		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 86

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 62. 7. ožujka 2019.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Odbor regija
	132. plenarno zasjedanje OR-a, 5.12.2018.–6.12.2018.
2019/C 86/01	Rezolucija Europskog odbora regija o Programu rada Europske komisije za 2019.	1
	MIŠLJENJA
	Odbor regija
	132. plenarno zasjedanje OR-a, 5.12.2018.–6.12.2018.
2019/C 86/02	Mišljenje Europskog odbora regija o Paketu mjera za proširenje za 2018.	8
2019/C 86/03	Mišljenje Europskog odbora regija – Oporezivanje digitalnog gospodarstva	14
2019/C 86/04	Mišljenje Europskog odbora regija o temi Akcijski plan o financiranju održivog rasta	24
2019/C 86/05	Mišljenje Europskog odbora regija o Modelima lokalne odgovornosti za energiju i uloga lokalnih energetskih zajednica u energetskoj tranziciji u Europi	36

	III Pripremni akti
	ODBOR REGIJA
	132. plenarno zasjedanje OR-a, 5.12.2018.–6.12.2018.
2019/C 86/06	Mišljenje Europskog odbora regija o Uredbi o zajedničkim odredbama	41
2019/C 86/07	Mišljenje Europskog odbora regija o Europskom socijalnom fondu plus	84
2019/C 86/08	Mišljenje Europskog odbora regija o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu	115
2019/C 86/09	Mišljenje Europskog odbora regija o temi Europska teritorijalna suradnja	137
2019/C 86/10	Mišljenje Europskog odbora regija o Prekograničnom mehanizmu	165
2019/C 86/11	Mišljenje Europskog odbora regija o Reformi ZPP-a	173
2019/C 86/12	Mišljenje Europskog odbora regija o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji	239
2019/C 86/13	Mišljenje Europskog odbora regija o Programu za jedinstveno tržište	259
2019/C 86/14	Mišljenje Europskog odbora regija o Programu Digitalna Europa (2021. – 2027.)	272
2019/C 86/15	Mišljenje Europskog odbora regija o Europskim snagama solidarnosti i novoj strategiji EU-a za mlade	282
2019/C 86/16	Mišljenje Europskog odbora regija o temi Susjedstvo i svijet	295
2019/C 86/17	Mišljenje Europskog odbora regija o programu InvestEU	310
2019/C 86/18	Mišljenje Europskog odbora regija – Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja	335
2019/C 86/19	Mišljenje Europskog odbora regija o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode	353
2019/C 86/20	Mišljenje Odbora regija o Svemirskom programu Europske unije i Agencije Europske unije za svemirski program	365

I. Rezolucije, preporuke i mišljenja

REZOLUCIJE

Odbor regija

132. plenarno zasjedanje OR-a, 5.12.2018.–6.12.2018.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/1

Rezolucija Europskog odbora regija o Programu rada Europske komisije za 2019.

(2019/C 86/01)

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR)

uzimajući u obzir:

—	Program rada Europske komisije za 2019. (1);

—	Protokol o suradnji s Europskom komisijom iz veljače 2012.;

—	Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2018. – 2019.;

ističe da će 2019. biti presudna godina za budućnost Europske unije, pri čemu se u pitanje dovode sami njezini temelji; u tom kontekstu ponovno ističe nužnu potrebu za povezivanjem razine najbliže građanima s europskom razinom te za uključivanjem lokalnih i regionalnih predstavnika i europskih građana u oblikovanje i provedbu politika EU-a, ponajprije pravilnom primjenom aktivne supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja;

poziva da se prije europskih izbora u svibnju 2019. što prije postigne dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) kako bi se zajamčilo pravodobno pokretanje novih programa EU-a te podržava poziv Europskog parlamenta da sljedeći VFO iznosi najmanje 1,3 % BND-a u EU-27;

smatra da je žalosno što u Komisijinom predloženom višegodišnjem proračunu nedostaje jasan element rodne ravnopravnosti. Člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da EU uključi rodnu ravnopravnost u sva područja politike i sve svoje aktivnosti kako bi se promicala ravnopravnost muškaraca i žena. Štoviše, uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna trebalo bi biti cjelovitije, raširenije i sustavnije;

izražava želju da Europska unija i Ujedinjena Kraljevina pravodobno postignu dogovor o namjeri Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz EU-a, uz očuvanje četiriju sloboda kretanja. OR očekuje od Komisije da ga uključi u pregovore o budućoj suradnji između Ujedinjene Kraljevine i EU-a nakon 30. ožujka 2019. kako bi prenio doprinose regionalnih i lokalnih vlasti za produktivan i održiv budući odnos;

Građanstvo, upravljanje i bolja izrada zakonodavstva

pozdravlja Komunikaciju Komisije o jačanju uloge načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kojom se promiče provedba preporuka Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”; u tu svrhu poziva Europski parlament i Komisiju da u suradnji s OR-om provedu preporuke Radne skupine i time pomognu u promicanju aktivne supsidijarnosti u Europi i novog načina rada; i dalje je predan doprinošenju toj provedbi prikupljanjem stručnog znanja i iskustva europskih regija i gradova, osobito preko svoje Mreže za praćenje primjene načela supsidijarnosti, mreže regionalnih centara i platforme REGPEX;

propituje ispunjava li prijedlog o ukidanju promjene računanja vremena dva puta godišnje zahtjeve europske dodane vrijednosti i koordinacije koje je predložila Radna skupina te upozorava na negativne posljedice za lokalne i regionalne vlasti (osobito u pograničnim područjima);

pozdravlja Komisijin plan da se upotrijebi prijelazna klauzula kako bi se primijenilo glasovanje kvalificiranom većinom, osobito u području oporezivanja, čime bi se olakšala borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i omogućili bi se pravedniji sustavi oporezivanja;

Zapošljavanje, rast, ulaganja i kohezijska politika

zajedno s partnerima u okviru inicijative #CohesionAlliance poziva na brzo usuglašavanje o zakonodavnom paketu kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027., koja bi se i dalje trebala temeljiti na načelima partnerstva i višerazinskog upravljanja. OR podsjeća da je kohezijska politika glavna investicijska politika Europske unije usmjerena na jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u cijeloj Europskoj uniji. Zahtijeva da se – s ciljem smanjenja razlika među razinama razvoja različitih regija te zaostajanja regija u najnepovoljnijem položaju – posebna pozornost posveti ruralnim područjima i regijama zahvaćenima industrijskom tranzicijom ili regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim geografskim ili demografskim teškoćama, kao što su otoci, pogranične i planinske regije;

upozorava na činjenicu da se u Komisijinom programu za 2019. ne upućuje na najudaljenije regije, kao što bi trebalo, barem u pogledu provedbe Komunikacije iz 2017. „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”. OR se nada da će Komisija nastaviti poduzimati potrebne korake za razvoj novog pristupa u pogledu najudaljenijih regija;

10.

predlaže oslanjanje na iskustvo stečeno u partnerstvima u okviru Programa za gradove koja su ostvarila pozitivne rezultate u pogledu mjera višerazinskog upravljanja radi poboljšanja provjere supsidijarnosti i jačanja povezanosti između Programa za bolju regulativu i Programa EU-a za gradove; smatra da akcijski plan partnerstva za stanovanje u okviru Programa za gradove donesen u studenome 2018. otvara put Europskom programu za stanovanje;

11.

sa zabrinutošću navodi da su javna ulaganja i dalje na preniskoj razini i da nisu ravnomjerno raspoređena u EU-u, kao što je potvrdila Komisija u okviru ciklusa europskog semestra 2019. stavljajući naglasak na dugoročna ulaganja; stoga ponavlja potrebu za time da se sporazum o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu prenese u primarno zakonodavstvo; također ponavlja svoj poziv na dodatne mjere kojima bi se ojačala javna ulaganja, posebice na izdvajanje nacionalnog, regionalnog ili lokalnog sufinanciranja u okviru ESIF-a iz računovodstvenog obračuna u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, kao što je već predviđeno za sufinanciranje u okviru EFSU-a;

12.

poziva Komisiju na usvajanje pragmatičnog pristupa u vezi s aspektima upravljanja programom InvestEU, nakon savjetovanja sa svim relevantnim glavnim dionicima, kao što je EIB;

13.

naglašava snažnu europsku dodanu vrijednost politika i programa povezanih s mladima kao što su Erasmus+, Europske snage solidarnosti i DiscoverEU te ističe potrebu za time da se olakša pristup tim politikama i programima i da se u njihovoj provedbi zajamči uključenost lokalnih i regionalnih vlasti. Također bi trebalo nagrađivati projekte s visokom dodanom vrijednošću u pogledu uključivanja mladih s invaliditetom te s naglaskom na lokalnoj i regionalnoj dimenziji, osobito kada je riječ o ruralnim područjima, područjima prihvata izbjeglica, najudaljenijim regijama EU-a te prekomorskim zemljama i područjima. U skladu s novom strategijom za mlade, OR ponovno poziva na uspostavu strukturirane suradnje između Odbora i predloženog koordinatora za mlade EU-a;

14.

naglašava činjenicu da, kako bi EU maksimalno iskoristio svoj potencijal u području istraživanja i inovacija, Komisija i države članice moraju premostiti „inovacijski jaz” među regijama te predlaže da bi se programom Obzor Europa trebale ojačati veze s regionalnim strategijama pametne specijalizacije (S3);

15.

s nestrpljenjem iščekuje najavljeni Koordinirani plan razvoja umjetne inteligencije u Europi, koji bi trebao obuhvatiti i javni sektor na lokalnoj i regionalnoj razini, uzimajući u obzir ulogu i sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u promicanju ulaganja i ekosustava umjetne inteligencije u njihovim područjima;

Gospodarska politika i socijalna dimenzija EU-a

16.

ističe da bi ciljevi održivog razvoja trebali postati opći referentni okvir za politike EU-a te, konkretno, zamijeniti strategiju Europa 2020. kao dugoročni ciljevi europskog semestra;

17.

ponovno izražava svoju potporu uvođenju proračunskog kapaciteta kojim bi se povećala otpornost europodručja i pripremila konvergencija s budućim članicama europodručja. Međutim, taj bi se kapacitet trebao financirati vlastitim sredstvima koja se razlikuju od sredstava predviđenih za financiranje proračuna Europske unije kako bi se izbjeglo da se takav kapacitet upliće u programe EU-a dostupne državama članicama EU-27. Nadalje, taj bi se kapacitet trebao obračunavati van gornje granice proračuna EU-a;

18.

naglašava činjenicu da je razlog niskim stopama provedbe preporuka za pojedinu zemlju nedostatak osjećaja odgovornosti, financijskih sredstava i administrativnih kapaciteta na svim razinama te stoga ponovno predlaže da se kodeksom postupanja u europski semestar uključe lokalne i regionalne vlasti;

19.

zabrinut je zbog toga što lokalna i regionalna tijela nisu imala dovoljno koristi od mjera za izgradnju kapaciteta koje EU financira u okviru tekućeg VFO-a; ponavlja svoj zahtjev da Komisija donese jedinstven skup smjernica za koordinaciju svih mjera za izgradnju kapaciteta koje financira EU;

20.

pozdravlja prijedloge Komisije o uspostavljanju pravila kojima bi se omogućilo oporezivanje dobiti koju multinacionalna poduzeća ostvaruju kroz digitalno gospodarstvo; također ističe da je na europskoj razini potrebno utvrditi pravnu definiciju virtualnog stalnog poslovnog nastana za digitalna poduzeća;

21.

poziva Komisiju da pozorno prati provedbu europskog stupa socijalnih prava i izražava zabrinutost zbog smanjenja povezanih proračunskih sredstava; smatra da je u tom pogledu bitno uvažiti snažnu teritorijalnu sastavnicu u provedbi tog stupa; potiče Komisiju i europskog zakonodavca da ubrzaju proces uspostave Europskog nadzornog tijela za rad te da uključe predstavnika regionalnih tijela država članica u njegov upravni odbor;

22.

pozdravlja nedavnu uspostavu Stručne skupine za socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća, u kojoj OR ima svoje predstavnike, te poziva Europsku komisiju da predstavi europski pravni okvir koji bi sadržavao skup zajedničkih definicija koje se primjenjuju na različite oblike socijalne ekonomije, kao što su zadruge, uzajamna društva, udruge i zaklade;

23.

kao alat za provedbu 11. načela europskog stupa socijalnih prava predlaže pokretanje europskog jamstva za djecu kako bi se riješio problem drastične stope siromaštva i isključenosti djece u EU-u (26,4 % u 2017.). To bi jamstvo trebalo biti sastavni dio ESF-a plus;

Strategija jedinstvenog tržišta, MSP-ovi, konkurentnost, industrija i jedinstveno digitalno tržište

24.

ustraje na važnosti razvoja integrirane industrijske strategije i ponovno potvrđuje svoju predanost uključivanju uloge lokalnih i regionalnih vlasti u tu strategiju;

25.

poziva Komisiju da predloži ažuriranje Akta o malom poduzetništvu; osobito u pogledu testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća („test MSP”), poziva Komisiju da uzme u obzir različite posebnosti zakonodavstva na koje je potrebno primijeniti test, s osobitim upućivanjem na zakonodavne prijedloge, te da intervenira putem korektivnih mjera u duhu programa REFIT;

26.

ponavlja svoju predanost pružanju povratnih informacija o provedbi direktiva o javnoj nabavi iz 2014. na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom na važnost podnacionalnih vlasti u području javne nabave te u cilju procjene upotrebe socijalnih i okolišnih kriterija;

27.

poziva Komisiju da 2019. pokrene preispitivanje zakonodavnog okvira o državnim potporama, osobito Uredbe o općem skupnom izuzeću, Uredbe o potpori de minimis i okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa, u cilju pravodobnog uključivanja svih relevantnih dionika u konstruktivan dijalog o sadržaju reforme;

28.

poziva Komisiju da olakša uvođenje širokopojasne infrastrukture, uz posvećivanje posebne pozornosti ruralnim područjima s malim brojem stanovnika i s niskom gustoćom naseljenosti, u kojima je širokopojasna veza ključan resurs za pružanje djelotvornih javnih usluga, vraćanje mlađeg stanovništva i osnivanje novih poduzeća; to su područja u kojima operateri nemaju nikakav komercijalni interes te se može smatrati da tržište ne funkcionira. To bi pridonijelo premošćivanju digitalnog jaza u EU-u i uspostavljanju sustavne mreže europskih digitalnoinovacijskih centara;

29.

poziva Komisiju da iznese prijedloge za rješavanje regulatornih pitanja povezanih s ekonomijom suradnje i digitalnom ekonomijom. Osobito poziva na to da se usvoji direktiva EU-a o radu na platformi na temelju članka 153. stavka 2. točke (b) UFEU-a kojom bi se odredili minimalni standardi za pravedne radne uvjete u digitalnom gospodarstvu;

Poljoprivreda i šumarstvo, javno zdravlje i zaštita potrošača

30.

poziva na to da se ZPP razvije u pojednostavnjenu, pravednu i održivu poljoprivrednu politiku temeljenu na solidarnosti, u korist poljoprivrednika, regija, potrošača i građana, te poziva na veću unutarnju i vanjsku konvergenciju izravnih plaćanja, učinkovite alate upravljanja krizom radi stabilizacije prihoda poljoprivrednika i veće višerazinsko upravljanje u sastavljanju i provedbi nacionalnih strateških planova;

31.

udružuje snage s Europskim parlamentom (2) pozivajući da se Programom EU-a za ruralna, planinska i udaljena područja promiču socioekonomski razvoj, gospodarski rast i diversifikacija, društvena dobrobit, zaštita prirode te suradnja i međupovezanost s urbanim područjima u svrhu poticanja kohezije i sprječavanja teritorijalne rascjepkanosti;

32.

također se zalaže za europsku strategiju za regije koje se suočavaju s demografskim izazovima kojom bi se u okviru svih politika EU-a (kohezija, inovacije, promet, zdravstvo, politike zapošljavanja i socijalne politike, IKT, ruralni razvoj, emigracija itd.) pridavala veća važnost tom fenomenu. Strategija bi trebala uključivati analizu troškova i projekcije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kako je navedeno u mišljenju OR-a „Odgovor EU-a na demografske izazove”;

33.

naglašava da su inovacije i digitalna rješenja od temeljne važnosti za razvoj pametnih sela, revitalizaciju središta gradova i ruralnih područja; poziva Komisiju da ocijeni i nastavi mjere provedene u okviru akcijskog plana EU-a za pametna sela;

34.

planira odgovoriti na preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja strategije EU-a za šume koje se očekuje u prosincu 2018. te ustraje na važnosti sprječavanja krčenja šuma, pošumljavanja i prenamjene šuma;

35.

pozdravlja nastavak EFPR-a kao posebnog i pojednostavnjenog fonda s proračunom za plavi rast koji omogućuje poduzimanje transverzalnih mjera u kombinaciji s drugim europskim programima. Zahtijeva da proračun EFPR-a i udio u podijeljenom upravljanju ostanu na razini prethodnog programa. EU-ova isključiva područja ribarstva i akvakulture, razvoj plavog gospodarstva, potpora za luke, pitanja zaštite okoliša i očuvanja morske bioraznolikosti suočavaju se s velikim izazovima za razdoblje nakon 2020. te je u tim područjima stoga potrebna potpora u okviru EFPR-a. Zahtijeva povlačenje obveze upotrebe financijskih instrumenata u okviru EFPR-a radi potpore akvakulturi i preradi proizvoda;

36.

izražava žaljenje zbog toga što je uključivanje zdravstvenog programa EU-a u ESF+ dovelo do smanjenja financijske omotnice za zdravstvene inicijative koje financira EU te poziva na donošenje mjera i osiguravanje financijskih sredstava kako bi se to smanjenje nadoknadilo;

37.

poziva Komisiju da ispita postojeće sustave označivanja hrane i da predloži obvezni jedinstveni europski sustav označivanja bojama na prednjoj strani pakiranja prehrambenih proizvoda i na temelju porcije od 100 g koji bi vrijedio u cijelom EU-u, čime bi se potrošačima pružale jasne informacije te bi se tako poticale zdravije prehrambene navike. Slično tomu, posebne kriterije trebalo bi uvesti za proizvode koji sadrže prehrambene i zdravstvene tvrdnje;

38.

pozdravlja prijedlog Komisije o europskoj elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji radi poboljšanja liječenja pacijenata u svim regijama i državama članicama; traži od Komisije da u tom prijedlogu pozorno razmotri probleme u pogledu zaštite podataka i interoperabilnosti;

Turizam i kultura

39.

ponovo poziva Komisiju na temeljitu reviziju strategije za turizam iz 2010. uz jasan višegodišnji plan rada;

40.

traži donošenje daljnjih mjera u vezi s Europskom godinom kulturne baštine 2018. u okviru novog europskog akcijskog plana za kulturnu baštinu;

Energetska unija, klimatska politika i okoliš

41.

zagovara uspostavu učinkovitog mehanizma višerazinskog upravljanja za učinkovitu provedbu paketa „Čiste energije za sve Europljane” tako što će se osigurati da se nacionalni energetski i klimatski planovi sastavljaju u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima te da se s pomoću njih omogućava razvoj sustava lokalno i regionalno utvrđenih doprinosa kojima bi se dopunili nacionalno utvrđeni doprinosi u okviru Pariškog sporazuma;

42.

u pogledu četvrtog Izvješća o stanju energetske unije, naglašava važnost promicanja pravedne energetske tranzicije, pri čemu je posebnu pozornost potrebno obratiti na regije na koje će ta situacija posebno utjecati, kao što su regije koje osobito ovise o industriji fosilnih goriva, i otoke, posebice one koji nisu međusobno povezani, kao što su najudaljenije regije. U tom kontekstu OR uvažava mjere koje se već provode, a koje se odnose na energetsko siromaštvo, te naglašava ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u njihovoj provedbi;

43.

poziva Komisiju da nadzire socioekonomske posljedice novog modela tržišta električne energije na sve države članice i regije EU-a;

44.

pozdravlja nedavno objavljenu „Europsku stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo – čisti planet za sve”, u kojoj se preuzima obveza da EU bude klimatski neutralan do 2050. i priznaje se središnja uloga lokalnih i regionalnih tijela; ustraje na tome da mjere za provedbu te strategije moraju pratiti načelo višerazinskog upravljanja, dati formalnu ulogu lokalnim i regionalnim tijelima, osobito uključivanjem sustava lokalno i regionalno utvrđenih doprinosa u nacionalne klimatske i energetske planove, te da se ona mora nadovezati na inicijative kao što je Sporazum gradonačelnika; naglašava da je potrebno usko povezati te napore sa strategijom kružnog gospodarstva i energetskom unijom te osigurati da socioekonomske posljedice potrebnih tranzicija budu pravedno raspoređene kako bi se postigla pravedna tranzicija;

45.

poziva Europsku komisiju da, u suradnji s OR-om, izradi strateški i integrirani Osmi europski program djelovanja za okoliš te se obvezuje na aktivnu ulogu u okviru Tehničke platforme za suradnju u području okoliša. OR također poziva na uključivanje podnacionalnih vlasti u drugi ciklus Pregleda aktivnosti u području okoliša;

46.

poziva Europsku komisiju da predloži cjelovit plan za poboljšanje provedbe Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. osiguravanjem strateškog vodstva za države članice EU-a, te osobito formalnim priznavanjem ključne uloge lokalnih i regionalnih tijela; raduje se nastavku bliske suradnje s Europskom komisijom na proaktivnoj pripremi okvira za politike nakon 2020. s obzirom na konferenciju COP 15 2020. u Pekingu. Za to će biti potrebna odlučna predanost u pogledu ne samo zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i ekosustava već i njihove obnove, kao i ambiciozan, uključiv okvir za politiku u pogledu biološke raznolikosti do 2030., kojim se može postići vizija za 2050. sadržana u Konvenciji o biološkoj raznolikosti u kontekstu ciljeva održivog razvoja;

47.

poziva Komisiju da u sve politike i fondove EU-a bolje uključi načela otpornosti na katastrofe kako bi se povećala sposobnost država članica i podnacionalnih vlasti da spriječe prirodne katastrofe i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem, da se na njih pripreme i na njih odgovore te da se od njih oporave; to se može postići boljim razumijevanjem rizika, uključujući uvođenjem ujednačene metode analize rizika i provođenjem ciljanih i što preciznijih studija ne samo kako bi se uočili osjetljivi dijelovi konkretnih područja, nego i kako bi se procijenila izravna i neizravna gospodarska šteta koju može pretrpjeti neko područje uslijed ekstremnih prirodnih nepogoda;

48.

ponovno poziva na donošenje Plana EU-a za biciklizam kako bi se odgovorilo na sve veću potrebu za koordiniranim djelovanjem na razini EU-a;

Pravosuđe, sigurnost, temeljna prava i migracije

49.

ponovno poziva Komisiju da podrži lokalna i regionalna tijela u borbi protiv radikalizacije donošenjem smjernica za lokalne i regionalne vlasti o preventivnim strategijama za suzbijanje radikalizacije;

50.

poziva na uvođenje snažnijih postupaka i mehanizama za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, koji bi mogli postati dio Pakta Unije;

51.

pozdravlja UN-ov predloženi globalni sporazum o migracijama te potiče sve države članice EU-a da ga potpišu 10. i 11. prosinca u Marakešu i da ga ratificiraju; ističe da je taj sporazum jedan od ključnih elemenata cjelovitog multilateralnog i višerazinskog pristupa migracijama koji zagovara OR;

52.

ističe činjenicu da su učinkovito i humano upravljanje vanjskim granicama EU-a i razvoj sveobuhvatne migracijske politike i zajedničkog sustava azila EU-a sa zajedničkim visokim standardima ključni za sve općine, gradove i regije, osobito za one koji primaju izbjeglice i one koji se nalaze na granicama naročito podložnima velikim migracijskim valovima;

53.

traži od Komisije da predloži dodatne sigurne i pristupačne zakonite mogućnosti za ulazak migranata u EU, kao što su humanitarne vize i programi privatnog sponzoriranja, te poziva države članice da bez odgađanja postignu dogovor o novom okviru EU-a za preseljenje, koji bi sadržavao ambiciozne ciljeve u pogledu uvjeta pružanja zaštite i broja korisnika, te da ga provedu; također traži od Komisije da potiče države članice da pokažu istinsku solidarnost s državama članicama koje su najizloženije migracijama, u skladu s člankom 80. UFEU-a i u njemu navedenim načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, uključujući njegove financijske implikacije;

54.

poziva Komisiju da dodatno pojednostavi i ubrza postupke financiranja i da regijama i gradovima olakša izravan pristup financijskim sredstvima namijenjenima rješavanju humanitarnih kriza i integraciji izbjeglica; pomoć u nuždi može biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava za lokalna i regionalna tijela koja se suočavaju s velikim migracijskim pritiscima, posebno za ona koja su odgovorna za prihvat i integraciju djece migranata bez pratnje. Također, poziva Komisiju da ulaže veće napore u olakšavanje razmjene dobrih praksi među europskim lokalnim i regionalnim vlastima u pogledu integracije migranata te da se osobito usredotoči na srednje i male gradove;

55.

po uzoru na potporu EU-a za integraciju izbjeglica i za treće zemlje prilikom operacija humanitarne pomoći, poziva Komisiju da osigura potporu integraciji europskih državljana koji su prisiljeni napustiti zemlje domaćine uslijed političkih, gospodarskih ili humanitarnih kriza, te koji bi u protivnom, unatoč tome što je riječ o europskim građanima, ostali potpuno nezaštićeni;

Vanjske politike

56.

poziva Europsku komisiju da u cijelosti uzme u obzir doprinos lokalnih i regionalnih vlasti i rad zajedničkih savjetodavnih odbora i radnih skupina OR-a, osobito u izvješćima o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za 2019., te ponovno poziva na to da se postojeći programi EU-a za financiranje, osobito TAIEX i Twinning, dodatno prilagode potrebama lokalnih i regionalnih dionika;

57.

podupire novi program europske teritorijalne suradnje kojim se omogućuje bliska suradnja između lokalnih i regionalnih vlasti u državama članicama i u zemljama kandidatkinjama, potencijalnim zemljama kandidatkinjama i susjednim zemljama; u tom pogledu, poziva Komisiju da podupre postojeće makroregionalne strategije EU-a i uspostavu novih; također potiče Komisiju da podupre procese prekogranične suradnje među regionalnim i lokalnim vlastima, također u obliku europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS);

58.

najavljuje svoju namjeru da pridonese strateškim raspravama o budućnosti inicijative Istočnog partnerstva prigodom njezine desete obljetnice 2019., osobito u okviru CORLEAP-a, OR-ove Radne skupine za Ukrajinu i istorazinskih partnerstava između EU-a i Ukrajine;

59.

poziva Europsku komisiju da uzme u obzir djelovanje OR-a u vezi sa stabilizacijom južnog susjedstva putem Euro-mediteranske skupštine regionalnih i lokalnih vlasti (ARLEM) te posebno Inicijative iz Nikozije za libijske općine, kojom se poboljšavaju lokalne javne usluge u Libiji i kojom se te općine ponovno povezuju s međunarodnom zajednicom, na temelju postojećih dobrih praksi te uz pružanje odgovarajućeg financiranja za potporu operativnim inicijativama;

60.

pozdravlja namjeru Komisije da se bori protiv namjernog dezinformiranja na internetu, kako u EU-u tako i u partnerskim zemljama, te izražava spremnost OR-a da podupre te napore;

61.

navodi da je rad izvršne skupine na provedbi zajedničke izjave EU-a i SAD-a iz srpnja 2018. po svemu sudeći uglavnom usmjeren na regulatornu suradnju te poziva da se poštuju standardi EU-a, osobito visoki sanitarni, prehrambeni i okolišni standardi; u tom pogledu ističe da Komisija treba osigurati da se prevladavajući standardi rada i pravni standardi u pogledu sigurnosti proizvoda i zaštite podataka, potrošača, zdravlja i okoliša ne zanemaruju radi borbe protiv trgovinskog protekcionizma i ukidanja sankcija SAD-a;

62.

nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, austrijskom, rumunjskom i finskom predsjedništvu Vijeća EU-a i predsjedniku Europskog vijeća.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) COM(2018) 800 final.

(2) Vidjeti Rezoluciju EP-a od 3. listopada 2018. o rješavanju posebnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima.

MIŠLJENJA

Odbor regija

132. plenarno zasjedanje OR-a, 5.12.2018.–6.12.2018.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/8

Mišljenje Europskog odbora regija o Paketu mjera za proširenje za 2018.

(2019/C 86/02)

Izvjestitelj:

Franco IACOP (IT/PES), član Regionalnog vijeća Regije Furlanija-Julijska krajina

Referentni dokument/i:

Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2018

COM(2018) 450 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvodne napomene

sa zanimanjem prati obnovljene napore Komisije u kontekstu proširenja EU-a, što se odražava ne samo u predmetnoj komunikaciji COM(2018) 450 final, nego i u strateškom dokumentu iz veljače 2018. o zapadnom Balkanu (vidjeti mišljenje OR 2018/00065), kao i u odluci o žurnom pokretanju postupka zakonodavne provjere s Albanijom i bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom, nakon što je Vijeće pozitivno reagiralo u pogledu donošenja odluke o otvaranju pregovora u lipnju 2019. na temelju izvješća Europske komisije o procjeni i uz uvjet da se postigne potreban napredak;

naglašava da proces proširenja mora ostati prioritet EU-a i slaže se s Komisijom u pogledu potrebe da u središtu tog procesa ostanu vladavina prava, pravda, temeljna prava te poštovanje i zaštita manjina;

podsjeća na to da je ključno da se u taj proces uključe lokalne i regionalne vlasti i potiče zemlje kandidatkinje (Albaniju, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku) i potencijalne zemlje kandidatkinje (Bosnu i Hercegovinu te Kosovo (*1)) da ojačaju svoje strategije administrativne decentralizacije u svrhu postizanja vidljive supsidijarnosti;

pozitivno ocjenjuje to što su oba predsjedništva Vijeća iz 2018. uključila temu zapadnog Balkana među prioritetna područja svojih šestomjesečnih razdoblja i pozdravlja organizaciju sastanka na vrhu u Sofiji te se nada da će se deklaracija potpisana tom prigodom brzo pretočiti u konkretne inicijative;

izražava žaljenje zbog toga što se zapadni Balkan suočava s usporavanjem reformističkih mjera usmjerenih na pristupanje EU-u, kao i zbog posljedičnog širenja osjećaja sumnje i skepticizma među građanima;

žali zbog toga što je stanje u Turskoj, uoči i nakon lipanjskih izbora, dovelo do postupnog slabljenja poštovanja vrijednosti i načela svojstvenih vladavini prava, što upućuje na zaključak da se izgledi za pristupanje zemalja zapadnog Balkana i Turske EU-u sada zapravo razilaze;

vjeruje da bi se zahvaljujući obnovljenom poticaju koji nova strategija Komisije može donijeti zapadnom Balkanu (a posredno i Turskoj) mogao ponovno pokrenuti cijeli proces;

nada se da će nova dinamika europske teritorijalne suradnje istaknuta u okviru nedavnih zakonodavnih prijedloga Komisije o koheziji (Interreg) i proširenju (IPA III) potaknuti blisku suradnju između lokalnih i regionalnih vlasti država članica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih zemalja kandidatkinja;

ponovno ističe da ispunjavanje kopenhaških kriterija u njihovom najširem smislu jest i mora ostati ključno mjerilo za procjenu spremnosti zemalja kandidatkinja da postanu države članice EU-a;

10.

jamči maksimalnu raspoloživost za djelovanje u skladu s drugim institucijama EU-a s ciljem podupiranja zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja na njihovom putu pripreme i budućeg pristupanja;

11.

vjeruje da bi se novim sporazumom o suradnji između OR-a i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, potpisanim u Strasbourgu 27. ožujka 2018., ojačala suradnja između dviju institucija i povećalo stvaranje sinergija te izbjeglo obavljanje dvostrukog posla;

12.

primjećuje da se među najdjelotvornijim oblicima pomoći koju je moguće pružiti na razini javnih uprava ističu inicijative uzajamne razmjene; usto primjećuje da mnoge lokalne i regionalne vlasti iz država članica imaju nadležnosti povezane s primjenom pravne stečevine koje bi se na koristan način mogle podijeliti sa sličnim tijelima iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja;

13.

podsjeća na to da u zemljama koje žele postati članice EU-a cijelo društvo mora preuzeti vodeću ulogu u temeljitoj reformi vrijednosti te da je u tom kontekstu ključna uloga lokalnih i regionalnih vlasti, s obzirom na njihov svakodnevni doticaj s građanima;

14.

ponovno ističe da jedino lokalne i regionalne vlasti, zahvaljujući svom neposrednom odnosu s građanima, mogu učinkovito predstaviti prednosti pristupanja EU-u i upoznati građane s koristima i mogućnostima koje EU stavlja na raspolaganje svim europskim građanima, uključujući u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;

15.

stoga žali što se u sažetku o predmetnom paketu mjera za proširenje ne ukazuje izričito na položaj lokalnih i regionalnih vlasti već se samo okvirno ukazuje na potrebu za postizanjem odgovarajuće ravnoteže između središnje i lokalne razine vlasti.

Očekivanja, prijedlozi i preporuke

16.

nada se da će vlade na zapadnom Balkanu ponovno pokrenuti proces približavanja EU-u i uspješno protumačiti pozitivne signale koji ukazuju na značajna kretanja u ostvarivom vremenskom roku; također se nada da će se građani te regije s obnovljenom odlučnošću suprotstaviti nacionalizmu, radikalizaciji i zatvaranju identiteta te poduprijeti europske ideale;

17.

nada se da će Turska napustiti pristup hitnih intervencija te da će se vratiti na put približavanja EU-u uklanjanjem mjera koje su narušile poštovanje vladavine prava i temeljnih prava, kao i obnavljanjem ravnoteže demokratskih ovlasti na svim razinama: središnjoj, regionalnoj i lokalnoj;

18.

poziva sve zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje da odlučno nastave provoditi administrativne reforme i aktivno raditi na postizanju ostvarivih i ambicioznih ciljeva decentralizacije, uz osiguravanje odgovarajućih proračunskih sredstava namijenjenih lokalnim i regionalnim vlastima;

19.

podsjeća na to da treba poticati gospodarski rast i poboljšanje životnog standarda građana zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja, osiguravajući konkretne učinke na lokalnoj razini;

20.

napominje da je za upravljanje migracijskim tokovima potrebna suradnja s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu; podsjeća na to da pomoć koju EU pruža zemljama zapadnog Balkana i Turskoj kako bi pomogao pri upravljanju migracijskim tokovima također treba dosegnuti lokalne i regionalne vlasti koje se svakodnevno bave aktivnostima prihvata i potpore;

21.

napominje da se nijedno pregovaračko poglavlje ne bavi procesom decentralizacije, kao ni reformom javne uprave i upravljanja; stoga poziva Komisiju da ta pitanja uključi u sve bilateralne sastanke usmjerene na poglavlja pravne stečevine za koja je relevantna administrativna decentralizacija te da zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama ukaže na važnost sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti u procesu pripreme za pristupanje;

22.

poziva Komisiju da uspostavi ad-hoc operativne postupke koji bi omogućili korištenje instrumenata poput TAIEX-a i Twinninga za suradnju između lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica i zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja;

23.

poziva Komisiju da razmotri ponovno pokretanje Instrumenta za lokalnu upravu (LAF) i regionalnog programa za osposobljavanje koji su korišteni u prethodnim proširenjima;

24.

poziva Komisiju da ispita mogućnost korištenja programa Sigma na razini lokalnih i regionalnih vlasti u zemljama kandidatkinjama kako bi se definirali modeli reforme lokalnog upravljanja s ciljem primjene pravne stečevine;

25.

poziva Komisiju da provede inicijative na području kulture i sporta koje bi, osobito u etnički miješanim područjima, omogućile izravno sudjelovanje cjelokupnog lokalnog stanovništva, posebno mladih, promičući integraciju i uzajamno priznavanje identiteta;

26.

poziva Komisiju da prati postupanje javnih predstavnika zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja sa zapadnog Balkana s obzirom na rodnu ravnopravnost i poštovanje etničkih i jezičnih manjina te LGBTI+ osoba. Europska unija predvodnica je tolerancije u svijetu i vjerujemo da bi svako buduće pristupanje Uniji trebalo podrazumijevati čvrstu političku potporu demokratskim vrijednostima povezanima s poštovanjem ljudi, u odnosu na obranu slobode i ravnopravnosti;

27.

poziva Komisiju da sudjeluje i pokrene zajedničke inicijative – među ostalim u duhu Berlinskog procesa – s organizacijama koje su upoznate s okolnostima lokalnih i regionalnih vlasti u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama, i u kojima su te vlasti već provele određene oblike suradnje, posebno NALAS (Mreža udruga lokalnih vlasti jugoistočne Europe), ALDA (Europska udruga za lokalnu demokraciju), CEI (Srednjoeuropska inicijativa) i RCC (Vijeće za regionalnu suradnju);

28.

iznova apelira na Komisiju da u budućim izvješćima o stanju napretka u procesu proširenja posveti više pozornosti i prostora analizi situacije na razini lokalnih i regionalnih vlasti te da provede procjenu napredaka ili propusta u administrativnoj reformi kao što je to učinila u slučaju središnjih vlasti.

Posebne napomene o zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama

Crna Gora

29.

pozdravlja značajne rezultate koje je Crna Gora postigla u svojoj euroatlantskoj integraciji;

30.

ističe da je potrebno uložiti znatne napore u jačanje vladavine prava i demokratskih institucija i poraditi na povratku u stanje pune zastupljenosti svih političkih snaga u parlamentu;

31.

izražava zabrinutost zbog situacije povezane sa slobodom izražavanja, posebno zbog brojnih slučajeva zastrašivanja novinara i nasilja nad njima;

32.

pozdravlja usvajanje novih odredaba kojima se nastoje uvesti kriteriji zapošljavanja na temelju zasluga kako u središnjoj tako i u perifernoj upravi, kao i činjenicu da su gotovo sve općine usvojile etičke kodekse za svoje dužnosnike i lokalno izabrane predstavnike;

33.

poziva da se na lokalnoj razini ispita učinak provedbe novog zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata kojim se izmjenjuje dodjela nadležnosti za reguliranje uporabe zemljišta.

Srbija

34.

pozdravlja činjenicu da je, kao i u slučaju Crne Gore, Komisija navela 2025. kao mogući, iako ambiciozan datum za članstvo u EU-u;

35.

naglašava da će postizanje tog cilja iziskivati trud i dodatne napore, posebno u kontekstu jačanja vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom;

36.

pozdravlja to što je prvi put u povijesti te zemlje žena imenovana predsjednicom vlade, ali napominje da zakon o ravnopravnosti spolova još nije usvojen u parlamentu te da su potrebni značajni napori kako bi se poboljšao položaj Roma, pripadnika skupine LGBTI, osoba s invaliditetom i socijalno ranjivih skupina;

37.

uvažava napore koje Srbija ulaže u upravljanje migracijskim tokovima koji prolaze njezinim teritorijem;

38.

naglašava da je borba protiv korupcije i dalje jedna od najvažnijih zadaća te zemlje koja treba što prije usvojiti novi zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, ali napominje da se pozornost također mora posvetiti sprečavanju korupcije na razini lokalnih i regionalnih vlasti;

39.

sa zabrinutošću primjećuje da postoje nedostaci u administrativnim kapacitetima lokalnih i regionalnih vlasti te da ljudski i financijski resursi dostupni tim tijelima nisu uvijek razmjerni zadaćama koje trebaju obavljati; s druge strane pozdravlja to što je krajem 2017. usvojen zakon o plaćama u jedinicama lokalne samouprave;

40.

poziva Srbiju da provede ustavna pravila o financiranju autonomne pokrajine Vojvodine i da što prije usvoji relevantne zakonske odredbe; također poziva vladu da poštuje autonomiju lokalno izabranih predstavnika bez obzira na njihovu političku pripadnost;

41.

podsjeća na ulogu koju nevladine organizacije mogu imati i na lokalnoj razini te se nada brzom definiranju kriterija za pristup javnom financiranju s pomoću kojih bi se osigurala učinkovitost i transparentnost; nada da će sloboda izražavanja uvijek biti zajamčena te da će vlasti bez odgode osuditi i suzbiti prijetnje i zastrašivanja upućene novinarima.

Turska

42.

priznaje da je Turska važan partner EU-a, ali osuđuje stroga ograničavanja slobode pojedinca, poput uhićenja i pritvaranja desetaka tisuća građana i masovnih otpuštanja javnih službenika, koja su u suprotnosti s vrijednostima i načelima na kojima se EU temelji, osobito s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

43.

podsjeća na to da je Venecijanska komisija negativno ocijenila ustavne izmjene kojima se želi uvesti predsjednički režim i koje su nedavno stupile na snagu, posebice u pogledu diobe vlasti; također podsjeća na to da od svake zemlje kandidatkinje očekuje da poštuje najviše standarde demokracije, vladavine prava i temeljnih sloboda, kao i jamčenje neovisnosti i funkcioniranja sudstva;

44.

izražava ozbiljnu zabrinutost zbog prisilnog udaljavanja i u mnogim slučajevima uhićenja više od stotinu demokratski izabranih gradonačelnika koji su zamijenjeni namještenicima imenovanima od strane vlade, kao i zbog pritiska koji se vršio na gradonačelnike brojnih drugih gradova ne bi li podnijeli ostavke sa svojih položaja;

45.

nada se da će lokalni izbori koji bi se trebali održati do ožujka 2019. biti organizirani uz jamčenje potpunog poštovanja demokratskih načela i biti prilika za ponovnu uspostavu demokratske zastupljenosti lokalnih vlasti;

46.

uvažava napore Turske u pružanju podrške raseljenim osobama i izbjeglicama na svojem teritoriju i naglašava financijsku predanost EU-a olakšavanju tih napora; nada se da će dovoljan udio sredstava koje izdvaja EU biti dodijeljen lokalnim i regionalnim vlastima koje su izravno uključene u upravljanje situacijom povezanom s raseljenim osobama i izbjeglicama;

47.

žali što Turska i dalje ne primjenjuje odredbe Dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju s EU-om te što ne priznaje Republiku Cipar; potiče pravedno, sveobuhvatno i provedivo rješavanje ciparskog pitanja na temelju relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i pravne stečevine EU-a te poziva Tursku da se obveže na takvo rješenje i da mu doprinese; pozdravlja napredak postignut u pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja, kao i napore koje UN ulaže u nastavak pregovora;

48.

poziva Tursku da se nedvosmisleno obveže na uspostavu dobrih odnosa sa svim susjednim zemljama; naglašava potrebu za poštovanjem prava svih država članica na sklapanje bilateralnih sporazuma i istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u skladu s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim pravom; nadalje, naglašava potrebu za poštovanjem suvereniteta i suverenih prava država članica nad njihovim isključivim gospodarskim pojasom, teritorijalnim morem i zračnim prostorom;

49.

poziva Tursku da počne povlačiti svoje snage s Cipra i da prepusti odsječeni dio Famaguste UN-u u skladu s Rezolucijom 550 (1984.) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; ističe da bi takve mjere za izgradnju povjerenja bile prilika za gospodarski, socijalni i regionalni rast u objema zajednicama; napominje da se postizanje sporazuma može potaknuti dijalogom među civilnim društvom u lokalnim zajednicama;

50.

podsjeća na to da Turska od 1999. ima status zemlje kandidatkinje i da su pregovori o pristupanju započeli 2005.; primjećuje da je tijekom posljednjih godina proces približavanja EU-u izgubio dinamiku, a zabilježeno je i ozbiljno nazadovanje u pogledu poštovanja vladavine prava te temeljnih prava i sloboda; smatra da je sada na Turskoj da procijeni na koji način namjerava nastaviti put ka EU-u koji je započela 1987. svojim zahtjevom za pristupanje.

Albanija

51.

pozdravlja Zaključke Vijeća iz lipnja 2018. te potiče Albaniju da uloži veće napore kako bi osigurala da Vijeće donese pozitivnu odluku o otvaranju pregovora o pristupanju u lipnju 2019.;

52.

ponovno ističe potrebu da ta zemlja nastavi jačati vladavinu prava, posebno u okviru pet ključnih prioriteta (reforma javne uprave, pravosuđe, borba protiv korupcije, borba protiv organiziranog kriminala, promicanje i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina i pravo vlasništva);

53.

pozdravlja postupak ponovne provjere sudaca i tužitelja koji je već zabilježio konkretne rezultate;

54.

prepoznaje sposobnost vodećih i oporbenih političkih snaga da zajamče neometano odvijanje izbora 2017., ali ističe propuste na koje je upozorio i OSCE; nada se da će u svrhu lokalnih izbora 2019. biti primijenjene odgovarajuće ispravke izbornog zakona;

55.

cijeni napore u pogledu reformi zakonodavstva o lokalnim i regionalnim vlastima, ali žali što potonje često ne usvajaju metode zapošljavanja na temelju zasluga i što se, općenito govoreći, zakon o javnoj službi ne provodi primjereno na lokalnoj razini;

56.

u kontekstu temeljnih prava, izražava žaljenje zbog kašnjenja u imenovanju glavnih suradnika novog ombudsmana, iako i dalje postoje ponašanja i prakse koji se temelje na krvnoj osveti i običajima, zajedno s neprihvatljivim razinama nasilja u obitelji;

57.

vjeruje da će ta zemlja nastaviti provoditi reforme povezane s ključnim prioritetima i uložiti maksimalne napore u suočavanje s budućim izazovima, počevši s analitičkim pregledom pravne stečevine EU-a.

Bivša jugoslavenska republika Makedonija

58.

pozdravlja Zaključke Vijeća iz lipnja 2018. te potiče bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju da uloži veće napore kako bi osigurala da Vijeće donese pozitivnu odluku o otvaranju pregovora o pristupanju u lipnju 2019.;

59.

pozdravlja političku hrabrost nove vlade, koja je preuzela dužnost nakon Sporazuma iz Pržina i izbora održanih krajem 2016., zahvaljujući kojoj je postignut kompromis s Grčkom o službenom nazivu zemlje; nada se da će potreban postupak ustavne reforme biti dovršen u kratkom roku;

60.

također pozdravlja duh otvorenosti za dijalog i s drugim zemljama u toj regiji, posebno s Bugarskom;

61.

pozdravlja održavanje lokalnih izbora u listopadu 2017. i činjenicu da su se savjetovanja uglavnom uredno održala;

62.

podsjeća na to da je Ohridskim okvirnim sporazumom iz 2001. predviđen proces decentralizacije koji od tada još nije dovršen; stoga pozdravlja odluku da se povećaju sredstva namijenjena lokalnim i regionalnim vlastima kako bi se građanima osigurala bolja ponuda usluga;

63.

unatoč naizgled smanjenoj napetosti međuetničkih odnosa u odnosu na nedavnu prošlost, napominje da odredbe Ohridskog okvirnog sporazuma treba provesti u cijelosti;

64.

vjeruje da će ta zemlja nastaviti provoditi reforme usmjerene na proces pristupanja EU-u i uložiti maksimalne napore u suočavanje s budućim izazovima, počevši s analitičkim pregledom pravne stečevine EU-a.

Bosna i Hercegovina

65.

pozdravlja to što je u veljači 2018. ta zemlja Komisiji konačno dostavila odgovore na „upitnik”;

66.

međutim, napominje da općenito gledajući nije zabilježen značajan napredak u provedbi reformi potrebnih za ponovno pokretanje razvoja zemlje i njezine europske perspektive;

67.

izražava žaljenje i zabrinutost zbog bespomoćnosti političkih čelnika u postizanju dogovora o novom izbornom zakonu prije održavanja nacionalnih izbora, kao i zbog daljnjeg zastoja u pogledu dugogodišnjeg problema općine Mostar;

68.

podsjeća na potrebu da se razjasni podjela nadležnosti između entiteta, kantona i općina u cilju smirivanja sukoba i poticanja suradnje;

69.

prepoznaje napore te zemlje u borbi protiv terorizma i radikalizacije te je poziva da nastavi provoditi aktivnosti prevencije i suzbijanja; ističe važnost uključivanja lokalnih vlasti u praćenje situacije i olakšavanje ponovne integracije bivših radikaliziranih boraca.

Kosovo

70.

primjećuje da se, unatoč unutarnjim i vanjskim poteškoćama, dijalog sa Srbijom uz posredovanje EU-a nastavlja odvijati na političko-tehničkoj razini, no naglašava potrebu za uvjerljivijom i odlučnijom predanošću;

71.

pozdravlja to što je Komisija ocijenila da su zadovoljeni svi uvjeti za liberalizaciju viznog režima;

72.

pozdravlja neometano održavanje srbijanskih lokalnih izbora krajem 2017. i imenovanje više od dvjesto gradonačelnika na cijelom teritoriju Kosova;

73.

napominje da su oblik i ton odnosa između političkih snaga katkad neprihvatljivi te poziva sve strane da štite ugled i osiguraju funkcioniranje demokratskih institucija;

74.

poziva vlasti da se angažiraju na polju konkretne provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u korist građana i procesa približavanja EU-u.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(*1) Ovim nazivom ne dovodi se u pitanje stajalište o statusu Kosova te je u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/14

Mišljenje Europskog odbora regija – Oporezivanje digitalnog gospodarstva

(2019/C 86/03)

Izvjestitelj:

Jean-Luc VANRAES (BE/ALDE), član Općinskog vijeća Ucclea

Referentni dokumenti:

Prijedlog Direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

COM(2018) 147 final

Prijedlog Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga

COM(2018) 148 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga

Amandman 1.

Uvodna izjava 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

PDU bi trebalo primijeniti samo na prihode koji proizlaze iz pružanja određenih digitalnih usluga . Digitalne usluge trebale bi biti one usluge koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti i u kojima je obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan. Trebalo bi oporezivati prihode dobivene od obrade doprinosa korisnika, a ne sudjelovanje korisnika samo po sebi.

PDU bi trebalo primijeniti na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti , prijenosu korisničkih podataka kojim se ostvaruje prihod te njihovoj sposobnosti obavljanja djelatnosti i pružanja usluga na daljinu bez fizičke prisutnosti. U tim je slučajevima obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan.

Obrazloženje

Ograničenje područja primjene PDU-a samo na obradu korisničkih podataka pravno je upitno.

Amandman 2.

Uvodna izjava 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećih usluga: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”) te iii. prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima. Ako pružanjem takvih usluga nisu ostvareni prihodi, usluge ne bi trebale podlijegati PDU-u. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.

Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećih usluga: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”) te iii. prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima , kojim se ostvaruje prihod . Ako pružanjem takvih usluga nisu ostvareni prihodi, usluge ne bi trebale podlijegati PDU-u. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.

Obrazloženje

Ograničenje područja primjene PDU-a samo na obradu korisničkih podataka pravno je upitno.

Amandman 3.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Oporezivi prihodi

1. Za potrebe ove Direktive, „oporezivim prihodima” smatraju se prihodi subjekta koji proizlaze iz pružanja bilo koje od sljedećih usluga:

(a)	stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja;

(a)	stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja;

(b)	stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima;

(b)	stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima;

(c)	prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima.

(c)	prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima , kojim se ostvaruje prihod.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 4.

Članak 10. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 10.	Članak 10.
Identifikacija	Identifikacija
[…]	[…]
2. Obavijest se šalje elektroničkim putem najkasnije 10 radnih dana od završetka prvog poreznog razdoblja za koje porezni obveznik podliježe PDU-u na temelju ove Direktive (dalje u tekstu: „prvo razdoblje obveze”).	2. Obavijest se šalje elektroničkim putem u roku od mjesec dana od završetka prvog poreznog razdoblja za koje porezni obveznik podliježe PDU-u na temelju ove Direktive (dalje u tekstu: „prvo razdoblje obveze”).

Obrazloženje

Rok od deset radnih dana je prekratak.

Amandman 5.

Članak 11. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 11.	Članak 11.
Identifikacijski broj	Identifikacijski broj
1. Država članica identifikacije dodjeljuje poreznom obvezniku jedinstveni identifikacijski broj za potrebe PDU-a i obavješćuje poreznog obveznika o tom broju elektroničkim putem u roku od 10 radnih dana od dana primitka obavijesti u skladu s člankom 10.	1. Država članica identifikacije dodjeljuje poreznom obvezniku jedinstveni identifikacijski broj za potrebe PDU-a i obavješćuje poreznog obveznika o tom broju elektroničkim putem u roku od 10 kalendarskih dana od dana primitka obavijesti u skladu s člankom 10.

Obrazloženje

Zbog razlika u danima praznika među državama članicama, čak i regijama, bolje je govoriti o „kalendarskim danima” nego o radnim danima. To vrijedi i za članak 12. stavak 2., članak 14., članak 16. stavak 2., članak 20. stavke 1. i 3., članak 21. stavak 1. i članak 22. stavak 1.

Amandman 6.

Članak 12. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 12.	Članak 12.
Brisanje iz identifikacijskog registra	Brisanje iz identifikacijskog registra
[…]	[…]
2. Država članica identifikacije briše poreznog obveznika iz identifikacijsko g registr a na kraju razdoblja od 60 radnih dana od kraja poreznog razdoblja tijekom kojeg je obaviještena o informacijama iz stavka 1.	2. Država članica identifikacije proglašava upis poreznog obveznika u identifikacijsko m registr u nevažećim na kraju razdoblja od 60 kalendarskih dana od kraja poreznog razdoblja tijekom kojeg je obaviještena o informacijama iz stavka 1.

Obrazloženje

Porezne račune ne bi se smjelo brisati nakon 60 radnih dana zbog važećih rokova zastare i potrebe za čuvanjem dokaza. Što se tiče „radnih dana”, pogledati obrazloženje uz prethodnu točku.

Amandman 7.

Novi članak 26. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Ova direktiva stavlja se izvan snage nakon što Vijeće usvoji direktivu o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti i ona stupi na snagu s datumom prenošenja.

Obrazloženje

Porez na digitalne usluge predviđen je kao privremena mjera koja ne smije postati trajna. Ako direktiva o znatnoj digitalnoj prisutnosti stupi na snagu, a da se porez na digitalne usluge ne ukine, poduzeća bi mogla biti suočena s rizikom od dvostrukog oporezivanja.

Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

Amandman 8.

Članak 4. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Točka 4.

Znatna digitalna prisutnost

[…]

3. Smatra se da u državi članici u poreznom razdoblju postoji „znatna digitalna prisutnost” ako se poslovanje koje se odvija putem nje sastoji u cijelosti ili djelomično od pružanja digitalnih usluga putem digitalnog sučelja i, uzimajući u obzir ukupno pružanje tih usluga od strane subjekta koji obavlja tu djelatnost i pružanje tih usluga putem digitalnog sučelja od strane svakog od povezanih društava tog subjekta, ispunjen je najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	udio ukupnih prihoda ostvarenih u tom poreznom razdoblju kao rezultat pružanja tih digitalnih usluga korisnicima koji se nalaze u toj jurisdikciji u tom poreznom razdoblju premašuje 7 000 000 EUR ;

(a)	udio ukupnih prihoda ostvarenih u tom poreznom razdoblju kao rezultat pružanja tih digitalnih usluga korisnicima koji se nalaze u toj jurisdikciji u tom poreznom razdoblju premašuje 10 000 000 EUR ;

(b)	broj korisnika najmanje jedne od tih digitalnih usluga koji se nalaze u toj državi članici u tom poreznom razdoblju premašuje 100 000 ;

(b)	broj korisnika najmanje jedne od tih digitalnih usluga koji se nalaze u toj državi članici u tom poreznom razdoblju premašuje 100 000 ;

(c)	broj poslovnih ugovora za pružanje svih takvih digitalnih usluga koje su korisnici koji se nalaze u toj jurisdikciji sklopili u tom poreznom razdoblju premašuje 3 000 .

(c)	broj poslovnih ugovora za pružanje svih takvih digitalnih usluga koje su korisnici koji se nalaze u toj jurisdikciji sklopili u tom poreznom razdoblju premašuje 3 000 .

[…]

Obrazloženje

Prag od 7 milijuna EUR za osnivanje stalne poslovne jedinice, koji bi se primjenjivao u okviru novog propisa, potrebno je povisiti s obzirom na to da bi preniski prag mogao predstavljati prepreku digitalizaciji. Nadalje, postoji rizik da bi se prag od 3 000 poslovnih ugovora u određenim sektorima, primjerice ugovora o održavanju, brzo premašio. Stoga bi bilo bolje smatrati da se o znatnoj digitalnoj prisutnosti može govoriti ako su ispunjena najmanje dva uvjeta.

Amandman 9.

Članak 5. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 5.	Članak 5.
Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti ili je s njome povezana	Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti ili je s njome povezana
1. Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti u državi članici ili je s njome povezana oporezuje se u okviru poreza na dobit samo u toj državi članici.	1. Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti u državi članici ili je s njome povezana oporezuje se u okviru poreza na dobit u toj državi članici.

Obrazloženje

Potrebno je izbrisati riječ „samo” jer bi se u suprotnom implicirala primjena kreditnog sustava. Države članice koje raspolažu sustavom imputacije za oporezivanje dobiti trgovačkih društava bile bi primorane uvesti kreditni sustav.

Amandman 10.

PRILOG II.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Popis usluga iz članka 3. stavka 5. točke (f):

(a)	smještaj internetskih stranica na poslužitelju na internetu (internetski hosting);

(a)	smještaj internetskih stranica na poslužitelju na internetu (internetski hosting);

(b)	automatizirano i mrežno održavanje programa te održavanje programa na daljinu;

(b)	automatizirano i mrežno održavanje programa te održavanje programa na daljinu;

(c)	upravljanje sustavom na daljinu;

(c)	upravljanje sustavom na daljinu;

(d)	mrežno pohranjivanje podataka, pri čemu se podaci pohranjuju i pretražuju elektroničkim putem;

(d)	mrežno pohranjivanje podataka, pri čemu se podaci pohranjuju i pretražuju elektroničkim putem;

(e)	mrežna ponuda diskovnog prostora na zahtjev;

(e)	mrežna ponuda diskovnog prostora na zahtjev;

(f)	pristup ili preuzimanje programa, (uključujući programe za javnu nabavu/računovodstvo i antivirusne programe) i njihovih ažuriranja;

(f)	pristup ili preuzimanje programa, (uključujući programe za javnu nabavu/računovodstvo i antivirusne programe) i njihovih ažuriranja;

(g)	programi kojima se onemogućuje prikazivanje reklamnih zastavica, (engl. banner), također poznati pod nazivom sprečavatelji prikaza reklamnih zastavica;

(g)	programi kojima se onemogućuje prikazivanje reklamnih zastavica, (engl. banner), također poznati pod nazivom sprečavatelji prikaza reklamnih zastavica;

(h)	preuzimanje upravljačkih programa, kao što su programi za povezivanje računala s perifernom računalnom opremom (npr. pisači);

(h)	preuzimanje upravljačkih programa, kao što su programi za povezivanje računala s perifernom računalnom opremom (npr. pisači);

i.	automatizirana mrežna instalacija filtara na internetskim stranicama;

(i)	automatizirana mrežna instalacija filtara na internetskim stranicama;

(j)	automatizirana mrežna instalacija vatrozida (firewall).

(j)	automatizirana mrežna instalacija vatrozida (firewall).

(k)	pristup ili prijenos podataka radi promjene teme radne površine;

(k)	pristup ili prijenos podataka radi promjene teme radne površine;

(l)	pristup ili prijenos podataka fotografskih ili slikovnih prikaza ili čuvara zaslona;

(l)	pristup ili prijenos podataka fotografskih ili slikovnih prikaza ili čuvara zaslona;

(m)	digitaliziran sadržaj knjiga ili drugih elektroničkih publikacija;

(m)	statistika blogova i internetskih stranica;

(n)	pretplata na mrežne novine i časopise;

(n)	mrežni podaci koje programi automatski stvaraju na temelju unosa podataka kupca, kao što su pravni i financijski podaci (posebno podaci kao npr. kontinuirano ažurirani podaci o tržištu dionicama, u stvarnom vremenu);

(o)	statistika blogova i internetskih stranica;

(o)	ponuda prostora za oglašavanje, uključujući reklamne zastavice na internetskoj stranici/mrežnom mjestu;

(p)	mrežne vijesti, prometne obavijesti i vremenske prognoze;

(p)	uporaba pretraživača i mrežnih direktorija;

(q)	mrežni podaci koje programi automatski stvaraju na temelju unosa podataka kupca, kao što su pravni i financijski podaci (posebno podaci kao npr. kontinuirano ažurirani podaci o tržištu dionicama, u stvarnom vremenu);

(q)	pristup ili prijenos glazbe na računala ili mobilne telefone;

(r)	ponuda prostora za oglašavanje, uključujući reklamne zastavice na internetskoj stranici/mrežnom mjestu;

(r)	pristup ili prijenos jinglova, isječaka, melodija zvona ili drugih zvukova;

(s)	uporaba pretraživača i mrežnih direktorija;

(s)	pristup ili preuzimanje filmova;

(t)	pristup ili prijenos glazbe na računala ili mobilne telefone;

(t)	pristup ili preuzimanje igara na računala i mobilne telefone;

(u)	pristup ili prijenos jinglova, isječaka, melodija zvona ili drugih zvukova;

(u)	pristup automatiziranim mrežnim igrama koje ovise o internetu, ili drugim sličnim elektroničkim mrežama, tijekom kojih se igrači nalaze na različitim geografskim lokacijama;

v.	pristup ili preuzimanje filmova;

automatizirano učenje na daljinu, koje ovisi o internetu ili sličnoj elektroničkoj mreži i čija ponuda zahtijeva ograničeno ili uopće ne zahtijeva posredovanje čovjeka, uključujući virtualne učionice, osim kada se internetska ili slična elektronička mreža koristi kao oruđe za komunikaciju između učitelja i učenika;

(w)	pristup ili preuzimanje igara na računala i mobilne telefone;

(w)	radne knjige koje učenici ispunjavaju na internetu te koje se ocjenjuju automatski, bez čovjekova posredovanja.

x.	pristup automatiziranim mrežnim igrama koje ovise o internetu, ili drugim sličnim elektroničkim mrežama, tijekom kojih se igrači nalaze na različitim geografskim lokacijama;

(y)

(z)	radne knjige koje učenici ispunjavaju na internetu te koje se ocjenjuju automatski, bez čovjekova posredovanja.

Obrazloženje

Digitaliziran sadržaj knjiga ili drugih elektroničkih publikacija ne razlikuje se bitno od pružanja sadržaja na papiru.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

naglašava da je, kako bi se mogao iskoristiti potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta, potreban moderan i stabilan porezni okvir kojim se potiču inovacije, rješava problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućuje iskorištavanje nove tržišne dinamike pod pravednim i uravnoteženim uvjetima;

izražava žaljenje što neka poduzeća, prije svega poduzeća koja uglavnom posluju u okviru digitalnog gospodarstva, u konačnici plaćaju preniske poreze. Važno je da u području oporezivanja dobiti trgovačkih društva postoje jednaki uvjeti te da svi akteri daju proporcionalan i pravedan doprinos;

naglašava da tradicionalna poduzeća, uglavnom mala i srednja poduzeća, trpe zbog nepoštene porezne konkurencije. Velik broj tih poduzeća zbog te se štetne porezne konkurencije bori za preživljavanje;

utvrđuje da sadašnji porezni sustavi više nisu prilagođeni aktualnom gospodarskom kontekstu koji je obilježen globalizacijom, mobilnošću, digitalnom tehnologijom, novim poslovnim modelima i složenom strukturom poduzeća. Stara načela koja su bila primjerena za 20. stoljeće više nisu dovoljna. Društvo 21. stoljeća treba nove modele. Ne može se zadržati status quo;

pozdravlja inicijative Komisije u području oporezivanja digitalnih usluga te činjenicu da one jasnim smjernicama za izmjene trenutnih poreznih sustava daju dodatni zamah raspravama na međunarodnoj razini. Različite inicijative država članica i regija mogle bi ozbiljno narušiti jedinstveno tržište;

priznaje da su porezi rijetko popularni, a uvođenje novih poreza još manje, ali su ključni za zdrave javne financije. Proširivanje porezne osnovice putem pravilnog oporezivanja digitalnih usluga, koje se trenutno premalo ili čak uopće ne oporezuju, nadležnim vlastima omogućuje primjenu prikladnih nominalnih poreznih stopa na rad i gospodarske djelatnosti, ili čak odobravanje poreznih olakšica, posebno za novoosnovana poduzeća te mala i srednja poduzeća;

vjeruje da je konačnici potrebno pronaći globalno rješenje, koje podrazumijeva dobro globalno upravljanje i globalna pravila, kako bi se bolje iskoristile prednosti globalizacije. Treba pozdraviti blisku suradnju Komisije, država članica i OECD-a, s ciljem pronalaska međunarodnog rješenja;

pozdravlja napore poduzete na razini OECD-a, koji je 16. ožujka 2018. objavio privremeno izvješće Tax challenges arising from digitalisation („Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”), koje obuhvaća 110 zemalja;

smatra da je, u očekivanju cjelovitog rješenja na razini OECD-a, koje se nažalost vjerojatno neće moći donijeti i provesti u kratkom roku, potrebno pronaći privremeno rješenje na razini Komisije. Predloženi pragovi ne bi smjeli negativno utjecati na mikropoduzeća ili MSP-ove;

10.

smatra da o činjenici da se svaka usluga koja se plaća, bila ona digitalna ili ne, treba pravilno oporezovati, nije uopće potrebno raspravljati. Bit će važno utvrditi odgovarajuću gornju granicu prihoda iznad koje se može nametnuti porez kako mikropoduzeća i MSP-ovi ne bi trpjeli negativne posljedice. Trebat će odrediti još jedan ključni čimbenik, a to je gdje poduzeća koja su aktivna u digitalnom gospodarstvu ostvaruju prihode, imajući na umu sljedeća pitanja: Kako se mogu oporezivati ti prihodi, a da se izbjegne dvostruko oporezivanje? Kako se može izbjeći neplaćanje poreza te kako se međunarodno naplaćeni porezi na pravilan način mogu podijeliti kako bi sve države članice od toga profitirale;

Oporezivanje digitalnih usluga

11.

traži da se područje primjene poreza na digitalne usluge definira iznimno pažljivo. Kako bi bile učinkovite, definicije ne bi trebalo moći različito tumačiti. Jednostavni, transparentni i nedvosmisleni porezni sustavi najučinkovitija su vrsta oporezivanja;

12.

prima na znanje da Komisija predlaže porez na digitalne usluge koji se ne naplaćuje prema dobiti poduzeća, već prema prometu, što može dovesti do toga da čak i poduzeća koja ne ostvaruju dobit moraju plaćati porez. OR ističe da se takav pristup razlikuje od globalnog sustava oporezivanja poduzeća koji se temelji na oporezivanju dobiti. Međutim, činjenica je da se mnogi poslovni modeli digitalnih poduzeća temelje na gubicima u početnoj fazi;

13.

izražava zabrinutost činjenicom da takvo preusmjeravanje oporezivanja može biti od koristi za veće zemlje s velikim brojem potrošača, gdje relevantna poduzeća svoje gubitke mogu odbiti od svoje osnovice poreza na dobit, te s druge strane biti na štetu manjih zemalja izvoznica. OR ističe da svako rješenje za oporezivanje modela digitalnih poduzeća mora imati pravedan i ujednačen gospodarski ishod za sva gospodarstva u EU-u;

14.

izražava žaljenje zbog toga što ne postoji klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti ili drugi mehanizam kojim bi se zajamčilo povlačenje privremene mjere oporezivanja po pronalasku dugoročnijeg rješenja;

Znatna digitalna prisutnost

15.

ističe da u skladu sa sadašnjim pravilima, za digitalna poduzeća koja nisu fizički prisutna zemlja prodaje ne ubire porez na dobit trgovačkog društva. Stoga pozdravlja činjenicu da se „znatna digitalna prisutnost” uzima kao polazište za izračunavanje osnovice poreza na dobit;

16.

naglašava da se trenutačni sustavi oporezivanja dobiti u svijetu temelje na procjeni dobiti trgovačkog društva koja se može pripisati svakom relevantnom području nadležnosti. Oporezivanje se provodi ondje gdje se stvara vrijednost. OR uviđa da je, s obzirom na poteškoće kada je riječ o utvrđivanju toga gdje u lancu vrijednosti nastaje dobit, potrebno postaviti univerzalna načela o tome kako se može procijeniti gdje se stvara vrijednost;

17.

naglašava da je važno da ostala kretanja u području oporezivanja dobiti trgovačkih društava budu u skladu s već ostvarenim postignućima u BEPS-u. Jedno od načela u BEPS-u jest raspodijeliti dobit po zemljama u skladu s mjestom nastanka vrijednosti;

18.

smatra da je prag od 7 milijuna EUR za osnivanje stalne poslovne jedinice, koji bi se primjenjivao u okviru novog propisa, potrebno povisiti s obzirom na to da bi preniski prag mogao predstavljati prepreku digitalizaciji;

Lokalni i regionalni aspekti

19.

smatra da bi, unatoč činjenici da nisu usmjereni izravno na lokalne i regionalne poreze, porez na digitalne usluge i porez na dobit trgovačkog društva koji se temelji na znatnoj digitalnoj prisutnosti mogli utjecati na prihode od poreza lokalnih i regionalnih vlasti. U nekim državama članicama, lokalni i regionalni porezi naplaćuju se prema nacionalnoj poreznoj osnovici i/ili lokalne i regionalne vlasti imaju udio u prihodu od nacionalnih poreza na dobit trgovačkih društava;

20.

poziva države članice da podijele prihode od poreza na digitalne usluge razmjerno s lokalnim i regionalnim vlastima, u omjeru njihovog udjela u porezu na dobit trgovačkih društava;

Učinak poreza na digitalne usluge i drugih novijih mjera

21.

žali što aktualna procjena učinka nije dovoljno cjelovita. Komisija nije analizirala kakav će učinak privremena mjera imati na ulaganja, novoosnovana poduzeća, zapošljavanje i rast. Pored toga, iz procjene učinka nije jasno kakav bi učinak prijedlozi imali na mala i srednja poduzeća ili na lokalne i regionalne vlasti, posebice njihov proračun;

22.

stoga poziva Komisiju da procjenu učinka dopuni analizom mogućih učinaka privremene mjere. Također je potrebno analizirati utjecaj na prihode u manjim i većim državama članicama, kao i učinak mjera koje se primjenjuju zajedno s provedbom BEPS-a (smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti) u različitim zemljama te učinak porezne reforme SAD-a.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/24

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Akcijski plan o financiranju održivog rasta”

(2019/C 86/04)

Izvjestitelj:

Tilo GUNDLACK (DE/PES), zastupnik u Parlamentu savezne zemlje Mecklenburg-Vorpommern

Referentni dokumenti:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Akcijski plan o financiranju održivog rasta

COM(2018) 97 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja

COM(2018) 353 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341

COM(2018) 354 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

COM(2018) 355 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja

(COM(2018) 353 final)

Amandman 1.

Uvodna izjava 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Klasifikacija okolišno održivih gospodarskih djelatnosti na razini Unije trebala bi omogućiti izradu budućih politika Unije, uključujući standarde Unije za okolišno održive financijske proizvode i, u konačnici, uvođenje oznaka kojima se formalno priznaje usklađenost s tim standardima na razini Unije. Jedinstveni pravni zahtjevi prema kojima se ulaganja mogu smatrati okolišno održivim ulaganjima, na temelju jedinstvenih kriterija za okolišno održive gospodarske djelatnosti, nužni su kao podloga za buduće zakonodavstvo Unije s ciljem omogućavanja tih ulaganja. Jedinstveni pravno obvezujući zahtjevi trebali bi u pogledu obveze dužne pažnje za ulagače i poduzeća radi poštovanja kriterija održivosti obuhvaćati i prekogranične gospodarske aktivnosti te aktivnosti uzduž njihovih lanaca vrijednosti, a pritom se nastoji prenijeti ih u postojeće standarde OECD-a (Smjernice OECD-a za transnacionalna poduzeća).

Obrazloženje

Budući standardi održivosti koji će vrijediti za cijeli EU mogli bi se proširiti na prekogranične gospodarske aktivnosti i postati standardi OECD-a. Tako se mogu obuhvatiti offshore poslovne aktivnosti, koje nisu izričito obuhvaćene područjem primjene propisa EU-a.

Amandman 2.

Uvodna izjava 35.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Primjena ove Uredbe trebala bi se redovito preispitivati kako bi se ocijenio napredak u izradi kriterija tehničke provjere za okolišno održive djelatnosti, primjena definicije okolišno održivog ulaganja te je li za provjeru poštovanja obveza potrebno uspostaviti mehanizam provjere. Pri preispitivanj u trebalo bi ocijeniti i je li potrebno područje primjene ove Uredbe proširiti na ciljeve socijalne održivosti .

Primjena ove Uredbe redovito će se preispitivati kako bi se ocijenio napredak u izradi kriterija tehničke provjere za okolišno održive djelatnosti, primjena definicije okolišno održivog ulaganja te je li za provjeru poštovanja obveza potrebno uspostaviti mehanizam provjere. Prvo preispitivanj e koje će se održati do 31. prosinca 2021. također će uključiti ocjenu mjere u kojoj te kada bi se područje primjene ove Uredbe moglo proširiti na ciljeve povezane sa socijalnim aspektima ciljeva održivog razvoja koji bi trebali postati nova dugoročna strategija razvoja EU-a .

Obrazloženje

Cilj amandmana je osigurati dosljednost s klauzulom o preispitivanju iz članka 17. Prijedloga Komisije.

Amandman 3.

Članak 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Minimalne zaštitne mjere iz članka 3. točke (c) postupci su koje provodi poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost u cilju osiguranja poštivanja načela i prava iz osam temeljnih konvencija utvrđenih u deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu, i to: promatra se pravo na nepodvrgavanje prisilnom radu, na slobodu udruživanja, pravo radnika na organiziranje, pravo na kolektivno pregovaranje, na jednake plaće za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti, na nediskriminaciju u mogućnosti i jednako postupanje u pitanjima zapošljavanja i rada te pravo na nepodvrgavanje dječjem radu.

Minimalne zaštitne mjere iz članka 3. točke (c) postupci su koje provodi poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost u cilju osiguranja poštivanja načela i prava iz europskog stupa socijalnih prava i iz osam temeljnih konvencija utvrđenih u deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu, i to: promatra se pravo na nepodvrgavanje prisilnom radu, na slobodu udruživanja, pravo radnika na organiziranje, pravo na kolektivno pregovaranje, na jednake plaće za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti, na nediskriminaciju u mogućnosti i jednako postupanje u pitanjima zapošljavanja i rada te pravo na nepodvrgavanje dječjem radu.

Obrazloženje

Prilagodba u smislu uvodne izjave 21. Komisijinog prijedloga.

Amandman 4.

Članak 14.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zahtjevi za kriterije za tehnički pregled

1. Kriteriji za tehnički pregled doneseni u skladu s člankom 6 stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2.:

(a)	sadržavaju prepoznavanje najrelevantnijih potencijalnih doprinosa određenom okolišnom cilju, uzimajući u obzir ne samo kratkoročne, nego i dugoročne učinke određene gospodarske djelatnosti;

(a)	sadržavaju prepoznavanje najrelevantnijih potencijalnih doprinosa određenom okolišnom cilju, uzimajući u obzir ne samo kratkoročne, nego i dugoročne učinke u smislu održivosti određene gospodarske djelatnosti;

(b)	sadržavaju određivanje minimalnih zahtjeva koje je potrebno ispuniti kako bi se izbjegla znatna šteta za bilo koji od odgovarajućih okolišnih ciljeva;

(b)	sadržavaju određivanje minimalnih zahtjeva koje je potrebno ispuniti kako bi se izbjegla znatna šteta za bilo koji od odgovarajućih okolišnih ciljeva;

(c)	kvalitativni su ili kvantitativni ili oboje i sadržavaju pragove ako je to moguće;

(c)	kvalitativni su ili kvantitativni ili oboje i sadržavaju pragove ako je to moguće;

(d)	prema potrebi, temeljeni su na Unijinim sustavima označivanja i certificiranja, Unijinim metodologijama za procjenu ekološkog otiska te Unijinim sustavima statističke klasifikacije te se njima uzima u obzir sve relevantno postojeće zakonodavstvo Unije;

(d)	prema potrebi, temeljeni su na Unijinim sustavima označivanja i certificiranja, Unijinim metodologijama za procjenu ekološkog otiska te Unijinim sustavima statističke klasifikacije te se njima uzima u obzir sve relevantno postojeće zakonodavstvo Unije;

(e)	temeljeni su na nepobitnim znanstvenim dokazima te se njima uzimaju u obzir, ako je to relevantno, načela opreznosti iz članka 191. UFEU-a;

(e)	temeljeni su na nepobitnim znanstvenim dokazima te se njima uzimaju u obzir, ako je to relevantno, načela opreznosti iz članka 191. UFEU-a;

(f)	uzimaju u obzir utjecaj na okoliš same gospodarske djelatnosti te proizvoda i usluga te gospodarske djelatnosti, posebno u pogledu proizvodnje, korištenja i kraja životnog vijeka;

(f)	uzimaju u obzir utjecaj na okoliš same gospodarske djelatnosti te proizvoda i usluga te gospodarske djelatnosti, posebno u pogledu proizvodnje, korištenja i kraja životnog vijeka;

(g)	uzimaju u obzir prirodu i veličinu gospodarskih djelatnosti;

(g)	uzimaju u obzir prirodu i veličinu gospodarskih djelatnosti;

(h)	uzimaju u obzir mogući učinak na likvidnost tržišta, rizik od toga da određena imovina postane neupotrebljiva kao rezultat gubitka vrijednosti zbog prelaska na održivije gospodarstvo te rizik od stvaranja neusklađenih poticaja;

(h)	obuhvaćaju sve relevantne gospodarske djelatnosti u određenom sektoru i osiguravaju da se prema tim djelatnostima jednako postupa ako jednako pridonose jednom okolišnom cilju ili više njih, kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja;

(i)	obuhvaćaju sve relevantne gospodarske djelatnosti u određenom sektoru i osiguravaju da se prema tim djelatnostima jednako postupa ako jednako pridonose jednom okolišnom cilju ili više njih, kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja;

(i)	određeni su tako da bi se olakšalo utvrđivanje usklađenosti s tim kriterijima kad god je to moguće.

(j)	određeni su tako da bi se olakšalo utvrđivanje usklađenosti s tim kriterijima kad god je to moguće.

Obrazloženje

i.	Komisijin prijedlog ne definira vrstu učinka koji se razmatra.

ii.	Točku (h) treba obrisati jer se koncept ekološke održivosti ne odnosi na pojam tržišne likvidnosti.

Amandman 5.

Članak 15.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Platforma za održivo financiranje

1. Komisija osniva platformu za održivo financiranje sastavljenu od:

(a)	predstavnika:

(a)	predstavnika:

i.	Europske agencije za okoliš;

i.	Europske agencije za okoliš;

ii.	Europskih nadzornih tijela;

ii.	Europskih nadzornih tijela;

iii.	Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda;

iii.	Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda;

iv.	Višedioničke platforme za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

(b)	stručnjaka koji zastupaju relevantne privatne dionike;

(b)	stručnjaka koji zastupaju relevantne privatne dionike;

(c)	stručnjaka koji djeluju u svoje ime s dokazanim znanjem i iskustvom u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(c)	stručnjaka koji djeluju u svoje ime s dokazanim znanjem i iskustvom u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

Amandman 6.

Članak 17. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Do 31. prosinca 2021. i nakon toga svake tri godine Komisija objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe. U izvješću se ocjenjuje sljedeće:

(a)	napredak u provedbi ove Uredbe s obzirom na razvoj kriterija tehničke provjere okolišno održivih gospodarskih djelatnosti;

(a)	napredak u provedbi ove Uredbe s obzirom na razvoj kriterija tehničke provjere okolišno održivih gospodarskih djelatnosti;

(b)	moguću potrebu izmjene kriterija za određivanje je li određena gospodarska djelatnost okolišno održiva koji su utvrđeni u ovoj Uredbi;

(b)	moguću potrebu izmjene kriterija za određivanje je li određena gospodarska djelatnost okolišno održiva koji su utvrđeni u ovoj Uredbi;

(c)	primjerenost proširenja područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili drugi ciljevi održivosti, posebno socijalni ciljevi;

(c)	upotrebu definicije okolišno održivih ulaganja u pravu Unije i na razini država članica, uključujući primjerenost uspostave mehanizma provjere usklađenosti s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi;

(d)	upotrebu definicije okolišno održivih ulaganja u pravu Unije i na razini država članica, uključujući primjerenost uspostave mehanizma provjere usklađenosti s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(d)	do 31. prosinca 2021. Komisija će iznijeti prijedlog za proširenje područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili socijalni ciljevi u okviru ciljeva održivog razvoja .

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341

(COM(2018) 354 final)

Amandman 7.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u postupak donošenja odluka o ulaganjima može dovesti do koristi koje nadilaze financijska tržišta. Stoga je ključno da sudionici financijskih tržišta pruže potrebne podatke kako bi se omogućila usporedivost ulaganja i informirane odluke o ulaganjima. Nadalje, kako bi se ispunile obveze dužne pažnje u pogledu utjecaja i rizika održivosti i pružile smislene informacije krajnjim ulagačima, sudionicima na financijskom tržištu potrebno je da društva u koja se ulaže pouzdano, usporedivo i usklađeno otkrivaju informacije. Taj proces može biti uspješan samo ako su uspostavljene pravno usuglašene definicije.

Amandman 8.

Uvodna izjava 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurala usklađena primjena ove Uredbe te jasno i dosljedno ispunjavanje obveza objavljivanja podataka iz ove Uredbe na razini sudionika financijskih tržišta, potrebno je utvrditi jasnu i usklađenu definiciju „održivih ulaganja” i „rizika za održivost”, kako bi se izbjeglo bilo kakvo preklapanje u pravnim propisima koji nisu u skladu s načelima bolje regulative i proporcionalnosti. Definicija održivog ulaganja osigurava minimalnu razinu dosljednosti među financijskim proizvodima i uslugama te također osigurava da takva ulaganja imaju pozitivan neto učinak u pogledu uspješnosti održivosti. Zbog složene prirode održivosti – s obzirom na tri dimenzije održivosti: okolišne, društvene i upravljačke – pozitivni učinci u jednoj dimenziji možda neće uvijek biti popraćeni pozitivnim učincima u drugoj dimenziji, međutim neto uspješnost održivosti, mjerena s pomoću usklađenih pokazatelja održivosti, uvijek mora biti značajno pozitivna. Definicija rizika za održivost potrebna je radi osiguravanja dosljednosti u regulatornim ishodima, te je također predviđena kao dinamičan alat koji se mijenja i koji može uključiti nove rizike. Definicija obuhvaća financijske i nefinancijske učinke neuzimanja u obzir okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika. Uspješnost održivosti treba mjeriti na temelju usklađenih pokazatelja održivosti koje Europska komisija mora utvrditi po hitnom postupku uzimajući u obzir dosadašnja europska i međunarodna iskustva .

Amandman 9.

Članak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

[…]

(s)	„usluga savjetovanja o osiguranju” znači savjetovanje kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (15) Direktive (EU) 2016/97.

(s)	„usluga savjetovanja o osiguranju” znači savjetovanje kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (15) Direktive (EU) 2016/97;

(t)

„rizici za održivost” znači financijski ili nefinancijski rizici, materijalni rizici ili rizici koji će se vjerojatno dugoročno realizirati, povezani s okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima i čimbenicima, ako su relevantni za određeni investicijski pristup; „rizici za održivost” obuhvaćaju:

i.	kratkoročne i/ili dugoročne rizike za povrat financijskog ili mirovinskog proizvoda koji nastaju zbog izloženosti gospodarskim aktivnostima koje mogu imati štetan utjecaj na okoliš ili društvo ili zbog izloženosti proizvoda subjektima u koje se ulaže, a kojima se loše upravlja;

ii.

kratkoročne i/ili dugoročne rizike u pogledu toga da gospodarske aktivnosti kojima je financijski ili mirovinski proizvod izložen imaju negativan učinak na okoliš, radnu snagu i zajednice ili na upravljanje subjektima u koje se ulaže, među ostalim kad su povezani s financijskim rizicima iz podtočke i.;

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

smatra da održive (1) financije pridonose tome da se u odlukama o ulaganjima uz socijalne aspekte (npr. loši uvjeti rada) i aspekte vođenja poduzeća (tzv. čimbenici upravljanja) uzimaju u obzir i ekološki aspekti (klimatske promjene, uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti i iscrpljivanje resursa);

ističe svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena i poticanju održivog razvoja u smislu Programa UN-a do 2030. iz 2015. i 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDGs);

smatra da bi bilo korisno razmotriti sintetičke pokazatelje razvoja u Europi koji bi u dovoljnoj mjeri obuhvaćali različite aspekte povezane s tim razvojem, primjerice održivost. Tu bi kao temelj mogao poslužiti regionalni indeks društvenog napretka koji Glavna uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku već primjenjuje za sve europske regije.

potvrđuje svoje stajalište da su potrebna znatna ulaganja kako bi se savladali izazovi klimatskih promjena i održivog razvoja i da se ona ne mogu pokriti samo javnim sredstvima (2);

svjestan je činjenice da klimatske promjene dodatno otežavaju pitanja nedovoljne kapitalizacije banaka i stabilnosti financijskog tržišta i da dovode do novih, dodatnih fizičkih i tranzicijskih rizika za financijski sektor;

stoga izričito pozdravlja Komisijin „Akcijski plan o financiranju održivog rasta” od 8. ožujka 2018. i slaže se s ciljevima tog plana te je također spreman omogućiti financijskom sektoru i privatnim ulagačima da doprinesu postizanju ambicioznih zajedničkih ciljeva koji se odnose na klimu i održivost;

poziva Europsku komisiju da se u ispitivanju toga mogu li se rizici povezani s klimom i drugim okolišnim čimbenicima uključiti u strategije upravljanja rizicima instituta i u potencijalnu prilagodbu kapitalnih zahtjeva banaka u okviru Uredbe o kapitalnim zahtjevima i Direktive o kapitalnim zahtjevima uzme u obzir činjenica da se, s obzirom na kriterije koje objektivno treba ispitati, ne smiju postaviti niski zahtjevi za vlastiti kapital ako je ekološki rizik održivosti ili rizik održivosti koji se odnosi na socijalnu odgovornost nizak, ali je ekonomski rizik visok;

zahtijeva od Komisije da razjasni kako se djelomično suprotstavljeni ciljevi akcijskog plana mogu međusobno uskladiti uz istodobno očuvanje financijske stabilnosti; upućuje na to da se održive financije ne smiju poticati nauštrb stabilnosti financijskog tržišta;

zastupa stajalište da taj akcijski plan, odnosno njegovu provedbu, treba razmatrati u odnosu na UN-ove ciljeve održivog razvoja, koje su Ujedinjeni narodi utvrdili 2015. za 2030., i na deklariranu spremnost EU-a da ostvari te ciljeve;

10.

upućuje na to da OR u tom pogledu aktivno sudjeluje u Višedioničkoj platformi na visokoj razini koja savjetuje i podupire Komisiju u pitanjima najboljih načina provedbe ciljeva održivog rasta u EU-u; također upućuje na to da je preporuka platforme vidljivo koliko je važna mobilizacija primjerenih sredstava za postizanje ciljeva održivog rasta i da u tom pogledu te preporuke sadržavaju konkretne prijedloge;

11.

zabrinut je zbog učinaka klimatskih promjena unutar EU-a i u svijetu te podsjeća na to da lokalne i regionalne vlasti često imaju primarnu odgovornost kada je riječ o ublažavanju šteta uzrokovanih sve ekstremnijim prirodnim pojavama i o ulaganjima u mjere prilagodbe (3);

12.

naglašava da se posljedice (4) prirodnih katastrofa povezanih s klimom neposredno osjete na razini lokalnih i regionalnih vlasti te da lokalne i regionalne vlasti usto imaju koristi od dugoročnog osiguravanja konkurentnosti gospodarstva EU-a te od novih, održivijih mogućnosti ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta;

13.

ističe da su lokalne i regionalne vlasti odgovorne za većinu ulaganja u prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, energiju, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, koja u širem smislu utiru put održivom razvoju; u tom pogledu naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u izgradnji otpornosti na sve učestalije prirodne nepogode povezane s klimom;

14.

podupire Komisijin pristup da se kao dio Plana ulaganja za Europu izgradi tehnička i financijska potpora održivim projektima kroz Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i Europski savjetodavni centar za ulaganja, točku pristupa EU-a potpori za ulaganja, od čijih bi savjetodavnih sposobnosti u području okoliša i socijalnih pitanja regionalne i lokalne vlasti mogle imati koristi; pozdravlja i istodobno poticanje održivih ulaganja u partnerskim zemljama kroz Europski fond za održivi razvoj (EFOR), počevši od Afrike i susjednih zemalja EU-a, u okviru provedbe Plana za vanjska ulaganja (EIP), čime će se podržavati na primjer održiva poljoprivreda, povezivost i stvaranje dostojnih radnih mjesta;

15.

ističe da postoji veza između obrazovanja i životnog standarda građana EU-a i njihove svijesti o nužnosti održivog financijskog sustava te izgleda, odnosno mogućnosti da sudjeluju u tome putem vlastitih ulaganja u održive financijske proizvode; Kako bi se podigla trenutačna razina svijesti europskih građana o različitim aspektima održivog razvoja, u svakom je slučaju potrebno poboljšati dostupne informacije o toj temi;

16.

smatra da bi se provedbom akcijskog plana trebala promicati snažnija usmjerenost gospodarskih djelatnosti na dugoročne ciljeve s obzirom na moguće društvene posljedice gospodarskih djelatnosti, unutar Europe i u svijetu;

17.

time poziva Komisiju da i dalje teži ograničavanju kratkoročnog načina razmišljanja svojstvenog financijskim tržištima i upućuje na to da to vidljivo i uvelike negativno utječe na vođenje i strategiju velikih poduzeća uvrštenih na burzu, kao i manjih poduzeća;

18.

zalaže se za to da se taj akcijski plan brzo provede u djelo prvim trima zakonodavnim prijedlozima koji su objavljeni 24. svibnja 2018. – Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, Prijedlogom uredbe o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost, Prijedlogom uredbe u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak – te pokretanjem javnog savjetovanja o uključivanju održivosti u postupak provjere prikladnosti;

19.

ističe da mala i srednja te obiteljska poduzeća imaju izravniji odnos s utjecajem njihove djelatnosti na okoliš i okolinu te suštinski različit stav u pogledu aspekata koji se tiču njezine održivosti i upravljanja; međutim, napominje kako se često suočavaju s većim troškom kapitala i većim poteškoćama pri pristupanju financijskim tržištima;

20.

poziva Komisiju da što prije iznese prijedloge za provedbu preostalih ciljeva akcijskog plana;

21.

izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija u svojem akcijskom planu, u kojem je navedeno da bi jedinstveni investicijski fond predviđen u novom višegodišnjem financijskom okviru mogao dati takav poticaj, nije uzela u obzir preporuku skupine stručnjaka na visokoj razini o uspostavi instrumenta „održiva infrastruktura Europe”, koji bi služio poticanju održivijih infrastrukturnih projekata u svim državama članicama i koji bi bio koristan osobito za lokalne i regionalne vlasti;

22.

ističe da neke lokalne i regionalne vlasti same izdaju održive financijske proizvode kao što su komunalne ili regionalne zelene obveznice te socijalne obveznice ili obveznice za održivost; Važno je podupirati takve inicijative, kroz utvrđivanje zajedničkih postupaka za obveznice i poboljšanje financijske stabilnosti izdavatelja putem suradnje, primjerice s pomoću zajedničkih jamstava ili slično;

23.

upućuje na primjer Baskije koja je nedavno uvela „okvir za obveznice za održivost” (5), u skladu s kojim se prihodi od prodaje obveznica mogu upotrijebiti kako bi se moglo financirati pristupačno stanovanje, pristup obrazovanju i medicinskoj skrbi, projekte za poticanje obnovljive energije, zaštitu od onečišćenja okoliša i mnoga druga održiva ulaganja u raznim područjima utvrđenima tim okvirom; Još jedan dobar primjer je zajednički okvir za izvješćivanje koji su 2017. objavili nordijski državni izdavatelji zelenih obveznica i koji je pozitivno prihvaćen na tržištu; (6)

24.

potvrđuje svoju potporu uvođenju sveobuhvatnog poreza na financijske transakcije u EU-u (7); ističe da bi taj doprinos, ako se pravilno ustroji, mogao pridonijeti poticanju kulture dugoročnog načina razmišljanja na financijskim tržištima;

25.

ističe da porez na financijske transakcije uz druge prednosti pruža i mogućnost usmjeravanja tokova kapitala prema održivim ulaganjima; to bi se postiglo time da se transakcije izuzimaju od poreza na transakcije u korist najodrživijih ulaganja u skladu s okvirom EU-a za olakšavanje održivih ulaganja ili da se oporezuju po nižoj stopi;

26.

pozdravlja činjenicu da je u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) cilj prijedloga Komisije o programu InvestEU od 6. lipnja 2018. također pridonijeti uspostavi održivog financijskog sustava u EU-u i poticati novu usmjerenost privatnog kapitala prema održivim ulaganjima, na način da se oko 30 % predloženog proračunskog jamstva za InvestEU u iznosu od 38 milijardi EUR upotrebljava za održivu infrastrukturu;

27.

također pozdravlja činjenicu da se u Komisijinom prijedlogu utvrđuje da će doprinos programa InvestEU postizanju klimatskih ciljeva EU-a ovisiti o provjeri održivosti u skladu sa smjernicama za ulaganja koje bi trebala izraditi Komisija u suradnji s partnerima u provedbi programa InvestEU te da će se koristiti kriteriji koje treba utvrditi u okviru Prijedloga uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja;

28.

budući da MSP-ovi najteže postižu veću održivost svojeg poslovanja, smatra da bi sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove trebala sadržavati jake poticaje kako bi se poduprlo to preoblikovanje;

29.

naglašava da održivi razvoj povrh financijskih tržišta iziskuje postojanje pravih poticaja u cijelom spektru gospodarskih djelatnosti; potvrđuje da bi učinkovito tržište za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, regulirano u okviru europskog sustava trgovanja emisijama, moglo imati presudnu ulogu u stvaranju pravih poticaja za borbu protiv klimatskih promjena ako se oni provode istodobno s ambicioznom politikom u područjima energetske učinkovitosti i obnovljive energije; stoga izražava žaljenje zbog razočaravajućih rezultata ETS-a u trenutačnom obliku s cijenama emisijskih jedinica koje su i dalje preniske; upućuje na svoj zahtjev da minimalnim udjelom prihoda od dražbi u okviru ETS-a izravno upravljaju lokalne i regionalne vlasti i da se ti prihodi trebaju upotrebljavati za ulaganja u povećanje lokalne otpornosti (8);

30.

osim toga, poziva institucije EU-a, države članice i lokalne i regionalne vlasti da se spremno uključe u rad na održivom razvoju i osiguraju da EU postane međunarodni predvodnik u tom području, koji u potpunosti iskorištava mogućnosti inovacije i razvoja koje proizlaze iz postupnog prijelaza na novi gospodarski i financijski model;

Komisijin Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja

31.

pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, koji bi omogućio razvoj okvira za ocjenu održivosti usklađenog na razini EU-a, koji je preduvjet za postizanje više Komisijinih konkretnih ciljeva iz njezinog akcijskog plana. Na temelju Prijedloga uredbe, OR potiče Komisiju da radi na razvoju znaka za okoliš EU-a za održive financijske proizvode;

32.

pozdravlja Komisijinu namjeru, izraženu u akcijskom planu, da 2019. iznese prijedloge za „zelenu obveznicu EU-a” na temelju kriterija utvrđenih u „Okvirnoj uredbi” jer bi se takvim standardom senzibilizirali ulagači i ojačalo bi se njihovo povjerenje te bi se time pridonijelo stvaranju razvijenog i likvidnog tržišta za održiva financijska ulaganja;

33.

međutim, izražava žaljenje zbog jednostranog fokusa na ekološkim aspektima održivosti u akcijskom planu Komisije, osobito u „Okvirnom prijedlogu”; ustraje u tome da su socijalna pitanja dio održivosti jednako kao i ekološki aspekti te da su pitanja upravljanja također u velikoj mjeri relevantna, osobito u pogledu ulaganja;

34.

zalaže se za vremenski ograničenu provedbu i stoga poziva Komisiju da što prije, a najkasnije u prvom izvješću o primjeni Uredbe o okviru za olakšavanje održivih ulaganja, iznese kada i kako će predložiti proširenje područja primjene te uredbe na definicije i kriterije, na temelju kojih ulagači mogu ocijeniti je li neka gospodarska aktivnost održiva u skladu sa svim ciljevima održivog razvoja;

35.

poziva Europsku komisiju da podnese izvješće o tome što je učinjeno kako bi se usvojilo održivo upravljanje financijskim sustavom u skladu sa standardima OECD-a;

36.

zahtijeva uvođenje pravno obvezujuće obveze dužne pažnje za ulagače i poduzeća u pogledu poštovanja ljudskih prava, koja vrijedi i za inozemne aktivnosti unutar koncerna i duž njihova vrijednosnog lanca;

37.

slaže se sa stajalištem Komisije (iznesenim u uvodnoj izjavi 36.) da će se europska dodana vrijednost postići ako se na razini EU-a uvede jedinstveni sustav klasifikacije EU-a prema kriterijima za određivanje toga koje ciljeve ulaganja predstavlja određena održiva djelatnost, čime se ispunjavaju obveze i ciljevi EU-a u pogledu politike okoliša i klime te se izbjegava skupa rascjepkanost tržišta. Stoga Prijedlog uredbe ispunjava zahtjeve načela supsidijarnosti u skladu s člankom 5. UEU-a;

38.

utvrđuje da je Prijedlog uredbe u skladu s načelom proporcionalnosti;

Prijedlog o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost

39.

smatra da je iznimno važno poštovanje načela proporcionalnosti u utvrđivanju regulatornog okvira usmjerenog na ciljeve održivosti za odredbe o transparentnosti i objavljivanju podataka u kontekstu uvažavanja potreba kreditnih institucija koje su od posebne važnosti za lokalna poduzeća i lokalne i regionalne vlasti, za male i srednje institucije kao što su štedionice i zadružne banke i naglašava da je potrebno uzeti u obzir ta načela;

40.

smatra da se u Prijedlogu poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

41.

smatra da je Prijedlog u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Definicija pojma održivog razvoja prema Brundtlandinoj komisiji glasi „održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe”. Održivi razvoj u Europskoj uniji opće je vodeće načelo koje ujedinjuje ekologiju, ekonomiju i društvenu odgovornost.

(2) Mišljenje OR-a ƒ„Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: ključni alat za provedbu Pariškog sporazuma”, COR-2017-02108.

(3) Mišljenje OR-a ƒ„Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: ključni alat za provedbu Pariškog sporazuma”, COR-2017-02108.

(4) Prema akcijskom planu, godišnji broj prirodnih katastrofa povezanih s vremenskim prilikama povećao se za 46 % od 2007. do 2016., a gospodarski gubici povećali su se pritom za 86 % (na 117 milijardi EUR u 2016.).

(5) http://www.euskadi.eus/contenidos/informacion/7071/es_2333/Basque%20Government%20Sustainability%20Bond%20Framework_2018.pdf.

(6) Nordic Public Sector Issuers: Position Paper on Green Bonds Impact Reporting („Izdavatelji u nordijskom javnom sektoru: Dokument o stajalištu u vezi utjecaja zelenih obveznica”);

https://www.munifin.fi/recents/news/2017/ 10/24/nordic-issuers-release-guide- on-green-bonds-impact-reporting

(7) Vidjeti mišljenje OR-a iz veljače 2012. „Zajednički sustav poreza na financijske transakcije”. CdR 332/2011 fin, (SL C 113, 18.4.2012., str. 7.).

(8) Mišljenje OR-a ƒ„Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: ključni alat za provedbu Pariškog sporazuma”, COR-2017-02108.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/36

Mišljenje Europskog odbora regija o Modelima lokalne odgovornosti za energiju i uloga lokalnih energetskih zajednica u energetskoj tranziciji u Europi

(2019/C 86/05)

Izvjestiteljica:	Mariana GÂJU (RO/PES), načelnica seoske općine Cumpăna (okrug Constanţa)
Referentni dokument:	zahtjev austrijskog predsjedništva za savjetovanje

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Glavni zaključci

uviđa da energetski sektor ima ključnu ulogu u gospodarskom i socijalnom razvoju i da se kvaliteta života građana, gospodarski rast i konkurentnost gospodarstva u određenoj zemlji mogu osigurati samo ako je na raspolaganju energija po pristupačnim cijenama i s minimalnim utjecajem na okoliš;

ponavlja da je energija važan čimbenik u gospodarstvu lokalnih zajednica jer se ubraja u troškove proizvodnje u industriji i uslužnim djelatnostima na lokalnoj razini i jer utječe na kupovnu moć kućanstava; naime, pružanjem energetskih usluga ispunjavaju se potrebe za grijanjem, toplom vodom, klimatizacijom, pripremom i čuvanjem hrane, pristupom informacijama itd.;

naglašava da inicijative na razini zajednica, temeljene na lokalnim rješenjima utemeljenima na suradnji, mogu uspostaviti fizičke osobe ili skupine fizičkih osoba, mala poduzeća ili lokalne vlasti, ili pak kućanstva, koji mogu djelovati samostalno ili u okviru neke organizacije; lokalne energetske zajednice mogu imati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i poticati razvoj održivih energetskih tehnologija korisnih za lokalne zajednice te za Europsku uniju u cjelini;

napominje da se (makar djelomični) nadzor teritorijalnih upravnih tijela nad energetskim sustavima ostvaruje putem remunicipalizacije, decentralizacije usluga ili participativnog upravljanja u obliku partnerstava ili energetskih zadruga koje svoju vrijednost dokazuju jačanjem građanskih inicijativa u području energetike;

napominje da organizacijska struktura energetskih inicijativa na razini zajednica može, među ostalim, imati pravni oblik partnerstava s lokalnim tijelima [uključujući javno-privatna partnerstva (JPP)], zadruga, zaklada zajednica, društava s ograničenom odgovornošću, neprofitnih poduzeća u vlasništvu korisnika, udruženja stanara ili komunalnog vlasništva;

podupire činjenicu da takva lokalna energetska zajednica može predstavljati učinkovit način upravljanja energijom na razini zajednice, koje obuhvaća proizvodnju, distribuciju i potrošnju električne energije ili centralizirano grijanje ili hlađenje (u gradskim sredinama), neovisno o povezanosti s lokalnim distribucijskim sustavima ili priključku na njih;

smatra da energetske zajednice mogu imati instrumente koji omogućuju uključivanje građana u postupak energetske tranzicije, a time i u održivo gospodarstvo, odnosno mogu olakšati uvođenje održivih energetskih tehnologija, s prednostima koje iz toga proizlaze za lokalne zajednice, kao i preuzimanje odgovornosti u pogledu ugljičnog otiska;

podsjeća na to da je preuzimanje odgovornosti za energiju na lokalnoj razini dio političkih napora koji se ulažu u energetsku tranziciju, uz sustav posebnih politika za razvoj obnovljivih izvora energije na svim razinama vlasti;

pozdravlja uspostavu regulatornog okvira na razini EU-a kojim bi se uređivalo uvođenje i funkcioniranje lokalnih energetskih zajednica, kao i njihov pristup tržištu energije; podsjeća na važnost osiguravanja jasnih definicija i pravila koji pružaju sigurnost kako bi se lokalnim energetskim zajednicama zajamčila mogućnost da ostvare pozitivnu ulogu u pravednoj energetskoj tranziciji te poziva države članice da iskoriste njihov puni potencijal. To uključuje potrebu da im se omogući pristup financijskim instrumentima i/ili programima partnerstva kako bi se ublažili rizici ulaganja u lokalne energetske zajednice te kako bi se smanjila moguća pristranost na njihovu štetu;

10.

napominje da se energetskom zadrugom (pravni oblik organizacijske strukture – inicijativa na razini zajednice), koja čini model vlasništva koji je jedinstven s ekonomskog i pravnog gledišta, nastoje osigurati prednosti na lokalnoj razini, i da se njome mogu pružati usluge u energetskom sektoru, na primjer proizvodnja energije iz vlastitih obnovljivih izvora ili obnovljivih izvora vanjskog podrijetla u svrhu vlastite potrošnje ili prodaje, posjedovanje i vođenje sustava skladištenja, mikromreža i distribucijske infrastrukture, te provedba mjera energetske učinkovitosti;

11.

smatra da se energetskom zadrugom može doprinijeti decentralizaciji, otvaranju i demokratizaciji energetskih sustava i da te zadruge mogu pozitivno utjecati na održivi lokalni društveni i gospodarski razvoj, čime se može doprinijeti borbi protiv energetskog siromaštva (eng. energy poverty) i poticati stvaranje radnih mjesta u zajednici;

12.

napominje da se u većini država članica iskorištavanje obnovljivih izvora energije potiče programima potpore usmjerenim na lokalne i regionalne posebnosti. Neke države odobravaju prvenstvo pristupa mreži za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, dok druge jamče pristup pod odgovarajućim uvjetima. Pored toga, postoje različite mogućnosti potpore i pojednostavljenja postupaka izdavanja odobrenja postrojenjima male snage za obnovljivu energiju u okviru izrade regionalnih i nacionalnih programa;

13.

predlaže racionalizaciju različitih nacionalnih programa potpore u okvirima neophodnog na europskoj razini kako bi se osiguralo da mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i ciljeva europske energetske unije;

14.

uviđa da je potrebno razviti jaču politiku kako bi se što više povećala učinkovita upotreba biomase, čime se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova; preporučuje da se potiče optimalna uporaba otpadne biomase iz svih gospodarskih i socijalnih sektora u svrhu srednjoročne i dugoročne proizvodnje energije;

15.

preporučuje daljnji razvoj okvira politika za prilagodbu energetske infrastrukture, uz daljnji razvoj zakonodavnog okvira i u dijalogu s njime, kako bi se proširila međupovezanost na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini te postigao veći kapacitet skladištenja energije i pametne mreže za upravljanje potražnjom za energijom u okviru sustava koji velikim dijelom čini energija iz obnovljivih izvora;

Zaključci i preporuke

16.

zalaže se za to da preuzimanje odgovornosti za energiju na lokalnoj razini postane uobičajena praksa, uvođenjem odgovarajućih politika u korist energije iz obnovljivih izbora i energetske tranzicije, a da se pritom jamče mehanizmi financijske potpore za obnovljive izvore energije;

17.

poziva na bolju koordinaciju regionalnih i energetskih politika EU-a i država članica kako bi se znatne koristi od prelaska na energiju iz obnovljivih izvora (uključujući decentralizaciju energetskih sustava i smanjenje ovisnosti o – većinom uvezenim – fosilnim gorivima) iskoristile za održivi regionalni razvoj;

18.

zalaže se za uvođenje pravila kojima se lokalnim energetskim zajednicama jamči nediskriminirajući pristup tržištima kako bi ih se promicalo politikama i zakonodavstvom kojim se priznaju njihova uloga i njihove osobite potrebe, kako bi se uvele politike/pravila za poticanje lokalne/regionalne suradnje, usvojili pojednostavljeni i proporcionalni regulatorni i upravni postupci i kako bi se olakšao pristup tehničkim i ekonomskim informacijama, smjernicama i financijskim sredstvima;

19.

poziva države članice EU-a da predlože i uspostave različite zajedničke oblike preuzimanja odgovornosti za energiju na lokalnoj razini, s obzirom na to da se lokalne energetske zajednice u nekim državama članicama suočavaju s izazovima u operativnom pogledu i u pogledu ostvarivanja rezultata na lokalnoj razini, kao što su na primjer propisi koji su nedosljedni i heterogeni u odnosu na razvoj tržišta, nacionalne strategije i programi koji su manjkavi u pogledu potpore za lokalne ili regionalne energetske zajednice te složen upravni i regulatorni okvir za nove sudionike na tržištu energije;

A. Preporuke za donositelje odluka na razini EU-a

20.

uviđa da se europskim zakonodavstvom moraju uspostaviti pravedni uvjeti i minimalni zahtjevi za promicanje lokalne energetske zajednice, kako bi EU mogao služiti kao uzor u tom području;

21.

preporučuje da se politički instrumenti na razini EU-a i nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi ili dopunjuje zakonodavstvo EU-a osmisle tako da imaju povoljne učinke na razvoj lokalnih energetskih zajednica, uključujući energetske zadruge;

22.

preporučuje da se na razini država osigura prikladno i djelotvorno prenošenje definicija koje se odnose na pojmove „zajednica energije iz obnovljivih izvora” i „lokalna energetska zajednica”, odnosno druge funkcionalne nazive kao što su lokalno energetsko poduzeće, zadruga, udruga itd. kako bi se tim organizacijama zajamčio pristup tržištu energije i uvažavanje njihovih potreba, uključujući u pogledu potpora i, ako je potrebno, dodatnih poticaja;

Održavanje stabilnog političkog okruženja za promicanje obnovljivih izvora energije

23.

utvrđuje da je lokalna energetska zajednica često povezana s proizvodnjom, opskrbom, distribucijom i potrošnjom energije iz obnovljivih izvora;

24.

utvrđuje da se lokalne energetske zajednice za pronalazak financijskih sredstava i upravljanje rizicima u okviru svojih aktivnosti sustavno koriste javnim mehanizmima potpore za energiju iz obnovljivih izvora; međutim, donositelji odluka EU-a upozorili su na to da će se ukinuti mehanizmi potpore koji se ne temelje na premijama i neovisni su o tržištu (na primjer, paušalne tarife);

25.

svjestan je toga da bi se prijelazom na sustave potpora i javne nabave temeljene na tržištu mogla smanjiti financijska sredstva koja su na raspolaganju lokalnim energetskim zajednicama, odnosno čak ih isključiti s tržišta kad bi se u postupke dodjele ugovora uveli složeni zahtjevi;

26.

podupire to da uvođenje posebnih mehanizama potpore ostane u nadležnosti svake države članice te da se zakonodavstvom i politikama EU-a potpora koja se pruža za energiju iz obnovljivih izvora u državama članicama ne ograničava na financijske mjere, neovisno o tome temelje li se na tržištu ili su neovisne od njega;

Uvođenje pravila tržišta energije kojima se može podržati tranzicija u svim aspektima energetskog sustava

27.

poziva na to da se postigne veća dinamičnost i konkurentnost tržišta električne energije i ističe da je – kako bi potrošači energije mogli imati koristi od liberalizacije energetskog tržišta, a lokalne energetske zajednice pridonijeti raznolikijem i fleksibilnijem tržištu – važno pratiti stupanj koncentracije veleprodajnog i maloprodajnog tržišta električne energije te osigurati nadzor gospodarske i financijske moći i utjecaja raznih dionika na tržištu;

28.

smatra da je poželjno da se u kontekstu poboljšanja postojećeg zakonodavnog okvira EU-a prijedlozima novog zakonodavnog paketa o čistoj energiji, uključujući prijedloge koji se odnose na novu direktivu o unutarnjem energetskom tržištu, prepozna uloga i sudjelovanje lokalnih energetskih zajednica u funkcioniranju energetskog sustava, kao proizvođača, distributera i potrošača energije, te da se pravila prošire na raspon usluga koje pruža lokalna energetska zajednica, kao što su energetska učinkovitost, skladištenje energije, upravljanje lokalnim distribucijskim mrežama te usluge uravnoteživanja energetskog sustava;

29.

preporučuje da se pojednostave pravila i upravni postupci primjenjivi na male proizvođače energije iz obnovljivih izvora i lokalne energetske zajednice kako se administrativnim opterećenjima te eksplicitnim ili implicitnim troškovima ne bi diskriminirali ti sudionici na tržištu koji su, u pravilu, drukčiji oblik energetskih društava;

30.

smatra da se pravilima i propisima za male nositelje kapaciteta energije proizvedene iz obnovljivih izvora ili za lokalne energetske zajednice ne smiju ograničavati mogućnosti udruživanja njihove proizvodnje i opskrbljivanja energijom, po uzoru na specijalizirana poduzeća, uključujući putem inovativnih inicijativa kao što su virtualne elektrane;

Osiguravanje homogenosti i dosljednosti različitih politika

31.

zalaže se za to da se u odredbama različitih zakonodavnih akata EU-a dosljedno spominju i promiču lokalne energetske zajednice, uzimajući u obzir koncepte „lokalne energetske zajednice” i „zajednice energije iz obnovljivih izvora”;

B. Preporuke za donositelje odluka na nacionalnoj razini

32.

odlučno preporučuje brzo prenošenje zakonodavstva EU-a i provedbu zajedničke energetske politike te da donositelji odluka na nacionalnoj razini odrede nacionalne ciljeve i posebne poticajne mjere za lokalne energetske zajednice;

Priznavanje uloge i osobitih potreba lokalnih energetskih zajednica u zakonodavstvu i relevantnim nacionalnim politikama

33.

utvrđuje da se prijedlozima iz zakonodavnog paketa o energiji općenito te osobito o čistoj energiji naglašavaju mjere za prepoznavanje uloge lokalnih energetskih zajednica u energetskoj tranziciji na razini EU-a i da u tom kontekstu države članice o navedenim zajednicama trebaju usvojiti slične propise kojima se, međutim, uzimaju u obzir posebne potrebe na nacionalnoj razini;

Utvrđivanje politika i pravila za promicanje lokalnih energetskih zajednica i lokalne suradnje

34.

poziva donositelje odluka da na nacionalnoj razini uspostave pristupačne politike/pravila za promicanje lokalnih energetskih zajednica. Tim pravilima moglo bi se:

a)	osigurati da mali proizvođači energije imaju zajamčen pristup tržištu energije i posebnoj infrastrukturi;

b)	na lokalnoj razini promicati energetske projekte malih lokalnih/regionalnih proizvođača;

35.

naglašava da je poželjno odrediti pravila u vezi s potencijalnim prednostima kako bi se osiguralo da one ostaju na razini lokalne zajednice i da više idu u korist društvenom i gospodarskom razvoju zajednice nego dioničarima projekata;

36.

uviđa da je putem nacionalnih politika moguće poticati održivi razvoj i okolišne aspekte energetskih projekata na razini zajednica, i to pružanjem financijskih poticaja (na primjer, poreznih olakšica i potpora za ulaganja) ili smanjenjem troškova energije, uz eventualno određivanje dodatnih poticaja za projekte koji su samodostatni ili nude brojne usluge i prednosti;

Usvajanje pojednostavljenih i proporcionalnih regulatornih i administrativnih postupaka za lokalne energetske zajednice

37.

podupire uvođenje zahtjeva u pogledu uspostavljanja jedinstvene kontaktne točke za postupke certificiranja i odobravanja projekata, koji se predlažu u novoj direktivi o obnovljivim izvorima energije, kojom se državama članicama pruža prikladan okvir za rješenja prilagođena nacionalnom i lokalnom kontekstu;

Jamstvo pristupa lokalnih energetskih zajednica tehničkim informacijama, smjernicama i financijskim sredstvima

38.

uviđa da su se za projekte lokalnih energetskih zajednica i energetskih zadruga koristile mogućnosti financiranja u okviru javnih programa potpore, sredstava iz inicijativa EU-a ili komercijalnih banaka;

39.

preporučuje da se na nacionalnoj razini uspostave posebni programi financijske potpore za lokalne energetske zajednice, osobito u fazi planiranja i pokretanja projekata (na primjer, pretvaranjem bespovratnih sredstava u zajmove, jamstva ili mogućnosti zajmova uz smanjene troškove itd.), pojednostavljivanjem pristupa tehničkim informacijama i smjernicama u pogledu pokretanja, financiranja i provedbe projekata na razini zajednica;

C. Preporuke za lokalna i regionalna tijela

Usvajanje lokalnih politika u korist razvoja lokalnih energetskih zajednica

40.

naglašava da lokalna i regionalna tijela mogu nadopuniti politike EU-a i politike država članica usvajanjem dodatnih ciljeva koji se odnose na doprinos lokalnih energetskih zajednica ciljevima u području energije na lokalnoj razini; na primjer, brojni gradovi sudjeluju u inicijativi „Sporazum gradonačelnika”, u okviru koje su utvrđeni lokalni planovi za održivo djelovanje u području energije i klime;

41.

poziva lokalna i regionalna tijela da izrade popis lokalnih/regionalnih energetskih zajednica koje mogu pridonijeti ostvarivanju lokalnih energetskih ciljeva i ciljeva u području socijalne politike, te da utvrde mehanizme potpore za njihov razvoj i usluge savjetovanja, ako je potrebno i može se ostvariti na nediskriminirajući način;

Analiza mogućnosti za uspostavu partnerstava s lokalnim energetskim zajednicama ili za stvaranje lokalnih energetskih zajednica

42.

smatra da radi jačanja doprinosa lokalnih energetskih zajednica lokalnim političkim ciljevima, lokalna i regionalna tijela mogu sklopiti partnerstva s postojećim zajednicama ili stvoriti nove zajednice u suradnji s lokalnim stanovništvom;

43.

ističe da su lokalne energetske zajednice te lokalna i regionalna tijela partneri koji se nadopunjuju; naime, lokalna i regionalna tijela nude okvir za projekte namijenjene proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, administrativnu potporu i povlaštene cijene, a lokalna energetska zajednica ostaje odgovorna za tehničku stručnost te gospodarsku i financijsku pomoć u provedbi projekata;

44.

smatra da lokalna i regionalna tijela imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji jer preuzimaju odgovornosti u pogledu lokalnih mreža za distribuciju energije, te ih posjeduju ili njima upravljaju posredstvom specijaliziranih poduzeća za opće komunalne usluge u području energetike. Lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti građana o mogućnostima sudjelovanja u energetskom sektoru na lokalnoj razini, kao i u širenju relevantnih informacija o toj temi.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

III Pripremni akti

ODBOR REGIJA

132. plenarno zasjedanje OR-a, 5.12.2018.–6.12.2018.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/41

Mišljenje Europskog odbora regija o Uredbi o zajedničkim odredbama

(2019/C 86/06)

Suizvjestitelji:

Catiuscia MARINI (IT/PES), predsjednica Regije Umbrije

Michael SCHNEIDER (DE/EPP), državni tajnik, poslanik pokrajine Sachsen-Anhalt pri njemačkoj saveznoj vladi

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize

COM (2018) 375 – final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kad je riječ o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), trebalo bi održavati snažne sinergije i veze između Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i drugog stupa ZPP-a (EPFRR). Stoga bi trebalo EPFRR zadržati u ovoj Uredbi o zajedničkim odredbama kako bi se održala snažna veza između EPFRR-a i struktura za provedbu strukturnih fondova koje su već uspostavljene u državama članicama.

Obrazloženje

Održavanje snažnih sinergija između EFJP-a i EPFRR-a bit će važno za omogućivanje uključivanja EPFRR-a u Uredbu o zajedničkim odredbama. Zbog toga bi EPFRR trebao ostati dio Uredbe o zajedničkim odredbama, a kako bi se to ostvarilo potrebne su izmjene sljedećih dijelova teksta, posebno uvodnih izjava 2. i 23. te članaka 17., 31., 48. i 58.

Amandman 2.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Posebna se pozornost posvećuje ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama.

Obrazloženje

Potrebno je posebno uputiti na regije s prirodnim ili demografskim poteškoćama kako bi se postigli ciljevi iz članka 174. UFEU-a.

Amandman 3.

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebaju nastojati ukloniti nejednakosti i promicati jednakost između muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu , kao i suzbijati diskriminaciju na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebaju nastojati ukloniti nejednakosti i promicati jednakost između muškaraca i žena, kao i suzbijati diskriminaciju na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Izrada rodno osjetljivog proračuna trebala bi biti uključena u sve faze provedbe relevantnih fondova, od programiranja do izvješćivanja, također preko pokazatelja koji se odnose na rod i prikupljanja podataka razvrstanih po spolu. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

Obrazloženje

Važno je zajamčiti da sredstva uzimaju u obzir također rodnu perspektivu te osiguravaju jednakost u svim područjima obuhvaćena sredstvima i doprinose uključivom društvu.

Amandman 4.

Uvodna izjava 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Dio proračuna Unije dodijeljenog fondovima treba provoditi Komisija u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”). Prema tome, pri provedbi fondova u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale bi poštovati načela navedena u Financijskoj uredbi, kao što su dobro financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija. Države članice na odgovarajućoj teritorijalnoj razini u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom i tijela koja su one odredile u tu svrhu trebali bi biti odgovorni za pripremu i provedbu programâ.

Obrazloženje

U Uredbi o zajedničkim odredbama trebalo bi jasno iskazati potrebu za angažmanom odgovarajuće teritorijalne razine u osiguravanju lokaliziranog pristupa uz istodobno potpuno poštovanje načela supsidijarnosti.

Amandman 5.

Uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi fondova i temelji se na pristupu višerazinskog upravljanja te se njime jamči sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera. Kako bi se osigurao kontinuitet u organizaciji partnerstava, Delegirana Uredba (EU) br. 240/2014 [13] i dalje bi se trebala primjenjivati.

Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi fondova i temelji se na pristupu višerazinskog upravljanja te se njime jamči sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti te civilnog društva i socijalnih partnera. Njime se također jamče uključenost i preuzimanje odgovornosti dionika kao i približavanje Europe njezinim građanima. Kako bi se osigurao kontinuitet u organizaciji partnerstava, Delegirana Uredba (EU) br. 240/2014 [13] i dalje bi se trebala primjenjivati.

Obrazloženje

Regionalne i lokalne vlasti potrebno je izričito spomenuti u svim uvodnim izjavama i člancima Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o načelu partnerstva i višerazinskom upravljanju.

Amandman 6.

Uvodna izjava 12.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Na razini Unije, europski semestar koordinacije gospodarske politike je okvir kojim se utvrdili prioriteti nacionalnih reformi i prati njihova provedba. Države članice izrađuju svoje nacionalne višegodišnje investicijske strategije za potporu tih prioriteta reformi. Te bi strategije trebale biti predstavljene uz godišnje nacionalne programe reformi kao sredstvo za koordinaciju prioritetnih investicijskih projekata koji će primati potporu putem nacionalnog i Unijina financiranja. Trebale bi i poslužiti za upotrebu sredstava Unije na dosljedan način i, u najvećoj mogućoj mjeri, ostvarivanje dodane vrijednosti financijske potpore koja se treba primiti iz fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU.

Na razini Unije, reformirani europski semestar čiji je sastavni dio višerazinsko upravljanje i koji je usklađen s novom dugoročnom strategijom EU-a za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja okvir je kojim se utvrđuju prioriteti nacionalnih reformi i prati njihova provedba. Države članice izrađuju svoje nacionalne višegodišnje investicijske strategije za potporu tih prioriteta reformi. Te bi strategije trebale biti osmišljene u suradnji između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i predstavljene uz nacionalne programe reformi na početku preispitivanja u sredini programskog razdoblja i zbog njega kao sredstvo za koordinaciju prioritetnih investicijskih projekata koji će primati potporu putem nacionalnog i Unijina financiranja. Trebale bi i poslužiti za upotrebu sredstava Unije na dosljedan način i, u najvećoj mogućoj mjeri, ostvarivanje dodane vrijednosti financijske potpore koja se treba primiti iz fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU.

Obrazloženje

Ciklus reformiranog europskog semestra mogao bi se na početku preispitivanja u sredini programskog razdoblja i zbog njega upotrijebiti za bolje usklađivanje ciklusa semestra s prioritetima višegodišnjih ulaganja u okviru kohezijske politike.

Amandman 7.

Uvodna izjava 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice trebale bi utvrditi kako se relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a uzimaju u obzir pri pripremi programskih dokumenata. Tijekom programskog razdoblja 2021.–2027. („programsko razdoblje”) države članice trebale bi redovito predstavljati napredak u provedbi programa i ostvarenju preporuka za pojedinu zemlju odboru za praćenje i Komisiji. Tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja države članice trebaju, među ostalim, razmotriti potrebu za time da se pri izmjenama programa uzimaju u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju od početka programskog razdoblja.

Države članice trebale bi utvrditi kako se relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a , važne za polje primjene i zadaće fondova, relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a i sveobuhvatna teritorijalna analiza u kojoj se u obzir uzimaju regionalna dimenzija i uloga regionalnih vlasti u provedbi preporuka za pojedine zemlje, uzimaju u obzir pri pripremi programskih dokumenata. Tijekom programskog razdoblja 2021.–2027. („programsko razdoblje”) države članice trebale bi redovito predstavljati napredak u provedbi programa i ostvarenju preporuka za pojedinu zemlju relevantnih u odnosu na polje primjene i zadaće fondova odboru za praćenje i Komisiji. Tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja države članice trebaju, među ostalim, razmotriti potrebu za time da se pri izmjenama programa uzimaju u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju od početka programskog razdoblja , u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima .

Obrazloženje

Jačanje teritorijalne dimenzije europskog semestra, što bi trebalo uključivati sveobuhvatnu teritorijalnu analizu kojom bi se u obzir uzimala regionalna dimenzija i uloga regionalnih vlasti u provedbi preporuka za pojedine zemlje.

Amandman 8.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 19.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Očekuje se kako će kombinacija smanjenja udjela radno sposobnog stanovništva i povećanja udjela umirovljenika u općem stanovništvu, kao i problemi povezani s promjenama u stanovništvu, nastaviti vršiti pritisak, između ostalog, na obrazovanje i strukture socijalne potpore te na gospodarsku konkurentnost. Prilagođavanje takvim demografskim promjenama jedan je od glavnih izazova s kojima će se te lokalne i regionalne vlasti suočiti u predstojećim godinama te mu se kao takvom treba pridati posebno velika važnost u regijama koje su najviše pogođene demografskim promjenama.

Obrazloženje

Treba uzeti u obzir poseban položaj u kojem se nalaze područja s demografskim promjenama.

Amandman 9.

Uvodna izjava 40.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, treba nastojati ostvariti sinergije, osobito između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja , uključujući instrument za provedbu reformi . Te bi se sinergije trebale postizati ključnim mehanizmima, osobito priznavanjem paušalnih stopa za prihvatljive troškove iz programa Obzor Europa za sličnu operaciju te mogućnost da se u istoj operaciji kombinira financiranje iz različitih instrumenata Unije, izbjegavajući pritom dvostruko financiranje. Ovom bi se Uredbom stoga trebala odrediti pravila za dodatno financiranje iz fondova.

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, treba nastojati ostvariti sinergije, osobito između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja razvojem mehanizama jednostavnih za upotrebu, promicanjem rješenja za višerazinsko upravljanje i snažnom koordinacijom politika, što će biti u skladu s načelom supsidijarnosti . Te bi se sinergije trebale postizati ključnim mehanizmima, osobito priznavanjem paušalnih stopa za prihvatljive troškove iz programa Obzor Europa za sličnu operaciju te mogućnost da se u istoj operaciji kombinira financiranje iz različitih instrumenata Unije, izbjegavajući pritom dvostruko financiranje. Ovom bi se Uredbom stoga trebala odrediti pravila za dodatno financiranje iz fondova.

Obrazloženje

OR uvelike sumnja u korisnost i opravdanost instrumenta za provedbu reformi.

Sinergije s drugim programima EU-a moraju biti jednostavne za upotrebu i temeljiti se na promicanju rješenja za višerazinsko upravljanje i snažnoj koordinaciji politika.

Amandman 10.

Uvodna izjava 46.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Kako bi se olakšao brzi početak provedbe programa, treba olakšati prenošenje provedbenih mehanizama iz prethodnog programskog razdoblja. Osim ako je potrebna nova tehnologija, treba zadržati upotrebu računalnih sustava koji su već uspostavljeni za prethodno programsko razdoblje, prilagođenih prema potrebi.	Kako bi se olakšao brzi početak provedbe programa, treba olakšati prenošenje provedbenih mehanizama i drugih dijelova administrativnog i kontrolnog sustava iz prethodnog programskog razdoblja. Osim ako je potrebna nova tehnologija, treba zadržati upotrebu računalnih sustava koji su već uspostavljeni za prethodno programsko razdoblje, prilagođenih prema potrebi.

Obrazloženje

Prenošenje provedbenih mehanizama iz prethodnog programskog razdoblja trebalo bi proširiti na druga područja administrativnog i kontrolnog sustava.

Amandman 11.

Uvodna izjava 49.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U svrhu optimizacije sinergija između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja treba olakšati pružanje potpore za operacije koje su već primile certifikat „Pečat izvrsnosti”.

U svrhu optimizacije sinergija između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja potrebne su posebne mjere za bolje usklađivanje lokaliziranog pristupa EFRR-a, EPFRR-a i fonda ESF+. Konkretno treba olakšati dobivanje certifikata „Pečat izvrsnosti” i financiranje relevantnih projekata u okviru ESIF-a u skladu s prioritetima koje su odredila upravljačka tijela te ih treba dalje razvijati kako bi se njime pružila potpora inovativnim ekosustavima i omogućilo bolje povezivanje sredstava za istraživanje i razvoj i strategija pametne specijalizacije na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Obrazloženje

Bolje usklađivanje instrumenata EU-a ne bi smjelo biti jednostrano. Pečat izvrsnosti za promicanje sinergija sa sredstvima za Obzor treba uključivati i bolju poveznicu s inovativnim ekosustavima u provedbi programa Obzor.

Amandman 12.

Uvodna izjava 61.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za određivanje regija i područja prihvatljivih za dobivanje potpore iz fondova. U tu svrhu određivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (1) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 868/2014 (2).

Obrazloženje

Potrebno je uputiti na najnoviju inačicu popisa regija NUTS u pogledu kojeg Eurostat može pružiti potrebne podatke na razini NUTS 2 za tri uzastopne godine.

Amandman 13.

Uvodna izjava 64.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Određenu količinu sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda trebalo bi dodijeliti Europskoj urbanoj inicijativi koja bi se trebala provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.	Određenu količinu sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda trebalo bi dodijeliti Europskoj urbanoj inicijativi kako bi se pridonijelo daljnjem razvoju Programa EU-a za gradove, koji bi se trebao provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije , ili podijeljenim upravljanjem .

Obrazloženje

Nova Europska urbana inicijativa trebala bi imati ključnu ulogu u daljnjem razvoju Programa EU-a za gradove. Omogućavanjem pristupa podijeljenog upravljanja povećava se fleksibilnost.

Amandman 14.

Članak 2. stavak 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„korisnik” znači:

[…]

(c)	u kontekstu programa državne potpore, poduzeće koje prima potporu;

„korisnik” znači:

[…]

(c)	u kontekstu programa državne potpore, tijelo koje prima potporu , osim u slučajevima kada država članica može odlučiti da je korisnik tijelo koje dodjeljuje potporu ;

Obrazloženje

Definicija korisnika u kontekstu programa državnih potpora trebala se temeljiti na definiciji koja je trenutno na snazi temeljem Skupne uredbe. To će pokriti modele prijenosa dodijeljenih sredstava u operativnim programima.

Amandman 15.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR podupiru sljedeće ciljeve politike:

(a)	pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe;

(a)	Cilj politike br. 1 (PO 1): pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe , primjerice podupiranjem MSP-ova i turizma ;

(b)	zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska za čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja;

(b)	Cilj politike br. 2 (PO 2): zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska za čistu i pravednu energiju i održivu gradsku mobilnost, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja;

(c)	povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a;

(c)	Cilj politike br. 3 (PO3): povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a;

(d)	Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava;

(d)	Cilj politike br. 4 (PO4): Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava;

(e)	Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa

(e)	Horizontalni cilj politike br. 5 (PO 5): Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa

Obrazloženje

U Uredbi o zajedničkim odredbama nedostaje posebno upućivanje na MSP-ove i turizam. Nadalje, cilj politike br. 5 trebao bi biti međusektorski te se stoga upotrebljavati za ostvarivanje ciljeva politike 1 – 4.

Amandman 16.

Članak 4. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice pružaju informacije o potpori ciljevima u području zaštite okoliša i klime upotrebom metodologije utemeljene na vrstama intervencija za svaki od fondova. Ta se metodologija sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora pridonosi ciljevima u području zaštite okoliša i klime. Za EFRR, fond ESF+ i Kohezijski fond ponderirane vrijednosti dodaju se dimenzijama i oznakama za vrste intervencija koje su utvrđene u Prilogu I.

Države članice pružaju informacije o potpori ciljevima u području zaštite okoliša i klime upotrebom metodologije utemeljene na vrstama intervencija za svaki od fondova. Ta se metodologija temelji na već postojećem zakonodavstvu EU-a o okolišu i sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora pridonosi ciljevima u području zaštite okoliša i klime. Za EFRR, EPFRR, fond ESF+ i Kohezijski fond ponderirane vrijednosti dodaju se dimenzijama i oznakama za vrste intervencija koje su utvrđene u Prilogu I.

Obrazloženje

Zahtjev razvoja metodologije za uzimanje u obzir pitanja zaštite okoliša pri pripremi i provedbi sporazumâ o partnerstvu treba se temeljiti na postojećem zakonodavstvu EU-a o okolišu.

Amandman 17.

Članak 4. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice i Komisija osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i dosljednost među fondovima i ostalim instrumentima Unije, kao što je Program potpore strukturnim reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument tehničke potpore. Optimiziraju mehanizme za koordinaciju među onima koji su odgovorni za izbjegavanje udvostručavanja tijekom planiranja i provedbe.

U skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom države članice , lokalna i regionalna tijela i Komisija na temelju načela partnerstva iz članka 6., supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i dosljednost među fondovima , uključujući EPFRR, i ostalim instrumentima Unije, kao što je Program potpore strukturnim reformama, uključujući instrument tehničke potpore. Optimiziraju mehanizme za koordinaciju među onima koji su odgovorni za izbjegavanje udvostručavanja tijekom planiranja i provedbe.

Obrazloženje

Budući da zajednički strateški okvir nije uključen u Uredbu o zajedničkim odredbama, ključno je osigurati potpuno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u koordinaciji fondova.

Amandman 18.

Članak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaka država članica organizira partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima.

Svaka država članica , u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom, organizira partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima.

To partnerstvo uključuje najmanje sljedeće partnere:

(a)	gradska i druga javna tijela;

(a)	gradska i druga javna tijela;

b)	gospodarske i socijalne partnere; te

b)	gospodarske i socijalne partnere; te

c)	relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, partnere u području okoliša i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

c)	relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, partnere u području okoliša i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

[…]

4. Komisija se najmanje jednom godišnje savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije o provedbi programa.

4. Komisija se najmanje jednom godišnje savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije o provedbi programa. Preporuke partnera i dionika bit će dostupne javnosti.

[…]

Obrazloženje

Regionalne parlamente i skupštine treba uključiti u skladu s uspostavljenim sustavima upravljanja na više razina.

Amandman 19.

Članak 6. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Organizacija i provedba partnerstva provodi se u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014 (1).	Organizacija i provedba partnerstva provodi se u skladu s Kodeksom ponašanja za partnerstvo i višerazinskim upravljanjem iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 240/2014 (1) , priznajući lokalne i regionalne vlasti kao punopravne partnere .

Obrazloženje

Kodeks ponašanja za partnerstvo trenutačno je delegirani akt uz postojeću Uredbu o zajedničkim odredbama. Kako bi se povećala njegova vidljivost, Kodeks ponašanja treba dodati kao prilog Uredbi o zajedničkim odredbama. Pravni akt trebalo bi ažurirati neovisno o pravnom obliku! Za to su potrebne izmjene sljedećih dijelova teksta Uredbe o zajedničkim odredbama, posebno uvodne izjave 11. te članaka 11. i 21.

Amandman 20.

Članak 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Sporazum o partnerstvu sadržava sljedeće elemente:

[…]

Sporazum o partnerstvu sadržava sljedeće elemente:

[…]

iii.	komplementarnosti između fondova i ostalih instrumenata Unije, uključujući , u okviru programa LIFE, strateške integrirane projekte i strateške projekte za prirodu;

iii.	komplementarnosti i sinergije između fondova i ostalih instrumenata Unije, posebno s europskim partnerstvima iz programa Obzor i , u okviru programa LIFE, strateškim integriranim projektima i strateškim projektima za prirodu;

[…]

(h)	prema potrebi, integrirani pristup usmjeren na demografske izazove regija ili posebne potrebe zemljopisnih područja izloženih ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što je navedeno u članku 174. UFEU-a.

[…]

Obrazloženje

Bliska veza s europskim partnerstvom iz programa Obzor ključna je za osiguravanje boljih komplementarnosti i sinergija s fondovima kohezijske politike. Potrebno je posebno uputiti na zemljopisna područja izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 174.

Amandman 21.

članak 9. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija ocjenjuje sporazum o partnerstvu i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s pravilima za pojedine fondove. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju.	Komisija ocjenjuje sporazum o partnerstvu i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s pravilima za pojedine fondove. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju ako su izričito uključene u nacionalne programe reformi nakon pregovora s lokalnim i regionalnim vlastima u skladu sa člankom 6. Ove Uredbe .

Obrazloženje

Preporuku za pojedinu zemlju su prihvatljive ako su izrađene na temelju načela partnerstva.

Amandman 22.

Članak 10. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice mogu dodijeliti, u sporazumu o partnerstvu ili u zahtjevu za izmjenu programa, iznos iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a kojim će se doprinijeti fondu InvestEU i koji će se isporučiti putem proračunskih jamstava. Iznos kojim se doprinosi fondu InvestEU ne smije premašivati 5 % ukupnih dodijeljenih sredstava svakog od fondova. Ti se doprinosi ne smatraju prijenosima sredstava u skladu s člankom 21.

U propisno opravdanim slučajevima i u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom države članice mogu dodijeliti, u sporazumu o partnerstvu ili u zahtjevu za izmjenu programa, iznos iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a kojim će se doprinijeti fondu InvestEU i koji će se isporučiti putem proračunskih jamstava. Iznos kojim se doprinosi fondu InvestEU ne smije premašivati 5 % ukupnih dodijeljenih sredstava svakog od fondova, osim u propisno opravdanim slučajevima , i pritom se njime ne smije oslabiti lokalizirani pristup fondova. Ti se doprinosi ne smatraju prijenosima sredstava u skladu s člankom 21.

Obrazloženje

Dobrovoljan prijenos sredstava u fond InvestEU ne bi smio oslabiti lokalizirani pristup fondova kohezijske politike niti uspostavljene sustave upravljanja na više razina.

Amandman 23.

Članak 11. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Za svaki posebni cilj preduvjeti za njegovu djelotvornu i učinkovitu provedbu („uvjeti koji omogućuju provedbu”) utvrđeni su u ovoj Uredbi.	Za svaki posebni cilj preduvjeti za njegovu djelotvornu i učinkovitu provedbu („uvjeti koji omogućuju provedbu”) utvrđeni su u ovoj Uredbi.
	Uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjuju se u mjeri u kojoj i ako pridonose posebnim ciljevima postavljenima u okviru prioriteta programa i u mjeri u kojoj i ako na njih mogu utjecati oni koji su zaduženi za programe.
U Prilogu III. utvrđuju se horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjivi na sve posebne ciljeve i kriterije potrebne za procjenu njihova ispunjenja.	S obzirom na prethodno navedeno, u Prilogu III. utvrđuju se horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjivi na sve posebne ciljeve i kriterije potrebne za procjenu njihova ispunjenja.
U Prilogu IV. utvrđuju se tematski uvjeti koji omogućuju provedbu za EFRR, Kohezijski fond i fond ESF+ i kriteriji potrebni za njihovo ispunjenje.	U Prilogu IV. utvrđuju se tematski uvjeti koji omogućuju provedbu za EFRR, Kohezijski fond , EPFRR i fond ESF+ i kriteriji potrebni za njihovo ispunjenje.

Obrazloženje

Iako su pravila za ispunjavanje ex ante uvjeta pojednostavnjena, važno je istaknuti i da bi uvjeti koji omogućuju provedbu trebali biti usko povezani s ciljevima fondova kohezijske politike iz Ugovora.

Amandman 24.

Članak 11. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Rashodi koji se odnose na operacije povezane s posebnim ciljem ne mogu biti uključeni u zahtjeve za plaćanje sve dok Komisija ne obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuje provedbu na temelju stavka 4.	Rashodi koji se odnose na operacije povezane s posebnim ciljem mogu biti uključeni i u zahtjeve za plaćanje prije nego što Komisija obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuje provedbu na temelju stavka 4. , ne dovodeći pritom u pitanje obustavu povrata troškova sve dok se uvjet ne ispuni.
[…]	[…]

Obrazloženje

Iako su pravila za ispunjavanje ex ante uvjeta pojednostavnjena, važno je izbjegnuti odgode u provedbi programâ.

Amandman 25.

Članak 12. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Država članica uspostavlja okvir uspješnosti koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i evaluaciju uspješnosti programa tijekom njegove provedbe te koji pridonosi mjerenju ukupne uspješnosti fondova.	Država članica , u bliskoj suradnji s relevantnim upravljačkim tijelom i uz potpuno poštovanje Kodeksa ponašanja za partnerstvo i višerazinsko upravljanje, uspostavlja okvir uspješnosti koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i evaluaciju uspješnosti programa tijekom njegove provedbe te koji pridonosi mjerenju ukupne uspješnosti fondova.
[…]	[…]

Obrazloženje

Upravljačko tijelo, koje je nadležno za pripremu programa, treba utvrditi okvir uspješnosti programa.

Amandman 26.

Članak 14.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Za programe koji primaju potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda država članica preispituje svaki program, uzimajući u obzir sljedeće elemente:

1. Za programe koji primaju potporu fondova EFRR, ESF+ , EPFRR i Kohezijskog fonda država članica provodi preispitivanje u sredini programskog razdoblja. Država članica i teritorijalna razina zadužena za program preispituju svaki program, uzimajući u obzir sljedeće elemente:

(a)	izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju donesenima 2024.;

(a)	izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju donesenima 2024.;

(b)	socioekonomsku situaciju predmetne države članice ili regije;

(b)	socioekonomsku situaciju i potrebe predmetne države članice i/ ili regije;

(c)	postignut napredak u ostvarenju ključnih etapa; i

(c)	postignut napredak u ostvarenju ključnih etapa; i

(d)	ostvarenje tehničke prilagodbe kako je navedeno u članku 104. stavku 2. ako je primjenjivo.

(d)	ostvarenje tehničke prilagodbe kako je navedeno u članku 104. stavku 2. ako je primjenjivo.

2. Država članica do 31. ožujka 2025. dostavlja Komisiji zahtjev za izmjenu svakog programa u skladu s člankom 19. stavkom 1. Država članica obrazlaže izmjenu na temelju elemenata utvrđenih u stavku 1.

2. Država članica do 30. lipnja 2025. prema potrebi dostavlja Komisiji zahtjev za izmjenu svakog programa u skladu s člankom 19. stavkom 1. Država članica obrazlaže izmjenu na temelju elemenata utvrđenih u stavku 1.

Preispitani program uključuje:

(a)	dodijeljena financijska sredstva po prioritetu, uključujući iznose za godine 2026. i 2027.;

(a)	preispitivanje dodijeljenih financijskih sredstava po prioritetu , uključujući okvirne iznose, za godine 2026. i 2027.;

(b)	preispitane ili nove ciljne vrijednosti; i

(b)	preispitane ili nove ciljne vrijednosti; i

(c)	preispitana dodijeljena financijska sredstva koja su rezultat tehničke prilagodbe navedene u članku 104. stavku 2. uključujući iznose za godine 2025., 2026. i 2027. ako je primjenjivo.

(c)	preispitana dodijeljena financijska sredstva koja su rezultat tehničke prilagodbe navedene u članku 104. stavku 2. uključujući iznose za godine 2025., 2026. i 2027. ako je primjenjivo.

3. Ako se kao rezultat preispitivanja dostavlja novi program, plan financiranja u skladu s člankom 17. stavkom 3. točkom (f) podtočkom ii. obuhvaća ukupna odobrena financijska sredstva za svaki od fondova od godine u kojoj je program odobren.

Obrazloženje

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja treba se temeljiti na obvezama na razini fondova po državi članici za cijelo razdoblje kako bi se osigurala predvidljivost fondova. Rok za podnošenje izmjena prekratak je da bi se osiguralo da se rezultati iz 2024. dostatno uzmu u obzir. Nadalje, zahtjev za izmjenu programa dostavlja se samo kada je to potrebno.

Amandman 27.

Članak 15. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija može zatražiti od države članice da pregleda i predloži izmjene relevantnih programa ako je to potrebno kako bi se podržala provedba relevantnih preporuka Vijeća.

Komisija može zatražiti od države članice da pregleda i predloži izmjene relevantnih programa ako je to potrebno kako bi se podržala provedba relevantnih preporuka Vijeća koje su prikladne za ostvarenje ciljeva promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije .

Takav se zahtjev može podnijeti u sljedeće svrhe:

(a)	kako bi se podržala provedba relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, upućene dotičnoj državi članici;

(b)

kako bi se podržala primjena relevantnih preporuka Vijeća koje su upućene dotičnoj državi članici i donesene u skladu s člankom 7. stavkom 2. ili člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 1176/2011 (1) Europskog parlamenta i Vijeća , pod uvjetom da se te izmjene smatraju potrebnima za pomoć pri ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

Takav se zahtjev može podnijeti kako bi se podržala provedba relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, upućene dotičnoj državi članici.

Obrazloženje

Mora se osigurati da su izmjene programa koje se temelje na preporukama za pojedinu zemlju prikladne za ostvarivanje ciljeva gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije iz Ugovora. OR se protivi makroekonomskim uvjetima u kohezijskoj politici.

Amandman 28.

Članak 15. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Zahtjev koji Komisija uputi državi članici u skladu sa stavkom 1. opravdan je s obzirom na potrebu za podržavanjem provedbe relevantnih preporuka te Komisija u njemu navodi programe ili prioritete na koje smatra da se odnosi i vrstu očekivanih izmjena.	Zahtjev koji Komisija uputi državi članici u skladu sa stavkom 1. opravdan je s obzirom na potrebu za podržavanjem provedbe relevantnih preporuka te Komisija u njemu navodi programe ili prioritete na koje smatra da se odnosi i vrstu očekivanih izmjena. Takav se zahtjev ne upućuje prije 2022. ili nakon 2026. ni u vezi s istim programima dvije uzastopne godine.

Obrazloženje

Nova Uredba o zajedničkim odredbama treba uključivati i formulaciju za rok za izmjene koja je slična onoj iz trenutačno važeće Uredbe o zajedničkim odredbama.

Amandman 29.

Članak 15. stavak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija dostavlja Vijeću prijedlog o suspenziji svih ili dijela obveza ili plaćanja za jedan program države članice ili više njih u sljedećim slučajevima:

(a)	ako Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 8. ili člankom 126. stavkom 11. UFEU-a utvrdi da država članica nije poduzela djelotvorne mjere za rješavanje problema prekomjernog deficita;

(b)	ako Vijeće donese dvije uzastopne preporuke u istom postupku u slučaju neravnoteže, u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1176/2011 na temelju toga što je država članica podnijela nedovoljno dobar plan korektivnog djelovanja;

(c)	ako Vijeće donese dvije uzastopne odluke u istom postupku u slučaju neravnoteže u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1176/2011 kojima se utvrđuje nepoštovanje države članice na temelju toga što nije poduzela preporučeno korektivno djelovanje;

(d)	ako Komisija utvrdi da država članica nije poduzela mjere iz Uredbe Vijeća (EU) br. 332/2002 i zbog toga odluči ne odobriti isplatu financijske pomoći odobrene toj državi članici;

(e)	ako Vijeće odluči da država članica ne poštuje program makroekonomske prilagodbe iz članka 7. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ili mjere koje se zahtijevaju u odluci Vijeća donesenoj u skladu s člankom 136. stavkom 1. UFEU-a.

Prednost se daje suspenziji obveza; plaćanja se obustavljaju samo kada je potrebno trenutačno djelovanje i u slučaju znatnog nepoštovanja. Suspenzija plaćanja primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje koji su predani za predmetne programe nakon datuma odluke o suspenziji.

Komisija može, na temelju izvanrednih gospodarskih okolnosti ili nakon obrazloženog zahtjeva predmetne države članice poslanog Komisiji u roku od 10 dana od donošenja odluke ili preporuke iz prethodnog podstavka, preporučiti da Vijeće ukine suspenziju iz istog podstavka.

Obrazloženje

OR se protivi makroekonomskim uvjetima u kohezijskoj politici. Brisanje stavka 7. treba se odgovarajućim izmjenama prenijeti i u kasnije stavke ovog članka (brisanje stavaka 8. i 10., izmjena stavaka 9. i 11.).

Amandman 30.

Članak 15. stavak 12.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija obavješćuje Europski parlament o provedbi ovog članka. Posebno kada je ispunjen jedan od uvjeta utvrđenih u stavku 7. za državu članicu, Komisija odmah obavješćuje Europski parlament te navodi pojedinosti o fondovima i programima koji bi mogli podlijegati suspenziji obveza.	Komisija obavješćuje Europski parlament o provedbi ovog članka.
Europski parlament može pozvati Komisiju na strukturirani dijalog o primjeni ovog članka, uzimajući u obzir prosljeđivanje informacija iz prvog podstavka.	Europski parlament može pozvati Komisiju na strukturirani dijalog o primjeni ovog članka, uzimajući u obzir prosljeđivanje informacija iz prvog podstavka. Europski parlament može pozvati Europski odbor regija da izradi mišljenje o tom pitanju.
Komisija prosljeđuje prijedlog suspenzije obveza ili prijedlog ukidanja takve suspenzije Europskom parlamentu i Vijeću.	Komisija prosljeđuje prijedlog obustave obveza ili prijedlog ukidanja takve suspenzije Europskom parlamentu i Vijeću odmah nakon njegova donošenja . Europski parlament može pozvati Komisiju da objasni razloge za svoj prijedlog.

Obrazloženje

Strukturirani dijalog između Komisije i EP-a mogao bi se upotrijebiti za procjenu regionalnih učinaka. Pritom bi EP mogao pozvati OR da sudjeluje u toj raspravi. Kako bi se izbjegle nepotrebne odgode, Komisija odmah prosljeđuje svoju odluku.

Amandman 31.

Članak 16. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Države članice pripremaju programe za provedbu fondova za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.	Države članice ili druga relevantna upravljačka tijela, u suradnji s partnerima iz članka 6. pripremaju programe za provedbu fondova za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Programi se pripremaju u skladu s Kodeksom ponašanja za partnerstva i višerazinsko upravljanje.

Obrazloženje

Kako bi točka bila jasnija.

Amandman 32.

Članak 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…]

3. U svakom programu mora biti utvrđeno sljedeće:

[…]

(d)

za svaki posebni cilj:

i.	povezane vrste aktivnosti, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima i makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi;

(d)

za svaki posebni cilj:

i.	povezane vrste aktivnosti, uključujući okvirni popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima i makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi;

[…]

iv.	ciljani posebni teritoriji, uključujući planiranu upotrebu integriranog teritorijalnog ulaganja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ili ostalih teritorijalnih alata;

iv.	ciljani posebni teritoriji, na temelju strateških dokumenata pripremljenih na nacionalnoj i regionalnoj razini, uključujući planiranu upotrebu integriranog teritorijalnog ulaganja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ili ostalih teritorijalnih alata;

[…]

(g)	aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se relevantni partneri iz članka 6. uključili u pripremu programa te uloga tih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji programa;

(g)	aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se relevantni partneri iz članka 6. uključili u pripremu programa te uloga tih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji programa u skladu s načelima višerazinskog upravljanja i s Europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo ;

[…]

7. Država članica obavješćuje Komisiju o svim izmjenama u informacijama iz stavka 3. točke (j) bez potrebe za izmjenom programa.

7. Relevantno upravljačko tijelo obavješćuje Komisiju o svim izmjenama u okvirnom popisu planiranih operacija od strateške važnosti iz stavka 3. točke (d) podtočke i. te informacija iz točke (d) podtočke iii., vii. i j. bez potrebe za izmjenom programa.

Obrazloženje

Kako bi se povećala fleksibilnost, popis ne bi smio biti zaključen na početku programa. Kako bi se ojačalo višerazinsko upravljanje i izbjeglo kašnjenje u provedbi programa, upravljačka tijela zadužena za provedbu fondova trebala bi – nakon odobrenja odbora za praćenje – moći prijaviti promjene nekih dijelova programa Europskoj komisiji.

Amandman 33.

Članak 17. stavak 6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Za programe u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda podnesene u skladu s člankom 16. tablica iz stavka 3. točke (f) podtočke ii. sadržava samo iznose za godine od 2021. do 2025 .	Za programe u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda podnesene u skladu s člankom 16. tablica iz stavka 3. točke (f) podtočke ii. sadržava iznose za godine od 2021. do 2027., pri čemu su iznosi za godine od 2026. do 2027. samo okvirni do dobivanja rezultata preispitivanja u sredini programskog razdoblja iz članka 14.

Obrazloženje

Kako bi se mogućnost preraspodjele sredstava unutar programa nakon preispitivanja u sredini programskog razdoblja povezala s osiguranjem dodjele sredstava za cijelo razdoblje, predlaže se izričito navođenje da su dodijeljena sredstva za godine od 2026. do 2027. samo okvirna.

Amandman 34.

Članak 18.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Komisija ocjenjuje program i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, kao i njegovu dosljednost sa sporazumom o partnerstvu. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju.	1. Komisija ocjenjuje program i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, kao i njegovu dosljednost sa sporazumom o partnerstvu. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve fondova .
2. Komisija može dati primjedbe u roku od tri mjeseca od datuma na koji je država članica podnijela program.	2. Komisija može dati primjedbe u roku od tri mjeseca od datuma na koji je država članica podnijela program na temelju svih relevantnih informacija .
3. Država članica revidira program uzimajući u obzir primjedbe Komisije.	3. Država članica revidira program u skladu s Kodeksom ponašanja za partnerstvo i višerazinskim upravljanjem, uzimajući u obzir primjedbe Komisije.

Obrazloženje

Preporuku za pojedinu zemlju su prihvatljive ako su rezultat primjene načela partnerstva.

Amandman 35.

članak 19. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Država članica može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa zajedno s izmijenjenim programom kojim se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.	Država članica može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa , nakon savjetovanja s relevantnim regionalnim i lokalnim vlastima i u skladu s člankom 6., zajedno s izmijenjenim programom kojim se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti trebale bi biti uključene u reviziju programa.

Amandman 36.

Članak 19. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija ocjenjuje izmjenu i njezinu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, uključujući zahtjeve na nacionalnoj razini, te daje primjedbe u roku od tri mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.	Komisija ocjenjuje izmjenu i njezinu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, uključujući zahtjeve na nacionalnoj razini, te daje primjedbe u roku od jednog mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa. Država članica dostavlja Komisiji sve dodatne potrebne informacije.

Obrazloženje

Postupak izmjene operativnih programa također je potrebno nadopuniti mogućnošću da država članica dostavi sve potrebne informacije Komisiji.

Amandman 37.

Članak 19. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Država članica revidira izmijenjeni program i uzima u obzir primjedbe Komisije.	Država članica revidira izmijenjeni program i uzima u obzir primjedbe Komisije.

Obrazloženje

Napomena: Ova promjena ne odražava se u prijevodu na hrvatski.

Amandman 38.

Članak 19. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija odobrava izmjenu programa najkasnije šest mjeseci nakon što država članica podnese zahtjev za izmjenu.	Komisija odobrava izmjenu programa najkasnije tri mjeseca nakon što država članica podnese zahtjev za izmjenu.

Obrazloženje

Rok za odobrenje trebalo bi skratiti radi ubrzavanja postupka.

Amandman 39.

Članak 19. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Država članica može tijekom programskog razdoblja prenijeti iznos od najviše 5 % početne dodjele sredstava prioritetu i ne više od 3 % proračuna programa drugom prioritetu istog fonda istog programa. Za programe koji primaju potporu iz fondova EFRR i ESF+, prijenos se odnosi samo na sredstva za istu kategoriju regije.	Država članica može tijekom programskog razdoblja prenijeti iznos od najviše 10 % početne dodjele sredstava prioritetu i ne više od 5 % proračuna programa drugom prioritetu istog fonda istog programa , a pritom mora u potpunosti poštovati Kodeks ponašanja za partnerstvo i višerazinsko upravljanje .
[…]	[…]

Obrazloženje

Povećanje ograničenja na 5 % podržalo bi fleksibilnost. Za EFRR i ESF + se prijenosi odnose na istu kategoriju regije (u skladu s prvotnim prijedlogom Europske komisije).

Amandman 40.

Članak 20.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Fondovi EFRR, ESF+ i Kohezijski fond mogu zajednički pružati potporu za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”.	1. Fondovi EFRR, ESF+, Kohezijski fond i, za CLDD i ITI, EPFRR, mogu zajednički pružati potporu za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”.
2. Iz fondova EFRR i ESF+ može se financirati, kao dopuna i do granice od 10 % potpore iz tih fondova za svaki prioritet programa, cijela operacija ili njezin dio čiji troškovi ispunjavaju uvjete za potporu iz drugog fonda na temelju pravila o prihvatljivosti koja se primjenjuju na taj fond, pod uvjetom da su takvi troškovi nužni za provedbu.	2. Iz fondova EFRR i ESF+ i, za CLDD i ITI, iz EPFRR-a, može se financirati, kao dopuna i do granice od 10 % potpore iz tih fondova za svaki prioritet programa, cijela operacija ili njezin dio čiji troškovi ispunjavaju uvjete za potporu iz drugog fonda na temelju pravila o prihvatljivosti koja se primjenjuju na taj fond, pod uvjetom da su takvi troškovi nužni za provedbu.

Obrazloženje

Čak i uz žalostan odlazak EPFRR-a iz okvira europskih strukturnih i investicijskih fondova, integrirani teritorijalni razvoj, uključujući EPFRR, trebao bi se nastaviti barem za ITI i CLLD.

Amandman 41.

Članak 21. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice mogu podnijeti zahtjev za prijenos od najviše 5 % programskih financijskih sredstava dodijeljenih iz bilo kojeg od fondova u bilo koji drugi fond u okviru podijeljenog upravljanja ili u instrument pod izravnim ili neizravnim upravljanjem .

U skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom držav e članic e mog u, u dogovoru s upravljačkim tijelom, podnijeti zahtjev za prijenos od najviše 5 % programskih financijskih sredstava dodijeljenih iz bilo kojeg od fondova u bilo koji drugi fond u okviru izravnog, neizravnog ili podijeljenog upravljanja za projekte koji su relevantni za koheziju, uz iznimku Programa potpore strukturnim reformama, a pritom moraju u potpunosti poštovati Kodeks ponašanja za partnerstvo i višerazinsko upravljanje.

Obrazloženje

S obzirom na sveukupno smanjenje sredstava za kohezijsku politiku, ne bi trebalo poticati države članice da povuku još više sredstava iz projekata kohezijske politike za potrebe programa kojima bi se moglo lakše upravljati, no koji nisu relevantni za koheziju.

Amandman 42.

Članak 22.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Država članica pruža potporu integriranom teritorijalnom razvoju putem strategija teritorijalnog i lokalnog razvoja na bilo koji od sljedećih načina:

Država članica pruža potporu integriranom teritorijalnom razvoju , u okviru kojeg se trebaju iskoristiti svi fondovi (uključujući EPFRR), putem strategija teritorijalnog i lokalnog razvoja na bilo koji od sljedećih načina:

(a)	integriranim teritorijalnim ulaganjima;

(a)	integriranim teritorijalnim ulaganjima;

(b)	putem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i

(b)	putem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i

(c)	putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama države članice za ulaganja programirana za EFRR u okviru cilja politike iz članka 4. stavka 1. točke (e) .

(c)	putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama upravljačkih tijela za programe za ulaganja programirana u okviru svih ciljeva politike iz članka 4. stavka 1.

Obrazloženje

Teritorijalne alate tijekom tekućeg programskog razdoblja razvijaju upravljačka tijela, također na regionalnoj razini. Ti alati temelje se na strateškim dokumentima te su prilagođeni regionalnim i lokalnim potrebama.

Za učinkovitu provedbu teritorijalnih instrumenata potrebna je upotreba različitih fondova (ne samo EFRR-a) kako bi se povećale sinergije i koordinacije.

Amandman 43.

Članak 23.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. T eritorijalne strategije koje se provode u skladu s člankom 22. točkom (a) ili (c) moraju sadržavati sljedeće elemente:

1. Upravljačka tijela će osigurati da t eritorijalne strategije koje se provode u skladu s člankom 22. točkom (a) ili (c) sadržavaju sljedeće elemente:

a)	zemljopisno područje koje ta strategija obuhvaća;

a)	zemljopisno područje koje ta strategija obuhvaća;

b)	analizu razvojnih potreba i potencijala područja;

b)	analizu razvojnih potreba i potencijala područja;

c)	opis integriranog pristupa rješavanju utvrđenih razvojnih potreba i potencijala i

c)	opis integriranog pristupa rješavanju utvrđenih razvojnih potreba i potencijala i

d)	opis sudjelovanja partnera u pripremi i provedbi strategije u skladu s člankom 6.

d)	opis sudjelovanja partnera u pripremi i provedbi strategije u skladu s člankom 6.

Mogu sadržavati i popis operacija kojima će se pružiti potpora.

2. Za izradu teritorijalnih strategija odgovorna su relevantna gradska, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela.

2. Za izradu teritorijalnih strategija odgovorna su relevantna gradska, lokalna , regionalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela.

3. Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna gradska, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru.

Odabrane operacije moraju biti usklađene s teritorijalnom strategijom.

3. Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna gradska, lokalna , regionalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru.

Odabrane operacije moraju biti usklađene s teritorijalnom strategijom.

4 . Ako gradska, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela izvršavaju zadaće obuhvaćene odgovornošću upravljačkog tijela osim odabira operacija, upravljačko tijelo utvrđuje to tijelo kao posredničko tijelo.

4. Pri izradi teritorijalnih strategija, subjekti iz članka 23. stavka 2. surađuju s relevantnim upravljačkim tijelima kad je u pitanju opseg aktivnosti koje će se podržati u okviru odgovarajućeg programa.

5 . Može se pružiti potpora za pripremu i izradu teritorijalnih strategija.

5 . Ako gradska, lokalna , regionalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela izvršavaju zadaće obuhvaćene odgovornošću upravljačkog tijela osim odabira operacija, upravljačko tijelo utvrđuje to tijelo kao posredničko tijelo.

6 . Može se pružiti potpora za pripremu i izradu teritorijalnih strategija.

Obrazloženje

Potrebno je navesti i ojačati ulogu upravljačkog tijela, kao subjekta koji je odgovoran za provedbu operativnog programa, u postupku izrade teritorijalnih strategija, koje su instrument za postizanje ciljeva operativnog programa.

Tekst bi također trebao uključivati upućivanje na regionalna tijela vlasti, u skladu s OR-ovim mišljenjem COTER-VI/031, u kojem se činjenica da „nadležnost i ovlasti tijela odgovornih za postupke odabira […] nisu dovoljno uzete u obzir pri provedbi” iznosi kao jedna od glavnih prepreka za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja.

Potrebno je naglasiti i jačati ulogu upravljačkih tijela u izradi teritorijalnih strategija. To bi konkretno trebalo podrazumijevati obvezu izrade strategija za suradnju s relevantnim upravljačkim tijelima, kao i davanje ovlasti tim tijelima da navedene strategije prilagode području primjene operativnih programa.

Amandman 44.

Članak 25. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Fondovi EFRR, ESF+ i EFPR mogu poduprijeti lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.	Fondovi EFRR, ESF+ , EPFRR, koji je nazvan LEADER, i EFPR mogu poduprijeti lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

Obrazloženje

U mjere potpore CLLD-u i LEADER-u treba uključiti i EPFRR.

Amandman 45.

Članak 27. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Upravljačka tijela osiguravaju da lokalne akcijske skupine odaberu jednog partnera iz skupine kao glavnog partnera u administrativnim i financijskim pitanjima ili da se udruže u zajedničku strukturu s pravnim statusom.	Upravljačka tijela osiguravaju da se lokalne akcijske skupine udruže u zajedničku strukturu s pravnim statusom.

Obrazloženje

Iskustvo je pokazalo da je upravljačkim tijelima teško odabrati glavnog partnera ako lokalna akcijska skupina ne istupi kao zajednički pravni subjekt. Uzimajući u obzir visoku razinu odgovornosti lokalnih akcijskih skupina koje su posljedično odgovorne i za moguće pogreške, lokalne akcijske skupine treba obvezati na udruživanje u strukturu s pravnim statusom.

Amandman 46.

Članak 31. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Postotak za fondove kojim se nadoknađuje tehnička pomoć iznosi kako slijedi:

(a)	za potporu EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i za potporu Kohezijskog fonda: 2,5 % ;

(a)	za potporu EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i za potporu Kohezijskog fonda: 5 % ;

(b)	za potporu fonda ESF+: 4 % i za programe u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom vii. Uredbe o ESF-u plus: 5 %;

(b)	za potporu fonda ESF+: 5 %;

(c)	za potporu EFPR-a: 6 %;

(c)	za potporu EPFRR-a: 5 %;

(d)	za potporu fondova FAMI, FUS i BMVI: 6 %.

(d)	za potporu EFPR-a: 6 %;

(e)	za potporu fondova FAMI, FUS i BMVI: 6 %.

Obrazloženje

Paušalna stopa (5 %) za tehničku pomoć trebala bi obuhvaćati i EFS+.

Amandman 47.

Članak 33. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
U roku od tri mjeseca od datuma dostave obavijesti o odluci o odobravanju programa državi članici, država članica osniva odbor za praćenje provedbe tog programa („odbor za praćenje”).	U roku od tri mjeseca od datuma dostave obavijesti o odluci o odobravanju programa državi članici, država članica, u dogovoru s relevantnim upravljačkim tijelom, osniva odbor za praćenje provedbe tog programa („odbor za praćenje”) u skladu s Kodeksom ponašanja za partnerstvo i višerazinsko upravljanje i sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom .
[…]	[…]

Obrazloženje

Potrebno je uputiti na institucionalni, pravni i financijski okvir država članica i Kodeks ponašanja kako bi se osigurala odgovarajuća uključenost lokalnih i regionalnih tijela i dionika. S obzirom na to da se odbor za praćenje uspostavlja u cilju praćenja određenog programa, upravljačko tijelo trebalo bi biti odgovorno za njegovu uspostavu.

Amandman 48.

Članak 33. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Država članica objavljuje poslovnike o radu odbora za praćenje i sve podatke i informacije koje dijeli s odbor om za praćenje na internetskoj stranici iz članka 44. stavka 1.	Upravljačko tijelo objavljuje poslovnike o radu odbora za praćenje i sve podatke i informacije povezane s radom odbor a za praćenje na internetskoj stranici iz članka 44. stavka 1. ili navodi poveznicu na relevantnu internetsku stranicu na kojoj su dostupni svi podaci i informacije .

Obrazloženje

Svi podaci i informacije o odborima za praćenje za tekuće programsko razdoblje objavljuju se na relevantnim internetskim stranicama koje su pokrenute posebno u tu svrhu. Ta dobra praksa trebala bi se nastaviti u razdoblju 2021. – 2027.

Amandman 49.

Članak 35., stavak 1., točka (f)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odbor za praćenje ispituje:

[…]

(f)	provedbu mjera komunikacije i vidljivosti;

(f)	provedbu mjera komunikacije i vidljivosti kako je predviđeno u komunikacijskoj strategiji ;

[…]

Obrazloženje

Predlaže se zadržavanje komunikacijske strategije te njezino donošenje i izmjenjivanje u sklopu Odbora za praćenje operativnog programa.

Amandman 50.

Članak 35. stavak 1., nova točka nakon točke i.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odbor za praćenje ispituje:

[…]

(j)	metodologiju i kriterije korištene za odabir operacija, uključujući sve njihove promjene, ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d);

Obrazloženje

Odobrenje odbora za praćenje za metodologiju i kriterije odabira ne bi trebalo biti obvezno jer bi se time otežao rad upravljačkog tijela.

Amandman 51.

Članak 35. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odbor za praćenje odobrava:

(a)	metodologiju i kriterije upotrijebljene za odabir operacija, uključujući sve promjene te metodologije i kriterija, nakon savjetovanja s Komisijom na temelju članka 67. stavka 2., ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d);

(a)	godišnja izvješća o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI te završno izvješće o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond;

(b)	godišnja izvješća o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI te završno izvješće o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond;

(b)	plan evaluacije i njegove izmjene i

(c)	plan evaluacije i njegove izmjene i

(c)	prijedloge upravljačkog tijela za izmjenu programa , osim za prijenose u skladu s člankom 19. stavkom 5. i člankom 21.

(d)	prijedloge upravljačkog tijela za izmjenu programa ili za prijenose u skladu s člankom 19. stavkom 5. i člankom 21.

(d)	promjene popisa planiranih operacija od strateške važnosti iz članka 17. stavka 3. točke (d) podtočke i. te informacija iz članka 17. stavka 3. točke (d) podtočki iii., vii. i j.

(e)	komunikacijsku strategiju operativnog programa i svaku izmjenu te strategije.

Obrazloženje

Odobrenje odbora za praćenje ne bi trebalo biti obvezno za izmjene programa koje su zapravo prijenosi između prioritetnih osi uz 5-postotnu (ili 10-postotnu) fleksibilnost jer bi se inače upravljačkom tijelu oduzela mogućnost pravovremenih prilagodbi. Fleksibilna shema više ne bi bila djelotvorna.

Amandman 52.

Članak 37. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Svake godine do 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, 30. rujna i 30. studenoga upravljačko tijelo elektroničkim putem dostavlja Komisiji kumulativne podatke za svaki program u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu VII.	Svake godine do 31. siječnja, 31. srpnja i 31. listopada upravljačko tijelo elektroničkim putem dostavlja Komisiji kumulativne podatke za svaki program u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu VII.
Prvi se prijenos mora izvršiti do 31. siječnja 2022., a posljednji do 31. siječnja 2030.	Prvi se prijenos mora izvršiti do 31. siječnja 2022., a posljednji do 31. siječnja 2030.
Za programe u okviru članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe o ESF-u plus, podaci se dostavljaju svake godine do 30. studenoga.	Za programe u okviru članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe o ESF-u plus, podaci se dostavljaju svake godine do 30. studenoga.

Obrazloženje

Šest prijenosa podataka godišnje stvara znatno administrativno opterećenje te bi ih trebalo smanjiti na tri prijenosa godišnje kao što je predviđeno trenutačno važećom Uredbom o zajedničkim odredbama.

Amandman 53.

Članak 43. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…]

Koordinator za komunikaciju u aktivnosti vidljivosti, transparentnosti i komunikacije uključuje sljedeća tijela:

(a)	predstavništva Europske komisije i urede za vezu Europskog parlamenta u državama članicama, informacijske centre Europe Direct te druge mreže, kao i obrazovne i istraživačke institucije;

(a)	predstavništva Europske komisije i urede za vezu Europskog parlamenta u državama članicama, informacijske centre Europe Direct te druge mreže, kao i obrazovne i istraživačke institucije;

(b)	ostale relevantne partnere i tijela.

(b)	lokalne i regionalne vlasti uključene u provedbu programa;

(c)	ostale relevantne partnere i tijela.

Obrazloženje

Uredbom o zajedničkim odredbama trebala bi se potaknuti suradnja između svih razina vlasti uključenih u provedbu programâ i informiranje o njima.

Amandman 54.

Članak 43. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Svako upravljačko tijelo imenuje službenika za komunikaciju za svaki program („ službenik za komunikaciju programa”).	Svako upravljačko tijelo imenuje službenika za komunikaciju za jedan program ili više njih („ službenici za komunikaciju programa”).

Obrazloženje

Kako bi se podržala integracija sredstava s ciljem postizanja cjelovitijeg pristupa koji se temelji na povećanim sinergijama, trebalo bi omogućiti rad jednog službenika na više programa. Time bi se mogla osigurati dosljednija komunikacija među fondovima.

Amandman 55.

Članak 43. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija vodi mrežu koja obuhvaća koordinatore za komunikaciju, službenike za komunikaciju programa i predstavnike Komisije radi razmjene informacija o aktivnostima vidljivosti, transparentnosti i komunikacije.	Komisija vodi mrežu koja obuhvaća koordinatore za komunikaciju, službenike za komunikaciju programa , predstavnike Europskog odbora regija i predstavnike Komisije radi razmjene informacija o aktivnostima vidljivosti, transparentnosti i komunikacije.

Obrazloženje

Komisija je dobila zadatak vođenja mreže osoba zaduženih za komunikaciju uz što bi trebalo uključiti i OR kako bi se osigurale sinergije i suradnja.

Amandman 56.

Članak 44., novi stavak nakon stavka 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Upravljačka tijela pripremaju komunikacijsku strategiju za svaki operativni program. Zajednička komunikacijska strategija može se pripremiti za nekoliko operativnih programa. Komunikacijska strategija uzima u obzir opseg dotičnog operativnog programa ili više njih u skladu s načelom proporcionalnosti.

Komunikacijska strategija uključuje elemente navedene u Prilogu VIII.

Država članica i upravljačko tijelo osiguravaju da se mjere informiranja i komunikacije primjenjuju u skladu s komunikacijskom strategijom kako bi se poboljšala vidljivost i interakcija s građanima, kao i da se navedenim mjerama postigne najopsežnija moguća medijska pokrivenost.

Obrazloženje

Komunikacijska strategija ključan je element pri osmišljavanju i provedbi obveza u pogledu vidljivosti i komunikacije koje se trenutačno posebno želi istaknuti. Njezino potpuno uklanjanje podrazumijeva stvaranje određene nesigurnosti u provedbi tih mjera, kao i mogućnost nedostatka minimalne usklađenosti između različitih tijela i subjekata uključenih u postizanje tog cilja.

Amandman 57.

Članak 44. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Najkasnije jedan mjesec prije pokretanja poziva na podnošenje prijedloga, upravljačko tijelo objavljuje na internetskoj stranici iz stavka 1. kratak sažetak o planiranim i objavljenim pozivima na podnošenje prijedloga koji sadržava sljedeće podatke:	Upravljačko tijelo objavljuje na internetskoj stranici iz stavka 1. kratak sažetak o planiranim i objavljenim pozivima na podnošenje prijedloga koji sadržava sljedeće podatke:
[…]	[…]

Obrazloženje

Odredbe iz članka 44. stavka 2. mogu dovesti do odgoda u provedbi i istodobno ograničavaju fleksibilnost upravljačkih tijela.

Stoga se predlaže brisanje odredbe koja se odnosi na evaluaciju odabira najprikladnijih instrumenata pojedinačnih uprava kako bi se osigurala što veća vidljivost mogućnosti financiranja.

Ako se ipak smatra da prethodnu odredbu treba zadržati, treba se suzdržati od prethodnog propisivanja roka za objavu i tu odgovornost ostaviti u rukama upravljačkih tijela kako bi se osigurala dosljednost s planiranjem provedbe.

Amandman 58.

Novi članak nakon članka 44.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	1. Odbor za praćenje na odobrenje zaprima komunikacijsku strategiju koju je sastavilo upravljačko tijelo u skladu s člankom 35. stavkom 2. točkom (e) najkasnije šest mjeseci nakon usvajanja dotičnog operativnog programa ili više njih.
	Kada je za nekoliko operativnih programa sastavljena zajednička komunikacijska strategija koja se odnosi na nekoliko odbora za praćenje, država članica može naznačiti jedan odbor za praćenje koji je, u dogovoru s drugim odgovarajućim odborima za praćenje, odgovoran za odobrenje zajedničke komunikacijske strategije i svih kasnijih izmjena te strategije.
	Prema potrebi, država članica ili upravljačka tijela mogu izmijeniti komunikacijsku strategiju tijekom programskog razdoblja. Izmijenjenu komunikacijsku strategiju upravljačko tijelo dostavlja odboru za praćenje na odobrenje u skladu s člankom 35. stavkom 2. točkom (e).
	2. Odstupajući od stavka 1. trećeg podstavka ovog članka, upravljačko tijelo barem jednom godišnje obavješćuje odgovorni odbor za praćenje ili više njih o napretku provedbe komunikacijske strategije, kako je navedeno u članku 35. stavku 1. točki (f), i o svojoj analizi rezultata te provedbe, kao i planiranim aktivnostima komunikacije i informiranja te mjerama kojima će se povećati vidljivost fondova koje će se provoditi u sljedećoj godini. Odbor za praćenje daje mišljenje o aktivnostima i mjerama planiranima za sljedeću godinu, među ostalim o načinima povećanja djelotvornosti aktivnosti komunikacije usmjerenih na javnost.

Obrazloženje

Predlaže se zadržavanje postupka odobravanja, izmjene i praćenja komunikacijske strategije imajući u vidu njezine dobre rezultate u razdoblju 2014. – 2020. i mogućnost da kontrola Komisija bude potkrijepljena organiziranim i dostupnim dokumentom, čime bi se olakšao nadzor strategije.

Amandman 59.

Članak 50. stavak 2. točka (b)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća s mjesečnim radnim vremenom predmetne osobe u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu.	dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća s mjesečnim radnim vremenom predmetne osobe u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom ili kolektivnim ugovorima navedenim a u ugovoru o radu.

Obrazloženje

Upućivanje na temelje ugovora o radu.

Amandman 60.

Članak 52. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Financijski instrumenti pružaju potporu krajnjim primateljima samo za nova ulaganja za koja se očekuje da će biti financijski održiva, na primjer stvaranjem prihoda ili ušteda, i za koja nije dostupno dostatno financiranje iz tržišnih izvora.	Financijski instrumenti pružaju potporu krajnjim primateljima samo za ulaganja za koja se očekuje da će biti financijski održiva, na primjer stvaranjem prihoda ili ušteda, i za koja nije dostupno dostatno financiranje iz dostupnih tržišnih izvora.

Obrazloženje

Financijski instrumenti trebali bi se upotrebljavati ne samo za nova ulaganja, nego i općenito za ulaganja koja su financijski održiva, pod uvjetom da se financijska sredstva ne mogu dobiti iz dostupnih tržišnih izvora.

Amandman 61.

Članak 52., novi stavak nakon stavka 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako financijski instrumenti podržavaju ulaganja u poduzeća, uključujući MSP-ove, takva potpora mora biti usmjerena na osnivanje novih poduzeća, početni kapital, odnosno, osnivački kapital, kapital za proširenje, kapital za jačanje općih aktivnosti poduzeća ili ostvarivanje novih projekata, ulaz na nova tržišta ili razvoj postojećih poduzeća, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila Unije o državnim potporama i u skladu s pravilima za pojedine fondove. Takva potpora može uključivati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te radni kapital u okviru primjenjivih pravila Unije o državnim potporama i s ciljem poticanja privatnog sektora kao izvora financiranja poduzetništva. Može uključivati i troškove prijenosa vlasničkih prava u poduzećima pod uvjetom da se prijenos izvršava između neovisnih ulagača.

Obrazloženje

U novoj Uredbi o zajedničkim odredbama trebalo bi uputiti i na opširniju definiciju ulaganja kao što je to slučaj u trenutačno važećoj Uredbi o zajedničkim odredbama.

Amandman 62.

Članak 53. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Financijski instrumenti kojima se upravlja u okviru odgovornosti upravljačkog tijela mogu biti osnovani kao:

(a)	ulaganje programskih sredstava u kapital pravnog subjekta;

(b)	zasebne financijske jedinice ili povjerenički računi unutar institucije.

Financijski instrumenti kojima se upravlja u okviru odgovornosti upravljačkog tijela mogu biti osnovani kao:

(a)	ulaganje programskih sredstava u kapital pravnog subjekta;

(b)	zasebne financijske jedinice ili povjerenički računi unutar institucije.

Upravljačko tijelo odabire tijelo koje provodi financijski instrument.

Upravljačko tijelo odabire tijelo koje provodi financijski instrument u skladu s člankom 67 .

Ako tijelo koje je odabralo upravljačko tijelo provodi holding fond, to tijelo može odabrati druga tijela za provedbu posebnog fonda.

Obrazloženje

Usklađenost s člankom 67. od ključne je važnosti kako bi se osigurala tržišno usmjerena provedba financijskih instrumenata i ublažili rizici revizije u pogledu odabira tijela koje provodi financijski instrument. U skladu s amandmanom, trebalo bi također izmijeniti uvodnu izjavu 44., članak 62. stavak 3. i članak 67. stavak 4.

Amandman 63.

Članak 53. stavak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Nacionalno sufinanciranje programa može pružiti upravljačko tijelo ili ono može biti pruženo na razini holding fondov a, na razini posebnih fondov a ili na razini ulaganja u krajnj e korisni ke , u skladu s pravilima za pojedine fondove. Ako se nacionalno sufinanciranje pruža na razini ulaganja u krajnje primatelje, tijelo koje provodi financijske instrumente vodi dokumentarne dokaze o prihvatljivosti povezanih rashoda.

Nacionalno sufinanciranje programa mo gu pružiti upravljačko tijelo ili holding fondov i , ili posebni fondov i ili privatni ulagači ili krajnj i korisni ci , u skladu s pravilima za pojedine fondove. Ako se nacionalno sufinanciranje pruža na razini ulaganja u krajnje primatelje ili od strane nje , tijelo koje provodi financijske instrumente vodi dokumentarne dokaze o prihvatljivosti povezanih rashoda.

Obrazloženje

Ne postoji razlog za isključivanje doprinosa krajnjih primatelja kao prihvatljivog nacionalnog sufinanciranja ako je namijenjen financiranju istih ulaganja. Takvo isključenje predstavlja neopravdano pooštravanje uvjeta prihvatljivosti u odnosu na bespovratna sredstva.

Amandman 64.

Članak 59. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na bilo koju operaciju kojoj proizvodna aktivnost prestaje zbog stečaja koji nije prijevaran.	Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na programske doprinose financijskim instrumentima ili iz financijskih instrumenata, kao ni na bilo koju operaciju kojoj proizvodna aktivnost prestaje zbog stečaja koji nije prijevaran.

Obrazloženje

Financijske instrumente trebalo bi izričito izuzeti iz odredaba o trajnosti. Takvo odstupanje s uspjehom je uvedeno za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.

Amandman 65.

Članak 63. stavak 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Države članice osiguravaju da se sve razmjene informacija između korisnika i programskih tijela provode putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka u skladu s Prilogom XII.	Države članice osiguravaju da se prema potrebi razmjene informacija između korisnika i programskih tijela mogu provoditi putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka u skladu s Prilogom XII.
[…]	[…]

Obrazloženje

Obvezna elektronička razmjena svih podataka bila bi nepotrebno opterećenje.

Amandman 66.

Članak 64. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…]

(c)	Komisija dostavlja nadležnom tijelu države članice preliminarne nalaze revizije na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije tri mjeseca nakon posljednjeg dana revizije;

(c)	Komisija dostavlja nadležnom tijelu države članice preliminarne nalaze revizije na najmanje jednom jeziku predmetne države članice najkasnije tri mjeseca nakon posljednjeg dana revizije;

(d)	Komisija dostavlja izvješće o reviziji na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije tri mjeseca nakon što primi potpuni odgovor nadležnog tijela države članice na preliminarne nalaze revizije.

(d)	Komisija dostavlja izvješće o reviziji na najmanje jednom jeziku predmetne države članice najkasnije tri mjeseca nakon što primi potpuni odgovor nadležnog tijela države članice na preliminarne nalaze revizije.

[…]

Obrazloženje

To bi trebalo pomoći u ubrzanju provedbe jer predmetna tijela neće morati čekati dodatni prijevod ako bi on bio potreban.

Amandman 67.

Članak 67. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Na zahtjev Komisije upravljačko tijelo savjetuje se s Komisijom i uzima njezine primjedbe u obzir prije prvotnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje i prije bilo kojih naknadnih promjena tih kriterija.

Obrazloženje

Uvjeti pod kojima se može zatražiti savjetovanje s Komisijom o kriterijima za odabir nisu jasni. To bi otežalo autonomiju i postupak donošenja odluka upravljačkog tijela.

Amandman 68.

Članak 84. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pretfinanciranje za svaki fond isplaćuje se u godišnjim obrocima prije 1. srpnja svake godine, ovisno o raspoloživosti sredstava, kako slijedi:

(a)	2021.: 0,5 % ;

(b)	2022.: 0,5 % ;

(c)	2023.: 0,5 % ;

(d)	2024.: 0,5 % ;

(e)	2025.: 0,5 % ;

(f)	2026.: 0,5 % .

Pretfinanciranje za svaki fond isplaćuje se u godišnjim obrocima prije 1. srpnja svake godine, ovisno o raspoloživosti sredstava, kako slijedi:

(a)	2021.: 2 % ;

(b)	2022.: 2 % ;

(c)	2023.: 2 % ;

(d)	2024.: 2 % ;

(e)	2025.: 2 % ;

(f)	2026.: 2 % .

Ako je program donesen nakon 1. srpnja 2021., početni obroci isplaćuju se u godini donošenja.

Obrazloženje

Iznos godišnjeg pretfinanciranja u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama previše je smanjen u usporedbi s trenutačno važećom Uredbom o zajedničkim odredbama.

Amandman 69.

Članak 85. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odstupajući od stavka 3. točke (a), primjenjuje se sljedeće:

(a)	ako je doprinos Unije isplaćen u skladu s člankom 46. točkom (a), iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje su iznosi povezani s napretkom u ispunjenju uvjeta ili postizanju rezultata, u skladu s odlukom navedenom u članku 89. stavku 2.;

(a)	ako je doprinos Unije isplaćen u skladu s člankom 46. točkom (a), iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje su iznosi povezani s napretkom u ispunjenju uvjeta ili postizanju rezultata, u skladu s odlukom navedenom u članku 89. stavku 2.;

(b)	ako je doprinos Unije isplaćen u skladu s člankom 46. točkama (c), (d) i (e), iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje su iznosi utvrđeni u skladu s odlukom navedenom u članku 88. stavku 3.;

(b)	ako je doprinos Unije isplaćen u skladu s člankom 46. točkama (c), (d) i (e), iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje su iznosi utvrđeni u skladu s odlukom navedenom u članku 88. stavku 3.;

(c)	za oblike bespovratnih sredstava navedene u članku 48. stavku 1. točkama (b), (c) i (d) iznosi uključeni u zahtjev za plaćanje su troškovi izračunati na primjenjivoj osnovi.

(c)	za oblike bespovratnih sredstava navedene u članku 48. stavku 1. točkama (b), (c) i (d) iznosi uključeni u zahtjev za plaćanje su troškovi izračunati na primjenjivoj osnovi;

(d)	u slučaju državne potpore zahtjev za plaćanje može sadržavati predujmove koje je korisniku isplatilo tijelo koje dodjeljuje potporu pod uvjetom da ti predujmovi ne premašuju 40 % ukupnog iznosa potpore koja se korisniku dodjeljuje za predmetnu operaciju.

Obrazloženje

U članku 131. stavku 4. točki (b) trenutačno važeće Uredbe o zajedničkim odredbama predviđa se mogućnost plaćanja predujmova do 40 %. Tu mogućnost trebalo bi zadržati u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama.

Amandman 70.

Članak 86.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…]

2. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 3., zahtjevi za plaćanja koji obuhvaćaju rashode za financijsk e instrument e podnose se u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje mora biti isplaćen financijskim instrumentima i može predstavljati do 25 % ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju, u skladu s relevantnim prioritetom i kategorijom regije, ako je to primjenjivo;

(b)	iznos naveden u naknadnim zahtjevima za plaćanje podnesenima tijekom razdoblja prihvatljivosti obuhvaća prihvatljive izdatke kako je navedeno u članku 62. stavku 1.

2. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 2., zahtjevi za plaćanja obuhvaćaju rashode za uspostavu financijsk ih instrumen a t a ili doprinos njima .

3. Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje, kako je navedeno u stavku 2. točki (a), poravnava se u računima Komisije najkasnije u zadnjoj obračunskoj godini.

Zasebno se naznačuje u zahtjevima za plaćanje.

Obrazloženje

U razdoblju 2014. – 2020. programski doprinos financijskim instrumentima ograničava fleksibilnost postojećih instrumenata i mogućnost istodobnog pokretanja nekoliko financijskih proizvoda. Amandman se temelji na najboljim praksama iz razdoblja 2007. – 2013.

Amandman 71.

Članak 88. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…]

(c)	pravila za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova i jednokratnih iznosa koja se primjenjuju u politikama Unije za sličnu vrstu operacije;

(c)	pravila za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koja se primjenjuju u politikama Unije za sličnu vrstu operacije;

(d)	pravila o odgovarajućim jediničnim troškovima i jednokratnim iznosima koja se primjenjuju u okviru programa za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira država članica za sličnu vrstu operacije.

(d)	pravila o odgovarajućim jediničnim troškovima, jednokratnim iznosima i paušalnim stopama koja se primjenjuju u okviru programa za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira država članica za sličnu vrstu operacije.

Obrazloženje

Radi dosljednosti članka.

Amandman 72.

Članak 99. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija opoziva bilo koji iznos u programu koji nije iskorišten za pretfinanciranje u skladu s člankom 84. ili za koji nije podnesen zahtjev za plaćanje u skladu s člancima 85. i 86. do 26. prosinca druge financijske godine nakon godine proračunskih obveza za razdoblje 2021.– 2026.

Komisija opoziva bilo koji iznos u programu koji nije iskorišten za pretfinanciranje u skladu s člankom 84. ili za koji nije podnesen zahtjev za plaćanje u skladu s člancima 85. i 86. do 31. prosinca treće financijske godine nakon godine proračunskih obveza za razdoblje 2021. – 2026.

U slučaju obustave plaćanja po pravnoj ili preventivnoj osnovi također se primjenjuje produljenje.

Obrazloženje

Rokovi u pravilima o opozivu odobrenih sredstava ne bi se smjeli skraćivati, nego bi se trebali zadržati na n+3, s obzirom na trenutačne poteškoće brojnih lokalnih i regionalnih vlasti s osiguravanjem dostatnog sufinanciranja. Rok bi trebao biti do kraja godine.

Amandman 73.

Članak 103. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj se određuje godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” po kategoriji regija, zajedno s popisom prihvatljivih regija u skladu s metodologijom određenom u Prilogu XXII.	Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj se određuje godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” po kategoriji regija, zajedno s popisom prihvatljivih regija u skladu s metodologijom određenom u Prilogu XXII.
U odluci se utvrđuje i godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg).	U odluci se utvrđuje i godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg).
	Stoga bi minimalna ukupna dodijeljena sredstva iz fondova i na nacionalnoj i na regionalnoj razini trebala iznositi 76 % proračuna dodijeljenog svakoj državi članici ili regiji za razdoblje 2014. – 2020.

Obrazloženje

Mjera zaštite koju je Komisija predvidjela na nacionalnoj razini ne sprečava neproporcionalna smanjenja u pojedinačnim potpomognutim područjima koja se ne bi mogla opravdati kohezijskom politikom.

Amandman 74.

Članak 104. stavak 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 2,5 % ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz fondova za razdoblje 2021.–2027. (tj. ukupno 8 430 000 000 EUR ).	Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 3,3 % ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz fondova za razdoblje 2021.–2027. (tj. ukupno XX XXX XXX XXX EUR ).

Obrazloženje

Prijedlog Komisije doveo bi do znatnih smanjenja proračuna za mjere teritorijalne suradnje unatoč uključivanju novih mjera u nacrt Uredbe o ETS-u. OR stoga predlaže povećanje sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja” na 3,3 % ukupnih sredstava za kohezijsku politiku, što bi omogućilo zaštitu postojećih prekograničnih programa suradnje te međuregionalnu suradnju i suradnju s najudaljenijim regijama. Trenutačna metoda dodjele sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja” kako je utvrđena u Prilogu VII. Uredbi (EU) br. 1303/2013 treba se zadržati jer bi nova predložena metoda dodjele sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja” išla na štetu država članica i regija s niskom gustoćom naseljenosti na granicama (osobito novi kriterij od 25 kilometara).

Amandman 75.

Članak 105. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija može prihvatiti prijedlog države članice iz njezina podnošenja sporazuma o partnerstvu ili u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja za prijenos:

(a)	najviše 15 % ukupnih sredstava dodijeljenih za slabije razvijene regije na tranzicijske regije ili razvijenije regije te sredstava za tranzicijske regije na razvijenije regije;

(b)	sredstava dodijeljenih za razvijenije regije ili tranzicijske na slabije razvijene regije.

Komisija može prihvatiti prijedlog države članice iz njezina podnošenja sporazuma o partnerstvu ili u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja za prijenos najviše 15 % ukupnih dodijeljenih sredstava.

Obrazloženje

Mogućnosti prijenosa trebale bi biti dostupne svim kategorijama regija.

Amandman 76.

članak 106. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Odlukom Komisije o odobrenju programa utvrđuju se stopa sufinanciranja i najviši iznos potpore iz fondova za svaki prioritet.	Odlukom Komisije o odobrenju programa utvrđuju se najviši iznos potpore iz fondova za svaki prioritet i stopa sufinanciranja za program .

Obrazloženje

Utvrđivanje najveće stope sufinanciranja na razini operativnog programa (umjesto najvećih stopa za svaki prioritet) omogućuje veću fleksibilnost u provedbi postupka. To bi omogućilo diversifikaciju sufinanciranja u pogledu prioriteta ovisno o vrstama intervencija.

Amandman 77.

Članak 106. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Stopa sufinanciranja za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast” na razini svakog prioriteta ne smije biti veća od:

(a)	70 % za slabije razvijene regije;

(b)	55 % za tranzicijske regije;

(c)	40 % za razvijenije regije.

Stopa sufinanciranja za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast” na razini svakog prioriteta ne smije biti veća od:

(a)	85 % za slabije razvijene regije;

(b)	70 % za tranzicijske regije;

(c)	50 % za razvijenije regije.

Stope sufinanciranja iz točke (a) također se primjenjuju na najudaljenije regije.

Stopa sufinanciranja za Kohezijski fond na razini svakog prioriteta ne smije biti veća od 70 % .

Stopa sufinanciranja za Kohezijski fond na razini svakog prioriteta ne smije biti veća od 85 % .

Uredbom o ESF-u plus mogu se utvrditi više stope sufinanciranja za prioritete kojima se podupiru inovativne aktivnosti u skladu s člankom [14.] te Uredbe.

Obrazloženje

Stopu sufinanciranja trebalo bi zadržati na trenutačno važećoj razini.

Amandman 78.

Članak 106. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Stopa sufinanciranja za programe Interrega ne smije biti viša od 70 % .	Stopa sufinanciranja za programe Interrega ne smije biti viša od 85 % .
[…]	[…]

Obrazloženje

Stopu sufinanciranja ETS-a trebalo bi zadržati na 85 %.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

podupire glavne ciljeve Komisije iz nove Uredbe o zajedničkim odredbama, posebno cilj modernizacije kohezijske politike njezinim pojednostavnjenjem i povećanjem njezine fleksibilnosti i djelotvornosti te cilj znatnog smanjenja nepotrebnih administrativnih opterećenja za korisnike i upravljačka tijela;

pozdravlja daljnju dostupnost kohezijske politike svim regijama Europske unije, koja je bila jedno od glavnih pitanja o kojima je Europski odbor regija izrazio zabrinutost u svojim prethodnim mišljenjima o tom pitanju te jedna od ključnih poruka saveza #CohesionAlliance;

pozdravlja potvrđivanje pristupa koji se temelji na podijeljenom upravljanju, no ističe da bi mjere i dalje trebalo poduzimati na „najprikladnijoj teritorijalnoj razini” podupiranjem uloga lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanju programima na razini najbližoj građanima u skladu s načelima supsidijarnosti, višerazinskog upravljanja i partnerstva;

poziva na daljnje pojednostavnjenje, primjerice smanjenjem administrativnog opterećenja koje proizlazi iz propisa o državnim potporama;

Ciljevi i opća pravila o potporama

podupire pet novih ciljeva politike s obzirom na to da se, s jedne strane, u velikoj mjeri podudaraju s prethodnim tematskim ciljevima, a s druge strane omogućuju veću fleksibilnost jer sadržavaju opširnije definicije;

smatra da izuzimanje EPFRR-a iz Uredbe o zajedničkim odredbama predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost jer bi se time mogao dovesti u pitanje integrirani pristup strukturnih i investicijskih fondova u ruralnim područjima s obzirom na to da je ruralni razvoj glavna sastavnica ciljeva kohezijske politike. Kako bi se povećale sinergije s ruralnim razvojem, Odbor poziva na ponovno uključivanje EPFRR-a u Uredbu o zajedničkim odredbama (vidjeti Mišljenje OR-a NAT-VI/034 o ZPP-u); no cijeni što se u Prijedlogu uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a (članak 2.) u pogledu određenih tema, posebno pitanja povezanih s integriranim teritorijalnim razvojem, upućuje na novu Uredbu o zajedničkim odredbama;

ponovno ističe da Europski socijalni fond i dalje mora biti ugrađen u kohezijsku politiku jer je riječ o glavnom instrumentu EU-a za ulaganje u ljude i ljudski kapital, promicanje socijalne uključenosti i jednakosti između muškaraca i žena i poboljšanje života za milijune europskih građana;

naglašava važnost načela partnerstva i višerazinskog upravljanja te poziva na uključivanje postojećeg Kodeksa ponašanja kao Priloga nacrtu Uredbe; poziva na potpunu provedbu Kodeksa ponašanja kako bi se osiguralo da se uključenost lokalnih i regionalnih vlasti izjednači s punim partnerstvom;

Strateški pristup

žali što prijedlog Komisije nije ugrađen u obnovljenu dugoročnu strategiju koja će uslijediti nakon strategije Europa 2020.; očekivao bi da će Komisija predstaviti takvu novu dugoročnu strategiju EU-a za provedbu ciljeva održivog razvoja koja se temelji na reformiranom sustavu upravljanja koji se u potpunosti temelji na višerazinskom upravljanju;

10.

pozdravlja novi Sporazum o partnerstvu kao jednostavniji i manje opsežan dokument;

11.

ustraje na tome da svi prijenosi među fondovima ili iz fondova u program InvestEU ili druge instrumente EU-a pod izravnim ili neizravnim upravljanjem moraju biti u skladu s načelima supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja te da ne smiju oslabiti lokalizirani pristup fondova;

12.

pozdravlja činjenicu da je smanjena količina uvjeta koji omogućuju provedbu i posebno to što su tematski uvjeti koji omogućuju provedbu sada jasnije povezani sa strateškim okvirima politike u određenim područjima;

13.

međutim, izražava zabrinutost zbog nemogućnosti plaćanja sve dok Komisija ne obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuju provedbu jer bi ona mogla dovesti do odgoda u provedbi programâ;

14.

zahtijeva da se već u novom programskom sustavu utvrde dodijeljena sredstva za sve godine programskog razdoblja, uključujući okvirne iznose dodijeljenih sredstava za 2026. i 2027., kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između dodatne fleksibilnosti i sposobnosti djelovanja u okviru kohezijske politike s jedne strane i važnosti održavanja dugoročnog strateškog investicijskog pristupa u kohezijskoj politici koji se temelji na cijelom sedmogodišnjem razdoblju financiranja s druge strane;

15.

ponavlja svoje čvrsto protivljenje negativnom konceptu makroekonomske uvjetovanosti prema kojem bi, kao rezultat povezivanja ESIF-a i gospodarskog upravljanja, regije i gradovi bili „kažnjeni” zbog propusta nacionalnih vlada. Kohezijska politika, čiji su ciljevi slabo povezani s makroekonomskim upravljanjem, ne smije biti podložna uvjetima na koje lokalne i regionalne vlasti i drugi korisnici ne mogu utjecati; Plaćanja krajnjim primateljima ili korisnicima stoga ne bi trebala biti podložna neprimjerenom nametanju makroekonomskih uvjetovanosti od strane države članice;

16.

s druge strane, primjećuje da operativni postupci za povezivanje europskog semestra s kohezijskom politikom nisu dostatno analizirani i da modaliteti koordinacije intervencija u području kohezijske politike i mjera iz Programa potpore strukturnim reformama nisu dostatno jasni te ustraje na tome da se uvijek poštuju posebni ciljevi kohezijske politike radi jačanja regionalne dimenzije europskog semestra;

17.

smatra da mehanizam uvjeta koji omogućuju provedbu već učinkovito djeluje u područjima reforme koji su važni za kohezijsku politiku;

18.

pozdravlja jačanje statusa integriranih teritorijalnih instrumenata koji predstavljaju jedinstven alat za potporu pristupu „odozdo prema gore”; međutim, ističe potrebu za više poštovanja prema ovlastima i nadležnostima vlasti odgovornih za odabir operacija;

Programiranje

19.

poziva na pojednostavljivanje strukture programa koji u usporedbi s trenutačnim razdobljem još nisu pojednostavnjeni; smatra da je vrijeme predviđeno za odobrenje promjena predugo jer se podudara s vremenom predviđenim za odobrenje programa;

20.

smatra da je predložena paušalna stopa od 2,5 % za tehničku pomoć za EFRR i Kohezijski fond i dalje nedostatna i u tom pogledu predlaže paušalnu stopu od 5 % za tehničku pomoć i pritom uzima u obzir da nova Uredba ne sadržava posebni cilj povezan s izgradnjom kapaciteta;

Praćenje, evaluacija, komunikacija i vidljivost

21.

pozdravlja namjeru nove Uredbe o zajedničkim odredbama da osnaži transparentnost i vidljivost provedbe fondova i pritom podsjeća na zahtjev OR-a za preciznijim mjerama za jačanje lokalne i regionalne odgovornosti i vidljivosti europskih strukturnih i investicijskih fondova u javnosti i za znatno povećanje vidljivosti mjera kohezijske politike u okviru prikladnog komunikacijskog djelovanja jer je ono jedna od neospornih prednosti integracije EU-a na lokalnoj razini za građane;

22.

predlaže, međutim, da se upravljačkim tijelima dopusti imenovanje jednog službenika za komunikaciju za više programa radi povećanja dosljednosti;

Financijska potpora

23.

podupire nove odredbe namijenjene povećanju upotrebe pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova te nove odredbe čiji je cilj pojednostavnjenje upotrebe financijskih instrumenata i njihova bolja integracija u postupak programiranja i provedbe;

Upravljanje i kontrola

24.

smatra da ukidanje postupaka za imenovanje tijela i utvrđivanje tijela za ovjeravanje te povećano oslanjanje na nacionalne sustave upravljanja predstavljaju dobrodošlo smanjenje administrativnog opterećenja za tijela odgovorna za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova;

25.

cijeni pojednostavnjenje pravila revizije u predloženoj Uredbi o zajedničkim odredbama i posebno nove odredbe kojima se jača načelo jedinstvene revizije, koje znatno smanjuje administrativno opterećenje za programska tijela i korisnike programa, ali i doprinosi proporcionalnosti;

26.

također pozdravlja mogućnost pojačanih proporcionalnih mehanizama za programe sa sustavom upravljanja i kontrole koji dobro funkcionira i prethodnim dobrim rezultatima;

Financijsko upravljanje

27.

izražava zabrinutost zbog znatnog smanjenja razine pretfinanciranja na godišnji iznos od 0,5 % ukupne potpore iz svakog fonda i zahtijeva veću prosječnu stopu pretfinanciranja od najmanje 2 %;

28.

naglašava da bi ponovno uvođenje pravila „n+2” uzrokovalo preklapanje završetka trenutačnog programskog razdoblja i prvog cilja n+2 novog razdoblja, čime se stvara veliko administrativno opterećenje u provedbi programa. U tom pogledu poziva na zadržavanje trenutačnog pravila „n+3”;

Financijski okvir

29.

pozdravlja činjenicu da je u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama zadržana arhitektura triju kategorija regija (slabije razvijene regije, tranzicijske regije, razvijenije regije) na razini NUTS 2 te podupire promjenu praga između tranzicijskih regija i razvijenijih regija s 90 % na 100 % prosječnog BDP-a po stanovniku jer se time odražavaju opažanja Sedmog kohezijskog izvješća o regijama čiji je BDP po stanovniku sličan prosjeku u EU-u i koje su, čini se, upale u „zamku srednjeg prihoda” sa znatno nižim stopama rasta od prosjeka u EU-u;

30.

zahtijeva zadržavanje trenutačne stope sufinanciranja od 85 % za slabije razvijene regije, najudaljenije regije te za Kohezijski fond i cilj „Europska teritorijalna suradnja”, od 70 % za tranzicijske regije i od 50 % za razvijenije regije s obzirom na činjenicu da bi njezino opće smanjenje moglo stvoriti opasnost od opoziva odobrenih sredstava, posebno u slabije razvijenim regijama, i smanjiti privlačnost kohezijske politike, osobito u razvijenijim regijama;

31.

smatra da određivanje maksimalne gornje granice za PDV kao prihvatljivi trošak (5 000 000 EUR) može programe učiniti manje privlačnima podnositeljima zahtjeva, osobito u slučaju važnih infrastrukturnih projekata.

32.

poziva Komisiju da ažurira priloge Uredbi u skladu s amandmanima iz ovog mišljenja, s posebnim naglaskom na:

—	vrednovanje znanja i mjere za uključivanje novoosnovanih poduzeća i MSP-ova u inicijative za pametnu specijalizaciju,

—	detaljan opis zahtjeva za komunikacijske strategije,

—	ponovnu evaluaciju ponderiranog zbroja udjela stanovništva pograničnih regija NUTS 3 i NUTS 2 i udjela ukupnog stanovništva svake države članice za programe prekogranične i transnacionalne suradnje,

—	uzimanje u obzir regionalnih učinaka maksimalnih ukupnih dodijeljenih sredstava iz fondova po državi članici.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(2) Uredba Komisije (EU) br. 868/2014 od 8. kolovoza 2014. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 241, 13.8.2014., str. 1.).

(1) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(1) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).

(1) Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/84

Mišljenje Europskog odbora regija o „Europskom socijalnom fondu plus”

(2019/C 86/07)

Izvjestiteljica:

Susana DÍAZ PACHECO(ES/PES), predsjednica Vlade Autonomne zajednice Andaluzije

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

COM(2018) 382 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Amandman 1.

Preambula, prvo pozivanje

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 46. točku (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točku (a), članak 164., članak 168. stavak 5., članak 175. stavak 3. i članak 349.,	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 9., članak 46. točku (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točku (a), članak 164., članak 168. stavak 5., članak 174., članak 175. stavak 3. i članak 349.,

Obrazloženje

S obzirom na područje primjene ESF-a plus čini se primjerenim uputiti na članak 9. UFEU-a. Veću je važnost također potrebno dati cilju regionalne politike, u skladu s člankom 4. stavkom 2. Prijedloga uredbe o zajedničkim odredbama u kojem se navodi kako će ESF+ pridonijeti mjerama Unije usmjerenima na jačanje njezine gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Amandman 2.

Dodati novu uvodnu izjavu nakon uvodne izjave 5.:

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (2017/C 428/09),

Amandman 3.

Uvodna izjava 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(1)

Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake prilike i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174. UFEU-a .

(1)

Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake prilike i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se osigurali doprinos i potpora gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u skladu s člankom 174. UFEU-a, kao i provedbi europskog stupa socijalnih prava, u okviru ESF-a plus trebalo bi podupirati ulaganja u ljude i u sustave sektorskih politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti .

Obrazloženje

Ne dovodeći u pitanje doprinos ostvarenju europskog stupa socijalnih prava, veću je važnost potrebno dati cilju regionalne politike.

Amandman 4.

Uvodna izjava 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(2)

Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.

(2)

Na razini Unije , dugoročna razvojna strategija nakon strategije Europa 2020. i za provedbu ciljeva održivog razvoja sastoji se u pružanju strateškog okvira za novo programsko razdoblje koje počinje 2021. godine. E uropski semestar koordinacije gospodarske politike okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale razvijati u suradnji među nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima i predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.

Amandman 5.

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(5)

Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, upravljanja migracijskim tokovima i povećanih sigurnosnih prijetnji, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena i sve starije radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, uključivijim rastom te poboljšanjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage.

(5)

Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, upravljanja migracijskim tokovima i povećanih sigurnosnih prijetnji, pravednog prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena , uključujući digitalnu revoluciju, i sve starijeg europskog stanovništva te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, uključivijim rastom , osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, te poboljšanjem politika obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage.

Obrazloženje

Trebalo bi koristiti tehnološki neutralnu i već postojeću terminologiju.

Amandman 6.

Uvodna izjava 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(6)

Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.

(6)

Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i njegovo usklađivanje s drugim fondovima te da se predvide posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.

Amandman 7.

Uvodna izjava 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(8)

Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.

(8)

Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje , značajke tih mjera i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.

Uzimajući to u obzir, važno je nastaviti provoditi mjere pojednostavljenja kako bi se smanjilo administrativno opterećenje fondova i time povećala njihova dodana vrijednost, vidljivost i učinkovitost usmjeravanjem napora i ljudskih resursa prvenstveno na postizanje političkih ciljeva.

Obrazloženje

Pojašnjenje izraza „značajke mjera” s ciljem povećanja zahtjeva za pojednostavljenje u slučaju mjera koje utječu na osobe u najnepovoljnijem položaju. Pojednostavljenjem postupaka i troškova jača se postizanje političkih ciljeva jer se sva energija usmjerava na učinkovitost mjera, čime se manjim korisnicima olakšava pristup fondovima.

Amandman 8.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(8.a)

Potpora u okviru prioriteta ulaganja „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” može pridonijeti svim tematskim ciljevima utvrđenima ovom Uredbom. Strategije u okviru „lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice” (CLLD) koje uživaju potporu ESF-a plus trebale bi biti uključive kad je riječ o osobama u nepovoljnom položaju koje žive na dotičnom području, kako u pogledu upravljanja skupinama lokalnog razvoja tako i u pogledu sadržaja same strategije.

Obrazloženje

S obzirom na potrebu većeg isticanja lokalnog i regionalnog pristupa ESF-a plus u razdoblju nakon 2020., nužno je jasno upućivanje na lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

Amandman 9.

Uvodna izjava 14.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(14)

Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se pružiti potpora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu digitalnih vještina koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. ESF+ bi trebao pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost te pridonijeti konkurentnosti, društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, učenjem kroz rad i naukovanjem, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija.

(14)

S obzirom na to da se radi o glavnom instrumentu EU-a za ulaganje u ljudski kapital i kompetencije, ESF + igra ključnu ulogu u promicanju socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije. Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se pružiti potpora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu digitalnih vještina koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. ESF+ bi trebao pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost te pridonijeti konkurentnosti, društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, učenjem kroz rad i naukovanjem, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija.

Obrazloženje

Potrebno je zadržati teritorijalnu dimenziju ESF-a.

Amandman 10.

Uvodna izjava 15.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(15)

Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve , posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, spriječiti rano napuštanje školovanja, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. U tom kontekstu trebale bi se podupirati sinergije s programom Erasmus , prije svega kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika u nepovoljnom položaju u mobilnosti u svrhu učenja.

(15)

Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije , u okviru kojih se, između ostalog, promiče socijalna uključenost i vodi računa o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja , s posebnim naglaskom na djecu iz ugroženih socijalnih sredina, kao što su djeca zbrinuta u institucijama i djeca koja žive u beskućništvu, preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja i ponovnog uključivanja u obrazovni sustav, obrazovanja i učenja odraslih, te time spriječiti prenošenje siromaštva kroz generacije, potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, spriječiti rano napuštanje školovanja i socijalnu isključenost, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. U tom kontekstu trebale bi se uspostaviti sinergije s programom Erasmus kako bi se pravilno i aktivno doprlo do učenika u nepovoljnom položaju i kako bi ih se pripremilo za iskustva mobilnosti u inozemstvu te kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u prekograničnoj mobilnosti u svrhu učenja.

Obrazloženje

U skladu s uvodnom izjavom 1., sredstvima ESF-a plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u području politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti – nije potrebno da pružanje potpore u području obrazovanja ovisi o pitanju socijalne uključenosti.

Amandman 11.

Uvodna izjava 18.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(18)

Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica da smanje siromaštvo kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području zdravlja. To podrazumijeva pokretanje niza politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za omogućivanje većeg, pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti.

(18)

Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica na svim razinama vlasti, uključujući regionalnu i lokalnu razinu da smanje siromaštvo , uključujući energetsko siromaštvo, kao što je predviđeno u nedavno dogovorenim pravilima o upravljanju energetskom unijom, kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, borbom protiv diskriminacije i uklanjanjem socijalnih nejednakosti i nejednakosti u području zdravlja. To podrazumijeva pokretanje niza proaktivnih i reaktivnih politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu , u skladu s 11. načelom Europskog stupa socijalnih prava, marginalizirane zajednice poput romske zajednice , osoba s invaliditetom, osoba koje žive u beskućništvu, državljana trećih zemalja i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socijalna i gospodarska integracija , također ciljanom potporom socijalnoj i solidarnoj ekonomiji. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za omogućivanje većeg, pravodobnog i jednakog pristupa besplatnim ili pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici te usluge koje omogućuju pristup odgovarajućem socijalnom ili cjenovno pristupačnom stanovanju. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 12.

Uvodna izjava 19.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(19)

Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti smanjenju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Kako bi se na razini Unije izdvojilo najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 2 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.

(19)

Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti smanjenju siromaštva poticanjem nacionalnih i regionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Kako bi se na razini Unije izdvojilo najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 2 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 13.

Uvodna izjava 20.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(20)

S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i nastojanja pod pravednom podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socijalne i gospodarske integracije državljana trećih zemalja kojom bi se na koordiniran način dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije , EFRR-a i fondova koji mogu pozitivno utjecati na uključenost državljana trećih zemalja. Države članice trebale bi lokalnim i regionalnim vlastima dodijeliti odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus kako bi se ispunile potrebe za integracijom državljana trećih zemalja na lokalnoj razini.

Obrazloženje

Potrebno je izbjegavati sve oblike preklapanja između ESF-a plus i Fonda za azil i migracije na način da mjere koje se financiraju iz tih dvaju fondova budu ne samo komplementarne, već i koordinirane.

Amandman 14.

Uvodna izjava 21.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(21)

Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, držav e članic e trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama , uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu . Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

(21)

Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja , koji su povezani s provedbom ciljeva održivog razvoja i izazovima na koje ukazuje pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra i nacionalnih izvješća. Ta se izvješća izrađuju u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima. Držav e članic e , uzimajući u obzir posebne značajke svake regije, izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, koje su važne iz perspektive područja primjene i zadaće EFS-a plus, u suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima, uzimajući u obzir upravljačke nadležnosti različitih politika i sredstava potrebnih za njihovo financiranje. Komisija, države članice te lokalne i regionalne vlasti trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama , uz istodobno zadržavanje autonomije ESF-a plus u mjeri u kojoj on služi kao instrument financiranja europskog semestra isključivo kada se teži istim ciljevima . Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

Obrazloženje

U okviru veze između financiranja ESF-a plus i europskog semestra u obzir bi se trebao uzimati pregled socijalnih pokazatelja, ali i nacionalna izvješća koja se pripremaju u bliskoj suradnji između Komisije i država članica i koja bi trebalo izrađivati nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima. Uzimajući u obzir usku povezanost ESF-a plus s uzorcima zapošljavanja iz europskog semestra, ESF+ može poslužiti kao instrument financiranja europskog semestra kad je riječ o mjerama koje spadaju među jedan od ciljeva fonda.

Amandman 15.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 22.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(22.a)

S obzirom na kontinuirano visoke razine siromaštva djece i socijalne isključenosti u EU-u (26,4 % 2017.) i na europski stup socijalnih prava, u kojem se navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, a djeca iz ugroženih sredina imaju pravo na posebne mjere za poboljšanje jednakih mogućnosti, države članice trebaju dodijeliti odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem sustavu europskog jamstva za djecu radi iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti djece. Ranim ulaganjem u djecu postiže se velika korist za djecu i za društvo u cjelini. Potpora djeci u razvoju njihovih vještina i sposobnosti omogućuje im da razviju svoj puni potencijal, postanu aktivni članovi društva i povećaju svoje izglede na tržištu rada kao mladi ljudi.

Amandman 16.

Uvodna izjava 23.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(23)

U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, među ostalim provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na radna mjesta i u obrazovanje te mjere informiranja mladih stavljanjem, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih te mladih u nepovoljnom položaju na prvo mjesto, među ostalim kroz rad s mladima . Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora. Predmetne držav e članic e stoga bi trebale izdvojiti najmanje 10 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu zapošljivosti mladih.

(23)

U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, potrebno je da te države članice i regije nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, među ostalim provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice i regije trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na radna mjesta i u obrazovanje te mjere informiranja mladih stavljanjem, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih te mladih u nepovoljnom položaju na prvo mjesto, među ostalim kroz zapošljavanje mladih . Države članice i regije bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora. Držav e članic e s regijama s visokim razinama nezaposlenosti i neaktivnosti mladih stoga bi trebale izdvojiti najmanje 15 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu zapošljivosti mladih iz tih regija .

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Nadalje, visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih utječu na različite države članice, iako stope na regionalnoj razini mogu znatno varirati unutar iste države. Stoga je izračune potrebno vršiti na temelju različitih regionalnih situacija te dodjeljivati i koristiti resurse u osjetljivim područjima.

Amandman 17.

Uvodna izjava 24.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(24)	Države članice bi trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost među aktivnostima koje se podupiru sredstvima iz tih fondova.

(24)	Države članice bi trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost među aktivnostima koje se podupiru sredstvima iz tih fondova , uz puno poštovanje načela partnerstva, supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja u skladu s člankom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama .

Obrazloženje

Teritorijalni pristup na kojem se temelji ESF+ također treba zahtijevati blisku suradnju između svih razina vlasti i drugih subjekata, kako je predviđeno u članku 6. Uredbe o zajedničkim odredbama (UZO) s ciljem osiguravanja koordinacije i komplementarnosti.

Amandman 18.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 25.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(25.a)

Također bi trebalo uzeti u obzir odredbe iz članka 174. stavka 3. UFEU-a kojim se predviđa da se posebna pozornost posveti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim teškoćama, kao što su otoci, pogranične i planinske regije.

Amandman 19.

Uvodna izjava 26.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(26)

Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice podupiru sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u provedbi ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

(26)

Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama , osobito i konkretno na regionalnoj i lokalnoj razini, te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva te nevladinih organizacija . Stoga je ključno da države članice zajedno s lokalnim i regionalnim vlastima podupiru sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u provedbi ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 20.

Uvodna izjava 28.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(28)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a te uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

(28)

Upravljačka tijela država članica i Komisija trebali bi na lokalnoj i regionalnoj razini osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a te uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 21.

Uvodna izjava 30.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(30)	U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nacionalni voditelji obrade podataka trebali bi obavljati svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.

(30)

U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nacionalni i regionalni voditelji obrade podataka trebali bi obavljati svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Osim toga, države članice i regije moraju jamčiti pristup tim podacima služeći se sredstvima koja omogućuju pridržavanje rokova za prijenos utvrđenih pokazatelja.

Amandman 22.

Uvodna izjava 31.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(31)	U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi biti moguće provesti izvediv e ideje na širem području ili u drugim kontekstima uz financijsku potporu iz ESF-a plus i drugi h izvor a .

(31)

U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi biti moguće ocijeniti kvalitetu i potaknuti provedbu izvediv ih idej a na širem području ili u drugim kontekstima u različitim regijama ili državama članicama uz financijsku potporu iz ESF-a plus ili u kombinaciji s drugi m izvor im a.

Obrazloženje

Kako bi doprinijela prijenosu izvedivih ideja, transnacionalna suradnja ne smije se ograničiti na inovacije koje su poboljšale države članice, već se treba proširiti na probna ispitivanja testiranih inovacija koja bi se vršila od grada do grada.

Amandman 23.

Dodati novu uvodnu izjavu nakon uvodne izjave 31.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(31.a)

ESF+ obuhvaća prekogranična partnerstva među regionalnim javnim službama za zapošljavanje i socijalnim partnerima te njihovim aktivnostima za promicanje dobrovoljne i pravedne mobilnosti te transparentnosti i integracije prekograničnih tržišta rada putem informiranja, savjetovanja i posredovanja pri zapošljavanju. U mnogim pograničnim regijama imaju važnu ulogu u razvoju pravog europskog tržišta rada.

Amandman 24.

Uvodna izjava 32.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(32)

Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje središnjih službi za zapošljavanje u državama članicama jednih s drugima i s Komisijom. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada.

(32)

Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje središnjih i regionalnih službi za zapošljavanje u državama članicama jednih s drugima i s Komisijom. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 25.

Uvodna izjava 36.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(36)

Održavanje zdravlja ljudi, poticanje njihove dulje aktivnosti i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”.

(36)

Održavanje zdravlja ljudi, poticanje njihove dulje aktivnosti i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj , posebno u kontekstu smanjenja nejednakosti , u pogledu pristupa zdravstvenoj skrbi, uključujući preventivnu skrb, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Komisija se obvezala pomoći državama članicama i regijama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”.

Amandman 26.

Uvodna izjava 46.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(46)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.

(46)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije kako bi se osigurao društveno prihvatljiv i pravedan prijelaz na održivo gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika i postizanju općeg cilja da se više od 30 % rashoda proračuna EU-a može namijeni ti klimatskim ciljevima. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.

Obrazloženje

U skladu s mišljenjem 2389/2018 „Paket višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.”.

Amandman 27.

Članak 2. stavak 1. točka (3)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(3)	„osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske i školske potrepštine;

(3)	„osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske i školske potrepštine , odgovarajuća prehrana, dostojni stambeni uvjeti i zdravstvena skrb ;

Amandman 28.

Članak 2. stavak 1.

Dodati novu točku nakon točke (7)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	„prekogranična partnerstva” u tematskom području zapošljavanja i socijalnih inovacija znači strukture suradnje između javnih službi za zapošljavanje i socijalnih partnera u pograničnim područjima najmanje dviju zemalja;

Amandman 29.

Članak 2., stavak 1. podstavak 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(10)	„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;

(10)	„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;

Obrazloženje

Napomena: Ova promjena ne odražava se u prijevodu na hrvatski.

Amandman 30.

Članak 2., stavak 1. podstavak 16.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(16)

„socijalne inovacije” znači aktivnosti koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja ( s obzirom na proizvod e , uslug e i model e) koj e istodobno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;

(16)

„socijalne inovacije” znači zajedničke aktivnosti koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj , ispitivanje, validaciju, provedbu i prilagodbu novih ( kombinacija) proizvod a , uslug a , model a ili praksi koj i ispunjavaju socijalne potrebe te rješavaju društvene izazove i istodobno stvaraju nove socijalne veze ili suradnje između javnih i privatnih organizacija te organizacija trećeg sektora čime osnažuju aktere civilnog društva i povećavaju njihovu sposobnost djelovanja;

Amandman 31.

Članak 2., stavak 1. podstavak 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(17)

„socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativn a rješenja za socijaln e potreb e i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima ;

(17)

„socijalni eksperimenti” znači ispitivanje i usporednu ocjenu dobro osmišljenih inovativnih rješenja za zadovoljavanje socijaln ih potreba i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim geografskim ili sektorskim kontekstima ili na široj razini ako se rezultati pokažu kao prednosti u odnosu na trenutačnu praksu ;

Amandman 32.

Članak 3. prvi podstavak

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Cilj je ESF-a plus poduprijeti države članice u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017.

Cilj je ESF-a plus poduprijeti države članice na različitim razinama – centralnoj, regionalnoj i lokalnoj, u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, u skladu s načelima kohezijske politike u pogledu smanjenja razlika i jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije kako je utvrđeno člankom 174. UFEU-a, načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. te provedbom ciljeva održivog razvoja, uzimajući u obzir potrebu za razvojem integriranih mjera koje bi odražavale posebne podnacionalne situacije .

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 33.

Članak 3. drugi podstavak

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.	ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica i njihovih podnacionalnih tijela kako bi se osigurali jednake prilike, pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 34.

Članak 4. stavak 1. točka i.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

i.	veći pristup zaposlenju za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade i dugotrajno nezaposlene, te za neaktivne osobe, promicanje samozapošljavanja i socijalne ekonomije;

veći pristup zaposlenju za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade i dugotrajno nezaposlene, za neaktivne osobe i osobe s invaliditetom , promicanje samozapošljavanja i povećanje broja zaposlenih u gospodarskim subjektima i subjektima socijalne ekonomije te doprinos prekograničnoj mobilnosti radne snage ;

Obrazloženje

Izričito ukazivanje na osobe s invaliditetom te na promicanje prekogranične mobilnosti radne snage, s obzirom na važnost tih aspekata za povezaniju Europu u gospodarskom, socijalnom i teritorijalnom pogledu. Poticanje zaposlenosti trebalo bi se odnositi na sve gospodarske subjekte.

Amandman 35.

Članak 4. stavak 1. točka ii.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

ii.	modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;

ii.	modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti te poboljšanje kvalitete rada u svim njegovim aspektima ;

Obrazloženje

Izričito ukazivanje na poboljšanje kvalitete rada u svim aspektima tržišta rada, s obzirom na njegovu važnost u ostvarenju uključivije i povezanije Europe u gospodarskom, socijalnom i teritorijalnom pogledu.

Amandman 36.

Članak 4. stavak 1. točka iv.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

iv.	veća kvaliteta, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;

iv.	veća kvaliteta, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja te visokoškolskog obrazovanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;

Obrazloženje

Potrebno je i dalje poticati potencijal obrazovanja u svrhu povećanja inovacijske moći regije kao i stjecanje boljih prilika za ulazak u znanost i gospodarstvo pomoću kvalifikacija. Potpore sveučilištima u tom području imaju posebnu važnost.

Amandman 37.

Članak 4. stavak 1. točka v.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve;

promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih te visokog obrazovanja , uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve;

Obrazloženje

Amandman 38.

Dodati novu točku nakon članka 4. stavka 1. točke xi.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

xii.	jačanje institucionalnog kapaciteta nadležnih vlasti i relevantnih aktera te doprinos učinkovitosti javne uprave.

Obrazloženje

Cilj je da se tematski cilj 11. iz trenutačnog programskog razdoblja preusmjeri na razdoblje nakon 2020. s obzirom na kašnjenje u jačanju institucionalnih kapaciteta i lokalnih uprava.

Amandman 39.

Članak 4. stavak 2. podstavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;

pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača i voditelja obuke , aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;

Obrazloženje

Osposobljavanje za nezaposlene ključno je za njihovo zapošljavanje te stoga i voditelji obuke trebaju biti stručno osposobljeni.

Amandman 40.

Članak 5. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 100 000 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 88 646 194 590 EUR u cijenama iz 2018., od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., i 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.

2. Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 100 000 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 88 646 194 590 EUR u cijenama iz 2018., od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i. Pri raspodjeli financijske omotnice posebnu pozornost treba posvetiti slabije razvijenim regijama, kao i drugim regijama navedenima u članku 174. stavku 3. UFEU-a, s ciljem pridonošenja gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Pored toga, 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.

Obrazloženje

Ako se ESF-om plus namjerava doprinijeti mjerama Unije usmjerenima na jačanje njezine gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u skladu s člankom 174. UFEU-a, potrebno je da se pri raspodjeli financijske omotnice posebna pozornost posveti manje razvijenim regijama, kao i drugim regijama iz članka 174. stavka 3. UFEU-a, s ciljem pridonošenja gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 41.

Članak 5. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
5. Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.	5. Iznosi navedeni u stavcima 2., 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Obrazloženje

Smatra se da je potrebno navesti tehničku pomoć i u kontekstu stavka 2., u kojoj je riječ o fondovima pod podijeljenim upravljanjem.

Amandman 42.

Članak 7. stavak 1. prvi podstavak

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a i uzimaju u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava .

1. Upravljačka tijela država članica na nacionalnoj i regionalnoj razini, uzimajući u obzir posebnosti svake regije, dodjeljuju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se promiče gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava te kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u izvješćima po državama članicama i socijalnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a kao i u skladu s Pariškim sporazumom te UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Države članice mogu uvesti dodatne obveze za korisnike samo ako su opravdane u svrhu postizanja ciljeva ESF-a plus i njihove provedbe.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 43.

Članak 7. stavak 1. drugi podstavak

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Erasmus, Fond za azil i migracije i program potpore reformama , uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja odgovornih za provedbu da bi provedene aktivnosti bile usklađene i pojednostavnjene.

Upravljačka tijela držav a članic a na nacionalnoj i regionalnoj razini i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima , posebno s Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, kao i s programima i instrumentima Unije kao što su Erasmus, Fond za azil i migracije i program potpore reformama, u fazi planiranja i tijekom provedbe , ne dovodeći u pitanje ciljeve sadržane u člancima 3. i 4. strategije održivog razvoja . Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja odgovornih za provedbu da bi provedene aktivnosti bile usklađene i pojednostavnjene.

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Međutim, uključivanje koordinacije s tim dvama novim instrumentima, odnosno instrumentom za provedbu reformi i instrumentom za tehničku potporu, ne smatra se potrebnim. Potrebna je koordinacija s EFSU-om i drugim fondovima navedenima u tekstu, uzimajući u obzir glavni cilj ESF-a plus. Također je potrebno izričito upućivanje na strategiju održivog razvoja.

Amandman 44.

Članak 7. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4.

2. Države članice , u suradnji s regijama, uzimajući u obzir upravljačke nadležnosti različitih politika i za to potrebna sredstva, izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama , vodeći računa o regionalnim posebnostima donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4 . te uzimajući u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, kao i cilj gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Obrazloženje

Usklađenost s ovim zahtjevima samo može biti podređena postizanju veće gospodarske i socijalne kohezije Europske unije na način da se pri raspodjeli dodijeljenih iznosa poštuju upravljački kapaciteti i područja nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti u odnosu na izazove s kojima se suočavaju.

Amandman 45.

Članak 7. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
5. Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2025. za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.	5. Države članice s regijama sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2025. za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade na lokalnoj i regionalnoj razini .
Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti u godinama 2026. i 2027.	Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti u godinama 2026. i 2027.
Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz prvog i drugog podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku.	Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz prvog i drugog podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku.
Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.	Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja. Države članice dodjeljuju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi provedbe europskog jamstva za djecu kako bi se djeci osigurao jednak pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, dostojnim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani.

Obrazloženje

Visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih utječu na različite države članice, iako stope na regionalnoj razini mogu znatno varirati unutar iste države. Stoga je izračune potrebno vršiti na temelju različitih regionalnih situacija te dodjeljivati i koristiti resurse u osjetljivim područjima. Potpora za zapošljavanje mladih treba biti jedan od glavnih izazova koje treba riješiti u okviru ESF-a plus, osobito u državama članicama s regijama s iznadprosječnim stopama te se mora osigurati dostatnost te potpore u vidu dodjeljivanja od najmanje 15 %.

Amandman 46.

Članak 8. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Svaka država članica osigurava odgovarajuće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

1. Upravljačka tijela država članica na nacionalnoj i regionalnoj razini osigurava ju odgovarajuće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u skladu s „Kodeksom ponašanja za partnerstvo i višerazinsko upravljanje” .

Obrazloženje

Važno je istaknuti ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu njihovog doprinosa gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Amandman 47.

Članak 11.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru jednog ili više posebnih prioriteta.	Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru jednog ili više prioriteta. Na razini upravljačkog tijela zajamčena je dostatna fleksibilnost za utvrđivanje prioriteta i područja ulaganja ESF-a plus u skladu s posebnim regionalnim ili lokalnim izazovima.

Obrazloženje

Djelovanja povezana s preporukama po državama članicama (koja se odnose na različita tematska područja i uvrštena su u različite posebne ciljeve) ne bi trebalo uključiti u jedan ili više posebnih prioriteta. Djelovanja povezana s preporukama po državama članicama trebala bi biti sastavni dio jednog ili više prioriteta, ovisno o odgovarajućem tematskom području.

Amandman 48.

članak 13. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i eksperimenata ili jačaju pristup „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, privatnim sektorom i civilnim društvom kao što su lokalne akcijske skupine koje osmišljavaju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

1. Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i eksperimenata i/ ili jačaju pristup „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini , privatnim sektorom , socijalnim partnerima i civilnim društvom, kao što su lokalne akcijske skupine koje osmišljavaju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) .

Obrazloženje

Skupine za ruralni razvoj i „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” u okviru ESF-a plus treba promatrati kao opći instrument za jačanje pristupa koji je utemeljen na području primjene ESF-a plus. Stoga njegova uloga mora biti sveobuhvatnija i postati sredstvo za inovativne aktivnosti.

Amandman 49.

Članak 13. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4. Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima. Treba namijeniti minimalnu dodjelu nacionalnih sredstava za ESF+ pod podijeljenim upravljanjem za djelovanje u pogledu potpore socijalnim eksperimentima i inovacijama. Pravila revizije takvog djelovanja trebala bi biti dovoljno fleksibilna kako bi omogućila preuzimanje rizika i kreativnost. Podupirat će se transnacionalna suradnja kako bi se dokazane inovacije prenijele u druge kontekste na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.

Obrazloženje

Dokazi iz razdoblja 2014. – 2017. pokazuju da ESF može djelovati kao katalizator za socijalne inovacije na lokalnoj razini, no prestrogi sustav revizije narušava njegov potencijal. Također je važno da pravila budu dovoljno fleksibilna kako bi se omogućilo preuzimanje rizika i neposredno promišljanje. Kako bi doprinijela prijenosu uspješnih socijalnih inovacija, transnacionalna suradnja ne smije se ograničiti na inovacije koje su poboljšale države članice, već se treba proširiti na probna ispitivanja testiranih inovacija koja bi se odvijala od grada do grada.

Amandman 50.

Članak 14. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:

a)	kupnja zemljišta i nekretnina i stavljanje na raspolaganje infrastrukture te

a)	kupnja zemljišta i nekretnina i stavljanje na raspolaganje infrastrukture te

b)	kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.

Obrazloženje

Stavka b) predstavlja nepotrebno ograničenje u rashodima te se stoga smatra da je treba izbrisati.

Amandman 51.

Članak 15. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

5. Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice omogućavaju upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.

Obrazloženje

Samo odobrenje za prikupljanje podataka iz administrativnih evidencija ne jamči postizanje cilja iz ovog stavka članka 15., odnosno raspolaganje pojedinačnim podacima o sudionicima, a da ih se ne prikupi izravno od njih kako bi se potom izvršio prijenos vrijednosti pokazatelja izračunatih na temelju njih unutar utvrđenih rokova. To zahtijeva raspolaganje stalnim i fleksibilnim kanalima za provjeru informacija.

Amandman 52.

Članak 21. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
4. Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.	4. Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka. Informacije zatražene u anketi ograničene su na ključne varijable za praćenje i ocjenu napretka potpore ESF-a plus suzbijanju materijalne deprivacije.

Obrazloženje

Izrada anketa namijenjenih kućanstvima skupa je i može predstavljati opterećenje za građane, što je protivno odredbama Uredbe (EZ) 223/2009 o europskoj statistici kojom se utvrđuje načelo „isplativosti”. Trebalo bi ograničiti informacije zatražene u anketi, čime bi se izbjeglo uključivanje varijabli koje nisu zaista potrebne ili čije je teško dobivanje nerazmjerno koristima koje proizlaze iz raspolaganja tim informacijama.

Amandman 53.

Članak 23. točka (h)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(h)	pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, skrb za djecu, obrazovanje i osposobljavanje, zdravstvenu i dugoročnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

(h)

pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, skrb za djecu, obrazovanje i osposobljavanje, zdravstvenu i dugoročnu skrb te razvojne strategije pod vodstvom zajednice ) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda ;

Amandman 54.

Prilog II., točka 2. – Zajednički pokazatelji rezultata

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Broj primatelja pomoći u hrani

—	Broj djece u dobi od 18 godina ili manje ;

—	Broj djece mlađe od 18 godina;

Obrazloženje

Naziv pokazatelja upućuje na dobnu skupinu (od 0 do 18 godina) čija se najveća vrijednost preklapa sa skupinom na koju se odnosi sljedeći pokazatelj s popisa: „broj mladih u dobi od 18 do 29 godina”. To stvara nejasnoću jer bi na taj način osobe u dobi od 18 godina bile uključene u obje skupine.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Važnost Europskog socijalnog fonda

naglašava da je Europski socijalni fond postao glavni instrument za ulaganje u ljude, promicanje jednakosti između muškaraca i žena i poboljšanje života milijuna europskih građana; ujedno cijeni pozitivne učinke Europskog socijalnog fonda ostvarene u razdoblju 2007. – 2013.;

podržava to što se tradicionalni ciljevi Europskog socijalnog fonda, koji se odnose na poboljšanje učinkovitosti funkcioniranja tržišta rada, promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju, nadopunjuju novim ciljevima kao što su zapošljavanje mladih, promicanje socijalne uključenosti i zdravlja te smanjenja siromaštva;

smatra da Europski socijalni fond treba postati instrument za omogućavanje većeg rasta BDP-a i produktivnosti te za suočavanje s izazovima pristupa dostojanstvenim i kvalitetnim radnim mjestima doprinoseći tako ubrzanju procesa gospodarske i socijalne konvergencije u EU-u, koji je narušen zbog krize i slabog gospodarskog i socijalnog oporavka, i to na način da Fond zadrži ulogu temeljnog stupa kohezijske politike i dugoročnog rasta, usmjeravajući napore na poboljšanje ljudskog kapitala u EU-u, poboljšanje uvjeta pristupa brojnijim i kvalitetnijim radnim mjestima i napretka u tom smjeru, kao i na zaštitu osoba i sektora najteže pogođenih gospodarskom krizom koji se još nisu u potpunosti oporavili;

smatra da dobar nacrt i provedba ESF-a plus mogu doprinijeti povećanju pozitivne percepcije građana o Europskoj uniji, osiguravajući vidljivost napora koje EU ulaže u pomaganje najpotrebitijima;

Kohezijska politika

pozdravlja to što se u okviru prijedloga Uredbe o ESF-u plus uspostavlja veza s europskim stupom socijalnih prava, iako nedostaje jasnija poveznica s ciljem gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije s obzirom na međusobno nadopunjavanje i povezanost tih dvaju elemenata;

smatra da je u Prijedlogu uredbe nužno prepoznati ESF+ kao temeljnu sastavnicu kohezijske politike i izbjeći njegovu prenamjenu u instrument europske sektorske politike;

podsjeća da je, u usporedbi s djelovanjem država članica, dodana vrijednost ESF-a plus povezana s teritorijalnim potrebama i integracijom s drugim fondovima kohezijske politike kako bi se dosljedne i sveobuhvatne inicijative provodile na lokalnoj razini. Stoga žali što se ESF+ financijski odvojio od EFRR-a i Kohezijskog fonda jer bi to moglo dovesti do moguće dezintegracije kohezijske politike u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027., kao što je to nedavno bio slučaj s EPFRR-om;

Decentralizacija, podijeljeno upravljanje i sufinanciranje

protivi se činjenici da se u Prijedlogu uredbe dovoljna pozornost ne daje lokalnim i regionalnim vlastima te podsjeća Komisiju na važnost tih uprava u upravljanju Fondom, kao što to potvrđuje dugogodišnje iskustvo;

ne slaže se s nadmoćnom ulogom nacionalnih tijela država članica na štetu lokalnih i regionalnih vlasti jer smatra da ta vrsta centralizacije može proizlaziti isključivo iz institucionalnog uređenja relevantne države članice;

10.

podsjeća kako je dokazano da je decentralizacija dovela do bolje provedbe lokaliziranog pristupa i djelotvornije raspodjele financiranja i stoga zahtijeva da se u Prijedlogu uredbe, u pogledu upravljanja Fondom i njegove raspodjele, veća važnost prida regionalnim i lokalnim vlastima u državama članicama s visokim stupnjem političke i administrativne decentralizacije kako bi se upravljačka struktura Fonda prilagodila organizacijskoj strukturi država članica, posebno onih s većim stupnjem decentralizacije;

11.

smatra da predanost izražena u Prijedlogu uredbe u pogledu uvođenja modela izravnog upravljanja, iako je on još pokusan, predstavlja presedan za buduće okvire koji bi, međutim, trebao ostati ograničen samo na djelovanja koja su relevantna unutar područja primjene i zadaće ESF-a plus;

12.

vrlo negativno ocjenjuje ponovno uvođenje pravila n+2 te smanjenja stope sufinanciranja i iznosa pretfinanciranja iz Prijedloga uredbe o zajedničkim odredbama (UZO) što će, zajedno s mogućim smanjenjem sredstava za potreban nacionalni doprinos zbog politika fiskalne konsolidacije imati izrazito negativan utjecaj na upravljanje fondom čime će se onemogućiti postizanje zadanih ciljeva. Stoga poziva da se povećaju ili barem zadrže stope sufinanciranja iz programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. kako bi se osiguralo da predanost socijalnoj uključenosti i stupu socijalnih prava ne bude zasjenjena manjom financijskom potporom Europske unije. Podsjeća na to da postoje određeni uvjeti čije pridržavanje ne spada među nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti i stoga se predlaže sankcioniranje samo ako su regionalna ili lokalna tijela sudjelovala u pregovorima o tim uvjetima i time na određeni način snose odgovornost;

Proračun

13.

ocjenjuje vrlo pozitivnom transparentnost koju je Europska komisija po prvi put pokazala pri dodjeljivanju fiksne financijske omotnice za razdoblje 2021. – 2027. ESF-u plus, kao i to što su u prijedlogu Komisije uzeta u obzir prethodna mišljenja Odbora regija i što je predloženo da se za raspodjelu sredstava među državama članicama upotrebljavaju i socijalni pokazatelji različiti od BDP-a. Istodobno potiče Komisiju da u budućnosti uzme u obzir pokazatelj povezan s integracijom državljana trećih zemalja povrh pukog izračuna neto migracije;

14.

žali zbog ukidanja minimalnog udjela od 23,1 % sredstava za kohezijsku politiku koji treba namijeniti ESF-u plus, kao i zbog reza iz prijedloga Komisije o kohezijskoj politici koji se odnosi na ESF, što ne samo da dovodi do smanjenja ukupnih resursa namijenjenih za zapošljavanje i socijalnu uključenost, već podrazumijeva i manju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u planiranju ESF-a plus i upravljanju njime;

15.

izražava zabrinutost zbog smanjenja financijske omotnice u prijedlogu koji obuhvaća nove dodatne ciljeve ESF-a plus jer bi to moglo podrazumijevati potrebu za dodjeljivanjem manje sredstava namijenjenih postizanju većeg broja ciljeva;

16.

naglašava da se posebna uloga Europskog socijalnog fonda sastoji u podupiranju projekata uz pomoć kojih se lokalni i regionalni potencijali zasnovani na ljudskom kapitalu mogu lakše prilagoditi potrebama tržišta rada. To je jedini način da se ograniče troškovi povezani s migracijom ljudskog kapitala, a time i s gubitkom njegove vrijednosti (uključujući posljedični „odljev mozgova”). Stoga je važno podupirati mjere za povezivanje obrazovne ponude s kretanjima na tržištu rada kako bi se postiglo zadržavanje i privlačenje talenta na određenom području te, u isto vrijeme, osiguralo otvaranje radnih mjesta;

17.

poziva Europsku komisiju da prilikom raspodjele sredstava među državama članicama u obzir uzme posebna obilježja regija, posebno onih manje razvijenih. Isto tako, u obzir treba uzeti posebne okolnosti najudaljenijih regija i regija razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994., kao i regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kako se izričito navodi u članku 174. UFEU-a;

Pojednostavljenje

18.

pozdravlja predanost većem pojednostavljenju vidljivu u prijedlogu te poziva Europsku komisiju da donese dodatne mjere pojednostavljenja kako za upravljačka tijela tako i za korisnike u okviru instrumenata koje treba usvojiti u Uredbi, s obzirom na ključnu važnost uklanjanja opterećujućih administrativnih zahtjeva i prepreka od samog početka postupka odabira operacija;

19.

pozdravlja proširenje alata „isplata prema rezultatima”, zajedničke akcijske planove i pojednostavljene mogućnosti obračuna troškova u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama te se nada da države članice neće uvoditi dodatna pravila pored onih koja je već uspostavila Europska komisija;

20.

podsjeća na to da izrada pokazatelja provedbe i rezultata iziskuje ulaganje vremena i napora te stoga smatra da bi prijenos podataka trebalo vršiti dva puta godišnje, uključujući pripremu godišnjeg savjetovanja upravljačkih tijela s Komisijom, a ne dvomjesečno kao što se navodi u prijedlogu, kako bi se izbjeglo prekomjerno radno opterećenje i ugrožavanje održivosti sustava pokazatelja i njihove kvalitete;

Koordinacija s drugim strategijama

21.

vrlo pozitivno ocjenjuje odredbe Prijedloga uredbe koje doprinose jačanju načela ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti isticanjem njihove međusektorske prirode jer ih se mora uzeti u obzir u svim fazama programâ;

22.

podržava očuvanje, preustroj i širenje temeljnih ciljeva intervencije u okviru ESF-a plus, no ističe kako je za omogućavanje socijalne uključenosti i pomoći najpotrebitijima neophodno osigurati općenitije, fleksibilnije i otvorenije mjere koje se mogu primjenjivati u tekućem programskom razdoblju;

23.

pozdravlja obećavajuće otvaranje ESF-a plus na području socijalnih inovacija, ali smatra da je nužno uspostaviti alate i mehanizme za jačanje kapaciteta subjekata u pogledu osmišljavanja, provedbe i vrednovanja te vrste programa. Komisija bi dio svojih napora trebala usmjeriti na jačanje mreže potpore namijenjene podizanju razine osviještenosti, osposobljavanju i pomoći u planiranju i provedbi inicijativa za socijalne inovacije, u koordinaciji s inicijativom InvestEU;

24.

ističe da ESF+ može i treba aktivno doprinositi postizanju ciljeva održivog razvoja, s obzirom na to da izravno utječe na mnoge, odnosno neizravno na gotovo sve ciljeve;

25.

ističe da u okviru ESF-a plus treba poboljšati koordinaciju i promicati sinergije s inicijativama za prilagodbu i poboljšanje odgovora na izazove digitalne revolucije;

26.

ističe da u okviru ESF-a plus treba poboljšati koordinaciju i promicati sinergije s inicijativama povezanima sa zdravstvenim aspektima, kako sa stajališta prevencije tako i sa stajališta skrbi;

27.

smatra da ESF+ mora doprinijeti ostvarivanju ravnopravnijeg društva, pri čemu prednost treba dati stavljanju ljudi u središte ESF-a plus. Stoga pozdravlja izravnu povezanost ciljeva ESF-a plus s europskim stupom socijalnih prava. Međutim, OR ostaje oprezan u pogledu povezanosti ESF-a plus i posebnih preporuka po državama članicama usvojenih u kontekstu europskog semestra. U tom pogledu smatra da ESF+ treba pravilno uskladiti s postupkom europskog gospodarskog upravljanja, uz uvjet da zadrži svoju autonomiju i da ne služi kao nadopuna tom postupku. Nadalje, OR naglašava potrebu da se prioriteti ulaganja iz ESF-a plus uključe u novu dugoročnu strategiju EU-a za provedbu ciljeva održivog razvoja, priznajući da prijedlog Komisije poštuje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

28.

smatra da nije prikladno rješenje da se na umjetan način u jedan ili više posebnih prioriteta uključuju mjere povezane s provedbom preporuka po državama članicama, koje se obično tiču vrlo različitih tematskih područja (obrazovanja, aktiviranja, osnivanja ustanova za skrb o djeci i mnogih drugih), a istodobno su uključene u razne posebne ciljeve iz Uredbe o EFS-u. Najprimjerenije bi bilo objediniti mjere povezane s provedbom preporuka po državama članicama unutar jednog ili više prioriteta u skladu s odgovarajućim tematskim područjima (zapošljavanje, obrazovanje, socijalna uključenost). Pozornost bi trebalo posvetiti i činjenici da bi društveno odgovorno poslovanje trebalo biti povezano s prioritetima planiranima za dugoročnu financijsku perspektivu;

29.

negativno ocjenjuje nedostatak konkretnih podataka o postotcima koje bi iz svojih resursa države članice trebale izdvojiti za suočavanje s izazovima utvrđenim u okviru europskog semestra u pogledu koordinacije gospodarskih politika, nacionalnih programa reformi i preporuka za pojedine države. OR poziva europske institucije da jasnije utvrde veze s europskim semestrom ne mijenjajući pritom model upravljanja i upravljanje Fondom i osobito da to ne rezultira smanjenjem sredstava kojima upravljaju regionalne vlasti u državama s visokom razinom decentralizacije;

30.

pozdravlja uključivanje socioekonomske integracije migranata u strateško područje socijalne uključenosti kao dio europskog odgovora na to pitanje, odgovora koji treba biti usmjeren, sveobuhvatan, pouzdan, poštovati dostojanstvo ljudi i biti nefleksibilan po pitanju bilo kakve diskriminacije;

31.

podsjeća na to da empirijski dokazi pokazuju da postupna integracija radnika migranata može predstavljati važnu priliku za gospodarsku dinamičnost i povećanje zaposlenosti. Taj se učinak k tomu maksimalno povećava ako su radnici migranti kvalificirani;

32.

poziva na to da se u sklopu socioekonomske integracije migranata, osobito maloljetnika bez pratnje i mladih, prepozna važnost djelovanja regionalnih i lokalnih vlasti, posebno onih s vanjskim granicama. Ukazuje na potrebu za većom komplementarnošću s Fondom za azil i migracije kako bi se izbjegla preklapanja između tih dvaju instrumenata i poboljšala usklađenost između politika integracije migranata i brige o njima i politika promicanja i integracije na društvenom i poslovnom planu, pružajući potporu najpotrebitijim regijama u vidu osiguravanja posebnog dodatnog financiranja;

33.

poziva na usvajanje potrebnih mehanizma kojima se jamči da će se najmanje 10 % sredstava iz ESF-a plus namijeniti mjerama podupiranja zapošljavanja mladih kako bi se osigurala njihova djelotvornost i učinkovitost i spriječila marginalizacija sustava garancije zapošljavanja mladih u okviru novog ESF-a plus. OR također traži da se u okviru tih mjera u obzir uzmu regionalne i lokalne razlike koje mogu postojati u istoj državi članici. Stoga smatra ključnim da se izračun stope mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju se, kada je ta stopa iznad prosjeka Unije u 2019., vrši na temelju podataka Eurostata na regionalnoj, a ne na nacionalnoj razini.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/115

Mišljenje Europskog odbora regija o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu

(2019/C 86/08)

Izvjestitelj:

Michiel RIJSBERMAN (NL/ALDE), ministar u regionalnoj vladi pokrajine Flevoland

Referentni dokument:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu

COM(2018) 372 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Amandman 1.

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i osiguravanja dostupnosti, u skladu s člankom 9. UFEU-a i u skladu s pravom Unije u pogledu usklađivanja zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije. Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i poboljšanje kvalitete okoliša kako je navedeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108.	Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima i europski stup socijalnih prava . Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije. Države članice i Komisija trebale bi priznati važnu ulogu kulture u socijalnoj koheziji Europe, u skladu s Unesco-ovom Općom deklaracijom o kulturnoj raznolikosti i ulogom koju kultura i kreativni sektor mogu imati u ublažavanju civilnih napetosti.
	Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja , posebice u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, kao i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i poboljšanje kvalitete okoliša kako je navedeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108.

Obrazloženje

—

Amandman 2.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (5)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Države članice trebale bi se suzdržati od dodavanja novih pravila koja korisnicima kompliciraju upotrebu EFRR-a i Kohezijskog fonda.

Amandman 3.

Uvodna izjava (14)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovi će pridonijeti klimatskim aktivnostima i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će operacije u okviru EFRR-a činiti 30 % cjelokupne financijske omotnice EFRR-a za ciljeve u području klime. Očekuje se da će operacije u okviru Kohezijskog fonda činiti 37 % cjelokupne financijske omotnice Kohezijskog fonda za ciljeve u području klime.

Te bi postotke trebalo poštovati tijekom programskog razdoblja.

Stoga će se utvrditi relevantne mjere tijekom pripreme i provedbe tih fondova te će se ponovno ocijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja. Te mjere i financijska sredstva za njihovu provedbu uključit će se u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EU) br. 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i priložiti operativnim programima.

Obrazloženje:

Postizanje ciljeva iz Pariza predstavljat će velik izazov za Europu. Odbor regija u prethodnim je mišljenjima postavio vrlo ambiciozne klimatske ciljeve i napominje da su EFRR i Kohezijski fond glavni financijski instrument proračuna EU-a namijenjen pridonošenju klimatskim ciljevima. EU se obvezao na postizanje ciljeva iz Pariza. Uzimajući u obzir nepredvidljivost uzrokovanu fleksibilnom prirodom dodjele sredstava za različite političke ciljeve, „horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu” kohezijske politike trebaju uključivati zahtjev upućen državama članicama da ispune obveze iz Pariškog sporazuma u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima; oni bi se tijekom programskog razdoblja barem trebali pomno pratiti kako bi se zajamčilo da su doprinosi klimatskim ciljevima i dalje ispravni.

Amandman 4.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (14)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	EFRR bi trebao pojačati svoju izravnu potporu podnacionalnim vladama jamčenjem većeg financiranja i prilagođenih instrumenata za teritorijalni razvoj, potičući provedbu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Obrazloženje

U uvodnim izjavama navode se samo ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda za borbu protiv klimatskih promjena. Ovim amandmanom jamči se bolja usklađenost sa zaključcima Vijeća EU-a „Održiva europska budućnost: odgovor EU-a na Program održivog razvoja do 2030.” u pogledu poticanja provedbe svih ciljeva održivog razvoja.

Amandman 5.

Uvodna izjava (17)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji i smanjiti razlike između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koji se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju. Potpore EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebale bi stoga biti usmjerene na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/xxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga, potpora iz EFRR-a trebala bi se usredotočiti na ciljeve politike „pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe” i „zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja”. Tu tematsku koncentraciju trebalo bi postići na nacionalnoj razini, istodobno omogućujući fleksibilnost na razini pojedinačnih programa i između tri skupine država članica u skladu s odgovarajućim bruto nacionalnim dohotkom . Osim toga, metodologiju razvrstavanja država članica trebalo detaljno utvrditi uzimajući u obzir posebnu situaciju najudaljenijih regija.

EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji i smanjiti razlike između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koji se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju. Potpore EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebale bi stoga biti usmjerene na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/xxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga, potpora iz EFRR-a trebala bi se usredotočiti na ciljeve politike „pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe” i „zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja”. Tu tematsku koncentraciju trebalo bi postići na regionalnoj razini, istodobno omogućujući fleksibilnost na razini pojedinačnih programa i između tri kategorije regija u skladu s regionalnim bruto domaćim proizvodom . Kako bi se olakšala fleksibilnost među regijama, države članice mogu tražiti da se, na zahtjev dotičnih regija, tematska koncentracija izračuna za kombinaciju regija. Osim toga, metodologiju razvrstavanja regija trebalo detaljno utvrditi uzimajući u obzir posebnu situaciju najudaljenijih regija.

Obrazloženje

Ovim amandmanom nastoji se uskladiti uvodnu izjavu 17. s amandmanom 7. članka 3. koji se odnosi na tematsku koncentraciju.

Mnogi regionalni dionici (OR, Skupština europskih regija, CPMR, CEMR) izrazili su zabrinutost zbog predloženog centraliziranog mehanizma raspodjele. Na primjer, u skladu s nacionalnim pravilima o tematskoj koncentraciji, „tranzicijske” regije (regije s bruto nacionalnim dohotkom na razini ili iznad 75 % prosjeka EU-a i ispod 100 % tog prosjeka („2. skupina”) mogle bi greškom podleći strožim pravilima ako ih se smjesti u državu članicu s bruto nacionalnim dohotkom na razini ili iznad 100 % prosjeka EU-a („1. skupina”).

To je protivno lokaliziranom pristupu kohezijske politike i njezine ciljane fleksibilnosti, što prijedlog čini kontraproduktivnim. Stoga Odbor regija predlaže vraćanje na trenutačni regionalni sustav dodjele sredstava, uz istodobno dozvoljavanje fleksibilnosti pri regulaciji tematske koncentracije ovisno o mogućnostima i potrebama regija.

Amandman 6.

Uvodna izjava 18.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije, također je primjereno da bi se zahtjevi u pogledu tematske koncentracije trebali poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja, uključujući u slučaju prijenosa između prioriteta unutar nekog programa ili među programima.	Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije te u skladu s ciljevima socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije iz članka 174. , također je primjereno da bi se zahtjevi u pogledu tematske koncentracije trebali poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja, uključujući u slučaju prijenosa između prioriteta unutar nekog programa ili među programima.

Amandman 7.

Članak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. U skladu s ciljevima politike utvrđenima u članku [4. stavku 1.] Uredbe (EU) 2018/xxxx[nova Uredba o zajedničkim odredbama], iz EFRR-a se pruža potpora za sljedeće posebne ciljeve:

(a)	„pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe” („PO 1”) na sljedeće načine:

(a)	„pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe” („PO 1”) na sljedeće načine:

i.	poboljšanjem istraživačkih i inovacijskih sposobnosti i povećanom primjenom naprednih tehnologija;

i.	poboljšanjem istraživačkih i inovacijskih sposobnosti i povećanom primjenom naprednih tehnologija;

ii.	iskorištavanjem koristi digitalizacije za građane, poduzeća i vlade;

ii.	iskorištavanjem koristi digitalizacije za građane, poduzeća i vlade;

iii.	jačanjem rasta i konkurentnosti MSP-ova;

iii.	jačanjem rasta i konkurentnosti MSP-ova;

iv.	razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo;

iv.	iv. razvojem vještina i pružanjem potpore aktivnostima za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo;

(b)	„zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja”(„PO 2”) na sljedeće načine:

(b)	„zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju i održive urbane mobilnosti , zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja”(„PO 2”) na sljedeće načine:

i.	promicanjem mjera energetske učinkovitosti;

i.	promicanjem mjera energetske učinkovitosti , uzimajući u obzir da ne bi trebalo doći do povećanja energetskog siromaštva;

ii.	promicanjem energije iz obnovljivih izvora;

ii.	promicanjem energije iz obnovljivih izvora;

iii.	razvojem pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja na lokalnoj razini;

iii.	razvojem pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja na lokalnoj razini;

iv.	promicanjem prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanja rizika i otpornosti na katastrofe ;

iv.	promicanjem prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanja rizika , uključujući sprječavanje rizika od potresa, i promicanjem otpornosti na katastrofe i ekstremne vremenske prilike ;

v.	promicanjem održivog upravljanja vodama;

v.	promicanjem održivog upravljanja vodama;

vi.	promicanjem prelaska na kružno gospodarstvo;

vi.	promicanjem prelaska na kružno gospodarstvo;

vii.	promicanjem biološke raznolikosti, zelene infrastrukture u urbanom okruženju i smanjenjem onečišćenja;

vii.	promicanjem biološke raznolikosti, zelene infrastrukture u urbanom i ruralnom okruženju i smanjenjem onečišćenja;

viii.

promicanjem održive multimodalne urbane mobilnosti;

(c)	„povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a” („PO 3”) na sljedeće načine:

(c)	„povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a” („PO 3”) na sljedeće načine:

i.	jačanjem digitalne povezanosti;

i.	jačanjem digitalne povezanosti;

ii.	razvojem održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene;

ii.	razvojem održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene;

iii.	razvojem održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti;

iii.	razvojem održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti , koja uključuje vožnju bicikla te je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti;

iv.	promicanjem održive multimodalne urbane mobilnosti;

(d)	„Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom Europskog stupa socijalnih prava” („PO 4”) na sljedeće načine:

(d)	„Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom Europskog stupa socijalnih prava” („PO 4”) na sljedeće načine:

i.	unaprjeđenjem djelotvornosti tržišta rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju razvojem socijalnih inovacija i infrastrukture;

i)	unaprjeđenjem djelotvornosti tržišta rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju razvojem socijalnih inovacija i infrastrukture;

ii.	poboljšanjem pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja razvojem infrastrukture;

ii.	poboljšanjem pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja razvojem infrastrukture;

iii.	povećanjem socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica, migranata i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih mjera koje uključuju stanovanje i socijalne usluge;

iii.	povećanjem socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica, migranata i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih mjera koje uključuju stanovanje i socijalne usluge;

iv.	osiguravanjem jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi razvojem infrastrukture, uključujući primarnu skrb;

iv.	osiguravanjem jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi razvojem sustava zdravstvene skrbi , uključujući primarnu skrb;

v.	pružanjem potpore fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi zapuštenih i demografski i geografski nerazvijenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima;

(e)	„Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja s pomoću lokalnih inicijativa” („PO 5”) na sljedeće načine:

(e)	„Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja s pomoću lokalnih inicijativa” („PO 5”) na sljedeće načine:

i.	poticanjem integriranog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulturne baštine i sigurnosti u urbanim područjima;

i.	poticanjem integriranog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, zatim kulture, kulturne baštine i sigurnosti u urbanim područjima , uključujući funkcionalna urbana područja ;

ii.	poticanjem integriranog društvenog i gospodarskog te razvoja u području okoliša na lokalnoj razini, kulturne baštine i sigurnosti, uključujući ruralna i obalna područja, među ostalim s pomoću lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

ii.

poticanjem integriranog društvenog i gospodarskog te razvoja u području okoliša na lokalnoj razini, kulturne baštine i sigurnosti, uključujući ruralna područja, planinske regije, slabo naseljena područja, otoke i obalna područja te druge vrste područja , ciljane preko lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

iii.	podupiranjem izgradnje kapaciteta lokalnih i regionalnih uprava kako bi se lokalizirali ciljevi održivog razvoja, osiguravanjem prilagođenih instrumenata za teritorijalni razvoj i poticanjem provedbe na terenu;

iv.

potporom za integrirani teritorijalni razvoj za područja NUTS III s pokazateljima starenja, ruralnosti i odljeva stanovništva, kako bi se poboljšala njihova prometna i telekomunikacijska infrastruktura, nadišla digitalna podjela (također između generacija) i poboljšale javne usluge, uključujući e-učenje i e-zdravlje;

2. Kohezijski fond podupire PO 2 i posebne ciljeve u okviru PO 3 navedene u točkama ii., iii. i iv. stavka 1. točke (c).

3. Uzimajući u obzir posebne ciljeve navedene u stavku 1., EFRR ili Kohezijski fond, kako je primjereno, može podupirati i aktivnosti u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” ako su ti ciljevi jedno od sljedećeg:

(a)	poboljšati sposobnost programskih tijela i tijela povezanih s provedbom fondova i

a)	poboljšati sposobnost programskih tijela i tijela povezanih s provedbom fondova i

i.	mjere za izgradnju kapaciteta u cilju modernizacije javnih uprava mogu dobiti dodatna sredstva iz Programa potpore reformama, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 2018/xxx [o Programu potpore reformama]

ii.	izgradnja kapaciteta može se dodatno sufinancirati iz Uredbe (EU) br. 2018/xxx [o EPFRR-u] i provesti zajedno s Europskom mrežom za ruralni razvoj (ENRD), posebice u pogledu urbano-ruralnih poveznica i projekata kojima se podupire razvoj urbanih i funkcionalnih područja.

(b)	unaprijediti suradnju s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje.

b)	unaprijediti suradnju s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje.

Suradnja iz točke (b) odnosi se na suradnju s partnerima iz prekograničnih regija, iz odvojenih regija ili iz regija koje se nalaze na području obuhvaćenom makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili njihovom kombinacijom.

Obrazloženje

Europski strukturni i investicijski fondovi proteklih su godina bili usmjereni na izgradnju male infrastrukture kojom se pružaju „rekreacijske usluge”, kako bi se promicala socijalna uključenost i suzbilo siromaštvo u ruralnim i urbanim područjima. Osim toga, buduća Uredba o EFRR-u trebala bi izričito upućivati na potrebu za ulaganjem u fizičku infrastrukturu, kao što je sportska infrastruktura, kako bi se obnovile zapuštene zajednice.

Također, politički cilj 5 trebao bi veći naglasak staviti na sva područja (uključujući subregionalnu razinu i funkcionalna područja), kao i na područja sa zemljopisnim posebnostima.

Suprotno tomu, EFRR bi trebao pojačati svoju izravnu potporu podnacionalnim vladama jamčenjem većeg financiranja i prilagođenih instrumenata za teritorijalni razvoj, potičući provedbu ciljeva održivog razvoja. Pri tome treba uzeti u obzir činjenicu da je lokalizacija ciljeva održivog razvoja politički proces koji uključuje osnaživanje podnacionalnih vlada da poduzmu mjere. U skladu s time, izgradnja kapaciteta lokalnih uprava za ciljeve održivog razvoja treba se podupirati iz proračuna za tehničku pomoć EFRR-a dodijeljenog za PO 5.

Amandman 8.

Novi članak nakon članka 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	U skladu s člankom [6.] Uredbe (EU) br. 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama], svaka država članica jamči odgovarajuće sudjelovanje nadležnih lokalnih i regionalnih tijela u pripremi partnerskih sporazuma te u pripremi, provedbi i evaluaciji programa koji se podupiru iz EFRR-a i Kohezijskog fonda.

Obrazloženje

Važno je da su načelo partnerstva i višerazinsko upravljanje obuhvaćeni i zajamčeni u svim područjima kohezijske politike, posebice uzimajući u obzir zabrinutosti u pogledu centralizacije kohezijske politike među lokalnim i regionalnim dionicima.

Ovim amandmanom nastoji se ojačati načelo partnerstva njegovim uključivanjem u Uredbu o EFRR-u/KF-u, usklađujući ga tako s člankom [8.] Uredbe (EU) br. 2018/xxx [Uredba o ESF-u plus] i člankom [6.] Uredbe (EU) br. 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Amandman 9.

Članak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, ukupna sredstva iz EFRR-a za svaku državu članicu usredotočuju se na nacionalnu razinu u skladu sa stavcima 3. i 4 .

1. Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, ukupna sredstva iz EFRR-a za svaku državu članicu usredotočuju se na regionalnu razinu u skladu sa s člankom 102. Stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2018/xxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama], kako slijedi:

(a)	u razvijenijim regijama, najmanje 85 % ukupnih sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za PO 1 i PO 2, a najmanje 30 % za PO 1;

(b)	u regijama u tranziciji, najmanje 45 % ukupnih sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za PO 1, a najmanje 30 % za PO 2;

(c)	u slabije razvijenim regijama, najmanje 35 % ukupnih sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za PO 1, a najmanje 30 % za PO 2.

2. U pogledu tematske koncentracije potpore za države članice u kojima se nalaze najudaljenije regije, razdvajaju se sredstva iz EFRR-a posebno dodijeljena za programe za najudaljenije regije od sredstava iz EFRR-a dodijeljenih svim drugim regijama .

2. Smatra se da se programi u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za najudaljenije regije promatraju kao za slabije razvijene regije .

3. Države članice razvrstavaju se prema omjeru svojeg bruto nacionalnog dohotka na sljedeći način:

3. Zahtjevi u pogledu tematske koncentracije iz stavka 1. ispunjavaju se tijekom cijelog programskog razdoblja, uključujući pri prijenosu dodijeljenih sredstava iz EFRR-a između prioriteta programa ili između programa i tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

(a)	one s bruto nacionalnim dohotkom na razini ili iznad 100 % prosjeka EU-a („1. skupina”);

(b)	one s bruto nacionalnim dohotkom na razini ili iznad 75 % prosjeka EU-a i ispod 100 % tog prosjeka („2. skupina”);

(c)	one s bruto nacionalnim dohotkom ispod 75 % prosjeka EU-a („3. skupina”).

Za potrebe ovog članka, omjer bruto nacionalnog dohotka znači omjer između bruto nacionalnog dohotka po stanovniku države članice, izmjeren u standardima kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje od 2014. do 2016. i prosječnog bruto nacionalnog dohotka po stanovniku u standardima kupovne moći u 27 država članica u istom referentnom razdoblju.

Smatra se da se programi u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za najudaljenije regije razvrstavaju u 3. skupinu.

4. Države članice ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu tematske koncentracije:

4. Ako su dodijeljena sredstva iz EFRR-a u pogledu PO 1 ili PO 2, ili i PO 1 i PO 2 određenog programa smanjena nakon opoziva u skladu s člankom [99.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili zbog financijskih ispravaka Komisije u skladu s člankom [98.] te uredbe, ispunjavanje zahtjeva za tematsku koncentraciju iz stavka 2. ne ocjenjuje se ponovno.

(a)	države članice iz 1. skupine dodjeljuju za PO 1 i PO 2 najmanje 85 % svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, i najmanje 60 % za PO 1;

(b)	države članice iz 2. skupine dodjeljuju za PO 1 najmanje 45 % svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, i najmanje 30 % za PO 2;

(c)	države članice iz 3. skupine dodjeljuju za PO 1 najmanje 35 % svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, i najmanje 30 % za PO 2.

4. (a) U opravdanim slučajevima države članice u dogovoru s dotičnim regijama mogu zatražiti smanjenje stope tematske koncentracije na razini kategorija regija, do maksimalno 10 %.

5. Zahtjevi u pogledu tematske koncentracije iz stavka 4. ispunjavaju se tijekom cijelog programskog razdoblja, uključujući pri prijenosu dodijeljenih sredstava iz EFRR-a između prioriteta programa ili između programa i tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

6. Ako su dodijeljena sredstva iz EFRR-a u pogledu PO 1 ili PO 2, ili i PO 1 i PO 2 određenog programa smanjena nakon opoziva u skladu s člankom [99.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili zbog financijskih ispravaka Komisije u skladu s člankom [98.] te uredbe, ispunjavanje zahtjeva za tematsku koncentraciju iz stavka 4. ne ocjenjuje se ponovno.

Obrazloženje

(1)	Centralizirani mehanizam raspodjele razlog je za zabrinutost koji je istaknula većina regionalnih dionika (OR, Skupština europskih regija, CPMR, CEMR). To je protivno lokaliziranom pristupu kohezijske politike.

(2)	Najudaljenije regije trebale bi se smatrati kao slabije razvijene regije zbog svojih specifičnih problema koje treba riješiti.

(3)	Sustav tematske koncentracije trebao bi uključivati fleksibilnost za nacionalne i regionalne posebnosti kako bi se izbjeglo da slične kategorije europskih regija moraju na različiti način usmjeravati fondove zbog BND-a njihovih država članica.

Amandman 10.

Članak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Europski fond za regionalni razvoj podupire sljedeće:

(a)	ulaganja u infrastrukturu;

(a)	ulaganja u infrastrukturu;

(b)	ulaganja u pristup uslugama;

(b)	ulaganja u pristup uslugama;

(c)	produktivna ulaganja u MSP-ove;

(c)	produktivna ulaganja u MSP-ove;

(d)	opremu, softver i nematerijalnu imovinu;

(d)	opremu, softver i nematerijalnu imovinu;

(e)	aktivnosti povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava te aktivnosti koje uključuju klastere;

(e)	aktivnosti povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava te aktivnosti koje uključuju klastere;

(f)	tehničku pomoć.

(f)	tehničku pomoć.

Uz to, produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi mogu se podupirati ako uključuju suradnju s MSP-ovima u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koja se podupiru u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i.

Produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi ili u poslovnu infrastrukturu koja pogoduje MSP-ovima mogu se podupirati u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koja se podupiru u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i.

Kako bi se doprinijelo posebnom cilju u okviru PO 1 navedenom u članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki iv., EFRR podupire i aktivnosti osposobljavanja, cjeloživotnog učenja i obrazovanja.

2. U okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) EFRR može podupirati i sljedeće:

(a)	dijeljenje objekata i ljudskih potencijala;

(a)	dijeljenje objekata i ljudskih potencijala te svih vrsta infrastrukture na prekograničnoj razini u svim regijama ;

(b)	prateća meka ulaganja i druge aktivnosti povezane s PO 4 u okviru Europskog socijalnog fonda plus kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o ESF-u plus].

(b)	prateća meka ulaganja i druge aktivnosti povezane s PO 4 u okviru Europskog socijalnog fonda plus kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o ESF-u plus].

Obrazloženje

Treba napomenuti je da uvrštenje proizvodnih ulaganja i podrške poslovnoj infrastrukturi u PO1 samo u sektoru malih i srednjih poduzeća (ili u suradnji s MSP-ovima) previše ograničavajuće. To osobito nije opravdano s obzirom na visoku koncentraciju prioriteta kohezijske politike u pogledu podrške istraživanju i inovacijama i uporabe naprednih tehnologija, pri čemu je nužna prisutnost subjekata sa statusom velikog poduzeća u katalogu primatelja/korisnika (uključujući poduzeća nastala iz drugih poduzeća).

Amandman 11.

Članak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Sredstvima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda ne podupiru se:

(a)	razgradnja ili izgradnja nuklearnih elektrana;

(a)	razgradnja ili izgradnja nuklearnih elektrana;

(b)	ulaganje radi postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;

(b)	ulaganje radi postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;

(c)	proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda;

(c)	proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda;

(d)	poduzetnike u teškoćama kako su definirani u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014;

(d)	poduzetnike u teškoćama kako su definirani u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014;

(e)	ulaganja u infrastrukturu zračnih luka osim u najudaljenijim regijama ;

(e)	ulaganja u infrastrukturu zračnih luka osim ako su povezana sa zaštitom okoliša ili popraćena ulaganjem potrebnim za ublažavanje ili smanjenje negativnog učinka na okoliš te uz iznimku najudaljenijih regija;

(f)	ulaganja u zbrinjavanje otpada na odlagališta;

(f)	ulaganja u zbrinjavanje otpada na odlagališta;

(g)	ulaganja u postrojenja za obradu preostalog otpada;

(g)	ulaganja u postrojenja za završnu obradu (neodvojenog, miješanog) preostalog otpada koji nije u skladu s hijerarhijom otpada u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2018/851 te uz iznimku najudaljenijih regija u valjano obrazloženim slučajevima;

(h)	ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva, osim ulaganja povezanih s čistim vozilima kako su definirana u članku 4. Direktive o izmjeni Direktive 2009/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća;

(h)	ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva, osim ulaganja povezanih s čistim vozilima kako su definirana u članku 4. Direktive o izmjeni Direktive 2009/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća;

(i)	ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u područjima u kojima postoje najmanje dvije širokopojasne mreže jednake kategorije;

(i)	ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u područjima u kojima postoje najmanje dvije širokopojasne mreže jednake kategorije;

(j)	financiranje za kupnju željezničkih vozila za uporabu u željezničkom prometu, osim ako je povezana s:

(j)	financiranje za kupnju željezničkih vozila za uporabu u željezničkom prometu, osim ako je povezana s:

i.	ispunjavanjem obveza obavljanja javnih usluga koje su bile predmet javnog natječaja u skladu s Uredbom (EU) br. 1370/2007, kako je izmijenjena;

i.	ispunjavanjem obveza obavljanja javnih usluga koje su bile predmet javnog natječaja u skladu s Uredbom (EU) br. 1370/2007, kako je izmijenjena;

ii.	pružanjem usluga željezničkog prijevoza na linijama potpuno otvorenima za tržišno natjecanje, a korisnik je novi subjekt prihvatljiv za financiranje u skladu s Uredbom (EU) 2018/xxxx [Uredba o fondu Invest EU].

ii.	pružanjem usluga željezničkog prijevoza na linijama potpuno otvorenima za tržišno natjecanje, a korisnik je novi subjekt prihvatljiv za financiranje u skladu s Uredbom (EU) 2018/xxxx [Uredba o fondu Invest EU].

(k)	radnje kojima se pridonosi bilo kakvom obliku socijalnog isključivanja ili diskriminacije.

2. Uz to, potpora iz Kohezijskog fonda ne dodjeljuje se za ulaganja u stanovanje, osim ako su povezana s promicanjem energetske učinkovitosti i uporabe energije iz obnovljivih izvora.

3. Prekomorske zemlje i teritoriji ne ispunjavaju uvjete za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda, ali mogu sudjelovati u programima Interreg u skladu s uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/xxxx [ETS (Interreg].

Obrazloženje

Am. 1. (e) Odbor regija predlaže da se razmotre klimatski i okolišni aspekti infrastrukture zračnih luka, kako je navedeno u trenutačnoj Uredbi (EU) 1301/2013 [EFRR].

Am. 1. (g) Pojašnjenje „preostalog” otpada.

Am. 1. (k) Uvodna izjava (5) Uredbe o EFRR-u postavlja načela, uključujući načelo jednakosti i nediskriminacije, koja se trebaju poštovati prilikom provedbe EFRR-a i Kohezijskog fonda. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije. Međutim, to načelo više nije uključeno u članke Uredbe, za razliku od prethodnog programskog razdoblja. Odbor regija želi zajamčiti da države članice poštuju te obveze.

Amandman 12.

Članak 8.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. EFRR može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s poglavljem II. glave III. te Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama].	1. EFRR može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s poglavljem II. glave III. te Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2. Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu EFRR-a, isključivo putem oblika navedenih u članku [22.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].	2. Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu EFRR-a, također putem oblika navedenih u članku [22.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. To se može ostvarivati i kombinacijom fonda ESF+ s drugim fondovima te, prema potrebi, uz koordinaciju s fondovima EPFRR i EFPR.

Obrazloženje

U nekim državama članicama u prošlosti su se uspješno provodili drugi oblici integriranog teritorijalnog razvoja. Ne postoji razlog zašto bi ti oblici bili isključeni u budućnosti.

Amandman 13.

Članak 9.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. EFRR podupire integrirani teritorijalni razvoj temeljen na teritorijalnim strategijama u skladu s člankom [23.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] usmjeren na urbana područja („održivi urbani razvoj”) unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. te Uredbe.	1. EFRR podupire integrirani teritorijalni razvoj temeljen na teritorijalnim strategijama u skladu s člankom [23.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] usmjeren na urbana područja („održivi urbani razvoj”) unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. te Uredbe.
2. Najmanje 6 % sredstava EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za održivi urbani razvoj u obliku lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, integriranih teritorijalnih ulaganja ili nekog drugog teritorijalnog alata u okviru PO 5.	2. Najmanje 6 % sredstava EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za održivi urbani razvoj u obliku lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, integriranih teritorijalnih ulaganja ili nekog drugog teritorijalnog alata u okviru PO 5.
	Najmanji iznos od 6 % namijenjen održivom urbanom razvoju treba utvrditi operacijama iz PO 5, kao i iz posebnih ciljeva politika od 1. do 4., kako je navedeno u Prilogu I.
U okviru jednog ili više uključenih programa utvrđuju se planirani iznosi za tu svrhu u skladu s člankom [17. stavkom 3.] točkom (d) podtočkom vii. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].	U okviru jednog ili više uključenih programa utvrđuju se planirani iznosi za tu svrhu u skladu s člankom [17. stavkom 3.] točkom (d) podtočkom vii. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
3. Postotak dodijeljen održivom urbanom razvoju u skladu sa stavkom 2. poštuje se tijekom cijelog programskog razdoblja pri prijenosu dodijeljenih sredstava iz EFRR-a između prioriteta programa ili između pojedinih programa, uključujući tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].	3. Postotak dodijeljen održivom urbanom razvoju u skladu sa stavkom 2. poštuje se tijekom cijelog programskog razdoblja pri prijenosu dodijeljenih sredstava iz EFRR-a između prioriteta programa ili između pojedinih programa, uključujući tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
4. Ako su dodijeljena sredstva iz EFRR-a smanjena zbog opoziva u skladu s člankom [99.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili zbog financijskih ispravaka Komisije u skladu s člankom [98.] te Uredbe, usklađenost sa stavkom 2. ne ocjenjuje se ponovno.	4. Ako su dodijeljena sredstva iz EFRR-a smanjena zbog opoziva u skladu s člankom [99.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili zbog financijskih ispravaka Komisije u skladu s člankom [98.] te Uredbe, usklađenost sa stavkom 2. ne ocjenjuje se ponovno.

Obrazloženje

Pojašnjenje. Ova točka već je navedena u Uredbi u bilješci Priloga I., no jasnije je navesti je u člancima.

Amandman 14.

Članak 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. EFRR podupire i Europsku urbanu inicijativu koju Komisija provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja.

1. EFRR podupire i Europsku urbanu inicijativu koju Komisija provodi u okviru izravnog i podijeljenog upravljanja.

Tom inicijativom obuhvaćena su sva urbana područja i podupire se plan Unije za gradove.

Tom inicijativom obuhvaćena su sva urbana područja i podupiru se partnerstva i organizacijski troškovi plana Unije za gradove.

2. Europska urbana inicijativa sastoji se od sljedeća tri dijela, od kojih su svi povezani s održivim urbanim razvojem:

(a)	potpora izgradnji kapaciteta;

(a)	potpora izgradnji kapaciteta , uključujući program razmjene za lokalne predstavnike (Erasmus za lokalne i regionalne predstavnike).

(b)	potpora inovativnim mjerama i

(b)	potpora inovativnim mjerama i

(c)	potpora znanju, razvoju politike i komunikaciji.

(c)	potpora znanju, procjenama teritorijalnog učinka, razvoju politike i komunikaciji.

Na zahtjev jedne ili više država članica Europskom urbanom inicijativom može se podupirati i međudržavna suradnja u području urbanih pitanja.

Na zahtjev jedne ili više država članica Europskom urbanom inicijativom može se podupirati i međudržavna suradnja u području urbanih pitanja , kao što su Referentni okvir za održive gradove i Teritorijalni plan Europske unije te lokalizacija ciljeva održivog razvoja UN-a;

Obrazloženje

Došlo je do porasta broja lokalnih, urbanih i subregionalnih sustava razvoja, inovacija i izgradnje kapaciteta, koji su vrlo često nepovezani i nedovoljno ih se financira. Njihovim grupiranjem i povezivanjem s inicijativama izvan regulatornog okvira ESI fondova zajamčit će se bolja usklađenost, izbjeći preklapanja i osigurati uzajamno obogaćivanje. Isto tako, ključno je zajamčiti da financijski korisnici, lokalna tijela, dobivaju glavni dio sredstava za izgradnju kapaciteta, za razliku od trenutačne situacije u pogledu TO 9 i tehničke pomoći.

Amandman 15.

Članak 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije upotrebljavaju se za poravnanje dodatnih troškova koji su nastali u tim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj iz članka 349. UFEU-a ili više njih.

2. Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. podupiru se:

(a)	aktivnosti u okviru područja primjene kako je navedeno u članku 4.;

(a)	aktivnosti u okviru područja primjene kako je navedeno u članku 4.;

(b)	odstupajući od članka 4., mjere kojima se pokrivaju operativni troškovi u svrhu poravnanja dodatnih troškova koji su nastali u najudaljenijim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj iz članka 349. UFEU-a ili više njih.

(b)	odstupajući od članka 4., mjere kojima se pokrivaju operativni troškovi u svrhu poravnanja dodatnih troškova koji su nastali u najudaljenijim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj iz članka 349. UFEU-a ili više njih.

Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. mogu se podupirati i rashodi koji obuhvaćaju nadoknadu odobrenu za obvezu pružanja javne usluge i ugovore u najudaljenijim regijama.

3. Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ne podupiru se:

(a)	operacije koje uključuju proizvode navedene u Prilogu I. UFEU-u;

(a)	operacije koje uključuju proizvode navedene u Prilogu I. UFEU-u;

(b)	potpora za prijevoz osoba odobrena u skladu s člankom 107. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a;

(b)	potpora za prijevoz osoba odobrena u skladu s člankom 107. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a;

(c)	oslobođenja od poreza i izuzeća od socijalnih davanja i

(c)	oslobođenja od poreza i izuzeća od socijalnih davanja i

(d)	obveze pružanja javne usluge koje ne ispunjavaju poduzetnici kod kojih država djeluje kao nositelj javne ovlasti.

(d)	obveze pružanja javne usluge koje ne ispunjavaju poduzetnici kod kojih država djeluje kao nositelj javne ovlasti.

4. Odstupajući od članka 4., EFRR može podupirati proizvodna ulaganja u poduzeća u najudaljenijim regijama, neovisno o veličini tih poduzeća.

Obrazloženje

Uzimajući u obzir specifičnu prirodu najudaljenijih regija, potpora koja se pruža samo MSP-ovima može imati ograničeni učinak poluge.

Amandman 16.

Novi članak nakon članka 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Područja s prirodnim ili demografskim poteškoćama

U programima sufinanciranima iz EFRR-a koji uključuju područja suočena s teškim i trajnim prirodnim i demografskim ograničenjima iz članka 174. UFEU-a, posebna pozornost poklanja se rješavanju posebnih poteškoća tih područja.

Područja NUTS III s brojem stanovnika manjim od 12,5 stanovnika po km2 ili s prosječnim godišnjim smanjenjem broja stanovnika od više od - 1 % od 2007., posebice podliježu posebnim regionalnim i nacionalnim planovima za privlačenje više ljudi u regiju i poticanje njihova ostanka, kao i za povećanje poslovnih ulaganja i dostupnosti digitalnih i javnih usluga, uključujući usmjereno financiranje kao dio partnerskih sporazuma.

Obrazloženje

Ovim novim člankom obuhvaćaju se slabo naseljena područja i sva subregionalna područja ostatka EU27 obuhvaćenog člankom 174. Međutim, potrebno je utvrditi financijska sredstva EFRR-a kojima se može upravljati, a koja se ne preklapaju s onima koja neke regije već primaju.

Stoga se predlaže sljedeća formula za uspostavu prihvatljivosti u

—	NUTS III (s obzirom na to da se radi više o problemu subregionalnom nego regionalnom problemu koji se odnosi na NUTS II, a nije vidljiv na postojećim kartama);

—	područjima s 12,5 stanovnika po km2 (kao što su sjeverna periferna područja);

—	ili područjima s neto smanjenjem broja stanovnika (odlazak stanovništva ili smrt domaćeg stanovništva) od 2007., jer je to otprilike početak financijske krize i početak prethodnog programskog razdoblja).

Ovim prijedlogom stvara se obveza za Komisiju da ga uključi kao jedan od svojih prijedloga za relevantne države članice u njihovim dokumentima o stajalištu, čime se pokreću pregovori sa svakom državom članicom partnerskog sporazuma.

Podaci i karta njemačkog Saveznog ministarstva BBR

https://bit.ly/2KItBya.

Amandman 17.

PRILOG I.

Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond – članak 7. stavak 1.

Tablica 1.: Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za Europski fond za regionalni razvoj (cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i Interreg) i Kohezijski fond**

Dodati nove zajedničke pokazatelje rezultata (RCR)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
RCR 26 – Konačna godišnja potrošnja energije (od čega: stambeni objekti, privatni nestambeni objekti, javni nestambeni objekti)	RCR 26 – Postotak godišnje uštede energije za cijeli fond zgrada (u usporedbi s polaznom vrijednošću), u skladu s ciljem postizanja visoko učinkovitog i dekarboniziranog fonda zgrada, kako je navedeno u nacionalnoj dugoročnoj strategiji obnove za potporu obnovi nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada;
RCR 27 – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću njihova stambenog objekta	RCR 27 – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću njihova stambenog objekta , uz postizanje barem 60 % uštede energije u usporedbi s razinama prije obnove (definicija dubinske obnove Europske komisije) ;
RCR 28 – Zgrade s poboljšanom energetskom klasifikacijom (od čega: stambeni objekti, privatni nestambeni objekti, javni nestambeni objekti)	RCR 28 – Zgrade s poboljšanom energetskom klasifikacijom (od čega: stambeni objekti, privatni nestambeni objekti, javni nestambeni objekti) koje dobivaju energetski certifikat B nakon obnove;
	RCR […] – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću njihova stambenog objekta koje postižu standardnu razinu zgrada gotovo nulte energije nakon obnove
RCR 29 – Procijenjene emisije stakleničkih plinova*	RCR 29 – Procijenjene emisije stakleničkih plinova*
RCR 30 – Poduzeća s poboljšanom energetskom učinkovitošću	RCR 30 – Poduzeća s poboljšanom energetskom učinkovitošću
RCR 31 – Ukupno proizvedena energija iz obnovljivih izvora (od čega: električna energija, toplinska energija) RCR 32 – Energija iz obnovljivih izvora: kapacitet povezan na mrežu (operativni)*	RCR […] – Broj energetski siromašnih/osjetljivih potrošača koji primaju potporu za poboljšanje energetske učinkovitosti njihova stambenog objekta. RCR […] – Ukupna konačna potrošnja energije iz obnovljivih izvora i potrošnja po sektoru (grijanje i hlađenje, prijevoz, električna energija); RCR […] – Udio ukupne proizvedene energije iz obnovljivih izvora; RCR […] – Smanjenje godišnjeg uvoza energije iz neobnovljivih izvora. RCR […] – Energija iz obnovljivih izvora: kapacitet povezan na mrežu (operativni)*

Obrazloženje

Niz pokazatelja energetske učinkovitosti i obnovljive energije treba proširiti.

Iz trenutačnog razdoblja financiranja može se mnogo toga naučiti: kvantitativan cilj bez a priori obveza, kontrole kvalitete ili čvrste metodologije praćenja riskira gubitak kredibiliteta u području klime.

Klimatski pokazatelji koje predlaže Europska komisija nepotpuni su i ponekad suviše jednostavni: bez procjene ciljne vrijednosti iz perspektive onoga što je tehnički izvedivo i financijski prikladno, određeni pokazatelji svest će se na jednostavno brojanje korisnika. Na primjer, jedan pokazatelj ostvarenja EFRR-a „RCO 18 – Kućanstva s primljenom potporom za poboljšanje energetske učinkovitosti njihova stambenog objekta” mjeri se u usporedbi s pokazateljem rezultata „RCR 27 – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću njihova stambenog objekta”. Iako ovi pokazatelji navode ukupan broj kućanstava koja imaju koristi od te mjere, ne prikazuju razinu poboljšanja energetske učinkovitosti, koja bi na kraju mogla biti visoka ili marginalna. Time se podrazumijeva da bi ciljevi mogli biti nisko postavljeni bez mogućnosti da se okvirom uspješnosti procijeni razina ambicije predmetne mjere.

Amandman 18.

PRILOG I.

Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond – članak 7. stavak 1.

Tablica 1.: Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za Europski fond za regionalni razvoj (cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i Interreg) i Kohezijski fond**

Dodati nove zajedničke pokazatelje rezultata (RCR) nakon RCR 65

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	RCR […] Radna mjesta slobodna više od šest mjeseci

Obrazloženje

Zajednički pokazatelj ostvarenja RCO 61 – Godišnji broj nezaposlenih osoba kojima služe poboljšani objekti za službe za zapošljavanje (kapacitet) ima zajednički pokazatelj rezultata za prvi dio (RCR 65 – Tražitelji posla koji se svake godine koriste uslugama službi za zapošljavanje s primljenom potporom). Čini se da nedostaje pokazatelj za drugi dio.

Amandman 19.

PRILOG II.

Najvažniji pokazatelji performansi za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond iz članka 7. stavka 3.

Cilj politike: 2. zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja

Dodati novi zajednički pokazatelj ostvarenja (CCO) nakon CCO 09

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	CCO […] – Veća prilagodba na klimatske promjene, veće sprječavanje rizika, uključujući sprječavanje rizika od potresa i bolju otpornost na katastrofe i ekstremne vremenske prilike.

Obrazloženje

Novi zajednički pokazatelj ostvarenja (CCO) koji je nedostajao dodaje se za poseban cilj PO 2, koji se odnosi na promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, uključujući sprječavanje rizika od potresa i otpornost na katastrofe i ekstremne vremenske prilike.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja ambiciju Komisije da pojednostavi pravila za programsko razdoblje 2021. – 2027. i napominje da su EFRR i Kohezijski fond spojeni u jednu uredbu u kojoj se postavljaju primjenjiva pravila koja se odnose na oba fonda. Novi Prijedlog uredbe kraći je jer Uredba o zajedničkim odredbama obuhvaća mnoge zajedničke dijelove;

pozdravlja činjenicu da se kohezijska politika i dalje primjenjuje na sve regije EU-a, a većina njezinih sredstava usmjerena je na najosjetljivija područja; s odobravanjem primjećuje da Komisijin prijedlog ovog zakonodavnog akta spada u područje podijeljene nadležnosti te da je u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

sa zabrinutošću napominje da se prijedlogom Komisije za višegodišnji financijski okvir predviđa oštar pad proračuna Kohezijskog fonda za 46 % i stabilan proračun EFRR-a (+ 1 %). Žali zbog smanjenja proračuna od 12 % za Europsku teritorijalnu suradnju, unatoč tome što je prepoznata kao jedna od politika s najopipljivijom dodanom vrijednošću za EU;

podsjeća na to da Kohezijski fond stalno dokazuje svoju visoku europsku dodanu vrijednost te da poboljšava sliku EU-a u očima njegovih građana. Kohezijski fond predstavlja solidarnost „bogatijih” država članica sa „siromašnijima” u smislu izgradnje ključne infrastrukture, s jasnim i dokazanim koristima za države članice koje najviše pridonose proračunu EU-a. Predložena smanjenja vjerojatno će otežati postizanje ciljeva iz Ugovora koji se odnose na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;

napominje da Europska komisija predlaže postavljanje cilja za potrošnju povezanu s klimom od 25 % ukupnog VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. Međutim, kvantitativni cilj niži je od onoga što je moguće i potrebno za potpunu provedbu obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom. Kohezijska politika primjenjuje razrađeni sustav praćenja klime u usporedbi s drugim fondovima: EFRR pruža 30 % klimatskog djelovanja, Kohezijski fond 37 %;

zabrinut je zbog činjenice da ostvarivanje ciljeva iz Pariza predstavlja velik izazov za Europu. Odbor regija dugo je zagovarao ambiciozne klimatske ciljeve, a s obzirom na to da su EFRR i Kohezijski fond glavni financijski instrumenti proračuna EU-a kojima se pridonosi klimatskim ciljevima, horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu kohezijske politike trebali bi uključivati zahtjev upućen državama članicama za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ciljeva Pariškog sporazuma; osim toga, oni bi se tijekom programskog razdoblja trebali pomno pratiti kako bi se zajamčilo da su doprinosi klimatskim ciljevima i dalje ispravni;

pozdravlja činjenicu da su EFRR i Kohezijski fond postali „zeleniji” te da će aktivnosti kojima se zagađuje okoliš biti isključene iz područja primjene Uredbe;

pozdravlja novu specifičnu sastavnicu Interreg za inovativna međuregionalna ulaganja kako bi se poduprlo grupiranje dionika uključenih u strategije pametne specijalizacije diljem Europe, i novu sastavnicu za najudaljenije regije. Poziva Europsku komisiju da poveća ukupan proračun za ETS kako bi se održao vjerodostojan proračun za Interreg Europa i prekograničnu suradnju, istodobno ulažući u nove oblike suradnje;

poziva na promicanje načela nediskriminacije od programiranja do izvješćivanja i uključivanje rodno osjetljivog proračuna u sve faze provedbe;

10.

protivi se prijedlogu da se tematska koncentracija EFRR-a usmjeri na nacionalnu razinu; taj centralizirani mehanizam dodjele sredstava suprotan je lokaliziranom pristupu i načelu višerazinskog upravljanja kohezijske politike;

11.

ističe sve veće razdvajanje sredstava te posebice žali zbog toga što je EPFRR izuzet iz Uredbe o zajedničkim odredbama koja postavlja zajednička pravila koja se odnose na različite fondove.

12.

Naglašava potrebu za snažnim komplementarnostima između EFRR-a i ESF-a plus kako bi se integrirane i sveobuhvatne inicijative provele na lokalnoj razini;

13.

napominje da su države članice spremne prenijeti 5 % sredstava iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda u novi instrument Invest EU te prenijeti dodatnih 5 % svojih sredstava iz EFRR-a u programe EU-a kojima upravlja Europska komisija. Međutim, pristup podijeljenog upravljanja imao je učinak na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju za Europu. O svakom prijenosu države članice trebalo bi odlučiti zajedno s lokalnim i regionalnim partnerima u skladu s načelom partnerstva i višerazinskim upravljanjem;

14.

podupire povećanu pozornost na održivi urbani razvoj namjenom 6 % sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini tom području;

15.

napominje da bi trebalo definirati pokazatelje ostvarenja i rezultata za EFRR i Kohezijski fond i njihovo tumačenje učiniti nedvosmislenim, uključujući, prije svega, mjerne jedinice u prilozima I. i II., te da bi ih se trebalo moći prenijeti s razine projekata na razinu operativnih programa i ciljeva kohezijske politike, a njihovo mjerenje ne bi trebalo predstavljati pretjeran teret za korisnike.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/137

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Europska teritorijalna suradnja”

(2019/C 86/09)

Izvjestiteljica:

Marie-Antoinette MAUPERTUIS (FR/EA), članica Izvršnog vijeća teritorijalne jedinice Korzike

Referentni dokument:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja

COM(2018) 374 – final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(1)

Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom te člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba pridonijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja određenim kategorijama regija, među kojima se posebno navode pogranične regije.

(1)

Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom te člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba pridonijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije.

Obrazloženje

Glavni je cilj EFRR-a u području europske teritorijalne suradnje riješiti probleme regija u nepovoljnom položaju. U predloženom tekstu dovoljno se jasno ne određuju posebne značajke tih područja.

Amandman 2.

Uvodna izjava 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(3)

Kako bi se podržao skladan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama, iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega).

(3)

Kako bi se podržao skladan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama, iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti kopnenu i pomorsku prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega). Potrebno je ojačati i načela partnerstva i višerazinskog upravljanja.

Obrazloženje

Upućivanje na ova dva načela izbrisano je iz Prijedloga uredbe.

Amandman 3.

Uvodna izjava 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(4)

Cilj komponente prekogranične suradnje trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (1) („Komunikacija o graničnim regijama”). Slijedom toga, prekogranična sastavnica trebala bi biti ograničena na suradnju na kopnenim granicama, a prekogranična suradnja na pomorskim granicama trebala bi biti integrirana u transnacionalnu sastavnicu.

(4)

Cilj komponente prekogranične suradnje , koja obuhvaća i kopnene i pomorske granice, trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (1) („Komunikacija o graničnim regijama”).

Obrazloženje

Odbor regija ne slaže se s premještanjem pomorske prekogranične suradnje sa sastavnice 1, koja se odnosi na „prekograničnu suradnju”, na sastavnicu 2, koja se odnosi na „transnacionalnu suradnju”. Čak i ako dođe do povećanja transnacionalnog proračuna, postoji veliki rizik od smanjenja prekogranične pomorske suradnje u tom proširenom kontekstu transnacionalne suradnje. Treba predložiti vraćanje prekogranične pomorske suradnje i njezine proračunske dimenzije u prvu sastavnicu.

Amandman 4.

Uvodna izjava 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(6)

Cilj sastavnice transnacionalne suradnje i pomorske suradnje trebao bi biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebao uključivati i pomorsku prekograničnu suradnju . Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća državna područja na kopnu Unije, dok bi pomorska suradnja trebala obuhvaćati područja oko morskih bazena i integrirati prekograničnu suradnju na pomorskim granicama tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost za nastavak provedbe prethodne pomorske prekogranične suradnje unutar šireg okvira pomorske suradnje, osobito definiranjem obuhvaćenog područja, posebnih ciljeva takve suradnje, zahtjeva za projektno partnerstvo i uspostavom potprograma i posebnih odbora za upravljanje.

(6)

Cilj transnacionalne i pomorske suradnje mora biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije. Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća državna područja na kopnu Unije, dok bi pomorska suradnja trebala obuhvaćati područja oko morskih bazena. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost za nastavak provedbe pomorske prekogranične suradnje planirane tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. unutar šireg okvira pomorske suradnje, osobito definiranjem obuhvaćenog područja, posebnih ciljeva takve suradnje, zahtjeva za projektno partnerstvo i uspostavom potprograma i posebnih odbora za upravljanje.

Obrazloženje

Amandman 5.

Uvodna izjava 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(8)

Na temelju iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., sastavnica međuregionalne suradnje trebala bi biti dodatno usmjerena na povećanje djelotvornosti kohezijske politike. Ta bi sastavnica stoga trebala biti ograničena na dva programa: jedan kojim će se omogućiti sve vrste iskustva, inovativni pristupi i izgradnja kapaciteta za programe u okviru oba cilja te promicati Europske grupacije za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”) koje su uspostavljene ili će se uspostaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća [24], i drugi za poboljšanje analiz e razvojnih trendova.

(8)

Na temelju iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., sastavnica međuregionalne suradnje trebala bi biti dodatno usmjerena na povećanje djelotvornosti kohezijske politike. Ta bi sastavnica stoga trebala biti ograničena na dva programa: Tom sastavnicom treba nastaviti financirati sve vrste iskustva, inovativne pristupe i izgradnju kapaciteta za programe u okviru oba cilja te promicati Europske grupacije za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”) koje su uspostavljene ili će se uspostaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća[24], i nastaviti podupirati i promicati analiz u razvojnih trendova.

Suradnj u na temelju projekata diljem Unije trebalo bi integrirati u novu sastavnicu ulaganja u međuregionalne inovacije i usko povezati s provedbom Komunikacije Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” [25], osobito kako bi se podržale tematske platforme za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija ili poljoprivredno-prehrambeni sektor . Konačno, integrirani teritorijalni razvoj usmjeren na funkcionalna urbana područja ili urbana područja trebao bi biti koncentriran unutar programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i u jednom popratnom instrumentu – „Europska urbana inicijativa”. Dva p rogram a u okviru sastavnice međuregionalne suradnje trebaju obuhvaćati cijelu Uniju i biti otvoreni za sudjelovanje trećih zemalja.

Suradnjo m na temelju projekata diljem Unije trebalo bi nastaviti olakšavati međuregionalnu suradnju između lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se pronašla zajednička rješenja kojima se potiče kohezijska politika i kako bi se uspostavljala održiva partnerstva. Stoga je potrebno zadržati postojeće programe, posebice promicanje suradnje na projektima.

Nova ulaganja u međuregionalne inovacije usko će se povezati s provedbom Komunikacije Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” [25], osobito kako bi se podržale tematske platforme za pametnu specijalizaciju.

Europskom teritorijalnom suradnjom treba omogućiti nastavak potpore integriranom teritorijalnom razvoju iz sastavnice 4. P rogram i u okviru sastavnice međuregionalne suradnje trebaju obuhvaćati cijelu Uniju i biti otvoreni za sudjelovanje trećih zemalja.

Obrazloženje

Odbor regija zalaže se za zadržavanje svih aktualnih aktivnosti međuregionalne suradnje u sastavnici 4, uz dodavanje suradnje na projektima razvoja inovativnih rješenja, dimenzioniranja i prenosivosti u mnoge regije s jednakim strukturnim nedostacima.

Putem sastavnice 4, ETS treba nastaviti podupirati integrirani teritorijalni razvoj koji je u nju uključen, što je protivno prijedlogu Komisije da se to prepusti isključivo „Europskoj urbanoj inicijativi” iz Uredbe o EFRR-u.

Odbor pozdravlja pokretanje ove nove inicijative za ulaganja u međuregionalne inovacije, kojom se nastavlja inicijativa Vanguard, a koja će se prije svega usredotočiti na regije čija su veličina, potencijal za razvoj i tehničko-gospodarski kapaciteti veći od većine europskih regija.

Amandman 6.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 24.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(24.a)

Da bi pojednostavile upravljanje državnim potporama i obavješćivanje o njima, Komisija, države članice i regije moraju usko surađivati na smanjenju administrativnog opterećenja. Također je potrebno ispitati mogu li se mjere u području međuregionalne suradnje barem općenito izuzeti iz europskog zakonodavstva koje se odnosi na državne potpore.

Obrazloženje

Postupak pojednostavljivanja upravljanja sredstvima koji je započeo posljednjih godina i koji kulminira u novim prijedlozima uredbe treba se upotrijebiti u fazi programiranja i upravljanja kako bi se pojednostavilo upravljanje sredstvima.

Amandman 7.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 35.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(36.a)

Promicanje europske teritorijalne suradnje (ETS) bilo je godinama jedan od glavnih prioriteta kohezijske politike EU-a. Posebne odredbe o regionalnim potporama za ulaganja poduzeća svih veličina također su uključene u smjernice o regionalnim potporama za razdoblje 2014. – 2020. i u odjeljak o regionalnim potporama Uredbe o općem skupnom izuzeću. Potpore za ETS bile bi usklađene s jedinstvenim tržištem, pa ih stoga treba isključiti iz obveze izvješćivanja u smislu članka 108. stavka 3. UFEU-a.

Obrazloženje

Teritorijalnom suradnjom jača se jedinstveno tržište. Potpuno uklanjanje obveza izvješćivanja koje se i dalje zahtijeva za određene vrste državnih potpora bio bi dodatni element pojednostavljivanja.

Amandman 8.

Članak 1. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 1.	Članak 1.
Predmet i područje primjene	Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama unutar Unije te između država članica i susjednih trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”).	1. Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama unutar Unije te između država članica i susjednih trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”) te skupine trećih zemalja okupljenih u okviru regionalne organizacije .

Obrazloženje

Najudaljenije regije, udaljene od europskog kopna, održavaju suradnju s trećim zemljama ili regionalnim organizacijama; suradnja nije ograničena na suradnju sa susjednim zemljama.

Amandman 9.

Članak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 2.

Definicije

1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka [2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)	„Korisnik IPA-e” znači zemlja ili područje navedeno u Prilogu I. Uredbe (EU) [IPA III];

(1)	„Korisnik IPA-e” znači zemlja ili područje navedeno u Prilogu I. Uredbe (EU) [IPA III];

(2)	„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica Unije i ne prima potporu iz fondova Interrega;

(2)	„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica Unije i ne prima potporu iz fondova Interrega;

(3)	„partnerska zemlja” znači korisnik IPA-e ili zemlja ili područje koje je obuhvaćeno „susjednim zemljopisnim područjem” navedenim u Prilogu I. Uredbi (EU) [NDICI] i Ruska Federacija, te koje dobiva potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja;

(3)	„partnerska zemlja” znači korisnik IPA-e ili zemlja ili područje koje je obuhvaćeno „susjednim zemljopisnim područjem” navedenim u Prilogu I. Uredbi (EU) [NDICI] i Ruska Federacija, te koje dobiva potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja;

(4)	„prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice.

(4)

„prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo, uključujući i euroregije ili druga udruženja različitih regionalnih ili lokalnih tijela , osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice.

2. Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „državu članicu”, to se tumači kao „država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu”, a kad se odredbe odnose na „svaku državu članicu” ili „države članice”, to se tumači kao „države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u predmetnom programu Interrega”.

Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „fondove” kako su navedeni u [članku 1. stavku 1. točki (a)] te Uredbe ili na „EFRR”, to se tumači kao da obuhvaća i odgovarajući instrument Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Obrazloženje

Ovdje je potrebno uključiti euroregije te druga udruženja različitih teritorijalnih tijela.

Amandman 10.

Članak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 3.

Sastavnice cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

U okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja podupiru sljedeće sastavnice:

(1)	prekograničnu suradnju između susjednih regija radi promicanja integriranog regionalnog razvoja (sastavnica 1)

(1)	kopnenu i pomorsku prekograničnu suradnju između pograničnih regija radi promicanja integriranog regionalnog razvoja (sastavnica 1)

(a)	unutarnju prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu granicu dviju ili više država članica ili između susjednih regija uz kopnenu granicu najmanje jedne države članice i jedne treće zemlje navedene u članku 4. stavku 3. ili više njih;

(a)	unutarnju prekograničnu suradnju između regija uz granicu dviju ili više država članica ili između regija uz granicu najmanje jedne države članice i jedne treće zemlje navedene u članku 4. stavku 3. ili više njih;

(b)	vanjsku prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu granicu najmanje jedne države članice i jednog ili više od navedenoga:

(b)	vanjsku prekograničnu suradnju između regija uz granicu najmanje jedne države članice i jednog ili više od navedenoga:

i.	korisnika IPA-e ili

ii.	partnerskih zemalja koje dobivaju potporu iz NDICI-ja ili

iii.	Ruske Federacije, u cilju omogućavanja njezina sudjelovanja u prekograničnoj suradnji za koju se daje potpora iz NDICI-ja;

i.	korisnika IPA-e ili

ii.	partnerskih zemalja koje dobivaju potporu iz NDICI-ja ili

iii.	Ruske Federacije, u cilju omogućavanja njezina sudjelovanja u prekograničnoj suradnji za koju se daje potpora iz NDICI-ja;

(2)

transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama te u Grenlandu, s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2” ; kad se odnosi samo na transnacionalnu suradnju: „sastavnica 2 A”; kad se odnosi samo na pomorsku suradnju: „sastavnica 2B” );

(2)

transnacionalnu suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama te u Grenlandu, s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2”);

(3)	međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”);

(3)

međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili skupinom trećih zemalja okupljenih u okviru regionalne organizacije ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”);

(4)	međuregionalnu suradnju radi jačanja djelotvornosti kohezijske politike („sastavnica 4”) promicanjem:

(4)	međuregionalnu suradnju radi jačanja djelotvornosti kohezijske politike („sastavnica 4”) promicanjem:

(a)	razmjene iskustava, inovativnih pristupa i izgradnje kapaciteta u odnosu na:

(a)	razmjene iskustava, inovativnih pristupa i izgradnje kapaciteta u odnosu na:

i.	provedbu programâ Interrega;

i.	provedbu programâ Interrega;

ii.	provedb u programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osobito u pogledu međuregionalnih i transnacionalnih aktivnosti s korisnicima koji se nalaze u najmanje još jednoj državi članici;

ii.

razvoj kapaciteta između partnera u cijeloj Uniji u vezi s:

—	provedb om programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osobito u pogledu međuregionalnih i transnacionalnih aktivnosti s korisnicima koji se nalaze u najmanje još jednoj državi članici;

—	utvrđivanjem, širenjem i prijenosom dobrih praksi u politike regionalnog razvoja, a posebice u operativne programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”;

—	utvrđivanjem, širenjem i prijenosom dobrih praksi koje se odnose na održiv urbani razvoj, uključujući povezivanje urbanih i ruralnih područja.

iii.	uspostavu, funkcioniranje i upotrebu Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS);

iii.	uspostavu, funkcioniranje i upotrebu Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS);

(b)	analize razvojnih trendova u odnosu na ciljeve teritorijalne kohezije;

(b)	analize razvojnih trendova u odnosu na ciljeve teritorijalne kohezije.

(5)	ulaganja u međuregionalne inovacije komercijalizacijom i povećanjem međuregionalnih inovacijskih projekata koji imaju potencijal za poticanje razvoja europskih lanaca vrijednosti („sastavnica 5”).

Obrazloženje

Odbor regija zagovara vraćanje pomorske prekogranične suradnje u sastavnicu 1. i jačanje drugih sastavnica. Predlaže se brisanje riječi „susjednih” u točki 1. Uzimajući u obzir da će se prekograničnom suradnjom obuhvatiti regije razine NUTS 3, to može utjecati na postojeći zemljopisni opseg nekih prekograničnih programa i smanjiti njihovo područje primjene samo na susjedne regije razine NUTS 3.

Amandman 11.

Članak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 4.	Članak 4.
Geografski opseg za prekograničnu suradnju	Geografski opseg za prekograničnu i pomorsku suradnju
1. Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih kopnenih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama.	1. Kad je riječ o kopnenoj i pomorskoj prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama , ne dovodeći u pitanje moguće prilagodbe potrebne za osiguravanje dosljednosti i kontinuiteta programa suradnje uspostavljenih tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020 .
2. Regije na pomorskim granicama koje su povezane morem fiksnom vezom također primaju potporu u okviru prekogranične suradnje.	2. Regije na pomorskim granicama koje su povezane pomorskim, željezničkim, zračnim ili cestovnim vezama također primaju potporu u okviru prekogranične suradnje.
3. Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru i Monako.	3. Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru , San Marino i Monako.
4. Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja.	4. U pogledu pomorske prekogranične suradnje za programsko razdoblje 2014. – 2020., prilagodbe za 18 programa prekogranične suradnje koji postoje za navedeno programsko razdoblje (Les Deux Mers, Botnia-Atlantica, Središnji Baltik, Estonija-Latvija, La Manche, Guadeloupe-Martinique-OECD, Mayotte/Komori/Madagaskar, Njemačka-Danska, Grčka-Cipar, Grčka-Italija, Irska-Wales, Italija-Hrvatska, Francuska-Italija-Marittimo, Italija-Malta, Madeira-Azori-Kanari (MAC), Sjeverna Irska-Irska-Škotska, Öresund-Kattegat-Skagerrak, Južni Baltik) provest će se u zajedničkom dogovoru s dotičnim državama, regijama i drugim lokalnim i regionalnim vlastima.
	5. Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja.

Obrazloženje

Odbor regija zagovara vraćanje pomorske prekogranične suradnje u sastavnicu 1. Odbor regija također predlaže uklanjanje proizvoljnog kriterija prema kojem za provedbu pomorske prekogranične suradnje mora postojati most. Upućujući na načelo supsidijarnosti, područja prekogranične suradnje treba definirati u dogovoru s državama članicama, regijama i drugim lokalnim i regionalnim vlastima kako bi se zajamčio kontinuitet i dosljednost s aktualnim programima.

Amandman 12.

Članak 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 7.	Članak 7.
Geografski opseg za međuregionalnu suradnju i ulaganja u međuregionalne inovacije	Geografski opseg za međuregionalnu suradnju
1. Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 ili za ulaganja u međuregionalne inovacije u okviru sastavnice 5 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a.	1. Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a.
2. Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.	2. Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Treće zemlje mogu pridonijeti financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda.

Obrazloženje

Svi aspekti ulaganja u međuregionalne inovacije obuhvaćeni su posebnim poglavljem u ovoj Uredbi. Ovom izmjenom pojašnjava se činjenica da treće zemlje mogu sudjelovati u sastavnici 4 doprinosom njezinu financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda. Odbor regija zalaže se za uključivanje financijskog doprinosa Ujedinjene Kraljevine u obliku vanjskih namjenskih prihoda sastavnici 4 (međuregionalna suradnja) i sastavnici 5 (ulaganja u međuregionalne inovacije) te za nastavak sudjelovanja teritorijalnih tijela trećih zemalja u istom obliku.

Amandman 13.

Članak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 9.

Sredstva EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

1. Sredstva iz EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 8 430 000 000 EUR od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021.–2027. i navedena u [članku 102. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

1. 3 % ukupnih sredstava dostupnih za proračunske obveze fondova za razdoblje 2021. – 2027. (tj. ukupno 10 000 000 000 EUR) odbit će se od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021. – 2027. i navedena u [članku 104. stavku 7.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] radi financiranja sastavnica od 1 do 4 .

2. Sredstva iz stavka 1. dodjeljuju se kako slijedi:

(a)	52,7 % (tj. ukupno 4 440 000 000 EUR ) za prekograničnu suradnju (sastavnica 1);

(a)	72,3 % (tj. ukupno 7 236 000 000 EUR ) za prekograničnu kopnenu i pomorsku suradnju (sastavnica 1);

(b)	31,4 % (odnosno ukupno 2 649 900 000 EUR ) za transnacionalnu i pomorsku suradnju (sastavnica 2);

(b)	19,2 % (odnosno ukupno 1 929 000 000 ) za transnacionalnu suradnju (sastavnica 2);

(c)	3,2 % (odnosno ukupno 270 100 000 EUR) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3);

(c)	2,9 % (odnosno ukupno 272 000 000 EUR ) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3);

(d)	1,2 % (tj. ukupno 100 000 000 EUR) za međuregionalnu suradnju (sastavnica 4);

(d)	5,6 % (tj. ukupno 563 000 000 EUR ) za međuregionalnu suradnju (sastavnica 4).

(e)	11,5 % (odnosno ukupno 970 000 000 EUR) za ulaganja u međuregionalne inovacije (sastavnica 5).

3. Komisija svaku državu članicu obavješćuje o udjelu ukupnih iznosa za sastavnice 1, 2 i 3, raščlanjeno po godinama.

Broj stanovnika u regijama navedenima u nastavku upotrebljava se kao kriterij za raščlanjivanje po državi članici:

(a)	regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 i regije razine NUTS 3 za sastavnicu 2B navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta;

(a)	regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta;

(b)	regije razine NUTS 2 za sastavnice 2 A i 3.

(b)	regije razine NUTS 2 za sastavnice 2 i 3.

4. Svaka država članica može prenijeti najviše 15 % primljenih sredstava za svaku od sastavnica 1, 2 i 3 iz jedne sastavnice u drugu ili više drugih sastavnica.

Za programe prekogranične i pomorske suradnje čija su sredstva predviđena za razdoblje 2021. – 2027. smanjena, dotične države članice trebaju namijeniti sredstva iz EFRR-a iz svoje nacionalne omotnice kako bi se zajamčilo da ti programi i dalje primaju barem 2/3 sredstava iz razdoblja 2014. – 2020.

5. Na temelju iznosa o kojima se obavještava u skladu sa stavkom 3., svaka država članica obavještava Komisiju o tome je li i na koji je način iskoristila opciju prijenosa predviđenu stavkom 4. te o posljedičnoj raspodjeli svojeg udjela među programima Interrega u kojima sudjeluje država članica.

5. Na temelju iznosa o kojima se obavještava u skladu sa stavkom 3., svaka država članica , po savjetovanju s lokalnim i regionalnim vlastima, obavještava Komisiju o tome je li i na koji je način iskoristila opciju prijenosa predviđenu stavkom 4. te o posljedičnoj raspodjeli svojeg udjela među programima Interrega u kojima sudjeluje država članica.

Obrazloženje

Nakon povećanja proračuna koji su predložili izvjestitelji Uredbe o zajedničkim odredbama u članku 104. stavku 7. nove Uredbe o zajedničkim odredbama (EU), dostupna ukupna sredstva za proračunske obveze fondova povećavaju se s 2,5 % na 3,3 %, kako bi se financirale aktivnosti suradnje koje se predviđaju Uredbom. Od tih 3,3 % predlažemo da se 3 % namijeni tradicionalnim aktivnostima ETS-a (to jest sastavnicama 1, 2 i 4) i novoj sastavnici 3. Predlažemo ponavljanje postojeće raspodjele u aktualnom programskom razdoblju, to jest otprilike 75 % za prekograničnu suradnju, uključujući pomorsku prekograničnu suradnju, 20 % za transnacionalnu suradnju i otprilike 5 % za proširenu međuregionalnu suradnju.

Preostalih 0,3 % namijenilo bi se ulaganjima u međuregionalne inovacije, ali uzimajući u obzir posebnost te nove inicijative koja, prema našem mišljenju, zaslužuje posebno poglavlje u ovoj Uredbi.

Amandman 14.

Članak 11.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 11.	Članak 11.
Popis sredstava za programe Interrega	Popis sredstava za programe Interrega
1. Komisija na temelju informacija koje dostavljaju države članice sukladno članku 9. stavku 5. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis svih programa Interrega i prikazuje ukupni iznos potpore iz EFRR-a po programu i, po potrebi, ukupna potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.	1. Komisija na temelju informacija koje dostavljaju države članice sukladno članku 9. stavku 5. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis svih programa Interrega i prikazuje ukupni iznos potpore iz EFRR-a po programu i, po potrebi, ukupna potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.
2. Taj provedbeni akt sadržava i popis iznosa prenesenih u skladu s člankom 9. stavkom 5. navedenih prema državi članici i prema instrumentu Unije za financiranje vanjskog djelovanja.	2. Taj provedbeni akt sadržava i popis iznosa prenesenih u skladu s člankom 9. stavkom 5. navedenih prema državi članici i prema instrumentu Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
	3. Države članice trebale bi izvješćivati o tome na koji su način lokalne i regionalne vlasti te druge zainteresirane strane bile uključene u razvoj programa, uz upućivanje na članak 6. Uredbe o zajedničkim odredbama za partnerstvo i višerazinsko upravljanje.

Amandman 15.

Članak 13.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 13.	Članak 13.
Stope sufinanciranja	Stope sufinanciranja
Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 70 %, osim ako se u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 utvrdi veći postotak u Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili u Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno u bilo kojem aktu donesenom na temelju njih.	Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 85 %, posebice u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 i malih projekata predviđenih u člancima od 16. do 26., Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno bilo kojem aktu donesenom na temelju njih.

Obrazloženje

Odbor regija predlaže da se stopa sufinanciranja zadrži na 85 % za sve projekte, barem za najmanje međuregionalne projekte, a posebice za male projekte navedene u člancima od 16. do 26.

Amandman 16.

Članak 14. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4. U okviru sastavnica 1, 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrument Unije za financiranje vanjskog djelovanja može se podupirati i cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”, posebice sljedećim mjerama:

(a)	za programe Interrega u okviru sastavnic a 1 i 2B:

(a)	za programe Interrega u okviru sastavnic e 1:

i.	unapređenjem institucijskog kapaciteta javnih tijela, osobito onih koja su nadležna za upravljanje određenim područjem, kao i dionika;

i.	unapređenjem institucijskog kapaciteta javnih tijela, osobito onih koja su nadležna za upravljanje određenim područjem, kao i dionika;

ii.	povećanjem učinkovitosti javne uprave kroz promicanje pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama;

ii.

povećanjem učinkovitosti javne uprave kroz promicanje pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama , izgradnje uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem mjera u okviru kojih dolazi do izravnog kontakta među ljudima ;

(b)	za programe Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3: povećanjem institucijskog kapaciteta javnih tijela i dionika s ciljem provedbe makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena;

(b)	za programe Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3: povećanjem institucijskog kapaciteta javnih tijela i dionika s ciljem provedbe makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena;

(c)

za vanjske prekogranične programe Interrega te programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 3 koji primaju potporu iz fondova za Interreg, kao dodatak točkama (a) i (b): izgradnjom uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem mjera u okviru kojih dolazi do izravnog kontakta među ljudima, unapređenjem održive demokracije te podupiranjem dionika iz civilnog društva u njihovoj ulozi u reformiranju postupaka i demokratskoj tranziciji.

(c)

za vanjske prekogranične programe Interrega te programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 3 koji primaju potporu iz fondova za Interreg, kao dodatak točkama (a) i (b): izgradnjom uzajamnog povjerenja, osobito unapređenjem održive demokracije te podupiranjem dionika iz civilnog društva u njihovoj ulozi u reformiranju postupaka i demokratskoj tranziciji.

Obrazloženje

Izgradnja uzajamnog povjerenja i poticanje projekata u okviru kojih dolazi do izravnog kontakta među ljudima nisu relevantni samo za vanjsku već i za unutarnju prekograničnu suradnju te ih treba izričito podupirati.

Amandman 17.

Članak 15.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 15.	Članak 15.
Tematska koncentracija	Tematska koncentracija
1. Najmanje 60 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru drugih prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za najviše tri cilja politike utvrđena u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].	1. Najviše 60 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a na nacionalnoj i regionalnoj razini i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru drugih prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za najviše tri cilja politike utvrđena u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2. Dodatnih 15 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom” ili za vanjski cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”.	2. Najviše 15 % dodatnih sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, može se dodijeliti za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom” i/ ili za vanjski cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”. Taj postotak može nadmašiti maksimalnih 15 % ako sudionici pregovora o programu to smatraju potrebnim.
	Projekti u okviru „boljeg upravljanja Interregom” mogu se financirati i u skladu s Uredbom (EU) 2018/XXX o uspostavi Programa potpore reformama. U tom slučaju prednost ima Uredba (EU) 2018/XXX o ETS-u.
3. Ako program Interrega u okviru sastavnice 2 A podupire makroregionalnu strategiju, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za ciljeve te strategije.	3. Ako program Interrega u okviru sastavnice 2 podupire makroregionalnu strategiju, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za ciljeve te strategije.
4. Ako program Interrega u okviru sastavnice 2B podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 70 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuje se za ciljeve te strategije.	4. Ako program Interrega u okviru sastavnice 1 podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 70 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuje se u pravilu za ciljeve te strategije. U dogovoru s Komisijom mogu se odrediti drugačiji postoci.
5. Za programe Interrega u okviru sastavnice 4, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”.	5. Za programe Interrega u okviru sastavnice 4, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”.

Obrazloženje

Nije pravedno zahtijevati od svih regija Europe da, pored tehničke pomoći, dodijele i jednak fiksni postotak za „bolje upravljanje Interregom”.

Osim toga, treba postojati mogućnost da regije koje žele upotrebljavati ETS kao instrument za poticanje dobrog upravljanja i strukturnih reformi dobivaju dodatnu potporu iz novog Programa potpore reformama.

Odbor regija podupire činjenicu da se makroregionalne strategije podupiru sastavnicama 1 i 2.

Amandman 18.

Dodati novo poglavlje nakon Poglavlja II.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

POGLAVLJE III.

Ulaganja u međuregionalne inovacije

Članak 16.a

Ulaganja u međuregionalne inovacije

1. 0,3 % ukupnih sredstava dostupnih za proračunske obveze fondova za razdoblje 2021. – 2027. (ukupno 970 000 000 EUR) dodjeljuje se ulaganjima u međuregionalne inovacije i namijenjeno je komercijalizaciji i intenziviranju projekata međuregionalnih inovacija koji imaju potencijal za promicanje europskih lanaca vrijednosti. Dodatna sredstva iz programa Obzor Europa [prijedlog Uredbe (EU) 2018/XXX] mogu se prenijeti u proračun izravno ili metodom glavnog fonda.

2. Ulaganja u međuregionalne inovacije namijenjena su sljedećim aktivnostima:

(a)	komercijalizaciji i povećanju zajedničkih projekata inovacije koji mogu promicati europske lance vrijednosti;

(b)	okupljanju istraživača, poduzeća, civilnog društva i javnih uprava uključenih u strategije pametne specijalizacije uspostavljene na nacionalnoj ili regionalnoj razini;

(c)	pilot-projektima za utvrđivanje ili ispitivanje novih rješenja za regionalni i lokalni razvoj temeljenih na strategijama pametne specijalizacije;

(d)	razmjenama iskustva u pogledu inovacija u cilju iskorištavanja iskustva stečenog u području regionalnog ili lokalnog razvoja.

3. Za ulaganja u međuregionalne inovacije, cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a.

4. Priprema i predlaganje ulaganja u međuregionalne inovacije provodi se u okviru izravnog upravljanja.

5. Poštujući načelo europske teritorijalne kohezije, regije ispod prosjeka Europskog indeksa regionalne konkurentnosti 2013. – 2016., regije obuhvaćene člankom 174. i najudaljenije regije imat će u okviru sustava ulaganja u međuregionalne inovacije pravo na uvećanu stopu sufinanciranja iz EFRR-a od 85 % do 100 %. Ta mjera za poticanje ulaganja u međuregionalne inovacije u regijama sa strukturnim nedostacima mora:

(a)	omogućiti tim regijama zajednički razvoj projekata za inovativna ulaganja s velikim potencijalom prijenosa i repliciranja na drugim područjima s jednakim strukturnim nedostacima;

(b)

biti usredotočena na poticanje inovacije u regionalnim gospodarstvima suočenima sa strukturnim geografskim i demografskim nedostacima, na razvijanje lokalnih resursa, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, obradu otpada, upravljanje vodama, promicanje kulturne i prirodne baštine i provedbu kružnog gospodarstva, pri čemu izraz „inovacije” ovdje obuhvaća tehnološke, organizacijske, socijalne i okolišne inovacije.

(c)	omogućiti tim regijama da se oslone na tehnološke platforme koje nude konkurentnije regije, čime se omogućuje međuregionalni prijenos tehnologije i znanja te se stvara snažnija međuregionalna integracija.

6. Treće zemlje mogu sudjelovati pod uvjetom da doprinesu financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda.

Obrazloženje

Iako je stvaranje ulaganja u međuregionalne inovacije jedna od najpozitivnijih novosti u novom programskom razdoblju, to je i dalje instrument koji se znatno razlikuje od europske teritorijalne suradnje. Iz tog razloga te kako bi se naglasila njihova posebna važnost, predlažemo da im se posvete posebno poglavlje i članak koji bi sadržavali različite odredbe raspršene po prijedlogu Uredbe.

Također, predlažemo povećanje njihova proračuna uz specifičnu rezervu od 0,3 % proračuna Kohezijskog fonda te uz omogućavanje dodatnih prijenosa. Konačno, kako bi se poštovalo načelo europske teritorijalne kohezije, dio sredstava treba se namijeniti regijama EU-a koje još nisu među najinovativnijima.

Također, kako bi se izbjeglo povećanje razlika među regijama u pogledu inovacija i konkurentnosti, treba promicati inovacije na prikraćenim područjima i/ili područjima čija je konkurentnost ispod prosjeka Unije.

Prijedlog u Uredbu o ETS-u prenosi preporuke iz sljedećih mišljenja: Maupertuis (2017.), Herrera Campo (2016.), Osvald (2012.), Karácsony (2018.) i dr.

Amandman 19.

Članak 16.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 16.	Članak 16.
Priprema i podnošenje programa Interrega	Priprema i podnošenje programa Interrega
1. Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem , i sastavnice 5, koja se provodi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja .	1. Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem.
2. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.	2. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
3. Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-ovi, ako je primjenjivo, također bi trebali uključiti programske partnere jednake onima navedenima u tom članku.	3. Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-ovi, ako je primjenjivo, također bi trebali uključiti programske partnere jednake onima navedenima u tom članku.
	Prilikom pripreme programâ Interreg koji su povezani s makroregionalnim strategijama ili strategijama morskih bazena, države članice i programski partneri moraju voditi računa o tematskim prioritetima makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena i savjetovati se s dotičnim dionicima.
4. Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti program Interrega do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od devet mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PSP-ova.	4. Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti program ili više programa Interrega duž predmetne kopnene ili pomorske granice do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od devet mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PSP-ova.
Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije šest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.	Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije šest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
5. Prije podnošenja programa Interrega Komisiji, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi, pisanim putem potvrđuju suglasnost s njegovim sadržajem. Ta suglasnost uključuje obvezu svih država članica sudionica i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova da osiguraju sufinanciranje potrebno za provedbu programa Interrega i, ako je primjenjivo, obvezu financijskog doprinosa trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.	5. Prije podnošenja programa Interrega Komisiji, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi, pisanim putem potvrđuju suglasnost s njegovim sadržajem. Ta suglasnost uključuje obvezu svih država članica sudionica i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova da osiguraju sufinanciranje potrebno za provedbu programa Interrega i, ako je primjenjivo, obvezu financijskog doprinosa trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.
Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju programa Interrega koji obuhvaćaju najudaljenije regije i treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ove, predmetne države članice konzultiraju se s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima prije nego program Interrega podnesu Komisiji. U tom slučaju, suglasnost sa sadržajem programa Interrega i mogućim doprinosom trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova može se umjesto toga izraziti u službeno odobrenim zapisnicima sa savjetodavnih sastanaka s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili s rasprava organizacija za regionalnu suradnju .	Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju programa Interrega koji obuhvaćaju najudaljenije regije i treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ove, predmetne države članice konzultiraju se s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima prije nego program Interrega podnesu Komisiji. U tom slučaju, suglasnost sa sadržajem programa Interrega i mogućim doprinosom trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova može se umjesto toga izraziti u službeno odobrenim zapisnicima sa savjetodavnih sastanaka s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili u okviru više programa Interrega duž predmetne kopnene ili pomorske granice .
6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi se izmijenio Prilog radi prilagodbe promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za njegove elemente koji nisu ključni.	6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi se izmijenio Prilog radi prilagodbe promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za njegove elemente koji nisu ključni.

Obrazloženje

Potrebno je uspostaviti načelo partnerstva kako bi se zajamčila dosljednost između različitih aktivnosti prekogranične suradnje. Odbor regija zagovara vraćanje pomorske prekogranične suradnje u sastavnicu 1.

Amandman 20.

Članak 19.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 19.	Članak 19.
Izmjena programa Interrega	Izmjena programa Interrega
1. Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.	1. Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može , nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim tijelima i u skladu s člankom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama, podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.
2. Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od tri mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.	2. Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od tri mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.
3. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije.	3. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije.
4. Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije šest mjeseci nakon što ga država članica podnese.	4. Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije šest mjeseci nakon što ga država članica podnese.
5. Država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 5 % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 3 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega.	5. Država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 5 % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 3 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega , nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim tijelima i u skladu s člankom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama .
Ti prijenosi ne utječu na prethodne godine.	Ti prijenosi ne utječu na prethodne godine.
Smatra se da nisu znatni i ne zahtijevaju odluku Komisije o izmjeni programa Interrega. Međutim, moraju biti u skladu sa svim regulatornim zahtjevima. Upravljačko tijelo Komisiji dostavlja izmijenjenu tablicu iz članka 17. stavka 4. točke (g) podtočke ii.	Smatra se da nisu znatni i ne zahtijevaju odluku Komisije o izmjeni programa Interrega. Međutim, moraju biti u skladu sa svim regulatornim zahtjevima. Upravljačko tijelo Komisiji dostavlja izmijenjenu tablicu iz članka 17. stavka 4. točke (g) podtočke ii.
6. Odobrenje Komisije nije potrebno za ispravke administrativne ili formalne naravi koji ne utječu na provedbu tog programa Interrega. Upravljačko tijelo obavještava Komisiju o takvim ispravcima.	6. Odobrenje Komisije nije potrebno za ispravke administrativne ili formalne naravi koji ne utječu na provedbu tog programa Interrega. Upravljačko tijelo obavještava Komisiju o takvim ispravcima.

Obrazloženje

Izmjenama programa treba zajamčiti poštovanje načela partnerstva.

Amandman 21.

Članak 24.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 24.

Fondovi za male projekte

1. Doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za fond za male projekte u okviru određenog programa Interrega ne smije prelaziti 20 000 000 EUR ili 15 % ukupnog iznosa dodijeljenog za taj program Interrega, koji god iznos je niži.

Krajnji primatelji unutar fonda za male projekte dobivaju potporu iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja putem korisnika te provode male projekte unutar tog fonda za male projekte („mali projekt”).

2. Korisnik fonda za male projekte treba biti prekogranična pravna osoba ili EGTS.

2. Korisnik fonda za male projekte treba biti prekogranična pravna osoba, EGTS , euroregija, pravna osoba u najudaljenijoj regiji ili drugo udruženje različitih lokalnih i regionalnih vlasti .

3. Dokumentom kojim se utvrđuju uvjeti za potporu fondu za male projekte, osim elemenata utvrđenih u članku 22. stavku 6., utvrđuju se i elemente potrebni kako bi se osiguralo da korisnik:

(a)	uspostavi nediskriminirajući i transparentni postupak odabira;

(a)	uspostavi nediskriminirajući i transparentni postupak odabira;

(b)	primijeni objektivne kriterije za odabir malih projekata, čime se izbjegavaju sukobi interesa;

(b)	primijeni objektivne kriterije za odabir malih projekata, čime se izbjegavaju sukobi interesa;

(c)	procijeni zahtjeve za potporu;

(c)	procijeni zahtjeve za potporu;

(d)	odabere projekte i utvrdi iznos potpore za svaki mali projekt;

(d)	odabere projekte i utvrdi iznos potpore za svaki mali projekt;

(e)	bude odgovoran za provedbu operacije i da na svojoj razini zadrži sve popratne dokumente potrebne za revizijski trag u skladu s Prilogom [XI.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(e)	bude odgovoran za provedbu operacije i da na svojoj razini zadrži sve popratne dokumente potrebne za revizijski trag u skladu s Prilogom [XI.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(f)	učini javno dostupnim popis krajnjih primatelja koji imaju koristi od operacije.

(f)	učini javno dostupnim popis krajnjih primatelja koji imaju koristi od operacije.

Korisnik osigurava da krajnji primatelji ispunjavaju zahtjeve iz članka 35.

4. Odabir malih projekata ne predstavlja prijenos zadataka s upravljačkog tijela na posredničko tijelo kako se navodi u [članku 65. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

5. Troškovi osoblja i neizravni troškovi nastali na razini korisnika za upravljanje fondom za male projekte ne smiju premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova odgovarajućeg fonda za male projekte.

6. Ako javni doprinos malom projektu ne prelazi iznos od 100 000 EUR, doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja, treba biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope. U okviru dodatnih nacionalnih kontrola i revizija potrebno je poštovati to načelo pojednostavljenih troškova te se od korisnika ne bi trebalo zahtijevati dostavljanje popratne dokumentacije u vezi sa svim troškovima projekta.

Ako se koristi financiranje uz primjenu paušalne stope, kategorije troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa mogu se nadoknaditi u skladu s [člankom 48. stavkom 1. točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Amandman 22.

Članak 26.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 26.

Tehnička pomoć

1. Tehnička pomoć za svaki program Interrega nadoknađuje se na temelju paušalne stope primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. na prihvatljive rashode uključene u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s [člankom 85 stavkom 3. točkama (a) ili (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], prema potrebi.

2. Postotak doprinosa iz EFRR-a ili instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za tehničku pomoć koji se nadoknađuje utvrđuje se kako slijedi:

(a)	za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 6 % ;

(a)	za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 8 % ;

(b)	za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a: 10 %;

(b)	za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a: 10 %;

(c)	za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 7 %.

(c)	za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 8 % ;

(d)	za programe Interrega u okviru sastavnice 3, za EFRR: 10 %.

3. Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno između 30 000 000 EUR i 50 000 000 EUR, iznos dobiven na temelju postotka za tehničku pomoć povećava se za dodatan iznos od 500 000 EUR. Komisija taj iznos dodaje prvom međuplaćanju.

4. Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno manje od 30 000 000 EUR, iznos potreban za tehničku pomoć izražen u eurima i postotak dobiven na temelju njega utvrđuju se u Odluci Komisije kojom se odobrava predmetni program Interrega.

Amandman 23.

Članak 45.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 45.	Članak 45.
Funkcije upravljačkog tijela	Funkcije upravljačkog tijela
1. Upravljačko tijelo programa Interrega izvršava funkcije utvrđene u člancima [66.], [68.] i [69.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], osim zadatka odabira operacija iz članka 66. stavka 1. točke (a) i članka 67. te plaćanja korisnicima iz članka 68. stavka 1. točke (b). Te se funkcije izvršavaju na cijelom području obuhvaćenom tim programom, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII. ove Uredbe.	1. Upravljačko tijelo programa Interrega izvršava funkcije utvrđene u člancima [66.], [68.] i [69.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], osim zadatka odabira operacija iz članka 66. stavka 1. točke (a) i članka 67. te plaćanja korisnicima iz članka 68. stavka 1. točke (b). Te se funkcije izvršavaju na cijelom području obuhvaćenom tim programom, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII. ove Uredbe.
2. Upravljačko tijelo nakon savjetovanja s državama članicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima koji sudjeluju u programu Interrega, osniva zajedničko tajništvo, s osobljem koje odražava partnerstvo u programu. Zajedničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu i odboru za praćenje u izvršavanju njihovih funkcija. Zajedničko tajništvo pruža potencijalnim korisnicima informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa Interrega i pomaže korisnicima i partnerima u provedbi operacija.	2. Upravljačko tijelo nakon savjetovanja s državama članicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima koji sudjeluju u programu Interrega, osniva zajedničko tajništvo, s osobljem koje odražava partnerstvo u programu. Zajedničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu i odboru za praćenje u izvršavanju njihovih funkcija. Zajedničko tajništvo pruža potencijalnim korisnicima informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa Interrega i pomaže korisnicima i partnerima u provedbi operacija.
3. Odstupajući od [članka 70. stavka 1. točke (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], svaki od partnera preračunava izdatke plaćene u drugoj valuti u eure primjenom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije u mjesecu tijekom kojeg je taj izdatak dostavljen na provjeru upravljačkom tijelu u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (a)] te Uredbe.	3. Ako upravljačko tijelo ne obavlja poslove provjere upravljanja kako je navedeno u [članku 68. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] na čitavom programskom području, svaka država članica i, ako je primjenjivo, svaka treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interreg imenuje tijelo ili osobu zaduženu za obavljanje takve provjere u odnosu na korisnike na njezinom području („kontrolori”).
	4. Odstupajući od [članka 70. stavka 1. točke (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], svaki od partnera preračunava izdatke plaćene u drugoj valuti u eure primjenom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije u mjesecu tijekom kojeg je taj izdatak dostavljen na provjeru upravljačkom tijelu u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (a)] te Uredbe.

Obrazloženje

Ako brisanje stavka 6. članka 44. ne bude prihvaćeno, ovo je alternativno rješenje za pitanje kontrolora, kako bi se osiguralo da trenutni sustavi provjera upravljanja koji se u nekim programima koriste tri programska razdoblja neće biti ukinuti.

Amandman 24.

Članak 49.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 49.

Plaćanja i pretfinanciranje

1. Potpora iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za svaki program Interrega plaća se u skladu s člankom 46. stavkom 2. na jedinstveni račun bez nacionalnih podračuna.

2. Komisija uplaćuje pretfinanciranje na temelju ukupne potpore iz svakog fonda Interrega, kako je utvrđeno odlukom o odobravanju svakog programa Interrega iz članka 18., ovisno o raspoloživim sredstvima, u godišnjim obrocima kako slijedi, a prije 1. srpnja od 2022. do 2026. ili, u godini donošenja odluke, najkasnije 60 dana nakon donošenja te odluke:

(a)	2021.: 1 % ;

(a)	2021.: 2 % ;

(b)	2022.: 1 % ;

(b)	2022.: 0,8 % ;

(c)	2023.: 1 % ;

(c)	2023.: 0,8 % ;

(d)	2024.: 1 % ;

(d)	2024.: 0,8 % ;

(e)	2025.: 1 % ;

(e)	2025.: 0,8 % ;

(f)	2026.: 1 % .

(f)	2026.: 0,8 % ;

3. Kad se za vanjske prekogranične programe Interrega dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, pretfinanciranje za sve fondove koji podupiru takav program Interrega provodi se u skladu s Uredbom (EU) [IPA III] ili [NDICI] ili bilo kojim aktom donesenim na temelju njih.

Iznos pretfinanciranja može se isplatiti u dvije rate, prema potrebi, u skladu s proračunskim potrebama.

Ukupni iznos uplaćen kao pretfinanciranje potrebno je Komisiji nadoknaditi ako se u roku od 24 mjeseca od dana kad Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanje u okviru prekograničnog programa Interrega. Takva nadoknada smatra se internim namjenskim prihodom te se na temelju nje ne smanjuje potpora iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za program.

Obrazloženje

Odbor regija predlaže udvostručavanje postotka pretfinanciranja u prvoj godini programskog razdoblja kako bi se poduprlo pokretanje programa. To se nadoknađuje odgovarajućim smanjenjem slijedećih godina.

Amandman 25.

Članak 61.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 61. Ulaganja u međuregionalne inovacije Na inicijativu Komisije može se iz EFRR-a dodijeliti potpora za ulaganja u međuregionalne inovacije, kako je navedeno u članku 3. točki 5., tako da se povežu istraživači, poduzeća, civilno društvo i javne uprave uključeni u strategije pametne specijalizacije uspostavljene na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Obrazloženje

S obzirom na važnost ulaganja u međuregionalne inovacije, OR predlaže da im se posveti posebno poglavlje.

Amandman 26.

Dodati novi članak nakon članka 62.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Članak 62a. Izuzeće od obveze izvješćivanja iz članka 108. stavka 3. UFEU-a Potpore za projekte europske teritorijalne suradnje isključuju se iz kontrole državnih potpora i ne podliježu obvezi izvješćivanja iz članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Obrazloženje

Teritorijalnom suradnjom jača se jedinstveno tržište. Potpuno uklanjanje obveza izvješćivanja koje se i dalje zahtijevaju za određene vrste državne potpore promicalo bi pojednostavljivanje.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

iskreno pozdravlja predstavljanje nove Uredbe o europskoj teritorijalnoj suradnji (ETS) za programsko razdoblje 2021. – 2027. i izražava zadovoljstvo zato što je, zahvaljujući toj namjenskoj Uredbi, ta temeljna politika Unije postala vidljivija, unatoč tome što se i dalje financira iz EFRR-a;

također pozdravlja to što su, u okviru nastojanja da se pojednostavi regulativa i osiguraju sinergije, propisi o budućim instrumentima EU-a za vanjsko financiranje uključeni u Uredbu o ETS-u;

podupire novi mehanizam za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom djelovanju. ETS treba poduprijeti (1) taj novi instrument;

toplo pozdravlja priznavanje specifičnih potreba najudaljenijih regija u okviru nove sastavnice 3;

čvrsto podržava uspostavu ulaganja u međuregionalne inovacije, navedeno u sastavnici 5;

izražava žaljenje zbog smanjenja proračuna za ETS od 1,847 milijardi EUR (u tekućim cijenama 2018.), točnije – 18 %, koje predlaže Komisija. To smanjenje gotovo je dvostruko veće od smanjenja proračuna nakon Brexita i udio ETS-a u kohezijskom proračunu smanjuje s 2,75 % na 2,5 %;

žali što se sastavnica 1 koja se odnosi na prekograničnu suradnju (bez pomorske suradnje) smanjuje za 3,171 milijardi EUR (- 42 %), a sastavnica 4, koja se odnosi na međuregionalnu suradnju (Interreg Europe, URBACT, ESPON, INTERACT), za 474 milijuna EUR (– 83 %);

ističe važnost programa Interreg, koji se pokazao neophodnim za mnoga regionalna tijela, i to ne samo zbog razmjene stručnih znanja i primjera najbolje prakse, već i zbog uspostavljanja međuljudskih veza među regionalnim tijelima, čime se promiče europski identitet; napominje da se to u dovoljnoj mjeri ne odražava u aktualnim prijedlozima;

protivi se prebacivanju pomorske prekogranične suradnje iz „prekogranične” sastavnice 1 u „transnacionalnu” sastavnicu 2. iako će on dovesti do povećanja transnacionalnog proračuna sastavnice 2 za 558 milijuna EUR (27 %), postoji veliki rizik od smanjenja prekogranične pomorske suradnje u tako proširenom kontekstu transnacionalne suradnje;

10.

smatra proizvoljnim prijedlog Komisije iz priloga XXII. Uredbi o zajedničkim odredbama da se pri dodjeli sredstava prednost daje pograničnim regijama u kojima polovica stanovnika živi u manje od 25 km od granice i stoga ga u cijelosti odbija;

11.

čvrsto podržava prijedlog izvjestiteljâ za Uredbu o zajedničkim odredbama (2) da se dodijeljena sredstva iz članka 104. stavka 7. Uredbe o zajedničkim odredbama izmijene kako bi se proračun za klasičnu teritorijalnu suradnju (sastavnice 1 i 4) povećao na 3 % proračuna Kohezijskog fonda i kako bi se uspostavila posebna rezerva od 0,3 % proračuna Kohezijskog fonda za ulaganja u međuregionalne inovacije. Ovaj pristup sličan je pristupu Parlamenta (3); Odbor se zalaže za to da se povećanje dodijeljenih sredstava odrazi i u okviru sastavnice 3;

12.

smatra da ta nova inicijativa za ulaganja u međuregionalne inovacije, kojom se nastavljaju prethodne inovativne mjere EFRR-a i inicijativa Vanguard, zbog svoje velike dodane vrijednosti i posebnosti u odnosu na tradicionalni ETS (sastavnice 1 i 4), zaslužuje povlašteni tretman u Uredbi, uz posebnu dodjelu proračunskih sredstava;

13.

smatra da je potrebno ojačati sinergije između tih ulaganja i programa Obzor Europa (4);

14.

ustraje na ideji da, ako ulaganja u međuregionalne inovacije trebaju promicati izvrsnost, trebaju istodobno ojačati i teritorijalnu koheziju i time olakšati sudjelovanje manje inovativnih regija u dinamici europskih međuregionalnih inovacija;

15.

u skladu sa zahtjevima iz mnogih mišljenja Odbora regija (5), predlaže pokretanje inicijative kojom bi se najosjetljivijim regijama iz članka 174. UFEU-a omogućilo da surađuju na inovativnim projektima za ulaganja s velikim potencijalom za širenje, prijenos i repliciranje na druga područja s istim strukturnim ograničenjima;

16.

poziva na veću usklađenost različitih programa europske teritorijalne suradnje. Programi transnacionalne suradnje povezani s makroregionalnom strategijom ili morskim bazenom trebali bi prema potrebi usvajati prioritete koji bi bili dosljedni i usklađeni s prioritetima makroregionalnih strategija ili morskih bazena koje pokrivaju;

17.

pozdravlja mjere koje se poduzimaju kako bi se pojednostavilo upravljanje sredstvima, u skladu s preporukama Skupine na visokoj razini i preporukama iz mnogih mišljenja Odbora regija (6);

18.

pozdravlja uvođenje metoda upravljanja prilagođenih malim projektima iz članaka 16. do 26., a posebice izražava zadovoljstvo zbog toga što je u Prijedlog uključen jedan članak (članak 24.) o fondu za male projekte, kako je Odbor predložio u svom mišljenju o toj temi (7). Ti su mali projekti, odnosno projekti „od građana za građane”, ključni za promicanje europskih integracija i uklanjanje vidljivih i nevidljivih graničnih prepreka te povećavaju europsku dodanu vrijednost jednog takvog mehanizma. Među ostalim, slaže se s time da korisnici tih malih projekata budu prekogranični pravni subjekti, EGTS-ovi, euroregije, pravni subjekti u najudaljenijim regijama ili druga udruženja različitih lokalnih i regionalnih vlasti.

19.

protivi se smanjenju EU-ovih stopa sufinanciranja s 85 % na 70 %. Time će se dodatno otežati sudjelovanje lokalnih i regionalnih dionika koji imaju ograničene financijske kapacitete;

20.

predlaže udvostručavanje postotka pretfinanciranja u prvoj godini kako bi se pomoglo da programi istinski počnu funkcionirati;

21.

predlaže povećanje postotka za tehničku pomoć na 8 %;

22.

predlaže da se stopa tematske koncentracije iz članka 15. poveća na najvišu stopu od 60 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a na nacionalnoj i regionalnoj razini;

23.

smatra da jedinstvena rezerva od 15 % za dobro upravljanje nije nužno pravedna jer sve regije nemaju jednaku potrebu za strukturnim reformama. ETS bi trebao moći primati prijenose iz novog Programa potpore reformama (8);

24.

toplo pozdravlja uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti Ujedinjene Kraljevine u sastavnice 1 i 2, po uzoru na Norvešku ili Island, kako je Odbor regija i zahtijevao (9). Odbor regija podržava stalnu potporu EU-a mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj putem programa PEACE PLUS;

25.

predlaže da se i trećim zemljama omogući sudjelovanje u sastavnici 4 (međuregionalna suradnja) i u ulaganjima u međuregionalne inovacije putem vanjskih namjenskih prihoda prenesenih u proračun EU-a.

26.

napominje da je promicanje europske teritorijalne suradnje (Interreg) već godinama jedan od glavnih prioriteta kohezijske politike EU-a. Projekti namijenjeni MSP-ovima već su dužni izvješćivati o državnim potporama u skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću. Posebne odredbe o regionalnim potporama za ulaganja poduzeća svih veličina također su uključene u smjernice o regionalnim potporama za razdoblje 2014. – 2020. i u odjeljak o regionalnim potporama Uredbe o općem skupnom izuzeću. Potpore za ETS bile bi usklađene s jedinstvenim tržištem, pa ih stoga treba isključiti iz obveze izvješćivanja u smislu članka 108. stavka 3. UFEU-a;

27.

predlaže da se zahtjevi za izvješćivanje o državnim potporama dodatno pojednostave kako bi se smanjilo administrativno opterećenje programskih tijela i korisnika. Odbor regija prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1588. Trebalo bi ispitati mogu li se mjere u području međuregionalne suradnje barem općenito izuzeti iz prava EU-a koje se odnosi na državne potpore.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017) 534 final, 20.9.2017.

(1) COM(2018) 373 final, nacrt mišljenja g. Arendsa (COTER-VI/048).

(2) Nacrt mišljenja g. Schneidera i gđe Marini (COTER-VI/045).

(3) Nacrt izvješća g. Arimonta, 2018/0199 (COD).

(4) COM(2018) 435 final.

(5) Ovaj prijedlog sadržava preporuke iz mišljenja gđe Maupertuis (COTER-VI/22), g. Herrere Campa (SEDEC-VI/8), g. Osvalda (COTER-V/21), g. Karácsonyja (COTER-VI/36) i dr.

(6) Mišljenje g. Osvalda (COTER-VI/012), mišljenje g. Vlasáka (COTER-VI/035).

(7) Mišljenje g. Brande „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje” (COTER-VI/023).

(8) Prijedlog Uredbe (EU) 2018/XXX o uspostavi Programa potpore reformama, COM(2018) 391 final

(9) Rezolucija o posljedicama povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije za lokalna i regionalna tijela EU-a, 129. plenarno zasjedanje, 17. svibnja 2018., RESOL-VI/031, točka 23.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/165

Mišljenje Europskog odbora regija o Prekograničnom mehanizmu

(2019/C 86/10)

Izvjestitelj:

Bouke ARENDS (NL/PES), član Izvršnog vijeća Emmena

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu

COM(2018) 373 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava (12)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S pravnim se preprekama većinom susreću osobe koje obavljaju interakciju na kopnenim granicama jer građani svakodnevno ili tjedno prelaze granice. Kako bi se utjecaj ove Uredbe usredotočio na regije koje su najbliže granici i u kojima postoji najviši stupanj integracije i interakcije između susjednih država članica, ona bi se trebala primjenjivati na prekogranične regije u smislu državnog područja obuhvaćenog susjednim graničn im regij ama s kopnenim granicama u dvije ili više država članica na razini regija NUTS 3 (1). To ne bi trebalo sprječavati države članice da primjenjuju Mehanizam i na druge morske i vanjske granice osim onih sa zemljama EFTA-e.

Kako bi se utjecaj ove Uredbe usredotočio na regije koje su najbliže granici i u kojima postoji najviši stupanj integracije i interakcije između susjednih država članica, ona bi se trebala primjenjivati na graničn e regij e s kopnenim i morskim granicama u dvije ili više država članica na razini regija NUTS 2 i NUTS 3 (1). To ne bi trebalo sprječavati države članice da primjenjuju Mehanizam i na druge morske i vanjske granice osim onih sa zemljama EFTA-e.

Obrazloženje

Potrebno je navesti da se Uredba primjenjuje i na morske granice te dodati razinu regija NUTS 2 kako bi se u različitim uvjetima omogućila procjena razine NUTS najprimjerenija za utvrđivanje mehanizma za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu.

Amandman 2.

Članak 3. – Definicije

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„prekogranična regija” znači područje obuhvaćeno susjednim regijama uz kopnenu granicu u dvije ili više država članica na razini regija NUTS 3;

(1)	„prekogranična regija” znači područje obuhvaćeno susjednim regijama uz kopnenu granicu ili prekograničnim regijama uz morsku granicu u dvije ili više država članica odnosno između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja na razini regija NUTS 3 i NUTS 2 ;

(2)	„zajednički projekt” znači bilo koji dio infrastrukture s učinkom u predmetnoj prekograničnoj regiji ili usluga od općeg gospodarskog interesa koja se pruža u predmetnoj prekograničnoj regiji;

(2)	„zajednički projekt” znači bilo koji dio infrastrukture s učinkom u predmetnoj prekograničnoj regiji ili usluga od općeg gospodarskog interesa koja se pruža u predmetnoj prekograničnoj regiji , neovisno o tome osjeća li se taj utjecaj s jedne ili s obje strane granice;

(3)	„pravna odredba” znači bilo koja pravna ili upravna odredba, pravilo ili upravna praksa koji se primjenjuju na zajednički projekt, neovisno o tome donosi li ih ili provodi zakonodavno ili izvršno tijelo;

(3)	„pravna odredba” znači bilo koja pravna ili upravna odredba, pravilo ili upravna praksa koji se primjenjuju na zajednički projekt, neovisno o tome donosi li ih ili provodi zakonodavno ili izvršno tijelo;

(4)	„pravna prepreka” znači bilo koja pravna odredba u pogledu planiranja, razvoja, zapošljavanja osoblja, financiranja ili funkcioniranja zajedničkog projekta koja sprječava ostvarenje svojstvenog potencijala granične regije u prekograničnim odnosima;

(4)	„pravna prepreka” znači bilo koja pravna odredba u pogledu planiranja, razvoja, zapošljavanja osoblja, financiranja ili funkcioniranja zajedničkog projekta koja sprječava ostvarenje svojstvenog potencijala granične regije u prekograničnim odnosima;

(5)	„pokretač” znači dionik koji utvrđuje pravnu prepreku i pokreće Mehanizam podnošenjem zahtjeva za pokretanje;

(5)	„pokretač” znači dionik koji utvrđuje pravnu prepreku i pokreće Mehanizam podnošenjem zahtjeva za pokretanje;

(6)	„zahtjev za pokretanje” znači dokument koji izrađuju jedan ili više pokretača radi pokretanja Mehanizma;

(6)	„zahtjev za pokretanje” znači dokument koji izrađuju jedan ili više pokretača radi pokretanja Mehanizma;

(7)

„država članica koja preuzima odredbu” znači država članica na čijem će se državnom području primjenjivati jedna ili više pravnih odredaba iz države članice čija se odredba prenosi u skladu s predmetnom Europskom prekograničnom obvezom („obveza”) ili Europskom prekograničnom izjavom („izjava”) ili u kojoj će se, ako ne postoji odgovarajuća pravna odredba, uspostaviti ad hoc pravno rješenje;

(7)

(8)	„država članica čija se odredba prenosi” znači država članica čije će se pravne odredbe primjenjivati u državi članici koja preuzima odredbu u skladu s predmetnom obvezom ili izjavom;

(8)	„država članica čija se odredba prenosi” znači država članica čije će se pravne odredbe primjenjivati u državi članici koja preuzima odredbu u skladu s predmetnom obvezom ili izjavom;

(9)

„nadležno tijelo za preuzimanje” znači tijelo u državi članici koja preuzima odredbu koje je nadležno za prihvaćanje primjene pravnih odredaba države članice čija se odredba prenosi na njezinu državnom području u skladu s predmetnom obvezom ili, u slučaju izjave, za preuzimanje obveze pokretanja zakonodavnog postupka koji je potreban za odstupanje od njezinih nacionalnih pravnih odredaba;

(9)

(10)	„nadležno tijelo za prenošenje” znači tijelo u državi članici čija se odredba prenosi koje je nadležno za donošenje pravnih odredaba koje će se primjenjivati u državi članici koja preuzima odredbu te za njihovu primjenu na svojem državnom području ili za oboje;

(10)	„nadležno tijelo za prenošenje” znači tijelo u državi članici čija se odredba prenosi koje je nadležno za donošenje pravnih odredaba koje će se primjenjivati u državi članici koja preuzima odredbu te za njihovu primjenu na svojem državnom području ili za oboje;

(11)	„područje primjene” znači područje u državi članici koja preuzima odredbu na kojem će se primjenjivati pravna odredba države članice čija se odredba prenosi ili ad hoc pravno rješenje.

(11)	„područje primjene” znači područje u državi članici koja preuzima odredbu na kojem će se primjenjivati pravna odredba države članice čija se odredba prenosi ili ad hoc pravno rješenje.

Obrazloženje

Dodavanje morskih granica u skladu s člankom 4. Uredbe u cilju pojašnjavanja zemljopisnog područja primjene.

„Zajednički projekt” znači projekt koji se u stvari odvija na teritoriju dotičnih regija razine NUTS 3, međutim zajednički projekt mogao bi se također razviti na teritoriju jedne regije ili općine.

Amandman 3.

Članak 4. – Mogućnosti država članica za uklanjanje pravnih prepreka

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Država članica odlučuje se za Mehanizam ili za postojeće načine za uklanjanje pravnih prepreka koje sprječavaju provedbu zajedničkog projekta u prekograničnim regijama na određenoj granici s jednom ili više susjednih država članica.	1. Nadležno tijelo države članice odlučuje se za Mehanizam ili za postojeće načine za uklanjanje pravnih prepreka koje sprječavaju provedbu zajedničkog projekta u prekograničnim regijama s jednom ili više susjednih država članica.
2. Država članica može, u pogledu određene granice s jednom ili više susjednih država članica, odlučiti i da će se uključiti u postojeći djelotvoran način koji je formalno ili neformalno uspostavila jedna ili više susjednih država članica.	2. Nadležno tijelo države članice može, u pogledu zajedničkog projekta u pograničnim regijama s jednom ili više susjednih država članica, odlučiti i da će se uključiti u postojeći djelotvoran način koji je formalno ili neformalno uspostavila jedna ili više susjednih država članica.
3. Države članice mogu primjenjivati Mehanizam i u prekograničnim regijama uz morske granice ili u prekograničnim regijama između jedne ili više država članica i jedn e ili više trećih zemalja ili jedne ili više prekomorskih zemalja i teritorija.	3. Nadležna tijela država članica mogu primjenjivati Mehanizam i u prekograničnim regijama uz unutarnje ili vanjske morske granice . Države članice mogu primjenjivati Mehanizam u prekograničnim regijama između jedne ili više država članica za zajednički projekt s jedn om ili više trećih zemalja ili prekomorskih teritorija.
4. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.	4. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.

Obrazloženje

Članak 4. je dvojako formuliran u nekoliko jezičnih verzija. Pravni tekst mogao bi se u nekim jezičnim verzijama tumačiti u smislu da jedna država članica treba drugu državu članicu radi provedbe graničnog Mehanizma s trećom zemljom. Iako je engleska verzija temelj, bilo bi bolje imati tekst u kojem je na svim jezicima jasno da država članica EU-a može provoditi granični Mehanizam sa susjednom trećom zemljom u svrhu zajedničkog projekta, bez sudjelovanja druge države članice EU-a.

Treba imati na umu da regije sa zakonodavnim ovlastima mogu uspostaviti i provoditi Mehanizam neovisno o volji države kada pravne prepreke utječu na pitanja zakonodavne nadležnosti na regionalnoj razini.

U pogledu primjene Mehanizma moraju se izričito navesti vanjske i unutarnje morske granice.

Amandman 4.

Članak 5. – Prekogranične koordinacijske točke

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Ako se odluči za Mehanizam, držav a članic a uspostavlja jednu ili više prekograničnih koordinacijskih točaka na jedan od sljedećih načina:

1. Ako se odluči za Mehanizam, nadležno tijelo držav e članic e uspostavlja jednu ili više prekograničnih koordinacijskih točaka na jedan od sljedećih načina:

(a)	imenuje, na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili na obje razine, prekograničnu koordinacijsku točku kao zasebno tijelo;

(a)	imenuje, na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili na obje razine, prekograničnu koordinacijsku točku kao zasebno tijelo;

(b)	uspostavlja prekograničnu koordinacijsku točku u okviru postojećeg tijela, na nacionalnoj ili regionalnoj razini;

(b)	uspostavlja prekograničnu koordinacijsku točku u okviru postojećeg tijela, na nacionalnoj ili regionalnoj razini;

(c)	povjerava dodatne zadaće odgovarajućem tijelu kao nacionalnoj ili regionalnoj prekograničnoj koordinacijskoj točki.

(c)	povjerava dodatne zadaće odgovarajućem tijelu kao nacionalnoj ili regionalnoj prekograničnoj koordinacijskoj točki.

2. Države članice koje preuzimaju odredbe i države članice čije se odredbe prenose utvrđuju i sljedeće:

2. Nadležna tijela držav a članic a koja preuzimaju odredbe i države članice čije se odredbe prenose utvrđuju i sljedeće:

(a)	je li prekogranična koordinacijska točka ili nadležno tijelo za preuzimanje/prenošenje ovlašteno sklopiti i potpisati obvezu te donijeti odluku o odstupanju od primjenjivog nacionalnog prava od datuma stupanja na snagu te obveze ili

(a)	je li prekogranična koordinacijska točka ili nadležno tijelo za preuzimanje/prenošenje ovlašteno sklopiti i potpisati obvezu te donijeti odluku o odstupanju od primjenjivog nacionalnog prava od datuma stupanja na snagu te obveze ili

(b)

je li prekogranična koordinacijska točka ili nadležno tijelo za preuzimanje/prenošenje ovlašteno potpisati izjavu te u njoj službeno navesti da će nadležno tijelo za preuzimanje poduzeti sve što je potrebno u pogledu zakonodavnih ili ostalih akata koje nadležna zakonodavna tijela u toj državi članici trebaju donijeti do određenog roka.

(b)

3. Države članice obavješćuju Komisiju o imenovanim prekograničnim koordinacijskim točkama do datuma početka primjene ove Uredbe.

Obrazloženje

Trebalo bi predvidjeti da regije sa zakonodavnim ovlastima budu u mogućnosti uspostaviti i provesti Mehanizam te, u skladu s tim, da regije same mogu uspostaviti regionalne prekogranične koordinacijske točke.

Amandman 5.

Članak 7. – Koordinacijske zadaće Komisije

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Komisija obavlja sljedeće koordinacijske zadaće:

(a)	surađuje s prekograničnim koordinacijskim točkama;

(a)	surađuje s prekograničnim koordinacijskim točkama;

(b)	objavljuje i ažurira popis svih nacionalnih i regionalnih prekograničnih koordinacijskih točaka;

(b)	objavljuje i ažurira popis svih nacionalnih i regionalnih prekograničnih koordinacijskih točaka;

(c)	uspostavlja i održava bazu podataka o svim obvezama i izjavama.

(c)	uspostavlja i održava bazu podataka o svim obvezama i izjavama.

(d)	uspostavlja komunikacijsku strategiju s ciljem: i) podržavanja razmjene najboljih praksi, ii) pružanja praktičnih pojedinosti u pogledu tematskog područja primjene Uredbe, i iii) pojašnjavanja postupka za sklapanje obveze ili izjave.

2. Komisija donosi provedbeni akt u pogledu funkcioniranja baze podataka iz stavka 1. točke (c) i obrazaca koji se trebaju upotrebljavati pri podnošenju informacija prekograničnih koordinacijskih točaka o provedbi i o uporabi Mehanizma. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 23. stavka 2.

Obrazloženje

Provedbu Uredbe trebala bi pratiti jasna i praktična informativna kampanja kako bi se dionicima olakšala primjena.

Amandman 6.

Članak 25. – Izvješćivanje

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Članak 25.	Članak 25.
Izvješćivanje	Evaluacija
Do dd. mm. gggg. [tj. prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe + pet godina; ispunjava Ured za publikacije], Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Odboru regija izvješće u kojem se ocjenjuje primjena ove Uredbe na temelju pokazatelja o njezinoj djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti, europskoj dodanoj vrijednosti i prostoru za pojednostavnjenja.	1. Do dd. mm. gggg. [tj. prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe + pet godina; ispunjava Ured za publikacije], Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Odboru regija izvješće u kojem se ocjenjuje primjena ove Uredbe na temelju pokazatelja o njezinoj djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti, europskoj dodanoj vrijednosti i prostoru za pojednostavnjenja. U izvješću se osobito razmatra geografsko i tematsko područje primjene Uredbe.
	2. Izvješće se sastavlja nakon javnog savjetovanja s raznim dionicima, uključujući lokalne i regionalne vlasti.

Obrazloženje

Komisija je odabrala razinu NUTS 3 kao zemljopisno područje primjene Uredbe. Učinkovitost Uredbe mogla bi se povećati proširenjem zemljopisnog područja primjene. Izvješće bi trebalo doprinijeti većoj jasnoći u tom pogledu.

U pogledu tematske primjene, Komisija se u Prijedlogu odlučila za infrastrukturu i usluge od općeg gospodarskog interesa. U izvješću bi se trebalo ocijeniti treba li više područja politika biti obuhvaćeno ovom Uredbom.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

cijeni trenutačne napore Europske komisije za postizanje napretka prema boljem iskorištavanju potencijala pograničnih regija te za omogućavanje rasta i održivog razvoja;

napominje da u ovom trenutku ne postoje jedinstvene europske zakonske odredbe za uklanjanje pravnih i administrativnih uskih grla uzduž granica, već samo nekoliko regionalnih mehanizama kao što su Unija Beneluksa i Nordijsko vijeće; stoga podržava Prijedlog uredbe s obzirom na to da se njime uspostavlja jasan dopunski pravni instrument za sve unutarnje i vanjske granice, što omogućuje uklanjanje uskih grla diljem EU-a korištenjem istog postupka;

zahvaljuje Komisiji što je uzela u obzir preporuke iz prethodnih mišljenja OR-a o graničnim preprekama, posebice iz mišljenja o komunikaciji „Poticanje rasta i kohezije u pograničnim regijama EU-a”;

ističe da EU ima 40 regija duž unutarnjih kopnenih granica, koje obuhvaćaju 40 % teritorija Unije i 30 % njezina stanovništva te naglašava da se pravne i administrativne prepreke moraju ukloniti, a cestovna i željeznička povezanost poboljšati kako bi se mogla jačati suradnja u graničnim regijama EU-a i europska integracija te promicati regionalni rast;

ističe da promjene koje se trenutačno odvijaju u važnim područjima politika na nacionalnoj razini onemogućuju potpuno ostvarivanje sloboda jedinstvenog tržišta; kada bi se uklonilo samo 20 % postojećih prepreka, to bi dovelo do povećanja BDP-a za 2 % i stvaranja više od milijuna radnih mjesta;

smatra da je od temeljne važnosti u Uredbu uključiti i morske granice kako bi se pojasnilo da zemljopisno područje primjene nije ograničeno samo na kopnene granice;

ističe uputnost primjene predmetne uredbe i na razinu regija NUTS 2 kako bi se u različitim uvjetima omogućila procjena razine NUTS najprimjerenija za utvrđivanje mehanizma za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu;

ističe da postoje i brojne regije uz kopnenu ili morsku vanjsku granicu u kojima prekogranični mehanizam može doprinijeti prevladavanju izazova s kojima se te regije suočavaju;

smatra da je instrument od velike važnosti za poticanje bliske suradnje u pograničnim regijama, društveni i kulturni razvoj tih regija, europsko građanstvo i prihvaćenost EU-a u javnosti. Upravo te regije najbolje prikazuju europsku viziju i zajedničke europske vrijednosti. Prekogranični Mehanizam to može ojačati;

Inicijativa odozdo prema gore i dobrovoljna osnova

10.

pozdravlja činjenicu da Mehanizam graničnim regijama nudi mogućnost da preuzmu inicijativu te pokrenu dijalog i postupak za uklanjanje pravnih i administrativnih uskih grla utvrđenih u vezi s pitanjima kao što su izgradnja prekogranične infrastrukture, primjena pravnog okvira za pružanje usluga i rad hitnih službi;

11.

sa zadovoljstvom primjećuje da prijedlog, kao pravni instrument „odozdo prema gore”, može na učinkovit način poduprijeti projekte prekogranične suradnje omogućujući decentraliziranim vlastima da primjenjuju zakone jedne države članice na teritoriju druge susjedne države članice na unaprijed utvrđenom području i za određeni projekt;

12.

slaže se s Komisijom da različiti učinkoviti mehanizmi, kao što su Nordijsko vijeće i Unija Beneluksa, već postoje te smatra da je prekogranični Mehanizam prikladna nadopuna postojećih mehanizama i rješenja koje su usvojile same države članice ili koja su usvojena u okviru suradnje među državama članicama. Odbor poziva na iznošenje daljnjih pojedinosti o načinima na koje se prekogranični Mehanizam, zajedno s postojećim mehanizmima, može primijeniti u praksi;

13.

prepoznaje dodanu vrijednost dobrovoljne primjene instrumenta za određeni projekt, koja omogućava odabir najprikladnijeg instrumenta: ili mehanizma EU-a ili nekog drugog, postojećeg bilateralnog instrumenta za uklanjanje pravnih prepreka koje ometaju provedbu zajedničkog projekta u prekograničnim situacijama;

14.

poziva Komisiju da regijama sa zakonodavnim ovlastima omogući uspostavu i primjenu Mehanizma za primanje prijenosa pravnih odredaba od nadležnih tijela druge države članice kada se radi o pravnim preprekama koje utječu na pitanja zakonodavne nadležnosti na regionalnoj razini. Također traži da u svakom slučaju regije samostalno odlučuju o uspostavi svojih regionalnih prekograničnih koordinacijskih točaka;

15.

ujedno se zalaže za primjenu usklađenih pravila koja bi pri uvođenju novih EU-ovih mehanizama financiranja mogla biti korisna za podupiranje suradnje među pograničnim područjima;

Područje primjene

16.

prepoznaje potrebu za ograničenjima u područjima na koje će se primjenjivati Uredba Komisije, ali je zabrinut zbog ograničenja primjene Uredbe na regije razine NUTS 3, te stoga poziva na evaluaciju njezinog zemljopisnog i tematskog područja primjene pet godina nakon stupanja na snagu;

17.

poziva Komisiju da pojasni zajedničke projekte koji će biti prihvatljivi i da definira infrastrukturne projekte i usluge od općeg gospodarskog interesa; skreće pažnju Komisije u ovom kontekstu na nedostatak jasnoće koji ponekad postoji na lokalnoj i regionalnoj razini u pogledu sadržaja usluga od općeg gospodarskog interesa; spreman je zajedno s Komisijom i državama članicama istražiti tematsku primjenu Uredbe, na temelju individualnih slučajeva i primjera;

18.

nakon detaljnog čitanja teksta, primjećuje da prijevod nije uvijek dosljedan, što dovodi do nejasnoća u pogledu primjene određenih članaka, posebice članka 4. stavka 3. o primjeni u trećim zemljama. Odbor smatra da ograničenje suradnje s trećim zemljama, na što ukazuje jasno upućivanje na dvije države članice EU-a, predstavlja prepreku. Nadalje, smatra da bi bilo poželjno jasnije formulirati članke Prijedloga uredbe o pripremi i podnošenju samoinicijativnog dokumenta i povezanih pitanja utvrđenih u člancima 8. – 12.;

Provedba i funkcioniranje

19.

smatra da je predloženi postupak sveobuhvatan. Inovativna priroda Mehanizma znači da će postojati potreba za jasnoćom u vezi s koracima koje treba poduzeti u pripremama za sklapanje obveze ili izjave, a postoji također i rizik od nametanja administrativnog opterećenja za regije i države članice. OR snažno podupire izvješće iz članka 25., koje će također uključiti pojednostavljenje primjene Uredbe. Osim toga, smatra da bi se tom problemu trebalo posvetiti više pozornosti kako bi nadležna tijela na nacionalnoj razini započela s pojednostavljenjem nacionalnih propisa;

20.

naglašava potrebu za brzom i jasnom provedbom Uredbe i poziva Komisiju da u tom kontekstu uzme u obzir pouke i iskustvo stečeno tijekom provedbene faze Uredbe o EGTS-u te da potakne države članice da provedu Mehanizam u najkraćem mogućem roku za prekogranične projekte; smatra da u je ovom kontekstu potrebno dodatno objašnjenje uloge prekograničnih koordinacijskih točaka. Također želi da OR ima ulogu u, kao što je to već slučaj za EGTS, registraciji europskih prekograničnih konvencija i europskih prekograničnih deklaracija u cilju osiguravanja boljih povratnih informacija i razmjene najboljih praksi;

21.

nadalje, treba imati na umu da i drugi mehanizmi za teritorijalnu suradnju, kao što su radne zajednice, mogu biti korisni i služiti kao dopuna Mehanizmu;

22.

poziva svoje članove da podijele primjere, među ostalim u pogledu prekograničnih prometnih veza i zajedničkog korištenja hitnih službi, razvoja poslovnih parkova itd.;

23.

poziva institucije EU-a i države članice da provedba Uredbe bude popraćena jasnom komunikacijskom strategijom, s posebnim naglaskom na razmjeni primjera najbolje prakse i na tematskom području primjene Uredbe;

24.

naglašava komplementarnost prekograničnog Mehanizma i instrumenta EGTS-a i činjenicu da bi EGTS, kao nadnacionalni i podnacionalni subjekt, bio praktični alat za pokretanje i provedbu projekata u okviru novog Mehanizma. Bit će potrebni dodatni napori kako bi se utvrdilo na koje se načine Mehanizam i EGTS međusobno nadopunjuju;

25.

smatra da je Mehanizam korisna dopuna programa Interreg, s obzirom na to da u određenim situacijama može ponuditi zanimljive pristupe koji bi mogli olakšati provedbu prekograničnih projekata.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/173

Mišljenje Europskog odbora regija o Reformi ZPP-a

(2019/C 86/11)

Glavni izvjestitelj:

Guillaume CROS (FR/PES), potpredsjednik Vijeća Regije Okcitanije

Referentni dokumenti

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

COM/2018/392 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

COM(2018) 393 final

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka

COM/2018/394 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

COM(2018) 392 final

Amandman 1.

Uvodna izjava (5)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se zadržali ključni elementi na razini cijele Unije i omogućila usporedivost odluka država članica, a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnog travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije pobliže odrede u skladu sa svojim lokalnim uvjetima. Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje, uključujući primjerice agrošumarstvo i obradiva zemljišta s grmljem i drvećem, te da je u skladu s njom obvezno uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija. Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će odrediti države članice. Okvirna definicija „trajnog travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da pobliže odrede kriterije te da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje i mogu se upotrebljavati za ispašu ili se od njih može proizvesti hrana za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne.

Kako bi se zadržali ključni elementi na razini cijele Unije i omogućila usporedivost odluka država članica, a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnog travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije pobliže odrede u skladu sa svojim lokalnim uvjetima. Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje, uključujući primjerice agrošumarstvo i obradiva zemljišta s grmljem i drvećem, te da je u skladu s njom obvezno uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija. Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji, pod uvjetom da su uvrštene u parcele s nasadima, koje će odrediti države članice. Okvirna definicija „trajnog travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da pobliže odrede kriterije te da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje i mogu se upotrebljavati za ispašu ili se od njih može proizvesti hrana za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne.

Obrazloženje

Treba poticati agrošumarske prakse, koje pogoduju klimi i okolišu, a ne cijelim parcelama gustiša koje, zapravo, nisu poljoprivredna već šumska područja.

Amandman 2.

Uvodna izjava (9)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na prave poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije u pogledu takva usmjeravanja potpore, trebala bi se utvrditi okvirna definicija „pravog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima. Na temelju te okvirne definicije države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima, i to na temelju uvjeta kao što su ispitivanja dohotka, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i upisivanje u registre. Time se ne bi trebali iz potpore isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja.

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na prave poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije u pogledu takva usmjeravanja potpore, trebala bi se utvrditi okvirna definicija „pravog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima. Na temelju te okvirne definicije države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima, i to na temelju uvjeta kao što su udio dohotka od poljoprivrede , količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i upisivanje u registre. Time se ne bi trebali iz potpore isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja.

Obrazloženje

Bolje je u obzir uzeti udio dohotka od poljoprivrede nego samo dohodak, koji bi mogao isključiti mala poljoprivredna gospodarstva.

Amandman 3.

Uvodna izjava (11)

Prijedlog Komisije

Amandman

Kako bi se učvrstili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Osim toga, trebalo bi na razini Unije pobliže utvrditi skup posebnih ciljeva koje bi države članice trebale primijeniti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Tim bi se posebnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete, pri čemu bi se trebalo uzeti u obzir relevantno zakonodavstvo Unije, posebno u području klime, energije i okoliša, te postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

U okviru ZPP-a mora se izričito uzeti u obzir politika EU-a u području ravnopravnosti, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti potrebi za poticanjem većeg sudjelovanja žena u razvoju socioekonomske strukture ruralnih područja. Ova Uredba trebala bi pridonijeti postizanju veće vidljivosti rada žena te bi je stoga trebalo uzeti u obzir u okviru posebnih ciljeva koje će države članice uključiti u svoje strateške planove.

Obrazloženje

Emancipacija žena u ruralnim područjima od ključne je važnosti.

Amandman 4.

Uvodna izjava (12)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi bio prilagođen multifunkcionalnosti sustava poljoprivrede, šumarstva i prehrane u Uniji, pametniji, modernizirani i održiviji ZPP trebao bi uključivati istraživanje i razvoj, uz ulaganje u tehnološki razvoj i digitalizaciju te poboljšanje pristupa nepristranom, pouzdanom, relevantnom i novom znanju.

Kako bi bio prilagođen multifunkcionalnosti sustava poljoprivrede, šumarstva i prehrane u Uniji, pametniji, modernizirani i održiviji ZPP trebao bi uključivati istraživanje i razvoj, uz ulaganje u tehnološki razvoj, digitalizaciju i agroekološke prakse te poboljšanje pristupa nepristranom, pouzdanom, relevantnom i novom znanju , uključujući znanja poljoprivrednika i razmjenu znanja među njima .

Obrazloženje

Tehnološki razvoj, digitalizacija, agroekološke prakse i razmjena znanja među poljoprivrednicima pomoći će ostvarenju pametnijeg, moderniziranog i održivijeg ZPP-a.

Amandman 5.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (12)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Smanjenje digitalnog jaza u ruralnim područjima neophodno je za zadržavanje stanovništva i njegov gospodarski razvoj, a posebice za pružanje usluga.

Digitalizacija poljoprivrede nudi znatne mogućnosti u području proizvodnje, plasiranja na tržište, zaštite potrošača te zaštite prirodne i kulturne baštine ruralnih područja. Međutim, valja se pobrinuti da mala gospodarstva, čiji pristup novim tehnologijama može biti ograničen, imaju koristi od tih mogućnosti i da tehnološki razvoj ne smanji samostalnost poljoprivrednika, koji mora zadržati kontrolu nad digitalnim podacima koji se prikupljaju o njegovom gospodarstvu.

Obrazloženje

Digitalizacija mora donijeti korist svim poljoprivrednim gospodarstvima.

Amandman 6.

Uvodna izjava (14)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Radi poticanja pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora izravna plaćanja ostaju jedan od ključnih elemenata za osiguranje pravedne potpore dohotku za poljoprivrednike. Jednako tako, potrebna su ulaganja u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju, inovacij e, diversifikaciju te primjenu novih tehnologija radi poboljšanja tržišnog nagrađivanja poljoprivrednika.

Radi poticanja održivog i otpornog poljoprivrednog sektora u svim regijama izravna plaćanja ostaju jedan od ključnih elemenata za osiguranje pravedne potpore dohotku za poljoprivrednike. Jednako tako, potrebna su ulaganja u modernizaciju, inovacij u i diversifikaciju poljoprivrednih gospodarstava te primjenu novih tehnologija radi poboljšanja njihove otpornosti i tržišnog nagrađivanja poljoprivrednika.

Obrazloženje

Izravnim se plaćanjima treba potaknuti preobrazba gospodarstava kako bi se u svim regijama poboljšala njihova otpornost i povećali prihodi od tržišta.

Amandman 7.

Uvodna izjava (15)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na prihode. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva, trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za osiguranje odgovarajuć eg upravljanja rizicima . U tu bi se svrhu države članice i poljoprivrednici mogli osloniti na platformu na razini Unije za upravljanje rizicima za izgradnju kapaciteta kako bi se poljoprivrednicima pružili odgovarajući financijski instrumenti za ulaganja i pristup obrtnom kapitalu, osposobljavanju, prijenosu znanja i savjetovanju.

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na prihode. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva, trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za odgovarajuć u regulaciju tržišta i sprečavanje rizika . U tu bi se svrhu države članice i poljoprivrednici mogli osloniti na platformu na razini Unije za upravljanje rizicima za izgradnju kapaciteta kako bi se poljoprivrednicima pružili odgovarajući financijski instrumenti za ulaganja i pristup obrtnom kapitalu, osposobljavanju, prijenosu znanja i savjetovanju.

Obrazloženje

S obzirom na sve veći broj rizika s kojima se suočavaju poljoprivredna gospodarstva, potreban je čvrst okvir za prevenciju.

Amandman 8.

Uvodna izjava (17)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebala bi se nastaviti jamčiti sigurnost opskrbe hranom, a to znači stalan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane. Nadalje, s pomoću ZPP-a trebao bi se poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene potrebe u području hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, rasipanje hrane i dobrobit životinja. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebala bi se nastaviti jamčiti sigurnost opskrbe hranom, a to znači stalan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane. Nadalje, s pomoću ZPP-a trebao bi se poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene potrebe u području hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, rasipanje hrane, dobrobit životinja te očuvanje poljoprivrednih genetskih resursa. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama , primjerice tradicionalni proizvodi specifični za određeno područje, te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača. Osim toga, ta bi politika trebala pridonijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja u pogledu pristupa hrani.

Obrazloženje

Europska unija ima sreće da je očuvala brojne tipične tradicionalne proizvode i poljoprivredne genetske resurse, koje valja promicati.

Amandman 9.

Uvodna izjava (20)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osiguralo da Unija poštuje svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi, određene vrste intervencija predviđene ovom Uredbom trebale bi se i dalje prijavljivati kao potpora iz „zelene kutije”, koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili učinak na proizvodnju, ili kao potpora iz „plave kutije” u okviru programa ograničavanja proizvodnje i stoga biti izuzete iz obveza smanjenja. Iako su odredbe utvrđene ovom Uredbom za te vrste intervencija već u skladu sa zahtjevima „zelene kutije” iz Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi odnosno zahtjevima „plave kutije” iz članka 6.5. navedenog Sporazuma, trebalo bi osigurati da intervencije koje planiraju države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za te vrste intervencija i dalje poštuju te zahtjeve.

Amandman 10.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (20)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Da bi se uvažili UN-ovi ciljevi održivog razvoja, a posebice ciljevi 1. i 2., te u skladu s usklađenošću politika radi razvoja Unije, ZPP bi u zemljama u razvoju trebao promicati razvoj održive i prosperitetne obiteljske poljoprivrede, čime se potiče održavanje ruralnog stanovništva i osigurava sigurnost njegove opskrbe hranom. Zbog toga se poljoprivredni i prehrambeni proizvodi ne bi smjeli izvoziti iz EU-a po cijenama nižima od cijene proizvodnje u Europi.

Obrazloženje

U skladu s člankom 54. OR-ova mišljenja o perspektivama ZPP-a, ZPP bi za postizanje tog cilja trebalo izmijeniti, što bi trebalo unijeti kao 10. cilj ZPP-a.

Amandman 11.

Uvodna izjava (22)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S pomoću okvira standarda GAEC nastoji se pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, suočavanju s izazovima u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti. Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2020. u okviru ekologizacije izravnih plaćanja, ublažavanja klimatskih promjena i potrebe za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava, posebno upravljanja hranjivim tvarima. Potvrđeno je da svaki GAEC pridonosi ostvarenju više ciljeva. Kako bi provele taj sustav, države članice trebale bi za svaki od standarda utvrđenih na razini Unije utvrditi nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće uvjete na poljoprivrednom gospodarstvu, korištenje zemljišta, plodored, uzgojne prakse i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Uz to države članice mogu utvrditi druge nacionalne standarde povezane s glavnim ciljevima utvrđenima u Prilogu III. radi boljeg ostvarenja ciljeva okvira GAEC u području okoliša i klime. Kako bi se poduprla uspješnost poljoprivrednih gospodarstava u agronomskom i okolišnom smislu, u sklopu okvira GAEC utvrdit će se planovi upravljanja hranjivim tvarima s pomoću elektroničkog alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava koji će države članice staviti na raspolaganje pojedinačnim poljoprivrednicima. Tim bi se alatom trebala omogućiti potpora donošenju odluka na poljoprivrednim gospodarstvima, počevši s minimalnim funkcijama za upravljanje hranjivim tvarima. Općom interoperabilnosti i modularnosti trebala bi se osigurati i mogućnost dodavanja drugih elektroničkih aplikacija e-uprave i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u cijeloj Uniji, Komisija može poduprijeti države članice u izradi navedenog alata i potrebnim uslugama skladištenja i obrade podataka.

S pomoću okvira standarda GAEC nastoji se pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, suočavanju s izazovima u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti , uključujući poljoprivredne genetske resurse . Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2020. u okviru ekologizacije izravnih plaćanja, ublažavanja klimatskih promjena i potrebe za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava, posebno upravljanja hranjivim tvarima. Potvrđeno je da svaki GAEC pridonosi ostvarenju više ciljeva. Kako bi provele taj sustav, države članice trebale bi za svaki od standarda utvrđenih na razini Unije utvrditi nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće uvjete na poljoprivrednom gospodarstvu, korištenje zemljišta, godišnji plodored, uzgojne prakse i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Uz to države članice mogu utvrditi druge nacionalne standarde povezane s glavnim ciljevima utvrđenima u Prilogu III. radi boljeg ostvarenja ciljeva okvira GAEC u području okoliša i klime. Kako bi se poduprla uspješnost poljoprivrednih gospodarstava u agronomskom i okolišnom smislu, u sklopu okvira GAEC utvrdit će se planovi upravljanja hranjivim tvarima s pomoću elektroničkog alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava koji će države članice staviti na raspolaganje pojedinačnim poljoprivrednicima. Tim bi se alatom trebala omogućiti potpora donošenju odluka na poljoprivrednim gospodarstvima, počevši s minimalnim funkcijama za upravljanje hranjivim tvarima. Općom interoperabilnosti i modularnosti trebala bi se osigurati i mogućnost dodavanja drugih elektroničkih aplikacija e-uprave i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u cijeloj Uniji, Komisija može poduprijeti države članice u izradi navedenog alata i potrebnim uslugama skladištenja i obrade podataka.

Obrazloženje

Plodored je učinkovit samo ako se odvija svake godine i ako je fleksibilan. (Vidjeti: Prilog III. Standarda dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta za zemljišta – GAEC 8). Potrebno je djelovati protiv propadanja poljoprivrednih genetskih resursa.

Amandman 12.

Uvodna izjava (24)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice trebale bi osnovati savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, koje će imati gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, kako bi poboljšale održivo upravljanje i opću uspješnost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te utvrdile potrebna poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te bi službe trebale poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a te standarde koji proizlaze iz zakonodavstva u području vode, održive upotrebe pesticida te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije i upravljanja rizicima. Radi veće kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti savjetnike u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija.

Države članice trebale bi osnovati savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, koje će imati gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, kako bi poboljšale produktivnost čimbenika, održivo upravljanje i opću uspješnost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te utvrdile potrebna poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te bi službe trebale poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a te standarde koji proizlaze iz zakonodavstva u području vode, održive upotrebe fitosanitarnih proizvoda te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije i upravljanja rizicima. Radi veće kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti savjetnike u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija.

Amandman 13.

Uvodna izjava (27)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako dodjeljuju proizvodno nevezanu izravnu potporu na temelju sustava prava na plaćanje, države članice trebale bi nastaviti upravljati jednom ili više nacionalnih pričuva po skupini područja. Takve bi pričuve trebale prvenstveno biti namijenjene mladim poljoprivrednicima i poljoprivrednicima koji tek počinju obavljati svoju poljoprivrednu djelatnost. Pravila o primjeni i prijenosu prava na plaćanje potrebna su i radi osiguranja nesmetanog funkcioniranja sustava.

Obrazloženje

Mogućnost trgovanja javnim subvencijama nije prihvatljiva.

Amandman 14.

Uvodna izjava (28)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S obzirom na svoju ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Radi poticanja uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa potpore, države članice trebale bi imati opciju ponuditi malim poljoprivrednicima mogućnost zamjene drugih izravnih plaćanja zaokruženim iznosom plaćanja za male poljoprivrednike.

S obzirom na svoju ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Radi poticanja uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa potpore koji podupiru zaposlenost , države članice trebale bi imati opciju ponuditi malim poljoprivrednicima mogućnost zamjene drugih izravnih plaćanja zaokruženim iznosom plaćanja za male poljoprivrednike.

Obrazloženje

Mala poljoprivredna gospodarstva imaju ključnu ulogu u održavanju dinamičnosti i očuvanju zemlje.

Amandman 15.

Uvodna izjava (38)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Potpora za obveze upravljanja može uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj; plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni procesi prihvatljivi za okoliš, kao što su agroekologija, konzervacijska poljoprivreda i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; dobrobit životinja; očuvanje, održiva uporaba i razvoj genetskih resursa Države članice mogu na temelju svojih potreba uspostaviti druge programe u okviru ove vrste intervencija. Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Obveze povezane s tom vrstom intervencija mogu se preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i mogu se primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

Potpora za obveze upravljanja može uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj; plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni procesi prihvatljivi za okoliš, kao što su agroekologija, konzervacijska poljoprivreda i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; dobrobit životinja; očuvanje, održiva uporaba i razvoj genetskih resursa. Države članice mogu na temelju svojih potreba uspostaviti druge programe u okviru ove vrste intervencija. Da bi bila poticajna, ta vrsta plaćanja ne bi trebala obuhvaćati samo dodatne troškove i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Obveze povezane s tom vrstom intervencija mogu se preuzeti na unaprijed utvrđeno višegodišnje razdoblje i mogu se primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

Obrazloženje

Kako bi se potakle prakse koje pogoduju okolišu, predlažemo da se plaćanje ne ograniči na pokrivanje izgubljene zarade. Za postizanje učinka na okoliš primjerenije je višegodišnje razdoblje.

Amandman 16.

Uvodna izjava (40)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, države članice mogu dodjeljivati potporu poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, i dalje bi se trebale nastaviti primjenjivati oznake iz politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačala njegova sinergija s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedb om Direktive o mreži Natura 2000 i Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju rješavanja specifičnog nepovoljnog položaja koji je posljedica provedbe Direktive 2009/147/EZ i Direktive 92/43/EEZ kako bi se pridonijelo učinkovitom upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima na područjima riječnih slivova kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji premašuju relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne prouzroče dvostruko financiranje iz programa za ekologiju. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, države članice dodjeljuju potporu poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, i dalje bi se trebale nastaviti primjenjivati oznake iz politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačala njegova sinergija s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na plaćanje korisnicima za provedb u Direktive o mreži Natura 2000 i Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju rješavanja specifičnog nepovoljnog položaja koji je posljedica provedbe Direktive 2009/147/EZ i Direktive 92/43/EEZ kako bi se pridonijelo učinkovitom upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima na područjima riječnih slivova kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji premašuju relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne prouzroče dvostruko financiranje iz programa za ekologiju. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

Obrazloženje

Poljoprivrednu proizvodnju treba održati u svim europskim područjima, uključujući i one problematične. Kako bi se potakle prakse koje pogoduju okolišu, predlažemo da se plaćanje ne ograniči na pokrivanje izgubljene zarade.

Amandman 17.

Uvodna izjava (41)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, na poljoprivrednim gospodarstvima i izvan njih. Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, konsolidaciju i poboljšanje zemljišta, poljoprivredne i šumske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti među državama članicama, u ovu je Uredbu uvršten negativni popis područja ulaganja.

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, na poljoprivrednim gospodarstvima i izvan njih. Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, poboljšanje zemljišta, poljoprivredne i šumske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu , kao i očuvanje poljoprivrednih genetskih resursa . Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti među državama članicama, u ovu je Uredbu uvršten negativni popis područja ulaganja. Gornje granice tih ulaganja određuju se po poljoprivrednom gospodarstvu. Omotnica tog instrumenta ograničena je na 10 % sredstava dodijeljenih predmetnoj državi članici u okviru fonda EPFRR.

Obrazloženje

Određivanje gornje granice potpora ulaganjima omogućava podržavanje većeg broja projekata. Ograničavanjem omotnice omogućava se dodjeljivanje većih sredstava drugim prioritetima EPFRR-a.

Amandman 18.

Uvodna izjava (44)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
S obzirom na potrebu za osiguranjem odgovarajućih alata za upravljanje rizikom trebalo bi zadržati premije osiguranja i uzajamne fondove koji se financiraju iz EPFRR-a . Kategorija uzajamnih fondova obuhvaća i one povezane s gubicima u proizvodnji i opće instrumente za stabilizaciju prihoda i instrumente za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor povezane s gubicima prihoda.	S obzirom na potrebu za osiguranjem odgovarajućih alata za upravljanje rizikom trebalo bi zadržati premije osiguranja i uzajamne fondove. Kategorija uzajamnih fondova obuhvaća i one povezane s gubicima u proizvodnji i opće instrumente za stabilizaciju prihoda i instrumente za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor povezane s gubicima prihoda.

Obrazloženje

Financiranje iz EPFRR-a iziskivalo bi odgovarajuće povećanje sredstava tog fonda.

Amandman 19.

Uvodna izjava (56)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju posebnu situaciju i potrebe, utvrditi ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i oblikovati intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnom kontekstu i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući najudaljenije regije u skladu s člankom 349. UFEU-a. Takav postupak trebao bi pridonijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istodobno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a.

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi , predviđajući uspostavu planova ruralnog razvoja na najprimjerenijoj geografskoj razini, analizirati svoju posebnu situaciju i potrebe, utvrditi ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i oblikovati intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnom kontekstu i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući najudaljenije regije u skladu s člankom 349. UFEU-a i regije u najnepovoljnijem položaju navedene u trećem podstavku članka 174. UFEU-a . Takav postupak trebao bi pridonijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istodobno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a.

Obrazloženje

Iako postoji mogućnost da se neki elementi strateških planova uspostave na regionalnoj razini, nije poznat opseg te hipotetske regionalizacije. Uredbom se treba predvidjeti uspostava programâ ruralnog razvoja na primjerenoj razini, barem u udaljenim regijama. Pri izradi strateških planova u okviru ZPP-a i pri oblikovanju intervencija u posebnim nacionalnim i regionalnim kontekstima, države članice trebale bi uzimati u obzir naročito regije u najnepovoljnijem položaju navedene u članku 174. UFEU-a, kao što su otoci te pogranične i planinske regije.

Amandman 20.

Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Definicije koje je potrebno utvrditi u strateškim planovima u okviru ZPP-a

1. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju definicije za poljoprivrednu djelatnost, poljoprivrednu površinu, prihvatljivi hektar, prave poljoprivrednike i mlade poljoprivrednike:

(a)

„poljoprivredna djelatnost” definira se tako da obuhvaća i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, uključujući pamuk i kulture kratkih ophodnji , i održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva;

(a)

„poljoprivredna djelatnost” definira se tako da obuhvaća i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, uključujući pamuk i agrošumarstvo , i održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva;

(b)	„poljoprivredna površina” definira se tako da obuhvaća obradiva zemljišta, trajne nasade i trajne travnjake. Države članice dodatno pojašnjavaju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” i „trajni travnjak” u skladu sa sljedećim okvirom:

(b)	„poljoprivredna površina” definira se tako da obuhvaća obradiva zemljišta, trajne nasade i trajne travnjake. Države članice dodatno pojašnjavaju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” i „trajni travnjak” u skladu sa sljedećim okvirom:

„obradivo zemljište” je zemljište zasijano za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali neobrađene, uključujući površine ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 (1), s člankom 39. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (2), s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili s člankom 65. ove Uredbe;

ii.	„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji;

ii.	„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji umetnute u usjeve ;

iii.

„trajni travnjak i trajni pašnjak” (zajedno „trajni travnjak”) je zemljište koje nije uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu u razdoblju od pet ili više godina te na kojem prirodno (samoniklo) ili uz uzgoj (zasijano) rastu trave ili drugo travoliko krmno bilje. Može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje i/ili stabla koji se mogu upotrebljavati za ispašu ili od kojih se može proizvesti hrana za životinje pod uvjetom da trave i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladavaju. Trajni travnjaci mogu obuhvaćati i površine koje se mogu upotrebljavati za ispašu na kojima se provode ustaljene lokalne prakse prema kojima trava i drugo travoliko krmno bilje tradicionalno ne prevladavaju ili površine koje se mogu upotrebljavati za ispašu na kojima trava i drugo travoliko krmno bilje ne prevladavaju ili nisu prisutni.

Također treba uzeti u obzir sustava ispaše u kojima travoliko krmno bilje ne prevladava, već služi kao stočna hrana, kao što je slučaj sa sustavima pretvorenima u pašnjake ili s grmovitim i šumovitim travnjacima u planinskim područjima;

Obrazloženje

Predlaže se zadržavanje postojeće formulacije Skupne uredbe u kojoj se u obzir uzimaju posebna obilježja sredozemnih travnjaka, kao što su sustavi pretvoreni u pašnjake ili grmoviti i šumoviti travnjaci u planinskim područjima.

Amandman 21.

Članak 4. stavak 1. točka (d)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„pravi poljoprivrednici” definiraju se tako da se osigura da se potpora ne dodjeljuje osobama kojima poljoprivredna djelatnost čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti ili čija glavna poslovna djelatnost nije poljoprivredna djelatnost, ali da se iz potpore ne isključe poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima. U definiciji se omogućuje da se odredi koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima, i to na temelju uvjeta kao što su udio prihoda od poljoprivredne proizvodnje, predmet poslovanja i/ili upisivanje u registre. U svakom slučaju, u definiciji se mora očuvati europski model obiteljske poljoprivrede (bilo samostalne ili zadružne) u kojem se poljoprivrednik izravno bavi poljoprivredom i od nje živi, a po potrebi se mogu u obzir uzeti specifičnosti pojedinih regija, kako je utvrđeno člankom 349. UFEU-a.

Obrazloženje

Uzimanje u obzir prihoda moglo bi za posljedicu imati isključivanje malih poljoprivrednika. Uzimanje u obzir udjela prihoda od poljoprivrede omogućava da se na bolji način utvrdi tko je stvarni poljoprivrednik. Potrebno je reafirmirati europski model obiteljske poljoprivrede.

Amandman 22.

Članak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Cilj je potpore iz EFJP-a i EPFRR-a daljnje poboljšanje održivog razvoja sektora poljoprivrede, sektora hrane te ruralnih područja i ona doprinosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva:

(a)	poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom;

(a)	poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom;

(b)	jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime;

(b)	jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime;

(c)	jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

(c)

jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja, uz stavljanje naglaska na osiguravanje primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva, u skladu s člankom 39. točkom (b) UFEU-a, posvećujući posebnu pažnju ruralnim područjima koja se suočavaju s ozbiljnim problemima u pogledu depopulacije .

Ti će se ciljevi dopuniti međusektorskim ciljem modernizacije poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe. Treba također poticati odnose između različitih subjekata u vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda, jačanjem njihovih ugovornih odnosa i njihove transparentnosti te uključivanjem alata kao što su standardni opservatoriji cijena i troškova proizvodnje.

Obrazloženje

ZPP mora nastojati da se, u skladu s člankom 39. UFEU-a, posveti posebna pozornost ruralnim područjima pogođenima depopulacijom i poboljša funkcioniranje lanaca hrane.

Amandman 23.

Članak 6. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Posebni ciljevi

1. Kako bi se ostvarili opći ciljevi, radi se na ostvarenju sljedećih posebnih ciljeva:

(a)	poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;

(a)	poticanje održivog prihoda , usporedivog s prihodima u cjelokupnom gospodarstvu, i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na državnom području EU-a kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;

(b)	pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;

(b)	pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje ekonomske, socijalne, okolišne i teritorijalne konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju , kao i na agroekologiju, i na popularizaciju održivih načina proizvodnje ;

(c)	poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;

(c)	poboljšanje produktivnosti čimbenika proizvodnje, posebno s ciljem smanjenja troškova robe i usluga koje proizvodi poljoprivredni sektor;

(d)	doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

(d)	poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;

(e)	poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;

(e)	doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

(f)	doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

(f)	poticanje održivog učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su poljoprivredni genetski resursi, voda, tlo i zrak;

(g)	privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(g)	doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

(h)	promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;

(h)	privlačenje mladih , ali i novih poljoprivrednika , osobito u regijama s najvećom stopom depopulacije, i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(i)	poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, rasipanje hrane te dobrobit životinja.

(i)	promicanje zapošljavanja, rasta, sudjelovanja žena u ruralnom gospodarstvu, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;

(j)	poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, rasipanje hrane te dobrobit životinja;

(k)	poticanje razvoja održive obiteljske poljoprivrede u državama u razvoju, u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja br. 1 i 2 te s usklađenosti politika radi razvoja Unije.

Amandman 24.

Članak 8.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Države članice ciljeve iz glave II. ostvaruju utvrđivanjem intervencija utemeljenih na vrstama intervencija iz poglavlja II., III. i IV. ove glave u skladu sa zajedničkim zahtjevima iz ovog poglavlja.	Države članice i regije zadužene za upravljanje ciljeve iz glave II. ostvaruju utvrđivanjem intervencija utemeljenih na vrstama intervencija iz poglavlja II., III. i IV. ove glave u skladu sa zajedničkim zahtjevima iz ovog poglavlja.

Obrazloženje

Potrebno je održati i ojačati ulogu europskih regija u upravljanju ZPP-om i njegovoj provedbi kako bi se političke odluke prilagodile specifičnim teritorijalnim i sektorskim odlikama.

Amandman 25.

Članak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a intervencije oblikuju u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te s glavnim načelima prava Unije.

Imajući u vidu da zajednička poljoprivredna politika predstavlja temelj gospodarstva poljoprivredno-prehrambenog sektora te socioekonomske strukture ruralnog okruženja Unije, držav e članic e i regije zadužene za upravljanje u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a intervencije oblikuju u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te s glavnim načelima prava Unije , a posebice načelom supsidijarnosti .

Države članice osiguravaju da se intervencije određuju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, da su spojive s unutarnjim tržištem te da ne narušavaju tržišno natjecanje.

Države članice uspostavljaju pravni okvir kojim se uređuje dodjela potpore Unije korisnicima na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a te u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) [HzR].

Države članice osiguravaju da se intervencije određuju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, da su spojive s unutarnjim tržištem te da ne narušavaju tržišno natjecanje.

Obrazloženje

Potrebno je uputiti na temelj zajedničke poljoprivredne politike i nužnost da je države članice primijene uz poštovanje usklađenosti s unutarnjim tržištem i bez narušavanja tržišnog natjecanja.

Amandman 26.

Članak 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a ugrađuju sustav uvjetovanosti, u skladu s kojime se određuje administrativna kazna korisnicima koji primaju izravna plaćanja u skladu s poglavljem II. ove glave ili godišnje premije u skladu s člancima 65., 66. i 67., a ne poštuju propisane zahtjeve upravljanja u skladu s pravom Unije i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a, kako su navedeni u Prilogu III., u pogledu sljedećih konkretnih područja:

1.	klima i okoliš;

2.	javno zdravlje, zdravlje životinja i zdravlje bilja;

3.	dobrobit životinja.

1.	klima i okoliš;

2.	javno zdravlje, zdravlje životinja i zdravlje bilja;

3.	dobrobit životinja;

4.	socijalna prava: poštovanje prava zaposlenika u poljoprivredi .

Obrazloženje

Važno je da poljoprivredna gospodarstva koja koriste javna sredstva ZPP-a poštuju socijalna prava svojih zaposlenika.

Amandman 27.

članak 12. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice uspostavljaju sustav za stavljanje alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari navedenog u Prilogu III., koji mora imati barem sadržaj i funkcije navedene u tom prilogu, na raspolaganje korisnicima, koji su ga dužni upotrebljavati.

Komisija može poduprijeti države članice u oblikovanju tog alata te u pogledu z ahtjeva z a pohranu podataka i usluge obrade .

Komisija može poduprijeti države članice u oblikovanju tog alata . Z ahtjev im a koji se odnose n a pohranu , obradu i zaštitu podataka , poljoprivrednicima se mora osigurati kontrola nad upravljanjem hranjivim tvarima .

Obrazloženje

Plodnost tla ne ovisi toliko o digitalnom evidentiranju hranjivih tvari koliko o korištenju dobrih agronomskih praksi koje osiguravaju dobro biološko stanje tla. Poljoprivrednik mora zadržati kontrolu nad upravljanjem hranjivim tvarima na svom gospodarstvu, u skladu sa zakonodavstvom.

Amandman 28.

Članak 12. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, uključujući utvrđivanje elemenata sustava za omjer trajnih travnjaka, referentne godine i stope konverzije u okviru GAEC-a 1 kako je naveden u Prilogu III., format, i dodatne minimalne elemente te funkcija alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari.

Obrazloženje

Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti moraju biti obuhvaćeni uredbama, a ne delegiranim aktima.

Amandman 29.

Članak 13. stavak 4. (d)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
upravljanje rizikom kako je navedeno u članku 70.;	upravljanje rizikom i njegovo sprečavanje kako je navedeno u članku 70.;

Obrazloženje

Sprečavanje rizika agroekološkim praksama i promjenom namjene zemljišta stvorit će gospodarstva otpornija na klimatske i zdravstvene rizike. Skupo upravljanje rizicima neće biti dovoljno da gospodarstava učini sigurnima.

Amandman 30.

Članak 15. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za utvrđivanje usklađene osnove za izračun smanjenja plaćanja iz stavka 1. kako bi se osigurala pravilna raspodjela sredstava korisnicima kojima su ona odobrena.

Obrazloženje

Raspodjela izravnih plaćanja mora biti obuhvaćena uredbama, a ne delegiranim aktima.

Amandman 31.

Članak 24. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Osim u slučaju prijenosa na temelju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje prenose se isključivo na prave poljoprivrednike.	Osim u slučaju prijenosa na temelju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje prenose se isključivo na prave poljoprivrednike i ostaju vezana uz zemlju .

Obrazloženje

Trgovanje pravima na javne subvencije neovisno o kupovini ili najmu poljoprivrednog zemljišta nije opravdano.

Amandman 32.

Članak 25.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice mogu dodijeliti plaćanja malim poljoprivrednicima kako ih definiraju države članice na temelju jednokratnog iznosa, koji bi zamijenio izravna plaćanja iz ovog odjeljka i odjeljka 3. ovog poglavlja. Države članice u svoj strateški plan u okviru ZPP-a unose odgovarajuću intervenciju, koja je za poljoprivrednike neobvezna.

Države članice dodjeljuju plaćanja malim poljoprivrednicima kako ih definiraju države članice na temelju jednokratnog iznosa, koji bi zamijenio izravna plaćanja iz ovog odjeljka i odjeljka 3. ovog poglavlja. Iznos tog paušalnog iznosa fiksiran je na razini dovoljnoj za osiguranje dugoročne održivosti tih gospodarstava. Države članice određuju kriterije za utvrđivanje statusa malog poljoprivrednika te u svoj strateški plan u okviru ZPP-a unose odgovarajuću intervenciju, koja je za poljoprivrednike neobvezna.

Obrazloženje

Mala poljoprivredna gospodarstva imaju ključnu ulogu u održavanju zapošljavanja, dinamičnosti i očuvanju zemlje. Ta odredba mora biti obavezna za države članice.

Amandman 33.

Članak 28. stavak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Potpora za programe za ekologiju ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se:

(a)	kao dodatna plaćanja uz osnovnu potporu dohotku kako je utvrđena u pododjeljku 2. ovog odjeljka; ili

(a)	kao dodatna plaćanja uz osnovnu potporu dohotku kako je utvrđena u pododjeljku 2. ovog odjeljka; ili

(b)	kao plaćanja kojima se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknađuj u nastali troškov i i gubit a k prihoda koji su rezultat obveza utvrđenih u članku 65.

(b)	kao plaćanja kojima se korisnicima nadoknađuj e više od nastal ih troškov a i gubitk a prihoda koji su rezultat obveza utvrđenih u članku 65.

Obrazloženje

Da bi se poljoprivrednike potaklo na održavanje ili razvijanje praksi koje pogoduju okolišu, potpore moraju biti veće od dodatnih troškova proizvodnje povezanih s dobrim praksama.

Amandman 34.

Članak 29.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice mogu dodijeliti proizvodno vezanu potporu dohotku pravim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2. S pomoću intervencija država članica pomaže se sektorima i vrstama proizvodnje te posebnim vrstama poljoprivredne djelatnosti u okviru njih kako su navedeni u članku 30. kojima je dodijeljena potpora tako što se povećanjem njihove konkurentnosti, održivosti i kvalitete otklanjaju poteškoće s kojima se suočavaju.

—	spriječiti napuštanje poljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima i ojačati samodostatnost EU-a u hrani, ili

—	povećanjem njihove konkurentnosti, održivosti i kvalitete otkloniti poteškoće s kojima se suočavaju.

3. Proizvodno vezana potpora dohotku ima oblik godišnjeg plaćanja po hektaru ili životinji.

3. Proizvodno vezana potpora dohotku ima oblik godišnjeg plaćanja po hektaru ili životinji , uz utvrđenu gornju granicu .

Obrazloženje

Proizvodno vezane potpore moraju se koristiti i za područja i proizvodnju u teškoćama, a više težiti održavanju proizvodnje nego njezinu razvoju, što opravdava određivanje njihove gornje granice po poljoprivrednom gospodarstvu.

Amandman 35.

Članak 30.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Područje primjene Proizvodno vezana potpora dohotku može se dodijeliti samo za sljedeće sektore i vrste proizvodnje te posebne vrste poljoprivredne djelatnosti u okviru njih ako imaju gospodarsku, socijalnu ili okolišnu važnost: žitarice, uljarice, proteinski usjevi, mahunasto povrće u zrnu, lan, konoplja, riža, orašasti plodovi, krumpir za proizvodnju škroba, mlijeko i mliječni proizvodi, sjeme, ovčje meso i kozje meso, govedina i teletina, maslinovo ulje, dudov svilac, sušena krma, hmelj, šećerna repa, šećerna trska i cikorija, voće i povrće, kulture kratkih ophodnji te druge neprehrambene kulture osim stabala koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda s potencijalom za zamjenu fosilnih materijala .

Proizvodno vezana potpora dohotku može se dodijeliti samo za sljedeće sektore i vrste proizvodnje te posebne vrste poljoprivredne djelatnosti u okviru njih ako imaju gospodarsku, socijalnu ili okolišnu važnost: žitarice, uljarice , s iznimkom nasada namijenjenih za biogorivo proizvedeno iz prehrambenih sirovina , proteinski usjevi, mahunasto povrće u zrnu, krmne mahunarke (čiste ili pomiješane s travom), pašnjaci, lan, konoplja, riža, orašasti plodovi, mlijeko i mliječni proizvodi, sjeme, ovčje meso i kozje meso, govedina i teletina, maslinovo ulje, dudov svilac, sušena krma, hmelj, šećerna repa, šećerna trska i cikorija, voće i povrće te kulture kratkih ophodnji uvrštene u parcele usjeva .

Obrazloženje

Proizvodno vezana potpora trebala bi podržavati sve mahunarke. Ne bi smjela isključivati ni svinjetinu ni perad, za razliku od kultura namijenjenih proizvodnji biogoriva iz prehrambenih sirovina.

Amandman 36.

Članak 40.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Obvezne i neobvezne sektorske vrste intervencija	Obvezne i neobvezne sektorske vrste intervencija
1. Sektorske vrste intervencija u sektoru voća i povrća iz članka 39. točke (a) te u sektoru pčelarstva iz članka 39. točke (b) obvezne su za sve države članice.	1. Sektorske vrste intervencija u sektoru voća i povrća iz članka 39. točke (a) te u sektoru pčelarstva iz članka 39. točke (b) obvezne su za sve države članice.
2. Sektorske vrste intervencija u sektoru vina iz članka 39. točke (c) obvezne su za države članice navedene u Prilogu V.	2. Sektorske vrste intervencija u sektoru vina iz članka 39. točke (c) obvezne su za države članice navedene u Prilogu V.
3. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odlučiti hoće li primjenjivati sektorske vrste intervencija iz članka 39. točaka (d), (e) i (f).	3. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odlučiti hoće li primjenjivati sektorske vrste intervencija iz članka 39. točaka (d), (e) i (f).
4. Država članica iz članka 82. stavka 3. sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (f) može provesti u sektoru hmelja samo ako ta država članica u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odluči da neće provesti sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (d).	4. Država članica iz članka 82. stavka 3. sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (f) može provesti u sektoru hmelja samo ako ta država članica u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odluči da neće provesti sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (d).
5. Države članice iz članka 82. stavka 4. sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (f) mogu provesti u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina samo ako te države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odluče da neće provesti sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (e).	5. Države članice iz članka 82. stavka 4. sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (f) mogu provesti u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina samo ako te države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odluče da neće provesti sektorsku vrstu intervencije iz članka 39. točke (e).
	6. Države članice mogu u svoje strateške planove uključiti intervencije za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje rizicima u svim sektorima kako bi spriječile i riješile krize u sektoru; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Tim će se intervencijama olakšati sudjelovanje organizacija proizvođača, sektorskih organizacija i zadruga u sustavu.
	7. Države članice, s pomoću zajedničke smjernice koja se primjenjuje na cijeli EU, u svoje strateške planove uključuju alate kao što su standardni opservatoriji cijena i troškova proizvodnje koji omogućuju dobivanje informacija o kretanjima na tržištu.

Obrazloženje

Mogućnost intervencija za sprečavanje rizika i upravljanje njima trebalo bi proširiti na sve sektore. Uspostava alata kao što su standardni opservatoriji cijena i troškova proizvodnje omogućit će da se, prema potrebi, dobivaju upozorenja o kretanjima na poljoprivrednim tržištima.

Amandman 37.

Članak 43. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U pogledu ciljeva iz članka 42. točaka od (a) do (h), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

(a)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, s posebnim naglaskom na uštedi vode, uštedi energije, ekološkoj ambalaži i smanjenju otpada;

(a)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, s posebnim naglaskom na uštedi vode, uštedi energije, ekološkoj ambalaži i smanjenju otpada;

(b)

istraživanje i eksperimentalna proizvodnja, s posebnim naglaskom na uštedi vode, uštedi energije, ekološkoj ambalaži, smanjenju otpada, otpornosti na nametnike, smanjenju rizika i učinaka upotrebe pesticida, sprečavanju štete prouzročene nepovoljnim klimatskim prilikama i poticanju upotrebe sorti voća i povrća prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima;

(b)

(c)	ekološka proizvodnja;

(c)	ekološka proizvodnja;

(d)	integrirana proizvodnja;

(d)	integrirana proizvodnja;

(e)	djelovanja za očuvanje tla i povećanje razine ugljika u tlu;

(e)	djelovanja za očuvanje tla i povećanje razine ugljika u tlu;

(f)	djelovanja za stvaranje i očuvanje staništa pogodnih za bioraznolikost ili za očuvanje krajobraza, uključujući očuvanje njegovih povijesnih obilježja;

(f)	djelovanja za stvaranje i očuvanje staništa pogodnih za bioraznolikost ili za očuvanje krajobraza, uključujući očuvanje njegovih povijesnih obilježja;

(g)	djelovanja za štednju energije, povećanje energetske učinkovitosti i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora;

(g)	djelovanja za štednju energije, povećanje energetske učinkovitosti i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora;

(h)	djelovanja za poboljšanje otpornosti na nametnike;

(h)	djelovanja za poboljšanje otpornosti na nametnike;

(i)	djelovanja za racionalnije korištenje vode i gospodarenje vodom, uključujući štednju vode i odvodnju;

(i)	djelovanja za racionalnije korištenje vode i gospodarenje vodom, uključujući štednju vode i odvodnju;

(j)	djelovanja i mjere za smanjenje stvaranja otpada i poboljšanje gospodarenja otpadom;

(j)	djelovanja i mjere za smanjenje stvaranja otpada i poboljšanje gospodarenja otpadom;

(k)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda sektora voća i povrća;

(k)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda sektora voća i povrća;

(l)	djelovanja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te za povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora;

(l)	djelovanja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te za povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora;

(m)	provedba sustava kvalitete Unije i nacionalnih sustava kvalitete;

(m)	provedba sustava kvalitete Unije i nacionalnih sustava kvalitete;

(n)	promidžba i komunikacija, uključujući djelovanja i aktivnosti čiji je cilj diversifikacija i konsolidacija tržišta voća i povrća te informiranje o zdravstvenim prednostima konzumacije voća i povrća;

(n)	promidžba i komunikacija, uključujući djelovanja i aktivnosti čiji je cilj diversifikacija i konsolidacija tržišta voća i povrća te informiranje o zdravstvenim prednostima konzumacije voća i povrća;

(o)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, posebno u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika, održive upotrebe pesticida te prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena;

(o)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, posebno u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika, smanjenja upotrebe pesticida te prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena;

(p)	izobrazba i razmjena najbolje prakse, posebno u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika i održive upotrebe pesticida te doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju tih promjena.

(p)	izobrazba i razmjena najbolje prakse, posebno u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika i smanjenje upotrebe pesticida te doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju tih promjena;

(q)	mjere za očuvanje raznolikosti genetskih resursa voća i povrća.

Obrazloženje

Da bi se očuvalo zdravlje poljoprivrednika i stanovništva, krajnje je vrijeme za znatno smanjenje upotrebe pesticida. Raznolikosti genetskih izvora garancija je otpornosti.

Amandman 38.

Članak 49.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Vrste intervencija u sektoru pčelarstva i financijska pomoć Unije […]	Vrste intervencija u sektoru pčelarstva i financijska pomoć Unije […]
2. Države članice dužne su u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a obrazložiti svoj izbor posebnih ciljeva i vrsta intervencija. Dužne su definirati intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija. […]	2. Države članice dužne su u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a obrazložiti svoj izbor posebnih ciljeva i vrsta intervencija. Dužne su definirati intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija. […]
4. Financijska pomoć Unije za intervencije iz stavka 2. iznosi najviše 50 % rashoda. Preostali dio rashoda snose države članice. […]	4. Financijska pomoć Unije za intervencije iz stavka 2. iznosi najviše 50 % rashoda, uz iznimku najudaljenijih regija, u kojima ta pomoć iznosi najviše 85 % . Preostali dio rashoda snose države članice. […]

Obrazloženje

Smanjenje stopa sufinanciranja koje osigurava Europska unija, u odnosu na prethodna programska razdoblja, ugrozilo bi provedbu programâ ruralnog razvoja u najudaljenijim regijama te bi znatno povećalo njihove napore u pogledu vlastitog financiranja projekata EU-a.

Amandman 39.

Članak 52. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Vrste intervencija u sektoru vina

Za svaki cilj odabran među onima iz članka 51. države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

(a)

restrukturiranje i konverzija vinograda, uključujući ponovnu sadnju vinograda ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice, ali isključujući uobičajenu obnovu vinograda koja se sastoji od ponovne sadnje iste sorte vinove loze na istoj zemljišnoj parceli u skladu s istim sustavom uzgoja vinove loze kada loza dođe do kraja svojeg životnog vijeka.

(a)

(b)	smanjenje upotrebe pesticida.

Obrazloženje

Vinogradarstvo je jedan od sektora u kojem se koristi najviše pesticida i to hitno treba smanjiti.

Amandman 40.

Članak 64.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Vrste intervencija u području ruralnog razvoja

Vrste intervencija u okviru ovog poglavlja su sljedeće:

(a)	obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja;

(a)	obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja;

(b)	prirodna i ostala ograničenja specifična za određeno područje;

(b)	prirodna i ostala ograničenja specifična za određeno područje;

(c)	ograničenja specifična za određeno područje koja proizlaze iz određenih obveznih zahtjeva;

(c)	ograničenja specifična za određeno područje koja proizlaze iz određenih obveznih zahtjeva;

(d)

ulaganja;

(d)	ulaganja usmjerena na poboljšanje kvalitete života i javnih usluga u ruralnim krajevima ;

(e)	pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća;

(e)	pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća;

(f)	instrumenti upravljanja rizikom;

(f)	instrumenti upravljanja rizikom;

(g)

suradnja;

(g)

suradnja;

(h)	razmjena znanja i informacija.

(h)	razmjena znanja i informacija.

Amandman 41.

Članak 65. stavak 6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Države članice korisnicima nadoknađuju nastal e troškov e i gubit ak prihoda koji su rezultat preuzimanja obveza. Ako je nužno, mogu pokrivati i trošak transakcije. U opravdanim slučajevima države članice potporu mogu dodijeliti kao paušalnu ili jednokratnu uplatu po jedinici. Plaćanja se dodjeljuju godišnje.	Države članice korisnicima nadoknađuju više od nastal ih troškov a i gubit ka prihoda koji su rezultat preuzimanja obveza. Ako je nužno, mogu pokrivati i trošak transakcije. U opravdanim slučajevima države članice potporu mogu dodijeliti kao paušalnu ili jednokratnu uplatu po jedinici. Plaćanja se dodjeljuju godišnje.

Obrazloženje

Za poticanje masovnog prelaska proizvodnih sustava na otpornije metode proizvodnje potrebne su poticajne potpore, pri čemu plaćanje dobrih praksi ne bi smjelo biti ograničeno na pokrivanje izgubljene zarade.

Amandman 42.

Članak 68. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice mogu dodijeliti potporu pod ovom vrstom intervencija samo za materijalna i/ili nematerijalna ulaganja koja pridonose postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Potpora sektoru šumarstva temelji se na planu upravljanja šumama ili istovrijednom instrumentu. Dodjeljivanje potpora uvjetovano je predviđenim (ex ante) okolišnim učincima koji proizlaze iz evaluacije utjecaja na okoliš.

Obrazloženje

Javna sredstva ne mogu se koristiti za ulaganja koja bi mogla negativno utjecati na okoliš. Kako korisnici ne bi morali vraćati financijska sredstva ako se pokaže da je utjecaj na okoliš lošiji no što je prvobitno procijenjeno (ex post), trebalo bi uvesti ex ante uvjete.

Amandman 43.

Članak 68. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice utvrđuju popis neprihvatljivih ulaganja i kategorija rashoda, uključujući barem sljedeće:

(a)	kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju;

(a)	kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju;

(b)	kupnja prava na plaćanja;

(b)	kupnja prava na plaćanja;

(c)	kupnja zemljišta uz iznimku kupnje zemljišta za očuvanje okoliša ili zemljišta koje kupuju mladi poljoprivrednici korištenjem financijskih instrumenata;

(c)	kupnja zemljišta uz iznimku kupnje zemljišta za očuvanje okoliša ili zemljišta koje kupuju mladi poljoprivrednici korištenjem financijskih instrumenata;

(d)	kupnja životinja, jednogodišnjih biljaka i njihova sadnja osim onih koje služe za obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon elementarnih nepogoda i katastrofalnih događaja;

(d)	kupnja životinja, jednogodišnjih biljaka i njihova sadnja osim onih koje služe za obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon elementarnih nepogoda i katastrofalnih događaja;

(e)	kamate na dug, s iznimkom onih na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo;

(e)	kamate na dug, s iznimkom onih na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo;

(f)	ulaganja u navodnjavanje koja nisu u skladu s postizanjem dobrog stanja vodnih tijela kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ, uključujući širenje navodnjavanja na vodna tijela čije je stanje definirano kao manje od dobro u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom;

(f)	ulaganja u navodnjavanje koja nisu u skladu s postizanjem dobrog stanja vodnih tijela kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ, uključujući širenje navodnjavanja na vodna tijela čije je stanje definirano kao manje od dobro u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom;

(g)	ulaganja u veliku infrastrukturu koja nisu dio strategija lokalnog razvoja;

(g)	ulaganja u veliku infrastrukturu koja nisu dio strategija lokalnog i regionalnog razvoja;

(h)	ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s ciljevima u području klime i okoliša u skladu s održivim načelima upravljanja šumama kako je navedeno u paneuropskim smjernicama za pošumljavanje.

(h)	ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s ciljevima u području klime i okoliša u skladu s održivim načelima upravljanja šumama kako je navedeno u paneuropskim smjernicama za pošumljavanje.

Obrazloženje

Važno je osigurati prihvatljivost ulaganja u veliku infrastrukturu u okviru strategija regionalnog razvoja.

Amandman 44.

Članak 71.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

LEADER

1. Države članice podupiru lokalni razvoj pod vodstvom zajednice u okviru inicijative LEADER iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR]. Države članice mogu putem EPFRR-a podupirati mjere koje doprinose postizanju jednog ili više ciljeva navedenih u članku 6., i izvan mogućnosti predviđenih u poglavlju IV. odjeljku 1. Odluka o odobravanju lokalne razvojne strategije uključuje i odobravanje mjera koje ju sačinjavaju.

Obrazloženje

S proračunom od 5 % EPFRR-a, inicijativa LEADER može se učinkovitije provesti s pomoću fleksibilnijih i samodostatnih pravila neovisnih o nacionalnom strateškom planu (regionalni operativni planovi).

Amandman 45.

Članak 71. stavak 1. i 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Države članice mogu dodijeliti potporu za suradnju u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a radi izrade i provedbe projekata operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi iz članka 114. i LEADER-a, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR] te promicati sustave kvalitete, organizacije ili skupine proizvođača ili druge oblike suradnje. […]	1. Države članice mogu dodijeliti potporu za suradnju u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a radi izrade i provedbe projekata operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi iz članka 114. i LEADER-a te promicati sustave kvalitete, organizacije ili skupine proizvođača ili druge oblike suradnje. […]
5. Ako se potpora isplaćuje kao ukupan iznos, države članice osiguravaju da se poštuju pravila i zahtjevi Unije koji se odnose na slične mjere obuhvaćene drugim vrstama intervencija. Ovaj stavak ne primjenjuje se na LEADER, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR].	5. Ako se potpora isplaćuje kao ukupan iznos, države članice osiguravaju da se poštuju pravila i zahtjevi Unije koji se odnose na slične mjere obuhvaćene drugim vrstama intervencija.

Obrazloženje

S proračunom od 5 % EPFRR-a, inicijativa LEADER može se učinkovitije provesti pomoću fleksibilnijih i samodostatnih pravila neovisnih o nacionalnom strateškom planu (regionalni operativni planovi).

Amandman 46.

Članak 74. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prihvatljivi rashodi financijskog instrumenta jesu ukupni iznos doprinosa za strateški plan u okviru ZPP-a koji su uplaćeni, ili, u slučaju jamstva, izdvojeni u skladu s onim što je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, iz financijskog instrumenta tijekom razdoblja prihvatljivosti, pri čemu taj iznos odgovara sljedećem:

(a)	plaćanjima krajnjim primateljima ili u njihovu korist u slučaju zajmova, vlasničkih i kvazivlasničkih ulaganja;

(a)

plaćanjima krajnjim primateljima ili u njihovu korist u slučaju zajmova, vlasničkih i kvazivlasničkih ulaganja. Nadalje, plaćanja krajnjim korisnicima mogu se predvidjeti samo za obrtni kapital u slučaju kad se poljoprivrednik suočava s izrazito lošim vremenskim pojavama i/ili u slučaju krize tržišnih cijena;

(b)

sredstvima izdvojenima u skladu s onim što je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, koja su otvorena ili već dospjela, kako bi se poštovale potencijalne aktivacije jamstava za gubitke, izračunato na temelju multiplikacijskog faktora koji obuhvaća višestruki iznos predmetnih isplaćenih novih zajmova ili vlasničkih ulaganja u krajnje primatelje;

(b)

(c)	plaćanjima krajnjim primateljima ili u njihovu korist ako se financijski instrumenti kombiniraju s bilo kojim drugim doprinosom Unije u jednoj operaciji financijskog instrumenta u skladu s člankom 52. stavkom 5. Uredbe (EU) [CPR];

(c)	plaćanjima krajnjim primateljima ili u njihovu korist ako se financijski instrumenti kombiniraju s bilo kojim drugim doprinosom Unije u jednoj operaciji financijskog instrumenta u skladu s člankom 52. stavkom 5. Uredbe (EU) [CPR];

(d)	plaćanjima naknada za upravljanje i povratima troškova upravljanja nastala tijelima koja provode financijski instrument.

(d)	plaćanjima naknada za upravljanje i povratima troškova upravljanja nastala tijelima koja provode financijski instrument.

Za potrebe točke (b) ovog stavka, multiplikacijski faktor utvrđuje se u opreznoj ex ante procjeni rizika i dogovara u relevantnom sporazumu o financiranju. Multiplikacijski faktor može se revidirati ako je to opravdano naknadnim promjenama tržišnih uvjeta. Takvo revidiranje nema retroaktivni učinak.

Za potrebe točke (d) ovog stavka naknade za upravljanje ovise o uspješnosti. Ako se tijela koja provode holding fond i/ili posebne fondove u skladu s člankom 53. stavkom 3. Uredbe (EU) [CPR] odabiru izravnom dodjelom ugovora, iznosi troškova i naknada za upravljanje plaćeni tim tijelima koji se mogu prijaviti kao prihvatljivi rashodi podliježu pragu od [najviše 5 %] od ukupnog iznosa doprinosa za strateški plan u okviru ZPP-a koji se krajnjim primateljima isplaćuje kao zajam, vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja ili se izdvaja u skladu s ugovorima o jamstvu.

Taj se prag ne primjenjuje ako se tijela koja provode financijske instrumente odabiru natječajnim postupkom u skladu s važećim zakonodavstvom te ako zbog natječajnog postupka postoji potreba za povećanjem iznosa troškova i naknada za upravljanje.

Ako su naknade za obradu, ili bilo koji njihov dio, naplaćene krajnjim primateljima, ne prijavljuju se kao prihvatljivi rashodi.

Obrazloženje

Važno je razmotriti mogućnost upotrebe financijskih instrumenata kako bi se u slučaju teških vremenskih uvjeta ili tržišne krize dobio obrtni kapital.

Amandman 47.

Članak 85. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Najveća stopa doprinosa iz EPFRR-a iznosi:

(a)	70 % prihvatljivih javnih rashoda u najudaljenijim regijama i na manjim egejskim otocima u smislu Uredbe (EU) br. 229/2013;

(a)	85 % prihvatljivih javnih rashoda u najudaljenijim regijama i na manjim egejskim otocima u smislu Uredbe (EU) br. 229/2013;

(b)	70 % prihvatljivih javnih rashoda u slabije razvijenim regijama;

(b)	75 % prihvatljivih javnih rashoda u slabije razvijenim regijama;

(c)	65 % prihvatljivih rashoda za plaćanja iz članka 66.;

(c)	75 % prihvatljivih rashoda za plaćanja iz članka 66.;

(d)	43 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.

(d)	53 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.

(e)	navedeni će se postoci u regijama koje se suočavaju s ozbiljnim problemom depopulacije povećati za najmanje 10 postotnih bodova.

Najmanja stopa doprinosa iz EPFRR-a iznosi 20 %.

Obrazloženje

Potrebno je zadržati postojeće stope sufinanciranja EPFRR-a. Nadalje, potrebno je predvidjeti veće stope sufinanciranja iz EPFRR-a u regijama u kojima je stopa depopulacije viša od europskog prosjeka.

Amandman 48.

Članak 86. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Najmanje 30 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu IX. namijenjeno je za intervencije koje se odnose na posebne ciljeve u području klime i okoliša utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) ove Uredbe, isključujući intervencije na temelju članka 66.

Obrazloženje

Treba poštovati okolišne i klimatske ciljeve.

Amandman 49.

Članak 86. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Indikativna dodjela financijskih sredstava za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 1. ograničava se na najviše 10 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII.	Indikativna dodjela financijskih sredstava za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 1. ograničava se na najviše 13 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII.
Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje su u skladu s člankom 53. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u svrhu dobrovoljne proizvodno vezane potpore koristile više od 13 % svoje godišnje nacionalne gornje granice utvrđene u Prilogu II. toj uredbi, mogu donijeti odluku o korištenju više od 10 % iznosa utvrđenog u Prilogu VII. za proizvodno vezanu potporu dohotku . Postotak koji iz toga proizlazi ne premašuje postotak koji je odobrila Komisija odobrila za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu za godinu zahtjeva 2018.	Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje su u skladu s člankom 53. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u svrhu dobrovoljne proizvodno vezane potpore koristile više od 13 % svoje godišnje nacionalne gornje granice utvrđene u Prilogu II. toj uredbi, mogu donijeti odluku o korištenju više od 13 % iznosa utvrđenog u Prilogu VII. za proizvodno vezanu potporu. Postotak koji iz toga proizlazi ne premašuje postotak koji je odobrila Komisija odobrila za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu za godinu zahtjeva 2018.
Postotak iz prvog podstavka može se povećati za najviše 2 % pod uvjetom da se iznos za koji se premašuje postotak od 10 % dodijeli za potporu za proteinske usjeve iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 1.	Postotak iz prvog podstavka može se povećati za najviše 2 % pod uvjetom da se iznos za koji se premašuje postotak od 13 % dodijeli za potporu za proteinske usjeve , i to posebno mahunarke, iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 1.
Iznos uključen u odobreni strateški plan u okviru ZPP-a koji proizlazi iz primjene prvog i drugog podstavka jest obvezujući.	Iznos uključen u odobreni strateški plan u okviru ZPP-a koji proizlazi iz primjene prvog i drugog podstavka jest obvezujući.

Amandman 50.

Članak 86.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…]

8. Indikativna financijska sredstava za intervencije u obliku preraspodijeljene potpore zapošljavanju iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. članka 26. iznose najmanje 30 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII.

9. Indikativna financijska sredstva za intervencije u obliku programa za klimu i okoliš iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. članka 28. iznose najmanje 30 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII.

10. Najviše 10 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a iz Priloga IX. namijenjeno je instrumentima za upravljanje rizikom definiranima člankom 70. ove Uredbe.

11. Najviše 10 % sredstava izdvojenih iz EPFRR-a za strateški plan namijenjeno je ulaganjima (članak 68.)

12. U okviru dodjele financijskih sredstava iz EPFRR-a predviđa se poseban dodatak u slabo naseljenim ruralnim područjima.

Obrazloženje

Uz pitanja koja se odnose na izazove povezane s klimatskim promjenama u obzir također treba uzeti jednu od najvećih poteškoća s kojima se suočavaju ruralna područja, a to je depopulacija.

Amandman 51.

Članak 90. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Kao dio svojeg prijedloga strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 106. stavka 1. države članice mogu odlučiti o prijenosu:

(a)	do 15 % sredstava dodijeljenih državi članici za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. nakon odbitka dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VI. za kalendarske godine od 2021. do 2026. u dodijeljena sredstva države članice za EPFRR u financijskim godinama 2022. – 2027.;

(a)	do 15 % sredstava dodijeljenih državi članici za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. nakon odbitka dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VI. za kalendarske godine od 2021. do 2026. u dodijeljena sredstva države članice za EPFRR u financijskim godinama 2022. – 2027.;

(b)	do 15 % dodijeljenih sredstava države članice za EPFRR u financijskim godinama 2022. – 2027. u dodijeljena sredstva države članice za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. za kalendarske godine od 2021. do 2026.

Obrazloženje

Kao što je već naveo u svojim prethodnim mišljenjima, Odbor se protivi mogućnosti prijenosa iz drugog u prvi stup jer to šteti interesima ruralnih područja.

Amandman 52.

Članak 91.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Strateški planovi u okviru ZPP-a Države članice utvrđuju strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom kako bi provele potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.	Strateški planovi u okviru ZPP-a Države članice utvrđuju strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom kako bi provele potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.
Na temelju SWOT analize iz članka 103. stavka 2. i procjene potreba iz članka 96. države članice u strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju strategiju intervencije iz članka 97. u kojoj se utvrđuju kvantitativne ciljne vrijednosti i ključne etape za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Ciljne vrijednosti definiraju se s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I.	Na temelju SWOT analize iz članka 103. stavka 2. i procjene potreba iz članka 96. države članice u strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju strategiju intervencije iz članka 97. u kojoj se utvrđuju kvantitativne ciljne vrijednosti i ključne etape za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Ciljne vrijednosti definiraju se s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I.
Kako bi postigle te ciljne vrijednosti države članice utvrđuju intervencije na temelju vrsta intervencija utvrđenih u glavi III. Svaki strateški plan u okviru ZPP-a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.	Kako bi postigle te ciljne vrijednosti, države članice utvrđuju programe ruralnog razvoja uspostavljene na najprimjerenijoj geografskoj razini, u svakom slučaju kad su posrijedi najudaljenije regije, na temelju vrsta intervencija utvrđenih u glavi III. Svaki strateški plan u okviru ZPP-a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

Obrazloženje

Potrebno je osnažiti regionalni pristup u utvrđivanju programa ruralnog razvoja i upravljanju tim programima, u skladu s načelom supsidijarnosti. Strateški plan treba se provesti s pomoću planova ruralnog razvoja, na najprimjerenijoj geografskoj razini.

Amandman 53.

Članak 102.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Modernizacija

U opisu elemenata kojima se osigurava modernizacija ZPP-a iz članka 95. stavka 1. točke (g). naglašavaju se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a kojima se podupire modernizacija poljoprivrednog sektora i ZPP-a, a konkretno sadržava sljedeće:

U opisu elemenata kojima se osigurava modernizacija ZPP-a iz članka 95. stavka 1. točke (g). , kao i agroekološka tranzicija, naglašavaju se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a kojima se podupire modernizacija poljoprivrednog sektora i ZPP-a, a konkretno sadržava sljedeće:

(a)	pregled načina na koji će strateški plan u okviru ZPP-a pridonijeti međusektorskom općem cilju poticanja i dijeljenja znanja, inovacija i digitalizacije te poticanja njihove primjene iz članka 5. drugog podstavka, posebno putem sljedećega:

(a)	pregled načina na koji će strateški plan u okviru ZPP-a pridonijeti međusektorskom općem cilju poticanja i dijeljenja znanja, stručnih poljoprivrednih znanja , tehničkih i socijalnih inovacija i digitalizacije te poticanja njihove primjene iz članka 5. drugog podstavka, posebno putem sljedećega:

i.	opisa organizacijske strukture AKIS-a, osmišljene kao kombinirani prijenos organizacijskih elemenata i znanja između osoba, organizacija i institucija koje upotrebljavaju i proizvode znanje za poljoprivredu i međusobno povezana područja;

i.	opisa organizacijske strukture AKIS-a, osmišljene kao kombinirani prijenos organizacijskih elemenata i znanja između osoba, organizacija i institucija koje upotrebljavaju i proizvode znanje za poljoprivredu i međusobno povezana područja;

ii.	opisa načina na koji će savjetodavne službe iz članka 13., istraživačke mreže i mreže ZPP-a surađivati u okviru AKIS-a i načina na koji se pružaju usluge potpore savjetovanju i inovacijama;

ii.	opisa načina na koji će savjetodavne službe iz članka 13., istraživačke mreže i mreže ZPP-a surađivati u okviru AKIS-a i načina na koji se pružaju usluge potpore savjetovanju i inovacijama;

(b)	opis strategije za razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima i za uporabu tih tehnologija u cilju poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti intervencija u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a.

(b)	opis strategije za razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima i za uporabu tih tehnologija u cilju poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti intervencija u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a.

Obrazloženje

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava mora se ostvariti u okviru agroekološke tranzicije te uz pomoć tehničkih i socijalnih inovacija.

Amandman 54.

Članak 93.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaka država članica utvrđuje jedan strateški plan u okviru ZPP-a za cijelo svoje državno područje.

Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, država članica osigurava dosljednost i usklađenost s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenog na nacionalnoj razini.

Svaka država članica utvrđuje jedan strateški plan u okviru ZPP-a za cijelo svoje državno područje.

Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini ili se provode uz pomoć regionalnih programa ruralnog razvoja , država članica osigurava dosljednost i usklađenost s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenog na nacionalnoj razini.

Obrazloženje

Vidjeti amandman 24.

Amandman 55.

Članak 95.1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaki strateški plan u okviru ZPP-a sadržava sljedeće odjeljke:

(a)	procjena potreba;

(a)	procjena potreba;

(b)	strategija intervencije;

(b)	strategija intervencije;

(c)	opis elemenata koji su zajednički za nekoliko intervencija;

(c)	opis elemenata koji su zajednički za nekoliko intervencija;

(d)	opis izravnih plaćanja, sektorskih intervencija te intervencija za ruralni razvoj navedenih u strategiji;

(d)	opis izravnih plaćanja, sektorskih intervencija te intervencija za ruralni razvoj navedenih u strategiji;

(e)	ciljne vrijednosti i financijski planovi;

(e)	ciljne vrijednosti i financijski planovi;

(f)	opis sustava za upravljanje i koordinaciju;

(f)	opis sustava za upravljanje i koordinaciju;

(g)	opis elemenata kojima se osigurava modernizacija ZPP-a;

(g)	opis elemenata kojima se osigurava modernizacija ZPP-a;

(h)	opis elemenata povezanih s pojednostavnjenjem i smanjenjem administrativnog opterećenja za krajnje korisnike.

(h)	opis elemenata povezanih s pojednostavnjenjem i smanjenjem administrativnog opterećenja za krajnje korisnike;

(i)	prema potrebi, popis regionalnih programa ruralnog razvoja .

Obrazloženje

Vidjeti amandman 24.

Amandman 56.

Članak 106.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a	Odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a, koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja
1. Svaka država članica najkasnije 1. siječnja 2020. Komisiji dostavlja prijedlog strateškog plana u okviru ZPP-a koji sadržava informacije iz članka 95.	1. Svaka država članica najkasnije 1. siječnja 2020. Komisiji dostavlja prijedlog strateškog plana u okviru ZPP-a koji sadržava informacije iz članka 95.
2. Komisija procjenjuje predložene strateške planove u okviru ZPP-a na temelju potpunosti planova, dosljednosti i usklađenosti s općim načelima zakonodavstva Unije, ovom Uredbom i odredbama donesenima u skladu s njom i s Horizontalnom uredbom, njihovim stvarnim doprinosom posebnim ciljevima iz članka 6. stavka 1., utjecaja na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i narušavanje tržišnog natjecanja te na razinu administrativnog opterećenja za korisnike i upravu. U procjeni se pozornost konkretno posvećuje primjerenosti strategije iz strateškog plana u okviru ZPP-a, odgovarajućim posebnim ciljevima, ciljnim vrijednostima, intervencijama i dodjeli proračunskih sredstava za ispunjenje posebnih ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a s pomoću predloženog niza intervencija na temelju SWOT analize i ex ante evaluacije.	2. Komisija procjenjuje predložene strateške planove u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja, na temelju potpunosti planova, dosljednosti i usklađenosti s općim načelima zakonodavstva Unije, ovom Uredbom i odredbama donesenima u skladu s njom i s Horizontalnom uredbom, njihovim stvarnim doprinosom posebnim ciljevima iz članka 6. stavka 1., utjecaja na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i narušavanje tržišnog natjecanja te na razinu administrativnog opterećenja za korisnike i upravu. U procjeni se pozornost konkretno posvećuje primjerenosti strategije iz strateškog plana u okviru ZPP-a, odgovarajućim posebnim ciljevima, ciljnim vrijednostima, intervencijama i dodjeli proračunskih sredstava za ispunjenje posebnih ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a s pomoću predloženog niza intervencija na temelju SWOT analize i ex ante evaluacije.
3. Ovisno o rezultatima procjene iz stavka 2., Komisija se primjedbama država članica može posvetiti u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za strateški plan u okviru ZPP-a. Država članica dostavlja Komisiji sve dodatne nužne informacije i prema potrebi revidira predloženi plan.	3. Ovisno o rezultatima procjene iz stavka 2., Komisija se primjedbama država članica može posvetiti u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za strateški plan u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja . Država članica i regije dostavlja ju Komisiji sve dodatne nužne informacije i prema potrebi revidira predloženi plan.
4. Komisija odobrava predloženi strateški plan u okviru ZPP-a uz uvjet da su dostavljene potrebne informacije i da plan smatra usklađenim s općim načelima zakonodavstva Unije, sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i odredbama donesenima u skladu s njom te sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) [HzR].	4. Komisija odobrava predloženi strateški plan u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja, uz uvjet da su dostavljene potrebne informacije i da plan smatra usklađenim s općim načelima zakonodavstva Unije, sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i odredbama donesenima u skladu s njom te sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) [HzR].
5. Svaki strateški plan u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije osam mjeseci nakon što ga je dostavila predmetna država članica. Odobrenje ne obuhvaća informacije iz članka 101. točke (c) i priloga od I. do IV. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 95. stavka 2. točaka od (a) do (d). U potpuno opravdanim slučajevima država članica može od Komisije zatražiti odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a koji ne sadržava sve elemente. U tom slučaju predmetna država članica navodi dijelove strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju i iznosi indikativne ciljne vrijednosti i financijske planove iz članka 100. za cijeli strateški plan u okviru ZPP-a kako bi pokazala opću dosljednost i usklađenost plana. Elementi strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju dostavljaju se Komisiji kao izmjena plana u skladu s člankom 107.	5. Svaki strateški plan u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja, odobrava se najkasnije osam mjeseci nakon što ga je dostavila predmetna država članica. Odobrenje ne obuhvaća informacije iz članka 101. točke (c) i priloga od I. do IV. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 95. stavka 2. točaka od (a) do (d). U potpuno opravdanim slučajevima država članica može od Komisije zatražiti odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a koji ne sadržava sve elemente. U tom slučaju predmetna država članica navodi dijelove strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju i iznosi indikativne ciljne vrijednosti i financijske planove iz članka 100. za cijeli strateški plan u okviru ZPP-a kako bi pokazala opću dosljednost i usklađenost plana. Elementi strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju dostavljaju se Komisiji kao izmjena plana u skladu s člankom 107.
6. Komisija sve strateške planove u okviru ZPP-a odobrava provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 139.	6. Komisija sve strateške planove u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja, odobrava provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 139.
7. Strateški planovi u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.	7. Strateški planovi u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja, imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.

Obrazloženje

Vidjeti amandman 24.

Amandman 57.

Članak 107.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a	Izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a, koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja
1. Države članice Komisiji mogu dostaviti zahtjeve za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a.	1. Države članice i regije Komisiji mogu dostaviti zahtjeve za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja .
2. Zahtjevi za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a moraju biti potpuno opravdani te se u njima konkretno navodi očekivani učinak izmjena plana na ostvarenje posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. Njima se prilaže izmijenjeni plan uključujući, po potrebi, ažurirane priloge.	2. Zahtjevi za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja, moraju biti potpuno opravdani te se u njima konkretno navodi očekivani učinak izmjena plana na ostvarenje posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. Njima se prilaže izmijenjeni plan uključujući, po potrebi, ažurirane priloge.
3. Komisija procjenjuje usklađenost izmjene s ovom Uredbom i odredbama donesenima u skladu s njom te s Uredbom (EU) [HzR], i njezin stvarni doprinos posebnim ciljevima.	3. Komisija procjenjuje usklađenost izmjene s ovom Uredbom i odredbama donesenima u skladu s njom te s Uredbom (EU) [HzR], i njezin stvarni doprinos posebnim ciljevima.
4. Komisija odobrava zatraženu izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a uz uvjet da su dostavljene potrebne informacije i da izmijenjeni plan smatra usklađenim s općim načelima zakonodavstva Unije, sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i odredbama donesenima u skladu s njom te sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) [HzR].	4. Komisija odobrava zatraženu izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja, uz uvjet da su dostavljene potrebne informacije i da izmijenjeni plan smatra usklađenim s općim načelima zakonodavstva Unije, sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i odredbama donesenima u skladu s njom te sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) [HzR].
5. Komisija može iznijeti svoje primjedbe u roku od 30 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a. Država članica dostavlja Komisiji sve dodatne potrebne informacije.	5. Komisija može iznijeti svoje primjedbe u roku od 30 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja . Država članica dostavlja Komisiji sve dodatne potrebne informacije.
6. Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije tri mjeseca nakon što ga je dostavila država članica, uz uvjet da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na odgovarajući način.	6. Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja, odobrava se najkasnije tri mjeseca nakon što ga je dostavila država članica, uz uvjet da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na odgovarajući način.
7. Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a može se podnijeti najviše jedanput u kalendarskoj godini, podložno mogućim iznimkama koje određuje Komisija u skladu s člankom 109.	7. Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrži regionalne programe ruralnog razvoja, može se podnijeti najviše jedanput u kalendarskoj godini, podložno mogućim iznimkama koje određuje Komisija u skladu s člankom 109.
8. Komisija sve izmjene strateških planova u okviru ZPP-a odobrava provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 139.	8. Komisija sve izmjene strateških planova u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja, odobrava provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 139.
9. Ne dovodeći u pitanje članak 80., izmjene strateških planova u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.	9. Ne dovodeći u pitanje članak 80., izmjene strateških planova u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.
10. Ispravci isključivo administrativne ili uredničke prirode ili ispravci očitih pogrešaka koji ne utječu na provedbu politike i intervencija ne smatraju se zahtjevom za izmjenu. Svaka država članica obavješćuje Komisiju o tim ispravcima.	10. Ispravci isključivo administrativne ili uredničke prirode ili ispravci očitih pogrešaka koji ne utječu na provedbu politike i intervencija ne smatraju se zahtjevom za izmjenu. Svaka država članica i regija obavješćuje Komisiju o tim ispravcima.

Obrazloženje

Vidjeti amandman 24.

Amandman 58.

Članak 110.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice imenuju upravljačko tijelo za svoje strateške planove u okviru ZPP-a.

1. Države članice imenuju upravljačko tijelo , ili više njih, za provedbu strateških planova u okviru ZPP-a , koji, prema potrebi, sadrže regionalne programe ruralnog razvoja .

Države članice dužne su osigurati uspostavu odgovarajućeg sustava upravljanja i kontrole kojim se jamči jasna raspodjela i razgraničenje dužnosti između upravljačkog tijela i ostalih tijela. Države članice odgovorne su za uspješno funkcioniranje sustava tijekom razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a.

2. Upravljačk o tijelo odgovorno je za djelotvoran, učinkovit i ispravan način upravljanja strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovom provedbom. Konkretno osigurava sljedeće:

2. Upravljačka tijela odgovorna su za djelotvoran, učinkovit i ispravan način upravljanja strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovom provedbom. Konkretno osigurava ju sljedeće:

(a)

primjeren siguran elektronički sustav za evidentiranje, održavanje, upravljanje i izvješćivanje o statističkim podacima vezanima uz plan i njegovu provedbu u svrhu praćenja i evaluacije programa te posebice o podacima potrebnima da bi se pratio napredak projekta u odnosu na utvrđene ciljeve i ciljne vrijednosti;

(a)

(b)	da korisnici i druga tijela koji su uključeni u provedbu intervencija:

(b)	da korisnici i druga tijela koji su uključeni u provedbu intervencija:

i.	budu upoznati su sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljene pomoći te da vode ili odvojeni računovodstveni sustav ili odgovarajuće računovodstvene kodove za sve transakcije povezane s operacijom;

ii.	budu svjesni zahtjeva za pružanje podataka upravljačkom tijelu i evidenciju ostvarenja i rezultata;

i.	budu upoznati su sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljene pomoći te da vode ili odvojeni računovodstveni sustav ili odgovarajuće računovodstvene kodove za sve transakcije povezane s operacijom;

ii.	budu svjesni zahtjeva za pružanje podataka upravljačkom tijelu i evidenciju ostvarenja i rezultata;

(c)

da predmetnim korisnicima bude dostavljen, prema potrebi elektroničkim putem, popis propisanih zahtjeva o upravljanju i minimalnih standarda dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta utvrđenih na temelju glave III. poglavlja I. odjeljka 2. koji će se primjenjivati na razini poljoprivrednog gospodarstva te jasne i precizne informacije o tome;

(c)

(d)	da ex ante evaluacija iz članka 125. bude usklađena sa sustavom za evaluaciju i praćenje, da bude prihvaćena i podnesena Komisiji;

(d)	da ex ante evaluacija iz članka 125. bude usklađena sa sustavom za evaluaciju i praćenje, da bude prihvaćena i podnesena Komisiji;

(e)	da na snazi bude plan evaluacije iz članka 126., da se ex post evaluacija iz tog članka provodi u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi i da te evaluacije budu usklađene sa sustavom za praćenje i evaluaciju te da budu podnesene odboru za praćenje iz članka 111. i Komisiji;

(e)	da na snazi bude plan evaluacije iz članka 126., da se ex post evaluacija iz tog članka provodi u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi i da te evaluacije budu usklađene sa sustavom za praćenje i evaluaciju te da budu podnesene odboru za praćenje iz članka 111. i Komisiji;

(f)	da se odboru za praćenje dostave informacije i dokumenti potrebni za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a s obzirom na njegove posebne ciljeve i prioritete;

(f)	da se odboru za praćenje dostave informacije i dokumenti potrebni za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a s obzirom na njegove posebne ciljeve i prioritete;

(g)	da se izradi godišnje izvješće o uspješnosti, uključujući zbirne tablice za praćenje te da se, nakon savjetovanja s odborom za praćenje, dostavi Komisiji;

(g)	da se izradi godišnje izvješće o uspješnosti, uključujući zbirne tablice za praćenje te da se, nakon savjetovanja s odborom za praćenje, dostavi Komisiji;

(h)	da se poduzmu odgovarajuće daljnje mjere u vezi s primjedbama Komisije o godišnjim izvješćima o uspješnosti;

(h)	da se poduzmu odgovarajuće daljnje mjere u vezi s primjedbama Komisije o godišnjim izvješćima o uspješnosti;

(i)	da agencija za plaćanja dobije sve potrebne informacije, prije svega o izvršenim postupcima i svim provedenim kontrolama vezanim uz intervencije odabrane za financiranje, prije odobrenja plaćanja;

(i)	da agencija za plaćanja dobije sve potrebne informacije, prije svega o izvršenim postupcima i svim provedenim kontrolama vezanim uz intervencije odabrane za financiranje, prije odobrenja plaćanja;

(j)	da korisnici intervencija koje se financiraju iz EPFRR-a, osim intervencija povezanih s površinom i životinjama, naglase da su primili financijsku potporu, među ostalim primjerenom upotrebom amblema Unije u skladu s pravilima koja utvrdi Komisija u skladu sa stavkom 5.

(j)	da korisnici intervencija koje se financiraju iz EPFRR-a, osim intervencija povezanih s površinom i životinjama, naglase da su primili financijsku potporu, među ostalim primjerenom upotrebom amblema Unije u skladu s pravilima koja utvrdi Komisija u skladu sa stavkom 5.

(k)

da se poduzmu promotivne aktivnosti povezane sa strateškim planom u okviru ZPP-a, među ostalim putem nacionalne mreže ZPP-a, tako da potencijalni korisnici, stručne organizacije, gospodarski i socijalni partneri, tijela uključena u promociju jednakosti spolova te relevantne nevladine organizacije, uključujući organizacije za zaštitu okoliša, budu obaviješteni o mogućnostima koje nudi strateški plan u okviru ZPP-a i o pravilima za ostvarivanje prava na financiranje iz strateškog plana u okviru ZPP-a, a da korisnici i opća javnost budu obaviješteni o potporama Unije za poljoprivredu i ruralni razvoj u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a.

(k)

3. Država članica ili upravljačk o tijel o mogu imenovati jedno ili više posredničkih tijela, uključujući tijela lokalne vlasti, tijela nadležna za regionalni razvoj ili nevladine organizacije, za upravljanje intervencijama u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a i njihovu provedbu.

3. Država članica ili upravljačka tijela mogu imenovati jedno ili više posredničkih tijela, uključujući tijela lokalne vlasti, tijela nadležna za regionalni razvoj ili nevladine organizacije, za upravljanje intervencijama u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a i njihovu provedbu.

4. Ako je dio zadataka upravljačkog tijela delegiran na drugo tijelo, upravljačko tijelo zadržava potpunu odgovornost za djelotvornost i ispravnost upravljanja tim zadacima i njihove provedbe. Upravljačko tijelo dužno je osigurati primjenu odgovarajućih odredbi kako bi se omogućilo da drugo tijelo ima sve potrebne podatke i informacije za izvršavanje tih zadataka.

5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim pravilima za provedbu zahtjeva povezanih s informacijama, promotivnim aktivnostima i prepoznatljivošću iz stavka 2. točaka (j) i (k).

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.

Obrazloženje

Vidjeti amandman 24.

Amandman 59.

Članak 111.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Država članica prije dostavljanja strateškog plana u okviru ZPP-a uspostavlja odbor za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a („odbor za praćenje”).	Država članica i regionalna upravljačka tijela prije dostavljanja strateškog plana u okviru ZPP-a uspostavlja ju odbor za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a („odbor za praćenje”).

Obrazloženje

Vidjeti amandman 24.

Amandman 60.

Članak 114.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Praćenje uspješnosti provedbe 1. Odstupajući od članka 115. stavka 1. točke (b) ove Uredbe, države članice mogu utvrditi dvogodišnje prijelazne ciljeve za rezultate u okviru strateškog plana ZPP-a i pratiti ih u dvogodišnjim izvješćima o uspješnosti provedbe koja objavljuju u godinama određenima za postizanje tih ciljeva.

Obrazloženje

Prijelazni ciljevi za pokazatelje rezultata moraju biti barem dvogodišnji.

Amandman 61.

Novi Prilog 0: Zajednički ciljevi rezultata nacionalnih strateških planova

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1.1.1.

Klimatske promjene: smanjenje od 30 % stakleničkih plinova iz poljoprivrede, u svakoj državi članici

Obrazloženje

Zbog klimatskih izazova emisije povezane s usjevima i uzgojem moraju se znatno smanjiti do 2027. U Prilogu se nalazi brojčani pokazatelj.

Amandman 62.

Novi Prilog 0: Zajednički ciljevi rezultata nacionalnih strateških planova

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Okoliš, prehrana: u usporedbi s 2017. udvostručenje površine koja se koristi za ekološku poljoprivredu u svakoj državi članici, ili barem 30 % iskorištene poljoprivredne površine, u svakoj državi članici

Obrazloženje

Kako bi se odgovorilo na izazove na području okoliša i javnog zdravlja, kao i na zahtjeve potrošača, i kako bi se smanjio udio uvoza, potrebno je znatno povećati količinu površina koje se koriste za ekološku poljoprivredu.

Amandman 63.

Novi Prilog 0: Zajednički ciljevi rezultata nacionalnih strateških planova

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Bioraznolikost, zdravlje: smanjenje upotrebe kemijskih pesticida od najmanje 30 % u svakoj državi članici u odnosu na 2017.

Obrazloženje

Kako bi se riješili problemi povezani s okolišem i javnim zdravljem, trebalo bi do 2027. godine znatno smanjiti upotrebu pesticida.

Amandman 64.

Novi Prilog 0: Zajednički ciljevi rezultata nacionalnih strateških planova

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Voda: Direktiva o nitratima poštuje se u slučaju 100 % površinskih i podzemnih voda, bez iznimke, u svakoj državi članici

Obrazloženje

Riječ je o pitanju koje se tiče javnog zdravlja i troška pristupa pitkoj vodi za potrošače. Direktiva o nitratima potječe iz 1991., a još se ne poštuje posvuda. Nužno je da se do 2027. to postigne.

Amandman 65.

Novi Prilog 0: Zajednički ciljevi rezultata nacionalnih strateških planova

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Dobrobit životinja, zdravlje: postupno i planski smanjiti uzgoj životinja u kavezima u cijeloj Europskoj uniji

Obrazloženje

Kako bi se riješilo pitanje dobrobiti životinja, ali i javnog zdravlja (antibiotici), potrebno je do 2027. prijeći na već postojeće načine ekstenzivnije proizvodnje u kojima se ne koriste kavezi.

Amandman 66.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Poboljšanje uspješnosti znanjem i inovacijama:

Udio poljoprivrednika koji primaju potporu za savjetovanja, osposobljavanje, razmjenu znanja ili sudjelovanje u radnim skupinama radi jačanja gospodarske, okolišne, klimatske i resursne uspješnosti.

Poboljšanje uspješnosti znanjem i inovacijama:

Obrazloženje

Održivo korištenje resursa važno je za bolju gospodarsku i okolišnu produktivnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Amandman 67.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Digitalizacija poljoprivrede: Udio poljoprivrednika koji primaju potpore za tehnologiju precizne poljoprivrede u okviru ZPP-a	Modernizacija i d igitalizacija poljoprivrede: Udio poljoprivrednika koji primaju potpore za tehnologiju precizne poljoprivrede i ekološku ili klimatsku tranziciju u okviru ZPP-a

Obrazloženje

Digitalizacija i modernizacija gospodarstava mora se postići u okviru ekološke i klimatske tranzicije.

Amandman 68.

Prilog I. – Posebni ciljevi EU-a

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;	pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje ekonomske, socijalne, okolišne i teritorijalne konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju , kao i na popularizaciju održivih načina proizvodnje ;

Obrazloženje

Konkurentnost koja se nastoji postići nije isključivo gospodarska.

Amandman 69.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata I.6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Povećanje produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava: Ukupna produktivnost sektora	Povećanje produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava , europske sigurnosti opskrbe hranom, sigurnosti hrane, otpornosti poljoprivrednih gospodarstava i teritorijalne kohezije : Ukupna produktivnost sektora uključujući i vanjske učinke

Amandman 70.

Prilog I. – Pokazatelji učinka R.9.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku potporu za restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa	Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku potporu za restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti i održivosti resursa

Obrazloženje

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava mora se postići poboljšanjem održivosti sustava proizvodnje.

Amandman 71.

Prilog I. – Pokazatelji učinka R.13.a

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	R.13.a. Manje emisija stakleničkih plinova iz usjeva: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja su smanjila uporabu sintetičkih dušičnih gnojiva za najmanje 50 %.

Obrazloženje

Ispuštanje plina N2O iz dušičnih gnojiva izuzetno je velik izvor emisija (oko 50 % emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi). Osim toga, za proizvodnju sintetičkih dušičnih gnojiva potrebna je velika količina energije.

Amandman 72.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.14.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisija i održavanja i/ili povećanja skladištenja ugljika (trajni travnjak, poljoprivredno zemljište u tresetištu, šuma itd.)	Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisija i održavanja i/ili povećanja skladištenja ugljika (trajni travnjak, poljoprivredno zemljište u tresetištu, šuma itd.) , stopa povećanja površine na kojoj se uzgajaju mahunarke (čiste ili miješane)

Obrazloženje

Uzgoj mahunarki omogućuje učinkovito skladištenje ugljika u tlu, i u kombinaciji s travama na livadama.

Amandman 73.

Prilog I. – Posebni ciljevi EU-a

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Poticati održiv i razvoj i učinkovito upravljanje prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak	Poticati održiv o upravljanje prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 74.

Prilog I. – Pokazatelji učinka I.16.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Smanjenje istjecanja hranjivih tvari: Nitrati u podzemnim vodama

Smanjenje istjecanja hranjivih tvari: Nitrati u površinskim i podzemnim vodama

—	Postotak podzemnih voda postaja s koncentracijom N iznad 50 mg/l prema Direktivi o nitratima

—	Postotak površinskih i podzemnih voda postaja s koncentracijom N iznad 50 mg/l prema Direktivi o nitratima

—	Postotak površinskih i podzemnih voda u kojima se poštuje Direktiva o nitratima

Obrazloženje

Među pokazatelje je potrebno uvrstiti i površinske vode kako bi se prikazalo stvarno stanje i njegov razvoj. Prijeko je potrebno da se Direktiva o nitratima uvijek poštuje.

Amandman 75.

Prilog I. – Pokazatelji učinka I.16.a.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Smanjenje uporabe mineralnih i sintetičkih gnojiva: prodaja mineralnih i sintetičkih gnojiva

Obrazloženje

Kako bi se revitaliziralo tlo povećanjem stope organskih tvari, koje usto skladište ugljik, prioritet treba dati poljoprivrednim praksama koje smanjuju unošenje mineralnih i sintetičkih gnojiva koja, povrh svega, iziskuju velike količine energije i ispuštaju velike količine emisija stakleničkih plinova.

Amandman 76.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.18.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Poboljšanje tla: Udio poljoprivrednog zemljišta pod obvezama upravljanja korisnima za upravljanje tlom	Poboljšanje tla: Udio poljoprivrednog zemljišta pod obvezama upravljanja korisnima za poboljšanje tla

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 77.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.21.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Održivo gospodarenje hranjivim tvarima:

Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze poboljšanog upravljanja hranjivim tvarima

Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze održivog upravljanja hranjivim tvarima

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 78.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.21.a.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	R.21.a. Smanjenje uporabe organskih, mineralnih i sintetičkih gnojiva: Udio poljoprivrednog zemljišta na kojem se provode posebne mjere koje dovode do smanjenja uporabe gnojiva

Obrazloženje

Održivo upravljanje hranjivim tvarima mora uključivati smanjenje uporabe mineralnih i sintetičkih gnojiva.

Amandman 79.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.25.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

R.25. Potpora održivom šumarstvu:

Udio šumskog zemljišta pod obvezama upravljanja za potporu zaštiti šuma i gospodarenju njima

R.25. Potpora održivom šumarstvu: Udio šumskog zemljišta pod obvezama upravljanja za potporu zaštiti šuma i održivom gospodarenju njima

Obrazloženje

Previše šuma izloženo je intenzivnom upravljanju, što ima negativan učinak na okoliš i bioraznolikost.

Amandman 80.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.37.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Održiva uporaba pesticida:

Udio poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose određene mjere za koje je odobrena potpora, a koje dovode do održive upotrebe pesticida kako bi se smanjio rizik od pesticida i njihov učinak

Održiva uporaba pesticida:

Udio poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose određene mjere koje dovode do održive upotrebe pesticida kako bi se smanjio rizik od pesticida i njihov učinak

Amandman 81.

Prilog I. – Pokazatelji rezultata R.37.a.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	R.37.a. Povećanje broja ekoloških poljoprivrednih gospodarstava: Broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za prelazak na ekološku poljoprivredu

Obrazloženje

Kako bi se odgovorilo na izazove na području okoliša i javnog zdravlja, kao i na zahtjeve potrošača te kako bi se smanjio udio uvoza, potrebno je znatno povećati količinu površina koje se koriste za ekološku poljoprivredu.

Amandman 82.

Prilog III. – Zahtjevi i standarda GAEC 1

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Održavanje trajnog travnjaka na temelju omjera trajnih travnjaka i poljoprivredne površine	Održavanje trajnog travnjaka po poljoprivrednom gospodarstvu, uz maksimalnu stopu prenamjene od 5 do 10 % po gospodarstvu, uz iznimku osjetljivih travnjaka velike biološke raznolikosti

Obrazloženje

Kako bi se ostvario taj cilj, pravilo se mora primjenjivati na razini gospodarstva, uz predloženu fleksibilnost, a ne na regionalnoj razini, kako bi se na taj način izbjegla prevelika prenamjena travnjaka na razini podregija.

Amandman 83.

Prilog III. – Glavni cilj standarda GAEC-a 5

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Održivo upravljanje hranjivim tvarima

Amandman 84.

Prilog III. – Zahtjevi i standarda GAEC 7

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Bez nezasađenog tla u najosjetljivijim razdobljima	Bez nezasađenog tla u osjetljivim razdobljima

Obrazloženje

Potrebno je pokriti tlo biljem što je duže moguće tijekom godine kako bi se tlo zaštitilo.

Amandman 85.

Prilog III. – Zahtjevi i standarda GAEC novi

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Poštovanje od strane poljoprivrednika nacionalnog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na zaposlenike u poljoprivredi

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 86.

Prilog XII. – Ciljevi O.13. i R.4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;	Poticanje održivog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak;

Obrazloženje

Usklađivanje s amandmanom 73.

COM(2018) 393 final

Amandman 87.

Uvodna izjava (3)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Model ostvarivanja ZPP-a zasnovan na sukladnosti trebalo bi prilagoditi kako bi se veća pozornost posvetila rezultatima i uspješnosti. U skladu s time, Unija bi trebala odrediti osnovne ciljeve politike, vrste intervencije i osnovne zahtjeve Unije, a države članice trebale bi imati veće dužnosti i odgovornosti za ispunjavanje tih ciljeva. Stoga je potrebno zajamčiti veću supsidijarnost kako bi se bolje uzeli u obzir lokalni uvjeti i potrebe. U skladu s time, u okviru novog modela ostvarivanja politike, države članice trebale bi biti odgovorne za prilagodbu svojih intervencija u okviru ZPP-a u skladu s osnovnim zahtjevima Unije kako bi maksimalno povećale svoj doprinos ostvarenju ciljeva ZPP-a Unije te utvrdile i oblikovale okvir sukladnosti i kontrole za korisnike.

Model ostvarivanja ZPP-a zasnovan na sukladnosti trebalo bi prilagoditi kako bi se veća pozornost posvetila rezultatima i uspješnosti. U skladu s time, Unija bi trebala odrediti osnovne ciljeve politike, vrste intervencije i osnovne zahtjeve Unije, a države članice trebale bi imati veće dužnosti i odgovornosti za ispunjavanje tih ciljeva. Stoga je potrebno zajamčiti veću supsidijarnost kako bi se bolje uzeli u obzir lokalni uvjeti i potrebe. U skladu s time, u okviru novog modela ostvarivanja politike, države članice i regije trebale bi biti odgovorne za prilagodbu svojih intervencija u okviru ZPP-a u skladu s osnovnim zahtjevima Unije kako bi maksimalno povećale svoj doprinos ostvarenju ciljeva ZPP-a Unije te utvrdile i oblikovale okvir sukladnosti i kontrole za korisnike.

Obrazloženje

Potrebno je održati i ojačati ulogu europskih regija u upravljanju ZPP-om i njegovoj provedbi kako bi se političke odluke prilagodile specifičnim teritorijalnim i sektorskim odlikama.

Amandman 88.

Uvodna izjava (30)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija bi trebala imati ovlast suspendirati plaćanja i u slučaju praćenja uspješnosti u višegodišnjem razdoblju. U skladu s tim, u slučajevima zakašnjelog ili nedovoljnog napretka prema ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena na temelju provedbenog akta zatražiti od dotične države članice da poduzme potrebne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom utvrđenim nakon savjetovanja s Komisijom koji sadržava jasne pokazatelje napretka. Ako država članica ne podnese ili ne provede akcijski plan ili ako akcijski plan očigledno nije dovoljan za ispravljanje situacije, Komisija bi trebala imati ovlast da na temelju provedbenog akta suspendira mjesečna plaćanja ili međuplaćanja.

Komisija bi trebala imati ovlast suspendirati plaćanja i u slučaju praćenja uspješnosti u višegodišnjem razdoblju. U skladu s tim, u slučajevima zakašnjelog ili nedovoljnog napretka prema ostvarenju zajedničkih europskih ciljeva i ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena na temelju provedbenog akta zatražiti od dotične države članice da poduzme potrebne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom utvrđenim nakon savjetovanja s Komisijom koji sadržava jasne pokazatelje napretka. Ako država članica ne podnese ili ne provede akcijski plan ili ako akcijski plan očigledno nije dovoljan za ispravljanje situacije, Komisija bi trebala imati ovlast da na temelju provedbenog akta suspendira mjesečna plaćanja ili međuplaćanja.

Obrazloženje

Kako bi se smanjila opasnost od utrke prema dnu u okviru ekološke tranzicije, kao i od narušavanja tržišnog natjecanja, Uredbi se moraju u obliku Priloga dodati kvantificirani ciljevi zajednički svim strateškim planovima.

Amandman 89.

Uvodna izjava (55)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ispunjenje uvjeta važan je element ZPP-a, posebno u pogledu njegovih okolišnih i klimatskih elemenata, ali i javnog zdravlja i pitanja povezanih sa životinjama. To znači da bi se trebale provoditi kontrole te, prema potrebi, primjenjivati kazne kako bi se osigurala učinkovitost sustava uvjetovanosti. Za postizanje jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, na razini Unije trebalo bi uvesti određena opća pravila o kontrolama i sankcijama u području uvjetovanosti.

Ispunjenje uvjeta važan je element ZPP-a, posebno u pogledu njegovih okolišnih i klimatskih elemenata, ali i javnog zdravlja i pitanja povezanih sa životinjama , kao i socijalnih prava zaposlenika u poljoprivredi . To znači da bi se trebale provoditi kontrole te, prema potrebi, primjenjivati kazne kako bi se osigurala učinkovitost sustava uvjetovanosti. Za postizanje jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, na razini Unije trebalo bi uvesti određena opća pravila o kontrolama i sankcijama u području uvjetovanosti.

Obrazloženje

Važno je da poljoprivredna gospodarstva koja koriste javna sredstva ZPP-a poštuju socijalna prava svojih zaposlenika.

Amandman 90.

Članak 15. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Financijska disciplina	Financijska disciplina
1. Kada predviđanja za financiranje intervencija i mjera financiranih u okviru te posebne gornje granice za određenu financijsku godinu upućuju na prekoračenje primjenjivih godišnjih gornjih granica, Komisija određuje stopu prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe i financijski doprinos Unije za posebne mjere iz članka 5. stavka 2. točke (f) ove Uredbe , koji se dodjeljuju na temelju poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 („stopa prilagodbe”).	1. Kada predviđanja za financiranje intervencija i mjera financiranih u okviru te posebne gornje granice za određenu financijsku godinu upućuju na prekoračenje primjenjivih godišnjih gornjih granica, Komisija određuje stopu prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe i financijski doprinos Unije za posebne mjere iz članka 5. stavka 2. točke (f) ove Uredbe („stopa prilagodbe”).
Komisija do 30. lipnja kalendarske godine na koju se odnosi stopa prilagodbe donosi provedbene akte kojima utvrđuje stopu prilagodbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.	Komisija do 30. lipnja kalendarske godine na koju se odnosi stopa prilagodbe donosi provedbene akte kojima utvrđuje stopu prilagodbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

Obrazloženje

Iz stope prilagodbe potrebno je isključiti izravna plaćanja u okviru programa POSEI jer je za njih u Uredbi 228/2013 već određena gornja granica, što znači da u pogledu programiranja i provedbe ona ne mogu pridonijeti prekoračenju predviđenih rashoda.

Amandman 91.

Članak 32.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Automatski opoziv sredstava za strateške planove u okviru ZPP-a

1. Komisija automatski opoziva onaj dio proračunskih obveza za intervencije u području ruralnog razvoja u strateškom planu u okviru ZPP-a koji nije iskorišten za pretfinanciranje ili međuplaćanja odnosno za koji joj nije predočena izjava o rashodima koja ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 3. u vezi s rashodima nastalima do 31. prosinca druge godine nakon godine proračunske obveze.

2. Onaj dio proračunske obveze koji je još raspoloživ posljednjeg dana za prihvatljivost rashoda u skladu s člankom 80. stavkom 3. Uredbe (EU) br. …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] ili za koji izjava o rashodima nije predočena u roku od šest mjeseci nakon tog datuma automatski se opoziva.

3. U slučaju sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom rok za automatski opoziv izdvojenih sredstava iz stavka 1. ili 2. prekida se u pogledu iznosa za te operacije tijekom trajanja tog postupka ili te upravne žalbe ako Komisija primi obrazloženu obavijest države članice do 31. siječnja godine N + 3 .

4. Pri izračunu automatskog opoziva izdvojenih sredstava ne uzima se u obzir:

(a)	dio proračunskih izdvajanja za koja je predočena izjava o rashodima, ali čiju je nadoknadu Komisija smanjila ili suspendirala na dan 31. prosinca godine N + 2 ;

(a)	dio proračunskih izdvajanja za koja je predočena izjava o rashodima, ali čiju je nadoknadu Komisija smanjila ili suspendirala na dan 31. prosinca godine N + 3 ;

Obrazloženje

Zbog složenosti programa i uključenih institucionalnih razina potrebno je vratiti se na pravilo N + 3.

COM(2018) 394 final

Amandman 92.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (38)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	S obzirom na sve slabiji položaj proizvođača u lancu opskrbe hranom, potreban je okvir kojim bi se ZPP i politika tržišnog natjecanja uskladili sukladno odredbama o nadređenosti ciljeva ZPP-a iz članka 42. Ugovora.

Obrazloženje

Riječ je o uvažavanju članka 42. Ugovora.

Amandman 93.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (38)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	S obzirom na povećanu volatilnost cijena poljoprivrednih proizvoda i uzimajući u obzir evaluaciju instrumenata korištenih prilikom prethodnih reformi ZPP-a, potrebno je revidirati mjere za sprečavanje poremećaja na tržištu.

Obrazloženje

Sektorske krize u prevelikoj mjeri slabe poljoprivredna gospodarstva i regije proizvodnje. One doprinose smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava i demotivaciji mladih za upuštanje u poljoprivrednu djelatnost. Taj se problem mora riješiti.

Amandman 94.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (38)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S obzirom na sve veće fluktuacije na poljoprivrednim tržištima i neravnotežu u raspodjeli dodane vrijednosti između proizvođača, prerađivača i distributera, potrebno je bolje utvrditi i predvidjeti razvoj tržišta. Na temelju onoga što je napravljeno u više sektora osnivaju se europski opservatoriji za sve sektore radi analize obujma proizvodnje, uvoza, izvoza, cijena, marži i troškova proizvodnje. U slučaju poremećaja na tržištu, ti opservatoriji upozoravaju Europsku komisiju, koja provodi mjere regulacije proizvodnje kako bi se ponovno uspostavila ravnoteže na tržištu, poštujući pritom obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Obrazloženje

Potrebno je raspolagati informacijama potrebnima za davanje brzih i učinkovitih odgovora na tržišne poremećaje i smanjiti proračunske rashode, koji se uvelike povećavaju kad EU djeluje retroaktivno, kao što se od 2008. godine može vidjeti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Amandman 95.

Članak 1. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

[…]

Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

[…]

(4)	dio II. glava I. poglavlje II. mijenja se kako slijedi:

(4)	dio II. glava I. poglavlje II. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „POGLAVLJE II. Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama”;

(b)	naslov „Odjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)	članak 23.a mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „POGLAVLJE II. Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama”;

(b)	naslov „Odjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)	članak 23.a mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje stavak 4., potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 220 804 135 EUR po školskoj godini.

U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

(a)	za voće i povrće u školama: 130 608 466 EUR po školskoj godini;

(b)	za mlijeko u školama: 90 195 669 EUR po školskoj godini.”;

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

(a)	za voće i povrće u školama: 130 608 466 EUR po školskoj godini;

(b)	za mlijeko u školama: 90 195 669 EUR po školskoj godini.”;

ii.	u stavku 2. trećem podstavku briše se zadnja rečenica;

ii.	u stavku 2. trećem podstavku briše se zadnja rečenica;

iii.	stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Ne premašujući ukupnu granicu od 220 804 135 EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.”;

iii.

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne premašujući ukupnu granicu od 220 804 135 EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava. Taj udio može iznositi do 25 % u državama članicama s najudaljenijim regijama, u skladu s člankom 349. UFEU-a, i u drugim propisno opravdanim slučajevima. ”;

[…]

Obrazloženje

Nadovezivanje na uvodnu izjavu 8. Uredbe 2016/791: osigurava se veća potpora slabije razvijenim regijama, manjim egejskim otocima i najudaljenijim regijama s obzirom na to da je u njima poljoprivredna diversifikacija ograničena i da u tim regijama često nije moguće pronaći određene proizvode.

Amandman 96.

Članak 119.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Obvezni navodi

1. Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15., 16., 18. i 16. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadržava sljedeće obvezne podatke:

(a)	oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;

(a)	oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;

(b)

za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:

i.	izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” kao i

ii.	naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:

i.	izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” kao i

ii.	naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)	stvarnu volumnu alkoholnu jakost;

(c)	energetsku vrijednost za 100 ml

(d)	oznaku mjesta podrijetla;

(d)	popis sastojaka, uključujući posredne sastojke vinifikacije, kojem bi se moglo pristupiti putem koda QR;

(e)	oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;

(e)	stvarnu volumnu alkoholnu jakost;

(f)	oznaku uvoznika, za uvezena vina

(f)	oznaku mjesta podrijetla;

(g)	sadržaj šećera, ako je riječ o pjenušavom vinu, gaziranom vinu, kvalitetnom pjenušavom vinu ili kvalitetnom aromatičnom pjenušavom vinu.

(g)	oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;

(h)	oznaku uvoznika, za uvezena vina

(i)	sadržaj šećera, ako je riječ o pjenušavom vinu, gaziranom vinu, kvalitetnom pjenušavom vinu ili kvalitetnom aromatičnom pjenušavom vinu.

Obrazloženje

Kao i u slučaju drugih prehrambenih proizvoda, potrošači imaju pravo na potpunije označivanje, naročito u pogledu hranjive vrijednosti i načina vinifikacije.

Amandman 97.

Članak 152. stavak 1.a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Organizacije proizvođača

Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a o rganizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio.

Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:

O rganizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio.

Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:

(a)	pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;

(a)	pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;

(b)	uz uvjet da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;

(b)	uz uvjet da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;

Obrazloženje

Misije i ciljevi organizacija utvrđenih u ZPP-u izlaze iz područja primjene članka 101. UFEU-a (sud Europske unije, predmet „Cikorija”). Stoga nije potrebno dodati taj početak rečenice.

Amandman 98.

Članak 209. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Iznimke za ciljeve ZPP-a, poljoprivrednika i njihovih udruženja	Iznimke za ciljeve ZPP-a, poljoprivrednika i njihovih udruženja
Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne odnosi se na sporazume, odluke i djelovanja iz članka 206. ove Uredbe koji su potrebni za ostvarenje ciljeva postavljenih u članku 39. UFEU-a.	Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne odnosi se na sporazume, odluke i djelovanja iz članka 206. ove Uredbe koji su potrebni za ostvarenje ciljeva postavljenih u članku 39. UFEU-a.
Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveze tih udruženja, ili organizacije proizvođača koji su priznati na temelju članka 152. ili članka 161. ove Uredbe ili udruženja organizacija proizvođača koja su priznata na temelju članka 156. ove Uredbe, koji se tiču proizvodnje ili prodaje poljoprivrednih proizvoda ili uporabe zajedničkih prostora za skladištenje, obradu ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim ako su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.	Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveze tih udruženja, ili organizacije proizvođača koji su priznati na temelju članka 152. ili članka 161. ove Uredbe ili udruženja organizacija proizvođača koja su priznata na temelju članka 156. ove Uredbe, koji se tiču proizvodnje ili prodaje poljoprivrednih proizvoda ili uporabe zajedničkih prostora za skladištenje, obradu ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim ako su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.
Ovaj stavak ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja čija je posljedica obveza naplaćivanja jednakih cijena ili koji isključuju tržišno natjecanje.

Obrazloženje

U skladu s ciljem bolje raspodjele dodane vrijednosti u cijelom lancu opskrbe hranom, i u tom smislu jačanja moći proizvođača i njihovih udruženja, važno je da se ovaj stavak može primjenjivati na pregovore o cijenama.

Amandman 99.

Članak 219.1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe izgledaju nedostatnima.	Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe izgledaju nedostatnima.
Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.	Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.
Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.	Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.
Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom , ili predvidjeti izvozne subvencije, ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi.	Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi.

Obrazloženje

Potpora za izvoz za treće zemlje nije prihvatljiva i predstavlja velik trošak za porezne obveznike; veći nego sprečavanje krize.

Amandman 100.

Nova točka nakon točke 219.4

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako tržišna cijena padne ispod određenog praga, fleksibilnog, izračunatog na temelju prosječnih troškova proizvodnje i koji je odredio europski opservatorij tržišta u predmetnom sektoru, Europska komisija – ovisno o stanju na tržištu i u predmetnom sektoru – osigurava potporu proizvođačima iz predmetnog sektora, koji tijekom određenog razdoblja dobrovoljno smanje isporuku proizvoda u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

i.	Potpora se odobrava prema načelu zahtjeva proizvođača podnesenih u državi članici u kojoj proizvođači imaju poslovni nastan, uz korištenje metode koju je utvrdila predmetna država članica.

ii.

Kako bi se osiguralo da se taj sustav učinkovito i ispravno provodi, Komisija na temelju podataka koje prosljeđuje europski opservatorij tržišta u predmetnom sektoru utvrđuje:

—	maksimalni ukupni obujam ili maksimalnu ukupnu količinu isporuka koje je potrebno smanjiti na razini Unije u okviru programa smanjenja,

—	trajanje razdoblja smanjenja proizvodnje i, po potrebi, njegovo produljenje,

—	iznos potpore u skladu s obujmom ili količinom smanjenja te način njezina financiranja,

—	kriterije prihvatljivosti za primanje potpore za podnositelje zahtjeva i za zahtjeve,

—	posebne uvjete za provedbu programa.

Obrazloženje

U EU-u su potrebni instrumenti za reguliranje količine proizvodnje u slučaju poremećaja na tržištu koji bi brzo postali učinkoviti, ne bi previše opterećivali proračun EU-a i proizvođačima bi omogućili da više ne prodaju uz gubitak i da žive od svog zanimanja, što je uvjet privlačnosti za mlade ljude.

Amandman 101.

Članak 226.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Okvir uspješnosti

1. Komisija uspostavlja okvir uspješnosti kojim se omogućuje izvješćivanje, praćenje i evaluacija uspješnosti plana upravljanja krizama tijekom njegove provedbe.

2. Okvir uspješnosti uključuje sljedeće elemente:

(a)	skup zajedničkih pokazatelja konteksta, ostvarenja, rezultata i učinka koji će se upotrebljavati kao temelj za praćenje, evaluaciju i godišnje izvješćivanje o uspješnosti;

(b)	ciljne vrijednosti i godišnje ključne etape utvrđene u odnosu na relevantni posebni cilj primjenom pokazatelja rezultata;

(c)	prikupljanje, pohranjivanje i slanje podataka;

(d)	godišnje izvješćivanje o uspješnosti plana upravljanja krizama u pogledu svake pogođene proizvodnje tijekom godine;

(e)	mjere rezervi učinkovitosti u upotrebi cjelokupnog EFJP-a.

3 Ciljevi okvira uspješnosti jesu:

(a)	procijeniti učinak, učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost ZPP-a za Uniju;

(b)	izvješćivati Europski parlament i Vijeće o upotrebi ovlasti koje su Komisiji dodijeljene u području sprečavanja kriza i upravljanja njima;

(c)	odbaciti trenutačnu logiku potrošnje proračuna EFJP-a;

(d)	uspostaviti novu logiku protucikličkog upravljanja poljoprivrednim tržištima i prihodima u okviru koje Komisija optimizira upotrebu javnih sredstava s obzirom na gospodarske cikluse, klimatske incidente i geopolitičke napetosti.

Obrazloženje

Komisija bi trebala definirati svoju strategiju u slučaju kriza kako bi mogla biti odgovorna Europskom parlamentu i Vijeću. Pojašnjenje te strategije ključan je preduvjet za to da države članice mogu utvrditi svoje prioritete.

Amandman 102.

Članak 226.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Plan upravljanja krizama

1. Komisija sastavlja plan upravljanja krizama kako bi provela potporu Unije koju financira EFJP kojom se omogućuje postizanje ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, posebno cilja stabilizacije tržišta.

2. Na temelju izvješća u kojem se definiraju različite vrste kriza predviđene člankom 225. točkom (c) i posebno postupka procjene prvog stupa ZPP-a, Komisija utvrđuje strategiju intervencije za svaku vrstu krize. Provodi se SWOT analiza svakog sredstva za upravljanje tržištima definiranog u ovoj Uredbi kako bi se utvrdile moguće sinergije među sredstvima.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi utvrdila ciljne kvantitativne vrijednosti i ključne etape, s ciljem da sredstva iz ove Uredbe pridonesu postizanju ciljeva iz članka 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Komisija do 1. siječnja 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog plana upravljanja krizama. Države članice na temelju toga Komisiji podnose svoje strateške planove u području ZPP-a.

4. Plan upravljanja krizama obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. i sadržava klauzulu o reviziji u sredini razdoblja, odnosno 30. lipnja 2024., tijekom koje se optimizira sveukupna usklađenost sa strateškim planovima država članica kako bi se postigle bolja djelotvornost upotrebe javnih sredstava i bolja dodana vrijednost za Uniju.

Obrazloženje

Amandman 103.

Članak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Izmjena Uredbe (EU) br. 228/2013

U članku 30. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Za svaku financijsku godinu, Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. do najvećeg godišnje iznosa od:

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 267 580 000 EUR;

—	na Azorima i Madeiri: 102 080 000 EUR

—	na Kanarskim otocima: 257 970 000 EUR

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 278 410 000 EUR;

—	na Azorima i Madeiri: 106 210 000 EUR

—	na Kanarskim otocima: 268 420 000 EUR

3. Iznosi za svaku financijsku godinu za financiranje mjera predviđenih u poglavlju III. ne smiju prelaziti sljedeće iznose:

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 25 900 000 EUR;

—	na Azorima i Madeiri: 20 400 000 EUR

—	na Kanarskim otocima: 69 900 000 EUR

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 26 900 000 EUR;

—	na Azorima i Madeiri: 21 200 000 EUR

—	na Kanarskim otocima: 72 700 000 EUR

[…]

Obrazloženje

Nije prihvatljivo smanjenje sredstava namijenjenih programu POSEI u visini od 3,9 % s obzirom na pozitivne ocjene tog programa i na obvezu koju je Europska komisija preuzela o zadržavanju financiranja na istoj razini. Nužno je da, u najmanju ruku, najudaljenije regije zadrže proračunska sredstva jednaka onima koja su im dodijeljena u tekućem programskom razdoblju.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

poziva EU na to da od ZPP-a napravi konkurentnu, modernu, pravednu, održivu i solidarnu poljoprivrednu politiku u službi poljoprivrednika, regija, potrošača i građana;

naglašava da ZPP treba financirati na odgovarajući način te se stoga protivi smanjenju sredstava EU-a namijenjenih ZPP-u nakon 2020. godine. Smatra da će se proračun ZPP-a, bude li smanjen, bolje iskoristiti ako raspodjela izravnih plaćanja bude pravednija;

ne prihvaća predloženo smanjenje proračuna za ruralni razvoj od 28 %, jer je to u suprotnosti s EU-ovim ciljem postizanja teritorijalne kohezije;

traži ponovno uvođenje EPFRR-a u zajednički strateški okvir;

ponovno naglašava potrebu za jačanjem sinergija među fondovima EFRR, ESF i EPFRR kako bi se olakšale inovacije i potaknulo stvaranje inovativnih poljoprivrednih proizvodnih lanaca;

preporučuje usvajanje programa za ruralna i prigradska područja i povećanje ukupnih sredstava za ruralni razvoj kako bi sve europske politike doprinosile ciljevima ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; ističe ulogu ZPP-a kao politike koja doprinosi zadržavanju stanovništva u ruralnim područjima;

smatra da bi prevelik prijenos ovlasti na države članice na temelju nacionalnih strateških planova doveo do ponovne nacionalizacije ZPP-a i narušavanja tržišnog natjecanja. Potrebno je osigurati dovoljnu fleksibilnost da bi se mogao usvojiti pristup usmjeren na konkretna područja, u skladu s konkretnim potrebama i značajkama poljoprivrednih površina;

zahtijeva da se brojčani i mjerljivi zajednički europski ciljevi za nacionalne strateške planove uključe u Uredbu;

zahtijeva da regije imaju istaknutu ulogu u upravljanju strateškim planovima, naročito kad je posrijedi drugi stup;

10.

podsjeća na to da je uređivanje tržišta učinkovitije i jeftinije od naknadnog aktiviranja mjera;

11.

zahtijeva dobrovoljno uvođenje alata za upravljanje u kriznim situacijama na temelju upravljanja količinama proizvodnje;

12.

zahtijeva uvođenje sektorskih operativnih programa na europskoj razini, a ne na razini država članica, kako bi se izbjegli poremećaji među državama članicama i među sektorima;

13.

traži uspostavu zahtjevnih europskih kriterija za utvrđivanje statusa aktivnih poljoprivrednika u državama članicama;

14.

predlaže potpunu konvergenciju izravnih plaćanja među državama članicama u što skorijem roku, a najkasnije do2027.;

15.

predlaže da se u zemljama i regijama u kojima unutarnja konvergencija još nije postignuta ona postupno povećava, uz poticanje manje razvijenih regija, kako bi 2026. godine bila potpuno ostvarena;

16.

podržava prijedlog o određivanju gornjih granica za izravna plaćanja i predlaže da se u obzir uzme najviše 50 % troškova koji se odnose samo na zaposlenike kako bi se učinkovitost određivanja gornjih granica uskladila sa zapošljavanjem;

17.

podržava uspostavu obveznog preraspodijeljenog plaćanja i predlaže da se poveća njegov opseg, uz najmanje 30 % sredstava iz prvog stupa.

18.

s obzirom na probleme u privlačenju mladih u zanimanje poljoprivrednika predlaže da u državama članicama bude obavezan bonus za mlade poljoprivrednike;

19.

predlaže da se gornja granica nacionalne omotnice za proizvodno vezanu potporu zadrži na 13 % (+ 2 % za proteinske usjeve) kako bi se spriječilo napuštanje poljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima, ojačala prehrambena samodostatnost EU-a te kako bi se usmjerilo isključivo na održive vrste i načine proizvodnje i iz njih isključila proizvodnja biogoriva proizvedenog iz prehrambenih sirovina i neke druge neprioritetne vrste proizvodnje;

20.

predlaže da se za države članice uvede obveza posebne potpore malim poljoprivrednicima te da se prilagodi definicija malog poljoprivrednika, kao i iznos potpore i financijska omotnica;

21.

pozdravlja proširenje višestruke sukladnosti na cjelokupna osnovna plaćanja i njezino proširenje na godišnji plodored;

22.

zahtijeva proširenje višestruke sukladnosti na poštovanje prava zaposlenika u poljoprivredi i propisa o dobrobiti životinja;

23.

predlaže da se za sva poljoprivredna gospodarstva ponovo uvede obveza izdvajanja najmanje 7 % vlastite površine kao neproduktivnog područja od ekološkog interesa;

24.

podržava načelo ekoloških programa i predlaže da se za njih izdvoji najmanje 30 % nacionalne omotnice za plaćanja;

25.

predlaže da se u svim nacionalnim strateškim planovima utvrdi minimalni prag od 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a iz koje će se doprinositi ciljevima na području okoliša i klime;

26.

želi da se u okviru drugog stupa zadrže postojeće stope sufinanciranja te da za tri sljedeće mjere stopa sufinanciranja bude 80 %: poljoprivredno-okolišne mjere, ekološka poljoprivreda, mreža Natura 2000 i mjere suradnje;

27.

protivi se mogućnosti prijenosa iz drugog u prvi stup, koja je u suprotnosti s interesima ruralnih područja te odobrava prijenos u obrnutom smjeru;

28.

poziva Komisiju da uspostavi potpuno operativan sustav praćenja radi redovitog prikupljanja ažuriranih podataka o mjerenju ostataka pesticida u okolišu (osobito u tlu i vodi), koji će se po mogućnosti zasnivati na dobrim iskustvima stečenima sa sustavom za okvirno istraživanja uporabe/pokrova zemljišta (LUCAS);

29.

smatra da je osiguranje prihoda skup instrument nedovoljno prilagođen malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koji ne može zamijeniti regulaciju tržišta i podršku prijelazu na otpornije i samodostatnije sustave proizvodnje;

30.

predlaže da se odobravanje subvencija za ulaganja, za koje se troši velik dio proračuna drugog stupa, uvjetuje procjenom njihova učinka na okoliš te da se na njih ne troši više od 10 % omotnice drugog stupa;

31.

predlaže da naknada za teške prirodne uvjete, kojom se podupire održavanje poljoprivrede u područjima s težim uvjetima gospodarenja i u nepovoljnom položaju, bude obavezna u državama članicama u kojima bi se mogla primijeniti;

32.

odobrava zadržavanje razine od 5 % za programe Leader kojima se omogućuje razvoj lokalnih teritorijalnih inicijativa;

33.

predlaže da se države članice obveže da u svoje planove ruralnog razvoja uključe mjere pogodne za kratke lance opskrbe, za biološku i lokalnu kolektivnu prehranu, za lance opskrbe s oznakom kvalitete, za planinsku poljoprivredu i za osposobljavanje u području ekološke poljoprivrede, agroekologije i agrošumarstva;

34.

predlaže da se u okviru programa istraživanja Obzor 2020. i programa koji će mu uslijediti na području poljoprivrede prednost da istraživanju u vezi s agroekološkim načinima proizvodnje i agrošumarstvom, pri čemu bi se poticalo participativno istraživanje u kojem bi sudjelovali poljoprivrednici i znanstvenici;

35.

također preporučuje poticanje društvenih i gospodarskih inovacija putem promicanja „pametnih sela”.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju kojom se izmjenjuju i stavljaju izvan snage određene uredbe (SL L 160, 26.6.1999., str. 80.).

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str. 1.).

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/239

Mišljenje Europskog odbora regija o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji

(2019/C 86/12)

Izvjestitelj/ica:

Ximo PUIG I FERRER (ES/PES), predsjednik Vlade autonomne zajednice Valencije

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF)

COM(2018) 380 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Amandman 1.

Naslov Uredbe

Prijedlog Komisije	Amandman
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF) .	Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za potporu tranziciji (ETSF) .

Obrazloženje

U članku 2. Nacrta uredbe jasno je predviđeno da se područje primjene Fonda proširi i na područja izvan globalizacije. Naziv treba promijeniti u cijelom tekstu.

Amandman 2.

Uvodna izjava (1)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri provedbi fondova trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) i članku 1 0. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Držav e članic e i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”.

Pri provedbi fondova trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) i člancima 9. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s člankom 8. UFEU-a držav e članic e i Komisija trebale bi nastojati ukloniti nejednakosti i promicati ravnopravnost muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, boriti se protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”.

Obrazloženje

Nužno upućivanje na pravnu osnovu.

Amandman 3.

Uvodna izjava (6)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U svojem Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije (20) Komisija prepoznaje kombinaciju globalizacije trgovine i tehnološke promjene kao glavne uzroke povećane potražnje za kvalificiranom radnom snagom i smanjenog broja poslova koji zahtijevaju niže kvalifikacije. U natoč ukupnim velikim prednostima otvorenije trgovine i daljnje integracije svjetskih gospodarstava, potrebno je uhvatiti se u koštac s tim negativnim popratnim učincima. Budući da su aktualne koristi globalizacije neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama te da to znatno utječe na pogođene osobe, postoji opasnost da će sve brži tehnološk i napredak dodatno potaknuti te učinke. Stoga će u skladu s načelima solidarnosti i održivosti biti potrebno osigurati pravedniju raspodjelu koristi globalizacije usklađivanjem gospodarskog otvaranja i tehnološkog napretka sa socijalnom zaštitom .

U svojem Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije Komisija prepoznaje kombinaciju globalizacije trgovine i tehnološke promjene kao glavne uzroke povećane potražnje za kvalificiranom radnom snagom i smanjenog broja poslova koji zahtijevaju niže kvalifikacije. Stoga je, u natoč prednostima otvorenije trgovine i daljnje integracije svjetskih gospodarstava, potrebno uhvatiti se u koštac s negativnim popratnim učincima, koji posebice utječu na određena područja poslovanja, određena poduzeća, određene skupine ranjivijih radnika i određene regije . Budući da su aktualne koristi globalizacije neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama te da to znatno utječe na pogođene osobe, postoji opasnost da će tehnološke tranzicije i tranzicije na području okoliša dodatno potaknuti te učinke. Stoga će u skladu s načelima solidarnosti i održivosti biti potrebno osigurati pravedniju raspodjelu koristi globalizacije i u široj mjeri predvidjeti simultane negativne učinke globalizacije te tehnološke tranzicije i tranzicije na području okoliša .

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 4.

Uvodna izjava (14)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kao što je navedeno, kako bi se zadržala europska dimenzija EGF-a , zahtjev za potporu trebao bi se podnositi kad zbog velikog restrukturiranja dođe do znatnog učinka na lokalno ili regionalno gospodarstvo. Taj učinak trebalo bi definirati minimalnim brojem otpuštanja tijekom određenog referentnog razdoblja. Uzimajući u obzir zaključke evaluacije u sredini provedbenog razdoblja, prag se postavlja na 250 radnih mjesta proglašenih viškom tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca (ili šest mjeseci u sektorskim slučajevima) . Budući da valovi otpuštanja u različitim sektorima ali u istoj regiji imaju jednako znatan učinak na lokalno tržište rada, mogu se podnositi i regionalni zahtjevi. Na malim tržištima rada, poput malih država članica ili udaljenih regija, uključujući najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a, ili u izvanrednim okolnostima, zahtjevi se mogu podnositi i za manji broj otpuštanja.

Kao što je navedeno, kako bi se zadržala europska dimenzija ETSF-a , zahtjev za potporu trebao bi se podnositi kad zbog velikog restrukturiranja dođe do znatnog učinka na lokalno ili regionalno gospodarstvo. Taj učinak trebalo bi definirati minimalnim brojem otpuštanja tijekom određenog referentnog razdoblja. Uzimajući u obzir zaključke evaluacije u sredini provedbenog razdoblja, prag se postavlja na 150 radnih mjesta proglašenih viškom tijekom referentnog razdoblja od devet mjeseci. Budući da valovi otpuštanja u različitim sektorima ali u istoj regiji imaju jednako znatan učinak na lokalno tržište rada, mogu se podnositi i regionalni zahtjevi. Na malim tržištima rada, poput malih država članica ili udaljenih regija, uključujući najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a, ili u izvanrednim okolnostima (npr. u regijama koje su već snažno pogođene visokom stopom nezaposlenosti) , zahtjevi se mogu podnositi i za manji broj otpuštanja.

Obrazloženje

Usklađenost sa zakonodavnim amandmanima na članak 5.

Amandman 5.

Uvodna izjava (15)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se izrazila solidarnost Unije s radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje se prestale sa svojom djelatnošću, stopa sufinanciranja troškova paketa usluga prilagođenih potrebama i njegove provedbe trebala bi biti jednaka stopi fonda ESF+ u predmetnoj državi članici .

Kako bi se izrazila solidarnost Unije s radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje se prestale sa svojom djelatnošću, stopa sufinanciranja troškova paketa usluga prilagođenih potrebama i njegove provedbe ne bi smjela biti niža od 60 % . Ta minimalna stopa može se uvećati za dodatnih 5 % ako su uvedeni objektivni i operativni instrumenti i mjere predviđanja i restrukturiranja.

Obrazloženje

Usklađenost s predloženim zakonodavnim amandmanima na članak 14. stavak 2.

Amandman 6.

Uvodna izjava (19)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(19)

Financijski doprinos iz EGF-a ponajprije bi trebao biti usmjeren na aktivne mjere tržišta rada čiji je cilj brzo ponovno uključivanje korisnika u održivo zapošljavanje u okviru njihova prvobitnog područja djelatnosti ili izvan njega. Mjere bi trebale odražavati predviđene potrebe lokalnog i regionalnog tržišta rada. Međutim, kad god to bude potrebno, mobilnost radnika koji su proglašeni viškom trebala bi se poduprijeti i kako bi im se pomoglo da drugdje pronađu novo zaposlenje. Poseban će se naglasak staviti na širenje vještina potrebnih u digitalno doba. Uključivanje novčanih naknada u usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama trebalo bi biti ograničeno . Poduzeća bi se moglo poticati da sudjeluju u nacionalnom sufinanciranju mjera koje podržava EGF .

(19)

Financijski doprinos iz ETSF-a ponajprije bi trebao biti usmjeren na aktivne mjere tržišta rada čiji je cilj brzo ponovno uključivanje korisnika u održivo zapošljavanje u okviru njihova prvobitnog područja djelatnosti ili izvan njega. Mjere bi trebale odražavati predviđene potrebe lokalnog i regionalnog tržišta rada te je stoga od presudne važnosti aktivno sudjelovanje lokalnih i/ili regionalnih vlasti . Obnovi teritorijalnih kapaciteta treba pristupiti sa stajališta usmjerenog na lokalne značajke i zasnovanog na teritorijalnim prednostima i endogenim resursima. Politikama klastera, širenjem znanja i inovacijama te osnivanjem poduzeća koja potiču zapošljavanje uspostavit će se okružje koje pogoduje rastu i temelji se na jednakim mogućnostima za sve, bez obzira na mjesto boravišta. U okviru tog pristupa prednost će se dati širenju vještina potrebnih u digitalno doba.

Uključivanje novčanih naknada u usklađeni skup usluga prilagođenih potrebama treba uvijek predstavljati popratnu mjeru u odnosu na aktivne mjere . Jednako tako, pod uvjetom da je riječ o kompatibilnoj mjeri, poduzeća se trebaju poticati da sudjeluju u nacionalnom sufinanciranju mjera u okviru ETSF-a .

S druge strane, potpora mobilnosti radnika koja uključuje njihovo preseljenje treba se, zbog izazivanja neravnoteže i gubitka regionalne privlačnosti, primjenjivati kao krajnja mjera.

Obrazloženje

Politikama restrukturiranja treba se pogodovati uspostavi povoljnog okružja za zapošljavanje i rast te se trebaju usvojiti mjere koje radnicima omogućuju povratak u aktivan život, uključujući izvanredne potpore ograničenog trajanja.

Regionalne vlasti trebaju biti aktivno uključene u taj proces jer su upoznate sa stanjem na terenu i njime upravljaju.

Amandman 7.

Nova točka nakon uvodne izjave (19)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije Komisija uviđa snažnu regionalnu dimenziju nejednakog teritorijalnog učinka globalizacije s obzirom na to da nova radna mjesta koja se otvaraju zahvaljujući trgovini i tehnološkim promjenama ne nastaju nužno na istim mjestima kao i radna mjesta koja su se ugasila, a predmetni radnici vrlo često nemaju potrebne vještine da popune ta nova radna mjesta.

Trgovinske sporazume EU-a trebale bi stoga pratiti procjene teritorijalnog učinka, kao instrument koji nadležnim tijelima omogućuje da u ranoj fazi utvrde i izmjere mogući asimetrični učinak trgovinskih sporazuma i pripreme se za njega, predvide promjene i suoče se s mogućim restrukturiranjem, i to izradom strategija utemeljenih na odgovarajućoj kombinaciji politika i učinkovitoj uporabi sredstava EU-a.

Obrazloženje

OR podržava trgovinsku politiku EU-a pod uvjetom da je prate procjene teritorijalnog učinka kojima se mjere moguće posljedice i koje služe kao instrument za izradu transparentnih trgovinskih politika zasnovanih na potkrijepljenim dokazima.

Amandman 8.

Uvodna izjava (20)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(20)

Pri sastavljanju usklađenog paketa aktivnih mjera tržišta rada države članice trebale bi davati prednost mjerama koje će znatno povećati zapošljivost korisnika. Države članice trebale bi težiti tome da se najveći mogući broj korisnika koji sudjeluju u tim mjerama ponovno uključi u održivo zapošljavanje što prije unutar šestomjesečnog razdoblja prije isteka roka za podnošenje završnog izvješća o provedbi financijskog doprinosa.

(20)

Pri sastavljanju usklađenog paketa aktivnih mjera tržišta rada države članice trebale bi davati prednost mjerama koje će znatno povećati zapošljivost korisnika. Države članice trebale bi težiti tome da se najveći mogući broj korisnika koji sudjeluju u tim mjerama ponovno uključi u održivo zapošljavanje na regionalnoj i lokalnoj razini što prije unutar šestomjesečnog razdoblja prije isteka roka za podnošenje završnog izvješća o provedbi financijskog doprinosa.

Obrazloženje

Prednost treba dati otvaranju novih radnih mjesta u onim područjima u kojima je došlo do otpuštanja.

Amandman 9.

Uvodna izjava (23)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(23)	Država članica koja podnosi zahtjev trebala bi u interesu korisnika i tijela nadležnih za provedbu mjera osigurati da se svi dionici uključeni u postupak podnošenja zahtjeva obavješćuju o napretku zahtjeva.

(23)	Država članica koja podnosi zahtjev trebala bi u interesu korisnika i tijela nadležnih za provedbu mjera osigurati da se svi dionici uključeni u postupak podnošenja zahtjeva , a posebice lokalne i regionalne vlasti, obavješćuju o napretku zahtjeva.

Obrazloženje

Naglašava se da lokalne i regionalne vlasti trebaju sudjelovati u praćenju napretka zahtjeva.

Amandman 10.

Uvodna izjava (39)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(39)	S obzirom na to da je za digitalnu transformaciju gospodarstva potrebna određena razina digitalnih kompetencija radne snage , širenje vještina potrebnih u digitalno doba trebalo bi biti obvezni horizontalni element svakog usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama.

(39)

S obzirom na to da je za digitalnu transformaciju gospodarstva potrebna određena razina digitalnih kompetencija europskih građana, a posebice aktivnog stanovništva , širenje vještina potrebnih u digitalno doba trebalo bi biti obvezni horizontalni element svakog usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama.

Obrazloženje

Izraz „radna snaga” nije primjeren kad se u zakonodavnoj odredbi upućuje na građane ili osobe koje rade. Postoji iscrpna literatura u kojoj se uvažava i uviđa društveno-profesionalna dimenzija radnika koja nadilazi njihovo poimanje kao materijalnog čimbenika proizvodnje.

Amandman 11.

Nova točka nakon uvodne izjave (39)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Javna ulaganja u vještine i ljudski kapital trebaju se bolje uskladiti sa strategijama pametne specijalizacije, a pristup koji se pritom primjenjuje treba biti usmjeren na teritorijalna područja te se u okviru njega treba analizirati kako strukturne promjene mogu uzrokovati posebne probleme i izazove u regionalnom i/ili lokalnom gospodarstvu. S druge strane, s obzirom na potrebu usklađivanja tih vještina s potrebama regionalne industrije, strategije gospodarskog razvoja trebaju biti usklađene s politikama obrazovanja i zapošljavanja u svrhu razvoja lokalnih kapaciteta.

Obrazloženje

Kako bi se istaknulo da je javna ulaganja u vještine potrebno prilagoditi posebnim značajkama određene regije, a regionalni razvoj povezati s politikama na području obrazovanja i rada u cilju postizanja najvećeg mogućeg učinka.

Amandman 12.

Članak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

EGF pridonosi boljoj raspodjeli koristi globalizacije i tehnološk og napretka pružanjem pomoći radnicima koji su proglašeni viškom da se prilagode strukturnim promjenama. Kao takav, EGF pridonosi provedbi načela definiranih u europskom stupu socijalnih prava te poboljšava socijalnu i ekonomsku koheziju među regijama i državama članicama.

ETSF podupire društvene i gospodarske preobrazbe do kojih dolazi zbog globalizacije i tehnološk e tranzicije odnosno tranzicije na području okoliša, i to pružanjem pomoći radnicima kojima je pomoć namijenjena da se prilagode strukturnim promjenama. Kao takav, ETSF pridonosi provedbi načela definiranih u europskom stupu socijalnih prava te poboljšava socijalnu i ekonomsku koheziju među regijama i državama članicama.

Obrazloženje

Formulacija je uključivija: uzimaju se u obzir radnici koji su proglašeni viškom, samozaposlene osobe te prijedlog iznesen u Mišljenju o uključivanju „radnika zaposlenih u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje”.

Amandman 13.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Opći je cilj programa pokazati solidarnost prema radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću tijekom neočekivanih velikih restrukturiranja iz članka 5. te im pružiti potporu .	1. Opći je cilj programa pokazati solidarnost i odgovornost te pružiti potporu radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću tijekom neočekivanih velikih restrukturiranja kao i radnicima zaposlenima u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje u skladu s odredbama članka 5.

Obrazloženje

Posljedice globalizacije tržišta ili krize mogu biti popratni učinci politika Komisije. Osim što njime iskazuje solidarnost, EU putem Fonda preuzima i odgovornost za svoje odluke.

Izraz „radnici zaposleni u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje” u skladu je s prijedlogom iznesenim u Mišljenju.

Amandman 14.

Članak 3. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. Poseban je cilj EGF-a pružiti potporu u slučaju neočekivanih velikih restrukturiranja, posebice onih nastalih zbog izazova povezanih s globalizacijom kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, financijske ili gospodarske krize, prelazak na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije. Posebna se pozornost daje mjerama kojima se pomaže skupinama u najnepovoljnijem položaju.

2. Poseban je cilj ETSF-a pružiti potporu u slučaju neočekivanih velikih restrukturiranja, posebice onih nastalih zbog izazova povezanih s globalizacijom kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, odluke donesene u okviru instrumenata trgovinske zaštite EU-a, financijske ili gospodarske krize, prelazak na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije. Posebna se pozornost daje mjerama kojima se pomaže skupinama u najnepovoljnijem položaju u skladu s odredbama članka 4 .

Obrazloženje

Radnici na koje bi neuvođenje antidampinških mjera imalo negativan utjecaj trebali bi moći automatski ostvariti prava sadržana u pravilima ETSF-a i postati korisnici njegovih mjera.

Završno upućivanje na članak 4. odnosi se na uvrštavanje definicije o tome koje se skupine treba smatrati skupinama u najnepovoljnijem položaju.

Amandman 15.

Članak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)	„radnik koji je proglašen viškom” znači radnik čije je zaposlenje zbog viškova završilo ranije ili čiji se ugovor ne obnavlja iz ekonomskih razloga;

(a)	„radnik koji je proglašen viškom” znači radnik čije je zaposlenje zbog viškova završilo ranije ili čiji se ugovor ne obnavlja iz ekonomskih razloga;

(b)	„samozaposlena osoba” znači osoba koja je zapošljavala manje od 10 radnika;

(b)	„samozaposlena osoba” znači osoba koja je zapošljavala manje od 10 radnika;

(c)	„korisnik” znači osoba koja sudjeluje u mjerama koje se sufinanciraju iz EGF-a ;

(c)

„ranjivi radnik” znači svaka osoba koja se smatra korisnikom i na koju se odnosi bilo koja od sljedećih karakteristika ili okolnosti:

—	starija je od 54 godine,

—	mlađa je od 30 godina,

—	ženskog je spola,

—	ima neku vrstu invaliditeta (motoričkog, kognitivnog ili osjetilnog),

—	o korisniku ekonomski ovisi jedna ili više osoba,

—	nije završila srednje obrazovanje ili strukovnu izobrazbu (Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja 3),

—	pripada etničkoj manjini u određenoj državi članici,

(d)	„nepravilnost” znači svaka povreda primjenjivog prava koja je posljedica nekog čina ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu EGF-a koja šteti ili bi mogla štetiti proračunu Unije terećenjem tog proračuna neopravdanim rashodom.

(d)	„korisnik” znači osoba koja sudjeluje u mjerama koje se sufinanciraju iz ETSF-a ;

( e )

„nepravilnost” znači svaka povreda primjenjivog prava koja je posljedica nekog čina ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ETSF-a koja šteti ili bi mogla štetiti proračunu Unije terećenjem tog proračuna neopravdanim rashodom.

Obrazloženje

Svrsishodno je s pravnog stajališta izričito utvrditi opće pojmove iz Prijedloga uredbe koji se u njemu konkretno ne određuju, a odnose se na „korisnike u nepovoljnom položaju” ili „skupine u najnepovoljnijem položaju”. Predlaže se i da se ponovno razmotri uključivanje mladih te uvođenje rodne perspektive i perspektive jednakosti.

Amandman 16.

Članak 5. stavak 1. i članak 5. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Intervencijski kriteriji

1. Države članice mogu se prijaviti za financijski doprinos iz EGF-a za mjere namijenjene radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe u skladu s odredbama utvrđenima u ovom članku. Financijski doprinos iz EGF-a osigurava se u slučaju velikih restrukturiranja koja za posljedicu imaju:

1. Države članice mogu se prijaviti za financijski doprinos iz ETSF -a za mjere namijenjene radnicima koji su proglašeni viškom, samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću i radnike zaposlene u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje u skladu s odredbama utvrđenima u ovom članku.

2. Financijski doprinos iz ETSF-a osigurava se u slučaju velikih restrukturiranja koja za posljedicu imaju:

(a)	prestanak djelatnosti za više od 250 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući slučajeve kad ta djelatnost prestaje kod dobavljača ili daljnjih proizvođača;

(a)	prestanak djelatnosti za više od 150 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba tijekom referentnog razdoblja od devet mjeseci u poduzeću u državi članici, uključujući slučajeve kad ta djelatnost prestaje kod dobavljača ili daljnjih proizvođača;

(b)

prestanak djelatnosti za više od 250 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od šest mjeseci, posebice u MSP-ovima, pri čemu svi djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u jednoj regiji ili u dvije susjedne regije razine NUTS 2, ili u više od dvije susjedne regije razine NUTS 2 pod uvjetom da je više od 250 radnika ili samozaposlenih osoba pogođeno u dvije regije zajedno;

(b)

prestanak djelatnosti za više od 150 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od devet mjeseci, posebice u MSP-ovima, pri čemu svi djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u jednoj regiji ili u dvije susjedne regije razine NUTS 2, ili u više od dvije susjedne regije razine NUTS 2 pod uvjetom da je više od 150 radnika ili samozaposlenih osoba pogođeno u dvije regije zajedno;

(c)

prestanak djelatnosti za više od 250 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od četiri mjeseca , posebice u MSP-ovima, koji djeluju u istom ekonomskom sektoru ili različitim ekonomskim sektorima definiranima na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u istoj regiji definiranoj na razini NUTS 2.

(c)

prestanak djelatnosti za više od 150 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od devet mjeseci , posebice u MSP-ovima, koji djeluju u istom ekonomskom sektoru ili različitim ekonomskim sektorima definiranima na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u istoj regiji definiranoj na razini NUTS 2.

3. Na malim tržištima rada ili u izvanrednim okolnostima, posebno u pogledu zahtjeva koji se odnose na MSP-ove, a koje je država članica podnositeljica zahtjeva valjano obrazložila, zahtjev za financijski doprinos na temelju ovog članka može se smatrati prihvatljivim čak i ako kriteriji utvrđeni u stavku 1. točkama (a), (b) ili (c) nisu u potpunosti ispunjeni, kad otpuštanja imaju ozbiljan učinak na zaposlenost i lokalno ili regionalno gospodarstvo. Država članica podnositeljica zahtjeva navodi koji od intervencijskih kriterija iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c) nisu u potpunosti ispunjeni. Ukupni iznos doprinosâ u izvanrednim okolnostima ne smije biti viši od 15 % godišnje gornje granice EGF-a .

Obrazloženje

Postiže se ujednačenost i dosljednost u vezi s tekstom članka 3.

Povećava se pristup potporama za manju skupinu radnika koji su proglašeni viškom, u skladu s malom veličinom poduzeća: otpuštanja velikih razmjera manje su česta.

Nije jasno zašto su utvrđeni različiti vremenski okviri. Predlaže se da se uvede jedinstveno vremensko razdoblje i da se njegovo trajanje produlji na devet mjeseci.

Amandman 17.

Članak 5. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
4. EGF se ne smije mobilizirati ako su radnici otpušteni zbog proračunskih rezova u državi članici koji utječu na sektore koji ovise o javnom financiranju.

Obrazloženje

Potpore bi trebale biti dostupne svim radnicima koji su proglašeni viškom, bez obzira na to ovisi li njihov sektor o javnom financiranju ili ne. Osim toga, nadležna bi tijela mogla imati osobitih poteškoća pri utvrđivanju sektora koji ovise o javnom financiranju i onih koji o njemu ne ovise.

Amandman 18.

Novi stavak u članku 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4. (ili 5.) Države članice u zahtjeve za financijski doprinos iz ETSF-a kao korisnike, uz ostale korisnike iz prethodnih stavaka, mogu uključiti radnike zaposlene u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje – u skladu s definicijom tih poduzeća utvrđenom u „Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (2014/C 249/01)” – kako bi sudjelovali isključivo u mjerama osposobljavanja i prekvalifikacije po mjeri, uključujući stjecanje vještina na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija te drugih vještina digitalnog doba, pod uvjetom da za te mjere u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili važećim kolektivnim ugovorima nisu nadležna poduzeća.

Obrazloženje

Za digitalnu transformaciju gospodarstva potrebna je određena razina digitalnih kompetencija svih europskih građana, a usluge prilagođene potrebama za usvajanje digitalnih vještina moraju biti prvenstveno namijenjene radnicima kojima prijeti otpuštanje.

Amandman 19.

Novi zadnji odlomak u članku 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Prihvatljivim korisnicima mogu se smatrati i radnici zaposleni u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje, uz ograničenja utvrđena u članku 5. stavku 4. (ili 5.).

Obrazloženje

U cilju dosljednosti i komplementarnosti teksta s odredbama iz prethodnih članaka.

Amandman 20.

Članak 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prihvatljive mjere

1. Financijski doprinos iz EGF-a može se dati za aktivne mjere tržišta rada koje su dio usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i koje su namijenjene lakšem ponovnom uključivanju u rad ciljanih korisnika i, posebice, osoba u najnepovoljnijem položaju među radnicima koji su proglašenim viškom ili njihovu samozapošljavanju.

1. Financijski doprinos iz ETSF-a može se dati za aktivne mjere tržišta rada koje su dio usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i koje su namijenjene lakšem ponovnom uključivanju u rad ciljanih korisnika i, posebice, osoba u najnepovoljnijem položaju među radnicima koji su proglašenim viškom ili njihovu samozapošljavanju.

Širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba obvezan je horizontalni element svakog paketa usluga prilagođenih potrebama. Razina osposobljavanja prilagođava se kvalifikacijama i potrebama korisnika , posebnim izazovima u okviru regionalnog i/ili lokalnog gospodarstva te, posebice, vještinama radnika kojima prijeti otpuštanje .

Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama posebno može uključivati:

(a)

osposobljavanje i ponovno osposobljavanje po mjeri, uključujući u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i drugih vještina potrebnih u digitalno doba, vrednovanje stečenog iskustva, pomoć pri traženju zaposlenja, profesionalnu orijentaciju, savjetodavne usluge, mentorstvo, pomoć pri traženju zamjenskog posla, promociju poduzetništva, pomoć pri samozapošljavanju, osnivanju poduzeća i preuzimanju poslovanja od strane zaposlenika te suradničke aktivnosti;

(b)	posebne vremenski ograničene mjere kao što su naknade za traženje zaposlenja, poticaji za zapošljavanje koji se isplaćuju poslodavcima, naknade za mobilnost, dnevnice ili naknade za osposobljavanje, uključujući naknade za njegovatelje.

Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama posebno može uključivati:

(a)

(b)	posebne vremenski ograničene mjere kao što su naknade za traženje zaposlenja, poticaji za zapošljavanje koji se isplaćuju poslodavcima, naknade za mobilnost, dnevnice ili naknade za osposobljavanje, uključujući naknade za njegovatelje.

Troškovi mjera iz točke (b) ne smiju biti viši od 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama navedenih u ovom stavku.

Troškovi mjera iz točke (b) ne smiju biti viši od 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama navedenih u ovom stavku , osim u slučaju ranjivih skupina korisnika, kad taj udio može iznositi najviše 50 % .

Ulaganja u samozapošljavanje, osnivanje vlastitog poduzeća ili preuzimanje poslovanja od strane zaposlenika ne smiju biti veća od 20 000 EUR po radniku koji je proglašen viškom.

Ta se ulaganja usmjeravaju na projekte koji ispunjavaju uvjete tehničke, gospodarske i financijske održivosti te, u tu svrhu, nadležna tijela osiguravaju mjere praćenja i mentorstva kako bi se zajamčila njihova održivost.

Pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama predviđaju se buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine. Usklađeni paket kompatibilan je s prelaskom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitoj upotrebi resursa te je usmjeren na širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba i uzima u obzir potražnju na lokalnom tržištu rada.

2. Sljedeće mjere nisu prihvatljive za financijski doprinos iz EGF-a :

2. Sljedeće mjere nisu prihvatljive za financijski doprinos iz ETSF-a :

(a)	posebne vremenski ograničene mjere iz stavka 1. točke (b) koje nisu uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

(a)	posebne vremenski ograničene mjere iz stavka 1. točke (b) koje nisu uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

(b)	mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora.

(b)	mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora.

Mjere koje podupire EGF ne zamjenjuju pasivne mjere socijalne zaštite.

Mjere koje podupire ETSF ne zamjenjuju pasivne mjere socijalne zaštite.

3. Usklađeni paket usluga sastavlja se uz savjetovanje s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima, ili socijalnim partnerima.

3. Usklađeni paket usluga sastavlja se uz savjetovanje s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima, ili socijalnim partnerima , te uz aktivno sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti .

4. Na inicijativu države članice podnositeljice zahtjeva, financijski doprinos iz EGF-a može se dati za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja.

4. Na inicijativu države članice podnositeljice zahtjeva, financijski doprinos iz ETSF-a može se dati za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja , kao i za mjere jačanja kapaciteta regionalnih i/ili lokalnih vlasti zahvaćenih neočekivanim znatnim restrukturiranjem .

Obrazloženje

Strukturne promjene uzrokuju posebne probleme u regijama; stoga je potrebno uključivanje regionalnih vlasti.

U skladu s prijedlogom iznesenim u članku 4. predlaže se povoljniji tretman ranjivih skupina radnika.

Potrebno je osigurati savjetovanje o održivosti projekata samozapošljavanja te spriječiti buduće neuspjehe.

Amandman 21.

Članak 9. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

5.	Zahtjev sadržava sljedeće informacije:

5.	Zahtjev sadržava sljedeće informacije:

(a)	procjenu broja otpuštanja u skladu s člankom 6., uključujući metodu izračuna;

(a)	procjenu broja otpuštanja u skladu s člankom 6., uključujući metodu izračuna;

(b)	ako je poduzeće koje otpušta radnike nakon otpuštanja nastavilo s radom, potvrdu da je djelovalo u skladu s pravnim obvezama kojima se uređuju otpuštanja;

(b)	ako je poduzeće koje otpušta radnike nakon otpuštanja nastavilo s radom, potvrdu da je djelovalo u skladu s pravnim obvezama kojima se uređuju otpuštanja;

(c)	kratak opis događaja koji su doveli do otpuštanja radnika;

(c)	kratak opis događaja koji su doveli do otpuštanja radnika;

(d)	identifikaciju, prema potrebi, poduzeća, dobavljača ili daljnjih proizvođača u kojima se otpuštanja provode i kategorija ciljanih korisnika raščlanjenih prema spolu, dobnoj skupini i razini obrazovanja;

(d)	identifikaciju, prema potrebi, poduzeća, dobavljača ili daljnjih proizvođača u kojima se otpuštanja provode i kategorija ciljanih korisnika raščlanjenih prema spolu, dobnoj skupini i razini obrazovanja;

(e)	predviđeni učinak otpuštanja s obzirom na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zaposlenost;

(e)	predviđeni učinak otpuštanja s obzirom na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zaposlenost;

(f)	detaljan opis usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i povezanih rashoda, uključujući posebice mjere kojima se podržavaju inicijative za zapošljavanje za korisnike u nepovoljnom položaju te starije i mlade korisnike ;

(f)

detaljan opis usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i povezanih rashoda, uključujući posebice mjere kojima se podržavaju inicijative za zapošljavanje za ranjive korisnike , u skladu s odredbama članka 4. točke (c) te, po potrebi, za radnike zaposlene u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje, koji će biti obuhvaćeni mjerama osposobljavanja za stjecanje digitalnih vještina, uz ograničenja navedena u članku 5. stavku 4. (ili 5.); objašnjenje kako usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama dopunjuje djelovanja koja se financiraju iz drugih nacionalnih sredstava ili sredstava Unije, uključujući informacije o mjerama koje su za poduzeća u kojima se otpuštanja provode obvezne na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora ;

(g)

objašnjenje koliko su u obzir uzete preporuke navedene u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja te kako usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama dopunjuje djelovanja koja se financiraju iz drugih nacionalnih sredstava ili sredstava Unije, uključujući informacije o mjerama koje su za poduzeća u kojima se otpuštanja provode obvezne na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora ;

(g)

objašnjenje koliko su u obzir uzete preporuke navedene u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja , uključujući preporuke o promicanju revitalizacije regija u kojima dolazi do restrukturiranja i o olakšavanju suradnje među relevantnim akterima, te jesu li dostupni objektivni i operativni instrumenti i mjere predviđanja i restrukturiranja za potrebe članka 14. stavka 2. ;

(h)	predviđeni proračun za sve sastavnice usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama za potporu ciljanim korisnicima te za sve aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja;

(h)	predviđeni proračun za sve sastavnice usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama za potporu ciljanim korisnicima te za sve aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja;

i.	za potrebe procjene okvirne ciljeve za pojedinačne slučajeve koje je definirala država članica u pogledu ponovnog zapošljavanja korisnika šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe;

i.	za potrebe procjene okvirne ciljeve za pojedinačne slučajeve koje je definirala država članica , po savjetovanju s regionalnim i lokalnim vlastima dotičnog područja, u pogledu ponovnog zapošljavanja korisnika šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe;

(j)	datume kada su se započele ili se trebaju započeti pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima te obavljati aktivnosti za provedbu EGF-a , kako je navedeno u članku 8.;

(j)	datume kada su se započele ili se trebaju započeti pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima te obavljati aktivnosti za provedbu ETSF-a , kako je navedeno u članku 8.;

(k)	postupke koji su se poštovali pri savjetovanju s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima ili, prema potrebi, drugim relevantnim dionicima;

(k)	postupke koji su se poštovali pri savjetovanju s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima ili, prema potrebi, drugim relevantnim dionicima;

(l)

izjavu o usklađenosti tražene potpore iz EGF-a s postupovnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama te izjavu u kojoj se navodi razlog zbog kojeg se usklađenim paketom usluga prilagođenih potrebama ne zamjenjuju mjere za koje su poduzeća odgovorna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora;

(l)

izjavu o usklađenosti tražene potpore iz ETSF-a s postupovnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama te izjavu u kojoj se navodi razlog zbog kojeg se usklađenim paketom usluga prilagođenih potrebama ne zamjenjuju mjere za koje su poduzeća odgovorna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora;

(m)	izvore pretfinanciranja ili sufinanciranja na nacionalnoj razini te prema potrebi druge vrste sufinanciranja.

(m)	izvore pretfinanciranja ili sufinanciranja na nacionalnoj razini te prema potrebi druge vrste sufinanciranja;

(n)	po potrebi, izvješće kojim se obrazlažu nedovoljni administrativni kapaciteti za upravljanje tim potporama i potreba za dodatnim financijskim sredstvima za tehničku i administrativnu pomoć, u skladu s odredbama članka 12. stavka 5.

Obrazloženje

Regionalne vlasti trebaju sudjelovati u određivanju ciljeva jer su upoznate s mogućnostima zapošljavanja u predmetnom gospodarstvu.

Ostali se prijedlozi odnose na usklađivanje teksta s prethodno navedenim odredbama ili s odredbama navedenima u nastavku (Okvir za kvalitetu, dodatna tehnička pomoć).

Amandman 22.

Članak 12. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4. Tehnička pomoć Komisije uključuje davanje informacija i smjernica državama članicama pri korištenju, praćenju i evaluaciji EGF-a . Komisija europskim i nacionalnim socijalnim partnerima pruža i informacije o korištenju EGF-a , s jasnim smjernicama. Smjernice mogu uključivati i osnivanje radnih skupina u slučajevima ozbiljnih ekonomskih poremećaja u državi članici.

4. Tehnička pomoć Komisije uključuje davanje informacija i smjernica državama članicama pri korištenju, praćenju i evaluaciji ETSF-a . Komisija europskim i nacionalnim socijalnim partnerima pruža i informacije o korištenju ETSF-a , s jasnim smjernicama. Smjernice mogu uključivati i osnivanje radnih skupina u slučajevima ozbiljnih ekonomskih poremećaja u državi članici , bilo na nacionalnoj bilo na regionalnoj razini .

Obrazloženje

Treba osigurati da lokalne i regionalne vlasti budu informirane.

Amandman 23.

Novi stavak u članku 12.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	5. Komisija uz odobrenje financijskog doprinosa može, iz iznosa namijenjenog tehničkoj i administrativnoj pomoći, u korist država članica koje to zatraže na temelju izvješća kojim se obrazlaže manjak administrativnih kapaciteta mobilizirati sredstva za brzo i učinkovito upravljanje u okviru pripreme, praćenja, nadzora, revizije ili evaluacije u njihovoj nadležnosti.

Obrazloženje

Kako bi se omogućilo brzo reagiranje i kompenzirao manjak upravljačkih kapaciteta u regijama, Komisija na temelju prethodno podnesenog obrazloženog zahtjeva može odobriti da se dio sredstava za tehničku pomoć iskoristi za aktivnosti pripreme, praćenja, nadzora, revizije i evaluacije čija je provedba u nadležnosti regija.

Amandman 24.

Članak 14. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. Stopa sufinanciranja iz EGF-a za ponuđene mjere usklađuje se s najvišom stopom sufinanciranja iz ESF-a plus u predmetnoj državi članici.

2. Stopa sufinanciranja iz ETSF-a za ponuđene mjere usklađuje se s najvišom stopom sufinanciranja iz ESF-a plus u predmetnoj državi članici te ni u kojem slučaju ne smije biti niža od 60 % . Ta minimalna stopa može se uvećati za dodatnih 5 % ako su, kao ex ante uvjet, uvedeni objektivni i operativni instrumenti i mjere predviđanja i restrukturiranja u bilo kojem strateškom i provedbenom obliku, po mogućnosti u skladu s pristupom utemeljenim na lokalnim značajkama.

Obrazloženje

Kako bi se spriječio manjak resursa na regionalnoj razini i budući da je riječ o mjerama solidarnosti s pogođenim radnicima, predlažemo da se u svakom slučaju utvrdi aktualna minimalna stopa od 60 %.

Uz to, predlažemo da se predvide poticaji u vidu povećanja sufinanciranja od 5 % za zahtjeve država članica koje su već uvele mjere predviđanja, uz primjenu dobrih praksi iz Okvira za kvalitetu.

Amandman 25.

Članak 17. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Predmetna država članica može preraspodijeliti iznose među proračunskim stavkama utvrđenima u odluci o financijskom doprinosu u skladu s člankom 16. stavkom 3. Ako se pri preraspodjeli iznos jedne ili više od navedenih stavki premaši za više od 20 %, država članica o tome unaprijed obavješćuje Komisiju.

Predmetna država članica može , nakon savjetovanja s dotičnom regijom, preraspodijeliti iznose među proračunskim stavkama utvrđenima u odluci o financijskom doprinosu u skladu s člankom 16. stavkom 3. Ako se pri preraspodjeli iznos jedne ili više od navedenih stavki premaši za više od 20 %, država članica o tome unaprijed obavješćuje Komisiju.

Obrazloženje

Treba osigurati da regionalne vlasti budu informirane.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Europski fond za prilagodbu globalizaciji

Prethodna razmatranja i napomene

Ističe da Europa mora biti svjesna da će se učinak velikih strukturnih izazova koji prvenstveno proizlaze iz otvaranja gospodarstava, klimatskih promjena, procesa tehnološke prilagodbe, jačanja migracijskih tokova ili starenja stanovništva odraziti poglavito na budućnost rada, uvjete njegova obavljanja i njegove posljedice na osobnoj, obiteljskoj i regionalnoj razini.

Izražava zabrinutost i upozorava na posljedice narušavanja europskog socijalnog modela uslijed pojave i širenja novih oblika nesigurnih radnih odnosa. koje potiče okružje oskudice i potrebitosti osoba u ekstremnim situacijama, koje ne mogu slobodno odlučiti o tome hoće li prihvatiti financijske uvjete koje im nude velika međunarodna poduzeća koja se, pak, oporezuju izvan država članica i koja zamjenjuju lokalna mala poduzeća zahvaljujući svom dominantnom položaju na tržištu.

Ističe da teritorijalna područja, kao prostori povezivanja i izgradnje socijalnog tkiva koji objedinjuju okolišne, sociokulturne, gospodarske, organizacijske i ljudske aspekte, imaju istaknutu važnost u razvoju i napretku lokalnih zajednica; međutim, na njih mogu uvelike utjecati stvarni i materijalni učinci globalizacije i drugih procesa preobrazbe i degradacije, kojima se mijenjaju endogeni resursi i ljudski kapital tih područja.

Smatra da je prosvijetljena Europa sposobna i dovoljno osjetljiva, kao što je u brojnim prigodama pokazala, da se uhvati u koštac s napetošću između, s jedne strane, očuvanja konkurentnosti gospodarstva na globalnoj razini i jamstava za zaštitu i promicanje našeg socijalnog sustava općenito te, s druge strane, zapošljavanja, osposobljavanja i radničkih prava posebice, u cilju ispunjavanja očekivanja građana Europske unije i zadovoljavanja potreba regija.

Važnost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji

Ističe i pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije od 30. svibnja 2018. o donošenju nove Uredbe o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (u daljnjem tekstu: EGF) zbog uloge koju taj fond ima od svog osnivanja 2007.: 611 milijuna EUR, utrošenih za 160 mjera potpore namijenjenih 147 000 radnika iz različitih regija i zemalja, čime EU iskazuje solidarnost i odgovornost u vezi s odlukama donesenim u okviru jedinstvenog tržišta.

Potvrđuje njegovu vrijednost kao korisnog instrumenta (1), ističući njegovu iznimnu djelotvornost (stopa ponovnog uključivanja iznosi oko 50 %), vremensku održivost zapošljivosti i unapređenje vještina sudionika te veliku političku vidljivost (2).

Upozorava na sve veće nezadovoljstvo i zabrinutost europskih građana zbog globalnih trendova (tzv. geografija nezadovoljstva), što potiče izolacionističke pokrete; ističe da kvalitetna provedba mjera EGF-a može, među ostalim, ublažiti posljedice nepredviđenog znatnog restrukturiranja do kojeg dolazi u brojnim europskim regijama zbog njihove gospodarske specijalizacije, troškova rada ili razine obrazovanja aktivnog stanovništva (3).

Komplementarnost i učinkovita koordinacija između politika i fondova

Pozdravlja naglasak koji se stavlja na širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba kao obvezan transverzalni element svakog paketa usluga prilagođenih potrebama, ali predlaže bolje usklađivanje sa strategijama pametne specijalizacije i pristupima usmjerenima na teritorijalno područje zbog specifičnih problema regionalnih gospodarstava.

Poziva regionalne vlasti da aktivno sudjeluju u strategijama regionalnog gospodarskog razvoja s obzirom na potrebu usklađivanja kompetencija i vještina s potrebama regionalne industrije, na temelju bliske suradnje između sektora obrazovanja i osposobljavanja te regionalnih socijalnih, sindikalnih i poduzetničkih dionika.

10.

Ističe potrebu za većom fleksibilnošću i prilagodljivošću mjera povezanih s fondovima kako bi se omogućila potpora širem spektru mjera za gospodarski razvoj koje će doprinijeti premošćivanju postojećeg jaza između kratkoročnih mjera i dugoročnijih strategija restrukturiranja koje se financiraju u okviru kohezijske politike (4).

11.

Podupire međusobnu komplementarnost i usklađeniji pristup između EGF-a, kao sredstva za ublažavanje šokova kojim se potpora pruža isključivo u slučaju neočekivanih i nepredviđenih okolnosti, i ESF-a plus, kojim se podupire trajniji odgovor na izazove i koji mora djelovati putem strukturnih, razvojnih i transformacijskih mjera koje pripremaju za promjene, uz podupiranje dugoročnih aktivnih politika zapošljavanja, učenja i stjecanja kvalifikacija te doprinošenje ranom sprečavanju nezaposlenosti (5).

12.

Naglašava da politika ulaganja EU-a, putem Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, postaje ključan, potreban i solidaran instrument koji donosi dodanu vrijednost djelovanju na nacionalnoj i regionalnoj razini u pogledu suočavanja s brojnim velikim izazovima – globalizacijom, gospodarskom preobrazbom, prijelazom na niskougljično gospodarstvo, izazovima na području okoliša, demografskim izazovima, migracijama i izoliranim područjima urbanog siromaštva – koji sve više pogađaju brojne regije u cijelom EU-u, pa čak i one najrazvijenije (6).

Područje primjene i misija EGF-a

13.

Podupire prijedlog Komisije da se u okviru misije Fonda utvrdi općenitije poimanje koncepta prilagodbe strukturnim promjenama i da se u obzir uzmu drugi uzroci prilagodbe proizašli iz politika i odluka EU-a koje utječu na tržišta, zahvaljujući čemu je ona tehnički primjerenija i pravednija.

14.

Napominje da, iako se u misiji utvrđuje da će se doprinositi provedbi načela definiranih u europskom stupu socijalnih prava te poboljšati socijalna i ekonomska kohezija među regijama i državama članicama, ta načela moraju biti operativna i doprinositi ostvarenju postignuća u pregledu socijalnih pokazatelja.

Proračun

15.

Skreće pozornost Komisije na svoje sumnje u pogledu tretmana EGF-a kao „posebnog instrumenta” izvan gornjih granica idućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Iako je riječ o kriznom fondu, iznimno zabrinjava neizvjesnost u pogledu pojedinačnog odobrenja svakog zahtjeva, u općem kontekstu predviđenog smanjenja financijskih sredstava za kohezijske politike u VFO-u 2021. – 2027.

16.

Naglašava da će, u vezi s proširenjem područja primjene, iduće krize europskih gospodarstava iziskivati veća financijska sredstva za prilagodbu, te stoga predlaže da se ukupni dostupni iznos za pokrivanje zahtjeva za financiranje poveća s 200 na 500 milijuna EUR godišnje. Potrebno je povećati i broj mjera, uz decidirano uključivanje MSP-ova, i financijski iznos potpore po zaposleniku.

Povoljniji kriteriji i mjere te posebno upućivanje za ranjive skupine radnika

17.

Pozdravlja sniženje praga otpuštanja, neovisno o tome je li riječ o istom poduzeću ili o određenim sektorima, jer to bolje odražava stvarne okolnosti te izražava uvjerenje da će to smanjenje doprinijeti većem iskorištavanju i mobilizaciji fondova; zbog svega navedenoga, predlaže da se utvrdi prag od 150 radnih mjesta.

18.

Izražava sumnje u pogledu utvrđivanja različitih referentnih razdoblja za različite situacije (četiri ili šest mjeseci) te, ako se to ne može opravdati statističkim podacima, predlaže da se razmotri uspostava jedinstvenog dužeg razdoblja za sve okolnosti.

19.

Predlaže da se uključi nova pravna kategorija korisnika koji bi se služili isključivo mjerama za stjecanje kvalifikacija i novih transformacijskih vještina digitalnog doba: „radnici zaposleni u poduzećima u poteškoćama kojima prijeti otpuštanje” (7).

20.

Napominje da bi – iako bi usklađivanjem s najvišom stopom sufinanciranja iz ESF-a plus u predmetnoj državi članici stope sufinanciranja iz EGF-a za ponuđene mjere mogle biti više – mogle postojati stope niže od aktualnih 60 %, što svakako treba biti minimalna stopa u tim slučajevima, s obzirom na predvidljiv manjak resursa na regionalnoj razini te izvanrednu i solidarnu narav potpora u okviru Fonda.

21.

Sa zadovoljstvom prima na znanje povećanje ulaganja u samozapošljavanje na 20 000 EUR po radniku koji je proglašen viškom, ali napominje da bi ta mjera trebala biti popraćena savjetovanjem, mentorstvom i mjerama praćenja koji su potrebni kako bi se zajamčila održivost projekata te izbjegle frustracije i veća obeshrabrenost u srednjoročnom razdoblju.

22.

Upozorava na neprimjerenost podupiranja mobilnosti radnika koji su proglašeni viškom kako bi im se pomoglo da pronađu zaposlenje negdje drugdje s obzirom na to da se zbog emigracije najmobilnije radne snage, odnosno najkvalificiranijih radnika, smanjuje kvaliteta regionalnog tržišta rada, a time i regionalna konkurentnost (8).

23.

Upozorava da se kategorija „korisnici u nepovoljnom položaju” samo spominje, ali se izričito ne navodi nijedna mjera kojom se uzimaju u obzir posebne značajke tih korisnika; stoga predlaže da se regulira i u Prijedlogu uzme u obzir pojam „ranjivi radnik” za potrebe potpora iz EGF-a. To će predstavljati element međuljudske solidarnosti koji će se, k tome, smatrati jasnim dokazom koncepta europskog građanstva.

24.

Izražava želju da Komisija, europske institucije i države članice općenito prestanu upotrebljavati pojam NEET za mlade „koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju” jer je riječ o pojmu koji je više pogrdan nego opisan te mlade stigmatizira i onemogućava im da budu prepoznati na temelju onoga što jesu i čine, a ne onoga što ne čine jer im nisu na raspolaganju niti im se nude mogućnosti zaposlenja ili osposobljavanja.

Pojednostavljenje i poboljšanje postupka

25.

Podupire nastojanja da se poboljša i pojednostavi funkcioniranje EGF-a te pozitivno ocjenjuje smanjenje administrativnog opterećenja za državu članicu pri podnošenju zahtjeva i za Komisiju pri provjeri prihvatljivosti jer neće biti potrebna opsežna analiza faktora koji su doveli do otpuštanja i njegovih uzroka; slijedom toga, ubrzat će se izvršenje financijskih doprinosa jer više neće biti potrebni prijedlozi Komisije za mobilizaciju EGF-a (9).

Uloga teritorijalnih tijela i dionika: decentralizacija i podijeljeno upravljanje

26.

Smatra da je uvođenje lokalne i regionalne dimenzije korisno, ali ističe slabu prepoznatljivost i nedostatak uvažavanja potencijala regionalnih tijela u pogledu sudjelovanja i angažmana u EGF-u te zahtijeva da se regionalnim i lokalnim vlastima država članica čija organizacijska struktura omogućuje decentralizaciju pridaje veća važnost u upravljanju Fondom.

27.

Poziva Komisiju i države članice da ojačaju suradnju s regionalnim i lokalnim tijelima te s ostalim dionicima, posebice socijalnim partnerima, kako bi se osigurali pravni, financijski i organizacijski resursi koji će im omogućiti neovisno sudjelovanje i suradnju u razvoju tih područja.

Napomene o anticipatornim mjerama

28.

Predlaže da se usvoje mehanizmi za poboljšanje institucijskih kapaciteta država članica, ne samo kako bi one mogle odmah reagirati i bez odgode pokrenuti postupak za podnošenje zahtjeva već i kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba mjera; predlaže da uloga EGF-a u budućnosti bude u većoj mjeri anticipativna i preventivna.

29.

Predlaže da se ojača trenutačna uloga Europskog centra za praćenje promjena, koji djeluje u sklopu Eurofounda, u vezi s evaluacijom trendova na području globalizacije i restrukturiranja te da se proširi pomoć koju to tijelo pruža Komisiji i državama članicama na području procjene teritorijalnog učinka i posljedica za europske regije, i to prije usvajanja bilo kakve odluke ili trgovinskog sporazuma koji bi mogli imati znatne posljedice na toj razini.

30.

Naglašava potrebu za koordinacijom EGF-a i povećanjem opsega, pragmatičnosti i utjecaja preporuka utvrđenih u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja kako bi se dodatno ojačala primjena dobrih praksi i prijedloga za zaposlenike, poduzeća, socijalne partnere te regionalna i nacionalna tijela.

31.

Smatra da je potrebno poticati države članice i regije u kojima su, kao ex ante uvjet, uvedene objektivne i djelotvorne mjere predviđanja i restrukturiranja u bilo kojem strateškom i provedbenom obliku, po mogućnosti u skladu s pristupom utemeljenim na lokalnim značajkama, pametnoj specijalizaciji ili poticanju socijalnih inovacija, koje prate tranziciju i strukturne promjene (10).

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(20) https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-harnessing-globalisation_en.

(1) Izvješće Komisije o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), COM(2018) 297 final, od 16. svibnja 2018.

(2) To su tijekom savjetovanja potvrdili dionici uključeni u upravljanje EGF-om.

(3) U skladu s Dokumentom za razmatranje o budućnosti financija EU-a.

(4) Gore navedeno Izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja.

(5) Izvješće Komisije o evaluaciji rezultata EGF-a tijekom 2015. i 2016., objavljeno 31. listopada 2017.

(6) Vidjeti procjenu učinka uz Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.

(7) U skladu s definicijom tih poduzeća utvrđenom u Komunikaciji Komisije „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (2014/C 249/01)”.

(8) Primjedbe Eurofounda (Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) u vezi s izvješćem OECD-a.

(9) Istraživanje provedeno među nacionalnim tijelima nadležnima za programe EGF-a pokazalo je da su među mogućim odvraćajućim čimbenicima strogi kriteriji prihvatljivosti, složena pravila i dugotrajan postupak.

(10) Mišljenje OR-a „Europska strategija za industriju: Uloga i perspektiva regionalnih i lokalnih vlasti” (CDR3214/2017; izvjestitelj: Heinz Lehmann (DE/EPP), usvojeno 23. ožujka 2018.).

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/259

Mišljenje Europskog odbora regija o Programu za jedinstveno tržište

(2019/C 86/13)

Izvjestiteljica:

Deirdre FORDE (IE/EPP), članica Vijeća grofovije Cork

Referentni dokument/i:

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za jedinstveno tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te europsku statistiku i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014, (EU) br. 258/2014, (EU) br. 652/2014 i (EU) 2017/826

COM(2018) 441 final

Prilozi Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za jedinstveno tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te europsku statistiku i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014, (EU) br. 258/2014, (EU) br. 652/2014 i (EU) 2017/826

COM(2018) 441 final, Prilozi 1. do 4.

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava (7)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Stoga je primjereno uspostaviti Program za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, te europsku statistiku („Program”). Program bi se trebao uspostaviti za razdoblje od sedam godina od 2021. do 2027.	Stoga je primjereno uspostaviti Program za jedinstveno tržište radi jačanja unutarnje g tržišta i poboljšanja njegovog funkcioniranja u pogledu konkurentnost i poduzeća, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, kao i normizacije, zaštite potrošača te europske statistike („Program”). Program bi se trebao uspostaviti za razdoblje od sedam godina od 2021. do 2027.

Amandman 2.

Uvodna izjava (9)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Modernim unutarnjim tržištem promiče se tržišno natjecanje te od njega imaju koristi potrošači, poduzeća i zaposlenici. Bolja upotreba stalno rastućeg unutarnjeg tržišta usluga trebala bi pomoći europskim poduzećima u stvaranju radnih mjesta i rastu preko granica, ponudi većeg izbora usluga po boljim cijenama i održavanju visokih standarda za potrošače i radnike. Kako bi se to postiglo, Program bi trebao doprinijeti uklanjanju preostalih prepreka i osiguravanju regulatornog okvira koji može prihvatiti nove inovativne poslovne modele.

Modernim unutarnjim tržištem koje se temelji na načelima pravednosti i transparentnosti promiče se tržišno natjecanje te od njega imaju koristi potrošači, poduzeća i zaposlenici. Bolja upotreba stalno rastućeg unutarnjeg tržišta usluga trebala bi pomoći europskim poduzećima u stvaranju radnih mjesta i rastu preko granica, ponudi većeg izbora usluga po boljim cijenama i održavanju visokih standarda za potrošače i radnike. Kako bi se to postiglo, Program bi trebao doprinijeti boljem praćenju kretanja na unutarnjem tržištu, uključujući utjecaj novih tehnologija i inovativnih poslovnih modela, te utvrđivanju i uklanjanju preostalih prepreka i osiguravanju regulatornog okvira koji može prihvatiti nove inovativne poslovne modele , uključujući i socijalno poduzetništvo .

Amandman 3.

Uvodna izjava (15)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Javna tijela upotrebljavaju javnu nabavu kako bi osigurala vrijednost za utrošeni javni novac i pridonijela inovativnijem, održivijem, uključivijem i konkurentnijem unutarnjem tržištu. Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća [49], Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća [50] i Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća [51] osigurava se pravni okvir za integraciju i djelotvorno funkcioniranje tržišta javne nabave koja predstavljaju 14 % bruto domaćeg proizvoda Unije’ u korist javnih tijela, poduzeća i građana, uključujući potrošače. Program bi stoga trebao podupirati mjere za osiguravanje šire primjene strateške javne nabave, profesionalizaciju javnih kupaca, bolji pristup tržištima javne nabave za MSP-ove , povećanje transparentnosti, cjelovitosti i boljih podataka, jačanje digitalne transformacije javne nabave i promicanje zajedničke javne nabave, jačanjem partnerskog pristupa s državama članicama, poboljšanjem prikupljanja podataka i analize podataka, među ostalim, razvojem namjenskih informatičkih alata, podupiranjem razmjene iskustava i dobrih praksi, pružanjem smjernica, provedbom korisnih trgovinskih sporazum a , jačanjem suradnje među nacionalnim tijelima i pokretanjem pilot-projekata.

Javna tijela upotrebljavaju javnu nabavu kako bi osigurala vrijednost za utrošeni javni novac i pridonijela inovativnijem, održivijem, uključivijem i konkurentnijem unutarnjem tržištu. Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća [49], Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća [50] i Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća [51] osigurava se pravni okvir za integraciju i djelotvorno funkcioniranje tržišta javne nabave koja predstavljaju 14 % bruto domaćeg proizvoda Unije’ u korist javnih tijela, poduzeća i građana, uključujući potrošače. Program bi stoga trebao podupirati mjere za osiguravanje šire primjene strateške javne nabave, profesionalizaciju javnih kupaca, jačanje sposobnosti MSP-ova (racionalizacijom i pojednostavljenjem postupaka nabave) za pristup tržištima nabave , povećanje transparentnosti, cjelovitosti i boljih podataka, jačanje digitalne transformacije javne nabave i promicanje zajedničke javne nabave, jačanjem partnerskog pristupa s državama članicama, poboljšanjem prikupljanja podataka i analize podataka, među ostalim, razvojem namjenskih informatičkih alata, podupiranjem razmjene iskustava i dobrih praksi, pružanjem smjernica, uvođenjem odredbi o javnoj nabavi i recipročnih odredbi u trgovinsk e sporazum e, jačanjem suradnje među nacionalnim i, ako je primjenjivo, regionalnim tijelima i pokretanjem pilot-projekata.

Obrazloženje

Upućivanje na „(provedbu) korisnih trgovinskih sporazuma” nejasno je i ne odnosi se na pitanje o kojem je ovdje riječ, odnosno javnu nabavu.

Amandman 4.

Uvodna izjava (16)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se ispunili ciljevi Programa i kako bi se građanima i poduzećima olakšao život, potrebno je uspostaviti visokokvalitetne javne službe usmjerene na korisnika. To znači da će javne uprave morati početi raditi na nove načine, smanjiti izolaciju različitih dijelova uprave te uključiti se u zajedničko stvaranje tih javnih usluga s građanima i poduzećima. Osim toga, stalno i postojano povećanje prekograničnih aktivnosti na unutarnjem tržištu zahtijeva pružanje ažuriranih informacija o pravima poduzeća i građana, ali i informacijama o administrativnim formalnostima. Uz to, pružanje pravnih savjeta i pomoć pri rješavanju problema koji se pojavljuju na nacionalnoj razini postaju ključni. Nadalje, potrebno je povezivanje nacionalnih uprava na jednostavan i učinkovit način, kao i evaluacija funkcioniranja unutarnjeg tržišta na terenu. Programom bi se stoga trebalo podupirati sljedeće postojeće alate za upravljanje unutarnjim tržištem: portal „Vaša Europa”, koji bi trebao biti okosnica nadolazećeg jedinstvenog digitalnog pristupnika, službu Vaša Europa – Savjeti, mrežu SOLVIT, Informacijski sustav unutarnjeg tržišta i pregled rezultata jedinstvenog tržišta kako bi se građanima olakšao svakodnevni život i sposobnost poduzeća da trguju preko granica.

Obrazloženje

Pored napora koji se ulažu u veće korištenje i veću učinkovitost alata za upravljanje unutarnjim tržištem (primjerice internetskih portala usmjerenih na građane i poduzeća) moraju se poduzeti i napori za podizanje svijesti o njihovu postojanju i dostupnosti. U središtu tih napora trebalo bi biti podizanje svijesti lokalnih i regionalnih vlasti i njihovih izabranih predstavnika zbog njihove uloge u svakodnevnom podupiranju poduzeća i građana te poslovanju s njima.

Amandman 5.

Uvodna izjava (23)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

MSP-ovi dijele zajedničke izazove koji ne utječu na veća poduzeća u jednakoj mjeri u pogledu dobivanja sredstava, pronalaska kvalificirane radne snage, smanjenja administrativnog opterećenja, prihvaćanja kreativnosti i inovacije, pristupa tržištima i poticanja aktivnosti internacionalizacije. Ti su izazovi naročito veliki za MSP-ove iz ruralnih i/ili perifernih područja i najudaljenijih regija. Programom bi se trebali razmjerno rješavati takvi tržišni nedostaci , uz posvećivanje posebne pozornosti mjerama koje izravno pogoduju MSP-ovima i poduzetničkim mrežama , ali ne bi se trebalo neopravdano narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Obrazloženje

Iako se svi MSP-ovi suočavaju s izazovima navedenima u uvodnoj izjavi (23), MSP-ovi u ruralnim i perifernim regijama izvještavaju o većim izazovima u pronalaženju kvalificirane radne snage i u pristupu infrastrukturi poput širokopojasnog interneta i drugih oblika povezanosti koji su potrebni za usvajanje inovacija i poticanje aktivnosti internacionalizacije.

Amandman 6.

Uvodna izjava (39)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Europska mreža centara za zaštitu potrošača pomaže potrošačima u ostvarivanju koristi od svojih prava potrošača u Uniji pri kupnji robe i usluga na unutarnjem tržištu i u EGP-u, na internetu ili tijekom putovanja. Ta mreža s 30 centara, koju zajednički financiraju programi Unije za potrošače, već više od 10 godina pokazuje svoju dodanu vrijednost za jačanje povjerenja potrošača i trgovaca na unutarnjem tržištu. Obrađuje više od 100 000 zahtjeva korisnika godišnje i dopire do milijuna građana putem svojih tiskovnih i internetskih informacijskih aktivnosti. Jedna je od najcjenjenijih mreža za pomoć građanima Unije i većina njezinih centara uključuje kontaktne točke za pravo unutarnjeg tržišta, npr. Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (59), te se njezinom evaluacijom ističe važnost nastavka rada. Mreža namjerava razviti i dogovore o uzajamnosti sa sličnim tijelima u trećim zemljama.

Programom bi se također trebala podupirati Europska mreža centara za zaštitu potrošača koja pomaže potrošačima u ostvarivanju koristi od svojih prava potrošača u Uniji pri kupnji robe i usluga na unutarnjem tržištu i u EGP-u, na internetu ili tijekom putovanja. Ta mreža s 30 centara, koju zajednički financiraju programi Unije za potrošače, već više od 10 godina pokazuje svoju dodanu vrijednost za jačanje povjerenja potrošača i trgovaca na unutarnjem tržištu. Obrađuje više od 100 000 zahtjeva korisnika godišnje i dopire do milijuna građana putem svojih tiskovnih i internetskih informacijskih aktivnosti. Jedna je od najcjenjenijih mreža za pomoć građanima Unije i većina njezinih centara uključuje kontaktne točke za pravo unutarnjeg tržišta, npr. Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (59), te se njezinom evaluacijom ističe važnost nastavka rada. Europska mreža centara za zaštitu potrošača može biti i važan izvor informacija o izazovima i problemima s kojima se potrošači susreću na lokalnoj razini, a koje su relevantne za izradu politika Unije i za zaštitu interesa potrošača. Stoga bi se Programom trebalo omogućiti stvaranje i jačanje sinergija između predstavnika potrošača na lokalnoj razini i razini Unije kako bi se ojačalo zastupanje interesa potrošača. Mreža namjerava razviti i dogovore o uzajamnosti sa sličnim tijelima u trećim zemljama.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 7.

Uvodna izjava (41)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Na građane posebno utječe funkcioniranje tržišta financijskih usluga. Ta su tržišta ključna sastavnica unutarnjeg tržišta i zahtijevaju čvrst okvir za regulaciju i nadzor koji osigurava ne samo financijsku stabilnost i održivo gospodarstvo, nego pruža i visoku razinu zaštite potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga, uključujući male ulagatelje, štediše, ugovaratelje osiguranja, članove i korisnike mirovinskih fondova, pojedinačne dioničare, zajmoprimce i MSP-ove. Važno je povećati njihov kapacitet za sudjelovanje u donošenju politika u financijskom sektoru.

Ta su tržišta ključna sastavnica unutarnjeg tržišta i zahtijevaju čvrst okvir za regulaciju i nadzor koji osigurava ne samo financijsku stabilnost i održivo gospodarstvo, nego pruža i visoku razinu zaštite potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga, uključujući male ulagatelje, štediše, ugovaratelje osiguranja, članove i korisnike mirovinskih fondova, pojedinačne dioničare, zajmoprimce i MSP-ove. Važno je povećati njihov kapacitet za sudjelovanje u donošenju politika u financijskom sektoru i podržati aktivnosti podizanja svijesti o pravima potrošača u ovom području, uključujući, po potrebi, i svijest o postupcima pravne zaštite .

Obrazloženje

Valja pozdraviti napore koji se poduzimaju u cilju većeg sudjelovanja potrošača i krajnjih korisnika u donošenju politika u financijskom sektoru. Međutim, s obzirom na to da svaka vrsta zlouporabe ili lošeg upravljanja u financijskom sektoru može utjecati na život građana trebalo bi posebno razmotriti pitanje podizanja svijesti o tom aspektu zaštite potrošača.

Amandman 8.

Uvodna izjava (58)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Djelovanja koje se provode u okviru prethodnih programa i proračunskih linija pokazala su se primjerenima te bi ih trebalo zadržati. Novim djelovanjima uvedenima u okviru Programa posebno se nastoji ojačati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se osiguralo više jednostavnosti i fleksibilnosti u izvršenju Programa i time bolje ostvarilo ciljeve, djelovanja bi trebala definirana kao općenite, generičke kategorije. U Program bi trebalo uključiti i popise okvirnih aktivnosti koje se odnose na posebne ciljeve u području konkurentnosti ili posebnih aktivnosti koje proizlaze iz regulatornih zahtjeva, primjerice u području normizacije, donošenja propisa o prehrambenom lancu i europske statistike.

Djelovanja koje se provode u okviru prethodnih programa i proračunskih linija pokazala su se primjerenima te bi ih trebalo zadržati. Novim djelovanjima uvedenima u okviru Programa posebno se nastoji ojačati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se osiguralo više jednostavnosti i fleksibilnosti u izvršenju Programa i time bolje ostvarilo ciljeve, djelovanja bi trebala definirana kao općenite, generičke kategorije. U Program bi trebalo uključiti i popise okvirnih aktivnosti koje se odnose na posebne ciljeve u području konkurentnosti ili posebnih aktivnosti koje proizlaze iz regulatornih zahtjeva, primjerice u području praćenja tržišta i sigurnosti proizvoda, potrošača, normizacije, donošenja propisa o prehrambenom lancu i europske statistike.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 9.

članak 1. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Predmet	Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja program za poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta i konkurentnosti poduzeća, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, te okvir za financiranje razvoja, proizvodnje i diseminacije europske statistike u smislu članka 13. Uredbe (EZ) br. 223/2009 („Program”).	Ovom se Uredbom uspostavlja program za poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta i konkurentnosti poduzeća, uključujući mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća , socijalna poduzeća i mreže poduzeća, kao i za normizaciju i zaštitu potrošača , te okvir za financiranje razvoja, proizvodnje i diseminacije europske statistike u smislu članka 13. Uredbe (EZ) br. 223/2009 („Program”).
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Obrazloženje

Osiguravanje dosljednosti u vezi s područjem primjene Programa (vidjeti posebice amandman na uvodnu izjavu 7.).

Amandman 10.

Članak 3. stavak 1. točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a posebno radi zaštite i osnaživanja građana, potrošača i poduzeća, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP), osiguravanjem provedbe prava Unije, olakšavanjem pristupa tržištu, utvrđivanjem normi i promicanjem zdravlja ljudi, životinja i biljaka te dobrobiti životinja; kao i unaprijediti suradnju među nadležnim tijelima država članica i između nadležnih tijela država članica i Komisije te decentraliziranih agencija Unije;

otvarati održiva radna mjesta, rješavati tržišne nedostatke i poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a posebno radi unapređenja lokalnog gospodarstva i promicanja kružnog gospodarstva, zaštite i osnaživanja građana, potrošača i poduzeća, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP), osiguravanjem provedbe prava Unije, olakšavanjem pristupa tržištu, utvrđivanjem normi i promicanjem zdravlja ljudi, životinja i biljaka te dobrobiti životinja; kao i unaprijediti suradnju među nadležnim tijelima država članica i između nadležnih tijela država članica i Komisije te decentraliziranih agencija Unije;

Obrazloženje

Nije primjenljivo.

Amandman 11.

Članak 3. stavak 2. točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

povećati djelotvornost unutarnjeg tržišta, olakšati sprečavanje i uklanjanje prepreka, podupirati razvoj, provedbu i izvršavanje zakonodavstva Unije u područjima unutarnjeg tržišta robe i usluga, javne nabave, nadzora tržišta, kao i u područjima prava trgovačkih društava, ugovornog i izvanugovornog prava, sprečavanja pranja novca, slobodnog kretanja kapitala, financijskih usluga i tržišnog natjecanja, uključujući razvoj alata za upravljanje;

povećati djelotvornost unutarnjeg tržišta, promicati lokalni gospodarski razvoj, olakšati sprečavanje i uklanjanje prepreka, podupirati razvoj, provedbu i izvršavanje zakonodavstva Unije u područjima unutarnjeg tržišta robe i usluga (uključujući socijalnu ekonomiju) , javne nabave, nadzora tržišta, kao i u područjima prava trgovačkih društava, ugovornog i izvanugovornog prava, sprečavanja pranja novca, slobodnog kretanja kapitala, financijskih usluga i tržišnog natjecanja, uključujući razvoj alata za upravljanje;

Obrazloženje

Nije primjenljivo.

Amandman 12.

Članak 8. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(e)	podupiranje konkurentnosti poduzeća i cijelih sektora gospodarstva te podupiranje integracije MSP-ova u suradnju u području inovacija i lanca vrijednosti kroz strateško povezivanje ekosustava i klastera, uključujući zajedničku klastersku inicijativu;

(e)

podupiranje konkurentnosti poduzeća i cijelih sektora gospodarstva te podupiranje MSP-ova u prihvaćanju inovacija , a naročito usvajanju novih poslovnih modela, među ostalim i onih povezanih sa socijalnom ekonomijom i ekonomijom suradnje, kao i u sudjelovanju u suradnji na području lanca vrijednosti kroz strateško povezivanje ekosustava i klastera, uključujući zajedničku klastersku inicijativu;

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavu novog Programa za jedinstveno tržište namijenjenog poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta u razdoblju 2021. – 2027. i usmjerenog na jačanje upravljanja unutarnjim tržištem, podupiranje konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje zaštite potrošača, osiguravanje provedbe potrošačkih prava, promicanje zdravlja ljudi, životinja i bilja i dobrobiti životinja te osiguravanje odgovarajućeg europskog statističkog okvira;

uviđa da je unutarnje tržište jedan od glavnih uspjeha EU-a, ali da se mora nastaviti prilagođavati okruženju koje se velikom brzinom mijenja, a obilježavaju ga digitalizacija i globalizacija. Napominje da još uvijek postoje znatne prepreke pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, a da se pojavljuju i nove;

uviđa da je za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta od ključne važnosti da se građanima i poduzećima pruže informacije o njihovim pravima, javnim tijelima znanja o načinu primjene pravila, a sudovima osigura dovoljno stručnosti i nadležnosti za njihovu provedbu; u tom je kontekstu važno da se u različitim državama uvede osnovna edukacija o EU-u čime bi se zajamčilo da se svi mlađi građani postupno upoznaju sa svojim pravima i da mogu bolje iskoristiti prednosti koje nudi unutarnje tržište;

naglašava izazove s kojima se MSP-ovi neprestano susreću u pristupanju mogućnostima financiranja, stalno administrativno opterećenje u poslovanju, poteškoće s kojima se suočavaju kad pokušavaju iskoristiti prilike koje im pruža internacionalizacija te njihovu nesposobnost da u dovoljnoj mjeri iskoriste prednosti koje pruža jedinstveno tržište; to dovodi do daljnje rascjepkanosti i anomalija na tržištu u brojnim sektorima i regijama na štetu poduzeća i potrošača; pozdravlja naglasak koji Komisija stavlja na jačanje podrške sektoru malog i srednjeg poduzetništva putem ovog programa;

uviđa da je razvoj informacijskih alata i programa za osposobljavanje od ključne važnosti za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i da se mora temeljiti na održivoj analizi podataka te studijama i evaluacijama koje se provode u suradnji s državama članicama i njihovim nadležnim tijelima, uključujući lokalna i regionalna tijela;

svjestan je širokog raspona programa i nastojanja da se racionaliziraju napori za promicanje bolje koordinacije upravljanja unutarnjim tržištem, ali napominje da će ta koordinacija biti vrlo zahtjevna u pogledu upravljanja;

naglašava da program mora biti fleksibilan kako bi se moglo brzo i proaktivno reagirati na sve poremećaje u funkcioniranju unutarnjeg tržišta ili poremećaje u trgovanju MSP-ova do kojih bi, primjerice, moglo doći zbog eventualnih negativnih posljedica Brexita;

Jedinstveno tržište

uviđa da jedinstveno tržište predstavlja srž gospodarske i političke integracije EU-a: sastoji se od 500 milijuna potrošača i 21 milijun poduzeća, a podržava ga znatna količina zakonodavstva kojom se garantira sloboda kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga širom EU-a i Europskog gospodarskog područja; (1)

podsjeća na to da prema članku 3. UEU-a u kontekstu unutarnjeg tržišta Unija „radi na održivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka, te visokoj razini zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Ona promiče znanstveni i tehnološki napredak”.

10.

potvrđuje da je prijedlog Komisije u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

11.

tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu trebalo bi doprinijeti provedbi tih ciljeva, među ostalim pružanjem ekonomski najpovoljnije cijene za potrošače i poduzeća, osobito zahvaljujući nižim troškovima transakcija i većem tržištu, koje osigurava ekonomiju razmjera, uz poticanje većeg broja inovacija i brže odgovaranje na potrebe potrošača, pri čemu je potrebno osigurati jednake uvjete i izbjegavati sve oblike dampinga. Međutim, smatra da građane, poduzeća i druge gospodarske subjekte treba bolje informirati o prednostima jedinstvenog tržišta te uviđa da lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu u prenošenju te važne poruke;

12.

priznaje da je jedinstveno tržište proces koji neprekidno traje i u važnim aspektima ostaje nedovršen i da bi se jedinstvenim tržištem koje bolje funkcionira i uklanjanjem preostalih prepreka trgovini, većinom u uslužnom sektoru i na jedinstvenom digitalnom tržištu, znatno potaknuo gospodarski rast;

Jedinstveno tržište usluga

13.

uvažava napore koje Komisija poduzima za daljnje povećanje slobode pružanja usluga u Europi, posebice u kontekstu paketa o uslugama (2), jer mnogo toga još treba napraviti, kao što je pokazala istorazinska ocjena provedbe Direktive o uslugama koju je provela Europska komisija i u kojoj je potvrđeno da još uvijek postoji previše prepreka, uključujući i ograničenje prava nastana (3). Istodobno smatra da je na razini EU-a potrebna veća regulatorna jasnoća u odnosu na usluge povezane s ekonomijom suradnje;

14.

smatra da je važno da novi programi poboljšaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta usluga i pita se kako se instrumenti unutarnjeg tržišta mogu učinkovitije upotrijebiti za osiguranje integriranijeg tržišta usluga;

Jedinstveno tržište robe

15.

uviđa da i dalje ima ozbiljnih problema s provedbom EU-ovih pravila o proizvodima jer na tržištu postoji previše proizvoda koji nisu u skladu s propisima. Ukazuje na činjenicu da postoji hitna potreba za jasnim brendiranjem i vidljivošću, kao i time da se u moru instrumenata koji već postoje ili su predloženi izbjegava udvostručavanje kako bi se osiguralo da građani i poduzetnici razumiju mjerodavna pravila i svoja prava i obveze te da znaju koji im kanali stoje na raspolaganju kada smatraju da su njihova pravila prekršena;

16.

napominje da u Europi postoji više od 500 tijela za nadzor tržišta, od kojih mnoga imaju ograničene resurse i nisku razinu odvraćanja od kršenja važećih pravila. Preporučuje da se, pored povećanja suradnje i osiguravanja integriranijih mreža, tim područjima dodijeli više izravnih financijskih sredstava. Naročito preporučuje da, u interesu učinkovitog obavljanja posla, nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje na raspolaganju imaju dostatne resurse i da ne ovise o vladi te da ih u tome vješto podržavaju pravosudni sustav i sudovi uz istodobno poštovanje različitih nadležnosti takvih tijela u državama članicama. To je apsolutno nužno želi li se postići učinkovita provedba zakona EU-a na terenu;

Standardi

17.

pozdravlja trajnu predanost Komisije zamjeni 28 nacionalnih standarda jednim europskom standardom. Također pozdravlja veću upotrebu IT sustava i postupaka za smanjenje administrativnog opterećenja i razmjenu informacija s dionicima. Preporučuje da se poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurala pravilna uključenost MSP-ova u razvoj standarda i time osigurala odgovarajuća transparentnost i izbjegao mogući dominantni položaj većih poduzeća ili struktura u tom postupku;

Javna nabava

18.

ističe da na lokalnim i regionalnim vlastima leži znatna odgovornost za provedbu politika i zakonodavstva EU-a, uključujući u području dobrobiti potrošača (gdje su one bliske građanima) i javne nabave;

19.

podržava cilj u okviru kojeg se nastoje poboljšati sposobnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti za bolju primjenu postojećih pravila, ali napominje da bi složenost zakonodavstva o javnoj nabavi mogla predstavljati prepreku većem sudjelovanju MSP-ova u postupcima javne nabave;

20.

naglašava da je, želi li se postići konkurentno, otvoreno i dobro regulirano tržište javne nabave, važno da Komisija surađuje s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima. To je od ključne važnosti želi li se javna sredstva iskoristiti na najbolji način;

Sredstva za upravljanje unutarnjim tržištem

21.

pozdravlja predanost Komisije kontinuiranom ulaganju u postojeće alate za upravljanje unutarnjim tržištem, kao što su portal Vaša Europa i mreža SOLVIT; smatra da treba više raditi na promicanju upotrebe tih alata na terenu, među građanima, potrošačima i vlastima na različitim razinama, kako bi se ti alati mogli lakše pronaći na internetu i kako bi se povećala njihova sposobnost pružanja što ažuriranijih informacija; preporučuje da se lokalne i regionalne vlasti u mnogo većoj mjeri uključe u provedbu tih alata za upravljanje radi poboljšanja njihovog poslovanja; istodobno primjećuje da poboljšanje tih alata ne bi trebalo financijski i administrativno opteretiti lokalne i regionalne vlasti;

MSP-ovi i konkurentnost

22.

uviđa da su MSP-ovi okosnica europskog gospodarstva jer čine 99 % svih poduzeća u EU-u, jer su zaslužni za otvaranje 85 % novih radnih mjesta tijekom posljednjih 5 godina i jer, zajedno s poduzetništvom, predstavljaju ključ gospodarskog rasta, inovacija i stvaranja radnih mjesta. Podržava pozive na uspostavu stabilnog okvira EU-a za razdoblje nakon 2020. i veću uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u podržavanje poslovnog okruženja i razvoj javno-privatnih partnerstava (4);

23.

uviđa da je ključno osigurati da razni programi EU-a nadopunjuju mjere podrške poduzetništvu dostupne na razini država članica, a ne da jedni drugima konkuriraju. Stoga odlučno preporučuje da se mjere potpore koje se MSP-ovima osiguravaju u okviru Programa jedinstvenog tržišta, kao i one koje im osiguravaju nacionalna i regionalna tijela, pružaju putem jedinstvene kontaktne točke;

24.

prima na znanje prijedlog da se instrument kreditnog jamstva, koji trenutno funkcionira kao dio programa COSME, u sljedećem financijskom razdoblju dodjeljuje u okviru fonda InvestEU. U tom kontekstu preporučuje da se nastavi s korištenjem posrednika koji imaju dugogodišnje odnose s MSP-ovima, ali izražava zabrinutost zbog toga što u svim državama članicama na nacionalnoj ili regionalnoj razini možda ne postoje odgovarajuća tijela koja bi omogućila pristup jamstvenim fondovima u okviru InvestEU-a. Ako posrednička tijela ne budu u velikoj mjeri prisutna na svim područjima država članica, MSP-ovima bi mogao biti otežan pristup jamstvenim fondovima u okviru InvestEU-a; preporučuje da europske institucije surađuju s državama kako bi MSP-ovima zajamčile jednaku mogućnost pristupa tom financiranju u svim državama članicama;

25.

poziva EU da osigura da se u jamstvene fondove u okviru inicijative InvestEU ugradi element regionalne ravnoteže jer je on od posebnog interesa za lokalne i regionalne vlasti, a posebice one koje predstavljaju manje razvijene regije;

26.

traži iscrpnije pojašnjenje proračuna koji se dodjeljuje instrumentu za davanje jamstva MSP-ovima u okviru programa COSME i stavlja na raspolaganje jamstvenom fondu povezanom s programom InvestEU, kao i načina na koji će on podupirati financiranje visokorizičnih MSP-ova, posebice u udaljenim i rubnim regijama;

27.

snažno naglašava da je potrebno posebno spomenuti inicijativu za MSP-ove u Europi („Small Business Act” za Europu), koja je i dalje sveobuhvatni okvir za politiku EU-a o MSP-ovima. Njezine strateške smjernice trebaju se uzeti u obzir pri usvajanju godišnjih programa rada kojima se pruža podrška MSP-ovima. U vezi s time, smatra jednako važnim uputiti na mrežu izaslanika za malo i srednje poduzetništvo, s obzirom na ulogu koju ona ima u usklađivanju svih politika na razini EU-a koje utječu na MSP-ove. Naglašava da bi načelo „počnimo od malih”, kojim se osigurava da se interesi MSP-ova uzimaju u obzir u najranijim fazama izrade politika, trebalo primijeniti i na Program za jedinstveno tržište i na sve relevantne programe novog VFO-a;

28.

traži dodatne pojedinosti o budućoj ulozi i ambicijama Europske poduzetničke mreže (EEN) u kontekstu izazova za MSP-ove koje navodi Komisija te o predloženim načinima njezine adaptacije za bolje suočavanje s tim izazovima u doba digitalizacije i globalizacije kako bi je se bolje prilagodilo potrebama poduzeća i uskladilo s podrškom koju pružaju države članice;

29.

pozdravlja nastavak bivšeg programa Erasmus za mlade poduzetnike (EYE) i napominje da mu je naziv promijenjen u „Program mentorstva za nove poduzetnike” s obzirom na njegov velik doprinos jačanju poslovnog okruženja i poticanju poduzetničkog načina razmišljanja. Izrazito podržava mogućnost širenja geografskog opsega tog programa kako bi se mladim poduzetnicima pružile veće mogućnosti;

30.

čvrsto podržava razvoj mreža poduzetničkih ekosustava i klastera u Europi, što je OR već izjavio (5); stoga pozdravlja predanost Komisije daljnjem napredovanju zajedničkih klasterskih inicijativa i podržavanju razvoja zajedničkih aktivnosti i strategija temeljenih na transnacionalnim partnerstvima uz istodobno osiguravanje nužne poveznice s EU-ovim centrima digitalnih inovacija;

31.

ističe da je olakšavanje pristupa financiranju za najširi raspon MSP-ova koji djeluju u različitim područjima od presudne važnosti i da lokalna i regionalna tijela imaju ulogu u širenju informacija i ciljanoj komunikaciji s korisnicima o različitim instrumentima i programima potpore dostupnima MSP-ovima, u suradnji s posredničkim institucijama;

32.

svjestan je dodatnih izazova s kojima se suočavaju MSP-ovi smješteni u ruralnim ili perifernim regijama ili u regijama suočenima s demografskim izazovima, primjerice u pristupanju kvalificiranoj radnoj snazi i infrastrukturi, kao što su širokopojasni internet i drugi oblici povezanosti potrebni za prihvaćanje inovacija i poticanje aktivnosti internacionalizacije. Od Komisije traži da pojasni kako će Program rješavati te znatne izazove;

33.

podsjeća na obvezu koju je Europska komisija preuzela prema najudaljenijim regijama, a to je da se u novim programima podrške MSP-ovima u obzir uzmu specifične potrebe poduzeća iz takvih regija, i to u cilju povećanja njihove konkurentnosti na međunarodnim tržištima i podržavanja njihovog uključivanja na unutarnje tržište EU-a;

Politika tržišnog natjecanja

34.

pozdravlja trajnu predanost Komisije tome da osigura pošteno natjecanje na unutarnjem tržištu ulaganjem u alate i stručno znanje čime si omogućuje učinkovitu provedbu pravila tržišnog natjecanja u digitalnom gospodarstvu. Općenito, naglašava potrebu za kontinuiranom i učinkovitom suradnjom Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje;

Statistički podaci

35.

uviđa važnost visokokvalitetnih statističkih podataka kao osnove za donošenje odluka na temelju dokaza i propituje integraciju Europskog statističkog programa (ESP) u Program jedinstvenog tržišta s obzirom na važnost njegove vidljivosti i neovisnosti. Napominje da na lokalnoj i regionalnoj razini postoji manjak pravodobnih i dovoljno detaljnih statističkih podataka te poziva Eurostat da u suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku riješi to pitanje;

36.

preporučuje da budući Europski statistički program zadrži dosadašnji pravni oblik, odnosno da se uspostavi zasebnom i neovisnom uredbom;

37.

izražava zadovoljstvo zbog uključivanja pokazatelja o regijama, osobito o najudaljenijim regijama, u mjere koje zadovoljavaju uvjete za potporu iz Europskog statističkog programa; poziva na to da se, pored dostavljanja već postojećih informacija, i dodatno prikupljanje podataka i izrada novih pokazatelja (koji bi bili primjereniji i bolje oslikavali stanje u najudaljenijim regijama) smatra mjerom koja ispunjava uvjete za potporu iz Programa;

Potrošači, zaštita potrošača i prehrambena politika

38.

pozdravlja to što je u novom programu izražena predanost provedbi prava potrošača i osiguravanju visoke razine zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda i pomoći potrošačima koji naiđu na probleme. Napominje da će alati programa upozoravati potrošače na opasne proizvode i osigurati internetske potrošačke centre koji će građanima pomagati u rješavanju problema, ali smatra da će veća i učinkovitija zastupljenost potrošača putem odgovarajućeg financiranja neovisnih tijela ojačati sposobnost tih tijela za aktivno sudjelovanje u rješavanju pitanja s kojima se potrošači susreću na jedinstvenom tržištu, uključujući i pristup pravosuđu;

39.

pozdravlja to što je prihvaćeno da na građane naročito utječe funkcioniranje tržišta financijskih usluga i naglašava da Program treba učinkovito podržavati prava potrošača i podizanje svijesti o tom području. Uzima na znanje obvezu daljnjeg poticanja većeg sudjelovanja potrošača u donošenju politika Unije u području financijskih usluga i mjera za promicanje boljeg razumijevanja financijskog sektora. Poziva Komisiju da nastavi s tim radom u suradnji s organizacijama za zaštitu potrošača iz cijelog EU-a;

40.

nadalje, ističe da je potrebno na odgovarajući način financirati organizacije potrošača kako bi mogle učinkovito braniti interese potrošača i djelovati kao kvalificirani subjekti u postupcima kolektivne pravne zaštite. Skreće pozornost na činjenicu da se to naročito odnosi na udruge potrošača, pogotovo u manjim državama članicama;

41.

pozdravlja uvođenje posebnog potprograma za hranu u novom Programu jedinstvenog tržišta. Kao najvećem proizvodnom sektoru u EU-u, industriji hrane i pića potreban je čvrst, konkurentan i održiv lanac opskrbe koji se oslanja na stabilan regulatorni okvir i bolje funkcioniranje uzajamnog priznavanja u neusklađenim područjima;

42.

ponovo traži da se uvedu mjere politike koje stimuliraju i održavaju razvoj sustavâ proizvodnje i potrošnje hrane i koje podržavaju održive proizvodne prakse, čime se smanjuje učinak na okoliš i jača sigurnost opskrbe kvalitetnim prehrambenim proizvodima po razumnim cijenama (6); želi skrenuti pažnju na činjenicu da javna nabava hrane može poslužiti za poticanje održivije proizvodnje hrane; stoga preporučuje poduzimanje mjera kojima će se olakšati osposobljavanje dužnosnika za javnu nabavu hrane i uspostava mreža podrške nacionalnim, regionalnim i lokalnim nadležnim tijelima;

Pristup izradi programa

43.

uviđa da bi novi pristup izradi programa koji predlaže Komisija u načelu trebao rezultirati učinkovitošću i manjim troškovima, osigurati određenu fleksibilnost u proračunskim linijama kako bi se moglo reagirati na promjenjive okolnosti te poboljšati isporuku i provedbu; napominje da je to prvenstveno pitanje interne administrativne koordinacije i da nije jasno hoće li pristup temeljen na jednom programu dovesti do nužnih sinergija i ušteda;

44.

napominje da se proračunske linije sadržane u programu tiču više glavnih uprava te se pita kako će to funkcionirati u praksi. Napominje da bi se fleksibilnost proračunskih linija mogla pokazati problematičnom u praksi jer još nisu utvrđene potrebne strukture;

45.

ističe da proračunske linije nisu dovoljno transparentne, odnosno da su u nekim slučajevima administrativni troškovi jasno određeni, a u drugima nisu. Predlaže da se jasnije definira proračun za tehničku pomoć kako bi se troškovi izrade programa odvojili od troškova povezanih s provedbom konkretnih mjera.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(59) Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(1) Mišljenje OR-a – „Poboljšanje jedinstvenog tržišta” (ECON-VI/010).

(2) Mišljenje OR-a – „Paket o uslugama: uslužno gospodarstvo u korist Europljana” (ECON-VI/022)..

(3) http://ec.europa.eu/growth/single-market/services/services-directive/implementation/evaluation_hr

(4) Mišljenje OR-a – „Budućnost programa COSME nakon 2020.: regionalna i lokalna perspektiva” (ECON-VI/027).

(5) Mišljenje OR-a – „Poticanje novoosnovanih i rastućih poduzeća u regijama i gradovima Europe: regionalna i lokalna perspektiva” (ECON-VI/021).

(6) Mišljenje OR-a – „Prema održivoj europskoj prehrambenoj politici” (NAT-VI/014).

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/272

Mišljenje Europskog odbora regija o Programu Digitalna Europa (2021. – 2027.)

(2019/C 86/14)

Izvjestitelj:

Markku MARKKULA (FI/EPP), član gradskog vijeća Espooa

Referentni dokumenti:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.

COM(2018) 434 final

Radni dokument službi Komisije, Sažetak procjene učinka priložen dokumentu Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa

SWD(2018) 306 final

Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka priložena dokumentu Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.

SWD(2018) 305 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Amandman 1.

Članak 2. – točka (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(e)

„digitalnoinovacijski centar” znači pravna osoba određen a ili odabran a u otvorenom i konkurentnom postupku kako bi izvršava la zadaće u okviru Programa, osobito pružanje pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije.

(e)

„digitalnoinovacijski centar” znači pravna osoba ili konzorcij pravnih osoba određen ili odabran u otvorenom i konkurentnom postupku kako bi izvršava o zadaće u okviru Programa, osobito pružanje pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije.

Obrazloženje

Kod uspostavljanja mreže digitalnoinovacijskih centara važno je pokriti sve regije; cilj je da svaka regija ima digitalnoinovacijski centar. Mogućnost da digitalnoinovacijski centar vodi konzorcij ojačala bi osnovu mreže kroz uključivanje više dionika, kao što su sveučilišta, istraživački centri, inovacijski centri itd.

Postupak ocjenjivanja trebao bi osigurati da mreža ostane regionalno i tematski uravnotežena uz istodobno pružanje visokokvalitetnih usluga. Postupak odabira subjekata kandidata treba se provesti imajući na umu cijelu mrežu kako bi se mogle stvoriti učinkovite sinergije među digitalnoinovacijskim centrima. To je još jedan dobar razlog da se pruži prilika konzorciju pravnih osoba da upravlja digitalnoinovacijskim centrom.

Zahtjev da se treba raditi o pravnoj osobi nameće nepotrebna ograničenja, zbog čega je potrebno osigurati više slobodnog prostora u pogledu uređenja. U interesu jednostavnih struktura, koordinacija bi se također mogla dodijeliti pravnoj osobi u konzorciju ili mreži pravnih osoba.

Amandman 2.

Članak 3. – stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva i društva te usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima i poduzećima. Programom će se:

Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva i društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima i poduzećima. Programom će se:

(a)	ojačati europski kapaciteti u ključnim područjima digitalne tehnologije putem sveobuhvatne primjene,

(a)	ojačati europski kapaciteti u ključnim područjima digitalne tehnologije putem sveobuhvatne primjene,

(b)	povećati njihovo širenje i prihvaćanje u područjima od javnog interesa i u privatnom sektoru.

(b)	povećati njihovo širenje i prihvaćanje u područjima od javnog interesa i u privatnom sektoru,

(c)	ubrzati digitalna transformacija jačanjem suradnje na lokalnoj razini i izgradnjom europskih partnerstava.

Obrazloženje

U skladu s načelom supsidijarnosti, program Digitalna Europa treba uzeti u obzir višerazinsko upravljanje. Ciljevi programa Digitalna Europa mogu se postići učinkovitom provedbom na razini gradova i regija, uz blisku suradnju sa sveučilištima, drugim obrazovnim ustanovama i istraživačkim institucijama, kao i s lokalnom industrijom. Višerazinsko upravljanje važno je kako bi se premostio europski inovacijski jaz. Primjerice, europski ekosustavi računalstva visokih performansi mogu se uz pomoć programa Digitalna Europa proširiti na sve segmente znanstvenih i industrijskih lanaca vrijednosti.

Amandman 3.

Članak 5. – točka (d) nova i točka (e) nova

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Umjetna inteligencija

Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 2 Umjetna inteligencija nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(d)	poboljšanje kvalitete i količine podataka za potporu i ubrzavanje digitalne transformacije kako bi se stvorila ekonomija digitalnih platformi;

(e)	proširenje uporabe tehnologija, razvoj inovativnih poslovnih modela, veća osviještenost korisnika te manje vremena potrebno od inovacije do tržišta;

Obrazloženje

Transformacija prema ekonomiji platformi predstavlja rezultat digitalizacije. Trebamo stvoriti povoljne uvjete za rješavanje ovih i drugih velikih društvenih izazova. Potrebno je u obzir uzeti razvoj uloge gradova, građana i poslovnog svijeta.

U tom razvoju, od ključne su važnosti nužna kvaliteta i količina podataka. Kao prvo, potrebno je osigurati odgovarajuće parametre kako bismo mogli mjeriti kvalitetu podataka. Kao drugo, mogu se razviti algoritmi za ocjenjivanje kvalitete podataka, prepoznavanje izvanprosječnih vrijednosti podataka koje se isključuju iz analize te za ispravljanje informacija s ciljem dobivanja konkretnijih odgovora od algoritama. Kao treće, može se poboljšati kvaliteta podataka s mjerama koje doprinose potpunosti, usporedivosti i rokovima za tokove podataka koji se koriste u digitalnim uslugama utemeljenima na umjetnoj inteligenciji, na nacionalnoj i podnacionalnoj razini upravljanja.

Te mjere nisu izričito navedene u programu Digitalna Europa, iako se u tekstu upućuje na cjelovitost podataka i povjerljivost podataka, kao i na opću ulogu softvera i biblioteka algoritama.

Kvaliteta i cjelovitost podataka također trebaju biti popraćene mjerama za očuvanje cjelovitosti prava pojedinaca na svoje podatke i osiguravanje kvalitete u pogledu mogućnosti da se zadrži odgovarajuća razina zaštite informacija i osobnih podataka.

Amandman 4.

Članak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom i time pridonosi povećanju europske kadrovske baze, poticanju veće profesionalnosti, osobito u pogledu računalstva visokih performansi, analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige, robotike i umjetne inteligencije. Financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom uz jamčenje pravednog postupanja s obzirom na spol i time pridonosi povećanju europske kadrovske baze, poticanju veće profesionalnosti, osobito u pogledu računalstva visokih performansi, analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige, robotike i umjetne inteligencije. Financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a)	pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva za studente, IT profesionalce i radnu snagu;

(a)	pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva za studente, IT profesionalce i radnu snagu;

(b)	pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za poduzetnike, voditelje malih poduzeća i radnu snagu;

(b)	pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za poduzetnike, voditelje malih poduzeća i radnu snagu;

(c)	pružanje potpore za osposobljavanje na radnom mjestu i pripravništvo za studente, mlade poduzetnike i osobe s visokoškolskom diplomom.

(c)	pružanje potpore za osposobljavanje na radnom mjestu i pripravništvo za studente, mlade poduzetnike i osobe s visokoškolskom diplomom.

Obrazloženje

Važno je osigurati da budući sustavi stjecanja digitalnih vještina u obzir uzimaju i rodnu perspektivu, čime se osigurava uključivo digitalno društvo budućnosti.

Amandman 5.

Članak 8. – stavak 1. – točke (a), (g) i (j) nove

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 5 Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost moraju se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a)

osiguravanje da javni sektor i područja od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, promet, energetika, okoliš, kulturni i kreativni sektori, mogu upotrebljavati najnovije digitalne tehnologije, osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost te imati pristup njima;

(a)

osiguravanje da javni sektor i područja od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, urbanističko planiranje, promet, energetika, prirodni resursi, šumarstvo, hrana, okoliš, kulturni i kreativni sektori, mogu upotrebljavati najnovije digitalne tehnologije, osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju , informacijsku sigurnost i kibersigurnost te imati pristup njima;

(g)	osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na razini Unije za promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima, kao i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi ;

(g)

osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini za promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima kao i zajedničko pronalaženje novih digitalnih rješenja, dijeljenje najboljih praksi i uključivanje kulture usporednog učenja ;

(j)	uključivanje aktivnosti uvođenja u okviru programa Digitalna Europa u regionalne strategije pametne specijalizacije, program Obzor Europa i druge velike europske inicijative i partnerstva.

Obrazloženje

Urbanističko planiranje, šumarstvo i hranu potrebno je uključiti pod točku (a) s obzirom na to da su važni za cjelokupni društveni razvoj. Pametna i održiva digitalna rješenja u područjima održivog upravljanja urbanim razvojem, prirodnih resursa, proizvodnje hrane i šumarstva igraju stratešku ulogu u rješavanju različitih okolišnih izazova povezanih s klimatskim promjenama.

Kao što je OR istaknuo u prioritetima svojeg aktualnog mandata 2015. – 2020., za ostvarenje potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta potrebni su pristup odozdo prema gore, poduzetnički način razmišljanja i ciljana ulaganja.

Amandman 6.

Članak 13. – stavak 3. (novi)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Sinergijski učinci s drugim Unijinim programima	Sinergijski učinci s drugim Unijinim programima
	3. Program će podržati regionalnu i europsku suradnju te partnerstva kako bi se unaprijedila inovativna digitalna rješenja i osigurale sinergije s regionalnim strategijama.

Obrazloženje

OR ističe da se u procjeni učinka u više navrata upućuje na politike i programe EU-a kao što su EFRR, ESF+, Instrument za povezivanje Europe itd. koji su ključni za postizanje ciljeva programa Digitalna Europa. Korištenje sinergije među instrumentima EU-a i lokalnim/regionalnim mehanizmima te financiranjem izrazito je naglašeno u politici EU-a. Međutim, programom Digitalna Europa ne predviđaju se jasni postupci i mehanizmi za osmišljavanje interakcije među tim instrumentima na svim razinama vlasti. Nigdje se ne spominju partnerstva ili odredbe o višerazinskom upravljanju. Stoga je potrebno u ovaj članak uključiti važnu ulogu regija. Europska komisija u svojoj politici naglašava ključnu ulogu regionalnih strategija pametne specijalizacije kao prirodan instrument za povećanje suradnje na regionalnoj razini i izgradnju europskih partnerstava. To se treba podržati u programu Digitalna Europa.

Amandman 7.

Članak 16. – stavci 1., 2., 3. i 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Digitalnoinovacijski centri

Europski digitalnoinovacijski centri

1. Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža digitalnoinovacijskih centara.

1. Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža europskih digitalnoinovacijskih centara. Centri u okviru ove mreže imaju značajnu regionalnu ulogu u proširenju suradnje na europskoj razini.

2. Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. svaka država članica imenuje subjekte kandidate s pomoću otvorenog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:

(a)	odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama digitalnoinovacijskih centara;

(a)	odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama digitalnoinovacijskih centara, uključujući kapacitete i kompetencije u pogledu istraživanja i razvoja, infrastrukture, zaštite podataka, sigurnosti te inovacija;

(b)	odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture;

(b)	odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture;

(c)	operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih pravila upravljanja koja su utvrđena na razini Unije;

(c)	operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih pravila upravljanja koja su utvrđena na razini Unije;

(d)	odgovarajućih financijskih jamstava, koja po mogućnosti izdaje javno tijelo, koja odgovaraju razini sredstava Unije kojima će upravljati.

(d)	odgovarajućih financijskih jamstava, koja po mogućnosti izdaje javno tijelo, koja odgovaraju razini sredstava Unije kojima će upravljati;

(e)	usklađivanje s regionalnim strategijama.

3. Komisija donosi odluku o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu. Te subjekte Komisija odabire među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija navedenih u stavku 2. i sljedećih dodatnih kriterija:

(a)	sredstava dostupnih za financiranje početne mreže;

(a)	sredstava dostupnih za financiranje početne mreže;

(b)	potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost.

(b)	potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost diljem EU-a i država članica .

4. Dodatni digitalnoinovacijski centri odabiru se na temelju otvorenog i konkurentnog postupka na način kojim se osigurava najveća geografska pokrivenost širom Europe. Broj subjekata u mreži mora biti proporcionalan broju stanovnika određene države članice te mora postojati najmanje jedan digitalnoinovacijski centar po državi članici. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju najudaljenije regije EU-a, mogu se imenovati posebna tijela za odgovaranje na njihove potrebe.

4. Dodatni digitalnoinovacijski centri odabiru se na temelju otvorenog i konkurentnog postupka na način kojim se osigurava najveća geografska pokrivenost širom regija Europe. Broj subjekata u mreži mora biti proporcionalan broju stanovnika određene države članice te mora postojati najmanje jedan digitalnoinovacijski centar po državi članici. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju slabo naseljene i najudaljenije regije EU-a, mogu se imenovati posebna tijela za odgovaranje na njihove potrebe.

Obrazloženje

U pogledu ubrzavanja digitalne transformacije, digitalnoinovacijski centri ne samo da razvijaju, već i stavljaju na raspolaganje inovativne tehnologije i doprinose njihovom širenju u javnoj upravi i privatnom sektoru te podupiru razvoj uloge gradova i regija. Osim omogućavanja pristupa tim rješenjima, digitalnoinovacijski centri mogli bi pridonijeti izgradnji primjerenog kapaciteta za različite skupine dionika u provedbi inovativnih tehnoloških rješenja u okviru njihovih digitalnih platformi i podržati osmišljavanje posebnih infrastruktura digitalnih usluga uz pomoć usluga analize podataka. Iz tih razloga potrebno je istaknuti snažnu europsku dimenziju digitalnoinovacijskih centara te nazvati ih europskim digitalnoinovacijskim centrima.

Kapaciteti i kompetencije u vrednovanju tehnologija te korištenje najnovijeg znanja u području istraživanja i razvoja ključni su kriteriji za odabir najboljih subjekata kandidata.

U procjeni učinka jasno se navodi da će digitalnoinovacijski centri imati značajnu regionalnu dimenziju (osobito za MSP-ove). Međutim, to se ne odražava u zakonodavnom prijedlogu. Osnova za uspjeh digitalnoinovacijskih centara trebala bi biti učinkovita regionalna suradnja koja se temelji na regionalnim strategijama kao što su RIS3.

Kod uspostavljanja mreže digitalnoinovacijskih centara važno je u dovoljnoj mjeri pokriti sve regije; cilj je da svaka regija ima digitalnoinovacijski centar.

Amandman 8.

Članak 20. – stavak 1. – točke (d) i (e) nova

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kriteriji za dodjelu

Kriteriji za dodjelu definiraju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:

(a)	zrelost djelovanja u razvoju projekta;

(a)	zrelost djelovanja u razvoju projekta;

(b)	pouzdanost predloženog plana provedbe;

(b)	pouzdanost predloženog plana provedbe;

(c)	poticajni učinak potpore Unije javnim i privatnim ulaganjima, ako je primjenjivo;

(c)	poticajni učinak potpore Unije javnim i privatnim ulaganjima, ako je primjenjivo;

(d)	potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja;

(d)	sinergijsku upotrebu različitih financijskih instrumenata i potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja;

(e)	ako je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš te dostupnost;

(e)	ako je primjenjivo, integraciju projekta s regionalnim strategijama;

(f)	ako je primjenjivo, transeuropsku dimenziju;

(f)	ako je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš te dostupnost;

(g)	ako je primjenjivo, uravnoteženu geografsku raspodjelu u cijeloj Uniji, uključujući najudaljenije regije;

(g)	ako je primjenjivo, transeuropsku dimenziju;

(h)	ako je primjenjivo, prisutnost plana za dugoročnu održivost.

(h)	ako je primjenjivo, uravnoteženu geografsku raspodjelu u cijeloj Uniji, uključujući najudaljenije regije;

(i)	ako je primjenjivo, prisutnost plana za dugoročnu održivost.

Obrazloženje

OR ističe da se 70 % zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini te naglašava sinergije među različitim programima EU-a, financijskim instrumentima i regionalnim strategijama. Regionalne strategije pametne specijalizacije pokazale su se korisnim i važnim instrumentima za gospodarsku preobrazbu i dijeljenje najboljih praksi putem europskih partnerstava.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja zakonodavni prijedlog Europske komisije za novi program Digitalna Europa. Ovo je prvi put da je Komisija predložila paket mjera koji digitalizaciju, istraživanje i inovacije uključuje u glavne programe EU-a te u širi društveni razvoj diljem Europe. Ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi programa Digitalna Europa potrebno je uzeti u obzir u svim mjerama kako bi se ubrzao razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta;

ističe ključnu ulogu građana, poduzeća i vještina u ostvarivanju najvećih mogućih koristi od jedinstvenog digitalnog tržišta. U pogledu provedbe programa Digitalna Europa, OR naglašava da su za dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a potrebni također jasan i stabilan pravni okvir te povoljni uvjeti kako bi se poticale inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove dinamike tržišta;

ističe ključnu ulogu programa Digitalna Europa koji postaje čvrst program za ulaganja i razvoj s ciljem iskorištavanja prilika potrebnih za postizanje potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta. Glavno je pitanje kako možemo osigurati dovoljnu privlačnost programa Digitalna Europa da gradovi i regije, uključujući njihovu industriju, sveučilišta i građane kroz znatno povećanje javnih i privatnih ulaganja u ljudski i fizički kapital ubrzaju digitalnu i gospodarsku transformaciju diljem Europe;

ističe važnost uklanjanja regulatornih prepreka, smanjenja birokracije i modernizacije propisa EU-a, što uz potrebu za poboljšanjem spremnosti privatnih i javnih sektora na provođenje digitalnih inovacija predstavlja ključni faktor u osiguravanju izrazito konkurentne europske industrije;

pozdravlja ulaganja u okviru programa Digitalna Europa u naprednu digitalnu infrastrukturu visokog kapaciteta kao što su 5G mreže, koje su potrebne za uvođenje digitalnih usluga i tehnologija u cijeloj Europi. Širokopojasni pristup internetu ima ključnu ulogu u razvoju inovativnih i konkurentnih digitalnih usluga, zbog čega OR poziva na brzu standardizaciju tehnologija 5G kako bi se osigurala interoperabilnost telekomunikacijskih mreža;

naglašava ključnu ulogu gradova i regija u pružanju digitalnih usluga građanima te stvaranju i upravljanju digitalnom infrastrukturom kao što je generiranje podataka. Digitalne usluge nude prilike za društvene inovacije, poduzetništvo te otvaranje novih poduzeća i radnih mjesta;

traži da program Digitalna Europa odražava i jamči digitalizaciju javne uprave i usluga kako bi se gradovima omogućilo da odgovore na društvene potrebe. To zahtijeva interoperabilnost na razini EU-a i pristup podacima, tehnologiji i znanju;

naglašava važnost kvalitete i količine podataka, što je ključno za postizanje ciljeva programa Digitalna Europa. U prethodnim mišljenjima OR-a naglašena je uloga gradova i regija u usklađivanju, prikupljanju, osiguravanju kvalitete, pristupu i korištenju podataka, kao i u osiguravanju sigurne i interoperabilne digitalne infrastrukture za prekogranični prijenos podataka u digitalnom gospodarstvu;

naglašava važnost umjetne inteligencije kao tehnologije budućnosti u pogledu poticanja održivog rasta i savladavanja društvenih izazova. Stoga je potrebno ojačati umjetnu inteligenciju te osigurati kvalitetu podataka i osobnu privatnost i istodobno omogućiti anonimno rudarenje podataka, strojno učenje i temelj za prepoznavanje uzoraka;

10.

uviđa da podatkovne biblioteke umjetne inteligencije pružaju ključni doprinos za oblikovanje inteligentnih javnih usluga. Međutim, loša kvaliteta podataka može utjecati na očekivani učinak i djelotvornost usluga, smanjujući tako potencijalnu korist od umjetne inteligencije. Visokokvalitetni podaci ključni su kako bi se omogućilo javnima upravama da na temelju empirijskih dokaza i korištenja mogućnosti analize podataka oblikuju i provode politike te prate učinak politika koje su usvojile. Time bi se povećala transparentnost i odgovornost javnog djelovanja i doprinijelo jačanju djelotvornosti politika. Podaci će imati golem utjecaj u stvaranju kulture znanja, u kojoj dokaz postaje temelj uprave i postupka donošenja politika koji su pametniji i usmjereni na građane;

11.

poziva na prikladno uključivanje nekoliko aktualnih mjera podatkovnog gospodarstva i društva koje se temelji na podacima u program Digitalna Europa. Te mjere bile su tema raznih paketa mjera o podacima u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta: Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva (COM(2017/9), Okvir za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (2017/0228) i ove godine treći paket mjera o podacima. Treći paket mjera o podacima uključuje komunikaciju „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” koja se bavi pitanjem pristupa podacima u privatnom sektoru u svrhe javnog interesa (uključujući popis ključnih načela razmjene podataka između poduzeća i javnih tijela) te uključuje smjernice o razmjeni podataka privatnog sektora. Usporedno s tim, Komisija je usvojila prijedlog za preinaku Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva PSI);

12.

ističe rezultate dijaloga Komisije s dionicima o komunikaciji „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva”, posebice pronalazak snažne potpore za neregulatorne mjere za povećanje i organizaciju pristupa podacima među poduzećima i njihovu ponovnu uporabu. Tako se primjerice, u pogledu digitalne transformacije zdravstvene skrbi, javnim savjetovanjem istražila potreba za političkim mjerama promicanja digitalnih inovacija za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi diljem Europe (potreba kojoj se Odbor posebno posvetio);

13.

poziva na uporabu zajedničkih poduzeća, zajednica znanja i inovacija EIT-a i drugih inicijativa EU-a, kao i europskih partnerstava među regijama, kao mehanizama za provedbu programa Digitalna Europa. Pametna i održiva digitalna rješenja imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini i u rješavanju velikih društvenih izazova kao što su klimatske promjene. Ta rješenja zahtijevaju visokokvalitetno računalstvo visokih performansi (HPC), rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji i kibersigurnost. Gradove i regije treba poticati do postanu predvodnici u sudjelovanju u programu Digitalna Europa, posebice u pogledu testiranja novih načina rada. Primjerice, digitalizacija ima sve veću važnost u urbanističkom planiranju, osobito putem informacijskog modeliranja na regionalnoj razini;

14.

napominje da se potpuna korist od ulaganja u digitalne tehnologije i platforme treba proširiti na europsku razinu. Ulaganje u nadarene profesionalce nužan je preduvjet za to, iako samo po sebi nije dovoljno. Građane je potrebno osposobiti i opremiti odgovarajućim digitalnim vještinama. Potrebne su posebne mjere za prekvalifikaciju odraslih kako bi oni mogli primijeniti svoje specifične vještine na nove digitalne zadaće. Prenošenje naprednih digitalnih vještina na učenike u europskim obrazovnim sustavima obavezno je ulaganje kako bi se očuvala kvaliteta buduće radne snage u Europi. Očita je sve veća važnost obrazovanja na području područja STEAM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i prirodoslovlje). Provedba programa Digitalna Europa treba se odvijati u sinergiji s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje;

15.

naglašava da je prilikom prelaska na ekonomiju digitalnih platformi važno osigurati da pružanje javnih i privatnih usluga bude usmjereno na korisnika, digitalno i interoperabilno i u skladu s načelom „samo jednom” s obzirom na nacionalne, regionalne i lokalne vlasti;

16.

uviđa da se digitalne platforme vlada ne navode izričito u pravnom tekstu programa Digitalna Europa. Međutim, koncept tih platformi povezan je s ciljem br. 5 programa, koji se odnosi na interoperabilnost i provedbu digitalnih tehnologija od strane vlada i privatnog sektora. To je također navedeno u Prilogu 2. u pogledu aktivnosti povezanih s interoperabilnosti usluga javne uprave, primjenom načela „samo jednom” i infrastrukturom digitalnih usluga;

17.

poziva na izgradnju digitalnih platformi na temelju generičkih ponovno upotrebljivih rješenja za digitalnu autentifikaciju, povjerenje i sigurne usluge. Njih se može kombinirati s naprednim ponovno upotrebljivim rješenjima koja se temelje na podatkovnim metodama koje pokreće umjetna inteligencija. Time će se osigurati da javne usluge budu međusobno povezane diljem različitih područja politika i razina vlasti. To također može doprinijeti tome da usluge javne uprave postanu pametnije, prilagođene posebnim potrebama korisnika i dostupne na internetskim i mobilnim platformama;

18.

preporučuje da se prekogranična upotreba digitalnih tehnologija kombinira s uklanjanjem pravnih i drugih prepreka toj suradnji. Ovdje OR upućuje na članak 8. „Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost”;

19.

naglašava važnost uspostave mreže digitalnoinovacijskih centara koja pokriva sve regije. Iako se u procjeni učinka jasno navodi da će digitalnoinovacijski centri imati značajnu regionalnu dimenziju (osobito za MSP-ove), to se ne odražava u zakonodavnom prijedlogu. Odabir digitalnoinovacijskih centara treba biti otvoren i pouzdan postupak, koji ne uključuje samo jedan centar, već, po potrebi, mrežu centara u svakoj državi članici. Digitalnoinovacijske centre treba odabirati na nacionalnoj razini na način koji je regionalno i tematski uravnotežen. Mreža digitalnoinovacijskih centara trebala bi biti usko povezana s drugim mrežama kao što su primjerice EIT Digital i Europska poduzetnička mreža;

20.

naglašava važnost umjetne inteligencije te veza s tehnologijama kao što su extended reality (XR), virtualna stvarnost (VR), proširena stvarnost (AR), 3D tehnologija i robotika, koje će činiti novi temelj globalnog poslovanja, ekonomije platformi i platformi za učenje. To doprinosi osiguravanju jednakog pristupa raznim obrazovnim i kulturnim sadržajima te stvaranju inovativnih platformi za prijenos znanja za prekvalifikaciju radnika. Nadalje, time će se poduprijeti održivi razvoj jer se znatno smanjuje potreba za materijalnim dobrima, putovanjem i emisijama ugljika;

21.

ističe važnost i ulogu sigurnosti u digitalnom području i naglašava ulogu gradova i regija u borbi protiv kiberkriminaliteta i u zaštiti sigurnosti podataka;

22.

pozdravlja odredbe o pridruživanju trećih zemalja programu, posebice u pogledu uključivanja digitalizacije u aktivnosti namijenjene postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. To znači isticanje dodane vrijednosti mentaliteta suradnje i otvorenosti u području inovacija te usvajanja inovacija. Usmjeravanjem pozornosti na održivi razvoj, specifična priroda revolucije u IKT-u omogućava EU-u da preuzme snažnu globalnu ulogu u području tehnološkog znanja za blagostanje;

23.

uviđa da je prijedlog Komisije u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/282

Mišljenje Europskog odbora regija o Europskim snagama solidarnosti i novoj strategiji EU-a za mlade

(2019/C 86/15)

Izvjestitelj:

Matteo Luigi BIANCHI (IT/ECR), načelnik Općine Morazzone, pokrajina Varese

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti i o stavljanju izvan snage [Uredbe o Europskim snagama solidarnosti] i Uredbe (EU) br. 375/2014

COM(2018) 440 final

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade

COM(2018) 269 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Amandman 1.

Preambula (1)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Europska unija izgrađena je na solidarnosti među građanima i među državama članicama. Te zajedničke vrijednosti usmjeravaju njezino djelovanje i pružaju nužno jedinstvo za suočavanje s trenutačnim i budućim društvenim izazovima, a u tome su mladi Europljani voljni pomoći iskazivanjem solidarnosti u praksi.

Europska unija izgrađena je na solidarnosti među građanima i među državama članicama te lokalnim i regionalnim zajednicama država članica . Te zajedničke vrijednosti usmjeravaju njezino djelovanje i pružaju nužno jedinstvo za suočavanje s trenutačnim i budućim društvenim izazovima, a u tome su mladi Europljani voljni pomoći iskazivanjem solidarnosti u praksi i razvijanjem dugoročnog angažmana u pogledu solidarnosti, koji će ih pratiti tijekom ostatka njihova života.

Obrazloženje

U dodanom tekstu ističe se uloga lokalne i regionalne razine u građanskom angažmanu mladih kao i to da ona treba biti prva temeljna kontaktna točka u području solidarnosti.

Amandman 2.

Preambula (5)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Mladima bi trebalo pružiti lako dostupne mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima solidarnosti kojima bi mogli izraziti svoj angažman u korist zajednica uz stjecanje korisnog iskustva, vještina i kompetencija za svoj osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj, čime bi povećali svoju zapošljivost. Tim bi se aktivnostima trebala podupirati i mobilnost mladih volontera, pripravnika i radnika.

Mladima bi trebalo pružiti lako dostupne mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima solidarnosti kojima bi mogli izraziti svoj angažman u korist zajednica , uključujući regionalne i lokalne zajednice te kako uobičajena stanja tako i krizne situacije, uz stjecanje korisnog iskustva, vještina i kompetencija za svoj osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj, čime bi povećali svoju zapošljivost. Tim bi se aktivnostima trebala podupirati i mobilnost mladih volontera, pripravnika i radnika.

Obrazloženje

Ovim dodatkom naglašava se važnost regionalne i lokalne dimenzije sudjelovanja mladih Europljana, uključujući u kriznim situacijama u kojima je potrebna humanitarna pomoć.

Amandman 3.

Preambula (6)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Aktivnosti solidarnosti koje se nude mladima trebale bi biti visokokvalitetne u smislu da bi trebale odgovoriti na nezadovoljene potrebe društva, doprinijeti jačanju zajednica, mladima ponuditi mogućnost stjecanja dragocjenog znanja i kompetencija, trebale bi biti financijski pristupačne mladima te se provoditi u sigurnim i zdravim uvjetima.

Aktivnosti solidarnosti koje se nude mladima trebale bi biti visokokvalitetne u smislu da bi trebale odgovoriti na nezadovoljene potrebe društva, uključujući lokalne potrebe , doprinijeti jačanju lokalnih i regionalnih zajednica, mladima ponuditi mogućnost stjecanja dragocjenog znanja i kompetencija, trebale bi biti financijski pristupačne mladima te se provoditi u sigurnim i zdravim uvjetima.

Obrazloženje

Ističe se važnost zadovoljavanja društvenih potreba i pretvaranja volonterske aktivnosti u sredstvo jačanja lokalnih ili regionalnih zajednica.

Amandman 4.

Preambula (7)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Europske snage solidarnosti jedinstvena su ulazna točka za aktivnosti solidarnosti diljem Unije i izvan nje. Potrebno je osigurati usklađenost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama i programima Unije. Europske snage solidarnosti temelje se na prednostima i sinergijama prethodnih i postojećih programa, posebice Europske volonterske službe (1) i Volontera za humanitarnu pomoć EU-a (2). Europske snage solidarnosti nadopunjuju nastojanja država članica da podrže mlade i olakšaju njihov prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada u okviru Garancije za mlade tako što im osiguravaju dodatne mogućnosti za ulazak na tržište rada u obliku pripravništva ili poslova u područjima povezanima sa solidarnošću u njihovim državama članicama ili izvan njih. Osigurana je i komplementarnost s postojećim mrežama na razini Unije koje se odnose na aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti, kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, EURES i mreža Eurodesk. Osim toga, trebalo bi osigurati i komplementarnost Europskih snaga solidarnosti s postojećim povezanim programima, posebice programima nacionalne solidarnosti i programima mobilnosti za mlade, oslanjajući se na dobre prakse gdje je primjereno.

Europske snage solidarnosti jedinstvena su ulazna točka za aktivnosti solidarnosti diljem Unije i izvan nje. Potrebno je osigurati usklađenost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama i programima Unije usvajanjem horizontalnog pristupa i poticanjem međusektorske suradnje kad god je to moguće . Europske snage solidarnosti temelje se na prednostima i sinergijama prethodnih i postojećih programa, posebice Europske volonterske službe (1) i Volontera za humanitarnu pomoć EU-a (2). Europske snage solidarnosti nadopunjuju nastojanja država članica da podrže mlade i olakšaju njihov prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada u okviru Garancije za mlade tako što im osiguravaju dodatne mogućnosti za ulazak na tržište rada u obliku pripravništva , raznih vrsta naukovanja ili poslova u područjima povezanima sa solidarnošću u njihovim državama članicama ili izvan njih. Osigurana je i komplementarnost s postojećim mrežama na razini Unije koje se odnose na aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti, kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, EURES i mreža Eurodesk , kao i s društvenim mrežama kao što su Europski volonterski centar i Europski forum mladih . Osim toga, trebalo bi osigurati i komplementarnost Europskih snaga solidarnosti s postojećim povezanim programima, posebice programima nacionalne solidarnosti i programima mobilnosti za mlade, oslanjajući se na dobre prakse gdje je primjereno. Potrebno je razviti sinergije te trajan i izravan dijalog sa svim relevantnim lokalnim i regionalnim tijelima, kao i sa svim tijelima, među ostalim i međuregionalnim, koja su već imala koristi od aktivnosti solidarnosti pa zahvaljujući svojim iskustvima mogu iznijeti prijedloge i nove ideje u vezi sa solidarnošću.

Obrazloženje

Komisija bi trebala podržati pristup koji je što više međusektorski i osigurati izravnije uključivanje lokalnih i regionalnih tijela u suradnju s Europskim snagama solidarnosti. Također treba osigurati trajan dijalog s organizacijama koji već rade u tom sektoru i koje su prethodno imale koristi od aktivnosti solidarnosti.

Amandman 5.

Preambula (10)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Od tih bi aktivnosti zajednica trebala imati korist te bi se tim aktivnostima istodobno trebao poticati osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj pojedinca, koji može biti u obliku volontiranja, pripravništva i rada, projekata ili aktivnosti umrežavanja, oblikovanih prema različitim područjima, kao što su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, ravnopravnost spolova, poduzetništvo, posebice socijalno poduzetništvo, građanstvo i demokratsko sudjelovanje, okoliš i zaštita prirode, klimatska politika, sprečavanje katastrofa, pripravnost i obnova, poljoprivreda i ruralni razvoj, opskrba hranom i neprehrambenim proizvodima, zdravlje i dobrobit, kreativnost i kultura, tjelesni odgoj i sport, socijalna pomoć i skrb, prihvat i integracija državljana trećih zemalja, teritorijalna suradnja i kohezija te prekogranična suradnja. Takve bi aktivnosti solidarnosti trebale uključivati izraženu dimenziju učenja i osposobljavanja putem odgovarajućih aktivnosti koje se mogu ponuditi sudionicima prije, tijekom i nakon aktivnosti solidarnosti.

Od tih bi aktivnosti lokalna zajednica trebala imati korist , a trebale bi i doprinijeti općim naporima za izgradnju zajednice, te bi se tim aktivnostima istodobno trebao poticati osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni, razvoj pojedinca, koji može biti u obliku volontiranja, naukovanja, pripravništva i rada, projekata ili aktivnosti umrežavanja, oblikovanih prema različitim područjima, kao što su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, ravnopravnost spolova, poduzetništvo, posebice socijalno poduzetništvo, građanstvo i demokratsko sudjelovanje, okoliš i zaštita prirode, klimatska politika, sprečavanje katastrofa, pripravnost i obnova, poljoprivreda i ruralni razvoj, opskrba hranom i neprehrambenim proizvodima, zdravlje i dobrobit, kreativnost i kultura, socijalna pomoć i skrb, prihvat i integracija državljana trećih zemalja, teritorijalna suradnja i kohezija, razvijanje i obnova lokalne i regionalne kulturne i umjetničke baštine, materijalne i nematerijalne, te prekogranična suradnja. Takve bi aktivnosti solidarnosti trebale uključivati izraženu dimenziju učenja i osposobljavanja putem odgovarajućih aktivnosti koje se mogu ponuditi sudionicima prije, tijekom i nakon aktivnosti solidarnosti.

Obrazloženje

Europski odbor regija ističe potrebu za olakšavanjem sudjelovanja lokalnih i regionalnih zajednica i svih zainteresiranih subjekata s pomoću programa i formula kojima se vrednuje i obnavlja lokalna kulturna i umjetnička baština.

Amandman 6.

Preambula (11)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Volonterske aktivnosti (unutar i izvan Unije) čine bogato iskustvo u neformalnom i informalnom kontekstu učenja u kojem se osnažuje osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj mladih te aktivno građanstvo i zapošljivost. Volonterske aktivnosti ne bi trebale negativno utjecati na potencijalno ili postojeće plaćeno zaposlenje niti bi ih trebalo shvatiti kao zamjenu za takvo zaposlenje. Komisija i države članice trebale bi surađivati u vezi s volonterskim politikama u području mladih putem otvorene metode koordinacije.

Obrazloženje

Europski odbor regija ponovno ističe potrebu za utvrđivanjem oblika koordinacije između Komisije i država članica kao i instrumenata kojima se može jasno utvrditi granica između volontiranja i aktivnosti solidarnosti koje su plaćene ili za koje program osigurava naknadu.

Amandman 7.

Preambula (12)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pripravništva i poslovi u područjima povezanima sa solidarnošću mogu mladima pružiti dodatne mogućnosti za ulazak na tržište rada te istodobno doprinijeti rješavanju ključnih društvenih izazova . To može doprinijeti poticanju zapošljivosti i produktivnosti mladih uz istodobno olakšavanje njihova prelaska iz obrazovnog sustava na tržište rada, što je ključno za poboljšanje njihovih izgleda na tržištu rada. Za pripravničke aktivnosti ponuđene u okviru Europskih snaga solidarnosti vrijede načela kvalitete navedena u Preporuci Vijeća o uspostavi kvalitativnog okvira za pripravništvo (1). Ponuđena pripravništva i poslovi predstavljaju odskočnu dasku za mlade pri ulasku na tržište rada te su popraćeni odgovarajućom potporom nakon završene aktivnosti. Relevantni subjekti na tržištu rada, posebice javne i privatne službe za zapošljavanje, socijalni partneri i gospodarske komore, olakšavaju pripravničke i radne aktivnosti, a naknade za njih isplaćuju organizacije sudionice. Organizacije sudionice trebale bi se prijaviti za financiranje preko nadležnog provedbenog tijela Europskih snaga solidarnosti radi posredovanja između mladih sudionika i poslodavaca koji nude pripravničke i radne aktivnosti u sektorima povezanima sa solidarnošću.

Pripravništva, naukovanja i poslovi u područjima povezanima sa solidarnošću mogu mladima pružiti dodatne mogućnosti za ulazak na tržište rada te im istodobno dati priliku da razviju trajni duh solidarnosti u privatnom životu . To može doprinijeti poticanju zapošljivosti i produktivnosti mladih uz istodobno olakšavanje njihova prelaska iz obrazovnog sustava na tržište rada, što je ključno za poboljšanje njihovih izgleda na tržištu rada. Za aktivnosti naukovanja i/ili pripravničke aktivnosti ponuđene u okviru Europskih snaga solidarnosti vrijede načela kvalitete navedena u Preporuci Vijeća o uspostavi kvalitativnog okvira za pripravništvo (1) te su one popraćene odgovarajućom potporom nakon završene aktivnosti. Relevantni subjekti na tržištu rada, posebice javne i privatne službe za zapošljavanje, socijalni partneri , relevantne lokalne i regionalne institucije osviještene o stvarnim potrebama na svom području i gospodarske komore, olakšavaju aktivnosti naukovanja te pripravničke i radne aktivnosti, a naknade za njih isplaćuju organizacije sudionice. Organizacije sudionice trebale bi se prijaviti za financiranje preko nadležnog provedbenog tijela Europskih snaga solidarnosti radi posredovanja između mladih sudionika i poslodavaca koji nude aktivnosti naukovanja, pripravničke i radne aktivnosti u sektorima povezanima sa solidarnošću.

Obrazloženje

Europski odbor regija prepoznaje vrijednost tih pripravništava kao instrumenta za olakšavanje ulaska mladih na tržište rada, istodobno naglašavajući potrebu za čvrstim i redovitim dijalogom s lokalnim i regionalnim javnim i privatnim tijelima koja su svjesna stvarnih društvenih potreba relevantnog područja.

Amandman 8.

Preambula (13)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Poduzetnost mladih važan je doprinos za društvo i za tržište rada. Europske snage solidarnosti doprinose poticanju tog aspekta pružajući mladima priliku da osmisle i provedu vlastite projekte usmjerene na rješavanje specifičnih izazova u korist svojih lokalnih zajednica. Ti su projekti prilika za iskušavanje ideja i potporu mladima da sami budu pokretači aktivnosti u području solidarnosti. Služe i kao odskočna daska za daljnje sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti te su prvi korak u poticanju sudionika Europskih snaga solidarnosti da postanu samozaposlene osobe ili osnuju udruge, nevladine organizacije ili druga tijela koja djeluju u neprofitnim sektorima te sektorima povezanima sa solidarnošću i mladima.

Poduzetnost mladih važan je doprinos za društvo i za tržište rada. Europske snage solidarnosti doprinose poticanju tog aspekta pružajući mladima priliku da osmisle i provedu vlastite projekte usmjerene na rješavanje specifičnih izazova u korist svojih lokalnih zajednica. Ti su projekti prilika za iskušavanje ideja i potporu mladima da sami budu pokretači aktivnosti u području solidarnosti u korist lokalnih zajednica i da potiču građanski angažman, što će ujedno suzbijati socijalnu isključenost i migracije iz ruralnih u urbana područja . Služe i kao odskočna daska za daljnje sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti te su prvi korak u poticanju sudionika Europskih snaga solidarnosti da postanu samozaposlene osobe ili osnuju udruge, nevladine organizacije ili druga tijela koja djeluju u neprofitnim sektorima te sektorima povezanima sa solidarnošću i mladima.

Obrazloženje

Europski odbor regija naglašava važnost strategije solidarnosti kojom se potiču mladi da kasnije pokreću vlastita, uključivija poduzeća u korist lokalnih zajednica.

Amandman 9.

Preambula (14)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Mladi i organizacije koje sudjeluju u Europskim snagama solidarnosti trebali bi osjećati da pripadaju zajednici pojedinaca i subjekata predanih jačanju solidarnosti diljem Europe. Istodobno, organizacijama sudionicama treba potpora kako bi povećale svoje kapacitete za pružanje kvalitetnih aktivnosti sve većem broju sudionika. Europske snage solidarnosti podržavaju aktivnosti umrežavanja usmjerene na jačanje angažmana mladih i organizacija sudionica u toj zajednici, na poticanje duha Europskih snaga solidarnosti te na poticanje razmjene korisnih praksi i iskustava. Te aktivnosti doprinose i podizanju svijesti o Europskim snagama solidarnosti među javnim i privatnim subjektima te prikupljanju povratnih informacija od sudionika i organizacija sudionica o provedbi Europskih snaga solidarnosti.

Mladi i organizacije koje sudjeluju u Europskim snagama solidarnosti trebali bi osjećati da pripadaju zajednici pojedinaca i subjekata predanih jačanju solidarnosti diljem Europe. Istodobno, organizacijama sudionicama treba potpora kako bi povećale svoje kapacitete za pružanje kvalitetnih aktivnosti sve većem broju sudionika. Europske snage solidarnosti podržavaju aktivnosti umrežavanja usmjerene na jačanje angažmana mladih i organizacija sudionica na poticanje duha Europskih snaga solidarnosti te na poticanje razmjene korisnih praksi i iskustava. Te aktivnosti doprinose i podizanju svijesti o Europskim snagama solidarnosti među javnim i privatnim subjektima te prikupljanju povratnih informacija od sudionika i organizacija sudionica o provedbi Europskih snaga solidarnosti i o njihovoj sposobnosti da odgovore n a potrebe i očekivanja lokalnih zajednica .

Obrazloženje

Ključna je aktivna suradnja između Europskih snaga solidarnosti i svih relevantnih subjekata koji su u mogućnosti odgovoriti na svaki njihov zahtjev za informacijama i prenijeti ažurirane obavijesti i priopćenja kojima se može zajamčiti integrirani pristup i kvalitativno vrednovanje projekata.

Amandman 10.

Preambula (15)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti osiguranju kvalitete tih aktivnosti i drugih mogućnosti koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti, posebice tako da se sudionicima ponudi osposobljavanje, jezična potpora, osiguranje, administrativna potpora i potpora nakon aktivnosti te vrednovanje znanja, vještina i kompetencija stečenih na temelju iskustva u Europskim snagama solidarnosti s pomoću posebnih kriterija za certificiranje . Volonterskim aktivnostima potrebno je obuhvatiti profitne i neprofitne organizacije, zaklade, druga neprofitna tijela, udruge i socijalna poduzeća te razviti posebna pravila za takozvane „stručne angažmane”. kojima se omogućuje promicanje projekata solidarnosti uz eventualne olakšice/porezne povlastice na nezavisnu inicijativu država članica. Povrh toga, sigurnost i zaštita volontera i dalje su od presudne važnosti te se volontere ne bi trebalo upućivati na zadatke koji se provode u areni međunarodnih i nemeđunarodnih oružanih sukoba.

Obrazloženje

Europski odbor regija ponovno ističe potrebu za poticanjem volontiranja, pripravništva, naukovanja i plaćenih radnih aktivnosti među svim pokretačima projekata u okviru Europskih snaga solidarnosti, uz razmatranje mogućnosti da države članice uvode olakšice/porezne povlastice u svrhu nagrađivanja.

Amandman 11.

Preambula (18)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti trebao bi dobiti oznaku kvalitete uz uvjet da su ispunjeni odgovarajući uvjeti. Postupak za dodjelu oznake kvalitete trebala bi kontinuirano provoditi provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti. Dodijeljenu oznaku kvalitete trebalo bi povremeno iznova ocijeniti te se ona može opozvati ako je u okviru provjera koje treba izvršiti utvrđeno da više nisu ispunjeni uvjeti na osnovi kojih je dodijeljena.

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti trebao bi dobiti oznaku kvalitete uz uvjet da su ispunjeni odgovarajući uvjeti , među ostalim procjena pozornosti posvećene lokalnim i regionalnim potrebama, postojanje integriranog pristupa te aktivne i uspješne suradnje sa svim lokalnim i regionalnim tijelima i/ili drugim udrugama ili tijelima koja djeluju u području solidarnosti. Postupak za dodjelu oznake kvalitete trebala bi kontinuirano provoditi provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti u bliskoj suradnji s nacionalnim agencijama i uzimajući u obzir glavna područja za razvoj solidarnosti u državama članicama . Dodijeljenu oznaku kvalitete trebalo bi povremeno iznova ocijeniti te se ona može opozvati ako je u okviru provjera koje treba izvršiti utvrđeno da više nisu ispunjeni uvjeti na osnovi kojih je dodijeljena.

Obrazloženje

Europski odbor regija naglašava važnost maksimalnog uključivanja nacionalnih agencija, postojećih organizacija ili lokalnih i regionalnih institucija koje djeluju u području solidarnosti, kao što su brojne sportske udruge koje promiču inovativne volonterske inicijative kojima podržavaju integrirani pristup i suradnju na svim razinama vlasti sa subjektima koji žele sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti.

Amandman 12.

Preambula (22)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Resursni centri Europskih snaga solidarnosti trebali bi pomagati provedbenim tijelima, organizacijama sudionicama i mladima koji sudjeluju u Europskim snagama solidarnosti kako bi se poboljšala kvaliteta provedbe aktivnosti Europskih snaga solidarnosti te kako bi se poboljšalo utvrđivanje i vrednovanje kompetencija stečenih tim aktivnostima, i to uz pomoć svjedodžbi koje izdaju isključivo Europske snage solidarnosti za dovršene aktivnosti, kao i instrumenata poput Youthpassa i Europassa, odnosno mjera na području stručnog pripravništva za utvrđivanje i definiranje stečenih znanja i vještina .

Obrazloženje

Europski odbor regija prepoznaje važnost toga da se mladim volonterima dodatno olakša pronalazak zaposlenja tako što će im se po dovršenju aktivnosti predati svjedodžba koju izdaju isključivo Europske snage solidarnosti, u kojoj se opisuju stečene vještine i posebni parametri procjene i koja im može služiti u profesionalnom okruženju na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Amandman 13.

Preambula (27)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Europske snage solidarnosti usmjerene su na mlade osobe u dobi od 18 do 30 godina, a za sudjelovanje u aktivnostima koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti trebala bi biti potrebna prethodna prijava na portalu Europskih snaga solidarnosti.

Europske snage solidarnosti usmjerene su na mlade osobe u dobi od 18 do 30 godina bez obzira na društvenu, ekonomsku ili obrazovnu sredinu iz koje potječu , a za sudjelovanje u aktivnostima koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti trebala bi biti potrebna prethodna prijava na portalu Europskih snaga solidarnosti , na kojem bi se trebalo osigurati mogućnost pohađanja višejezičnog internetskog tečaja osposobljavanja kao pripreme za odabranu solidarnu aktivnost, među ostalim, u cilju utvrđivanja područja u kojem bi se ambicije kandidata u području solidarnosti najviše cijenile i koje im može pružiti veću korist u budućem zapošljavanju.

Obrazloženje

Europski odbor regija predlaže pokretanje višejezičnog portala na kojem se mogu preuzeti informativni i obrazovni materijali za različite ponuđene kategorije iskustava u području solidarnosti čija je svrha pomoći mladima u odabiru kako bi na taj način poboljšali svoje buduće profesionalne mogućnosti.

Amandman 14.

Preambula (28)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti osiguravanju da su aktivnosti koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti dostupne svim mladim osobama, posebno onima u najnepovoljnijem položaju. Trebalo bi donijeti posebne mjere za promicanje socijalne uključenosti i sudjelovanja mladih u nepovoljnom položaju te kako bi se uzela u obzir ograničenja zbog udaljenosti brojnih ruralnih područja i najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja Unije. Slično tomu, zemlje sudionice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju Europskih snaga solidarnosti. Ako je moguće, i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, time bi se trebali riješiti administrativni problemi koji otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola te izdavanje europske kartice zdravstvenog osiguranja u slučaju prekograničnih aktivnosti unutar Europske unije.

Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti osiguravanju da su aktivnosti koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti dostupne svim mladim osobama, posebno onima u najnepovoljnijem položaju. Trebalo bi donijeti posebne mjere za promicanje socijalne uključenosti i sudjelovanja mladih u nepovoljnom položaju , uključujući mlade s invaliditetom, te kako bi se uzela u obzir ograničenja zbog udaljenosti brojnih ruralnih područja i najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja Unije. Slično tomu, zemlje sudionice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju Europskih snaga solidarnosti. Ako je moguće, i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, time bi se trebali riješiti administrativni problemi koji otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola te izdavanje europske kartice zdravstvenog osiguranja u slučaju prekograničnih aktivnosti unutar Europske unije.

Obrazloženje

Ovim se dodatkom želi istaknuti aspekt uključivanja mladih s invaliditetom u aktivnosti Europskih snaga solidarnosti, među ostalim i u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je EU ratificirao.

Amandman 15.

Poglavlje II. članak 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Volontiranje, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a), uključuje element učenja i osposobljavanja, ne zamjenjuje pripravništvo ili zaposlenje, ne smije se izjednačiti s radnim odnosom te se temelji na pisanom ugovoru o volontiranju.	Volontiranje, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a), uključuje element učenja i osposobljavanja, ne zamjenjuje pripravništvo ili zaposlenje, ne smije se izjednačiti s radnim odnosom te se temelji na pisanom ugovoru o volontiranju , pripravništvu ili drugoj formuli kojom se u cijelosti opisuje planirana aktivnost .

Obrazloženje

U tekstu Komisije potrebno je prepoznati aktivnost volontiranja za sve vrste zainteresiranih subjekata, javnih ili privatnih, profitnih ili neprofitnih, potpuno u skladu s duhom solidarnosti koji prati aktivnosti volontiranja. Ključno je oblikovati instrumente za nadzor kako bi se spriječio nesiguran i neprijavljeni rad te uporaba volontiranja u cilju izbjegavanja plaćanja sudionika, pri čemu je potrebno istaknuti najinovativnije i najoriginalnije doprinose i uvesti poticaje za dinamičnije i aktivnije subjekte.

Amandman 16.

Poglavlje VI. članak 16. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kriterijima procjene ujedno je potrebno uzeti u obzir sve integrirane oblike suradnje između zainteresiranih subjekata i tijela koja već djeluju u području promicanja politika za mlade, među kojima je politika sporta nesumnjivo sve važnija i zanimljivija. U tom će smislu od posebne vrijednosti biti suradnja s koordinatorom EU-a za mlade i svi oblici sudjelovanja u okviru platforme Strategije EU-a za mlade predložene u Komunikaciji Europske komisije COM(2018) 269 final.

Obrazloženje

Europski odbor regija pozdravlja prijedlog Europske komisije za uspostavljanje funkcije koordinatora EU-a za mlade i platforme Strategije EU-a za mlade te poziva na razvijanje mreže trajne suradnje i planiranje održavanja studijskih sastanaka između koordinatora i Europskog odbora regija na kojima se mogu učinkovito obuhvatiti sve europske lokalne i regionalne dimenzije.

Amandman 17.

Poglavlje I. članak 17.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Pristup financiranju Europskih snaga solidarnosti	Pristup financiranju Europskih snaga solidarnosti
Svaki javni ili privatni subjekt s poslovnim nastanom u zemlji sudionici te međunarodne organizacije mogu se prijaviti za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. U slučaju aktivnosti iz članaka 7., 8. i 11. organizacija sudionica mora steći oznaku kvalitete kao preduvjet za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. Kad je riječ o projektima u području solidarnosti iz članka 9., i fizičke osobe mogu se prijaviti za financiranje u ime neformalnih skupina sudionika Europskih snaga solidarnosti.	Svaki javni ili privatni subjekt s poslovnim nastanom u zemlji sudionici te međunarodne organizacije mogu se prijaviti za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. U slučaju aktivnosti iz članaka 7., 8. i 11. organizacija sudionica mora steći oznaku kvalitete kao preduvjet za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. Kad je riječ o projektima u području solidarnosti iz članka 9., i fizičke osobe mogu se prijaviti za financiranje u ime neformalnih skupina sudionika Europskih snaga solidarnosti. U svakom slučaju potrebno je nagraditi projekte kojima se predviđa visoka dodana vrijednost u pogledu regionalne i lokalne dimenzije.

Obrazloženje

Ovim se dodatkom želi istaknuti vrijednost projekata koji imaju velik utjecaj na regionalne i lokalne okolnosti.

Amandman 18.

Poglavlje XI. članak 28. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija bi trebala u što većoj mjeri podržati nacionalne vlasti i nacionalne agencije u širenju informacija o svim inicijativama koje se mogu predložiti u okviru Europskih snaga solidarnosti, čime bi se lokalnim i regionalnim tijelima osiguralo maksimalno stjecanje znanja, kao i odgovarajući izravni ili neizravni oblici tehničke podrške tijekom registracije i naknadnih zahtjeva za sredstva.

Obrazloženje

Ključno je poticati uključivanje lokalnih i regionalnih subjekata te pritom zajamčiti aktivnije sudjelovanje i stalno ažuriranje mreže za informativne i obrazovne tehničke dokumente.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene – Strategija EU-a za mlade

ponavlja potrebu za politikom za mlade koja bi bila integrirana u sve politike Europske unije primjenom horizontalnog pristupa i poticanjem međusektorske, međuregionalne i prekogranične suradnje;

sa zadovoljstvom pozdravlja prijedlog Europske komisije za uvođenje koordinatora EU-a za mlade i razvoj platforme Strategije EU-a za mlade te jačanje njezine važnosti u pogledu informiranja i osiguravanje da bude usmjerena na trajan i učinkovit dijalog sa svim zainteresiranim subjektima;

poziva na planiranje redovitih sastanaka s koordinatorom EU-a za mlade i uspostavljanje formalne suradnje s Europskim odborom regija, koji predstavlja kanal za iznošenje svih lokalnih i regionalnih socijalnih zahtjeva u području politike za mlade;

pozdravlja novu Agendu za rad s mladima i ističe njezinu znatnu društvenu vrijednost za mlade iz različitih društvenih sredina, a naročito za one koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju se (NEET), kao i one koji pripadaju autohtonim nacionalnim i lingvističkim manjinama, te naglašava potrebu za boljim uključivanjem mladih, uključujući i one najranjivije, u okviru obnovljenog Dijaloga EU-a s mladima;

preporučuje maksimalno uključivanje mladih iz različitih društvenih sredina kako bi se osigurale jednake mogućnosti, socijalna integracija i potpora u traženju zaposlenja te zajamčilo njihovo aktivno sudjelovanje u dinamičnijim područjima, kao što je sport;

pozdravlja primjenu sustavne sljedivosti potrošnje EU-a u okviru različitih programa financiranja za mlade te izražava nadu da će se u budućnosti osigurati dodatna dugoročna povećanja financijskih sredstava za politike za mlade. Taj je aspekt od posebne važnosti i za one države članica EU-a ili regije koje su najzahvaćenije pojavom odljeva mozgova;

Europske snage solidarnosti

preporučuje jačanje lokalnog volontiranja uz pomoć različitih sredstava financiranja i komunikacije te ističe da mnogi mladi sudjeluju u projektima u lokalnim zajednicama koje treba vrednovati u pogledu političkog i građanskog angažmana, socijalne uključenosti i borbe protiv migracija iz ruralnih u urbana područja (1);

mada uviđa njihovu komplementarnost, poziva na jasno razgraničenje između profila volontiranja i zapošljavanja Europskih snaga solidarnosti kako bi se izbjegli oblici nesigurnog ili neplaćenog rada;

ponavlja važnost priznavanja vještina stečenih volontiranjem tako što će se izdavati posebne svjedodžbe Europskih snaga solidarnosti, među ostalim i s pomoću drugih sličnih instrumenata kao što su Youthpass i Europass, odnosno kriterija utvrđenih za pripravništvo;

10.

poziva na učinkovito praćenje organizacija sudionica kako bi se u cijelosti poštovala načela i standardi navedeni u Preporuci Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (2);

11.

poziva na utvrđivanje posebnih kriterija za procjenu projekata kojima su obuhvaćene pretpristupne zemlje u kojima su već postojeći problemi mogli negativno utjecati na predodžbu o solidarnosti i volontiranju te time i na stav mladih prema tim vrijednostima;

Posebne preporuke

12.

slaže se s ciljevima Komisije u pogledu povećanja učinka Strategije EU-a za mlade na lokalnoj razini;

13.

prepoznaje važnost koordinatora EU-a za mlade i njegovu stratešku ulogu u pokretanju redovitih sastanaka s Europskim odborom regija i jačanju obrazovnih/informacijskih kanala s relevantnim nacionalnim agencijama;

14.

ujedno prepoznaje važnost privatnog sektora za takozvane „stručne angažmane”, pri čemu poziva da u okviru solidarne aktivnosti uvijek bude zajamčena naknada;

15.

smatra da je, kako bi se zajamčila najviša kvaliteta u provedbi projekata, potrebno što više ubrzati fazu procjene tih projekata te omogućiti organizacijama sudionicama da brže pristupaju financijskim sredstvima i imaju jednostavne, brze i fleksibilne postupke za registraciju projekata, pritom osobito vodeći računa o onima koji imaju ograničen pristup internetu i/ili se suočavaju s problemima, uključujući one jezične;

16.

ističe da je, kako bi se osiguralo najveće moguće širenje Europskih snaga solidarnosti na lokalnoj i regionalnoj razini, ključna stalna interakcija s nacionalnim dionicima, kao i konkretno i učinkovito objavljivanje ponuđenih mogućnosti u području solidarnosti;

17.

kad je riječ o dodjeli oznake kvalitete, poziva na vrednovanje najoriginalnijih i najučinkovitijih volonterskih aktivnosti (primjerice onih u suradnji i sinergiji sa sportskim udrugama), čime bi se mladi mogli potaknuti da tijekom cijelog života sudjeluju u aktivnostima solidarnosti te izražava nadu u to da će se organizacijama sudionicama omogućiti da se služe poreznim olakšicama na inicijativu država članica;

18.

naglašava da bi se prijedlog o Europskim snagama solidarnosti trebao provoditi u skladu s načelom supsidijarnosti. Uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u fazu provedbe ovog prijedloga iznimno je važna. Poziva Komisiju da u obzir uzme potrebe i očekivanja lokalnih zajednica jer su one bliže građanima; ističe da su obrazovanje, stručno osposobljavanje i mladi pitanja koja su u nadležnosti država članica te da u skladu s člankom 6. UFEU-a Europska unija mora podupirati, koordinirati i dopunjavati nacionalne mjere jer je povećanje zaposlenosti pitanje zajedničkog interesa. Tako uspješnost relevantnih mjera EU-a, koje moraju biti u skladu s načelom supsidijarnosti i načelom proporcionalnosti, ovisi o suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima;

19.

žali zbog nedostatka zajedničke i jedinstvene definicije na europskoj razini pojma „socijalno poduzeće” od kojih se u prijedlogu uredbe ipak traži da osiguraju informiranje, promidžbu i širenje informacija o mogućnostima i rezultatima aktivnosti koje se podupiru u okviru Programa (preambula (38)) kao i da podupiru aktivnosti Europskih snaga solidarnosti;

20.

predlaže da se u procjenu aktivnosti solidarnosti uključe i zajednički parametri koje Europski volonterski centar prepoznaje u području volontiranja.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

(2) Uredba (EU) br. 375/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć (inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a) (SL L 122, 24.4.2014., str. 1.).

(1) Preporuka Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (SL C 153, 2.5.2018., str. 1.).

(1) Jedan takav primjer nedavno je iskustvo talijanske regije Lombardije, koja je u području mladih uspješno promicala inicijative za potporu sportu visoke solidarne vrijednosti (vidjeti: Građanska liga).

(2) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6779-2018-INIT/hr/pdf.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/295

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Susjedstvo i svijet”

(2019/C 86/16)

Glavni izvjestitelj:

Hans JANSSEN (NL/EPP), gradonačelnik Oisterwijka

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju

COM(2018) 460 final

Prijedlog odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose između Europske unije, s jedne strane, te Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane („Odluka o pridruživanju prekomorskih zemalja”)

COM(2018) 461 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)

COM (2018) 465 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju

Amandman 1.

(COM(2018) 460 final) Uvodna izjava 25.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U provedbi ove Uredbe trebale bi se odražavati vrijednosti demokracije i ljudskih prava, uključujući jednakost spolova i osnaživanje žena, a pomoć Unije u okviru tematskih programa za ljudska prava i demokraciju te organizacije civilnog društva trebala bi imati posebnu dopunsku i dodatnu ulogu zbog svoje globalne prirode i neovisnosti djelovanja o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ.

U provedbi ove Uredbe trebale bi se odražavati vrijednosti demokracije i ljudskih prava, uključujući jednakost spolova i osnaživanje žena, a pomoć Unije u okviru tematskih programa za ljudska prava i demokraciju, organizacije civilnog društva te lokalne i regionalne vlasti trebala bi imati posebnu dopunsku i dodatnu ulogu zbog svoje globalne prirode i neovisnosti djelovanja o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ.

Obrazloženje

Ovim nacrtom mišljenja zagovara se da se za lokalne i regionalne vlasti treba osigurati specifičan, zaseban program s izdvojenim proračunom za razvojnu suradnju te da ih se treba uzeti u obzir kao korisnike tijekom programiranja, kao što je to bio slučaj u trenutačnom razdoblju VFO-a, u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju (IRS). Iako proračunska linija za lokalne vlasti u okviru IRS-a nije potpuno potrošena, prelako je donesen zaključak da je razlog tomu nedovoljan kapacitet lokalnih i regionalnih vlasti. Drugi razlozi, kao što su strogi zahtjevi u pogledu sufinanciranja i složeni postupci podnošenja zahtjeva za sufinanciranje, možda su bili važniji. Kako god bilo, institucije EU-a trebaju osigurati prostor za poboljšanje, umjesto odabiranja izravnog ukidanja.

Osim toga, ključno je nastaviti/uspostaviti snažne mehanizme za koordinaciju između civilnog društva, lokalnih vlasti i institucija EU-a kako bi se osiguralo postizanje ciljeva razvojne politike EU-a i ciljeva održivog razvoja. Stoga organizacije civilnog društva i lokalne i regionalne vlasti doista treba spomenuti u jednoj rečenici ovog članka.

Amandman 2.

(COM(2018) 460 final) Uvodna izjava 26.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Organizacije civilnog društva trebale bi obuhvatiti širok raspon dionika s različitim ulogama i ovlastima, odnosno sve nedržavne, neprofitne, nestranačke i nenasilne strukture u okviru kojih se građani organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih političkih, kulturnih, društvenih ili gospodarskih ciljeva i ideala. Riječ je o urbanim, ruralnim, formalnim i neformalnim organizacijama koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.	Organizacije civilnog društva trebale bi obuhvatiti širok raspon dionika s različitim ulogama i ovlastima, odnosno sve nedržavne, neprofitne, nestranačke i nenasilne strukture u okviru kojih se građani organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih političkih, kulturnih, društvenih ili gospodarskih ciljeva i ideala. Riječ je o urbanim, ruralnim, formalnim i neformalnim organizacijama koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
	U skladu s europskim konsenzusom o razvoju, lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u provedbi ciljeva održivog razvoja i u koordinaciji lokalnih dionika. Kao što je prepoznato u Programu do 2030., svih 17 ciljeva ima lokalnu sastavnicu i povezano je s nadležnostima lokalnih vlasti, uključujući i rodna pitanja i klimatske promjene.

Obrazloženje

U prijedlogu Europske komisije nije navedeno koju ulogu lokalne vlasti imaju u osmišljavanju, provedbi i praćenju ciljeva održivog razvoja, iako se u Programu održivog razvoja do 2030. izričito navodi da svih 17 ciljeva održivog razvoja ima lokalnu sastavnicu i povezano je sa svakodnevnim radom lokalnih i regionalnih vlasti. Novi europski konsenzus o razvoju iz 2017. ponavlja potrebu za lokalizacijom ciljeva održivog razvoja. To je u proturječju s nedostatkom financijskih sredstava namijenjenih lokalnim vlastima u novom vanjskom skupu instrumenata i još jedan razlog da se ponovno unaprijed uspostavi proračunska linija za lokalne vlasti.

Amandman 3.

(COM(2018) 460 final) Uvodna izjava 29.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ključno je dodatno pojačati suradnju u području migracija sa zemljama partnerima kako bi se zakonitim migracijama dobro upravljalo, sa svim pripadajućim koristima, a nezakonite se migracije suzbijale. Takva suradnja trebala bi pridonijeti osiguranju pristupa međunarodnoj zaštiti, otklanjanju temeljnih uzroka nezakonite migracije, poboljšanju upravljanja granicama i naporima u borbi protiv nezakonite migracije, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, kao i aktivnostima u pogledu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije gdje je to relevantno, na temelju međusobnog preuzimanja obveza i punog poštovanja humanitarnih obveza i obveza u pogledu ljudskih prava. Stoga bi djelotvorna suradnja trećih zemalja s Unijom u ovom području trebala biti integrirana u opća načela ove Uredbe. Važna je povećana dosljednost između migracijske politike i politike razvojne suradnje kako bi se osiguralo da se razvojnom pomoći podupiru zemlje partneri u djelotvornijem upravljanju migracijom. Ova bi Uredba trebala pridonijeti koordiniranom, holističkom i strukturiranom pristupu migraciji, maksimalnom povećanju sinergija i iskorištavanju utjecaja koji Unija ima.

Ključno je dodatno pojačati suradnju u području migracija sa zemljama partnerima , u uskoj suradnji s njihovim lokalnim i regionalnim vlastima, kako bi se zakonitim migracijama dobro upravljalo, sa svim pripadajućim koristima, a nezakonite se migracije suzbijale. Takva suradnja trebala bi pridonijeti osiguranju pristupa međunarodnoj zaštiti, otklanjanju temeljnih uzroka nezakonite migracije, posebice kad je riječ o ranjivim skupinama osoba kao što su maloljetnici bez pratnje, poboljšanju upravljanja granicama i naporima u borbi protiv nezakonite migracije, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, kao i aktivnostima u pogledu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije gdje je to relevantno, na temelju međusobnog preuzimanja obveza i punog poštovanja humanitarnih obveza i obveza u pogledu ljudskih prava, također s obzirom na moguće usvajanje UN-ovog Globalnog sporazuma o migracijama . Stoga bi djelotvorna suradnja trećih zemalja s Unijom u ovom području trebala biti integrirana u opća načela ove Uredbe. Važna je povećana dosljednost između migracijske politike i politike razvojne suradnje kako bi se osiguralo da se razvojnom pomoći podupiru zemlje partneri u djelotvornijem upravljanju migracijom. Ova bi Uredba trebala pridonijeti koordiniranom, holističkom i strukturiranom pristupu migraciji , na temelju lokalnih potreba i stvarnosti, maksimalnom povećanju sinergija i iskorištavanju utjecaja koji Unija ima.

Obrazloženje

Migracijske i razvojne politike usko su povezane. Suradnja na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini ključna je za ostvarivanje zajedničke europske migracijske politike. Višerazinsko upravljanje preduvjet je za ostvarivanje najboljih rezultata. Ključno je da EU, nacionalne te lokalne i regionalne vlasti usko surađuju s tijelima lokalne i regionalne vlasti u tranzitnim zemljama i s civilnim društvom, udrugama migranata i lokalnim zajednicama u zemljama domaćinima.

Amandman 4.

(COM(2018) 460 final – Opće odredbe) Članak 3. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U skladu sa stavkom 1., specifični su ciljevi ove Uredbe sljedeći:

(a)	potpora i poticanje dijaloga i suradnje s trećim zemljama i regijama u susjedstvu, supsaharskoj Africi, Aziji i na Pacifiku, te Sjevernoj i Južnoj Americi i na Karibima;

(a)	potpora i poticanje dijaloga i suradnje s trećim zemljama i regijama u susjedstvu , uključujući na razini podnacionalnih jedinica, supsaharskoj Africi, Aziji i na Pacifiku, te Sjevernoj i Južnoj Americi i na Karibima;

(b)	na globalnoj razini, konsolidacija i potpora demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima, potpora organizacijama civilnog društva, unaprjeđivanje stabilnosti i mira i rješavanje drugih globalnih izazova, uključujući migraciju i mobilnost;

(b)	na globalnoj razini, konsolidacija i potpora demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima , rodnoj jednakosti, potpora organizacijama civilnog društva te lokalnim i regionalnim vlastima, unaprjeđivanje stabilnosti i mira i rješavanje drugih globalnih izazova, uključujući migraciju i mobilnost;

Obrazloženje

Pomoć i suradnja s podnacionalnom (lokalnom i regionalnom) razinom sa subjektima iz susjednih zemalja (osobito zemalja Istočnog partnerstva), usredotočena na lokalne potrebe i okolnosti te prilagođena njima, mogla bi u mnogim slučajevima dovesti do boljih i uključivijih rezultata, koje bi građani snažnije osjetili, od programa sa središnjim vlastima partnerskih zemalja.

Amandman 5.

(COM(2018) 460 final – Opće odredbe) Članak 4. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Tematski programi obuhvaćaju djelovanja povezana s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, u sljedećim područjima:

(a)	ljudska prava i demokracija;

(b)	organizacije civilnog društva;

(c)	stabilnost i mir;

(d)	globalni izazovi.

Tematski programi obuhvaćaju djelovanja povezana s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, u sljedećim područjima:

(a)	ljudska prava i demokracija;

(b)	organizacije civilnog društva;

(c)	tijela lokalne ili regionalne vlasti;

(d)	stabilnost i mir;

(e)	globalni izazovi.

Svi tematski programi trebaju biti podržani izdvojenim proračunom.

Tematski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje i prekomorske zemlje i područja kako su definirani u Odluci Vijeća …/… (EU).

Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u članku 3., tematski programi temelje se na područjima intervencije navedenima u Prilogu III.

Obrazloženje

Kao što je navedeno u okviru amandmana br. 1., ovim nacrtom mišljenja snažno se zagovara da se za lokalne i regionalne vlasti treba osigurati specifičan, zaseban program s izdvojenim proračunom za razvojnu suradnju, kao i da ih se treba uzeti u obzir kao korisnike tijekom programiranja.

Amandman 6.

(COM(2018) 460 final – Opće odredbe) Članak 4. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Djelovanja u okviru ove Uredbe prvenstveno se provode u okviru geografskih programa.	Djelovanja u okviru ove Uredbe prvenstveno se provode u okviru geografskih programa. Po potrebi, geografski programi također će obuhvaćati lokalne i regionalne vlasti u susjednim zemljama kao izravne korisnike.

Obrazloženje

Pomoć i suradnja EU-a s lokalnim i regionalnim vlastima iz partnerskih zemalja ne smije trpjeti u financijskom ili organizacijskom smislu, kao rezultat veće fleksibilnosti u raspodjeli financijskih i drugih sredstava između različitih geografskih i tematskih programa. Savjetuje se da se geografske programe unaprijed usmjeri na lokalne i regionalne vlasti kao izravne korisnike.

Amandman 7.

(COM(2018) 460 final – Opće odredbe) Članak 6. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Financijska omotnica iz stavka 1. raspodjeljuje se kako slijedi:

(a)

68 000 milijuna EUR za geografske programe:

—	susjedstvo najmanje 22 000 milijuna EUR,

—	supsaharska Afrika najmanje 32 000 milijuna EUR,

—	Azija i Pacifik 10 000 milijuna EUR,

—	Južna i Sjeverna Amerika i Karibi 4 000 milijuna EUR,

(a)

68 000 milijuna EUR za geografske programe:

—	susjedstvo najmanje 22 000 milijuna EUR,

—	supsaharska Afrika najmanje 32 000 milijuna EUR,

—	Azija i Pacifik 10 000 milijuna EUR,

—	Južna i Sjeverna Amerika i Karibi 4 000 milijuna EUR,

(b)

7 000 milijuna EUR za tematske programe:

—	ljudska prava i demokracija 1 500 milijuna EUR,

—	organizacije civilnog društva 1 500 milijuna EUR,

—	stabilnost i mir 1 000 milijuna EUR,

—	globalni izazovi 3 000 milijuna EUR,

(b)

7 500 milijuna EUR za tematske programe:

—	ljudska prava i demokracija 1 500 milijuna EUR,

—	organizacije civilnog društva 1 500 milijuna EUR,

—	tijela lokalne i regionalne vlasti 500 milijuna EUR,

—	stabilnost i mir 1 000 milijuna EUR,

—	globalni izazovi 3 000 milijuna EUR,

(c)	4 000 milijuna EUR za djelovanja za brzi odgovor.

(c)	4 000 milijuna EUR za djelovanja za brzi odgovor.

Obrazloženje

U skladu s prethodnim amandmanima, vrlo je preporučljivo da se razmjerna sastavnica raspoloživog proračuna za geografske programe dodijeli izravno za programe u suradnji s/namijenjene lokalnim i regionalnim vlastima, kao što je slučaj u okviru IRS-a u VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. Predloženi iznos (500 milijuna EUR) temelji se na trenutačnoj raspodjeli proračunske linije „organizacije civilnog društva – lokalne vlasti” (66,16 % za organizacije civilnog društva, 22,05 % za lokalne vlasti, 10,4 % za razvoj obrazovanja i podizanje svijesti te 1,39 % za potporne mjere (razdoblje 2018. – 2020.)) i mora se, naravno, pažljivo izračunati, uzimajući u obzir stopu apsorpcije trenutačnog proračuna za lokalne vlasti, kao i mnoge druge čimbenike.

Amandman 8.

(COM(2018) 460 final – Opće odredbe) Članak 8. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Unija nastoji promicati, razvijati i učvrstiti načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na kojima je osnovana putem dijaloga i suradnje sa zemljama i regijama partnerima.	Unija nastoji promicati, razvijati i učvrstiti načela demokracije na svim razinama vlasti, vladavine prava , rodne jednakosti i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na kojima je osnovana putem dijaloga i suradnje sa zemljama i regijama partnerima.

Obrazloženje

Demokraciju na podnacionalnoj razini treba uključiti u vodeća načela jer građani demokraciju najizravnije mogu doživjeti upravo na lokalnoj i regionalnoj razini. Ključnim načelima treba dodati rodnu jednakost.

Amandman 9.

(COM(2018) 460 final) Članak 11. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Programiranjem geografskih programa osigurava se konkretan i prilagođen okvir za suradnju na temelju

(a)	potreba partnera utvrđenih na temelju specifičnih kriterija, uzimajući u obzir stanovništvo, siromaštvo, nejednakost, ljudski razvoj, gospodarsku ranjivost i ugroženost okoliša, kao i otpornost države i društva;

(a)	potreba partnera utvrđenih na temelju specifičnih kriterija, uzimajući u obzir stanovništvo, siromaštvo, nejednakost, ljudski razvoj, gospodarsku ranjivost i ugroženost okoliša, kao i otpornost države i društva;

(b)	sposobnosti partnera da stvore financijske resurse i pristupe im te na njihovim apsorpcijskim kapacitetima;

(b)	sposobnosti partnera da stvore financijske resurse i pristupe im te na njihovim apsorpcijskim kapacitetima;

(c)	obveza partnera i njihovih rezultata, koji se utvrđuju na temelju kriterija kao što su politička reforma i gospodarski i socijalni razvoj;

(c)	obveza partnera i njihovih rezultata, koji se utvrđuju na temelju kriterija kao što su politička reforma i gospodarski i socijalni razvoj te njihove spremnosti za suradnju s njihovim lokalnim i regionalnim vlastima u izradi nacrta, provedbi i praćenju programa ;

(d)	potencijalnog učinka financijskih sredstava Unije u zemljama partnerima i regijama;

(d)	potencijalnog učinka financijskih sredstava Unije u zemljama partnerima i regijama , pa i u obliku malih projekata, također dostupnih lokalnim i regionalnim subjektima;

(e)	kapaciteta partnera i njihovoj obvezi da promiču zajedničke interese i vrijednosti te da podupru zajedničke ciljeve i višestrane saveze, kao i ostvarivanje prioriteta Unije.

(e)	kapaciteta partnera i njihovoj obvezi da promiču zajedničke interese i vrijednosti te da podupru zajedničke ciljeve i višestrane saveze, kao i ostvarivanje prioriteta Unije.

Obrazloženje

Kao što je u predloženom članku 11. već navedeno „…djelovanja se temelje, u mjeri u kojoj je to moguće, na dijalogu između Unije, država članica i predmetnih zemalja partnera, uključujući nacionalna i lokalna tijela…”, što je dobra početna točka, ali čini se važnim dodati da se načelima programiranja također snažno potiče suradnja s lokalnim i regionalnim vlastima (i drugim dionicima) u izradi nacrta, provedbi i praćenju programa (također s obzirom na načela supsidijarnosti i proporcionalnosti). Izričito upućivanje osobito je važno za rad u zemljama u kojima je uključenost lokalnih i regionalnih vlasti ograničena ili ne postoji.

Nadalje, od ključne je važnosti da su sredstva programiranja dostupna svim vrstama i veličinama lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući one u ruralnim područjima, kao i posredničkim gradovima, jer svi oni djeluju na istim teritorijima i moraju raditi zajedno kako bi ostvarili održiv (lokalni) razvoj (kao što je objašnjeno u teritorijalnom pristupu EU-a lokalnom razvoju).

U skladu s time, novim NDICI-jem također treba poticati i financirati male projekte (npr. nadovezujući se na postojeća partnerstva između gradova ili druga podnacionalna partnerstva ili partnerstva s više dionika), osim megaprojekata, i dodatno olakšati jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, kako bi sve vrste lokalnih i regionalnih vlasti mogle djelovati u cilju ostvarenja održivog razvoja.

Amandman 10.

(COM(2018) 460 final) Glava II. poglavlje III. članak 22. stavak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Mogući su sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:

[…]

(b)

mjere administrativne suradnje poput povezivanja javnih institucija, lokalnih tijela, nacionalnih javnih tijela ili subjekata uređenih privatnim pravom kojima su povjerene zadaće pružanja javnih usluga u pojedinoj državi članici i zemlji ili regiji partneru, kao i mjere suradnje u kojima sudjeluju stručnjaci iz javnog sektora upućeni iz država članica te njihova regionalna i lokalna tijela;

(b)

Obrazloženje

Izričitim upućivanjem na upotrebu instrumenata TAIEX i SIGMA dodatno bi se podržala uporaba visokoučinkovitih alata tehničke pomoći na svim administrativnim razinama.

Prilog II.: Područja suradnje za geografske programe

Amandman 11.

(COM(2018) 460 final, Prilog II.) A.1 (a)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Jačanje demokracije i demokratskih procesa, upravljanja i nadzora, uključujući transparentne i vjerodostojne izborne postupke;	Jačanje demokracije i demokratskih procesa, upravljanja i nadzora na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, uključujući transparentne i vjerodostojne izborne postupke na tim razinama ;

Obrazloženje

Europskim konsenzusom o razvoju, kako je dogovoreno između EU-a i njegovih država članica u 2017., regionalne i lokalne vlasti pozivaju se na provođenje kontrole i aktivno sudjelovanje u postupku odlučivanja (točka 83.).

Kao Europski odbor regija sudjelovali smo u misijama promatranja izbora, na lokalnoj i regionalnoj razini, koje doprinose jačanju i kvaliteti demokratskog procesa.

Amandman 12.

(COM(2018) 460 final, Prilog II.) A.2 (l)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
podupiranje lokalnih vlasti da se na gradskoj razini poboljša pružanje osnovnih usluga i omogući pravedan pristup hrani te pristup cjenovno pristupačnim i pristojnim mogućnostima stanovanja, kao i da se poboljša kvaliteta života, posebice osoba koje žive u ilegalnim naseljima i sirotinjskim četvrtima.	podupiranje lokalnih i regionalnih vlasti da se na njihovoj razini poboljša pružanje osnovnih usluga i omogući pravedan pristup hrani te pristup cjenovno pristupačnim i pristojnim mogućnostima stanovanja, kao i da se poboljša kvaliteta života, posebice osoba koje žive u ilegalnim naseljima i sirotinjskim četvrtima.

Obrazloženje

Ovim člankom predlaže se pružanje potpore lokalnim vlastima za poboljšanje pružanja osnovnih usluga na razini grada. Važno je izričito napomenuti da NDICI namjerava raditi s cijelim „sustavom gradova”. Gradovi su samo jedna od sastavnica nacionalnih sustava lokalne samouprave: razvojni imperativi u trećim zemljama trebaju biti nacionalno pitanje koje se potiče lokalno na različitim razinama vlade, zajednica i civilnog društva. To je također u skladu s teritorijalnom pristupom Europske komisije lokalnom razvoju, u kojemu se naglašava da lokalne i regionalne vlasti često imaju koordinacijsku ulogu na svojem teritoriju, uz savjetovanje i suradnju s privatnim sektorom, organizacijama civilnog društva, kao i sveučilištima, institutima znanja i drugim razinama vlade.

Prilog III.: Područja intervencije za tematske programe

Amandman 13.

(COM(2018) 460 final, Prilog III.) Umeće se nova točka 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Jačanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti kao aktera razvoja putem:

(a)

osnaživanja lokalnih i regionalnih vlasti, osobito međunarodnim partnerstvima između Europe i lokalnih i regionalnih vlasti zemalja partnera za provedbu Programa održivog razvoja do 2030. putem namjenske financijske omotnice kako bi se pojačale njihove sposobnosti upravljanja i njihov kapacitet za uključivanje u politički dijalog s nacionalnim tijelima te podržali procesi decentralizacije;

(b)	poticanja decentralizirane suradnje za razvoj, u svim njezinim oblicima;

(c)	povećanja kapaciteta mreža, platformi i saveza lokalnih i regionalnih vlasti u Europi i južnim zemljama kako bi se osigurao sadržajan i trajan politički dijalog u području razvoja te kako bi se promicalo demokratsko upravljanje, osobito putem teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju;

(d)	sve veće interakcije s europskim građanima oko razvojnih pitanja (podizanjem svijesti, razmjenom znanja, uključivanjem), posebno u vezi s ciljevima održivog razvoja, među ostalim u državama članicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima.

Obrazloženje

Potrebno je razjasniti načine uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u europske programe nakon programske faze te način na koji će one sudjelovati u savjetovanjima o prioritetima geografskih programa. Dodavanjem područja intervencije posebno za lokalne i regionalne vlasti ne bi bilo dvojbe hoće li ta ciljna skupina/taj korisnik/ti partneri dobiti dovoljno pozornosti u operacionalizaciji politika.

Dodana vrijednost decentralizirane suradnje (npr. međunarodna partnerstva između lokalnih i regionalnih vlasti) ne navodi se izričito u različitim prijedlozima za „susjedstvo i svijet”. Europske institucije i države članice prepoznale su decentraliziranu suradnju kao alat za razvoj novog Konsenzusa o razvoju za 2017. Ona je doista učinkovit alat za povećanje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti iz partnerskih zemalja EU-a usmjerenih na razvoj planova i pružanje usluga te poboljšanje kvalitete reformi za decentralizaciju. Ta vrsta međunarodne suradnje postoji već desetljećima i uključuje mnoge europske lokalne i regionalne vlasti. Decentraliziranu suradnju ne treba shvaćati kao partnerstvo ograničenog tematskog opsega (npr. opskrba vodom, gospodarenje otpadom, urbanističko planiranje) jer se njome može ojačati širi okvir upravljanja. Stup geografskih programa također treba pružati prostor za takve aktivnosti.

Amandman 14.

(COM(2018) 460 final, Prilog III.) 4. Područja intervencije za globalne izazove

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

D.	PARTNERSTVA

Jačanje uloge lokalnih vlasti kao aktera razvoja putem:

(a)	povećanja kapaciteta europskih i južnih mreža, platformi i saveza lokalnih vlasti kako bi se osigurao sadržajan i trajan politički dijalog u području razvoja te kako bi se promicalo demokratsko upravljanje, osobito putem teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju;

(b)	sve veće interakcije s europskim građanima o razvojnim pitanjima (podizanje svijesti, razmjena znanja, uključivanje), posebno u pogledu ciljeva održivog razvoja, među ostalim u Uniji, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima.

Obrazloženje

Kako je posebno područje intervencije za lokalne i regionalne vlasti dodano u amandmanu 13., lokalne i regionalne vlasti kao posljedica toga uklonjene su iz područja intervencije za globalne izazove.

Prijedlog IPA III

Amandman 15.

(COM(2018) 465 final) Članak 6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	5. Komisija u dogovoru s državama članicama poduzima i potrebne korake kako bi osigurala uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u utvrđivanje posebnih ciljeva koji se ostvaruju uporabom pomoći iz ove Uredbe.

Obrazloženje

Budući da će poseban cilj u okviru IPA-e III biti povećanje učinkovitosti javne uprave i pružanje potpore strukturnim reformama i dobrom upravljanju na svim razinama, lokalne i regionalne vlasti trebaju biti uključene u strateško planiranje. Komisiju se također potiče da uspostavi ad hoc operativne postupke koji bi omogućili korištenje instrumenata poput TAIEX-a i Twinninga za suradnju između lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica i zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja.

Amandman 16.

(COM(2018) 465 final) Članak 9. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Do 3 % financijske omotnice okvirno se dodjeljuje programima prekogranične suradnje korisnika navedenih u Prilogu I. i država članica, u skladu s njihovim potrebama i prioritetima.	Do 3 % financijske omotnice okvirno se dodjeljuje programima prekogranične suradnje korisnika navedenih u Prilogu I. i država članica, u skladu s njihovim potrebama i prioritetima te uključujući potporu za izgradnju kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini .

Obrazloženje

Izgradnja kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini treba biti jedan od prioriteta koji će biti odraženi u dodjeli financijskih sredstava.

Amandman 17.

(COM(2018) 465 final) Prilog II.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(f)	promicanje lokalnog i regionalnog upravljanja i jačanje kapaciteta planiranja i administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti.

Obrazloženje

Ovaj tematski prioritet ne bi trebao biti istaknut samo u okviru pomoći za prekograničnu suradnju.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvodne napomene

sa zanimanjem prima na znanje prijedloge Komisije za VFO za razdoblje 2021.–2027., uključujući prijedloge pod naslovom „Susjedstvo i svijet”, osobito one o novom NDICI-ju (Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) i produljenju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) u vidu IPA-e III;

pozdravlja činjenicu da će se predloženi proračun za vanjsko djelovanje Europske unije povećati (do 123 milijarde EUR u usporedbi s 94,5 milijardi u razdoblju 2014.–2020.) što iznosi otprilike 10 % ukupnog VFO-a (prema prijedlogu); smatra da je to izravno potrebno s obzirom na globalne izazove i naglašava potrebu da se to predloženo povećanje smatra minimalnim u trenutačnim pregovorima o VFO-u;

cijeni ambiciju Komisije da vanjsko djelovanje EU-a učini dosljednijim, usklađenijim i fleksibilnijim, s obzirom na globalne izazove kao što su klimatske promjene i masivna urbanizacija te društvena i gospodarska previranja, za koje su potrebna višedimenzionalna i složena rješenja ili pristupi;

pozdravlja predviđeno povećanje učinkovitosti spajanjem nekoliko instrumenata vanjskog djelovanja u predloženi NDICI, čime bi se trebalo pridonijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja i izgradnji otpornosti, u skladu s mišljenjem OR-a br. 2017/03666, ali napominje da će sve ovisiti o operacionalizaciji trenutačnih prijedloga – u svakom trenutku treba izbjeći povećanje razlika između politike i provedbe (tj. da se modaliteti ne izmijene kako bi i oni bili fleksibilniji);

prima na znanje činjenicu da su lokalne i regionalne vlasti uključene u stup o globalnim izazovima predloženog NDICI-ja te se također spominju u „regionalnom” dijelu geografskog stupa te želi dobiti jamstvo drugih institucija EU-a da će lokalne i regionalne vlasti doista imati jednostavan pristup tim programima i proračunima;

slaže se s time da je poticanje ulaganja u nova radna mjesta i jačanje uloge privatnog sektora ključno za razvoj te stoga pozdravlja „Komunikaciju o novom Savezu Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta: prijenos partnerstva za ulaganja i poslove na sljedeću razinu”, čiji je cilj podržati stvaranje 10 milijuna radnih mjesta u Africi;

insistira na činjenici da će uključivanje lokalnih i regionalnih razina vlasti trećih zemalja, i izdvajanje posebnih sredstava za njih, potaknuti razvoj na lokalnoj razini, što će EU-u pomoći da postigne svoje ciljeve;

pozdravlja produljenje Instrumenta pretpristupne pomoći (ili IPA-e III), kao relevantnog i svrsishodnog instrumenta te cijeni što će poseban cilj u okviru IPA-e III biti povećanje učinkovitosti javne uprave i pružanje potpore strukturnim reformama i dobrom upravljanju na svim razinama te potpore za teritorijalnu i prekograničnu suradnju;

Primjedbe i prilike

svjestan je da objedinjavanje nekoliko instrumenata za vanjsko djelovanje u jedan NDICI donosi i izazove i prilike te naglašava da bi NDICI i dalje trebao služiti postizanju dugoročnih razvojnih ciljeva koje se ranije nastojalo ostvariti uz pomoć EDF-a;

10.

zabrinut je da bi se lokalnim i regionalnim vlastima mogao otežati pristup financiranju ako se sredstva za vanjsko djelovanje sve više budu dodjeljivala na temelju geografskih kriterija, ovisno o specifičnim strategijama zemlje, koje su zasad nepoznate; izražava zabrinutost da bi pojačano oslanjanje na strategije pojedinih država i programiranje utemeljeno na ključnim prioritetima i strateškom ulaganju u infrastrukturu, moglo dovesti do povećanja usredotočenosti na korisnike na nacionalnoj razini, a moguće i do posvećivanja manje pozornosti donošenju odluka s više dionika i sudjelovanju više dionika, u svim fazama programiranja;

11.

naglašava važnost uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u razvoj strategija i programiranja, kao i provedbu programiranja te u razvoj okvira za praćenje i evaluaciju na lokalnoj razini. Time bi se zajamčilo da je pomoć usmjerena na potrebe kandidata, uključujući lokalnu i regionalnu razinu. U raspodjeli sredstava na temelju rezultata trebao bi se uzeti u obzir napredak u pogledu reformi za decentralizaciju i lokalnog/dobrog upravljanja na svim razinama;

12.

razočaran je prijedlogom da se proračunska linija namijenjena lokalnim vlastima raspoloživa u okviru IRS-a ukine u sljedećem razdoblju VFO-a i traži da se bolje obrazloži ukidanje izdvojenog proračuna usprkos mnogim dobrim iskustvima u okviru bespovratnih sredstava/programa za lokalne vlasti; traži da se taj izdvojeni proračun ponovno uspostavi;

13.

iako proračunska linija za lokalne vlasti u okviru IRS-a nije potpuno potrošena, naglašava da je prelako donesen zaključak da je razlog tomu nedovoljan kapacitet lokalnih i regionalnih vlasti. Drugi razlozi, kao što su strogi zahtjevi u pogledu sufinanciranja i složeni postupci ponošenja zahtjeva za sufinanciranje, možda su bili još važniji; poziva institucije EU-a da osiguraju prostor za poboljšanje dostupnosti te proračunske linije, umjesto da odaberu izravno ukidanje;

14.

otvoren je za razmjenu različitih (dobrih i loših) iskustava članova Odbora regija u vezi s trenutačnom proračunskom linijom za lokalne vlasti s drugim institucijama EU-a u predstojećim mjesecima;

15.

spreman je olakšati dijalog i suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima u kandidatkinjama za proširenje i susjednim zemljama s pomoću postojećih tijela i platformi (ARLEM, CORLEAP, zajednički savjetodavni odbori i radne skupine te strateška partnerstva Europske komisije s udrugama lokalnih i regionalnih tijela, uključujući partnerstvo CEMR-PLATFORMA) i stoga doprinijeti ostvarenju ciljeva iz Uredbe o NDICI-ju i Uredbe o programu IPA. Naglašava da uzajamno djelovanje i programi između europskih lokalnih i regionalnih vlasti i onih izvan EU-a, kao što je inicijativa iz Nikozije za izgradnju kapaciteta u libijskim jedinicama lokalne samouprave, pokazuju u kojoj mjeri suradnja lokalnih i regionalnih vlasti može dovesti do promicanja stabilnosti i blagostanja u našem susjedstvu.

16.

Poziva institucije EU-a da se, neovisno o ishodu, pobrinu za to da su sredstva dostupna svim vrstama i veličinama lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući one u ruralnim područjima, kao i posredničkim gradovima, kao centrima za održiv i uključiv rast i inovacije, prihvaćajući time teritorijalni pristup EU-a lokalnom razvoju;

17.

poziva da se novim NDICI-jem također potiču i financiraju mali projekti (npr. nadovezujući se na postojeća partnerstva između gradova ili druga podnacionalna partnerstva ili partnerstva s više dionika) i dodatno olakša jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti kako bi u većoj mjeri mogle izvršavati svoju koordinacijsku ulogu za teritorijalni razvoj i djelovati u jačanju veza između ruralnih i urbanih područja;

18.

poziva zakonodavce EU-a da prilagode predložene instrumente (tj. NDICI i IPA III) kako bi se dodatno povećala strateška potpora za lokalne i regionalne vlasti i demokraciju na podnacionalnoj razini. Poboljšanjem potpore za lokalnu demokraciju povećala bi se vidljivost djelovanja EU-a tako što bi se proces reforme približio građanima te bi se temeljitije preuzela odgovornost za proces reforme u zemljama partnerima;

19.

napominje da je dodatni razlog za stalno podupiranje i osnaživanje lokalnih i regionalnih vlasti činjenica da 65 % ciljeva održivog razvoja nije moguće postići bez aktivne uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti;

20.

naglašava da je u tom pogledu decentralizirana suradnja za razvoj (u svim svojim oblicima) važan alat, kao što su europske institucije i države članice prepoznale u Konsenzusu EU-a o razvoju, i poziva da se u NDICI-ju ta uloga i alat snažnije uzmu u obzir;

21.

poziva na zadržavanje i ostvarivanje ciljeva politike specifičnih za suradnju između EU-a i susjedstva bez obzira na spajanje dosad zasebnih instrumenta; Posebno pomoć i suradnja EU-a s lokalnim i regionalnim vlastima iz partnerskih zemalja ne smije trpjeti u financijskom ili organizacijskom smislu kao rezultat veće fleksibilnosti u raspodjeli financijskih i drugih sredstava između različitih geografskih i tematskih programa;

22.

razočaran je što su se aktivnosti u okviru TAIEX-a, Twinninga i SIGMA-e ponajprije upotrebljavale u korist središnjih uprava zemalja korisnica, iako su sva poglavlja pravne stečevine izravno/neizravno povezana s lokalnim i regionalnim vlastima i/ili njihovim nadležnostima. Te su vlasti, zbog svog izravnog odnosa s javnošću, u sjajnom položaju da učinkovito informiraju o prednostima pristupanja EU-u te koristima i zaštitnim mjerama koje EU pruža svim svojim građanima, a posebice korisnicima sredstava iz IPA-e III. Pozdravlja to što se u Uredbi o NDICI-ju izričito upućuje na upotrebu Twinninga na središnjoj, lokalnoj i regionalnoj razini, ali očekuje da se na istim razinama počnu upotrebljavati i drugi instrumenti poput TAIEX-a i SIGMA-e;

Prijedlozi i preporuke

23.

potiče Komisiju da u svakom slučaju osigura provedbu savjetovanja s relevantnim dionicima, uključujući lokalne i regionalne vlasti, te da im je osiguran pravovremen pristup relevantnim informacijama kako bi mogli imati značajnu ulogu tijekom osmišljavanja, provedbe i povezanog procesa praćenja programa;

24.

snažno zagovara da se lokalnim i regionalnim vlastima osigura specifičan, zaseban program s izdvojenim proračunom za razvojnu suradnju, kao i da ih se uzima u obzir kao korisnike tijekom programiranja;

25.

poziva institucije EU-a da osiguraju dovoljnu opremljenost lokalnih i regionalnih vlasti za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja te da se u uredbama kojima se osnivaju instrumenti izričito navede taj Program. Osim toga, bilo bi od pomoći kada bi se važnost tog programa odrazila i u predstojećim specifikacijama proračuna;

26.

poziva Komisiju da uspostavi ad hoc operativne postupke koji bi omogućili korištenje instrumenata poput TAIEX-a i Twinninga za suradnju između lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica i zemalja partnera;

27.

pozdravlja inicijativu Europske komisije za provedbu evaluacije potpore EU-a za lokalne vlasti u kandidatkinjama za proširenje i susjednim regijama tijekom razdoblja 2010. – 2018. i preporučuje da se iskustvo iz regionalnih programa/projekata kojima se podupiru lokalne vlasti, kao što su Instrument za lokalnu upravu, Gradonačelnici za gospodarski razvoj i Sporazum gradonačelnika – Istok, trebaju upotrebljavati za razvoj sličnih potpora za lokalne i regionalne vlasti u drugim regijama.

28.

Pozdravlja činjenicu da se „promicanje lokalnog i regionalnog upravljanja i jačanjem kapaciteta planiranja i administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih tijela” navodi kao tematski prioritet za pomoć za prekograničnu suradnju (Prilog III.) i zahtijeva da se isti tematski prioritet uključi u Prilog II. Uredbi o programu IPA III.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/310

Mišljenje Europskog odbora regija o programu InvestEU

(2019/C 86/17)

Izvjestitelj:

Konstantinos AGORASTOS (EL/EPP), načelnik Regije Tesalija

Referentni dokument:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU

COM(2018)439 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima, među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. U apsolutnim iznosima ukupna razina ulaganja u 11 država članica i dalje je niža od razina ulaganja prije krize, a u više od 40 regija diljem Europe 2015. godine bila je 25 % niža od razine iz 2007. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, neravnomjerno je raspodijeljen, posebice u rubnim i/ili pograničnim područjima između država članica kao i između država članica i zemalja koje nisu članice EU-a, i još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima, među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore , a posebice u regije koje zaostaju, i ostvarili ciljevi politika Unije. U regijama koje zaostaju prednost je potrebno dati ulaganjima u razvoj vlastitog potencijala, kojima se utvrđuje razlikovna konkurentska prednost i privilegiraju posebne potrebe takvih područja.

Obrazloženje

Potrebno je istaknuti trend nejednake razine ulaganja među državama članicama i regijama te potrebu da se riješi problem manjka sredstava za investicije, posebice u regijama suočenima s problemom znatnog i trajnog manjka ulaganja.

Amandman 2.

Uvodna izjava 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika , koji treba reformirati prije početka sljedećeg programskog razdoblja kako bi ga se uskladilo s provedbom ciljeva održivog razvoja, predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

Amandman 3.

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti Unije, među ostalim u području inovacija i digitalizacije, održivosti gospodarskog rasta Unije, socijalne otpornosti i uključivosti Unije te integracije Unijinih tržišta kapitala te uključivati rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu trebalo podupirati projekte koji su tehnički i ekonomski održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi istodobno biti usmjerena i na doprinos ostvarivanju ciljeva politika Unije.

Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti Unije, među ostalim u području inovacija i digitalizacije, održivosti gospodarskog rasta Unije, socijalne otpornosti, prilagodljivosti promjenama i uključivosti Unije, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije te integracije Unijinih tržišta kapitala te uključivati rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije , s posebnim naglaskom na MSP-ovima . U tu bi svrhu trebalo podupirati projekte koji su tehnički i ekonomski održivi i u skladu su s procjenom učinka na održivost uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istodobno biti usmjerena i na doprinos ostvarivanju ciljeva politika Unije u koordinaciji s europskim strukturnim i investicijskim fondovima .

Obrazloženje

Prijedlog se temelji na članku 173. (industrija) i članku 175. trećem stavku (ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji bi se trebao odražavati u općim ciljevima programa InvestEU, posebice s obzirom na nacionalne i regionalne razlike u vezi s ulaganjem. Kako bi se osigurala financijska sredstva potrebna za poduzeća, a posebice za MSP-ove, potrebno je osigurati dostupnost i koordiniranost različitih alata i instrumenata, uključujući InvestEU i strukturne fondove, s obzirom na postojeće nacionalne i regionalne razlike.

Amandman 4.

Uvodna izjava 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno 30 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 30 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno 35 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

Obrazloženje

U obzir je potrebno uzeti napore za postizanje ciljeva održivog razvoja UN-a i obveze u okviru Pariškog sporazuma.

Amandman 5.

Uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla i vode, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća[1]. Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla i vode, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva i ciljeva otpornosti na katastrofe trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća[1]. Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

Obrazloženje

Osiguravanje usklađenosti s mišljenjem OR-a „Preispitivanje mehanizma Unije za civilnu zaštitu”.

Amandman 6.

Uvodna izjava 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe[1] i europskog stupa socijalnih prava[2], izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju i zdravstvenoj skrbi. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja međugeneracijske solidarnosti, za potporu zdravstvenom sektoru, rješavanje problema beskućništva, digitalnu uključivost, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, mikrofinanciranje, financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi[3] utvrđen je nedostatak ulaganja u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

Na temelju članka 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe[1] i europskog stupa socijalnih prava[2], izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju , kvalifikacijama, traženju prvog posla i zdravstvenoj skrbi. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije i ako su usmjereni na sektore koji se suočavaju s poteškoćama zbog nedostatka radne snage i prilagodbe novim tehnologijama . Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike , nedavno diplomirane i dugoročno nezaposlene osobe, dublju predanost stvaranju novih vidova zapošljavanja kojima bi se omogućile nove prilike pri prvom pristupanju svijetu rada , poboljšanje stanja međugeneracijske solidarnosti, za potporu zdravstvenom sektoru, stanovanje, rješavanje problema beskućništva, digitalnu uključivost, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu i na tržištu rada te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, mikrofinanciranje, financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te jačati veze između poduzeća i centara za izobrazbu kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi[3] utvrđen je nedostatak ulaganja u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje , stjecanje kvalifikacija , zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

Obrazloženje

Upućivanje na smještaj uvodi se na temelju 19. načela europskog stupa socijalnih prava.

Amandman 7.

Uvodna izjava 19.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije na proporcionalan način, pri čemu bi podržane mjere trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem pridonesu izdvajanju rezervacija za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na njihovu državnom području, uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, u svrhu ostvarivanja ciljeva fonda u okviru podijeljenog upravljanja. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Sastavnice politike trebale bi biti namijenjene uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije na proporcionalan način, pri čemu bi podržane mjere trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Obrazloženje

Dodana vrijednost odjeljaka nije jasna jer svaki projekt sufinanciran sredstvima InvestEU-a mora imati dodanu europsku vrijednost. Pored administrativne složenosti odvajanja u odjeljke, OR se protivi svakom poticanju država članica da povuku resurse iz projekata koji se provode u okviru kohezijske politike. U svakom slučaju, OR mora svoje stajalište uskladiti sa svojim mišljenjem o članku 10. Uredbe o zajedničkim odredbama i odgovarajućim mehanizmom programa InvestEU.

Amandman 8.

Uvodna izjava 20.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom se kombinacijom nastoji iskoristiti visoki kreditni rejting Unije radi poticanja nacionalnih i regionalnih ulaganja uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija odredi na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od [članka 211. stavka 1.] Uredbe (EU, Euratom) br. XXXX[1] („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

Obrazloženje

Isto obrazloženje kao za amandman na uvodnu izjavu 19.

Amandman 9.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 24.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Fond InvestEU trebao bi imati odgovarajuću upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njezinom isključivom cilju osiguravanja odgovarajuće upotrebe jamstva EU-a. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti savjetodavni odbor, upravljački odbor i odbor za ulaganje. Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i operacija financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donositi partner u provedbi.

Amandman 10.

Uvodna izjava 29.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU, Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i osiguravanja doprinosa na temelju vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila nova rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih razina ulaganja. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke („EIB”) trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. […]

Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU, Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i osiguravanja doprinosa na temelju vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, kako unutar država članica tako i među njima , privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila nova rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih razina ulaganja. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi u okviru programa InvestEU. […]

Obrazloženje

Kada je riječ o ulaganjima, i unutar država članica javljaju se velike regionalne razlike, stoga geografsku diversifikaciju ne bi trebalo uzimati u obzir samo na nacionalnoj razini.

Amandman 11.

Uvodna izjava 30.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osiguralo da su intervencije u okviru odjeljka „EU” fonda InvestEU usmjerene na uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalne razine ulaganja na razini Unije te istodobno zadovoljavaju ciljeve najboljeg mogućeg geografskog dosega, jamstvo EU-a trebalo bi se dodjeljivati partnerima u provedbi koji samostalno ili zajedno s drugim partnerima u provedbi mogu obuhvatiti najmanje tri države članice. Međutim, očekuje se da će se oko 75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodijeliti partneru ili partnerima u provedbi koji mogu ponuditi financijske proizvode u okviru fonda InvestEU u svim državama članicama.

Kako bi se osiguralo da su intervencije u okviru fonda InvestEU usmjerene na uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalne razine ulaganja na razini Unije te istodobno zadovoljavaju ciljeve najboljeg mogućeg geografskog dosega, jamstvo EU-a trebalo bi se dodjeljivati partnerima u provedbi koji samostalno ili zajedno s drugim partnerima u provedbi mogu obuhvatiti najmanje dvije države članice. Međutim, očekuje se da će se oko 50 % jamstva EU-a dodijeliti partneru ili partnerima u provedbi koji mogu ponuditi financijske proizvode u okviru fonda InvestEU u svim državama članicama.

Obrazloženje

Pristup je potrebno osigurati što većem broju partnera u provedbi, posebice iz država članica koje nemaju stabilne ili davno osnovane nacionalne razvojne banke na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Amandman 12.

Uvodna izjava 31.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge multilateralne razvojne banke. Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice. U skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe], Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

Jamstvo EU-a trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge multilateralne razvojne banke. U skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe], Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

Obrazloženje

Isto obrazloženje kao za amandman na uvodnu izjavu 19.

Amandman 13.

Uvodna izjava 36.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurala velika pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InevstEU na lokalnoj razini, uzimajući u obzir postojeće programe potpore, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu.

Kako bi se osigurala velika pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini te posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s problemom znatnog i trajnog manjka ulaganja, uzimajući u obzir postojeće programe potpore, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu.

Obrazloženje:

U okviru uspostavljanja lokalnih predstavništava savjetodavnog centra prednost je potrebno dati državama članicama i regijama koje su u većoj mjeri suočene s manjkom ulaganja.

Amandman 14.

Članak 2. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„fondovi pod podijeljenim upravljanjem” znači fondovi u okviru kojih je predviđena mogućnost dodjele određenog iznosa na ime rezervacija za proračunsko jamstvo u odjeljku fonda InvestEU koji se odnosi na države članice, to jest Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);

„fondovi pod podijeljenim upravljanjem”: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);

Obrazloženje

U fondovima pod podijeljenim upravljanjem nije predviđena mogućnost dodjeljivanja određenog iznosa za rezerviranje proračunskog jamstva.

Amandman 15.

Članak 2. stavak 13.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
„nacionalna razvojna banka ili institucija” znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;	„ lokalna, regionalna i nacionalna razvojna banka ili institucija” znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

Obrazloženje

Potrebno je posebno naglasiti lokalne i regionalne razvojne banke.

Amandman 16.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

(a)	konkurentnosti Unije, uključujući inovacije i digitalizaciju;

(a)	konkurentnosti Unije, uključujući inovacije i digitalizaciju;

(b)	održivosti gospodarstva Unije i njegovu rastu;

(b)	održivosti gospodarstva Unije i njegovu rastu;

(c)	socijalnoj otpornosti i uključivosti Unije;

(c)	socijalnoj otpornosti i uključivosti Unije;

(d)	integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

(d)	gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji Unije;

(e)	integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

Obrazloženje

Vidjeti amandman na uvodnu izjavu 5.

Amandman 17.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 38 000 000 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 40 %.	Jamstvo EU-a iznosi 38 000 000 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 40 %.
Za potrebe odjeljka „države članice” iz članka 8. stavka 1. točke (b) m ože se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 1.] Uredba [[plan ZPP-a] broj].	M ože se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 1.] Uredba [[plan ZPP-a] broj].
Jamstvo EU-a iz prvog podstavka povećava se i doprinosima trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku gotovine u skladu s [člankom 218. stavkom 2.] [Financijske uredbe].	Jamstvo EU-a iz prvog podstavka povećava se i doprinosima trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku gotovine u skladu s [člankom 218. stavkom 2.] [Financijske uredbe].

Obrazloženje:

Vidjeti amandman na uvodnu izjavu 19.

Amandman 18.

Članak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odjeljak „EU” fonda InvestEU iz članka 8. stavka 1. točke (a) i s ve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima iz [članka 218. stavka 2.] [Financijske uredbe]:

[…]

S ve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima iz [članka 218. stavka 2.] [Financijske uredbe]:

[…]

Obrazloženje

Isto obrazloženje kao za amandman na uvodnu izjavu 19.

Amandman 19.

Članak 7. stavak 1. točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

sastavnica politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu: uključuje održiva ulaganja u području prometa, energetike, digitalne povezivosti, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana i voda, otpada, prirodne i druge okolišne infrastrukture, opreme, mobilne imovine i uvođenja inovativnih tehnologija koje pridonose Unijinim ciljevima okolišne i/ili socijalne održivosti ili ispunjavaju Unijinih standarda okolišne ili socijalne održivosti;

sastavnica politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu: uključuje održiva ulaganja u području prometa, energetike, stanovanja, digitalne povezivosti, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana i voda, otpada, prirodne i druge okolišne infrastrukture, opreme, mobilne imovine i uvođenja inovativnih tehnologija koje pridonose Unijinim ciljevima okolišne i/ili socijalne održivosti ili ispunjavaju Unijinih standarda okolišne ili socijalne održivosti;

Obrazloženje

Dodaje se upućivanje na stanovanje, koje je nužno u okviru provedbe cilja br. 11 ciljeva održivog razvoja.

Amandman 20.

Članak 7. stavak 1. točka (d)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

sastavnica politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine: uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća i socijalno gospodarstvo; vještine, obrazovanje, osposobljavanje i povezane usluge; socijalnu infrastrukturu (uključujući socijalno i studentsko stanovanje); socijalne inovacije; zdravstvenu i dugotrajnu skrb; uključivost i pristupačnost; kulturne aktivnosti sa socijalnim ciljem; integraciju ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja.

sastavnica politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine: uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća i socijalno gospodarstvo; vještine , sport i povezane infrastrukture manjih razmjera za najnižu lokalnu razinu, obrazovanje, osposobljavanje i povezane usluge; socijalnu infrastrukturu (uključujući socijalno i studentsko stanovanje); socijalne inovacije; zdravstvenu i dugotrajnu skrb; uključivost i pristupačnost; kulturne aktivnosti sa socijalnim ciljem; integraciju ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja.

Obrazloženje

Ulaganja u lokalnu sportsku infrastrukturu nedovoljna su, a njima bi se mogli potaknuti gospodarski rast regija EU-a, povećati socijalna uključenost i integracija skupina u nepovoljnom položaju te osigurati bolja budućnost mlađim generacijama.

Amandman 21.

Članak 7. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.	Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije koji se odnose na provedbu ciljeva održivog razvoja, posebice u pogledu klime i okoliša, i europskog stupa socijalnih prava na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.

Amandman 22.

Članak 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaka sastavnica politika iz članka 7. stavka 1. sastoji se od dva odjeljka koji su usmjereni na uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja, i to:

Svaka sastavnica politika iz članka 7. stavka 1. usmjerena je na uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja, i to na :

(a)	odjeljak „EU” usmjeren je na sljedeće situacije:

i.	tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja koji su povezani s prioritetima politika Unije i rješavaju se na razini Unije;

ii.	tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cijeloj Uniji;

iii.	nove ili složene tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cilju razvoja novih financijskih rješenja i tržišnih struktura;

i.	tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja koji su povezani s prioritetima politika Unije i rješavaju se na razini Unije;

ii.	tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cijeloj Uniji;

iii.	nove ili složene tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cilju razvoja novih financijskih rješenja i tržišnih struktura;

(b)	odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više država članica u cilju ostvarivanja ciljeva sudjelujućih fondova pod podijeljenim upravljanjem.

2. Odjeljci iz stavka 1. mogu se međusobno nadopunjavati u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpore iz oba odjeljka.

Obrazloženje

Vidjeti amandman na uvodnu izjavu 19.

Amandman 23.

Članak 11. stavak 1. nova točka (d)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	u skladu su s obvezama Europske unije u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja;

Obrazloženje

nije primjenljivo

Amandman 24.

Članak 12. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija u skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe] među prihvatljivim partnerima odabire partnere u provedbi ili skupinu njih, kako je navedeno u drugom podstavku ovog stavka.	Komisija u skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe] među prihvatljivim partnerima odabire partnere u provedbi ili skupinu njih, kako je navedeno u drugom podstavku ovog stavka.
Za odjeljak „EU” p rihvatljivi partneri su oni koji su iskazali interes i koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u najmanje tri države članice. Osim toga, partneri u provedbi mogu formirati skupinu te zajedno pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u najmanje tri države članice.	P rihvatljivi partneri su oni koji su iskazali interes i koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u najmanje dvije države članice. Osim toga, partneri u provedbi mogu formirati skupinu te zajedno pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u najmanje dvije države članice.
Kada je riječ o odjeljku „države članice”, d otična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više prihvatljivih partnera među onima koji su iskazali interes u skladu s člankom 9. stavkom 3. točkom (c).	D otična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više prihvatljivih partnera među onima koji su iskazali interes u skladu s člankom 9. stavkom 3. točkom (c).
Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka te odabire među partnerima u provedbi one koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u predmetnom geografskom području.	Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka te odabire među partnerima u provedbi one koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u predmetnom geografskom području.

Obrazloženje

Isto obrazloženje kao za amandman na uvodnu izjavu 19.

Amandman 25.

Članak 12. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri odabiru partnera u provedbi Komisija osigurava da portfelj financijskih proizvoda u okviru fonda InvestEU:

(a)	obuhvaća što više ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(a)	obuhvaća što više ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)	maksimalno povećava učinak jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(b)	maksimalno povećava učinak jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(c)	maksimizira privatna ulaganja, ako je to primjereno;

(c)	maksimizira privatna ulaganja, ako je to primjereno;

(d)	osigurava geografsku diversifikaciju;

(d)	osigurava široku geografsku pokrivenost i diversifikaciju, kako unutar država članica tako i između njih ;

(e)	osigurava dostatnu diversifikaciju rizika;

(e)	osigurava dostatnu diversifikaciju rizika;

(f)	promiče inovativna financijska rješenja i rješenja za rizike kako bi se uklonili tržišni nedostaci i riješio problem neoptimalne razine ulaganja.

(f)	promiče inovativna financijska rješenja i rješenja za rizike kako bi se uklonili tržišni nedostaci i riješio problem neoptimalne razine ulaganja.

Obrazloženje

Vidjeti amandman na uvodnu izjavu 29.

Amandman 26.

Članak 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Komisiju savjetuje savjetodavni odbor koji se sastaje u dva sastava, tj. u sastavu predstavnika partnera u provedbi i sastavu predstavnika država članica.

Komisiju i upravljački odbor savjetuje savjetodavni odbor.

Savjetodavni odbor sastoji se od:

(a)	jednog predstavnika svakog partnera u provedbi,

(b)	jednog predstavnika svake države članice,

(c)	jednog predstavnika EIB-a,

(d)	jednog predstavnika Komisije,

(e)	jednog stručnjaka za svaku sastavnicu politika, kojeg imenuju Europski odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor.

2. Svaki partner u provedbi i svaka država članica mogu imenovati jednog predstavnika u odgovarajući sastav .

[…]

Amandman 27.

Novi članak nakon članka 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Upravljački odbor

1. Fondom InvestEU upravlja upravljački odbor koji u svrhu uporabe jamstva EU-a i u skladu s općim ciljevima utvrđenima u članku 3. odlučuje o sljedećem:

(a)	strateškom usmjerenju fonda InvestEU,

(b)	operativnim politikama i postupcima potrebnima za funkcioniranje fonda InvestEU,

(c)	pravilima koja se primjenjuju na operacije u okviru platformi za ulaganja.

2. Upravljački odbor sastoji se od članova koje imenuju Komisija, Europska investicijska banka i savjetodavni odbor iz redova predstavnika partnera u provedbi;

Amandman 28.

Novi članak nakon članka 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Metodologija procjene rizika

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem metodologije procjene rizika. Takva metodologija procjene rizika uključuje sljedeće:

(a)	klasifikaciju stupnjevanja rizika kako bi se osiguralo dosljedno i standardno postupanje sa svim operacijama neovisno o posredničkoj instituciji,

(b)	metodologiju za procjenu rizičnosti vrijednosti i vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza na temelju jasnih statističkih metoda, uključujući ekološke, socijalne i upravljačke (ESG) kriterije,

(c)	metodu za procjenu izloženosti nastanku statusa neispunjavanja obveza i gubitku zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, uzimajući u obzir vrijednost financiranja, rizičnost projekta, uvjete otplate, kolateral i druge relevantne pokazatelje.

Amandman 29.

Članak 18.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Projektni tim	Projektni tim
1. Osniva se projektni tim stručnjaka koji Komisiji na raspolaganje stavljaju partneri u provedbi bez troškova za proračun Unije.	1. Osniva se projektni tim stručnjaka koji Komisiji na raspolaganje stavljaju partneri u provedbi bez troškova za proračun Unije. Ako partneri u provedbi formiraju skupinu u skladu s drugim podstavkom članka 12. stavka 1., svi će partneri u provedbi Europskoj komisiji na raspolaganje staviti stručnjake.
2. Svaki partner u provedbi imenuje stručnjake u projektni tim. Broj stručnjaka utvrđuje se u sporazumu o jamstvu.	2. Svaki partner u provedbi ili skupina partnera u provedbi formirana u skladu s drugim podstavkom članka 12. stavka 1. imenuje stručnjake u projektni tim. Broj stručnjaka utvrđuje se u sporazumu o jamstvu.
[…]	[…]

Obrazloženje

Upućivanje osoblja u Komisiju može predstavljati opterećenje za manje nacionalne ili regionalne razvojne banke i institucije koje bi trebale ostvariti korist od određene fleksibilnosti, primjerice udruživanjem resursa unutar skupine.

Amandman 30.

Članak 20. stavak 2. točka (c)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
potpora aktivnostima i iskorištavanje lokalnog znanja kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivan doprinos, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;	potpora aktivnostima i iskorištavanje lokalnog i regionalnog znanja kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivan doprinos, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;

Amandman 31.

Članak 20. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Za usluge iz stavka 2. moguća je naplata naknada kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga.	Za usluge iz stavka 2. moguća je naplata naknada kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga. Usluge koje savjetodavni centar InvestEU pruža promotorima projekata iz javnog sektora neće se naplaćivati.

Obrazloženje:

Izuzeće od naknade za promotore iz javnog sektora već se primjenjuje u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (Uredba (EU) 2015/1017, članak 14. stavak 4.) i trebalo bi ga zadržati.

Amandman 32.

Članak 20. stavak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi dostupan je na lokalnoj razini. Osniva se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti za potrebe potpore iz stavka 1.

Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi dostupan je na lokalnoj razini. Osniva se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU ili s problemom znatnog i trajnog manjka ulaganja . Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti za potrebe potpore iz stavka 1. Priroda dostupnosti na lokalnoj razini bit će utvrđena u dogovoru s relevantnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim vlastima.

Obrazloženje

Vidjeti amandman na uvodnu izjavu 36.

Amandman 33.

Članak 21. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Portal InvestEU Portal promotorima projekata omogućuje da povećaju vidljivost svojih projekata za koje traže financiranje i istodobno ulagačima pruže informacije o tim projektima. Uvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.

Portal InvestEU Portal promotorima projekata omogućuje da povećaju vidljivost svojih projekata za koje traže financiranje i istodobno ulagačima pruže informacije o tim projektima. Uvrštavanjem ili neuvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.

Obrazloženje

Treba dodatno pojasniti da uvrštavanje projekata na portal nije jamstvo potpore putem programa InvestEU ili drugih instrumenata, ali ono ne predstavlja ni preduvjet za tu potporu.

Amandman 34.

Članak 21. stavak 6.

Novi stavak 6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Partneri u provedbi aktivno doprinose promicanju i promidžbi portala InvestEU među promotorima projekata i ulagačima.

Obrazloženje

S obzirom na to da se takav portal ovisi o stjecanju kritične mase korisnika, od koristi bi bile daljnje aktivnosti širenja i podizanja svijesti. Partneri u provedbi, zahvaljujući kontaktima s ulagačima i promotorima, u dobrom su položaju da doprinesu tim aktivnostima.

Amandman 35.

Prilog II. točka 2. podtočka (d)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata i morskih luka;	s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata, infrastrukture za unutarnju plovidbu i morskih luka;

Obrazloženje

nije primjenljivo

Amandman 36.

Prilog II., novi stavak nakon točke 2. podtočke (e)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	razvoj baterija nove generacije za električnu mobilnost;

Amandman 37.

Prilog II., točka 7.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 3 000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebice: […]	Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 3 000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i poduzeća socijalne ekonomije , posebice: […]

Amandman 38.

Prilog III. stavak 4.4

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Prometna: mobilizirana ulaganja u mrežu TEN-T, od čega: osnovna mreža TEN-T	Prometna: mobilizirana ulaganja u mrežu TEN-T, od čega: osnovna mreža TEN-T , sveobuhvatna mreža TEN-T i prekogranične veze koje nedostaju .

Obrazloženje

InvestEU bi trebao doprinijeti razvoju cijele mreže TEN-T te dovršenju prekograničnih veza koje nedostaju, posebice u željezničkoj mreži .

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja ambiciju Europske komisije da svojim prijedlogom kojim se uspostavlja program InvestEU dodatno podrži ulaganja u Europi, i to oslanjajući se na iskustva stečena unutar Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i Plana ulaganja u širem smislu;

napominje da će uz praćenje tržišta i potražnje InvestEU biti usmjeren i na oblikovanje politike; ističe potrebu za dodjeljivanjem odgovarajuće potpore aktivnostima financiranja i ulaganja u području istraživanja i inovacija; posebice ističe važnost uvođenja sastavnice politika „Socijalna ulaganja i vještine” koja bi predstavljala alat za oslobađanje hitno potrebnih ulaganja u projekte inovativne socijalne infrastrukture, u poduzeća socijalne ekonomije i socijalne usluge na regionalnoj i lokalnoj razini; ističe potrebu za ulaganjem u kvalitetne socijalne projekte koji su manji, inovativni i financijski rizičniji, no i dalje ekonomski isplativi i s većim društvenim povratom ulaganja, jer bi to mogla biti dodana vrijednost jamstva EU-a;

ističe da, usprkos činjenici da je u nekim državama članicama i regijama došlo do određenih poboljšanja u pogledu uvjeta ulaganja, razina bruto investicija u fiksni kapital kao dio BDP-a za čitav EU još nije vraćena na razinu prije krize, a razina ukupnih ulaganja i dalje je 10 % niža od razine prije krize, uz velike razlike među državama članicama (1);

ističe da je na regionalnoj razini situacija u pogledu ulaganja još raznolikija te je u brojnim europskim regijama i dalje izrazito zabrinjavajuća; razina ulaganja je u apsolutnim iznosima 2015. godine u više od 40 europskih regija Italije, Portugala, Ujedinjene Kraljevine, Rumunjske, Nizozemske, Irske, Latvije, Slovenije, Hrvatske i Cipra bila 25 % niža nego 2007., dok je u većini grčkih regija bila 60 % niža (2);

s izuzetnom zabrinutošću primjećuje da su javna ulaganja u EU-u i dalje ustrajno niska, posebice ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti, čija je razina 2017. bila iznad 30 % niža od razine iz 2009., kao udio BDP-a (3);

nadalje, zabrinut je zbog rastuće centralizacije ulaganja: udio javnih ulaganja koja provode lokalne i regionalne vlasti – iako u EU-u i dalje u prosjeku iznosi više od 50 % – izrazito se smanjio u odnosu na razinu iz devedesetih godina dvadesetog stoljeća, kada je iznosio 60 % (4);

izražava ozbiljnu zabrinutost zbog te situacije jer je ulaganje – privatno i javno – preduvjet za trenutačnu konkurentnost te budući rast i stvaranje radnih mjesta pa stoga i za dobrobit svih Europljana u svim gradovima i regijama;

zabrinut je zbog toga što u slučajevima kada lokalne i regionalne vlade za dodjelu proračuna najviše ovise o središnjim vladama, rezovi radi štednje nisu u potpunosti ukinuti dok su nove obveze nametnute lokalnim i regionalnim vlastima u mnogim slučajevima dodatno smanjile sredstva dostupna za ulaganja;

ponovno poziva na to da se ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti koja se financiraju sredstvima programa InvestEU i EIB-a izuzmu iz izračuna duga i proračunskog deficita država članica;

10.

traži da se ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija Unije uključi u ciljeve programa InvestEU, posebice zato što pravni temelj Prijedloga obuhvaća treći stavak članka 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji je usmjeren na koheziju; vjeruje da je od presudne važnosti geografska uravnoteženost programa InvestEU te što hitnija usmjerenost na regije suočene s problemom znatnog i trajnog manjka ulaganja kao i na izrazito ugrožena i udaljena područja poput najudaljenijih regija;

11.

smatra da je Prijedlog uredbe o uspostavi programa InvestEU u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

Financijski instrumenti i fond InvestEU

12.

ponovno uviđa da financijski instrumenti mogu biti važan alat za teritorijalni razvoj (5) s obzirom na to da otplativo financiranje može osigurati veći učinak javnih sredstava pa stoga i veći učinak u određenim slučajevima gdje privatna sredstva financiranja mogu dopuniti javna sredstva zahvaljujući odgovarajućem povratu i novčanom toku; ističe da je to iznimno važno u vrijeme dugoročno ograničenih javnih proračuna na svim razinama upravljanja;

13.

napominje, međutim, da se broj financijskih instrumenata EU-a posljednjih godina znatno povećao te da se na njih primjenjuju različita pravila prihvatljivosti i izvješćivanja, što dovodi do složenih situacija i zablude, bez ostvarivanja potpune koristi od sinergija i ekonomije razmjera, što pak nije povoljno za učinkovitu i djelotvornu upotrebu financijskih instrumenata;

14.

preporučuje procjenu dosadašnjeg gospodarskog učinka EFSU-a u svakoj državi članici i regiji, uključujući pregled upotrebe fonda i njegovih koristi. To će biti posebno važno kako bi se InvestEU, kao novi instrument financiranja unutar EU-a, mogao izravno usmjeriti na stvarne prioritete ulaganja i izbjeći neke nedostatke u postojećim oblicima uporabe proračuna EU-a;

15.

ističe da InvestEU mora biti usmjeren na rezultate, posebice na stvaranje radnih mjesta i smanjenje regionalnih razlika kao i na financiranje ekonomski isplativih projekata te i dalje smatra da se to može ostvariti na učinkovitiji način putem bliske suradnje s lokalnim i regionalnim vlastima;

16.

vjeruje da bi se trebalo jasno slijediti načelo dodatnosti, osobito u slučaju visokorizičnih projekata koji se provode u manje razvijenim regijama i regijama u tranziciji;

17.

potvrđuje da bi prijedlog Komisije o programu InvestEU mogao dovesti do pojednostavnjenja upotrebe financijskih instrumenata za posrednike i krajnje primatelje kao i kombiniranja tih instrumenata s drugim vrstama potpore Unije, što je dugotrajan zahtjev OR-a;

18.

ponavlja, međutim, svoje stajalište da InvestEU ne bi trebao zamijeniti postojeće mehanizme socijalne kohezije EU-a, a ni natjecati se s njima;

19.

izražava zabrinutost zbog administrativnog opterećenja, prekomjerne birokracije i kašnjenja do kojih bi vjerojatno došlo da se ciklusu odobravanja ulagačkih projekata dodaju tri dodatne faze pa stoga vjeruje da je potrebno osigurati da se predloženim sustavom upravljanja donose brze odluke, no brzina očito ne smije utjecati na kvalitetu tih odluka;

20.

preporučuje da se za male projekte do određenog iznosa sredstava razmotri prijedlog uvođenja ubrzanog postupka, s obzirom na to da u određenim regijama manji projekti mogu imati važnost strateških ulaganja jer mogu imati značajan učinak poluge;

21.

poziva Europsku komisiju da osigura sudjelovanje Odbora regija kao promatrača u administrativnom sustavu fonda InvestEU, a posebice u savjetodavnom odboru fonda;

22.

pozdravlja činjenicu da se program temelji na proračunskom jamstvu koje, zajedno s niskom razinom rizika koja proizlazi iz širokog portfelja kvalitetnih, raznolikih projekata diljem Europe, omogućuje da se manji dio proračuna EU-a zamrzne kako bi se postigao razmjerno veći učinak; međutim, smatra da bi Komisija trebala utvrditi ambiciozniji cilj za ukupnu razinu ulaganja koje je moguće mobilizirati;

23.

podržava prijedlog Komisije o primjeni jamstva fonda InvestEU preko brojnih partnera, a ne isključivo preko Grupe Europske investicijske banke (EIB) kao što je bio slučaj s EFSU-om; međutim, predlaže da bi u cilju olakšavanja pristupa što većem broju partnera u provedbi trebalo biti dovoljno da bude obuhvaćena jedna država ili regija;

24.

vjeruje da bi uključivanje više partnera u provedbi trebalo omogućiti širu tematsku i geografsku pokrivenost fonda InvestEU u odnosu na EFSU, kako među državama članicama, tako i unutar njih – među regijama, s obzirom na to da će ti partneri u provedbi doprinijeti dodatnom širinom iskustava i raznolikom stručnosti na lokalnoj i sektorskoj razini;

25.

skreće pozornost Komisije na države kojima na nacionalnoj i regionalnoj razini nedostaju strukture koje bi im mogle omogućiti pristup jamstvu fonda InvestEU; imajući to u vidu preporučuje poticanje i podržavanje uspostavljanja takvih struktura;

26.

ističe da, iako se čini primjerenim da se osoblje partnera u provedbi uputi u Komisiju kako bi oformilo projektni tim InvestEU i uzimajući u obzir njegovu stručnost i znatne dodatne kapacitete od kojih će partneri u provedbi ostvariti korist zahvaljujući garanciji EU-a, upućivanje odgovarajućih stručnjaka iz redova njihovog osoblja moglo bi predstavljati poteškoće za manje nacionalne ili regionalne razvojne banke i institucije; stoga traži da se takvim manjim institucijama omogući određena fleksibilnost, primjerice udruživanje njihovih resursa pri formiranju skupina u skladu s drugim podstavkom članka 12. stavka 1. nacrta uredbe;

27.

brani načelo prema kojem upravljačka tijela strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) mogu isplatiti do 5 % sredstava tih fondova programu InvestEU, i to dobrovoljno i u skladu s načelima kodeksa postupanja za partnerstvo i višerazinsko upravljanje koji će se utvrditi člankom 6. okvirne uredbe kojom se utvrđuju zajedničke odredbe ESIF-a. Takav doprinos ima potencijal da odgovori na nefunkcioniranje tržišta i na neoptimalne razine ulaganja u pojedinim zemljama ili regijama na način na koji to centralizirani instrument EU-a ne može uraditi;

28.

pozdravlja namjeru Komisije da pojednostavi kombiniranje financijskih instrumenata s bespovratnim sredstvima iz drugih programa EU-a primjenom pravila fonda InvestEU za čitav projekt jer se radi o znatnom pojednostavnjenju; nadalje pozdravlja predloženu racionalizaciju pravila o državnim potporama za financiranje država članica koje se odvija putem fonda InvestEU ili je podržano tim fondom;

29.

potiče na to da se više od 35 % resursa financijske omotnice programa InvestEU stavi na raspolaganje za postizanje ciljeva povezanih s klimom;

30.

preporučuje da infrastruktura realizirana zahvaljujući ulaganjima putem fonda InvestEU tijekom cijelog svog životnog vijeka bude otporna na katastrofe, kao i na klimatske uvjete;

31.

smatra da je potrebno osigurati pravovremeni i nesmetani prijelaz s tekućeg programskog razdoblja na sljedeće;

Savjetodavni centar InvestEU

32.

pozdravlja nastavak rada Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (EIAH) iz Plana ulaganja u predmetnom prijedlogu u obliku savjetodavnog centra InvestEU; ističe da su savjetodavne usluge i usluge podrške i dalje ključne za uspješno rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja diljem EU-a te posebice u regijama ili sektorima u kojima su složeni projekti ili inovativna financijska rješenja rjeđi;

33.

poziva suzakonodavce da osiguraju da javna provedbena tijela i dalje budu oslobođena od plaćanja naknada za usluge savjetodavnog centra InvestEU, kao što je slučaj za postojeći EIAH u skladu s člankom 14. stavkom 4. Uredbe o EFSU-u (6) i što je ključno za poticanje kvalitetnih javnih ulaganja posebice među manjim javnim subjektima i onima koji imaju manje iskustva s financijskim instrumentima i složenim projektima;

34.

pozdravlja usmjerenost savjetodavnog centra na pružanje potpore za uspostavljanje platformi za ulaganje, posebice za prekogranična ulaganja; ističe da je i dalje potrebno podizati svijest o toj temi kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti koje nude platforme za ulaganje, posebice za lokalne i regionalne vlasti;

35.

izražava snažnu potporu dostupnosti savjetodavnog centra na lokalnoj razini, što bi trebalo utvrditi u dogovoru s relevantnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim vlastima i što hitnije primijeniti u državama članicama ili regijama koje se suočavaju s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU ili koje su suočene s problemom znatnog i trajnog manjka ulaganja;

36.

toplo pozdravlja usmjerenost savjetodavnog centra na prijenos znanja i izgradnju kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini, koje je OR već istaknuo te koji su ključni elementi u premošćivanju investicijskog jaza u svim regijama EU-a; U tu bi svrhu glavni cilj savjetodavnog centra trebao biti pomaganje lokalnim partnerima u provedbi da ojačaju svoje kapacitete tehničke podrške;

37.

ističe da se postojećim instrumentima za izgradnju kapaciteta koje financira EU ne zadovoljavaju potrebe lokalnih i regionalnih vlasti na uspješan način te da je njihov potencijal nedovoljno iskorišten; njih bi trebalo bolje promicati i koordinirati, a ključnu ulogu u tim naporima ima savjetodavni centar InvestEU;

38.

poziva Komisiju da osigura da se mogućnosti koje nudi savjetodavni centar InvestEU na odgovarajući način promiču među promotorima projekata, i to po potrebi putem putujućih kampanja ili lokalnih događanja koje je OR spreman podržati na odgovarajući način;

Portal InvestEU

39.

pozdravlja nastavak rada Europskog portala projekata ulaganja (EPPU) iz Plana ulaganja u predmetnom prijedlogu u obliku portala InvestEU; ističe da je OR partner EPPU-a te da ima aktivnu ulogu u njegovom podržavanju i promicanju, posebice među europskim lokalnim i regionalnim vlastima; Odbor će prema potrebi i dalje podržavati razvoj portala InvestEU;

40.

naglašava, međutim, da uspjeh ovog portala u velikoj mjeri ovisi o stjecanju kritične mase korisnika i da su potrebne daljnje aktivnosti informiranja i podizanja svijesti; stoga poziva buduće partnere u provedbi programa InvestEU da aktivno doprinose promicanju i promidžbi tog portala jer su zahvaljujući stalnom kontaktu s ulagačima i promotorima projekta u najprikladnijem položaju da to rade;

41.

slaže se sa stajalištem da uvrštavanje projekta na portal InvestEU ne treba smatrati jamstvom da će taj projekt dobiti potporu putem programa InvestEU ili bilo kojeg drugog instrumenta na europskoj ili drugoj razini; preporučuje da se dodatno pojasni da uvrštavanje na portal nije preduvjet za potporu bilo koje vrste, s obzirom na to da dostava projekta portalu mora ostati u potpunosti dobrovoljna.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Eurostat, skup podataka tec00011.

(2) Vlastiti izračuni na temelju Eurostatovih bruto investicija u fiksni kapital na razini NUTS 2: skup podataka nama_10r_2gfcf.

(3) Eurostat, skup podataka tec00022.

(4) Europska komisija, 7. izvješće o koheziji (str. 168.)

(5) Mišljenje OR-a „Financijski instrumenti za poticanje teritorijalnog razvoja” http://webapi.cor.europa.eu/documentsanonymous/cor-2015-01772-00-00-ac-tra-en.docx.

(6) Uredba (EU) 2015/1017.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/335

Mišljenje Europskog odbora regija – Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja

(2019/C 86/18)

Izvjestiteljica:

Olga ZRIHEN (BE/PES), zastupnica u Valonskom parlamentu

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore reformama

COM(2018) 391 final

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europske funkcije stabilizacije ulaganja

COM(2018) 387 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE – PROGRAM POTPORE REFORMAMA

Amandman 1.

Uvodna izjava (5)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Strukturne reforme mogu doprinijeti postizanju visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava i održivoj konvergenciji među državama članicama, što je od presudne važnosti za uspješno i nesmetano sudjelovanje u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Taj je visoki stupanj održive konvergencije posebno važan za države članice čija valuta nije euro u okviru njihova postupka pripreme za pridruživanje europodručju.

Strukturne reforme relevantne za EU koje su utvrđene u okviru europskog semestra mogu doprinijeti poboljšanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te postizanju visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava i održivoj konvergenciji među državama članicama, što je od presudne važnosti za uspješno i nesmetano sudjelovanje u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Taj je visoki stupanj održive konvergencije posebno važan za države članice čija valuta nije euro u okviru njihova postupka pripreme za pridruživanje europodručju.

Amandman 2.

Uvodna izjava (6)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Strukturne reforme u državama članicama još se uvijek u dovoljnoj mjeri ne provode u cijeloj Uniji. Iskustvo s provedbom mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika u okviru europskog semestra pokazuje da je, općenito govoreći, provedba strukturnih reformi bila spora i neujednačena te da bi trebalo pojačati i poticati napore koji se poduzimaju u okviru nacionalnih reformi.

Strukturne reforme relevantne za EU u državama članicama još se uvijek u dovoljnoj mjeri ne provode u cijeloj Uniji. Iskustvo s provedbom mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika u okviru europskog semestra pokazuje da je, općenito govoreći, provedba strukturnih reformi bila spora i neujednačena te da bi trebalo pojačati i poticati napore koji se poduzimaju u okviru nacionalnih reformi , prije svega povećanjem razine uključenosti lokalnih i regionalnih tijela odgovornih za provedbu većine utvrđenih reformskih potreba .

Amandman 3.

Uvodna izjava (15)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osiguralo da se reformama koje se podupiru Programom obuhvate sva ključna gospodarska i socijalna područja, Komisija bi financijsku i tehničku potporu u okviru Programa trebala pružati na zahtjev države članice u širokom rasponu područja politika koja uključuju područja upravljanja javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, poslovno okruženje, financijski sektor, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, održivi razvoj, zdravstvo i socijalnu skrb.

Kako bi se osiguralo da se reformama koje se podupiru Programom obuhvate sva relevantna područja politike , Komisija bi financijsku i tehničku potporu u okviru Programa trebala pružati na zahtjev države članice u širokom rasponu područja politika koja su povezana s ciljevima politika EU-a i uključuju područja upravljanja javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, poslovno okruženje, financijski sektor, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, održivi razvoj, zdravstvo i socijalnu skrb.

Amandman 4.

Uvodna izjava (17)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Kako bi se uzele u obzir dodatne potrebe u okviru Programa, države članice trebale bi imati mogućnost prenijeti u proračun Programa sredstva predviđena za podijeljeno upravljanje u okviru fondov a Unije u skladu s relevantnim postupkom . Prenesena sredstva trebalo bi izvršavati u skladu s pravilima tog Programa i upotrebljavati u korist predmetne države članice.	Država članica ili Komisija trebale bi imati mogućnost , u slučaju da sredstva koja se dodjeljuju u skladu s člankom 26. ovog prijedloga ne budu iskorištena, zatražiti prijenos tih sredstava u fondov e ESI u korist predmetne države članice.

Obrazloženje

Amandmanom se osigurava dosljednost s prijedlogom za izmjenu članka 21. Uredbe o zajedničkim odredbama sadržanim u relevantnom nacrtu mišljenja (COTER-VI-038). Prijenos bi također bio dosljedan jer se i Program potpore reformama i Uredba o zajedničkim odredbama temelje na članku 175. UFEU-a.

Amandman 5.

Uvodna izjava (19)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kada je riječ o instrumentu za provedbu reformi, potrebno je utvrditi vrste reformi koje bi trebale biti prihvatljive za financijsku potporu. Kako bi se osigurao njihov doprinos ostvarenju ciljeva Programa, prihvatljive reforme trebale bi biti one kojima se pristupa rješavanju problema utvrđenih u okviru postupka europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika, uključujući one predložene u okviru preporuka po državama članicama.

Obrazloženje

EK uspostavlja jasnu vezu između programa potrošnje i europskog semestra, koji može poslužiti svrsi samo ako se regionalne perspektive osnaže i uključe u njega.

Amandman 6.

Uvodna izjava (20)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se zajamčili odgovarajući poticaji državama članicama da dovrše strukturne reforme, primjereno je utvrditi maksimalni financijski doprinos koji im se stavlja na raspolaganje u okviru tog instrumenta za svaku fazu dodjele sredstava i u okviru svakog poziva na podnošenje prijedloga. Taj bi se maksimalni iznos doprinosa trebao izračunavati na temelju broja stanovnika država članica . Kako bi se osiguralo da su financijski poticaji raspoređeni tijekom cijelog razdoblja primjene Programa, sredstva bi se državama članicama trebala dodjeljivati u fazama. Državama članicama bi u prvoj fazi u trajanju od dvadeset mjeseci trebalo staviti na raspolaganje polovinu (11 000 000 000 EUR) ukupne financijske omotnice instrumenta za provedbu reformi te bi tijekom tog razdoblja one mogle dobiti sredstva unutar njihova maksimalnog dodijeljenog iznosa podnošenjem prijedloga reformskih obveza.

Kako bi se zajamčili odgovarajući poticaji državama članicama da dovrše strukturne reforme relevantne za EU , primjereno je utvrditi maksimalni financijski doprinos koji im se stavlja na raspolaganje u okviru tog instrumenta za svaku fazu dodjele sredstava i u okviru svakog poziva na podnošenje prijedloga. Taj bi se maksimalni iznos doprinosa trebao izračunavati na temelju pokazatelja koje treba donijeti u okviru kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. (BDP po stanovniku, nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata). Kako bi se osiguralo da su financijski poticaji raspoređeni tijekom cijelog razdoblja primjene Programa, sredstva bi se državama članicama trebala dodjeljivati u fazama. Državama članicama bi u prvoj fazi u trajanju od dvadeset mjeseci trebalo staviti na raspolaganje polovinu (11 000 000 000 EUR) ukupne financijske omotnice instrumenta za provedbu reformi te bi tijekom tog razdoblja one mogle dobiti sredstva unutar njihova maksimalnog dodijeljenog iznosa podnošenjem prijedloga reformskih obveza.

Amandman 7.

Uvodna izjava (23)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osiguralo preuzimanje odgovornosti i usredotočenost na relevantne reforme, države članice trebale bi utvrditi reformske obveze kao odgovor na izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra (uključujući izazove utvrđene u preporukama po državama članicama) i predložiti detaljan skup mjera za njihovu provedbu koji bi trebao sadržavati odgovarajuće ključne etape i ciljne vrijednosti te rokove za provedbu tijekom razdoblja od najviše tri godine. Tijekom cijelog postupka trebalo bi nastojati postići blisku suradnju između Komisije i država članica.

Kako bi se osiguralo preuzimanje odgovornosti i usredotočenost na relevantne reforme, države članice , uključujući sve razine vlasti, trebale bi utvrditi reformske obveze kao odgovor na izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra (uključujući izazove utvrđene u preporukama po državama članicama te nakon što se uzmu u obzir perspektive pojedinačnih regija ) i predložiti detaljan skup mjera za njihovu provedbu koji bi trebao sadržavati odgovarajuće ključne etape i ciljne vrijednosti te rokove za provedbu tijekom razdoblja od najviše tri godine. Države članice ujedno bi trebale navesti način na koji su relevantne postojeće mjere politika EU-a koordinirane radi pružanja podrške predloženim reformama. Tijekom cijelog postupka trebalo bi nastojati postići blisku suradnju između Komisije i država članica.

Amandman 8.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave (23)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice trebale bi navesti način na koji lokalna i regionalna tijela sudjeluju u ocjenjivanju reformskih potreba te u osmišljavanju, provedbi, praćenju i procjenjivanju reformskih obveza. To sudjelovanje bit će strukturirano i trajno u kontekstu europskog semestra kako bi lokalna i regionalna tijela mogla, kao punopravni partneri i od samog početka, sudjelovati u dijalogu s Europskom komisijom koji prethodi objavi izvješća i preporuka po državama članicama. Države članice odlučit će kako će organizirati takvo sudjelovanje u skladu sa svojim ustavnim uređenjem i trenutačnom raspodjelom ovlasti po razinama vlasti.

Amandman 9.

Uvodna izjava (31)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Za potrebe dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, obustavu, ukidanje i povrat sredstava. Plaćanja bi se trebala temeljiti na Komisijinoj pozitivnoj ocjeni ispunjenja reformskih obveza u državi članici. Obustava i ukidanje financijskog doprinosa trebali bi biti mogući ako država članica ne ispuni reformske obveze u zadovoljavajućoj mjeri. Kako bi se osigurao održivi utjecaj reformi nakon njihove provedbe, trebalo bi utvrditi razumno razdoblje kojim se definira trajnost reformi nakon plaćanja financijskog doprinosa. Razdoblje od pet godina trebalo bi se smatrati razumnim minimalnim razdobljem. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće postupke kako bi se osiguralo da se odlukom Komisije o obustavi, ukidanju ili povratu plaćenih iznosa poštuje pravo država članica na očitovanje.

Za potrebe dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, obustavu, ukidanje i povrat sredstava. Plaćanja bi se trebala vršiti u obliku godišnjih obroka i temeljiti se na Komisijinoj pozitivnoj ocjeni napretka u ispunjenj u reformskih obveza u državi članici. Obustava i ukidanje financijskog doprinosa trebali bi biti mogući ako država članica ne ispuni reformske obveze u zadovoljavajućoj mjeri. Kako bi se osigurao održivi utjecaj reformi nakon njihove provedbe, trebalo bi utvrditi razumno razdoblje kojim se definira trajnost reformi nakon plaćanja financijskog doprinosa. Razdoblje od pet godina trebalo bi se smatrati razumnim minimalnim razdobljem. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće postupke kako bi se osiguralo da se odlukom Komisije o obustavi, ukidanju ili povratu plaćenih iznosa poštuje pravo država članica na očitovanje.

Amandman 10.

Uvodna izjava (32)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kada je riječ o instrumentu za tehničku potporu, države članice su u okviru Programa potpore strukturnim reformama sve češće koristile tehničku potporu, više od početnih očekivanja. Gotovo su sve države članice zatražile potporu u okviru Programa potpore strukturnim reformama za sva područja politike koja su njime pokrivena. Zbog toga bi trebalo zadržati glavne značajke Programa potpore strukturnim reformama, uključujući mjere prihvatljive za financiranje u okviru instrumenta za tehničku potporu. Kako bi potaknuli lokalna i regionalna tijela na upotrebu instrumenata za tehničku pomoć, Europska komisija i nacionalne vlade trebale bi ih u potpunosti otvoriti svim razinama vlasti i aktivno promicati njihovu upotrebu.

Amandman 11.

Članak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Opći ciljevi

Program pruža potporu sljedećim općim ciljevima u svim državama članicama:

(a)

pridonijeti rješavanju problema strukturne prirode pri provedbi nacionalnih reformi kojima je cilj poboljšati rezultate nacionalnih gospodarstava i promicati otporne ekonomske i socijalne strukture u državama članicama te tako pridonijeti koheziji, konkurentnosti, produktivnosti, rastu i zapošljavanju i

(a)

pridonijeti rješavanju problema strukturne prirode pri provedbi nacionalnih reformi koje su u okviru europskog semestra prepoznate kao relevantne za EU i kojima je cilj promicati otporne ekonomske i socijalne strukture u državama članicama te tako pridonijeti koheziji, konkurentnosti, produktivnosti, rastu i zapošljavanju na razini EU-a i

(b)	pridonijeti jačanju administrativnih kapaciteta država članica koji su potrebni da bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočavaju institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

(b)	pridonijeti jačanju administrativnih kapaciteta država članica i njihovih lokalnih i regionalnih vlasti koji su potrebni da bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočavaju institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

Amandman 12.

Članak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Područje primjene

Opći i posebni ciljevi utvrđeni u člancima 4. i 5. odnose se na područja politike koja se odnose na koheziju, konkurentnost, produktivnost, istraživanja i inovacije, pametan, održiv i uključiv rast, zapošljavanje i ulaganja, a osobito na jedno ili više od sljedećeg:

Područje primjene

Opći i posebni ciljevi utvrđeni u člancima 4. i 5. odnose se na područja politike koja su relevantna za provedbu ciljeva Ugovora EU-a, povezana s nadležnostima EU-a i koja se odnose na koheziju, konkurentnost, produktivnost, istraživanja i inovacije, pametan, održiv i uključiv rast, zapošljavanje i ulaganja, a osobito na jedno ili više od sljedećeg:

Amandman 13.

Članak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 25 000 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2. Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:

maksimalno 22 000 000 000 EUR za instrument za provedbu reformi;

maksimalno 840 000 000 EUR za instrument za tehničku potporu;

maksimalno 2 160 000 000 EUR za instrument za konvergenciju;

i.	maksimalno 2 000 000 000 EUR za komponentu financijske potpore iz instrumenta i

ii.	maksimalno 160 000 000 EUR za komponentu tehničke potpore.

i.	maksimalno 2 000 000 000 EUR za komponentu financijske potpore iz instrumenta i

ii.	maksimalno 160 000 000 EUR za komponentu tehničke potpore.

Ako država članica izvan europodručja do 31. prosinca 2023. u okviru instrumenta za konvergenciju u određenom roku ne poduzme jasne korake za uvođenje jedinstvene valute, maksimalni iznos koji je toj državi članici dostupan u okviru komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju dodjeljuje se u skladu s člankom 26. instrumentu za provedbu reformi iz ovog stavka prvog podstavka točke (a). Komisija o tome donosi odluku nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti očituje o njezinim zaključcima.

3. Financijska omotnica za Program može obuhvaćati i troškove pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje Programom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka, aktivnosti informiranja i komunikacije, uključujući institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije ako su povezani s ciljevima ove Uredbe, troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i sve druge Komisijine troškove tehničke i administrativne pomoći koji se odnose na upravljanje Programom. U okviru svakog od tri instrumenta iz članka 3. troškovi mogu obuhvaćati troškove popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata tehničke potpore, na temelju troškova za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu strukturnih reformi.

3. U slučaju da sredstva koja se dodjeljuju u skladu s člankom 26. ovog prijedloga ne budu iskorištena, sredstva dodijeljena državi članici mogu se, na njezin zahtjev ili na prijedlog Komisije, prenijeti u fondove ESI u korist predmetne države članice.

4 . Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

4. Financijska omotnica za Program može obuhvaćati i troškove pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje Programom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka, aktivnosti informiranja i komunikacije, uključujući institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije ako su povezani s ciljevima ove Uredbe, troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i sve druge Komisijine troškove tehničke i administrativne pomoći koji se odnose na upravljanje Programom. U okviru svakog od tri instrumenta iz članka 3. troškovi mogu obuhvaćati troškove popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata tehničke potpore, na temelju troškova za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu strukturnih reformi.

5 . Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Obrazloženje

Amandman 14.

Članak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U Prilogu I. utvrđen je maksimalni financijski doprinos za svaku državu članicu iz ukupne omotnice instrumenta za provedbu reformi iz članka 7. stavka 2. točke (a). Taj maksimalni financijski doprinos izračunava se za svaku državu članicu s pomoću kriterija i metodologije iz tog priloga, a na temelju broja stanovnika svake države članice . Taj maksimalni financijski doprinos dostupan je za dodjelu svakoj državi članici, djelomično ili u cijelosti, u svakoj fazi i na temelju poziva na podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.

U Prilogu I. utvrđen je maksimalni financijski doprinos za svaku državu članicu iz ukupne omotnice instrumenta za provedbu reformi iz članka 7. stavka 2. točke (a). Taj maksimalni financijski doprinos izračunava se za svaku državu članicu s pomoću kriterija i metodologije iz tog priloga, a na temelju pokazatelja koje treba donijeti u okviru kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. (BDP po stanovniku, nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata) . Taj maksimalni financijski doprinos dostupan je za dodjelu svakoj državi članici, djelomično ili u cijelosti, u svakoj fazi i na temelju poziva na podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.

Amandman 15.

Članak 11. stavak 3. točka (e)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
aranžmani na nacionalnoj razini za učinkovito ispunjenje reformskih obveza u predmetnoj državi članici, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti i s njima povezane pokazatelje i	aranžmani na nacionalnoj razini za učinkovito ispunjenje reformskih obveza u predmetnoj državi članici, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti i s njima povezane pokazatelje ; način na koji su lokalne i regionalne vlasti sudjelovale u utvrđivanju reformskih obveza u kontekstu europskog semestra, kao i u njihovoj provedbi, praćenju i evaluaciji; i

Amandman 16.

Članak 11. stavak 3., nova točka nakon točke (e)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	određene mjere kojima se jamči usklađenost i koordinacija među Programom, ESI fondovima i drugim relevantnim programima financiranima sredstvima EU-a, kao dio internih aranžmana za ispunjenje reformskih obveza; one bi trebale obuhvaćati konkretan plan izgradnje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti;

Amandman 17.

Članak 11. stavak 9.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Odbor za ekonomsku politiku osnovan Odlukom Vijeća 2000/604/EZ o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku (1) može iznijeti svoje mišljenje o prijedlozima reformskih obveza koje dostave države članice.	Odbor za ekonomsku politiku osnovan Odlukom Vijeća 2000/604/EZ o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku1 iznosi svoje mišljenje o prijedlozima reformskih obveza koje dostave države članice.

Amandman 18.

Članak 12. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
U odluci iz stavka 1. određuje se iznos financijskog doprinosa koji se jednokratno i u cijelosti isplaćuje nakon što država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvari sve ključne etape i ciljne vrijednosti potrebne za ispunjenje svake reformske obveze.	U odluci iz stavka 1. određuje se iznos financijskog doprinosa koji se isplaćuje u godišnjim obrocima nakon što država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvari sve ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene za svaku godinu i potrebne za ispunjenje svake reformske obveze.
U odluci se određuje rok za ispunjenje reformskih obveza, koje traje najviše tri godine od datuma donošenja odluke. U odluci se utvrđuju i detaljni aranžmani i rokovi za ispunjenje reformskih obveza države članice i njezino izvješćivanje o tome u okviru postupka europskog semestra, relevantni pokazatelji ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima.	U odluci se određuje rok za ispunjenje reformskih obveza, koje traje najviše tri godine od datuma donošenja odluke. U odluci se utvrđuju i detaljni aranžmani i rokovi za ispunjenje reformskih obveza države članice i njezino izvješćivanje o tome u okviru postupka europskog semestra, relevantni pokazatelji ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima.

Amandman 19.

Članak 14.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Izvješćivanje države članice u okviru postupka europskog semestra	Izvješćivanje države članice u okviru postupka europskog semestra
Ne dovodeći u pitanje članak 12. stavak 3. drugi podstavak, predmetna država članica redovito u okviru postupka europskog semestra izvješćuje o ostvarenom napretku ispunjenja reformskih obveza. Države članice pozivaju se da u tu svrhu sadržaj nacionalnog programa reformi iskoriste za izvješćivanje o napretku i završetku provedbe reformi. Detaljni aranžmani i rokovi za izvješćivanje, uključujući način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima, utvrđuju se u odluci iz članka 12. stavka 1.	Ne dovodeći u pitanje članak 12. stavak 3. drugi podstavak, predmetna država članica redovito u okviru postupka europskog semestra izvješćuje o ostvarenom napretku ispunjenja reformskih obveza. Države članice pozivaju se da u tu svrhu sadržaj nacionalnog programa reformi iskoriste za izvješćivanje o napretku i završetku provedbe reformi , pored ostalog i o mjerama provedenima s ciljem jamčenja koordinacije među Programom, ESI fondovima i drugim relevantnim programima financiranima sredstvima EU-a. Detaljni aranžmani i rokovi za izvješćivanje, uključujući način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima, utvrđuju se u odluci iz članka 12. stavka 1. Komisija u skladu s time revidira svoje smjernice za nacionalne programe reformi.

Amandman 20.

Članak 19. stavak 2., nova točka nakon točke (e)

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	aktivnosti za izgradnju kapaciteta koje lokalna i regionalna tijela poduzimaju u kontekstu nacionalnih programa reformi. Lokalna i regionalna tijela moći će podnositi svoje zahtjeve u skladu sa specifičnom mogućnošću Programa te će biti izravni korisnici pružene tehničke potpore.

Amandman 21.

Članak 26.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
U Prilogu X. utvrđen je maksimalni financijski doprinos za svaku državu članicu iz ukupne financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (c) podtočke i. Taj maksimalni financijski doprinos izračunava se za svaku državu članicu koja ispunjava uvjete s pomoću kriterija i metodologije iz tog priloga, a na temelju broja stanovnika svake države članice te se primjenjuje u svakoj fazi dodjele i na temelju poziva na podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.	U Prilogu X. utvrđen je maksimalni financijski doprinos za svaku državu članicu iz ukupne financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (c) podtočke i. Taj maksimalni financijski doprinos izračunava se za svaku državu članicu koja ispunjava uvjete s pomoću kriterija i metodologije iz tog priloga, a na temelju pokazatelja koje treba donijeti u okviru kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. (BDP po stanovniku, nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata) te se primjenjuje u svakoj fazi dodjele i na temelju poziva na podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.
Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. drugi podstavak, taj maksimalni financijski doprinos dostupan je za dodjelu svakoj državi članici, djelomično ili u cijelosti, u svakoj fazi u okviru postupka dodjele u skladu s postupkom iz članka 10. i predstavlja dodatni doprinos uz financijski doprinos iz članka 9., koji se odobrava za dodatne reforme koje predmetna država članica poduzme u skladu s člankom 25.	Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. drugi podstavak, taj maksimalni financijski doprinos dostupan je za dodjelu svakoj državi članici, djelomično ili u cijelosti, u svakoj fazi u okviru postupka dodjele u skladu s postupkom iz članka 10. i predstavlja dodatni doprinos uz financijski doprinos iz članka 9., koji se odobrava za dodatne reforme koje predmetna država članica poduzme u skladu s člankom 25.

II. PREPORUKE ZA IZMJENE – EUROPSKA FUNKCIJA STABILIZACIJE ULAGANJA

Amandman 22.

Uvodna izjava (8)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Konkretno, radi pružanja potpore državama članicama čija je valuta euro kako bi im se omogućilo da bolje odgovore na gospodarske okolnosti koje se brzo mijenjaju te stabiliziraju svoja gospodarstva održavanjem razina javnih ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova, trebalo bi uspostaviti europsku funkciju stabilizacije ulaganja. Europska funkcija stabilizacije ulaganja trebala bi pridonijeti javnim ulaganjima na svim razinama vlasti jer su lokalne i regionalne vlasti odgovorne za 66 % ulaganja i jer njihova ulaganja još nisu dosegnula razinu prije krize. Omogućivanjem lokalnim i regionalnim vlastima da zadrže svoju razinu ulaganja spriječilo bi se daljnje pogoršanje asimetričnih šokova.

Obrazloženje

Potrebno je naglasiti važnost lokalne i regionalne razine u kontekstu ulaganja.

Amandman 23.

Uvodna izjava (15)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Država članica koja zahtijeva potporu europske funkcije stabilizacije ulaganja trebala bi ispunjavati stroge kriterije prihvatljivosti na temelju usklađenosti s odlukama i preporukama iz Unijina okvira za fiskalni i ekonomski nadzor u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje potpore europske funkcije stabilizacije ulaganja kako se ne bi smanjio poticaj za tu državu članicu da nastavi s razboritim proračunskim politikama.

Država članica koja zahtijeva potporu europske funkcije stabilizacije ulaganja trebala bi ispunjavati stroge kriterije prihvatljivosti na temelju usklađenosti s odlukama i preporukama iz Unijina okvira za fiskalni i ekonomski nadzor , uključujući i Komunikaciju Komisije „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (1a) , u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje potpore europske funkcije stabilizacije ulaganja i usklađenosti s kodeksom konvergencije koji sadržava kriterije koji omogućuju veće preuzimanje odgovornosti, kako se ne bi smanjio poticaj za tu državu članicu da nastavi s razboritim i održivim proračunskim politikama.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 24.

Uvodna izjava (21)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice trebale bi ulagati potporu primljenu u okviru europske funkcije stabilizacije ulaganja u prihvatljiva javna ulaganja te općenito održavati razinu javnih ulaganja u odnosu na prosječnu razinu javnih ulaganja tijekom posljednjih pet godina kako bi se osiguralo ostvarenje cilja ove Uredbe. U tom pogledu očekuje se da bi države članice trebale dati prednost očuvanju prihvatljivih ulaganja u programima za koje se dodjeljuje potpora Unije u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Međutim, ako zbog ozbiljnosti krize država članica ne može održati razinu javnih ulaganja na koju se obvezala kad je primala potporu, Europska bi komisija trebala utvrditi nižu razinu javnih ulaganja koju bi država članica trebala zajamčiti.

Obrazloženje

Može se dogoditi da je kriza toliko ozbiljna da država članica ne može održati razinu javnih ulaganja na koju se obvezala kad je primala potporu. U tom bi slučaju Europska komisija trebala moći utvrditi nižu razinu javnih ulaganja koje bi država članica trebala ostvariti.

Amandman 25.

Uvodna izjava (33)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Europska funkcija stabilizacije ulaganja trebala bi se smatrati prvim korakom kako bi se tijekom vremena razvio punopravni mehanizam osiguranja za potrebe makroekonomske stabilizacije. Trenutačno bi se europska funkcija stabilizacije ulaganja temelji la na zajmovima i dodjeli subvencija kamata. Istodobno nije isključeno da će ESM ili njegov pravni sljednik u budućnosti sudjelovati pružanjem financijske pomoći državama članicama čija je valuta euro koje se suočavaju s nepovoljnim gospodarskim uvjetima radi potpore javnim ulaganjima. Osim toga, u budućnosti bi se mogao uspostaviti dobrovoljni mehanizam osiguranja s kapacitetom zaduživanja na temelju dobrovoljnih doprinosa država članica kako bi se osigurao snažan instrument za potrebe makroekonomske stabilizacije u slučaju asimetričnih šokova.

Europska funkcija stabilizacije ulaganja trebala bi se smatrati prvim korakom kako bi se tijekom vremena razvio punopravni mehanizam osiguranja za potrebe makroekonomske stabilizacije. Isprva bi se europska funkcija stabilizacije ulaganja trebala temelji ti na zajmovima i dodjeli subvencija kamata. Istodobno bi ESM ili njegov pravni sljednik mogao sudjelovati pružanjem financijske pomoći državama članicama čija je valuta euro koje se suočavaju s nepovoljnim gospodarskim uvjetima radi potpore javnim ulaganjima. Osim toga, mora se uspostaviti mehanizam osiguranja s kapacitetom zaduživanja na temelju doprinosa država članica kako bi se osigurao snažan instrument za potrebe makroekonomske stabilizacije u slučaju asimetričnih šokova.

Obrazloženje

Pojašnjava se tekst uvodne izjave 33. na temelju prijedloga odgovarajućih izmjena u nacrtu izvješća Reimera Bögea (EPP/DE) i Pervenche Berès (S&D/FR) predstavljenog u odboru ECON Europskog parlamenta.

Amandman 26.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

odluci Vijeća kojom se utvrđuje da nije poduzeto učinkovito djelovanje za smanjenje njezina prekomjernog deficita u skladu s člankom 126. stavkom 8. ili člankom 126. stavkom 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tijekom razdoblja od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje potpore europske funkcije stabilizacije ulaganja;

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 27.

Članak 5. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U godini nakon isplate zajma europske funkcije stabilizacije ulaganja Komisija ispituje je li dotična država članica ispunila kriterije iz stavka 1. Komisija posebno provjerava i opseg u kojem je dotična država članica zadržala razinu prihvatljivih javnih ulaganja iz programa za koje se dodjeljuje potpora Unije u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Ako Komisija, nakon što je saslušala dotičnu državu članicu, zaključi da uvjeti iz stavka 1. nisu ispunjeni, ona donosi odluku:

i.	kojom se zahtijeva prijevremena otplata cijelog ili dijela zajma europske funkcije stabilizacije ulaganja, prema potrebi; i

ii.	kojom se utvrđuje da nakon otplate zajma europske funkcije stabilizacije ulaganja država članica nema pravo na subvenciju kamate.

i.	kojom se zahtijeva prijevremena otplata cijelog ili dijela zajma europske funkcije stabilizacije ulaganja, prema potrebi; i

ii.	kojom se utvrđuje da nakon otplate zajma europske funkcije stabilizacije ulaganja država članica nema pravo na subvenciju kamate.

Međutim, Komisija bi isto tako mogla zaključiti da zbog učinka krize predmetna država članica nije mogla održati razinu javnih ulaganja utvrđenu u stavku 1.

Komisija donosi svoju odluku bez nepotrebnog odgađanja te je objavljuje.

Obrazloženje

Može se dogoditi da je kriza toliko ozbiljna da države članice ne mogu održati razinu javnih ulaganja na koju su se obvezale kad su primale potporu. U tom bi slučaju Europska komisija trebala moći utvrditi nižu razinu javnih ulaganja koju bi države članice trebale ostvariti.

Amandman 28.

Članak 22. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
primjerenost razvijanj a mehanizma dobrovoljnog osiguranja za potrebe makroekonomske stabilizacije.	opcije za razvijanj e punopravnog mehanizma osiguranja za potrebe makroekonomske stabilizacije.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

III. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

O Programu potpore reformama

naglašava da su strukturne reforme relevantne za EU i s dodanom vrijednošću za EU ključne za jamčenje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, otpornosti i konvergencije unutar Unije te EMU-a; ističe da je ukupno gledajući provedba preporuka po državama članicama o strukturnim reformama relevantnima za EU nezadovoljavajuća, što je uzrokovano manjkom odgovornosti i nedostatnim administrativnim kapacitetima na svim razinama vlasti;

izražava žaljenje zbog toga što Europska komisija još uvijek nije definirala pojam „strukturne reforme” u kontekstu ekonomskog upravljanja EU-om i moguće potpore iz programa EU-a kao što je Program potpore reformama. U tom kontekstu ponovno naglašava da bi u skladu s načelom supsidijarnosti opseg strukturnih reformi koje su prihvatljive za potporu EU-a trebalo ograničiti na politička područja koja su važna za provedbu ciljeva Ugovora EU-a i izravno se odnose na nadležnosti EU-a. Odbor regija odbija svaki prijedlog za financiranje EU-a kojim se pruža potpora strukturnim reformama u državama članicama koje nisu jasno određene i podvrgnute prethodnoj transparentnoj procjeni europske dodane vrijednosti i koje se izravno ne odnose na nadležnosti EU-a iz Ugovora. U tom kontekstu Odbor regija upućuje na svoju rezoluciju od 1. veljače 2018. u kojoj odbacuje prijedlog Europske komisije za uredbu o izmjeni Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013 od 6. prosinca 2017. (2);

pozdravlja ideju o pružanju potpore državama članicama koje su spremne sudjelovati u provedbi dalekosežnih reformskih obveza utvrđenih u kontekstu europskog semestra davanjem financijskih doprinosa i pružanjem tehničke pomoći; naglašava da bi ciljeve održivog razvoja trebalo što prije obuhvatiti europskim semestrom i uskladiti s dugoročnim investicijskim ciljevima kohezijske politike EU-a za razdoblje 2021. – 2027.;

pozdravlja ideju o instrumentu za konvergenciju za države članice koje su poduzele jasne korake prema uvođenju eura, kao i o pružanju financijskih doprinosa i tehničke pomoći;

smatra da dodjeljivanje ukupne financijske omotnice Programa na temelju broja stanovnika ne bi bilo u skladu s kohezijskim ciljem iz Ugovora koji je pravna osnovna Programa (članak 175. UFEU-a); naglašava da bi odgovarajući ključ dodjele sredstava trebali predstavljati pokazatelji utvrđeni za potrebe kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. (BDP po stanovniku, nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata); naglašava da bi se tim pristupom dosljedno uzimala u obzir činjenica da su nekim državama članicama koje su poduzele jasne korake prema uvođenju eura reforme manje potrebne nego nekim trenutačnim članicama europodručja;

izražava dvojbu da isplaćivanje jednokratnog iznosa državi članici nakon provedbe većeg paketa reformi možda neće biti dovoljno poticajno za provođenje takve reforme; izražava zabrinutost da bi isplata jednokratnog iznosa tek nakon provedbe reformi dodatno oslabila motivaciju;

izražava snažnu podršku ideji da bi se preporukama po državama članicama trebalo promicati ulaganja u jednakoj mjeri kao što se promiču reforme zakonodavstva; naglašava da bi preporuke po državama članicama koje se odnose na ulaganja trebale biti usklađene s dugoročnom ulagačkom perspektivom u okviru ESI fondova; ističe da je nedavna studija koju je proveo GU EMPL pokazala da je u razdoblju 2012. – 2015. 62 % svih reformskih potreba utvrđenih u kontekstu europskog semestra bilo obuhvaćeno opsegom intervencije strukturnih fondova te da je u okviru operativnih programa odgovoreno na 42 % takvih potreba; naglašava da bi Program trebao koordinirati sve relevantne programe potrošnje EU-a; predlaže omogućivanje prijenosa sredstava iz Programa u ESI fondove;

ističe da bi zbog Programa europski semestar postao još važniji jer bi se pružala potpora samo strukturnim reformama utvrđenima u kontekstu semestra; naglašava da je stoga ključno poboljšanje europskog semestra u pogledu učinkovitosti i preuzimanja odgovornosti za reformske obveze na temelju načela partnerstva i povećane transparentnosti lokalnih i regionalnih tijela; naglašava da bi neovisna tijela kao što su nacionalni fiskalni odbori i nacionalni odbori za produktivnost trebala pomoći svim razinama vlasti i relevantnim dionicima pri procjeni reformskih potreba i praćenju provedbe Programa;

ističe da se 36 % svih preporuka po državama članicama izdanih 2018. izravno odnosi na ulogu gradova i regija, u čemu se odražava trenutačna raspodjela ovlasti po razinama vlasti te da se, kada se u obzir uzmu i preporuke koje se samo neizravno odnose na ulogu lokalnih i regionalnih tijela i čiji se učinak razlikuje s obzirom na teritorij, 83 % svih preporuka odnosi na teritorij;

10.

stoga naglašava da bi lokalna i regionalna tijela trebala sudjelovati u europskom semestru od samog početka u svojstvu partnera u okviru njegove izrade i provedbe s ciljem jamčenja preuzimanja odgovornosti i učinkovite provedbe strukturnih reformi te da bi to trebao postati kriterij za procjenjivanje vjerodostojnosti mehanizama provedbe paketa reformi; ustraje na svojem prijedlogu o uspostavi kodeksa postupanja za sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u semestru; pozdravlja to što je Europski parlament u srpnju 2018. usvojio izmjene Uredbe o Programu potpore strukturnim reformama, naglašavajući nužnost sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti u pripremi i provedbi strukturnih reformi;

11.

ističe da preliminarni rezultati tekuće studije koju je naručio Odbor regija pokazuju da pitanje izgradnje kapaciteta gradova i regija nije zadovoljavajuće riješeno u okviru trenutačnog VFO-a; ističe da postoji izazov koji se odnosi na administrativne kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti, na koji se, izravno ili neizravno, odnosi 68 % preporuka po državama članicama za 2018. godinu; u tom pogledu naglašava da bi se uspostavom programa Erasmus za lokalne predstavnike mogao olakšati prijenos znanja i najbolje prakse;

12.

izražava žaljenje zbog nedostatka odgovarajućih dokaza o mjeri u kojoj su se lokalne i regionalne vlasti koristile Programom potpore strukturnim reformama; naglašava da bi trebalo proaktivno poticati pristup lokalnih i regionalnih vlasti instrumentu tehničke pomoći u okviru Programa na svim razinama vlasti; ponavlja svoj zahtjev za osmišljavanje jedinstvenih i transparentnih smjernica za koordiniranje svih mjera koje financira EU, a kojima se pruža tehnička pomoć i potpora izgrađivanju kapaciteta u okviru novog VFO-a;

13.

potiče integrirane teritorijalne pristupe, osmišljene u skladu s procesom odozdo prema gore, za promicanje povoljnih ekosustava za provedbu strukturnih reformi relevantnih za EU;

14.

žali zbog toga što je Europska komisija odlučila dodijeliti sredstva Programu potpore reformama kojim se upravlja na središnjoj razini, dok je smanjila sredstva za programe pod podijeljenim upravljanjem i s europskom dodanom vrijednošću, kao što su programi u okviru kohezijske politike EU-a;

O europskoj funkciji stabilizacije ulaganja

15.

ističe da su zbog strukturnih faktora države članice izložene velikim asimetričnim šokovima koji uzrokuju znatna smanjenja javnih ulaganja, prije svega na lokalnoj i regionalnoj razini, i stvaraju negativna prelijevanja na druge države članice;

16.

slaže se s Komisijom da je javna ulaganja potrebno zaštititi od asimetričnih šokova; podsjeća da su lokalna i regionalna tijela odgovorna za više od 66 % javnih ulaganja u EU-u; podsjeća da ulaganja na regionalnoj razini još nisu dosegnula razine prije krize; naglašava bi se zaštita od učinka asimetričnih šokova trebala zajamčiti za ulaganja na svim razinama vlasti;

17.

pozdravlja prijedlog za europsku funkciju stabilizacije ulaganja kojom se nacionalne fiskalne politike nastoji učiniti otpornijima na asimetrične šokove uz ostvarenje dugoročne održivosti; smatra da bi to mogao biti prvi korak prema tome da se ekonomskoj i monetarnoj uniji osigura privremeni mehanizam za ublažavanje šokova;

18.

ističe da se prijedlogom omogućuje buduće nadograđivanje Programa i ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da s vremenom razvije dalekosežni mehanizam osiguranja za potrebe ekonomske stabilizacije, kao što je fond za „crne dane”;

19.

dijeli stajalište Komisije da bi samo države članice koje poštuju široki okvir upravljanja EU-om i koje ostvaruju napredak u pogledu konvergencije trebale imati pravo na primjenu europske funkcije stabilizacije ulaganja kako bi se izbjegli trajni prijenosi i moralni hazard;

20.

ističe bi europska funkcija stabilizacije ulaganja započela sa zajmovima i relativno malim iznosima bespovratnih sredstava; smatra da bi fiskalni kapacitet trebao biti dovoljno velik da bude učinkovit; izražava zabrinutost u pogledu dostatnosti najvećeg mogućeg iznosa zajmova od 30 milijardi EUR u slučaju ozbiljne krize koja bi utjecala na nekoliko država članica;

21.

pozdravlja prijedlog Komisije o tome da bi instrument europske stabilizacije ulaganja trebao dopunjavati postojeće instrumente kao što su europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) te da se ne bi smio preklapati s Europskim stabilizacijskim mehanizmom, unatoč donekle sličnom opsegu; međutim, napominje da se makroekonomska stabilizacija trenutačno ne smatra izričitim ciljem proračuna EU-a, što ograničava moguće učinke europske funkcije stabilizacije ulaganja;

22.

ističe da se pojmom „asimetrični šokovi” može obuhvatiti i kriza likvidnosti; smatra da je primjereni odgovor na krizu likvidnosti program izravnih monetarnih transakcija (OMT) Europske središnje banke, čiji je preduvjet da država članica sudjeluje u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ali ne i u EISF-u.

Bruxelles, 5. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Odluka Vijeća 2000/604/EZ od 29. rujna 2000. o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku (SL L 257, 11.10.2000., str. 28.).

(1a) COM(2015) 12 final, 13.1.2015.

(1) COM(2015) 12 final, 13.1.2015.

(2) COM(2017) 826 final.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/353

Mišljenje Europskog odbora regija o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode

(2019/C 86/19)

Izvjestitelj:

Oldřich VLASÁK (CZ/ECR), član Vijeća Grada Hradec Králova

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode

COM(2018) 337 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Operateri postrojenja za obnovu vode osiguravaju da obnovljena voda namijenjena uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. na izlazu iz postrojenja za obnovu vode (točka usklađenosti) ispunjuje sljedeće:	1. Operateri postrojenja za obnovu vode osiguravaju da obnovljena voda namijenjena uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. na ulazu u sustav krajnjeg korisnika (točka usklađenosti) ispunjuje sljedeće:

Obrazloženje

Ovo je posljednja točka na kojoj operater postrojenja za recikliranje otpadnih voda može biti smatran odgovornim za svoj proizvod. Stoga je daljnje održavanje kvalitete obnovljene vode, npr. pri njezinom akumuliranju i skladištenju, dužnost krajnjeg korisnika.

Amandman 2.

Članak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 6.

Zahtjev za izdavanje dozvole za isporuku obnovljene vode

1. Za svaku isporuku obnovljene vode namijenjene uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. potrebna je dozvola.

2. Operater podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole nadležnom tijelu države članice u kojoj postrojenje za obnovu vode radi ili je planirano da će raditi.

3. Zahtjev sadržava sljedeće:

(a)	plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode izrađen u skladu s člankom 5. stavkom 2.;

(a)	plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode izrađen u skladu s člankom 5. stavkom 2.;

(b)	opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati minimalne zahtjeve za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;

(b)	opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati minimalne zahtjeve za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;

(c)	opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati dodatne zahtjeve predložene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode.

(c)	opis načina na koji će operater postrojenja za obnovu vode poštovati dodatne zahtjeve predložene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode.

4. Države članice od krajnjeg korisnika zahtijevaju ili da podnese zahtjev za dozvolu ili da dostavi obavijest o uporabi obnovljene vode kako je utvrđeno u odjeljku 1. Priloga I.

5. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom, krajnji korisnik podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole odnosno obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj postrojenje za obnovu vode radi ili je planirano da će raditi.

Obrazloženje

Kao što proizlazi iz sadržaja Uredbe, EU ne smatra da je obnovljena voda isti (sigurni) proizvod kao i voda za piće, čega bi trebao biti svjestan i krajnji korisnik, koji bi isto tako trebao preuzeti odgovornost za uporabu takve vode. Stoga države članice od krajnjeg korisnika zahtijevaju ili da podnese zahtjev za dozvolu ili da dostavi obavijest o uporabi obnovljene vode. Kompenzaciju za krajnjeg korisnika predstavlja činjenica da će mu taj novi proizvod u doba suše, kada drugi propisi budu ograničavali crpljenje površinskih ili podzemnih voda, omogućiti da održi svoju proizvodnju usjeva (a često i s njom povezan uzgoj stoke).

Nadležna tijela ujedno moraju znati za što se koristi obnovljena voda, ali dozvola nije potrebna.

Amandman 3.

Članak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 7.

Izdavanje dozvole

Članak 7.

Izdavanje dozvole

1. Za potrebe ocjenjivanja zahtjeva nadležno se tijelo prema potrebi savjetuje i razmjenjuje informacije s:

(a)	drugim relevantnim tijelima iste države članice, a posebno s vodnogospodarskim tijelom ako ono nije ujedno i nadležno tijelo;

(a)	drugim relevantnim tijelima iste države članice, a posebno s vodnogospodarskim tijelom ako ono nije ujedno i nadležno tijelo;

(b)	kontaktnim točkama u državama članicama na koje bi to moglo imati utjecaja, koje su određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.

(b)	kontaktnim točkama u državama članicama na koje bi to moglo imati utjecaja, koje su određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.

2. Nadležno tijelo u roku od tri mjeseca od zaprimanja potpunog zahtjeva kako je navedeno u članku 6. stavku 3. točki (a) odlučuje o izdavanju dozvole. Ako je zbog složenosti zahtjeva nadležnom tijelo potrebno više vremena za odlučivanje, o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva i navodi očekivani datum izdavanja dozvole te razloge za produljenje razdoblja odlučivanja.

3. Ako nadležno tijelo odluči izdati dozvolu, ono utvrđuje uvjete koji se primjenjuju, a koji, prema potrebi, uključuju sljedeće:

(a)	uvjete u pogledu minimalnih zahtjeva za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;

(a)	uvjete u pogledu minimalnih zahtjeva za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;

(b)	uvjete u pogledu dodatnih zahtjeva predloženih u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode;

(b)	uvjete u pogledu dodatnih zahtjeva predloženih u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode;

(c)	sve ostale uvjete koji su potrebni za daljnje ublažavanje svih neprihvatljivih rizika za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš.

(c)	sve ostale uvjete koji su potrebni za daljnje ublažavanje svih neprihvatljivih rizika za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš.

4. Dozvola se redovito preispituje, a najmanje svakih pet godina te se prema potrebi mijenja.

5. Nadležno tijelo u državi članici kojemu je korisnik dostavio obavijest ili dozvolu obvezuje krajnjeg korisnika da obnovljenu vodu koristi isključivo u skladu s tablicom 1. u odjeljku 2. Priloga I. Uredbi.

Obrazloženje

Amandman 4.

Članak 8. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 8.

Provjera usklađenosti

Članak 8.

Provjera usklađenosti

1. Nadležno tijelo provjerava usklađenost obnovljene vode s uvjetima utvrđenima u dozvoli na točki usklađenosti. Provjera usklađenosti provodi se:

(a)	provjerama na terenu ;

(a)

provjerama usklađenosti u objektima pružatelja usluge ili krajnjeg korisnika, kako je utvrđeno u odgovarajućoj dozvoli. Te se provjere provode u skladu sa standardima i normama dotične države za uzorkovanje i analizu. Također bi trebalo uzeti u obzir ISO norme kvalitete obnovljene vode za navodnjavanje u različitim razredima, ovisno o vrsti biljaka koje se zalijevaju. Svaka država članica određuje učestalost kontrola na temelju analize rizika, pri čemu se u slučaju visokog rizika kontrole provode učestalije;

(b)	upotrebom podataka o praćenju dobivenima u skladu s ovom Uredbom i direktivama 91/271/EEZ i 2000/60/EZ;

(b)	na neki drugi primjeren način kako bi kvalitetu obnovljene vode jamčili ne samo dobavljači, nego i krajnji korisnici .

(c)	na neki drugi primjeren način.

2. U slučaju neusklađenosti nadležno tijelo od operatera postrojenja za obnovu vode zahtijeva da odmah poduzme sve potrebne mjere kako bi ponovno uspostavio usklađenost.

3. Ako neusklađenost uzrokuje znatan rizik za okoliš ili za zdravlje ljudi, operater postrojenja za obnovu vode odmah obustavlja svaku daljnju isporuku obnovljene vode sve dok nadležno tijelo ne utvrdi da je usklađenost ponovno uspostavljena.

4. U slučaju incidenta koji utječe na usklađenost sa uvjetima dozvole, operater postrojenja za obnovu vode odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo i krajnje korisnike na koji bi to moglo utjecati te nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu učinaka tog incidenta.

5. Krajnji korisnik nadležnim nacionalnim tijelima za poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju omogućuje redovitu provjeru svojih proizvoda.

Obrazloženje

Ovaj je članak ključan za uspjeh cijele Uredbe; međutim, tekst stavka 1. jednostavno je nejasan i beskoristan za praktičnu provedbu Uredbe.

U pogledu točke (a)

Nedostaje jednoznačna napomena o tome na kojem će se mjestu obavljati provjere i što će se točno provjeravati. Ovdje bi trebalo barem uputiti na odgovarajuće norme za uzorkovanje i analizu i na ISO normu kvalitete obnovljene vode za navodnjavanje u različitim razredima, ovisno o vrsti biljaka koje se zalijevaju. Učestalost provjera mora se temeljiti na povezanim rizicima. Kako bi se potaknula ponovna uporaba vode, moraju se pronaći pojednostavljeni administrativni aranžmani za mala postrojenja niskog rizika.

U pogledu točke (b)

Ovdje se ne vidjeti nikakva povezanost sa spomenutim direktivama EU-a (91/271 i 2000/60). Podaci dobiveni na temelju tih direktiva podaci su o kvaliteti pročišćenih otpadnih voda, što nema nikakve veze s kvalitetom obnovljenih otpadnih voda jer će one (uz rijetke iznimke) biti podvrgnute daljnjem pročišćavanju još u postrojenjima za obnovu otpadnih voda.

U pogledu stavka 5.

Cijeli članak 8. ne sadržava nikakve odredbe o nadzoru sigurnosti samih poljoprivrednih proizvoda, uključujući površine navodnjene obnovljenom vodom. Ta bi se obveza trebala nametnuti krajnjem korisniku, a za traženje provjera bilo bi zaduženo nadležno tijelo poljoprivredne (prehrambene) inspekcije ili sanitarne službe.

Amandman 5.

Članak 10. – Izmijeniti

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Obavješćivanje javnosti

1. Ne dovodeći u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ, države članice osiguravaju da su javnosti na internetu dostupne dostatne i ažurirane informacije o ponovnoj uporabi vode. Te informacije uključuju sljedeće:

(a)	količinu i kvalitetu obnovljene vode isporučene u skladu s ovom Uredbom;

(a)	količinu i kvalitetu obnovljene vode isporučene u skladu s ovom Uredbom;

(b)	postotak obnovljene vode koja je u državi članici isporučena u skladu s ovom Uredbom u odnosu na ukupnu količinu pročišćenih komunalnih otpadnih voda;

(b)	postotak obnovljene vode koja je u državi članici isporučena u skladu s ovom Uredbom u odnosu na ukupnu količinu pročišćenih komunalnih otpadnih voda;

(c)	dozvole koje su izdane ili izmijenjene u skladu s ovom Uredbom, uključujući uvjete koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 7. stavkom 3.;

(c)	dozvole koje su izdane ili izmijenjene u skladu s ovom Uredbom, uključujući uvjete koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 7. stavkom 3.;

(d)	rezultate provjere usklađenosti provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1.;

(d)	rezultate provjere usklađenosti provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1.;

(e)	kontaktne točke određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.

(e)	kontaktne točke određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.

2. Informacije iz stavka 1. ažuriraju se najmanje jednom godišnje.

3. Komisija može provedbenim aktima utvr diti detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.

3. Komisija provedbenim aktima utvr đuje detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.

Obrazloženje

Predlažemo zamjenu izraza „može utvrditi” izrazom „utvrđuje” kako bi se pojasnila nedvosmislena narav obveza koje proizlaze iz Uredbe.

Amandman 6.

Članak 12. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
3. Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući pristup pravosuđu.	3. Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući pristup pravosuđu.
U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja promi če zaštit u okoliša i ispunjuje zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).	U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja se specijalizirala za promi canje zaštit e okoliša i koja ispunjuje zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).
Isto se tako smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).	Isto se tako smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).

Obrazloženje

Odbor regija ne smatra da se Uredba o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode mora izričito baviti pitanjem nevladinih organizacija. S druge strane, Odbor regija ne želi ograničiti prava nevladinih organizacija koje djeluju u području okoliša. Predloženim amandmanom precizira se koje nevladine organizacije mogu koristiti ta prava.

Amandman 7.

Članak 17.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Stupanje na snagu i primjena	Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.	Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od … [godin u dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].	Primjenjuje se od … [ tri godin e od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.	Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Obrazloženje

Razdoblje od godine dana ne bi bilo dovoljno za ostvarivanje poboljšanja u području pročišćavanja vode, opreme, uporabe, provjera, procjene rizika i usklađivanja regulatornih sustava.

Amandman 8.

PRILOG I.

Odjeljak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

PRILOG I.

UPORABE I MINIMALNI ZAHTJEVI

Odjeljak 1. Uporabe obnovljene vode kako je navedeno u članku 2.

PRILOG I.

UPORABE I MINIMALNI ZAHTJEVI

Odjeljak 1. Uporabe obnovljene vode kako je navedeno u članku 2.

(a)	Poljoprivredno navodnjavanje Poljoprivredno navodnjavanje znači navodnjavanje sljedećih vrsta poljoprivrednih kultura:

(a)	Poljoprivredno navodnjavanje Poljoprivredno navodnjavanje znači navodnjavanje sljedećih vrsta poljoprivrednih kultura:

—	prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se konzumiraju sirove, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se jedu sirove ili neprerađene,

—	prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se prerađuju, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se ne jedu sirove nego nakon postupka obrade (npr. kuhane, industrijski prerađene),

—	neprehrambenih poljoprivrednih kultura, a to su poljoprivredne kulture koje nisu namijenjene prehrani ljudi (npr. pašnjaci, krmno bilje, vlakna, ukrasno bilje, sjemenski usjevi, energetski usjevi i livadske kulture).

—	prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se konzumiraju sirove, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se jedu sirove ili neprerađene,

—	prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se prerađuju, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se ne jedu sirove nego nakon postupka obrade (npr. kuhane, industrijski prerađene),

—	neprehrambenih poljoprivrednih kultura, a to su poljoprivredne kulture koje nisu namijenjene prehrani ljudi (npr. pašnjaci, krmno bilje, vlakna, ukrasno bilje, sjemenski usjevi, energetski usjevi i livadske kulture).

(b)	Navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova i vrtova za javnu upotrebu (na primjer za rekreaciju i sport)

Obrazloženje

Predlažemo povećanje područja primjene – uz istodobno ograničavanje na navodnjavanje – na upotrebu u poljoprivrednom navodnjavanju i u navodnjavanju zelenih površina, parkova i vrtova u gradskim područjima. To je zato što se u tu svrhu mogu primijeniti isti pristupi i minimalni zahtjevi za kvalitetu reciklirane vode kao i u slučaju navodnjavanja u poljoprivredi. Korištenje obnovljene vode u te svrhe u gospodarenju komunalnim vodama može znatno pridonijeti i rješavanju problema znatnog zagrijavanja središta gradova u doba suše.

Amandman 9.

PRILOG I.

Odjeljak 2.

Tablica 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Tablica 1. Razredi kvalitete obnovljene vode te dopuštena uporaba u poljoprivredi i metoda navodnjavanja

Tablica 1. Razredi kvalitete obnovljene vode te dopuštena uporaba u poljoprivredi , navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova i vrtova za javnu upotrebu i metoda navodnjavanja

Razred minimalne kvalitete obnovljene vode	Kategorija poljoprivrednih kultura	Metoda navodnjavanja
A	Sve prehrambene poljoprivredne kulture, uključujući korjenaste kulture koje se konzumiraju sirove te prehrambene poljoprivredne kulture čiji jestivi dio dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom	Sve metode navodnjavanja
B	Prehrambene poljoprivredne kulture koje se konzumiraju sirove i čiji jestivi dio raste iznad zemlje i ne dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom, prehrambene poljoprivredne kulture koje se prerađuju i neprehrambene poljoprivredne kulture uključujući kulture kojima se hrane životinje od kojih se proizvodi mlijeko ili meso	Sve metode navodnjavanja
C		Samo navodnjavanje kapanjem (*1)
D	Industrijski, energetski i sjemenski usjevi	Sve metode navodnjavanja

Razred minimalne kvalitete obnovljene vode	Kategorija poljoprivrednih kultura	Metoda navodnjavanja
A	Sve prehrambene poljoprivredne kulture, uključujući korjenaste kulture koje se konzumiraju sirove te prehrambene poljoprivredne kulture čiji jestivi dio dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom ; navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova i vrtova za javnu upotrebu	Sve metode navodnjavanja
B	Prehrambene poljoprivredne kulture koje se konzumiraju sirove i čiji jestivi dio raste iznad zemlje i ne dolazi u izravan dodir s obnovljenom vodom, prehrambene poljoprivredne kulture koje se prerađuju i neprehrambene poljoprivredne kulture uključujući kulture kojima se hrane životinje od kojih se proizvodi mlijeko ili meso	Sve metode navodnjavanja
C		Samo navodnjavanje kapanjem (*2)
D	Industrijski, energetski i sjemenski usjevi	Sve metode navodnjavanja

Obrazloženje

Mišljenjem se proširuje područje primjene Prijedloga uredbe, kako je utvrđeno člankom 2. i definirano u odjeljku 1. Priloga 1., uvođenjem točke (b) o navodnjavanju gradskih zelenih površina, parkova i vrtova.

Amandman 10.

PRILOG I.

Odjeljak 2.

Tablica 4.

Validacijsko praćenje obnovljene vode namijenjene poljoprivrednom navodnjavanju

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Razred kvalitete obnovljene vode	Indikatorski mikroorganizmi (*3)	Ciljevi učinkovitosti za lanac pročišćavanja (smanjenje log10)
A	E. coli	≥ 5,0
	Ukupni kolifagi/F-specifični kolifagi/somatski kolifagi/kolifagi (*4)	≥ 6,0
	Spore Clostridium perfringens/sporogene bakterije koje reduciraju sulfate (*5)	≥ 5,0

Razred kvalitete obnovljene vode	Indikatorski mikroorganizmi (*6)	Ciljevi učinkovitosti za lanac pročišćavanja (smanjenje log10)
A	E. coli	≥ 5,0
	Ukupni kolifagi/F-specifični kolifagi/somatski kolifagi/kolifagi (*7)	≥ 6,0
	Spore Clostridium perfringens/sporogene bakterije koje reduciraju sulfate (*8)	≥ 5,0

Obrazloženje

Ti se zahtjevi u praksi neće moći ispuniti ako je odljev iz postrojenja za pročišćavanje vode u postrojenje za obnovu vode iz nekog razloga (npr. zbog udjela industrijskih otpadnih voda u vodama koje ulaze u postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda) smanjen u odnosu na standardne kanalizacijske vode.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Pregled trenutnog stanja

napominje da se ponovna uporaba vode može podržavati različitim političkim instrumentima. Jedan od njih su obvezujuće norme ili smjernice kojima se određuju minimalni zahtjevi za obnovljenu vodu prije njezine ponovne uporabe za, primjerice, navodnjavanje u poljoprivredi. Takvi instrumenti trenutačno postoje u samo šest država članica;

smatra da se glavna prepreka zbog koje se obnovljena voda upotrebljava u ograničenoj mjeri tiče bojazni u pogledu sigurnosti hrane pri konzumaciji poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na tlu koje se navodnjava pročišćenim komunalnim otpadnim vodama;

izražava nezadovoljstvo time što je ponovna uporaba vode u EU-u i dalje ograničena i što ne postoji dovoljno kvantitativnih informacija o udjelu i uporabi obnovljene vode u pojedinačnim državama članicama. To je djelomice posljedica različitog poimanja onoga što se podrazumijeva pod ponovnom uporabom vode ili različitih pristupa osiguravanju i pružanju podataka;

Potreba za donošenjem pravnih propisa

napominje da je ova uredba nužna zbog sve veće nestašice vode u državama članicama EU-a, posebno vode za uporabu u poljoprivredi, i zbog nastojanja da se voda štedi. Također je ustanovljeno koliko se vode može potencijalno uštedjeti u EU-u. Nadalje, uredba je nužna zbog potrebe za stvaranjem jednakih uvjeta za poljoprivredne proizvođače u svim državama članicama. Naposljetku, uredbom se konkretiziraju napori EU-a za uvođenje kružnog gospodarstva i u sektoru vodoopskrbe;

smatra da bi za države članice potpora toj vrsti upravljanja otpadnim vodama mogla predstavljati prednost zbog toga što taj oblik potpore osigurava opstanak aktivnosti poljoprivrednih gospodarstava i u razdobljima suše. U razdobljima suše, kada drugi propisi budu ograničavali crpljenje površinskih ili podzemnih voda, poljoprivredna gospodarstva moći će održati svoju proizvodnju usjeva (a često i s njom povezan uzgoj stoke);

slaže se s time da su razlozi zbog kojih Europska komisija podnosi Prijedlog uredbe opravdani, ali s obzirom na to da se cijela uredba zapravo temelji na odgovornosti operatera postrojenja za obnovu otpadne vode, ne postoji nikakva analiza (osobito gospodarska) o tome kako bi se operatera postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda motiviralo da postane operater postrojenja za obnovu otpadnih voda;

ističe da su, na temelju praktičnog iskustva u zemljama u kojima se već provodi navodnjavanje obnovljenom vodom, troškovi ulaganja za postizanje potrebne kvalitete obnovljene vode iz klase A viši nego što je navedeno u dijelu teksta Prijedloga uredbe pod podnaslovom „Procjena učinka”;

napominje da će se tom uredbom u konačnici povećati trošak pročišćavanja otpadnih voda jer poljoprivredni sektor neće biti obvezan kupovati obrađenu vodu tijekom cijele godine. Potrebno je osigurati da se dodatni troškovi ne prenesu nerazmjerno na građane, općine i operatere;

smatra da je važno osigurati da Uredba bude u skladu s ostalim relevantnim zakonodavstvom, posebice s Uredbom o kontroli i drugim važećim propisima o hrani;

Proširenje područja primjene Uredbe

10.

napominje da su osnovni pravni propisi EU-a u području zbrinjavanja otpadnih voda Direktiva 91/271/EEZ i Direktiva 2000/60/EZ, ali da je veza između spomenutih direktiva EU-a i Prijedloga uredbe nedefinirana. U objema se direktivama ponovna uporaba otpadnih voda spominje samo deklarativno, a i tada uglavnom s naglaskom na zaštiti okoliša;

11.

smatra da u općem zakonodavstvu EU-a pojam ponovne uporabe otpadnih voda ne bi smio biti ograničen samo na njegovu primjenu u poljoprivredi. Međutim, svjestan je toga da bi proširenje primjene tog pojma na područja poput industrije ili energetike iziskivalo potpunu izmjenu cijele strukture teksta;

12.

stoga predlaže proširenje područja primjene Uredbe na taj način da se upotreba vode za navodnjavanje ne odnosi samo na poljoprivrednu proizvodnju nego i, primjerice, na navodnjavanje gradskih zelenih površina, parkova, vrtova i travnjaka za javnu upotrebu (rekreaciju, sport) jer se u tu svrhu mogu primijeniti isti pristupi i minimalni zahtjevi za kvalitetu reciklirane vode kao i u slučaju navodnjavanja u poljoprivredi. Korištenje obnovljene vode u te svrhe u gospodarenju komunalnim vodama može znatno pridonijeti i rješavanju problema zagrijavanja središta gradova u vrijeme suše;

Odgovornost krajnjeg korisnika

13.

glavni nedostatak ovog teksta jest činjenica da je krajnjem korisniku namijenjena uloga pukog potrošača koji samo pasivno koristi obnovljenu otpadnu vodu i nije odgovoran ni za što, čak ni za moguće promjene u njezinoj kvaliteti nakon primitka usluge operatera postrojenja za obnovu ili za način njezine primjene, npr. za navodnjavanje tla;

14.

poziva na uvođenje odgovarajućih standarda za uzorkovanje i analizu uzimajući u obzir ISO norme kvalitete obnovljene vode za navodnjavanje u različitim razredima, ovisno o vrsti usjeva. Kao što proizlazi iz sadržaja uredbe, EU ne smatra da je obnovljena voda isti (sigurni) proizvod kao i voda za piće, čega bi trebao biti svjestan i krajnji korisnik, koji bi isto tako trebao preuzeti odgovornost za uporabu takve vode. Provjeru mora zatražiti nadležno tijelo poljoprivredne (prehrambene) inspekcije ili sanitarne službe. Odabir parcela za provjeru mora se provesti tako da predstavljaju cijelo područje koje se navodnjava vodom iz postrojenja za obnovu;

Izlaz iz postrojenja za obnovu vode

15.

poziva Europsku komisiju da utvrdi definiciju „izlaza iz postrojenja”. Definicija „izlaza” u aktualnom prijedlogu nedostaje, što dovodi do dvosmislenog tumačenja. Pojam „izlaz iz postrojenja” može se shvatiti kao odljev iz postrojenja za obnovu vode, spremnik za skladištenje otpadnih voda u kojem će se pohranjivati količina vode potrebna za ispunjavanje varirajućih potreba krajnjih korisnika, ili čak vlastita oprema za navodnjavanje kojom se proizvod iz postrojenja za obnovu prenosi za krajnju potrošnju;

Načelo supsidijarnosti

16.

smatra da je Prijedlog uredbe u skladu s načelom supsidijarnosti (članak 5. UEU-a). Premda je pogledu supsidijarnosti ispravno reći da će o uporabi obnovljenih otpadnih voda u svakoj državi članici odlučivati lokalna tijela nadležna za vodu, s obzirom na prirodu jedinstvenog tržišta EU-a za poljoprivredne proizvode ipak je potreban pravni instrument na razini EU-a.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(*1) Navodnjavanje kapanjem (navodnjavanje kap po kap) sustav je mikronavodnjavanja u kojem voda u kapljicama ili tankom mlazu dolazi do biljaka, a kapanje se provodi na tlo ili izravno ispod njegove površine vrlo malom brzinom (2–20 litara/sat) s pomoću sustava plastičnih cijevi malog promjera koje završavaju kapaljkama ili emiterima.

(*2) Navodnjavanje kapanjem (navodnjavanje kap po kap) sustav je mikronavodnjavanja u kojem voda u kapljicama ili tankom mlazu dolazi do biljaka, a kapanje se provodi na tlo ili izravno ispod njegove površine vrlo malom brzinom (2–20 litara/sat) s pomoću sustava plastičnih cijevi malog promjera koje završavaju kapaljkama ili emiterima.

(*3) Umjesto predloženih indikatorskih mikroorganizama za potrebe validacijskog praćenja mogu se upotrebljavati i referentni patogeni Campylobacter, Rotavirus i Cryptosporidium. Tada bi se trebali primjenjivati sljedeći ciljevi učinkovitosti smanjenja log10: Campylobacter (≥ 5,0), Rotavirus (≥ 6,0) i Cryptosporidium (≥ 5,0).

(*4) Ukupni kolifagi parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj virusnog onečišćenja. Međutim, ako analiza ukupnih kolifaga nije izvediva, mora se analizirati barem jedan od njih (F-specifični ili somatski kolifagi).

(*5) Spore Clostridium perfringens parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj onečišćenja protozoama. Međutim, alternativno se mogu analizirati sporogene bakterije koje reduciraju sulfate ako je koncentracija spora Clostridium perfringens tolika da nije moguće provjeriti dolazi li do potrebnog smanjenja log10.

Metode analiza koje se provode radi praćenja validira i dokumentira operater u skladu s normom EN ISO/IEC-17025 ili drugim nacionalnim ili međunarodnim normama kojima se osigurava jednaka kvaliteta.

(*6) Umjesto predloženih indikatorskih mikroorganizama za potrebe validacijskog praćenja mogu se upotrebljavati i referentni patogeni Campylobacter, Rotavirus i Cryptosporidium. Tada bi se trebali primjenjivati sljedeći ciljevi učinkovitosti smanjenja log10: Campylobacter (≥ 5,0), Rotavirus (≥ 6,0) i Cryptosporidium (≥ 5,0).

(*7) Ukupni kolifagi parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj virusnog onečišćenja. Međutim, ako analiza ukupnih kolifaga nije izvediva, mora se analizirati barem jedan od njih (F-specifični ili somatski kolifagi).

(*8) Spore Clostridium perfringens parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj onečišćenja protozoama. Međutim, alternativno se mogu analizirati sporogene bakterije koje reduciraju sulfate ako je koncentracija spora Clostridium perfringens tolika da nije moguće provjeriti dolazi li do potrebnog smanjenja log10.

Ako se vrijednosti za smanjenje log10 ne mogu postići zbog niske koncentracije indikatorskih organizama u pročišćenoj otpadnoj vodi koja ulazi u postrojenje za obnovu vode, cilj validacije može se smatrati ispunjenim ako u obnovljenoj vodi nema dotičnih indikatorskih organizama.

7.3.2019

Službeni list Europske unije

C 86/365

Mišljenje Odbora regija o Svemirskom programu Europske unije i Agencije Europske unije za svemirski program

(2019/C 86/20)

Izvjestitelj:

Andres JAADLA (ET/ALDE), član Gradskog vijeća Rakverea (Rakvere linnavolikogu liige)

Referentni dokument:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

COM(2018) 447 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

prepoznaje važnost svemirske tehnologije kao tehnologije kojom se podupiru mnoge politike EU-a u područjima kao što su rješenja za pametne gradove, poljoprivreda, zaštita okoliša, klimatska politika, smanjenje opasnosti od katastrofa i odgovor na njih, politika migracija, sigurnost, prostorno planiranje i dr. te naglašava mogućnosti koje pruža pristup kvalitetnim i ažuriranim podacima za postojeće i buduće potrebe, čime se jača europska konkurentnost, osiguravaju velike društveno-gospodarske koristi i poboljšava europska sigurnost;

podržava viziju Europske komisije o svemirskoj strategiji EU-a i njezinu provedbu putem uspostave svemirskog programa Europske unije. Jedinstven i integriran svemirski program doprinijet će povećanju sinergija između njegovih komponenti, učinkovitosti i djelotvornosti;

smatra da objedinjavanje svemirskih aktivnosti EU-a u jednoj uredbi osigurava dosljedan okvir i povećanu vidljivost u ovom strateškom području;

smatra da ova reforma svemirske politike EU-a predstavlja priliku za „otvaranje”, odnosno da bi široki raspon područja mogao imati koristi kako od postojećih tako i od novih svemirskih aktivnosti;

napominje da je iskorištavanje sinergija između područja energetike i svemira važno za pravilnu provedbu energetske politike EU-a. Lokalne i regionalne vlasti sve su aktivnije u energetskom sektoru, zbog čega je potrebno poticati područja kao što je usklađivanje energetske infrastrukture uz uporabu satelitske tehnologije;

poziva Europsku komisiju da dalje razjasni i razradi koncept svemirskih platformi i partnerstva za inovacije te njihovo uspostavljanje, odnosno financijske i upravljačke odgovornosti različitih aktera, te naglašava da takve inicijative mogu biti posebno relevantne za regije, uključujući regije koje uključuju više od jedne države članice;

poziva Europsku komisiju da doda jasnije prijedloge za to kako nacionalna, regionalna i lokalna tijela, mala i srednja poduzeća, znanstvenici, istraživači i namjenske mreže za distribuciju podataka u okviru Copernicusa mogu u većem opsegu koristiti podatke dobivene promatranjem Zemlje te pripadajuće tehnologije, kako bi spomenuti subjekti bili sposobni i imali mogućnost da iz tih podataka izvlače zaključke korisne za građane;

uviđa da se promicanje, u cijelom opskrbnom lancu, najšireg i najotvorenijeg mogućeg sudjelovanja novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća te drugih gospodarskih subjekata i lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju, spominje u prijedlogu, no htio bi više jasnoće u pogledu načina na koji bi svemirski program podržao početna ulaganja za te lokalne i regionalne vlasti prilikom uvođenja satelitskih podataka, kako bi ispunile svoje odgovornosti kada su suočene s tehničkim, financijskim i stručnim preprekama;

smatra da bi se u Uredbi trebalo bolje objasniti koji će položaj EU zauzeti u pogledu komercijalnih aktera u svemiru kako bi se podržala europska industrija u sektoru koji je u mnogim aspektima specifičan, zbog svoje koncentrirane prirode, dvojne namjene, velikih prepreka pri ulasku zbog visokih početnih ulaganja i povezanih čimbenika, te smatra da je potrebno ojačati odredbe o osiguravanju neovisnog pristupa svemiru;

10.

naglašava da bi se u prijedlogu o postupcima upravljanja suradnjom između Europske unije, Agencije Europske unije za svemirski program, država članica i Europske svemirske agencije trebalo zajamčiti da nema udvostručavanja rada te da se u okviru proširenja nove Agencije ne uvedu paralelne strukture. Za povjeravanje dodatnih zadaća novoj Agenciji ne bi smjela biti nadležna isključivo Komisija, nego bi se to trebalo odvijati u dogovoru s Europskim parlamentom i Vijećem;

11.

pozdravlja povećanje financiranja za svemirski program kako bi se osigurao nastavak i daljnji razvoj europskih vodećih svemirskih programa Copernicus, Galileo i EGNOS, istodobno dodajući dvije nove inicijative, SST i GOVSATCOM;

12.

žali zbog nedostatka posebno dodijeljenih sredstava za istraživanje svemira u okviru programa Obzor Europa jer bi to europskoj industriji moglo pružiti više poticaja i sigurnosti za daljnji razvoj u tom sektoru te osigurati najbolje moguće sinergije između industrije i istraživanja;

Opće napomene i analiza

13.

Europska komisija je 26. listopada 2016. usvojila Svemirsku strategiju za Europu. Svrha Svemirske strategije bila je utvrditi opću stratešku viziju Unijinih aktivnosti u svemiru, istodobno osiguravajući odgovarajuću koordinaciju i komplementarnost s aktivnostima koje provode države članice i Europska svemirska agencija (ESA). Prijedlog uredbe podupire ciljeve Svemirske strategije s posebnim mjerama za jačanje postojećih programa, stvaranje novih programa i izdvajanje 16 milijardi EUR za svemirsku politiku.

14.

Odbor regija podržava cilj Svemirske strategije EU-a i prepoznaje njezinu važnost za regije. Prijedlogom uredbe ti se ciljevi unapređuju, no u nekim slučajevima nedovoljno, odnosno načini za ostvarivanje rezultata nisu dovoljno jasno opisani. Europski građani, poduzeća i istraživačke zajednice postaju sve aktivniji u svemirskom sektoru. U tom kontekstu, uvođenje i promicanje upotrebe podataka i usluga proizašlih iz svemirskog sektora ključni su kako bi se osiguralo da društvo, podnacionalne razine upravljanja i poduzeća imaju koristi od toga. S obzirom na strateški učinak na europsku svemirsku politiku, Europska komisija trebala bi i dalje posvećivati pozornost nadležnosti za uvođenje i promicanje upotrebe podataka i usluga proizašlih iz svemirskog sektora te o tome redovito izvještavati Europski parlament i Vijeće.

15.

Korištenje svemirskih tehnologija u svrhu podrške uslugama na Zemlji postaje sve važnije. Sve više privatnih aktera aktivno je u svemirskom sektoru. Upotreba svemira postala je dio svakodnevice na način koji je prije 60 godina bio nezamisliv, s informacijama i uslugama proizašlima iz svemirskog sektora, a koje utječu na brojna područja naše svakodnevice. Svemirske tehnologije neophodne su za digitalno gospodarstvo, ključni su element za povećanje učinkovitosti javnih usluga i za pružanje novih prilika za istraživanje. EU je već desetljećima važan korisnik svemirskih tehnologija te je razvio ključne svemirske komponente, kao što su Galileo i Copernicus. EU može postići ono što većina država članica ne bi mogla postići sama: suradnja je važna ako želimo da Europa ima važnu ulogu u svemirskom sektoru.

16.

Trebalo bi naglasiti važnost bolje koordinacije između znanstvenih i svemirskih programa u EU-u, kao i ulogu regija i lokalnih vlasti u promicanju boljeg uključivanja znanosti i svemirskih aktivnosti u poduzetništvo. EU bi trebao snažnije podupirati razvoj digitalnih i svemirskih tehnologija te bolje koordinirati proračune za istraživanja i svemirske aktivnosti s obzirom na to da su te tehnologije priznati ključni pokretači inovacija u raznim područjima relevantnima za održivi razvoj (poput digitalizacije, umjetne inteligencije, energetike, okoliša, upravljanja rizicima od katastrofa i klimatskih promjena). Pristup znanstvenim projektima koji zahtijevaju vrhunsku tehnologiju i stručnost ključan je za budućnost svemirskog sektora u EU-u. U cilju jačanja kapaciteta europske svemirske industrije, važno je da se paralelno nastavi sudjelovanje europskih poduzeća i sveučilišta, odnosno istraživačkih instituta u programima Europske svemirske agencije u okviru pripreme najsuvremenijih tehnologija za svemirske misije i sustave. Za poticanje razvoja poduzeća trebao bi se koristiti instrument EU-a za MSP-ove u svrhu povećanja poduzetničkih i poslovnih prilika u području proizvoda i usluga iz svemirskog sektora u budućim okvirnim programima.

17.

Prijedlogom se objedinjuju postojeće aktivnosti u svemirskom sektoru i oblikuju nove kao što je primjerice svijest o situaciji u svemiru (SSA), koja obuhvaća poduzimanje mjera protiv rizika u svemiru, kao što su svemirski otpad, nesreće u orbiti, svemirske meteorološke pojave i tako dalje. Postoje i planovi za stvaranje mreže za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), kojom bi se omogućila komunikacija na lokacijama ili u situacijama kada uobičajena komunikacija nije moguća.

Industrijska politika i javna nabava

18.

Svemirske su tehnologije skupe i temelje se na intenzivnoj upotrebi znanja, što znači da postoje znatne prepreke za poduzeća. Istodobno, još uvijek nedovoljno razumijemo važnost svemira kao razvojne tehnologije. Poduzeća svih veličina u svim regijama mogla bi koristiti svemir na različite načine, no posebice manja poduzeća, udaljenije regije ili manje države članice mogle bi zatrebati dodatne informacije ili potporu kako bi razvile ideje za iskorištavanje potencijala svemirskih tehnologija.

19.

U prijedlogu se spominju svemirske platforme, partnerstva za inovacije i drugi oblici potpore inovacijama, te se izričito navodi regionalna razina. Međutim, nema pojedinosti o tome kako se to može postići.

20.

Unatoč odredbama u Prijedlogu, konkurentska narav postupaka javne nabave u EU-u te vještine i resursi potrebni za sudjelovanje mogu dovesti do uvjeta koji su povoljni za veća poduzeća. Ta neravnoteža mogla bi s vremenom dovesti do narušavanja tržišta zbog kojih novoosnovana poduzeća, novi sudionici te mala i srednja poduzeća, kao i lokalne i regionalne vlasti mogu dospjeti u nepovoljan položaj prilikom pristupanja ekonomskim prilikama koje mogu proizaći iz svemirskog programa.

21.

Mala poduzeća mogu biti fleksibilnija i prilagodljivija, bliža korisnicima te na taj način pružati važne poveznice u lancu vrijednosti i imati određenu ulogu u svemirskom sektoru. Poduzeća u svim regijama mogla bi na različite načine iskoristiti svemirski sektor. Manja poduzeća, udaljene regije i male države članice mogu također pridonijeti obradi goleme količine prikupljenih podataka te pronalasku novih i inovativnih načina njihove uporabe. Regionalne vlasti trebale bi se služiti dostupnim financijskim instrumentima i promotivnim mjerama kako bi povećale interes za primjenu svemirskih tehnologija u komercijalne svrhe, primjerice uz pomoć mjera za potporu tehnoloških inkubatora za novoosnovana poduzeća u tom sektoru.

22.

U načelima javne nabave navedenima u Prijedlogu uredbe spominju se mala i srednja poduzeća i široka geografska pokrivenost kao i upotreba više dobavljača te potreba da se uključe sve države članice i izbjegne koncentracija. Prijedlozi za potporu konkurentnosti naznačeni u tekstu Uredbe nisu dovoljno konkretni.

23.

Postoji potreba za podizanjem svijesti o mogućim učincima na tržište u europskoj industriji i regijama. U okviru postupka javne nabave na razini EU-a u pogledu postupaka ESA-e stavlja se drugačiji naglasak s obzirom na zemljopisnu raspodjelu ili pravedni povrat (fr. juste retour). U obzir je potrebno uzeti učinak promjene sustava nabave na regije s obzirom na to da je postupak javne nabave ESA-a od velike važnosti za brojne regije.

24.

U svemirskom sektoru nedostaju jednaki uvjeti, odnosno neke zemlje imaju velike obrambene sektore koji osiguravaju ulaganja i koji mogu podupirati korištenje u civilne svrhe, s obzirom na to da većina djelatnosti u svemirskom sektoru ima dvostruku namjenu. Europa treba osigurati blisku suradnju i zajamčiti da se poduzmu sve moguće mjere kako bi se suzbio nedostatak jednakih uvjeta i pružila potpora europskim poduzećima.

25.

Lokalne i regionalne vlasti trebaju biti uključene u klastere u raznim granama povezane sa svemirskim sektorom, kojima svemirske tehnologije mogu na raspolaganje staviti važne podatke (poput energetike, prometa, praćenja stanja okoliša, poljoprivrede i rješenja za pametne gradove). Regionalni klasteri, koji uključuju više od jedne države članice, mogu biti koristan alat svemirske industrijske politike za svemirsku politiku, koji doprinosi povećanju konkurentnosti EU-a i podržava regionalni razvoj.

26.

Uredbom bi se trebalo bolje objasniti kakav će položaj EU zauzeti u pogledu komercijalnih dobavljača, posebno u kontekstu podataka povezanih sa sigurnošću. Općenito bi trebalo bolje odrediti prioritete i načine rada s privatnim subjektima te prepoznati mogućnosti za zajedničku nabavu s privatnim subjektima.

Podizanje razine svijesti i uključiva svemirska politika

27.

Korištenje svemira nudi brojne potencijalne prednosti za aktivnosti istraživanja i razvoja te uz dobru promidžbu i predstavljanje i pod uvjetom da je uključeno u sve razine obrazovanja, može potaknuti i nadahnuti nove generacije istraživača i poduzetnika u Europi. To je ključno ako Europa želi ostati predvodnik u svemirskim aktivnostima u svijetu koji postaje sve više globaliziran. Regionalne i lokalne vlasti trebale bi podupirati (formalne i neformalne) obrazovne mjere kako bi se podigla razina svijesti mlađih generacija o potencijalnim prednostima korištenja svemirskih tehnologija u civilnom gospodarstvu i svakodnevnom životu, pored ostaloga i u području sigurnosti na lokalnoj i regionalnoj razini.

28.

EU ima dobre mogućnosti za pružanje potpore istraživačkim aktivnostima, razmjenama i sličnim projektima. U Prijedlogu se ne obraća velika pozornost na tu stranu svemirske politike. Mogao bi se staviti veći naglasak na istraživanje i razvoj. U ovom trenutku čini se da sinergija između industrije i istraživanja nije dovoljno naglašena.

29.

Trebalo bi pronaći sinergije u području kibersigurnosti s obzirom na njezin značaj za sve aspekte svemirskih aktivnosti (zemaljski segment, satelit, uzlazna veza/silazna veza i podaci).

Galileo i Copernicus

30.

Galileo, globalni sustav za satelitsku navigaciju EU-a (GNSS), stavlja na raspolaganje besplatne podatke o položaju, čime se osigurava strateška autonomija Europe. EGNOS je regionalni europski sustav. Europska autonomija od ključne je važnosti u današnjem složenom i nepredvidivom geopolitičkom okruženju. Važnost satelitskih podataka neprestano raste. Tehnologije budućnosti, kao što su autonomna vozila, samo su jedan od primjera. Galileo pruža mogućnost razvoja novih usluga i proizvoda, uključujući od strane malih i srednjih poduzeća te poduzeća u svim državama članicama. Mogućnosti i načine na koje se od njih može profitirati potrebno je predstaviti na pristupačan način kako bi se potaknula široka uporaba.

31.

Uporaba podataka iz programa Copernicus nije raširena koliko bi mogla biti, iako su podaci besplatni. Potrebne su mjere za promicanje korištenja podataka u široj zajednici. U Uredbi se spominje lanac podataka koji bi podržao širu uporabu. S obzirom na velik broj korisnika i velike količine podataka, brz i siguran pristup je ključan. To je od velike važnosti za regije s obzirom na to da bi poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, svugdje mogla razvijati nove usluge na temelju dostupnih podataka.

32.

Smatra pozitivnim činjenicu da se predlažu mjere usmjerene na pružanje usluga pristupa podacima i informacijama (DIAS). Za razvoj silaznog sektora za satelitske usluge i primjenu, važnu ulogu imala bi usmjerenija potpora EU-a i nacionalnih izvora. U Prijedlogu je priznata potreba za promicanjem i olakšavanjem upotrebe podataka dobivenih promatranjem Zemlje te pripadajućih tehnologija za lokalne vlasti, mala i srednja poduzeća, znanstvenike i istraživače, namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa te nacionalna i regionalna tijela; međutim, nije jasno kako će se to postići.

Sustav za nadzor i praćenje u svemiru

33.

Prijedlog sustava za nadzor i praćenje u svemiru (SST) važan je i koristan dodatak s obzirom na povećan intenzitet upotrebe svemira.

34.

U odredbama o području primjene sustava za nadzor i praćenje u svemiru trebalo bi izričito navesti sudjelovanje dionika u svim dijelovima EU-a, uključujući korištenje postojećih rješenja, što može obuhvaćati komercijalna rješenja, a kako bi se brzo i učinkovito pružile usluge korisnicima SST-a.

GOVSATCOM

35.

GOVSATCOM će izravno služiti potrebama država članica koje nisu raspolagale kapacitetima za razvoj vlastitih svemirskih sustava, čime se stvara izravna dodana vrijednost za djelovanje EU-a.

36.

Za neke regije, primjerice pogranične regije, GOVSATCOM može biti posebno relevantan. To bi se u početku odvijalo prije svega putem država članica. Regije bi (nakon ocjene u 2024.) mogle dobiti priliku da izravno doprinose radu agencije.

Pristup svemiru

37.

Pristup svemiru važan je za aktivnosti kao što su GNSS, Copernicus i Galileo. Kako bi se osigurala održivost, Europa bi trebala imati autonomni i neovisni pristup svemiru. Vrlo je skupo i složeno pokretati aktivnosti ako postoje znatne prepreke pri ulasku, što znači da bi trebalo razmotriti načine za podupiranje modernih, učinkovitih i fleksibilnih infrastruktura za lansiranje.

38.

To može primjerice uključivati uspostavu prilagođene politike nabave za lansiranja od strane europskih institucija, kao i dosljednu politiku o održivosti kritične infrastrukture. U Uredbi je potrebno jasno navesti mogućnost objedinjavanja lansiranja, razvoja alternativnih tehnologija za lansiranje i potpore zemaljskoj infrastrukturi.

Organizacijska pitanja

39.

Glavni prijedlog u pogledu organizacije odnosi se na povećanje uloge Agencije za europski GNSS (GSA) tako da bi ona postala svemirska agencija EU-a, a ne tijelo za određeni program (Galileo). Ona bi se uvela uz već postojeću ESA-u, što dovodi do visokog rizika od udvostručavanja rada i uvođenja paralelnih struktura. To se mora izbjeći, i to tako što će se prije prijenosa zadaća na agenciju GSA pomno ispitati jesu li ESA-i već povjerene određene zadaće. Mjere EU-a trebale bi, pored dodane vrijednosti za aktivnosti država članica, također predstavljati dodanu vrijednost za aktivnosti ESA-e.

40.

Velik dio Prijedloga uredbe bavi se organizacijskim pitanjima predložene agencije, koja su većim dijelom preuzeta iz Uredbe o GNSS-u. Usredotočenost na takva pitanja dovodi do rizika da će se previše pozornosti posvetiti uspostavi administrativnih struktura, a da će se u konačnici izdvajati nedovoljno ljudskih i financijskih resursa za ključna pitanja kao što su ambicioznija svemirska industrijska politika EU-a.

41.

Danas se posebice manje zemlje suočavaju s teškoćama u pronalasku ljudskih resursa za sudjelovanje u mnogim različitim aktivnostima. Te poteškoće mogle bi se povećati i dovesti do većih razlika među državama članicama u pogledu njihovih sposobnosti aktivnog sudjelovanja. Optimalno iskorištavanje resursa trebalo bi pažljivo razmotriti s obzirom na to da već postoje okviri za suradnju između ESA-e i EU-a.

42.

Na primjer, trebalo bi nastaviti i poboljšati postojeću plodonosnu suradnju između različitih europskih organizacija povezanih sa svemirom, uključujući EUMETSAT i ECMWF. Potrebno je u potpunosti iskoristiti potencijal postojećih znanja i struktura.

Proračun

43.

Pozdravlja se dodjeljivanje proračunskih sredstava. Svemirski program podupire mnoge politike EU-a, što znači da trošak nije samo trošak određenih aktivnosti, već je riječ o sredstvu za osiguravanje ključne komponente drugih politika EU-a. U tom pogledu, potrebno je naglasiti da bi financijska sredstva predviđena za uvođenje i promicanje upotrebe podataka i usluga trebala odražavati sve veću uključenost građana i poduzeća. Stoga ona ne bi trebala biti manja od razine iz trenutačnog razdoblja, primjerice za Copernicus najmanje 5 % ukupnog proračuna za taj program. Proračun za aktivnosti uvođenja za programe EGNOS/Galileo ne bi trebao uključivati troškove za uspostavu novih upravnih struktura, nego u potpunosti biti usmjeren na promicanje i razvoj tržišta. Aktivnosti koje su već poduzete mogu, ako ne budu dostatno financirane, propasti ili postati nevažne, što bi ugrozilo izvršena ulaganja.

44.

Žalosno je što u programu Obzor nisu predviđena sredstva za svemir.

45.

Utvrđuje da uvođenje svemirskih tehnologija iziskuje visoka početna ulaganja te preporučuje da nadležna tijela istraže mogućnosti za stvaranje novih, tržišno orijentiranih i atraktivnih financijskih instrumenata za mala i srednja poduzeća koja razvijaju svemirske tehnologije.

Dodatna pitanja

46.

U pogledu novijih spornih pitanja vezanih uz svemir, kao što je korištenje resursa u svemiru (uključujući svemirsko rudarstvo), kojima se bavi zakonodavstvo država članica, primjerice Luxembourga, EU može doprinijeti postizanju većeg međunarodnog konsenzusa o tome kako je takvo nacionalno zakonodavstvo povezano s međunarodnim pravom kojim se bave brojne konvencije.

47.

U Prijedlogu se spominje mogućnost pristupanja EU-a konvencijama o svemiru, ali za to je potrebna procjena na pojedinačnoj osnovi.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ