grožđa, a s druge strane, za sazrijevanje u drvenim spremnicima u oksidativnom okruženju. Stoga treba izbjegavati prijevoz proizvoda i ograničiti rukovanje nakon sazrijevanja kako se ne bi ugrozila postignuta svojstva na kraju tehnički nadzirane metode proizvodnje. Uz to, ograničenje pakiranja na zemljopisno područje omogućuje bolju sljedivost i olakšava postupke kontrole proizvoda.

Vina se stavljaju na tržište potrošačima u staklenoj boci na kojoj se nalazi jamstvena kapsula ili jamstveni pečat.

Označivanje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—	Oznaka godine berbe dopuštena je za likersko vino koje je 100 % dobiveno iste godine kada je proizvedeno vino „Pineau des Charentes”.

—	Nazivu oznake mogu se dodati oznake „vieux” i „très vieux” (ili oznaka iste vrijednosti „extra vieux”) za likerska vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje propisane za te oznake u ovoj specifikaciji proizvoda.

—

Stavljanje oznake starosti dopušteno je za vina Pineau des Charentes koja su sazrijevala u drvenoj bačvi najmanje tri godine. Navedena starost ne smije biti veća od trajanja dozrijevanja predmetnog proizvoda u drvenoj bačvi. Ako je riječ o mješavini sorti, prednost ima vremensko razdoblje skupine čije je dozrijevanje u drvenoj bačvi trajalo kraće.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-0c371c80-33c1-440e-a943-9c8e2d3302d6

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 248

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 62. 24. srpnja 2019.

Sadržaj		Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2019/C 248/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9396 – CapMan/CBRE/Norled) ( 1 )	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2019/C 248/02	Tečajna lista eura	2
2019/C 248/03	Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije	3

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1173
JPY	japanski jen	120,82
DKK	danska kruna	7,4659
GBP	funta sterlinga	0,89830
SEK	švedska kruna	10,5695
CHF	švicarski franak	1,0985
ISK	islandska kruna	139,90
NOK	norveška kruna	9,6810
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,549
HUF	mađarska forinta	325,50
PLN	poljski zlot	4,2497
RON	rumunjski novi leu	4,7207
TRY	turska lira	6,3534
AUD	australski dolar	1,5898
CAD	kanadski dolar	1,4691
HKD	hongkonški dolar	8,7266
NZD	novozelandski dolar	1,6605
SGD	singapurski dolar	1,5238
KRW	južnokorejski von	1 317,02
ZAR	južnoafrički rand	15,4992
CNY	kineski renminbi-juan	7,6856
HRK	hrvatska kuna	7,3863
IDR	indonezijska rupija	15 598,63
MYR	malezijski ringit	4,6016
PHP	filipinski pezo	57,128
RUB	ruski rubalj	70,5611
THB	tajlandski baht	34,519
BRL	brazilski real	4,1878
MXN	meksički pezo	21,3081
INR	indijska rupija	77,0150

Naziv aktivne tvari	Definirana dnevna doza	Jedinica	Način primjene
α-lipoična kiselina ili tioktična kiselina	0,6	g	oralno
α-lipoična kiselina ili tioktična kiselina	0,6	g	parenteralno
Melatonin	2	mg	oralno”.

	V Objave
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2019/C 248/04	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	4
2019/C 248/05	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	13
2019/C 248/06	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	19
2019/C 248/07	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	26
2019/C 248/08	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	32


	(1) Tekst značajan za EGP.