Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Izazovi i industrijske promjene u europskom sektoru zrakoplovstva i istraživanja svemira”

(2019/C 62/01)

Izvjestitelj:	Thomas KROPP
Suizvjestitelj:	Enrico GIBELLIERI

Odluka Plenarne skupštine:	15.2.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležno tijelo:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u CCMI-ju:	25.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	184/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Postoji potreba za razvojem europske industrijske politike za aeronautički sektor kako bi se zrakoplovnoj industriji EU-a omogućilo da se natječe pod jednakim uvjetima u kontekstu oštrog tržišnog natjecanja s afirmiranim akterima (posebice SAD-om), kao i rastućeg tržišnog natjecanja s akterima u razvoju (posebice Kinom). U tom kontekstu postoji potreba za uspostavom „promatračnice” za zrakoplovstvo na razini EU-a te za time da se zrakoplovstvo učini ključnim elementom gospodarske diplomacije i trgovinske politike EU-a.

1.2.

Postoje izazovi u pogledu vještina, npr. treba omogućiti da visokospecijalizirana starija radna snaga može dijeliti svoju stručnost i vještine s mlađim zaposlenicima; postoji potreba za time da se u sektor privuče više mladih zaposlenika koji raspolažu sve traženijim vještinama u području inženjerstva i IKT-a te hitna potreba za nadogradnjom vještina postojećih radnika u području digitalizacije.

1.3.

Istraživanje u području civilnog zrakoplovstva treba ostati glavni prioritet programa Obzor Europa, s povećanim proračunom u usporedbi s Obzorom 2020. U tom je kontekstu potrebno zajamčiti nastavak uspješnih tehnoloških inicijativa za smanjenje utjecaja emisija na okoliš pokretanjem zajedničkog poduzeća „Clean Sky 3” i projekta SESAR 3.

1.4.

Nakon što su se desetljećima vodile rasprave, hitno je potrebno uvesti rješenja SESAR-a i uspostaviti jedinstveno europsko nebo (SES). Potrebno je uložiti u učinkovite kapacitete u zraku i na tlu kako bi se pospješio rast zrakoplovstva te istodobno smanjio njegov učinak na okoliš i povećala razina sigurnosti.

1.5.

Potrebno je ojačati međunarodnu ulogu Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) te pravila EASA-e u većoj mjeri temeljiti na uspješnosti kako bi se omogućila učinkovitija provedba novih tehnologija na siguran način i pod jednakim uvjetima za izvoznike iz EU-a.

1.6.

Potreba za pronalaženjem rješenja za učinkoviti sporazum za razdoblje nakon Brexita obuhvaća: odredbe o carini, regulatorne okvire, suradnju u području istraživanja i razvoja te mobilnost radne snage. Tehničke rasprave o propisima trebaju početi što hitnije kako bi se osiguralo uvođenje mjera za ublažavanje posljedica.

1.7.

Potrebno je postići napredak u pogledu provjere izravnih stranih ulaganja u EU radi zaštite ključnih tehnologija za zrakoplovnu proizvodnju EU-a i industrije održavanja, popravka i remonta (MRO).

1.8.

Potrebno je osigurati trajni socijalni dijalog između poslodavaca, radnika i civilnog društva. Osim toga, postoji potreba za pokretanjem sektorskog socijalnog dijaloga za zrakoplovnu industriju u skladu s Odlukom Komisije br. 98/500/EZ.

2.   Opće napomene

Zrakoplovna industrija jedan je od ključnih sektora visoke tehnologije EU-a na globalnom tržištu. Izravno zapošljava 500 000 osoba na radnim mjestima visoke kvalitete (1) (a neizravno 1 milijun) te se sastoji od ekosustava velikih i malih poduzeća koja pokrivaju cijeli spektar zrakoplovstva.

Zrakoplovna industrija EU-a tehnološki je predvodnik u svojem području, a njezin sadašnji udio na globalnom tržištu iznosi otprilike jednu trećinu. Ta industrija pruža pozitivan doprinos trgovinskoj bilanci EU-a (izvoz iz EU-a u vrijednosti od 46 milijardi eura) (2).

Teme mišljenja

Obrana i svemir ne razmatraju se izričito u ovom mišljenju. Međutim, važno je istaknuti doprinos civilne zrakoplovne industrije tim sektorima. To uključuje stratešku samostalnost Europe zahvaljujući sinergijama u tehnologijama i zajedničkim centrima odlučivanja o obrambenim aktivnostima.

Snaga i globalno vodstvo zrakoplovne industrije EU-a rezultat su snažnih strategija i produktivnih aktivnosti. To se vodstvo ne treba uzimati zdravo za gotovo jer se industrija suočava s mnogim izazovima:

1.	žestokom konkurencijom afirmiranih aktera i aktera u razvoju koji primaju znatne potpore svojih vlada;

2.	pomakom gospodarskog rasta i moći prema istoku, što ujedno predstavlja i priliku i opasnost;

3.	predstojećim operativnim izazovima kao što su Brexit, proračunska ograničenja EU-a i protekcionističke mjere u trećim zemljama;

4.	potrebom za time da zrakoplovna industrija EU-a zadrži svoju vodeću tehnološku ulogu, osobito u pogledu smanjenja utjecaja emisija na okoliš;

5.	nepostojanjem dosljedne industrijske politike EU-a;

6.	potrebom za usklađenom strategijom EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja;

7.	potrebom za povećanom međunarodnom prisutnošću Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA);

8.	nužnošću jačanja konkurentnosti europskog sektora održavanja, popravka i remonta;

9.	važnošću da se osiguraju specijalizirane vještine buduće radne snage potrebne za taj sektor, posebno u području digitalizacije.

Posebne napomene

3.   Globalno tržište i izazovi

3.1.

Trenutačan vodeći položaj industrije EU-a ne bi se smio uzimati zdravo za gotovo. BDP EU-a, kao dio globalnog BDP-a, smanjit će se za 30 %, s današnjih 17 % na 12 % (3).

3.2.

Brojne zemlje razvile su i provele dalekosežne strategije o tome kako pozicionirati svoju zemlju, kako rasporediti svoje ljude te kako osigurati najbolji položaj u globalnom lancu vrijednosti u kontekstu automatizacije i pomaka gospodarske moći prema istoku.

3.3.

Europa će se suočiti s potpuno drukčijim uvjetima tržišnog natjecanja koji će biti puni mogućnosti ako uspijemo povećati svoje napore i donijeti odvažne odluke. Međutim, pojavit će se mnoge prijetnje budemo li svoj vodeći položaj uzimali zdravo za gotovo.

4.   Potpora koju strane vlade pružaju industriji izvan EU-a

4.1.

Industrija SAD-a (glavni konkurent industriji EU-a) i dalje ima koristi od snažne javne potpore vlade SAD-a, uključujući 34 agencije/službe. Niz propisa, politika i alata koji su tijekom godina uvele uprave SAD-a za potporu svojoj industriji civilnog zrakoplovstva opsežan je i vrlo učinkovito jača obrambeni sektor, posebice u pogledu istraživanja, tehnologije i razvoja (a uključuje i dodjelu sredstava istraživačkim programima iz saveznog proračuna). I drugi afirmirani akteri (Kanada i Brazil) i dalje primaju znatnu potporu svojih vlada u okviru ukupne industrijske strategije.

4.2.

Osim afirmiranih aktera u području civilnog zrakoplovstva, nekoliko zemalja u razvoju (Kina, Indonezija, Indija, Južna Koreja, Filipini i dr.) također jačaju svoje zalaganje za potporu razvoju nacionalnih konkurentnih zrakoplovnih industrija u nadolazećim godinama.

4.3.

Od navedenih zemalja Kina je ta koja ima najopsežniju strategiju, čiji su elementi centralizirano planiranje i poduzeća u državnom vlasništvu. Kineska vlada utvrdila je razvoj nacionalne industrije civilnog zrakoplovstva kao ključan prioritet u nekoliko službenih dokumenata (na najvišoj razini), uključujući one izrađene u sklopu inicijative Made in China 2025. U trenutačnom petogodišnjem planu Kine poziva se na „prijelomna otkrića u tehnologiji motora civilnog zrakoplovstva” i „ubrzanje istraživanja velikih zrakoplova, helikoptera, regionalnih zrakoplova i općeg zrakoplovstva”. Također je važno napomenuti da je kineska zrakoplovna industrija u državnom vlasništvu te da je kinesko Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme nadležno za odobravanje svake kupnje zrakoplova od strane kineskih zračnih prijevoznika, čime se potiče kupnja domaćih proizvoda kao što je zrakoplov COMAC C919 (4). I naposljetku, planom „Internet Plus” također se uspostavlja partnerstvo između kineskih tehnoloških divova i tradicionalnih industrija, uključujući zrakoplovstvo.

5.   Industrijska strategija EU-a

5.1.

Nepostojanje industrijske politike EU-a kojom bi se pružala potpora zrakoplovnoj industriji, zajedno s rascjepkanim pristupom institucija EU-a i nacionalnih vlada, ključan je izazov u kontekstu promjenjivih uvjeta tržišnog natjecanja. Postoji potreba za razvojem industrijske strategije EU-a za zrakoplovnu industriju EU-a kako bi se zajamčila njezina konkurentnost i trajno vodstvo na globalnom tržištu civilnog zrakoplovstva.

5.2.

Za to su potrebni strategija i predanost na razini EU-a, pri čemu bi svi relevantni dionici na razini EU-a, nacionalnoj razini i međuvladinoj razini (uključujući Europsku komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje, kao i relevantne agencije kao što su EASA i Eurocontrol te zajedničke tehnološke inicijative kao što su SESAR i „Clean Sky”) trebali surađivati na postizanju zajedničkog cilja pružanja potpore konkurentnosti industrije EU-a na globalnom tržištu civilnog zrakoplovstva.

5.3.

Potrebna je predanost na razini EU-a za pružanje trajne potpore u obliku javnog financiranja ovom ključnom sektoru, osobito u području istraživanja i inovacija, i to na temelju dugoročnog plana.

5.4.

Na razini Komisije trebalo bi uspostaviti „promatračnicu” za zrakoplovstvo radi praćenja necarinskih prepreka u regijama ključnima za zrakoplovstvo i procjenjivanje relativne konkurentnosti zrakoplovne industrije EU-a.

5.5.

Zrakoplovstvo bi također trebalo postati ključan sektor za gospodarsku diplomaciju i trgovinsku politiku EU-a te bi se trebao ojačati položaj EU-a na međunarodnoj razini, primjerice u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva.

6.   Istraživanje i razvoj usmjereni na poboljšanje učinkovitosti i smanjenje emisija

6.1.

Dva glavna europska programa u području zrakoplovstva „Clean Sky” (zelenije i učinkovitije zrakoplovne tehnologije) i SESAR (istraživanje, inovacije i primjena u području upravljanja zračnim prometom) djeluju kao katalizatori za cijeli inovacijski lanac u Europi.

6.2.

Zahvaljujući svojem dugoročnom tehnološkom planu i financijskoj predanosti, ta dva programa dokazala su svoju učinkovitost i dodanu vrijednost za javna tijela i inovacijski lanac, osobito u pogledu: 1) oblikovanja, razvoja, proizvodnje i upravljanja konkurentnijim, sigurnim i ekološki održivim zrakoplovima i sustavima upravljanja zračnim prometom, 2) stvaranja velike i učinkovite znanstvene i tehnološke zajednice akademskih istraživača i industrija, od velikih poduzeća do MSP-ova, u svih 28 država članica EU-a te 3) izrade izvanrednih demonstratora koji imaju stvaran učinak na zrakoplovne programe i tržište.

6.3.

Primjeri uspješnosti programa „Clean Sky” obuhvaćaju, između ostaloga, probne letove s krilima za laminarno strujenje zraka BLADE (čija je odlika smanjenje otpora krila za 50 % i do 5 % manje emisija CO2) i protusmjerno rotirajućim otvorenim rotorom (čijom se uporabom potrošnja goriva i emisija CO2 smanjuje za otprilike 30 %).

6.4.

Najbolji dokaz uspješnosti programa SESAR njegovi su djelotvorni rezultati: 63 rješenja koja je SESAR isporučio trebala bi nakon što se primijene dovesti do povećanja kapaciteta zračnog prostora za 34 % i smanjenja odstupanja u pogledu vremena leta za 30 %, odnosno do manjeg broja kašnjenja svih letova unutar EU-a i ostanka 95 % letova unutar vremenskog plana, kao i smanjenja potrošnje goriva i emisija po letu za 2,3 %.

6.5.

U kontekstu programa Obzor Europa civilno bi zrakoplovstvo trebalo ostati glavni prioritet te dobiti veći proračun u odnosu na sredstva koja mu se trenutačno dodjeljuju u okviru programa Obzor 2020. Istraživanje i inovacije izvor su snage zrakoplovne industrije EU-a, a dugotrajni istraživački ciklusi zrakoplovne industrije iziskuju podjelu rizika između privatnog i javnog sektora s pomoću financiranja zasnovanog na bespovratnim sredstvima i dugotrajnoj predanosti razvoju istraživačkih planova. To je ključno za konkurentnost zrakoplovne industrije EU-a. Stoga je potrebno očuvati te dvije zajedničke tehnološke inicijative („Clean Sky” i SESAR). Jedan od glavnih prioriteta trebalo bi ostati financiranje sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) kako bi se ubrzalo i potaknulo korištenje tehnologija razvijenih u okviru istraživanja i inovacija u sklopu programa „Clean Sky” i SESAR.

6.6.

Civilno zrakoplovstvo ostvarilo je dobre rezultate u pogledu smanjenja utjecaja na okoliš. Emisije svake nove generacije zrakoplova manje su za 15 % do 20 % u odnosu na prethodne generacije. Globalna industrija civilnog zrakoplovstva prva se na svijetu usuglasila oko sveobuhvatnog pristupa za smanjenje emisija. Taj se pristup temelji na „strategiji četiriju stupova”, koje čine tehnologija, način funkcioniranja, infrastruktura i globalne tržišno utemeljene mjere.

6.7.

Budući da je više od 70 % svih istraživačkih aktivnosti povezano s ekološkim ciljevima, stalna potpora EU-a za istraživanje i inovacije ključna je za jamčenje daljnjeg napretka u pogledu smanjenja utjecaja civilnog zrakoplovstva na okoliš (tehnološki stup).

6.8.

U izvješću „Zračni put 2050.”Savjetodavnog vijeća za istraživanje i inovacije u području aeronautike u Europi postavljen je cilj za 2050. godinu za tehnologije i postupke kojima će se omogućiti smanjenje emisija CO2 po putničkom kilometru za 75 %, smanjenje emisija NOx za 90 % i smanjenje percipiranih emisija buke zrakoplova za 65 % (u odnosu na mogućnosti uobičajenih novih zrakoplova iz 2000. godine).

6.9.

Nadalje, kretanje zrakoplova u vožnji po tlu ne bi trebalo stvarati emisije, a zrakoplovi bi trebali biti dizajnirani i proizvedeni na način kojim se omogućuje njihovo recikliranje. Europa bi ujedno na temelju snažne europske energetske politike trebala postati centar izvrsnosti za održiva alternativna goriva, uključujući goriva koja se upotrebljavaju u zrakoplovstvu.

6.10.

Europa bi trebala biti predvodnik u istraživanju atmosfere te preuzeti vodstvo u oblikovanju akcijskog plana za okoliš i uspostavi globalnih ekoloških standarda. Iako je u okviru programa Obzor 2020. ostvaren znatan napredak, potrebno je ubrzati tempo istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa, uključujući elektrifikaciju i hibridizaciju zrakoplova.

7.   Digitalizacija

7.1.

Digitalizacija (uključujući i digitalnu infrastrukturu potrebnu za nove automatizirane platforme za upravljanje letovima), automatizacija te tehnologije virtualne i proširene stvarnosti također će biti neki od glavnih prioriteta istraživačkog rada u području zrakoplovstva. Oni će zajedno s potrebom za daljnjim poboljšanjem razine sigurnosti zrakoplovstva i za daljnjim radom na smanjenju utjecaja zrakoplovstva na okoliš poslužiti za osmišljavanje istraživačkog i inovacijskog plana za inicijative SESAR 3 i „Clean Sky 3”.

7.2.

Potrebno je ubrzati uvođenje rješenja SESAR-a te je ključno uspostaviti jedinstveno europsko nebo (SES) kako bi se zajamčila učinkovita primjena unutar EU-a.

8.   Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)

8.1.

Snažnija međunarodna uloga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) ključna je za zrakoplovnu industriju EU-a (uključujući industriju održavanja, popravka i remonta) kako bi se moglo parirati kontinuirano snažnoj međunarodnoj ulozi Savezne uprave za zrakoplovstvo SAD-a u promicanju zrakoplovne industrije SAD-a na tržištima trećih zemalja.

8.2.

EASA-i bi trebalo dopustiti otvaranje dodatnih ureda u trećim zemljama, čija bi uloga bila ključna za promicanje europskih sigurnosnih propisa, standarda za certificiranje i politika, jamčenje konkurentnosti europske industrije pod jednakim uvjetima za sve na ključnim izvoznim tržištima s pomoću svakodnevnog kontakta s tijelima civilnog zrakoplovstva trećih zemalja te izbjegavanje prepreka potvrđivanju europskih proizvoda na tim izvoznim tržištima.

8.3.

Potrebno je proširiti bilateralne sporazume o sigurnosti zračnog prometa EU-a s trećim zemljama radi smanjivanja udvostručenog sigurnosnog nadzora u pogledu certificiranja tipa/početne plovidbenosti, kao i kontinuirane plovidbenosti/održavanja.

8.4.

Isto tako, detaljna pravila EASA-e trebala bi se više temeljiti na uspješnosti te se oslanjati na industrijske standarde kako bi se omogućilo sigurno uvođenje nove tehnologije na učinkovitiji i brži način. U tom je kontekstu potrebno pozdraviti nedavno dogovoreno preispitivanje osnovne uredbe o EASA-i (preispitivanje Uredbe 216/2008).

9.   Infrastruktura

9.1.

Zrakoplovna industrija EU-a također ima koristi od dobrog stanja industrije civilnog zrakoplovstva EU-a u širem smislu (tj. zračnih prijevoznika, operatera helikoptera, operatera poslovnih mlažnjaka i ostalih korisnika zračnog prostora) jer dodatni rast za korisnike zračnog prostora dovodi do potrebe za većom količinom zrakoplova i odgovarajućom tehnologijom.

9.2.

U tom je kontekstu stoga ključno nastaviti ulagati u sigurnu i isplativu infrastrukturu na tlu i u zraku, izbjegavajući pritom prekomjerne zrakoplovne pristojbe.

9.3.

Stoga je zrakoplovna strategija EU-a dobrodošla jer obuhvaća skup alata za poboljšanje konkurentnosti industrije civilnog zrakoplovstva EU-a u širem smislu, uključujući preispitivanje Osnovne uredbe o EASA-i, strategiju za jamčenje vodeće uloge EU-a na tržištu u nastajanju civilnih daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava i sustava upravljanja zračnim prometom za bespilotne letjelice, kao i ostale prijedloge koji utječu na konkurentnost zrakoplovne industrije (preispitivanje Uredbe (EZ) br. 868/2004 i moguće preispitivanje Direktive o naknadama zračnih luka).

9.4.

Preispitivanje Uredbe (EZ) br. 1008/2008 (Zajednička pravila za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici) također je potrebno promatrati u tom kontekstu te bi se njime trebalo zajamčiti da jedinstveno tržište ostane prilagođeno budućem razvoju. Nadalje, s obzirom na prepoznatu potrebu za dodatnom konsolidacijom zrakoplovne industrije EU-a, potrebno je uspostaviti ravnotežu između konsolidiranije zrakoplovne industrije i koristi od odabira zračnih prijevoznika i učinkovitog tržišnog natjecanja za potrošače u EU-u.

10.   Usluge održavanja, popravka i remonta

10.1.

Usluge održavanja, popravka i remonta, koje pridonose stvaranju radnih mjesta u EU-u i izvozu tih usluga, također su važan segment zrakoplovne industrije EU-a. Poticanje konkurentnosti industrije održavanja, popravka i remonta u EU-u (održavanje, popravak i remont kojim se bave zračni prijevoznici, neovisni pružatelji tih usluga i proizvođači originalne opreme za te usluge) stoga je ključno da se toj industriji omogući daljnje stvaranje radnih mjesta i osvajanje novih tržišta.

10.2.

Upotreba velikih količina podataka i novih tehnologija za održavanje, popravak i remont također će biti važan element koji će se razmatrati u okviru programa istraživanja i inovacija.

11.   Izravna strana ulaganja

11.1.

Zahvaljujući prijedlogu Europske komisije za provjeru izravnih stranih ulaganja (COM (2017) 487) poboljšat će se razmjena informacija i procjena učinka te povećati transnacionalna transparentnost, ali će se konačne odluke prepustiti nacionalnoj razini. Prijedlogom je također obuhvaćena provjera koju bi obavljala Europska komisija iz razloga sigurnosti ili javnog reda u slučajevima u kojima bi moglo doći do utjecaja na projekte ili programe koji su u interesu EU-a.

11.2.

Prijedlog Komisije potrebno je pozdraviti kao prvi korak zbog njegove iznimne važnosti ne samo u pogledu izravnih stranih ulaganja u zrakoplovnu industriju EU-a i njezin lanac opskrbe nego i u pogledu kritičnih tehnologija za proizvodnju u EU-u (automatizacija, virtualna inteligencija, velike količine podataka i kibernetika).

12.   Brexit

Europski sektor zrakoplovstva potpuno je integriran, pri čemu mnoge komponente nekoliko puta prelaze nacionalne granice prije konačnog sastavljanja. Lanac opskrbe sastoji se od mnoštva velikih, srednjih i malih poduzeća koja posluju prema načelu „točno na vrijeme”.

Jedinstveno tržište i carinska unija od ključne su važnosti jer smanjuju administrativno opterećenje i prekomjernu birokraciju za industriju, čime se troškovi svode na najmanju moguću mjeru.

27 država članica EU-a i Europski parlament jasno su izjavili da će zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta, uključujući četiri slobode, te nadležnost Suda Europske unije, kao i da se ni na jedan sektor neće primjenjivati selektivni pristup.

Vlada Ujedinjene Kraljevine jasno je dala do znanja da će 29. ožujka 2019. postati treća zemlja.

12.1

Brexit bez dogovora mora se izbjeći jer bi bio posebno štetan za konkurentnost europske zrakoplovne industrije na svjetskoj razini te jer bi ugrozio tisuće radnih mjesta s obje strane Kanala. Potrebno je pronaći rješenja za sporazum za razdoblje nakon Brexita koji bi obuhvaćao sljedeće: — odredbe o nesmetanom carinskom prometu, uključujući i kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom; — neprekinuto članstvo u Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa i Europskoj agenciji za kemikalije (Uredba REACH); — istraživački rad u području civilnog zrakoplovstva: nastavak suradnje u zajedničkim tehnološkim inicijativama; — mogućnost prekograničnog kretanja visokokvalificiranih zaposlenika.

Tehničke rasprave o regulatornom okviru koji obuhvaća Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa i Europsku agenciju za kemikalije trebaju početi što hitnije radi uvođenja mjera za ublažavanje posljedica kako bi se potencijalni poremećaji sveli na najmanju moguću mjeru.

Nacionalne vlade moraju pružiti jasne smjernice kako bi svojim poduzećima pomogle da budu spremna na sve potencijalne promjene prouzročene Brexitom, radi smanjenja poremećaja.

13.   Vještine

13.1.

Trajan uspjeh zrakoplovne industrije EU-a također uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti privlačenja kvalificirane radne snage. U kontekstu sve starije radne snage i novih tehnoloških izazova (digitalizacija, automatizacija, kibersigurnost, industrija 4.0), za to je potrebna sveobuhvatna strategija EU-a za razvoj obrazovnih programa i programa osposobljavanja EU-a koja će se temeljiti na odredbama o cjeloživotnom učenju i visokokvalitetnom osposobljavanju.

13.2.

Kad je riječ o nacionalnoj razini, države članica potiču se na promicanje odabiranja predmeta iz područja STEM-a, osobito za djevojčice od rane dobi, kao i sudjelovanja u programima Erasmus+.

13.3.

Potrebno je razviti fleksibilne kanale između svijeta rada i svijeta obrazovanja (učenje zasnovano na radu, kvalitetno pripravništvo, inicijative osposobljavanja prilagođene pojedinim sektorima), a MSP-ovi bi, prema potrebi, trebali dobiti dodatnu potporu.

13.4.

S obzirom na te znatne posebne društvene izazove, zrakoplovna industrija EU-a imala bi koristi od sektorskog socijalnog dijaloga na razini EU-a (Odluka 98/500/EZ) koji bi socijalnim partnerima omogućio da raspravljaju o konkretnim problemima.

---

(1)  Izvor: Europsko udruženje svemirske i obrambene industrije (ASD), Činjenice i brojčani podaci.

(2)  Izvor: Europsko udruženje svemirske i obrambene industrije (ASD), Činjenice i brojčani podaci.

(3)  Izvor: PWC.

(4)  Izvor: RAND, „Kinesko ulaganje u zrakoplovstvo SAD-a”, 2017.

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Europskom paktu za financiranje klimatskih mjera”

(samoinicijativno mišljenje)

(2019/C 62/02)

Izvjestitelj:

Rudy DE LEEUW

Odluka Plenarne skupštine:	15.2.2018.
Pravni temelj:	pravilo 29. stavak 2. Poslovnika
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	5.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	172/4/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO se snažno zalaže za Program održivog razvoja do 2030. koji su utvrdili Ujedinjeni narodi i Pariški sporazum. Međutim, ako se nastave trenutačna kretanja, porast temperature u najboljem bi se slučaju mogao ograničiti na 3 oC ili više, što je mnogo više nego što se predviđa u Pariškom sporazumu.

1.2.

Istodobno, Europa treba novi zamah i novi plan koji bi se temeljio na suradnji i konvergenciji, a ne konkurenciji, i koji bi pokazao konkretnu dodanu vrijednost koju Europa može donijeti građanima, posebice mladima. Sada je od ključne važnosti donijeti ofenzivnu europsku politiku te dati jasan smjer društveno-gospodarskom modelu koji želimo danas, ali prije svega za buduće generacije.

1.3.

Europa mora pokazati da može istodobno osigurati poticajno okruženje kako bi se stvorila kvalitetna, dobro plaćena i ekološki prihvatljiva radna mjesta i oživjeti realno gospodarstvo na dobrobit svih: europskih poduzetnika, radnika i građana.

1.4.

Međutim, ogromne količine kapitala potiču nove financijske balone umjesto realnog gospodarstva, a institucije poput MMF-a najavljuju mogućnost nove krize koja će biti još razornija od krize 2008 (1). MMF: Izvješće o globalnoj financijskoj stabilnosti, listopad 2018.

1.5.

Sljedeći višegodišnji financijski okvir (2021. – 2027.) treba služiti gospodarskom razvoju (2) i zapošljavanju (3) te omogućiti EU-u da postigne svoje ciljeve i pridonese prijelazu na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika do 2050.

1.6.

Na mrtvom planetu nema života, rada ni poduzetništva. Stoga su klimatske promjene prilika za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i moraju dovesti do rješenja koje ide u korist poslodavcima, radnicima i civilnom društvu. Kašnjenje u prilagodbi ili nedjelovanje mogli bi znatno povećati ukupan trošak klimatskih promjena (4).

1.7.

Komisija, Europski revizorski sud i Svjetska banka navode iste iznose: od 2021. u EU-u će biti potrebno godišnje uložiti iznos koji odgovara 1 115 milijardi EUR kako bi se provele mjere i postigli ciljevi Unije do 2030 (5). Tih 1 115 milijardi EUR uključuje znatan dio postojećih ulaganja koja trebaju biti preusmjerena u korist održivog razvoja (zelenim dodjeljivanjem sredstava). Trošak nedjelovanja iznosio bi 190 milijardi EUR godišnje (odnosno 2 % BDP-a EU-a) (6).

1.8.

Prema stavovima koje zastupaju mnogi ekonomisti i političari u civilnom društvu (7), važno je poticati i podupirati svaki projekt koji spaja europske snage u interesu radnika, poduzeća i svih europskih građana. To je cilj pakta za financiranje klimatskih mjera u svrhu kvalitetnih radnih mjesta.

1.9.

Pakt za financiranje klimatskih mjera nastoji preusmjeriti kapital koji bi mogao dovesti do stvaranja novog financijskog balona na borbu protiv klimatskih promjena i realno gospodarstvo. Za to se moraju osigurati nova financijska sredstva, osobito za mala i srednja poduzeća. Taj pakt treba predstavljati novi plan za europsko vodstvo i iziskuje integrirani plan (u suradnji s Kinom i Indijom, glavnim akterima u borbi protiv klimatskih promjena).

1.10.

EGSO smatra da taj plan treba obuhvaćati sve aspekte politike borbe protiv klimatskih promjena: pravedna tranzicija (mjere koje treba poduzeti za ublažavanje učinaka promjena, ali i za nadoknadu šteta i gubitaka), kao i stvarne politike za prilagodbu klimatskim promjenama. Potrebno je u što većoj mjeri dati prednost (8) modelu kružnog gospodarstva te poboljšati njegov regulatorni okvir. To će se trebati financirati odgovarajućim proračunima za preusmjeravanje postojećih ulaganja (zeleno dodjeljivanje sredstava) i novim dostupnim izvorima financiranja.

1.11.

Ta tranzicija dovela bi do potrebnih promjena na tržištu rada i mogla bi pridonijeti otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u okviru europskog stupa socijalnih prava (9).

1.12.

Bitno je sa socijalnog stajališta pratiti razvoj prema modelu održivog društva i imati akcijski plan za pravedan prijelaz kako nitko ne bi ostao zakinut.

1.13.

Taj prijelaz podrazumijeva velika ulaganja u pogledu istraživanja, razvoja i inovacija, kako bi se potakli i poduprli inovativni projekti koji su u skladu s europskom taksonomijom.

1.14.

Ne smiju se ponoviti greške iz prošlosti (subvencioniranje goriva i prekomjerno iskorištavanje fosilne energije), a potrebno je zaustaviti sve poticaje za projekte koji su štetni za klimu i/ili suprotni Pariškom sporazumu.

1.15.

Radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma znatan dio ulaganja za borbu protiv klimatskih promjena trebao bi provoditi privatni sektor, povrh javnih sredstava.

1.16.

Paktom se zahtijeva uspostava jasnog i predvidivog dugoročnog europskog okvira politike kako bi se osiguralo planiranje ulaganja (10). Taj okvir treba biti popraćen mehanizmima za prilagodbu na granicama za proizvode koji ne podliježu jednakim društvenim i okolišnim standardima.

1.17.

Kao što smatra EGSO i naglašava Komisija, potrebno je uspostaviti jedinstveni sustav klasifikacije EU-a (taksonomija) kako bi se zadržali održivi projekti (i odbacili neodrživi) te utvrdila područja u kojima bi ulaganja mogla imati najsnažniji utjecaj. Europski parlament podupire taj pristup te predlaže uvođenje „zelene oznake”. Ta bi oznaka trebala biti dodijeljena ulaganjima koja su u skladu s taksonomijom EU-a i najzahtjevnijim standardima u smislu održivosti, u cilju djelotvornog dodjeljivanja ulaganja (11).

1.18.

Projekti koje treba podržati, koji će biti u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i koji iziskuju veliku količinu sredstava u području inovacija te istraživanja i razvoja, morat će se provoditi uz pomoć alata koji bi omogućio vizualizaciju financiranja (među ostalim, iz višegodišnjeg financijskog okvira) te s pomoću različitih mjera: — preusmjeravanjem financiranja prema održivim ulaganjima s pomoću „zelenog dodjeljivanja sredstava” i, u tom kontekstu, promicanjem zajmova Europske investicijske banke (EIB) koji su označeni kao „zeleni”, — korištenjem kvantitativnog popuštanja koje provodi Europska središnja banka (ESB) kao izvora financiranja, — povećanjem udjela Europskog fonda za strateška ulaganja namijenjenog borbi protiv klimatskih promjena na 40 %, — EU mora pokazati ambicioznost koja je na razini izazova borbe protiv klimatskih promjena: prosječno 40 % njegovog općeg proračuna (VFO 2021. – 2027.) mora se izdvojiti za taj cilj, — povećanjem udjela Europskog kohezijskog fonda na više od aktualnih 20 %, — mobilizacijom 3 % mirovinskih fondova i fondova za osiguranje, — podupiranjem poduzeća, osobito MSP-ova, u ulaganjima u istraživanja i razvoj do iznosa od 100 milijardi EUR, — poštovanjem obveza u pogledu financijske potpore južnim zemljama koje sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena, — uvođenjem odredbe koja se odnosi na „Pariški sporazum”, a koja će biti doista obvezujuća u trgovinskim sporazumima EU-a.

2.   Uvod

2.1.

Člankom 3. Ugovora o EU-u propisuje se da EU treba promicati održivi rast kojim se poštuje okoliš. Hitno djelovanje u pogledu klime sada je postalo prioritet, uključujući i za EGSO, te usmjerava djelovanje javnih vlasti, ali i gospodarskih dionika, radnika i građana. Slijedom toga, potrebno je organizirati, a prije svega financirati, sveobuhvatnu gospodarsku, društvenu i okolišnu tranziciju (12).

2.2.

Stoga upravo započeta rasprava o budućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2021. – 2027. treba na horizontalan način obuhvatiti pitanja koja se odnose na klimatske promjene i uklopiti se u prioritetni cilj tranzicije prema održivijem svijetu.

2.3.

Ta tranzicija dovela bi do potrebnih promjena na tržištu rada i mogla bi pridonijeti otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u okviru europskog stupa socijalnih prava.

2.4.

Europi je potreban novi plan za uspostavu vlastite dodane vrijednosti i kako bi pokazala da može osigurati poticajno okruženje radi stvaranja kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta te oživjeti realno i održivo gospodarstvo na dobrobit svih.

2.5.

Europa će biti dio rješenja jer će vidljivo pridonijeti u odnosu na druge međunarodne gospodarske dionike, ako istodobno odgovori na društvene, okolišne i gospodarske izazove u pogledu održivog razvoja.

2.6.

U nedavnim studijama MMF-a i OECD-a kritizirao se način upravljanja krizom 2008. donošenjem gospodarskih mjera kojima se građane, poduzeća i vlade prisililo na proračunske rezove.

2.7.

Potrebno je više ulaganja u inovacije i istraživanje i razvoj radi rješavanja novih društveno-gospodarskih izazova, kao što su energetska tranzicija, kružno gospodarstvo i ekonomija suradnje i automatizacija, kako bi se na taj način spriječio pad kvalitete radnih mjesta.

2.8.

Uz tu financijsku i socijalnu krizu došlo je i do političke krize ili, u određenim zemljama, do snažnih političkih previranja, te do ekološke krize.

2.9.

Borba protiv klimatskih promjena nužna je, ali također nudi priliku za obnovu naših gospodarstava, promicanje održivog modela rasta, djelotvorniju borbu protiv nejednakosti i jačanje demokracije.

3.   Zaključci

3.1.

EGSO se snažno zalaže za program održivog razvoja do 2030. koji su utvrdili Ujedinjeni narodi, a kojim se nastoje definirati ciljevi održivog razvoja kako bi se iskorijenilo siromaštvo, zaštitio planet, osigurala zaštita ljudskih prava i zajamčio prosperitet za sve. Donošenje tog programa označava povijesni prijelaz na novi model koji se odnosi na rješavanje gospodarskih, društvenih i okolišnih nejednakosti u okviru jedinstvenog i cjelovitog pristupa.

3.2.

U skladu s Pariškim sporazumom, do 2100. globalno zagrijavanje namjerava se održati „znatno ispod 2 oC u odnosu na predindustrijske razine” te, po mogućnosti, težiti „nastavku djelovanja u pogledu ograničavanja porasta temperature na 1,5 oC”. Međutim, Ujedinjeni narodi smatraju da bi se, ako se nastave trenutačna kretanja, u najboljem slučaju porast temperature ograničio na 3 oC (ili više).

3.3.

Klimatske promjene dovode do znatnih negativnih posljedica za ljude i do financijskih posljedica, osobito zbog porasta prirodnih katastrofa: toplinski valovi i porast razine vode uzrok su smrti osam milijuna ljudi u cijelom svijetu od početka 20. stoljeća, uz trošak od 7 000 milijardi američkih dolara (13). Primjećuje se i porast broja klimatskih izbjeglica (250 milijuna do 2050.). Slijedom toga, najugroženije osobe također su prve žrtve klimatskih promjena, čime se povećavaju nejednakosti. Međutim, prema navodima MMF-a „porast nejednakosti ugrožava održiv gospodarski rast” (14).

3.4.

U scenariju statusa quo, ako se ne poduzme nijedna mjera prilagodbe, klimatske promjene koje se predviđaju do 2080. uzrokovat će godišnje troškove u iznosu od 190 milijardi EUR po stalnim cijenama (samo za troškove osiguranja koja pokrivaju štete uzrokovane klimatskim pojavama), za kućanstva cijelog EU-a (15).

3.5.

Iako je postignut napredak u pogledu financiranja borbe protiv globalnog zagrijavanja i njegovih učinaka, to nije dovoljno. Potrebno je dati političku prednost održivom financiranju i gospodarstvu, posebice s pomoću jasnog, čvrstog i poticajnog okvira politika, kojim bi se također trebala poticati realizacija inovativnih projekata s velikom dodanom vrijednošću, kojima se poštuje okoliš.

3.6.

Iako se Europa još nije u cijelosti oporavila od financijske krize 2008., MMF već upozorava na opasnost od ozbiljnije i raširenije krize nego što je bila ona 2008 (16)..

3.7.

Kao što navode P. Larrouturou i J. Jouzel, od 2 200 milijardi EUR koje je stvorila Europska središnja banka od 2015., samo je 11 % utrošeno za realno gospodarstvo, a 89 % za špekulacije i novi financijski balon (17). Osim toga, OECD navodi gotovo 800 programa potrošnje i poreznih olakšica provedenih u 35 zemalja OECD-a i šest glavnih gospodarstava u usponu koja su dio G20 (18), koji potiču proizvodnju ili uporabu fosilnih goriva, što je u potpunosti suprotno smjernicama navedenima u Pariškom sporazumu.

3.8.

Takvo usmjeravanje financiranja, bilo da proizlazi iz špekulacija ili dodjeljivanja sredstava u suprotnosti s ciljevima borbe protiv klimatskih promjena koje je utvrdio EU, skupo je za cijelu europsku zajednicu, na gospodarskom, društvenom i okolišnom planu.

3.9.

Europski parlament navodi da se pokazalo da višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. ne može ispuniti trenutačne potrebe. Osim toga, ne odgovara na niz kriza i novih izazova (primjerice, poljoprivredu, zapošljavanje mladih, održiva ulaganja ili okoliš). Zbog toga budući financijski okvir treba biti namijenjen glavnom izazovu koji se odnosi na borbu protiv klimatskih promjena i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

4.   Mogućnosti

4.1.

Poduzetnici u velikim poduzećima razmatraju mogućnosti koje pružaju klimatske promjene. Mnogi među njima procjenjuju da poduzeća trebaju biti dio rješenja i naglašavaju da se ona koja su iskoristila prilike koje su se nudile u sektorima s niskom razinom ugljika sve više nagrađuju.

4.2.

Za poduzetnike je moguće otvarati radna mjesta i razvijati inovacije na putu prema uspješnom, ali niskougljičnom gospodarstvu (19), uz istodobno ostvarivanje dobiti. To je tim važnije jer je potrebno ostvariti „nultu emisiju ugljika” do sredine stoljeća kako bi se postigao cilj u pogledu globalnog zagrijavanja nižeg od 2 oC.

4.3.

Pakt za financiranje klimatskih mjera treba pridonijeti tomu da se nužnost rješavanja problema klimatskih promjena pretvori u priliku za remodeliranje europske industrije i pokretanje novih poduzeća. Stoga je potrebno znatno ulagati u realno gospodarstvo i u istraživanje i razvoj kako bi se stvorila održiva i kvalitetna radna mjesta.

4.4.

Ukupna stopa zaposlenosti porasla je u Europskoj uniji, dok se nezaposlenost smanjila kao rezultat nedavnog gospodarskog oporavka. Međutim, dugotrajna nezaposlenost, nesigurnost radnih mjesta, posebice onih na kojima su zaposlene žene, kao i nezaposlenost mladih, i dalje su zabrinjavajući. Prijelaz na održivi razvoj dinamičnim i inovativnim poduzećima bi trebao omogućiti da iskoriste sve mogućnosti koje im se pružaju te da što više pridonesu poboljšavanju stanja u odnosu na nezaposlenost.

4.5.

Stoga je nužno da Europska unija u suradnji s državama članicama nastoji izraditi koordiniranu strategiju za osiguravanje poticajnog okruženja za stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta. Komisija mora istražiti mogućnost da se iz obračuna duga (20) isključe javna ulaganja koja pridonose otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i održivom gospodarstvu na dobrobit svih – poduzećima i radnicima.

4.6.

EU potiče suradnju među državama članicama. Podupire i procjenjuje njihove napore, ponajprije u okviru europskog semestra, smjernice za zapošljavanje i praćenje nacionalnih politika (zajednička izvješća o zapošljavanju, nacionalnim programima reformi i preporukama po zemljama). No, također mora moći uskladiti svoje politike s ciljevima kojima se podupire zajednički prosperitet europskih poduzetnika, radnika i građana.

4.7.

ADEME (21) procjenjuje da potencijal za stvaranje radnih mjesta u vezi s klimom u Europi iznosi od pet do šest milijuna mjesta do 2050., a prema Europskoj komisiji, do 2020. može se stvoriti tri milijuna radnih mjesta u sektoru obnovljive energije.

4.8.

Udruga poslodavaca BDI u Njemačkoj najavljuje da bi se mogao postići cilj smanjenja od 80 % emisija CO2 do 2050. kada bi svake godine na raspolaganju bilo 50 milijardi EUR.

4.9.

Utvrđuje se povećanje broja radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena u području zelenog gospodarstva (od 2,8 milijuna 2000. na 4,2 milijuna 2014.). Određeni sektori vrlo su dinamični: obnovljivi izvori energije (milijun radnih mjesta stvoreno je od 2000.: + 182 %) ili gospodarenje otpadom (od 0,8 milijuna 2000. na 1,1 milijun 2014.: + 36 %).

4.10.

Međutim, bitno je i da se MSP-ovi, kao i zadruge i najmanje organizacije, prisutne na svim lokalnim razinama, mogu uključiti u održive projekte te da im se sredstva prioritetno dodjeljuju. Stoga je potrebno zajamčiti da im pristup financiranju ne predstavlja prepreku (22).

4.11.

Osim toga, važno je usvojiti višerazinski pristup i povezati sve, javne i privatne, relevantne dionike tako da se potaknu i integriraju inicijative, planovi i djelovanja mreža regija, gradova i zajednica koje su uključene u borbu protiv klimatskih promjena i provedbu Pariškog sporazuma, kako je naveo Odbor regija u svojem nedavnom mišljenju (23).

4.12.

Naposljetku, u paktu za financiranje klimatskih mjera, koji treba angažirati sve snage i svu dobru volju i u javnom i u privatnom sektoru, u obzir se trebaju uzeti popratne mjere koje predlaže Komisija, kao što su, među ostalim, taksonomija (klasifikacija), obveza institucionalnih ulagača da imaju u vidu održivost, informiranje ulagača, ponovno kalibriranje vlastitih sredstava banaka, jačanje transparentnosti u pogledu objavljivanja informacija poduzeća ili oznake EU-a (što je predložio Europski parlament).

5.   Različiti izvori financiranja i mjere koje je potrebno poduzeti

Preusmjeravanje (zeleno dodjeljivanje sredstava) i novi izvori financiranja

5.1.

Komisija i Europski revizorski sud navode iste brojke i slažu se u pogledu potrebe za 1 115 milijardi EUR godišnje za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.

5.2.

U toj omotnici od 1 115 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2030. potrebno je razlikovati dvije kategorije projekata koji se trebaju financirati (24): — s jedne strane, projekti s povratom ulaganja na područjima djelovanja EIB-a i javnih razvojnih banaka (25), privatnih banaka, mirovinskih fondova, fondova za osiguranje ili državnih fondova, — s druge strane, projekti koji zahtijevaju javne subvencije, a koji se financiraju europskim doprinosima.

5.3.

Riječ je o preusmjeravanju svih ili dijela aktualnih sredstava prema održivim ulaganjima, točnije o potrebi da se europski financijski okvir učini „zelenijim” te da se sredstva namijene borbi protiv učinaka klimatskih promjena. To se odnosi na sljedeća sredstva: — zajmove EIB-a: privatne banke mogle bi preko EIB-a financirati ulaganja koja su u skladu s taksonomijom (klasifikacijom) EU-a, — monetarno stvaranje ESB-a, uz usmjeravanje monetarne mase nastale iz kvantitativnog ublažavanja prema realnom i održivom gospodarstvu: 50 % kvantitativnog ublažavanja godišnje moglo bi stvoriti stotine milijardi eura svake godine, — udio od 40 % (umjesto trenutačnih 20 %) Europskog fonda za strateška ulaganja (EIB i Komisija) trebao bi biti namijenjen borbi protiv globalnog zagrijavanja i njegovih učinaka, uključujući društvenu i obrazovnu dimenziju, — EU mora pokazati ambicioznost koja je na razini izazova borbe protiv klimatskih promjena: prosječno 40 % njegovog proračuna mora se izdvojiti za taj cilj na području klime, a to se posebice odnosi na Europski kohezijski fond koji je samo 20 % svojih sredstava namijenio toj borbi u proračunu za razdoblje 2014. – 2020., — kao dodatak tim financiranjima, 3 % ulaganja mirovinskog fonda i fonda za osiguranje treba biti namijenjeno borbi protiv globalnog zagrijavanja.

5.4.

Potrebno je uložiti posebne napore u području istraživanja i razvoja te stručnog osposobljavanja; samo u tu svrhu potrebno je izdvojiti 100 milijardi EUR godišnje. Odbor će pravodobno iznijeti prijedloge kako bi se odlučilo koje instrumente treba koristiti kako bi se dopunile tekuće i buduće potrebe za financiranjem za tu svrhu.

Mjere koje je potrebno poduzeti

5.5.

Mnogi financijski instrumenti mogu se staviti na raspolaganje za borbu protiv klimatskih promjena, no financiranja će se ostvariti samo ako Europa bude imala koherentan plan s jasnim i dugoročnim smjerom (26). U okviru tog plana potrebno je uzeti u obzir elemente navedene u nastavku.

5.5.1.

Potrebno je uspostaviti jasan, čvrst i dugoročan okvir politike. Potrebno je pružiti sigurnost za planiranje i ulaganja jer ništa ne šteti zalaganjima više od nesigurnosti povezane sa stalnim promjenama kretanja u stvaranju politika.

5.5.2.

Od siječnja 2018. EIB je postao najveći izdavatelj zelenih obveznica na svijetu. Ako želimo omogućiti da se zajamče uvjeti koji su još povoljniji promicateljima projekata u okviru pakta za financiranje klimatskih mjera, mogu se donijeti dvije mjere: — prvo bi trebalo proširiti „Junckerov plan” usmjeravajući se na te projekte, što bi EIB-u omogućilo da iskoristi jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja, — nadalje, EIB bi se mogao dodatno financirati preko ESB-a. EIB već ima pristup programu kupnje vrijednosnih papira ESB-a, no samo jednom vrlo ograničenom dijelu. Međutim, s obzirom na predviđene iznose, EIB bi se brzo susreo s problemom omjera vlastitih sredstava. Stoga je moguće zamisliti da EIB postane banka za održivi razvoj koja financira ponajprije energetsku tranziciju, mobilnost i inovacije u području okoliša, odričući se financiranja tradicionalnih projekata koji su obuhvaćeni većinom zajmova.

5.5.3.

Potrebno je utvrditi sektore kojima bi ta sredstva najviše koristila i kojima i kojima bi najviše odgovarao omjer troškova i koristi u pogledu okoliša, građana, gospodarstva (energija, stanovanje, poljoprivreda, mobilnost, promet, recikliranje, voda itd.). Iako je potreban pravedan pristup mreži, treba uzeti u obzir činjenicu da su određeni sektori dovoljno isplativi i ne zahtijevaju više subvencija, kao što je, na primjer, sektor fotonaponskih sustava.

5.5.4.

Potrebno je ojačati djelovanje EIB-a, ne samo količinski, nego i u smislu sposobnosti za preuzimanje više rizika. Na taj bi način EIB bio korisniji u borbi protiv klimatskih promjena, podupiranjem sektora u nastajanju, čak i onih manjih, kao i dodjelom milijardi eura fotonaponskoj industriji i klasičnoj vjetroenergiji, koje već u velikoj mjeri financira privatni sektor.

5.5.5.

Sva financiranja, kako predlaže Komisija, trebaju biti u skladu sa zajedničkom taksonomijom (klasifikacijom) EU-a. EGSO se kao predstavnik civilnog društva treba uključiti u praktičnu razradu te klasifikacije.

5.5.6.

Potrebno je u što većoj mjeri dati prednost modelu kružnog gospodarstva te poboljšati njegov regulatorni okvir. Kružno gospodarstvo mora omogućiti smanjenje ili čak zaustavljanje iskorištavanja prirodnih resursa recikliranjem predmeta (samo 3 % mobilnih telefona se reciklira, dok se drugi predmeti uopće ne recikliraju) i plemenitih metala. Ti metali, primjerice kobalt ili litij, koji se upotrebljavaju u izradi proizvoda budućnosti, dostupni su samo u malim količinama u usporedbi s predstojećim potrebama u pogledu elektrifikacije vozila i skladištenja električne energije općenito, s obzirom na to da je proizvodnja tih metala nerazmjerna novim potrebama.

5.5.7.

Potrebno je također poticati ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada, koje su odgovorne za 30 % emisija CO2 (pogotovo jer je povrat ulaganja brz). Također, potrebno je dobro povezati električne vodove i cjevovode kako bi se postiglo integrirano europsko energetsko tržište povezano s Afrikom i Bliskim Istokom.

5.5.8.

U interesu pravedne i socijalne tranzicije, kako je predviđeno Pariškim sporazumom i kako zagovara Institut Jacques Delors (27), dio financiranja treba biti namijenjen fondu za prilagodbu za regije i radnike koji su pod utjecajem sektora u tranziciji. U tom smislu, bilo bi prikladno da znatan dio Europskog kohezijskog fonda za regije bude dodijeljen za klimatske ciljeve i njihove pozitivne društveno-gospodarske koristi. Fond za prilagodbu tranziciji trebat će i pružiti potporu radnicima u pogledu prekvalifikacije. Također treba predvidjeti promjene, a ne se s njima suočavati, dodjelom dijela proračunskih sredstava inovacijama te istraživanju i razvoju u sektorima utvrđenima kao prioritet.

5.5.9.

U svaki sporazum o slobodnoj trgovini uz socijalne i okolišne odredbe treba uključiti obvezujuću odredbu kojom se preuzimaju obveze iz Pariškog sporazuma. (Svi potencijalni trgovinski partneri EU-a bili bi uključeni jer je 195 od 197 članova Ujedinjenih naroda potpisnik).

5.5.10

.Kako bi se istaknula iznimna politička važnost tih mjera, proračunska i financijska sredstva izdvojena na taj način treba upotrebljavati uz pomoć alata koji bi omogućio stvarnu i transparentnu vizualizaciju predmetnih sredstva.

5.5.11

.Osim toga, iako to nije izravno povezano s europskim fondom za financiranje klimatskih mjera, EU treba poštovati svoje međunarodne političke obveze (Konferencija Ujedinjenih naroda o klimi 2009.), koje uključuju prikupljanje 100 milijardi USD godišnje za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u Africi i u sredozemnoj regiji do 2020.

---

(1)  https://www.theguardian.com/business/2018/oct/03/world-economy-at-risk-of-another-financial-crash-says-imf;

(2)  Mišljenje EGSO-a „Višegodišnji financijski okvir”, točka 3.1.8 (usvojeno 19.9.2018., još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  EGSO, „Prioriteti stručne skupine ECO za 2018. i nadalje”.

(4)  OECD, Gospodarske posljedice klimatskih promjena, 2.9.2016.

(5)  Europska komisija, Impact assessment accompanying the document “Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council amending Directive 2012/27/EU on Energy Efficiency (Procjena učinka priložena dokumentu „Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti” SWD(2016) 405 final/2 od 6.12.2016., slika 22. (scenarij EUCO30 – izvor: model PRIMES);

Revizorski sud, https://www.euractiv.fr/section/climat/news/la-cour-des-comptes-fustige-linefficacite-de-la-politique-climat-de-lue/.

(6)  Ciscar, M., et al., Climate Impacts in Europe – The JRC PESETA II Project („Klimatski učinci u Europi – projekt PESETA II JRC-a”), 2014.

(7)  https://www.pacte-climat.eu/en/the-first-signatories-of-the-call/.

(8)  Mišljenje EGSO-a „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju” (SL C 227, 28.6.2018., str. 70.).

(9)  Mišljenje EGSO-a „Europski stup socijalnih prava” (SL C 125, 21.4.2017., str. 10.).

(10)  Mišljenje EGSO-a „Koalicija za ispunjavanje obveza proizašlih iz Pariškog sporazuma” (SL C 389, 21.10.2016., str. 20.).

(11)  Izvješće od 4. svibnja 2018. [2018/2007(INI)] o održivom financiranju, izvjestiteljica: Molly Scott Cato.

(12)  Mišljenje EGSO-a „Akcijski plan za održivo financiranje” (vidjeti stranicu 73 ovoga Službenog lista).

(13)  Studija Jamesa Daniella, Institut za tehnologiju u Karlsruheu, travanj 2016.

(14)  https://blogs.imf.org/2017/02/22/the-imfs-work-on-inequality-bridging-research-and-reality/

(15)  Ciscar, M., et al., Climate Impacts in Europe – The JRC PESETA II Project („Klimatski učinci u Europi – projekt PESETA II JRC-a”), 2014.

(16)  https://www.theguardian.com/business/2018/oct/03/world-economy-at-risk-of-another-financial-crash-says-imf; MMF: Izvješće o globalnoj financijskoj stabilnosti, listopad 2018.

(17)  Pour éviter le chaos climatique et financier („Izbjegavanje klimatskog i financijskog kaosa”; P. Larrouturou i Jouzel – izd. Odile Jacob).

(18)  OECD-ov popis mjera potpore za fosilna goriva za 2015.

(19)  Paul Polman, predsjednik uprave Unilevera i Jean-Pascal Tricoire, predsjednik uprave Schneider Electrica i predsjednik Globalnog pakta Francuske, povodom sastanka na vrhu Business & Climate: http://www.businessclimatesummit.com/summit/2015/press-room.

(20)  Mišljenje EGSO-a „Financiranje europskog stupa socijalnih prava” (SL C 262, 25.7.2018., str. 1.).

(21)  Francuska Agencija za okoliš i upravljanje energijom.

(22)  Mišljenje EGSO-a „Razdoblje nakon Pariza” (SL C 487, 28.12.2016., str. 24.).

(23)  Mišljenje OR-a „Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: ključni alat za provedbu Pariškog sporazuma” (SL C 54, 13.2.2018., str. 9.).

(24)  Prema riječima Philippea Maystadta, bivšeg predsjednika EIB-a

(25)  KfW u Njemačkoj, CDC u Francuskoj, CDP u Italiji, ICO u Španjolskoj

(26)  Jeffrey Sachs, savjetovanje EGSO-a od 18. svibnja 2018.

(27)  http://institutdelors.eu/wp-content/uploads/2018/01/Pactesocialtransitionénergétique-FernandesPellerinCarlin-janvier18.pdf

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Strateškom razvoju industrijske politike do 2030. u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije industrijske baze u Europi i veće usmjerenosti na dugoročne rezultate u okviru globalnih lanaca vrijednosti”

(razmatračko mišljenje na zahtjev austrijskog predsjedništva)

(2019/C 62/03)

Izvjestitelj:	Carlos TRIAS PINTÓ
Suizvjestitelj:	Gerald KREUZER

Zahtjev za savjetovanje:	austrijsko predsjedništvo Vijeća, 12.2.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležno tijelo:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u CCMI-ju:	25.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	158/9/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

U industrijskoj politici trebale bi se utvrditi i omogućiti prilike za održivi i uključivi budući rast na globalnoj razini. Nikoga se ne smije zapostaviti.

1.2.

Europa mora zadržati svoju ambiciju da udio industrijske proizvodnje dovede na prethodni nivo, uz prilagođavanje tog cilja s pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti. Potrebno je unaprijediti europsku industrijsku politiku (na razini glavnih uprava Komisije, država članica, regija) jer je ona dio složenih prekograničnih lanaca vrijednosti na sve globaliziranijem tržištu. Kako bi se pomirili izazovi u području rasta, klime i okoliša te društveni problemi u okviru „pravedne tranzicije” potreban je holistički pristup, uz uspješno povezivanje nacionalnih pokretača i pokretača iz EU-a.

1.3.

rEUnesansa Europe podrazumijeva potpuno razrađen glavni plan za europsku industriju, uz uključivanje industrijske politike u sve politike EU-a, omogućavanje industrijske preobrazbe kako bi Europa postala najveće gospodarstvo znanja, stvaranje industrijske dodane vrijednosti kroz kreativnost i pametni dizajn, socijalne inovacije i poticanje novih održivih i uključivih industrijskih modela (marka „proizvedeno u Europi”).

1.4.

Ako se europskom klimatskom politikom i politikom kružnog gospodarstva žele otvoriti nova radna mjesta u Europi, od ključne je važnosti da se glavni dijelovi lanca vrijednosti na kojem se zasnivaju te politike nalaze u Europi. Stoga je važno da se u strategiji EU-a prepozna važnost lanaca vrijednosti i razmotre ambiciozne mjere za njihov daljnji razvoj. Strategijom bi se, umjesto usmjerenosti na pojedinačne sektore, trebali osigurati privlačni radni uvjeti u Europi. Kako bi se Europi osigurala kontinuirana uloga u svjetskom gospodarstvu, mjera uspjeha trebao bi biti potencijal pojedinačnih europskih lanaca vrijednosti da se integriraju u globalne lance vrijednosti, odnosno da europski dobavljači budu konkurentni na globalnoj razini, a ne samo u Europi.

1.5.

Poboljšano obrazovanje i osposobljavanje za nova radna mjesta i usluge trebalo bi također biti usko povezano s politikama istraživanja, razvoja i inovacija te s uvođenjem učenja kroz rad, uz proširenje Programa vještina (1) na ključne industrijske sektore kao što su građevinarstvo, industrija čelika, industrija papira, zelene tehnologije i energija iz obnovljivih izvora, proizvodnja i pomorski promet.

1.6.

Kako bi se osigurala vodeća uloga Europe na tehnološkom planu, EGSO predlaže i da se povećaju ulaganja u revolucionarne i disruptivne tehnologije poput umjetne inteligencije i robotike, interneta stvari, analize podataka, 3D tiska, novih i nanomaterijala, poboljšane virtualne stvarnosti, biogospodarstva, održive hrane, digitalnih tehnologija, neurotehnologija, nanoelektronike, istraživanja oceana i svemira itd.

1.7.

Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. mora se što konkretnije i što podrobnije predvidjeti dodjela dodatnih proračunskih sredstava svakom pojedinačnom sektoru, a posebno politici istraživanja, razvoja i inovacija te kohezijskoj politici.

1.8.

ESGO ističe da bi se institucionalno upravljanje trebalo poboljšati, među ostalim u pogledu procjene učinka, i to ne samo gospodarskog već i okolišnog i društvenog, u okviru cijelog lanca vrijednosti,

1.9.

Kako bi cijeli industrijski lanac vrijednosti postao održiviji, EGSO čvrsto podržava plan Komisije o financiranju održivog rasta (2), kojim se uspostavlja taksonomija održivog financiranja kojom se odgovorne uštede preusmjeravaju u održiva ulaganja te se povećavaju europska strateška ulaganja (ispravna kombinacija planiranog fonda InvestEU i privatnih financijskih izvora).

1.10.

EGSO ponovno izražava snažnu podršku za zlatno pravilo za javna ulaganja, ne samo u sufinanciranju strateških investicijskih projekata već i u svim održivim investicijskim projektima u vezi s pozitivnim napretkom u pogledu jedinstvenog sustava klasifikacije održivih djelatnosti EU-a (ili taksonomije) kako bi se europskim zemljama koje su najviše pogođene krizom pružile nove mogućnosti za razvoj.

1.11.

Financijski instrumenti: uspostava jednakih uvjeta za sve, financiranje projekata industrijskih razmjera javnim sredstvima (do 75 % troška ulaganja ili više, ako je opravdano), veći povlašteni zajmovi i pristup kreditu. Pristup javnim bespovratnim sredstvima za mjere usmjerene na „uklanjanje rizika” u slučaju suštinski visokorizičnih izuzetno inovativnih projekata.

1.12.

Najproduktivniji sektori (s najvećom dodanom vrijednosti) ujedno su oni u kojima su inovacije na najvećoj razini. Nadalje, one sektore koji podliježu strožim propisima na području okoliša karakteriziraju i više razine patentiranja, vjerojatno kao rezultat regulatornog pritiska (3).

1.13.

Jedan od glavnih uzroka regulatornog troška jest provedba politika EU-a putem delegiranih ili provedbenih akata. Tehnokratski postupci osiguravanja usklađenosti s propisima bez definiranja troškovno najučinkovitijih načina postizanja željenih regulatornih ishoda usporavaju inovacijski kapacitet industrijskih aktera, posebno MSP-ova.

1.14.

Održivi razvoj i konkurentnost moraju ići ruku pod ruku. EGSO zahtijeva određivanje standarda za proizvode u EU-u koje moraju poštovati i domaći i strani proizvođači te koji su izvršivi na granici. Stoga uvoz proizvoda koji ne poštuju okolišna i socijalna pravila znači da će se industrijski sektori EU-a suočavati s ozbiljnim preprekama u odgovaranju na društvene potrebe i zahtjeve u pogledu održivosti.

1.15.

EK treba strogo nadzirati ispravnu provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a, uključujući jednostavna i jasna pravila. U poglavljima o održivosti sporazumâ o slobodnoj trgovini mora se promicati provedba radnih standarda ILO-a i UN-ovih načela o poslovanju i ljudskim pravima (4) kojima se utvrđuju minimalni nezamjenjivi transverzalni uvjeti (prava ranjivih osoba, dobro fiskalno upravljanje itd.). U trgovinskim je odnosima potrebno zajamčiti reciprocitet (npr. ulaganja, javna nabava, subvencije).

1.16.

Prošireni socijalni dijalog na različitim razinama potreban je kako bi se ispravno analizirali i pružili zajednički odgovori na globalne lance vrijednosti u održivim poduzećima u kojima se stajališta radnika uzimaju u obzir.

1.17.

EGSO poziva Europsku komisiju da konkurentnost i vodeću ulogu industrije utvrdi kao jedan od glavnih političkih prioriteta i da pokrene program industrijske strategije EU-a. Snažno potiče Komisiju na objavljivanje godišnjeg izvješća o rezultatima industrijske strategije EU-a koje bi obuhvaćalo sva relevantna područja politike Komisije.

2.   Megatrendovi – samo jedan svijet

2.1.

Danas se industrija suočava s korjenitim promjenama povezanim s golemim opsegom digitalne transformacije i niskougljičnog gospodarstva. Obnovljivi izvori energije zamijenit će fosilna goriva, podaci postaju nova dominantna sirovina, a internet (stvari) postao je najvažniji način komunikacije. Linearne modele proizvodnje zamijenit će kružniji sustavi proizvodnje, potrošnje i recikliranja, a masovnu proizvodnju prilagođeni proizvodni procesi. Moderna industrija podrazumijeva proizvodnju i inovacije u mreži aktera koji blisko surađuju, od velikih poduzeća preko MSP-ova pa sve do povezanih usluga u vrijednosnom lancu. Znanje je zamijenilo rad ili kapital kao najvažniji čimbenik. Europska dugoročna industrijska strategija mora obuhvatiti sve te (disruptivne) izazove kako bi se ušlo u fazu koja se u ljudskoj povijesti može usporediti samo s prijelazom iz paleolitika u neolitik: infolitik (5).

2.2.

Većina akademskih istraživanja upozorava na to da će 20 – 50 % radnih mjesta, ovisno o sektoru, do otprilike 2030. zamijeniti tehnologije i robotika (6). Doći će do stvaranja novih radnih mjesta, ali s većim razlikama u pogledu geografije, sektora i vještina. Izazov koji stoji pred europskom industrijskom politikom jest spriječiti da EU, njegove regije i građani budu isključeni.

2.3.

Digitalna transformacija utječe na sve glavne industrijske resurse: prirodu i okoliš, radnu snagu i kapital (fizički, tehnološki i institucionalni). Kako bi se propisno upravljalo njezinim socijalnim posljedicama, potrebno je novo vrednovanje glavnih resursa ili zaliha kapitala koji će biti glavni izvori prihoda, i to po zemljama i po sektorima.

2.4.

Velik dio europske industrije sve više ovisi o vanjskom izvozu ili je dio složenih prekograničnih lanaca vrijednosti na sve globaliziranijem tržištu. Istodobno se EU suočava sa širenjem politika čiji je zajednički nazivnik moto „Amerika na prvome mjestu”, a posljedica toga sve je veći rizik od trgovinskih ratova u kojima ne bi bilo pobjednika, samo gubitnika. Te politike ujedno predstavljaju prijetnju poslijeratnom multilateralnom gospodarskom poretku. Naposljetku, u porastu su centralizirani gospodarski modeli kojima upravlja država.

2.5.

Kako bi Europa do 2050. ostvarila pravedan prijelaz na održiviju industriju (7), mora se suočiti sa sljedećim izazovima: — stalnim klimatskim promjenama i sve lošijim okolišnim uvjetima — iscrpljivanjem prirodnih resursa Zemlje i gubitkom biološke raznolikosti — digitalizacijom koja će u većini industrijskih sektora zamagliti granice među sektorima te između fizičkog i virtualnog svijeta, a sektori će se otvoriti novim subjektima, uz smanjenje fizičkog rada kao posljedicu — socijalnim nejednakostima, uključujući sve veću polarizaciju na tržištima rada i nezaposlenost mladih, uz zapostavljanje osoba u regijama čiji industrijski sektori propadaju — gubitkom povjerenja javnosti u vladu, političku vlast, EU i njegove upravljačke strukture, kao i druge institucije — demografskim promjenama: starenjem stanovništva, migracijama, velikim porastom svjetskog stanovništva i novom ekološkom osviještenošću — koncentracijom stanovništva u megagradovima, uz integraciju infrastrukturnih mreža, umjetne inteligencije, strojnog i dubokog učenja — promjenama u sklonostima potrošača (promjene u ponašanju potrošača, veća ekološka osviještenost, regulacija ponašanja potrošača od strane javnih tijela).

Dugoročna bi vizija trebala istodobno voditi računa o svim tim trendovima. Razumijevanje izazova i načina kako ih pretvoriti u prilike bit će jedan od glavnih prioriteta europske industrijske politike. Složeno oblikovanje odgovora zahtijeva uključenost svih relevantnih dionika, uz zajedničku odgovornost. Uspjeh toga ovisi o naporima i suradnji institucija EU-a, država članica, regija i, najvažnije, o aktivnoj ulozi same industrije.

3.   Tranzicija: predanost EU-a očuvanju konkurentnosti uz pomoć održivosti

3.1.

Kako bi se suočila s brojnim i dosad nezabilježenim izazovima na industrijskom planu, Europa je odlučila povećati svoju konkurentnost unapređenjem kvalitete svojih proizvoda i usluga te provođenjem strategije diferencijacije po regijama i industrijskim sektorima u cilju ostvarivanja rasta i zapošljavanja kroz dodanu vrijednost s pomoću kreativnosti i pametnog dizajna, socijalnih inovacija i novih održivih i uključivih industrijskih modela.

3.2.

U Europi se već pojavljuju neki ohrabrujući pokazatelji, kao što je udio od 40 % svjetskih patenata u području obnovljivih tehnologija. Međutim, javljaju se nove i ozbiljne neusklađenosti između obrazovanja i osposobljavanja, poslovnih inicijativa i novih vještina koje su potrebne industriji.

3.3.

Druga važna kočnica industrijskog razvoja diljem Europe može se objasniti fragmentiranom prirodom politika Europske unije, i u geografskom i u sektorskom pogledu. Prijelaz s 28 različitih politika za svaki industrijski sektor na globalnu usredotočenost u okviru industrijske politike EU-a zahtijeva sinkronizaciju s mjerama za dovršenje EMU-a (posebice fiskalne i bankovne unije), razvoj europskog tržišta rizičnog kapitala i usvajanje održivog modela financiranja, čime će se osigurati uravnotežen i usklađen rast diljem Europske unije.

3.4.

Razumjeti potiču li povećane zelene inovacije inovacije u drugim sektorima, kao i kako utječu na ulazne cijene u industriji, važan je korak prema procjeni utjecaja politike okoliša na konkurentnost različitih zemalja, kao i prema boljem planiranju te politike.

3.5.

Zahtijeva i snažnu usredotočenost na potencijal MSP-ova u granama koje pružaju inovativne usluge visoke razine utemeljene na znanju. Inovacije u Europi često potječu iz malih struktura, a izvoz usluga visoke razine utemeljenih na znanju ima pionirsku ulogu u tržišnom pozicioniraju povezanih industrija.

3.6.

Želi li Europa ponovno zauzeti vodeći položaj u pogledu industrije znanja ili nematerijalnog kapitala, pri razvoju europskih inovacija ključna je industrijska suradnja i koordinacija među državama članicama. EGSO želi naglasiti važnost zajedničkog europskog interesa, inovativnih javno-privatnih partnerstava i regionalne suradnje u svim strategijama pametne specijalizacije.

4.   Globalna i holistička strategija

4.1.

Gospodarstva koja su više uključena u globalne lance vrijednosti lakše stvaraju dodanu vrijednost. EU bi se stoga trebao odlučnije suprotstaviti neoprotekcionizmu, koji bi mogao pogoršati nedavni zastoj u uključivanju sve većeg broja aktera u te lance.

4.2.

Postoji mogućnost povezivanja globalnih lanaca vrijednosti s lokalnim gospodarskim tkivom, čime bi se potaknuo razvoj lokalnih gospodarstava, zajedno s disruptivnim tehnologijama (lanac blokova, 3D pisači, robotika, internet stvari, skladištenje energije, energija iz obnovljivih izvora, velika količina podataka, genetika, nanotehnologija itd.), uz naglasak na uključivosti: to ujedno može otvoriti put lokalnoj proizvodnji s nižim ulaznim troškovima, posebno ako se usvoji (i dobro regulira) profil proizvođača potrošača, uz promicanje produktivnih i uključivih mikropoduzeća zajedno s velikim globalnim lancima vrijednosti.

4.3.

Novom paradigmom održivosti kao čimbenika konkurentnosti, usmjerenom na dugoročni pristup, želi se mobilizirati, uskladiti i osigurati dovoljno javnih i privatnih resursa za postizanje ciljeva utvrđenih u politikama EU-a. Dovoljna količina resursa ključna je za osiguravanje poštene, uravnotežene i uključive transformacije u kojoj nitko nije zapostavljen ili isključen iz tržišnog nadmetanja i u kojoj su javni interesi kao što su zaštita potrošača, zdravlje, sigurnost i kvaliteta i dalje među glavnim prioritetima.

4.4.

Sektorske inicijative i savezi europske industrije za oblikovanje Novog programa vještina i sastavljanje kataloga dobro strukturiranih inicijativa čiji je cilj jačanje ili prilagođavanje postojećih programa (Erasmus+, Nova europska agenda za kulturu i dr.) i provedba novih moraju se što prije proširiti na svih 27 država članica EU-a, uz osiguravanje geografske raznolikosti i velike uključenosti lokalnih tijela.

4.5.

Istodobno, EGSO snažno podržava poticanje uspostave foruma za dijalog više dionika, zajednički razvoj inovativnih strategija i pilot-programa ilustrativne vrijednosti, zajedničko eksperimentiranje, razmjenu primjera najbolje prakse i spremnost na daljnje postupanje u vezi s projektima i njihovu podrobnu evaluaciju. Ujedno naglašava da se moraju uključiti svi akteri u industrijskom lancu vrijednosti, kao i potrošači. U tom se pogledu moraju spomenuti okrugli stol na visokoj razini o industriji, skupina na visokoj razini za energetski intenzivne industrije i skupina na visokoj razini o konkurentnosti i rastu.

4.6.

Od ključne je važnosti poboljšati investicijske kapacitete EU-a i premostiti jaz između izrade sektorskih politika i financijskih ulaganja, i to povećanjem sredstava dodijeljenih fondu EFSU 2.0 i strukturnim fondovima povezanim s ulaganjima kako bi se doprlo do regija i skupina stanovništva koje su zaostale tijekom godina krize te usmjeravanjem najnovijeg vanjskog viška EU-a i javnih tijela u ulaganja kojima se modernizira naša industrijska infrastruktura i time doprinosi povećanju produktivnosti i gospodarskog rasta.

5.   Institucionalno upravljanje industrijom EU-a

5.1.

Dugoročni akcijski planovi EU-a (Europa 2020., klimatski planovi itd.) trebali bi se odražavati u industrijskim akcijskim planovima. Stvaranjem sinergije između različitih inicijativa politika (kružno gospodarstvo, inovacije, prometna politika, trgovina, vještine, regionalna politika) nesumnjivo bi se doprinijelo povećanju njihova učinka.

5.2.

Transparentnost je odlučujući čimbenik u osiguravanju uspjeha tog procesa. Industrija kao cjelina treba „djelovati i komunicirati” pružanjem visokokvalitetnih informacija (relevantnih, provjerljivih i usporedivih) kako bi se omogućilo precizno mjerenje financijskih i nefinancijskih posljedica u cijelom globalnom lancu vrijednosti proizvoda.

5.3.

Ciljevi održivog razvoja (17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih konkretnih ciljeva) i Pariški sporazum o klimatskim promjenama služe kao putokaz prema općem boljitku, ali postoji hitna potreba za prilagodbom i proširivanjem pokazatelja s pomoću zajedničke metodologije koja kombinira kvantitativne i kvalitativne parametre te valorizira vanjske učinke. Novi niz pokazatelja mora uključivati one koji se tiču dimenzije lanca globalne vrijednosti, uz odražavanje vrijednosti EU-a.

5.4.

EGSO poziva na uvođenje kodeksa postupanja za internacionalizirane segmente europskih lanaca vrijednosti proizvoda ili usluga, kao u slučaju održive hrane, od kojih mnogi nisu obuhvaćeni pravnim upravljanjem. Poziva i na pomniji nadzor tržišta i na uvođenje odvraćajućih mjera ili kazni za prakse koje štete održivosti, kao što je planirano zastarijevanje.

5.5.

Poziva na jačanje odgovornog istraživanja i inovacija u sklopu pristupa „odozdo prema gore” te na točnija predviđanja za konkretne sektore, po regijama, i usklađivanje ulaganja sa strateškim ciljevima EU-a za 2030. i prognozama za 2050 (8). EU bi također trebao osigurati da do prve primjene rezultata istraživanja i razvoja financiranih javnim sredstvima dođe unutar EU-a. Potrebno je napokon ostvariti cilj od 3 % u pogledu ulaganja u istraživanje i razvoj (ta ulaganja trenutačno iznose tek 1,9 %, što je niže nego u Kini, gdje dosežu 2,2 %). Disruptivne tehnologije trebaju pratiti planovi u kojima se razmatraju izazovi i okolnosti povezani s njihovim uvođenjem (uključujući gospodarski, regulatorni i socijalni učinak).

5.6.

Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. mora se što konkretnije i što podrobnije predvidjeti dodjela dodatnih proračunskih sredstava svakom pojedinačnom sektoru, a posebno politici istraživanja, razvoja i inovacija te kohezijskoj politici. Potrebno je povećati javnu potporu u svim fazama inovacijskog ciklusa, uključujući potporu novoosnovanim poduzećima, demonstracijskim i pilot-projektima, suradničkim projektima na polju istraživanja, tehnologije i razvoja, širenju tehnologije itd.

5.7.

Unija tržišta kapitala u EU-u i industrijski razvoj trebali bi omogućavati iskorištavanje javnih i privatnih ušteda putem sigurnih kanala, od društveno odgovornog ulaganja do društveno odgovornog poslovanja. I certifikacija u sustavu EMAS mogla bi optimizirati i uravnotežiti financijske prihode s vektorima održivosti.

5.8.

Pravedna tranzicija politike do 2030. podrazumijeva ne samo inoviranje za ljude i ulaganje u radna mjesta za radnike već i inoviranje s ljudima i radnicima, uz osiguravanje pristojnih radnih mjesta za njih. U tom pogledu EGSO naglašava da proizvodnja mora ostati tehnološki neutralna.

6.   Ambiciozniji akcijski plan za europsku industriju

6.1.

Izgradnja društva utemeljenog na učenju jedan je od osnovnih preduvjeta inovativne i konkurentne industrije. Europa se s gospodarstvima u usponu ne može natjecati na osnovi plaća; mora biti pametnija. Za zaposlenike su od ključne važnosti i vještine, ne samo kako bi povećali svoju zapošljivost već i za postizanje sigurnosti zaposlenja, socijalne integracije i boljih mogućnosti u životu, uz ulaganja u trajnu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika te promicanje kvalitetnog obrazovanja, osposobljavanja i stručnog usavršavanja tijekom cijelog radnog vijeka. Potreban je ambiciozniji „Novi program vještina za Europu”, uz preispitivanje Europskog okvira ključnih kompetencija kako bi se osiguralo da osobe steknu znanja i vještine koji su industriji potrebni radi jačanja europske gospodarske otpornosti te uz promicanje održivog razvoja (cilj 4. u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a).

6.2.

Poboljšani mehanizmi za prijenos znanja između sveučilišta i istraživačkih centara te industrijskih sektora i njihovih zaposlenika.

6.3.

MSP-ovi su vrlo često predvodnici u razvoju inovativnih dobara i usluga na visokoj razini, no često im nedostaju sredstva kako bi ih ponudili na većem tržištu. U skladu s prioritetima industrijske politike EU-a za 2030., potreban je širok raspon mogućih poticaja i prednosti kojima se iskorištava snaga paneuropskog javnog okvira utemeljenog na nagradama, koji su posebno usmjereni na MSP-ove, ali uključuju i slobodna zanimanja kao predvodnike u pružanju i izvozu inovativnih usluga na visokoj razini utemeljenih na znanju: — strateška javna nabava važan je pokretač industrijske politike. Njezin je potencijal potrebno u potpunosti iskoristiti uključivanjem inovativnih, ekoloških i socijalnih kriterija u javna nadmetanja umjesto da cilj bude isključivo najniža cijena. EU bi trebao podupirati vlasti u tom pogledu, i to davanjem smjernica, uspostavom službe za podršku, pružanjem potpore u planiranju velikih infrastrukturnih projekata i unapređenjem razmjene primjera najbolje prakse — potpora za internacionalizaciju — testno okruženje za eksperimentiranje više dionika, potpora za prethodnu validaciju inovativnih rješenja — grupiranje (sektorsko, horizontalno i vertikalno) i inkubatori za novoosnovana poduzeća, jačanje veza između industrijskih aktera kako bi dijelili i razmjenjivali resurse — specijalizirano mentorstvo s visokom dodanom vrijednošću, redoviti sastanci između novoosnovanih poduzeća i etabliranih poduzeća u sektoru kako bi se dogovarali o planovima i inicijativama — porezne olakšice i javna jamstva za potporu ulaganjima — itd.

6.4.

Poticanje znanja i jačanje novih održivih gospodarskih modela (9), uz poticanje socijalnih inovacija (novi načini ispunjavanja potreba društva usmjereni na ljude) kao rezultat primjene novih metoda.

6.5.

Posebnu pozornost treba posvetiti slabije razvijenim regijama i regijama zahvaćenima industrijskom tranzicijom. Agencije za lokalni razvoj i niz alata kojima raspolažu moraju služiti kao pokretači za stvaranje „mikroklima” ili „ekosustava” koji objedinjuju i potiču sve veće sinergije između proizvodnje i usluga, počevši od potreba pojedinaca i pojedinačnih područja.

6.6.

Uloga međunarodne trgovine ključna je kako bi se prevladali izazovi koje postavlja održiva industrija. Preispitivanje i poboljšanje povlaštenih ugovora i sporazuma o slobodnoj trgovini (od GATT-a do TTIP-a), uz uvođenje određenih uvjeta u pogledu obveza u području održivosti. Utvrđivanje „crvenih linija”: pravno i fiskalno upravljanje, rješavanje pitanja razlika na području odobalnih djelatnosti, minimalni pragovi u pogledu socijalnih i okolišnih aspekata. U trgovinskim je odnosima potrebno zajamčiti reciprocitet (npr. ulaganja, javna nabava, subvencije).

6.7.

Izrada sektorskog plana za uravnoteženo upravljanje prijelazom na niskougljično kružno gospodarstvo: utvrđivanje ciljeva za sektore i geografska područja, uz uvođenje planova koji odražavaju stvarne okolnosti te učinak troška energije i drugih ulaznih resursa.

6.8.

Unapređenjem industrije za digitalno doba europska će se industrija preobraziti u proizvodni sustav u velikoj mjeri utemeljen na informacijama i znanju. Stoga EGSO želi naglasiti sljedeće prioritete: — svesrdno promicanje uporabe informacijskih tehnologija u svladavanju društvenih izazova — razvijanje digitalne infrastrukture „visokih performansi” na razini EU-a — prevladavanje velikih razlika u stupnju digitalizacije među regijama te između velikih i malih poduzeća — ubrzavanje razvoja normi IKT-a — uzimanje u obzir socijalne dimenzije digitalizacije: učinak na kvalitetu i kvantitetu radnih mjesta, regulacija ekonomije dijeljenja kako bi se spriječilo nepošteno tržišno natjecanje — digitalnu inteligenciju treba povećati na svim profesionalnim razinama; digitalne vještine trebaju se promicati na svim razinama obrazovanja (od škole do cjeloživotnog učenja) — određivanje novih pravila za oporezivanje digitalnoga gospodarstva — osiguravanje kibersigurnosti.

6.9.

Sigurna, dostatna i održiva energija među ključnim je prioritetima za industriju i društvo. Energija iz obnovljivih izvora treba biti dostupna po konkurentnoj cijeni, za što će biti potrebna golema ulaganja u pametne mreže i međupovezanost te u izuzetno inovativne tehnologije u području skladištenja energije. Pametna uporaba ugljika također će pomoći u ponovnoj uporabi otpadnog ugljika i vodika, koji se trenutačno spaljuju, u svrhu proizvodnje energije, sintetičkih goriva i kemikalija. Uporaba tih proizvoda može znatno ubrzati opće smanjenje emisija CO2 u sektorima čelika, kemikalija i prometa zajedno. Ta sintetička goriva ili sirovine trebaju se promicati u okviru Direktive o energiji iz obnovljivih izvora.

6.10.

EGSO želi naglasiti važnost akcijskih planova za sektore i lance vrijednosti s velikim potencijalom rasta, za strukturno unapređenje tradicionalnih industrija i za podupiranje dekarbonizacije u energetski intenzivnim industrijama.

6.11.

U industrijskoj će se politici morati posvetiti posebna pozornost prometnom sektoru koji je na pragu sasvim nove paradigme jer istodobno dolazi do brojnih tehnoloških disruptivnih promjena odvijaju istodobno: elektrifikacija, digitalizacija proizvodnje, povezani i automatizirani automobili, integracija osobnog i kolektivnog prijevoza.

---

(1)  Tekuća provedba Plana za sektorsku suradnju u području vještina.

(2)  COM(2018) 97 final.

(3)  ftp://ftp.unibocconi.it/pub/RePEc/bcu/papers/iefewp69.pdf

(4)  Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2018. o doprinosu EU-a obvezujućem instrumentu UN-a za transnacionalne korporacije i druga trgovačka društva s transnacionalnim obilježjima u pogledu ljudskih prava (2018/2763(RSP)) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2018-0382+0+DOC+XML+V0//HR

(5)  Litik, od „-liza”, rastaviti (usp. elektroliza), širiti. Širenje informacija.

(6)  Acemoglu, D. i P. Restrepo (2017.), Robots and jobs: evidence from US labour markets („Roboti i radna mjesta: činjenično stanje na tržištima rada u SAD-u”), Radni dokument NBER-a br. 23285. Arntz, M., T. Gregory i U. Zierahn (2016.), The risk of automation for jobs in OECD countries: a comparative analysis („Rizik automatizacije za radna mjesta u zemljama OECD-a: komparativna analiza”), Radni dokumenti OECD-a o socijalnim pitanjima, zapošljavanju i migraciji br. 189.

(7)  Vidjeti SC/047 SL C 81, 2.3.2018., str. 44.

(8)  Kako je navedeno u mišljenju EGSO-a SC/047 SL C 81, 2.3.2018., str. 44.

(9)  Vidjeti mišljenje EGSO-a SC/048 (SL C 81, 2.3.2018., str. 57.).

Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o a) „Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava”

(COM(2018) 239 final – 2018/0113 (COD))

i o b) „Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela”

(COM(2018) 241 final – 2018/0114 (COD))

(2019/C 62/04)

Izvjestitelj:	Dimitris DIMITRIADIS
Suizvjestitelj:	Norbert KLUGE

Zahtjev za savjetovanje:	a) Europski parlament, 28.5.2018. a) Vijeće, 30/05/2018 b) Europski parlament, 28.5.2018. b) Vijeće, 29.5.2018.
Pravni temelj:	a) članak 50. stavak 1. i točke (b), (c), (f) i (g) članka 50. stavka 2. UFEU-a b) članak 50. stavak 1. i 2. UFEU-a
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	190/2/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja prijedloge Komisije koji predstavljaju sveobuhvatan pristup u cilju uravnoteženja i zaštite legitimnih interesa i potreba svih dionika, malih i srednjih poduzeća, manjinskih dioničara, vjerovnika i zaposlenika.

1.2.

Istodobno se cilj jedinstvenog tržišta bez unutarnjih granica za društva mora uskladiti i s drugim ciljevima europske integracije kao što su socijalna zaštita, u skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, člancima 9. i 151. UFEU-a i europskim stupom socijalnih prava. EGSO smatra da je nedavni zakonski prijedlog o mobilnosti poduzeća dobra prilika za pokretanje daljnje rasprave o zahtjevima i učinkovitosti europskog prava trgovačkih društava u digitalnom dobu. Stoga je potrebno razmotriti stajališta svih dionika, kao primjerice zaposlenika i društva u cjelini. Željeni napredak stoga vodi do stvaranja održivih poduzeća koja bi predstavljala konkurentsku prednost EU-a.

1.3.

EGSO podupire prijedloge kojima se jača međunarodna konkurentnost malih i srednjih poduzeća, smanjuju troškovi, usklađuju i pojednostavljuju postupci upisa u registar, upisa promjena i preoblikovanja poduzeća. Smatra korisnima smjernice Komisije upućene državama članicama o prenošenju direktiva.

1.4.

EGSO se protivi pravnim nedostacima kojima se fiktivnim poduzećima omogućuje zlouporaba zakonodavstva u području prijevara, utaje poreza i pranja novca, kao i smanjenje radnih standarda ili socijalne zaštite i povećanje nepoštenog tržišnog natjecanja. Odbor poziva nadležne vlasti na otkrivanje i kažnjavanje tih prijevara. EGSO podupire ograničavanje izbora države članice upisa na onu s kojom poduzeće ima stvarnu poveznicu.

1.5.

EGSO podupire transparentnost, sigurnost i pravnu sigurnost. Odbor ističe važnost učinkovite provjere identiteta koja mora biti obvezna pri osnivanju poduzeća i koja bi se u svakom slučaju trebala provesti prije upisa tog poduzeća u registar. Države članice trebaju u cijelosti biti u skladu sa standardima EU-a ili primjenjivati jednakovrijedne standarde za učinkovitu provjeru identiteta i pouzdane informacije kojima bi se obuhvatili svi standardi za stvarno vlasništvo.

1.6.

EGSO smatra da podnošenje skeniranih primjeraka putovnica, osobnih iskaznica ili punomoći ne bi trebalo biti prihvatljivo jer će se time narušiti pravna sigurnost. Obrasci punomoći trebaju biti javni dokumenti te ih je potrebno na odgovarajući način provjeriti prije podnošenja podataka. Pravne osobe upisane u nacionalnim registrima trebaju se služiti alatima za internetski upis i podnošenje podataka ako ih zastupa pravni zastupnik koji je fizička osoba, a ne holding.

1.7.

EGSO pozdravlja načelo „samo jednom” kako bi mala i srednja poduzeća izbjegla višestruke upise u registar i višestruke službene objave, dok bi istodobno nacionalni registri osigurali pouzdanost i vjerodostojnost objavljenih dokumenata i informacija.

1.8.

EGSO ističe važnost čimbenika troškova za mikro, mala i srednja poduzeća, s obzirom na to da ona nemaju kapacitete ni potrebne instrumente za suočavanje s digitalnim društvom. Jednostavan upis i prekogranična mobilnost pomoći će im da u cijelosti iskoriste prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta i da smanje svoje administrativno opterećenje. EGSO podupire inicijativu da dokumenti i informacije koje objavljuju poslovni registri budu jednakovrijedni „ovjerenim preslikama”. Međutim, plaćanja stvarnih administrativnih troškova u poslovnom registru trebala bi biti transparentna, razumna i ne bi trebala utjecati na pristupačnost.

1.9.

EGSO smatra da bi pristup prekograničnim poslovnim registrima trebao biti besplatan i jednostavan kako bi se lakše potvrdile informacije o poduzeću, primjerice zbog izricanja zabrane obavljanja djelatnosti njihovim direktorima te kako bi se omogućila kontrola nad informacijama o poduzeću i smanjile prekogranične prijevare.

1.10.

EGSO cijeni što se prijedlogom Komisije izričito priznaje uloga javnog bilježnika u mnogim državama članicama u pogledu osiguravanja pravne sigurnosti, pružanja pravnih savjeta i sprečavanja prijevara i zlouporaba u sve više digitalnom gospodarskom okruženju. EGSO osobito vjeruje da se sprečavanjem prijevara i zlouporaba ne narušava gospodarska aktivnost, nego naprotiv, da je to preduvjet za pošteno i transparentno jedinstveno tržište EU-a na kojem mikro, mala i srednja poduzeća imaju jednake mogućnosti i mogu se natjecati za klijente u poštenom i poticajnom okruženju te pružati najbolje proizvode i usluge u korist svih sudionika na tržištu.

1.11.

EGSO podržava prijedlog Komisije za olakšavanje prekogranične mobilnosti poduzeća kojim se postavljaju jasni uvjeti u okviru sekundarnog zakonodavstva. Međutim, kako Sud EU-a ističe u svojoj sudskoj praksi, potrebno je pojasniti da cilj poduzeća da uživa povlasticu povoljnijeg zakonodavstva sam po sebi ne predstavlja zlouporabu slobode poslovnog nastana. Mobilnost poduzeća olakšat će stvaranje radnih mjesta u EU-u u cjelini. Međutim, u obzir bi također trebalo uzeti štetne učinke preoblikovanja, podjele ili spajanja na lokalnim i regionalnim tržištima rada.

1.12.

EGSO preporučuje Komisiji da obrati pozornost na razlike između Direktive o prekograničnim spajanjima (2005/56/EC) i predloženih postupaka za prekogranična preoblikovanja i podjele u cilju uočavanja mogućih posljedica za njihovu učinkovitost i privlačnost.

1.13.

EGSO smatra da će se novim postupkom prijenosa sjedišta poduzeća (prekogranično preoblikovanje) uspostaviti pravna sigurnost u okviru prethodne kontrole u polazišnoj državi članici i u odredišnoj državi članici, koja, u potonjem slučaju, treba biti ograničena na preispitivanje svojih zahtjeva za povezanost preoblikovanog poduzeća sa svojim pravnim poretkom. Također vjeruje da bi opća klauzula protiv zlouporabe prava poslovnog nastana poduzeća bila korisna.

1.14.

EGSO podupire prijedlog Komisije uzimanja u obzir činjenice da se preoblikovanja, spajanja i podjele mogu upotrebljavati na prijevaran način; međutim, i dalje je nejasno što se smatra „umjetnom konstrukcijom”. Kako bi se pojasnio izraz „umjetna konstrukcija”, EGSO predlaže da se uspostave kriteriji ili pokazatelji kojima će se ukazati na prakse prijevara ili neopravdane porezne olakšice kojima se narušava pravna sigurnost, pošteno tržišno natjecanje i socijalna zaštita.

1.15.

EGSO pozdravlja izuzimanje malih i mikro poduzeća iz evaluacije neovisnog stručnjaka, s obzirom na to da bi trošak izvješća neovisnog stručnjaka bio prevelik za njih. Smatra da bi takvo izvješće trebalo biti potrebno za velika poduzeća koja žele sudjelovati u prekograničnim preoblikovanjima, podjelama ili spajanjima.

1.16.

EGSO pozdravlja namjeru Komisije da zaštiti postojeća prava sudjelovanja radnika. Međutim, smatra da je potrebno poboljšati ulogu europskih radničkih vijeća u slučaju velikih pretvorbi poduzeća u skladu s Direktivom 2009/38/EZ.

1.17.

EGSO pozdravlja uvođenje usklađenih pravila za zaštitu manjinskih dioničara i vjerovnika koja nisu postojala u Direktivi 2005/56/EZ.

1.18.

EGSO naglašava da svi digitalni alati i postupci u svrhu ovih prijedloga trebaju biti u cijelosti dostupni, posebice osobama s invaliditetom.

2.   Prijedlozi Komisije

2.1.

Komisija je predložila sveobuhvatan skup mjera (1) , (2) za pravedne, poticajne i moderne propise u području prava društava u EU-u.

2.2.

Pravo društava u EU-u (3) trenutačno obuhvaća određene elemente digitalizacije, kao što je obveza država članica da na internetu objave informacije o društvima kapitala. Međutim, ti su zahtjevi ograničeni i nedovoljno precizni, što dovodi do vrlo različite provedbe na nacionalnoj razini.

2.3.

Cilj ovog prijedloga (4) je pružiti više digitalnih rješenja za poduzeća na jedinstvenom tržištu i više jednakih mogućnosti za poduzeća u EU-u te istodobno osigurati da države članice imaju potrebnu fleksibilnost kako bi prilagodile svoje nacionalne sustave i održale svoje pravne tradicije. Njima bi se trebala omogućiti i promicati upotreba digitalnih alata i postupaka u pravu društava EU-a, i to bez prekida, uz omogućavanje državama članicama da svoje postojeće sustave prethodne kontrole prenesu u digitalno doba.

2.4.

Opći cilj ovog prijedloga je osigurati neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta tijekom cijelog životnog vijeka poduzeća pri interakciji s nadležnim tijelima u vezi s upisom poduzeća i podružnica u registar i podnošenjem podataka te obuhvatiti cijelo područje EU-a.

2.5.

Sloboda poslovnog nastana ima ključnu ulogu u razvoju jedinstvenog tržišta jer pravnim osobama omogućuje da dugoročno obavljaju gospodarsku djelatnost u drugim državama članicama. U praksi, poduzeća i dalje teško ostvaruju tu slobodu, posebice mala i srednja poduzeća, što je prepoznato u Strategiji jedinstvenog tržišta iz 2015. (5). Međutim, pravna nesigurnost, djelomična neprimjerenost i nedostatak pravila kojima se uređuju prekogranično poslovanje poduzeća znači da ne postoji jasan okvir za osiguranje učinkovite zaštite tih dionika.

2.6.

Prekogranično preoblikovanje učinkovito je rješenje za premještanje poduzeća u drugu državu članicu, a da ono pritom ne izgubi pravnu osobnost te da ne mora ponovno pregovarati o svojim poslovnim ugovorima. Sud Europske unije smatra da sloboda poslovnog nastana iz članka 49. UFEU-a podrazumijeva pravo da poduzeće s poslovnim nastanom u državi članici prenese svoje sjedište u drugu državu članicu u okviru prekograničnog preoblikovanja, a da pritom ne izgubi svoju pravnu osobnost (6). U nedavnoj presudi u predmetu Polbud (7), Sud EU-a potvrdio je pravo poduzeća na prekogranična preoblikovanja na temelju slobode poslovnog nastana.

2.7.

U skladu s presudama Suda EU-a (8), glavni ciljevi usklađenih pravila za prekogranična preoblikovanja (9) su dvostruki: — omogućivanje poduzećima, posebice mikro i malim, da provedu prekogranična oblikovanja na uredan, učinkovit i djelotvoran način; — zaštita najviše pogođenih dionika, kao što su zaposlenici, vjerovnici i dioničari na prikladan i razmjeran način.

2.8.

Prijedlogom se ujedno pružaju usklađena pravila za zaštitu vjerovnika i dioničara. Poduzeće bi trebalo osigurati predviđenu zaštitu vjerovnika i dioničara u nacrtu uvjeta za prekogranična preoblikovanja. Pravilima se ujedno nadopunjuju nedavne inicijative za jačanje pravila o upućenim radnicima i borbe protiv utaje poreza i zlouporaba, kao i prijedlog Komisije o Europskom nadzornom tijelu za rad.

3.   Opće napomene

3.1.

Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2017/1132 (10) kodificiraju se postojeće direktive o pravu društava EU-a. Direktiva je stupila na snagu 20. srpnja 2017., a manje od jedne godine kasnije Europska komisija podnijela je nove prijedloge za modernizaciju prava društava EU-a.

3.2.

EGSO pozdravlja te inicijative Europske komisije i zajednički dogovor europskih institucija i država članica da se digitalizacija nastavi kako bi se ispunila Strategija digitalnog tržišta iz 2015 (11). i Akcijski plan za e-upravu iz 2016 (12).

3.3.

Prijedlozima Europske komisije za izmjenu Direktive (EU) 2017/1132 poduzimaju se potrebni koraci kako bi poduzeća EU-a bila ravnopravna s poduzećima drugih industrijaliziranih zemalja s jakom digitalnom tradicijom, kao što su SAD, Kanada i Australija. Poduzeća trebaju poslovati u sigurnom pravnom i administrativnom okruženju koje je prilagođeno suočavanju s novim gospodarskim i društvenim izazovima globaliziranog i digitalnog svijeta, istodobno provodeći i druge legitimne javne interese, kao što su zaštita zaposlenika, vjerovnika i manjinskih dioničara te pružajući nadležnim tijelima sve potrebne zaštitne mjere za borbu protiv prijevara ili zlouporaba poput prijenosa fiskalnih podataka u okviru administrativne suradnje (13) i osiguravajući pouzdanost i vjerodostojnost dokumenata i informacija sadržanih u nacionalnim registrima.

3.4.

Međutim, potrebno je unijeti određene izmjene kako bi se ublažilo administrativno opterećenje i smanjili troškovi provedbe predloženih inicijativa za mikro ili mala i srednja poduzeća.

3.5.   Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava – COM (2018) 239 final

3.5.1.

EGSO pozdravlja zakonodavni prijedlog (14) u cilju neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta tijekom cijelog životnog vijeka poduzeća pri interakciji s nadležnim tijelima u vezi s upisom poduzeća i podružnica u registar i podnošenjem podataka.

3.5.2.

EGSO smatra da je digitalizacija prava društava alat za poštene, transparentne i učinkovite postupke. Ona nije sama sebi cilj, nego treba služiti interesima poslovanja, posebice mikro malih i srednjih poduzeća. Stoga bi se zakonodavnim prijedlogom o upotrebi digitalnih alata i postupaka u pravu društava trebali provesti navedeni ključni elementi modernog prava društava EU-a u digitalnom dobu, odnosno pravna sigurnost i sprečavanje zlouporaba, pouzdane informacije kojima bi se obuhvatili svi standardi za stvarno vlasništvo, preventivne kontrole i transparentne korporativne strukture s pomoću pouzdanih poslovnih registara. Samo pod takvim uvjetima može se iskoristiti puni potencijal digitalizacije, a mikro poduzeća mogu imati koristi od „jednakih uvjeta u digitalnom sektoru” kako bi se stvorio rast i radna mjesta u EU-u.

3.5.3.

EGSO pozdravlja što je Europska komisija prepoznala da postoje prepreke kojima se stvaraju nepotrebno administrativno opterećenje i troškovi poduzetnicima koji žele pokrenuti novi posao ili proširiti svoje poslovanje upisom podružnica te što je predložila da se te prepreke uklone. Prepreke koje je potrebno ukloniti: a) Internetski upis poduzeća ili podružnice u registar dopušten je, zabranjen ili nametnut nacionalnim pravom, čime se stvaraju nejednaki i složeni uvjeti za mala i srednja poduzeća (15). b) Višestruka objava podataka o poduzeću i podnošenje izvješća o podružnicama u nacionalnim službenim listovima u mnogim državama članicama, ako podružnice postoje. c) Raznoliki uvjeti pod kojima treće strane (ulagači, građani, ostala poduzeća) pristupaju informacijama o poduzećima u nacionalnim registrima (informacije koje su besplatne i koje se plaćaju).

3.5.4.

EGSO smatra da je daljnja digitalizacija vrlo važna zbog sljedećih razloga: a) Postupci internetskog upisa obično su jeftiniji, brži i učinkovitiji nego kad se prijave obavljaju osobno i na papiru (16). b) Inicijativa je u potpunosti dosljedna s postojećim digitalnim elementima prava društava EU-a te će se na njima temeljiti, posebice u pogledu Sustava povezivanja poslovnih registara (BRIS) koji se temelji na zakonskim obvezama utvrđenima Direktivom 2012/17/EU (17) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/884 (18). c) Ovaj će prijedlog nadopuniti Prijedlog uredbe Komisije o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika kojom se uređuje opća registracija poslovne aktivnosti putem interneta, osim kad je riječ o osnivanju društava kapitala. Ovaj prijedlog predstavlja „lex specialis” u odnosu na jedinstveni digitalni pristupnik (19).

3.5.5.

Zabrinutost u pogledu prijevara ili zlouporaba, osobito kod fiktivnih poduzeća, ne bi smjela spriječiti potporu prijedlogu iz raznih razloga. Te se zabrinutosti prepuštaju državama članicama koje ih trebaju riješiti reguliranjem uvjeta pod kojima se osnivaju poduzeća, uključujući obveznu sudsku, javnobilježničku i/ili administrativnu kontrolu statuta društva (20). Europska unija već je donijela niz mjera za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza na dobit uz obvezno otkrivanje posrednika za sustave za planiranje poreza, prijenos fiskalnih podataka u okviru administrativne suradnje (21) te obvezno priznavanje sredstava elektronske identifikacije e-IDAS-a za građane Unije izdane u drugoj državi članici.

3.5.6.

EGSO podržava odredbu kojom se državama članicama omogućuje da zahtijevaju fizičku prisutnost relevantnih osoba pred nadležnim tijelom kao konačnu zaštitnu mjeru za sprečavanje prijevara, ali samo kada je to opravdano prevladavajućim razlogom od društvenog interesa. EGSO smatra da se holdinzi ne smiju služiti tim digitalnim postupkom, a on se ne smije primjenjivati ni u slučaju zastupnika koji imaju punomoć jer bi se time mogla prikriti stvarna zainteresirana strana te upozorava na „krađe identiteta”.

3.5.7.

EGSO cijeni što se prijedlogom Europske komisije izričito priznaje ključna uloga javnog bilježnika u mnogim državama članicama u pogledu jamčenja pravne sigurnosti, pružanja pravnih savjeta i sprečavanja prijevara i zlouporaba u sve više digitalnom gospodarskom okruženju. EGSO osobito vjeruje da se sprečavanjem prijevara i zlouporaba ne narušava gospodarska aktivnost, nego naprotiv, da je to preduvjet za pošteno i transparentno jedinstveno tržište EU-a na kojem mikro poduzeća imaju jednake mogućnosti i mogu se natjecati za klijente u poštenom i poticajnom okruženju te pružati najbolje proizvode i usluge u korist svih sudionika na tržištu.

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i izbjegle prijevare, državama članicama treba dopustiti da predvide preventivne kontrole koje provode nadležna tijela i/ili javni bilježnici tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkih društava, uključujući u slučaju korištenja obrazaca, pod uvjetom da se postupak u potpunosti može provesti putem interneta. Internetsko podnošenje dokumenata i automatska razmjena izvadaka iz poslovnih registara ne utječu na zahtjeve prema nacionalnom pravu u državi registracije u pogledu oblika i točnosti podnesenih dokumenata.

3.5.8.

EGSO stoga pozdravlja prijedlog Europske komisije za olakšavanje digitalizacije u pravu društava na temelju načela „samo jednom”, koje se temelji na međusobnom povjerenju između država članica koje i dalje primjenjuju svoje nacionalne zahtjeve za osnivanje poduzeća.

3.6.   Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela – COM(2018) 241 final

3.6.1.

Cilj prijedloga je uspostaviti jasna pravila i uskladiti pravo društava s prekograničnom mobilnošću poduzeća u EU-u. Prijedlogom se uspostavlja osjetljiva ravnoteža između posebnih pravila i postupaka u pogledu prekograničnog poslovanja poduzeća kojima je cilj iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta s jedne strane te zaštite od zlouporabe svih dionika uključenih u poslove poduzeća, odnosno zaposlenika, vjerovnika i manjinskih dioničara s druge strane.

3.6.2.

EGSO podupire prekogranična preoblikovanja (22) i to što je Komisija u svoj prijedlog uključila presudu Suda EU-a donesenu 2017. o predmetu Polbud (23). U predmetu Polbud, Sud je presudio da nacionalno pravilo kojim se nameće obvezna likvidaciju kao preduvjet prekograničnog prijenosa poduzeća predstavlja neopravdano i nerazmjerno ograničenje, nespojivo sa slobodom poslovnog nastana. Opća obveza provedbe postupka likvidacije koju nameće država predstavlja utvrđivanje opće pretpostavke postojanja zlouporabe; takvo je zakonodavstvo stoga nerazmjerno. Prijenos registriranog sjedišta takvog poduzeća, kad nema promjene u mjestu njegova stvarnog sjedišta, spada u opseg primjene slobode poslovnog nastana zaštićene pravom EU-a. Stoga je Sud EU-a ponovno potvrdio pravo poduzeća da prenesu samo registrirano sjedište bez stvarnog sjedišta, iz jedne države članice u drugu, iako to poduzeće obavlja glavnu, a možda i cjelokupnu djelatnost u prvoj državi članici. Namjera poduzeća Polbud da uživa povlasticu povoljnijeg zakonodavstva sama po sebi ne predstavlja zlouporabu slobode poslovnog nastana.

3.6.3.

EGSO u načelu podržava uspostavu postupka za omogućivanje takvih preoblikovanja i donošenje materijalnih uvjeta kako bi se zaustavila pravna nesigurnost zbog neusklađenih nacionalnih pravila, što negativno utječe na poduzeća, dionike i države članice. Nacionalni zakoni, ako postoje, često su nespojivi ili se teško kombiniraju jedni s drugima. Štoviše, više od polovine država članica ne dopušta prekogranična preoblikovanja. To osobito negativno utječe na mala i srednja poduzeća jer njima često nedostaju sredstva da prekogranične postupke provedu putem skupih i složenih alternativnih metoda.

3.6.4.

Postupak započinje s nadležnim tijelom polazišne države članice koje izdaje potvrdu koja prethodi preoblikovanju u roku od jednog mjeseca; ili, u slučaju nedoumica, tijelo nastavlja s dubinskim ispitivanjem još jedan mjesec. Postupak završava kada odredišna država članica upiše preoblikovano poduzeće u skladu sa svim relevantnim činjenicama i informacijama, ako poduzeće ispuni svoje zakonodavstvo u pogledu prijave i zaštite radnika. Komunikacija između nadležnih tijela bit će olakšana u okviru sustava povezivanja poslovnih registara (BRIS). Zabrinutost u pogledu sudjelovanja radnika rješava se ostvarivanjem njihova prava da ih poduzeće pravodobno informira te se s njima savjetuje. Zaštitu radnika može potvrditi i nadležno tijelo odredišne države članice. Europska radnička vijeća imaju važnu ulogu.

3.6.5.

EGSO izražava zadršku u pogledu toga ispunjava li dugotrajan i skup postupak kriterije za ostvarivanje slobode poslovnog nastana u drugoj državi članici te je li takav postupak u skladu s presudom Suda EU-a u predmetu C-106/16, Polbud. Važno je istaknuti da je Sud protumačio članak 54. Ugovora o funkcioniranju EU-a i primijenio opće načelo proporcionalnosti. Stoga pravo poduzeća na prekogranično preoblikovanje proizlazi iz samog Ugovora te države članice (i institucije EU-a) trebaju paziti da ga ne krše. EGSO u skladu s time podržava postupak prijenosa sjedišta poduzeća (prekogranično preoblikovanje) u polazišnu državu članicu, ali preproučuje da se postupak u odredišnoj državi članici (članak 86.p) ograniči na ex-ante kontrolu njezinih zahtjeva za povezanost preoblikovanog poduzeća sa svojim pravnim poretkom (24). Međutim, također bi trebala postojati opća klauzula protiv zlouporabe prava poslovnog nastana poduzeća. Na taj se način novim postupkom neće nametnuti nepotrebna opterećenja izvan navedenih ciljeva i istodobno će se omogućiti odredišnoj državi članici da kontrolira zlouporabe, čak i nakon preoblikovanja.

3.6.6.

Osim toga, potrebno je pojasniti pojam „umjetne konstrukcije” poduzeća u državi članici u cilju ostvarivanja neopravdane porezne olakšice. Taj je koncept uglavnom razradio Sud Europske unije, a uključen je u uvodne odredbe i članak 86.c točka (3). Riječ je o ključnom konceptu kojime će se omogućiti ili zabraniti sloboda poslovnog nastana poduzeća u drugoj državi članici. Potrebno je postaviti jasne kriterije ili pokazatelje kako se stvarna gospodarska aktivnost na temelju razumnih ekonomskih odluka ne bi ometala u skladu s predmetom Polbud Suda Europske unije.

3.6.7.

Prekogranična spajanja (25): Prijedlog se temelji na pozitivnom iskustvu s Direktivom 2005/56/EZ (26) o prekograničnim spajanjima kojom se uređuju isključivo društva kapitala, a prijedlogom se rješavaju njezini nedostaci. Prijedlogom se stoga uvode usklađena materijalna pravila o zaštiti vjerovnika i dioničara: Direktivom 2005/56/EZ predviđena su samo postupovna pravila, primjerice obveza izvješćivanja dioničara, dok se materijalna zaštita prepušta državama članicama. Prijedlogom se odnedavna zahtijeva da se u nacrtima uvjeta za spajanje pobliže odredi sljedeće: — Zaštitnih mjera za vjerovnike: Prijedlogom se uvodi pretpostavka da nema povrede ako jamac ili nastalo poduzeće plaćaju vjerovnicima, što se utvrđuje procjenom njihove situacije koju provodi neovisni stručnjak. — Prava istupanja za dioničare koji nisu glasovali ili nemaju glasačko pravo i pravo na odgovarajuću naknadu i njihovo pravo na osporavanje predloženog omjera zamjene dionica pred nacionalnim sudovima.

3.6.8.

EGSO se slaže i s drugim elementima Prijedloga Komisije. a) Usklađena pravila o informacijama o zaposleniku na specifičan i sveobuhvatan način u pogledu učinaka prekograničnih spajanja – dok se Direktivom 2005/56/EZ omogućuje samo sudjelovanje u upravnom odboru i odražavanje njihovog stanja u izvješću o upravljanju. b) Usklađena pravila za brze postupke kod manje složenih spajanja ili odstupanja od izvješća neovisnog stručnjaka u skladu s dogovorom među svim dioničarima ili tijekom spajanja matičnog društva s društvom kćeri. c) Međusobno povezivanje poslovnih registara za razmjenu informacija – upotreba digitalnih alata.

3.6.9.

Prekogranične podjele (27): Podložne su različitim ili neusklađenim nacionalnim pravilima u samo 13 država članica, pri čemu ne postoji usklađenost na razini EU-a unatoč njihovoj važnosti za rast. Kako bi se spriječila zlouporaba i zaštitili dionici, za društva kapitala potrebno je uvesti pravni okvir EU-a, što je slično prekograničnim preoblikovanjima. Potrebno je uspostaviti postupak u dvije faze. U prvoj se fazi sastavljaju uvjeti podjele i dva potpuno objašnjena izvješća o učincima podjele vjerovnicima i zaposlenicima. Osim toga, potrebno je izraditi izvješće neovisnog stručnjaka za srednja i velika poduzeća. To je samo prvi korak i EGSO misli da bi Prijedlog također trebao pokrivati prekograničnu podjelu s pomoću stjecanja aktive/pasive postojećeg/ih poduzeća, a ne samo u slučaju osnivanja novih poduzeća.

3.6.10.

Nacionalna se pravila trenutačno znatno razlikuju među državama članicama te se njima često nameću pretjerani administrativni postupci koje bi Komisija trebala ublažiti putem novog prijedloga, i to kako se poduzeća ne bi odvraćala od ostvarivanja novih mogućnosti. Iako EGSO podržava nova pravila i postupke, njih je ipak potrebno pozorno razmotriti kako ne bi nastala dodatna administrativna opterećenja i troškovi koji nadilaze ciljeve kojima služe u pogledu zaštite zaposlenika, vjerovnika i dioničara.

3.6.11.

EGSO pozdravlja izuzimanje malih i mikro poduzeća iz članka 86.g Prijedloga od ispitivanja neovisnog stručnjaka, s obzirom na to da bi trošak izvješća neovisnog stručnjaka bio prevelik za mikro, mala i srednja poduzeća.

3.6.12.

EGSO želi naglasiti ulogu neovisnih stručnjaka u otkrivanju prijevara samo u velikim poduzećima tijekom ispitivanja i prikupljanja dokumenata poduzeća u pisanom izvješću, pod uvjetom da su ispunjeni određeni zahtjevi, primjerice u slučaju učinkovite strukture unutarnje kontrole i standardnih operativnih postupaka namijenjenih sprečavanju i smanjenju mogućih sukoba interesa i osiguravanju neovisnosti izvješća u vezi s dionicima.

3.6.13.

EGSO snažno podupire prijedlog Europske komisije kojime se po prvi put uspostavlja postupak prekograničnog preoblikovanja i kojime se nadopunjuju već uspostavljeni postupci prekograničnih spajanja i podjele povećanjem zaštite dionika. Međutim, proizašle razlike između postupaka prekograničnog spajanja s jedne strane i prekograničnog preoblikovanja i prekogranične podjele s druge, mogu utjecati na relativnu privlačnost potonjih. EGSO predlaže Komisiji da analizira te učinke.

3.6.14.

EGSO pozdravlja namjeru Komisije da zaštiti postojeća prava sudjelovanja radnika. EGSO smatra da se u poduzeću koje proizlazi iz prekograničnog preoblikovanja treba nastaviti s primjenom barem jednake razine svih elemenata sudjelovanja zaposlenika kako je utvrđeno pravom polazišne države članice u skladu s postupkom i standardnim pravilima predviđenima Direktivom 2001/86/EZ (28).

3.6.15.

EGSO ističe značajnu ulogu europskih radničkih vijeća osnovanih u velikim poduzećima koja se trebaju preoblikovati te zahtijeva njihovo veće sudjelovanje u skladu s Direktivom 2009/38/EZ (29).

3.7.

EGSO upućuje općenitu primjedbu te naglašava da svi digitalni alati i postupci u svrhu ovih prijedloga trebaju biti u cijelosti dostupni osobama s invaliditetom, a posebice osobama s oštećenjem vida.

---

(1)  COM(2018) 239 final.

(2)  COM(2018) 241 final.

(3)  Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6. 2017., str. 46.).

(4)  COM(2018) 239 final.

(5)  COM(2015) 550 final.

(6)  Cartesio, C-210/06, EU:C:2008:723, stavci 109. do 112.; VALE, C-378/10, EU:C:2012:440, stavak 32.

(7)  Polbud – Wykonawstwo, Predmet C-106/16, ECLI:EU:C:2017:804.

(8)  Molimo vidjeti bilješke 6. i 7.

(9)  COM(2018) 241 final.

(10)  SL L 169, 30.6.2017., str. 46.

(11)  COM(2015) 192 final.

(12)  COM(2016) 179 final.

(13)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(14)  COM(2018) 239 final.

(15)  COM(2018) 241, str. 3.

(16)  COM(2018) 241, str. 5.

(17)  SL L 156, 16.6.2012., str. 1.

(18)  SL L 144, 10.6.2015., str. 1.

(19)  COM(2017) 256 final.

(20)  Članak 10. Kodificirane direktive o pravu društava (EU) 2017/1132.

(21)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(22)  Postupak kojim se poduzeće, koje je osnovano i upisano u skladu s pravom države članice, bez zatvaranja ili likvidacije, preoblikuje u drugo poduzeće osnovano i upisano u skladu s pravom druge države članice i pritom zadržava svoju pravnu osobnost.

(23)  Predmet C-106/16. ECLI:EU:C:2017:804. Polbud je poduzeće osnovano u Poljskoj koje je odlučilo prebaciti registrirano sjedište poduzeća u Luksemburg bez promjene lokacije stvarnog sjedišta poduzeća. Pokretanje postupka likvidacije zabilježeno je u poljskom trgovačkom registru te je imenovan likvidator. Registrirano sjedište poduzeća Polbud premješteno je u Luksemburg 2013. Poduzeće Polbud tada je postalo „Consoil Geotechnik Sàrl”, poduzeće uređeno luksemburškim pravom. Nadalje, poduzeće Polbud podnijelo je zahtjev poljskom registarskom sudu za uklanjanje iz poljskog trgovačkog registra. Registarski sud odbio je zahtjev za uklanjanje. Poduzeće Polbud pokrenulo je tužbu protiv te odluke. Vrhovni sud Poljske, pred kojim se podnosi žalba, najprije pita Sud EU-a može li se sloboda poslovnog nastana primijeniti na prijenos samo registriranog sjedišta poduzeća osnovanog u skladu s pravom jedne države članice na područje druge države članice, ako se to poduzeće preoblikuje u poduzeće u skladu s pravom te druge države članice kad nema promjene mjesta stvarnog sjedišta tog poduzeća. Vidjeti i https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2017-10/cp170112hr.pdf.

(24)  Presude Suda u predmetu, C-378/10, Vale Epitesi, EU:C:2012:440, točka 31. i predmet Polbud C-106/16, ECLI:EU:C:2017:804, točke 33., 35., 44.

(25)  Postupak kojim dva ili više poduzeća iz dvije ili više država članica prenose svoju aktivu i pasivu na postojeće (poduzeće preuzimatelj) ili novo poduzeće.

(26)  Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala. Sad je dio Direktive o kodifikaciji iz 2017.

(27)  Postupak kojim poduzeće dijeli i prenosi svu aktivu i pasivu, ili dio njih, postojećem ili novom poduzeću/poduzećima u drugoj državi članici.

(28)  Direktiva Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni Statuta Europskoga društva u pogledu sudjelovanju radnika (SL L 294, 10.11.2001., str. 22.).

(29)  Direktiva 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika (preinačeno) (SL L 122, 16.5.2009., str. 28.).

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o (a) Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata

(COM(2018) 435 final – 2018/0224 (COD))

i o (b) Prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

(COM(2018) 436 final – 2018/0225 (COD))

(2019/C 62/05)

Izvjestitelj:

Gonçalo LOBO XAVIER

Zahtjev za savjetovanje:	(a) Europski parlament, 14.6.2018. Vijeće, 25.6.2018. (b) Europski parlament, 14.6.2018. Vijeće, 27.6.2018.
Pravni temelj:	(a) članak 173. stavak 3., članak 182. stavci 1., 4. i 5., članak 188. UFEU-a i članak 7. stavak 5. Ugovora o Euratomu (b) članak 173. stavak 3. i članak 182. stavak 4. UFEU-a
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	187/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da je Europska komisija jasno izjavila da istraživanje i inovacije (R & I) moraju i dalje biti ključan prioritet EU-a, i u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. EGSO je prije svega zadovoljan jer primjećuje da su uzete u obzir brojne preporuke koje je iznio prilikom evaluacije programa Obzor 2020. sredinom provedbenog razdoblja na područjima kao što su suradničko istraživanje i mobilnost, kao i mjere za jačanje inovacija, prevladavanje razlika među regijama, promicanje aktivnosti na području znanosti i inovacija među građanima, rješavanje problema niske stope uspješnosti i smanjenje administrativnog opterećenja (1).

1.2.

EGSO naglašava da znanost, istraživanje i inovacije moraju biti ključni elementi u procesu izgradnje europske zajednice te stoga podržava pristup koji se koristi u programu Obzor Europa, odnosno nastojanje da se građani približe tim aktivnostima i postignućima. U tu svrhu, učinkovita komunikacija ne samo o mogućnostima koje nudi taj program već i o učinku inovacija i istraživačkih aktivnosti na život građana mora biti dio strategije za poticanje država članica da u većoj mjeri podupru te napore.

1.3.

EGSO podržava osmišljavanje misija u području istraživanja i inovacija kao dio strategije programa Obzor Europa u cilju postizanja rezultata istraživanja i inovacija koji imaju veći učinak i donošenja istinske promjene u načinu na koji građani doživljavaju znanost i njezin utjecaj na njihov svakodnevni život. EGSO poziva na to da se hitno definiraju strateške misije koje mogu stimulirati istraživačke i inovacijske ekosustave diljem Europe i potaknuti suradničko istraživanje kao glavno sredstvo za pružanje znanja i stvaranje učinka. Misije bi se trebale usredotočiti na konkretne, mjerljive i ostvarive ciljeve i biti otvorene svim potencijalnim sudionicima tako da obuhvate izvrsnost iz raznih dijelova Europe.

1.4.

EGSO podržava činjenicu da će misije biti otvorene različitim rješenjima u skladu s načelom odozdo prema gore te pokrivati cijeli životni ciklus istraživanja i inovacija. Budući da bi misije trebale biti usmjerene na srednjoročne i dugoročne ciljeve, u njihovom bi se pristupu trebala odražavati i velika važnost istraživanja s niskom razinom tehnološke spremnosti (TRL). Misije ne bi smjele biti usredotočene samo na linearne inovacijske modele, koji su često ograničeni na inkrementalne inovacije, već bi trebale izričito poticati disruptivne inovacijske modele.

1.5.

Kao predstavnik organiziranog civilnog društva EGSO je spreman aktivno doprinijeti zajedničkom osmišljavanju procesa i podržava ideju misija, no ne smije se zaboraviti da bi odluke koje se donose preblizu krajnjim korisnicima mogle ograničiti područje primjene i stupanj disruptivnosti misija. Odbori za misije trebali bi imati visokokvalitetnu i dostatnu kritičnu masu svih dionika kako bi se izbjeglo inkrementalno istraživanje ili, u suprotnom, misije koje su daleko ispred postojećih tehničkih/tehnoloških kapaciteta.

1.6.

EGSO ističe Europsko vijeće za inovacije kao važan instrument za potporu naprednih inovacija i poticanje poduzetništva i konkurentnosti na razini EU-a. EGSO smatra da bi se na taj način i uzimajući u obzir europski kontekst Europsko vijeće za inovacije trebalo posebno usmjeriti na izrazito inovativne i revolucionarne MSP-ove i novoosnovana poduzeća.

1.7.

EGSO se slaže s time da bi program Obzor Europa trebao na sustavan način obuhvatiti društvene i humanističke znanosti koje bi trebalo iskoristiti u kombinaciji s tehnološkim pristupom. Inovativnost podrazumijeva daleko više od tehnologije, a objedinjavanjem različitih vizija, ustupaka i izazova na bolji će se način oblikovati istraživanje i inovacije u Europi. EGSO vjeruje da bi „izlaženje iz okvira tehnologije” dalo poticaj društvenim i humanističkim znanostima u cijelom programu Obzor Europa.

1.8.

EGSO podržava pristup „otvorena znanost” kao način usmjeravanja na izvrsnu znanost i visokokvalitetno znanje. Otvorena znanost od presudne je važnosti za sveukupan znanstveni razvoj europskih institucija, no trebalo bi razmotriti uvođenje određenog vremenskog roka za objavljivanje svih znanstvenih rezultata kako bi se osiguralo da rezultati svih projekata budu dostupni u odgovarajućim repozitorijima i u jasno određenim rokovima. EGSO pozdravlja otvoren pristup publikacijama i podacima iz istraživanja, ali toplo preporučuje da se s dionicima u istraživanju redovno savjetuje o budućim zahtjevima u pogledu otvorene znanosti. U okviru programa Obzor Europa trebalo bi zadržati utvrđene mogućnosti izuzimanja.

1.9.

EGSO se slaže da će promijenjena struktura stupova poboljšati unutarnju usklađenost, naročito zahvaljujući uključivanju industrijskih tehnologija u stup II., čime se povećava doprinos industrije rješavanju globalnih izazova te se ponuda uparuje s potražnjom za novim rješenjima. Taj je pristup vrlo privlačan, a jedan je prijedlog da se prednost da konzorcijima koji djeluju u cjelokupnom inovacijskom ciklusu, tj. obuhvaćaju partnere iz akademske zajednice koji stvaraju inovativna rješenja, one koji ih razvijaju te krajnje korisnike koji izražavaju svoje potrebe kako bi se moglo djelovati na održiv način.

1.10.

EGSO pozdravlja i nastojanje da se dodatno pojednostave pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo kombiniranje različitih fondova, što može biti od ključne važnosti za prevladavanje velikih nejednakosti među državama članicama i regijama u pogledu broja uspješnih projekata u području istraživanja i inovacija. Sinergije među različitim programima financiranja Unije i politikama Unije, a naročito sa strukturnim fondovima s pomoću kompatibilnih propisa, od presudne su važnosti za osiguravanje najvećeg učinka projekata u području istraživanja i inovacija.

1.11.

EGSO naglašava činjenicu da je podupiranje mobilnost istraživača u okviru akcije Marie Curie također izuzetno važno za daljnje jačanje europskog istraživačkog prostora, dok se europskim i nacionalnim politikama moraju nastojati osigurati odgovarajući i privlačni radni uvjeti za stručnjake kako bi se izbjegao „odljev mozgova”, pojava koja je doista kontraproduktivna za postizanje kohezije u EU-u. Povrh toga, u okviru programa europskog istraživačkog prostora ključno je ojačati potporu za istraživače na početku karijere.

1.12.

EGSO smatra da je u dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora” potrebno staviti poseban naglasak na znanstveno obrazovanje i informiranje o znanosti. Time bi se u tom dijelu, pa tako i u okviru Obzora Europa, ojačao program „Znanost s društvom i za društvo”.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO pozdravlja napore koje Komisija u posljednje vrijeme ulaže u poticanje rasta u Europi s pomoću novih i promišljenih europskih politika popraćenih većim promicanjem aktivnosti u području istraživanja, razvoja i inovacija, što može osigurati predvodništvo Europe u mnogim područjima (2). Europska zajednica inovatora i istraživača zadnjih je godina ostvarila brojne ciljeve, no europski građani i dalje to ne cijene u potpunosti iz nekoliko razloga, kao što su nedostatak komunikacije, slaba predanost zajednice toj temi ili čak nezainteresiranost građana za znanstvena postignuća. Stoga je ključno promijeniti taj stav u europskom društvu, i to ne samo u kratkoročnim okvirima već i radi doprinosa dugoročnom inovacijskom i znanstvenom ekosustavu koji pripada društvu u cjelini.

2.2.

EGSO podržava ideju da se u okviru vrlo snažnih napora da se društvo mobilizira i uključi u ostvarenje europskog projekta stavovi građana mogu promijeniti, i to upravo definiranjem ključnih društvenih izazova. Poticanje konkurentnosti Europe putem inovacija od ključne je važnosti i politički čelnici to moraju imati u vidu pri uspostavi prioriteta politika. Nije dovoljno samo reći da aktivnosti u području istraživanja, razvoja i inovacija u velikoj mjeri doprinose stvaranju radnih mjesta i rastu ili samo iznijeti informaciju da dvije trećine gospodarskog rasta u Europi današnjice proizlazi iz aktivnosti u području istraživanja, razvoja i inovacija. Države članice moraju dati svoj doprinos tim kolektivnim naporima.

2.3.

EGSO pozdravlja prijedlog novog europskog programa za istraživanja i inovacije kojim se podupiru i potiču istraživanja i inovacije na razini EU-a za razdoblje 2021. – 2027., kao i njegova glavna obilježja, točnije naglasak na otvorenoj znanosti, globalnim izazovima i industrijskoj konkurentnosti te otvorenim inovacijama. EGSO čvrsto vjeruje da je pristup utemeljen na zajedničkom stvaranju, odnosno uključivanje svih dionika u zajednice znanja i inovacija, osnova za poticanje europske konkurentnosti, stvaranja radnih mjesta, socijalne kohezije (naročito za suzbijanje nezaposlenosti mladih) i zaštite okoliša u skladu s Programom Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljevima održivog razvoja.

2.4.

Čini se da program Obzor Europa odražava prioritet Komisije da izgradi inovacijski i znanstveni ekosustav koji bi EU-u mogao omogućiti da poboljša svoju konkurentnost putem strukturnih aktivnosti koje će imati gospodarski i društveni učinak. To potvrđuju ne samo predloženo povećanje sredstava u financijskom paketu nego i predviđene aktivnosti u okviru tri stupa programa.

2.5.

EGSO podržava glavne nove elemente koji su istaknuti u prijedlogu za Obzor Europa, odnosno: i. potporu revolucionarnim inovacijama uz pomoć Europskog vijeća za inovacije (EIC); ii. ostvarivanje većeg učinka usmjeravanjem na misije i uključivanjem građana: misije u području istraživanja i inovacija; iii. jačanje međunarodne suradnje; iv. povećanje otvorenosti putem osnažene politike otvorene znanosti; i v. racionalizaciju mogućnosti financiranja pomoću novog pristupa europskim partnerstvima.

2.6.

Utvrđivanje misija EU-a u području istraživanja i inovacija, s pristupom „odozdo prema gore”, usmjerenih na globalne izazove i industrijsku konkurentnost mogao bi biti dobar način da se društvo više uključi u aktivnosti u području znanosti i inovacija. To bi mogao biti uspješan način da se društvo i građane uključi u misije koje je potrebno utvrditi i koje će stvoriti osjećaj zajedništva koji bi mogao biti ključan za postizanje znatnih rezultata i učinka. Uloga organiziranog civilnog društva ponovno bi se mogla pokazati ključnom u tom procesu.

2.7.

EGSO također cijeni činjenicu da će se programom Obzor Europa podupirati javno-privatna partnerstva, koja su učinkovit instrument za poticanje suradničkog istraživanja usmjerenog na istraživanje i inovacije koje pokreće industrija, pri čemu se ističe manji broj partnerstava koja imaju veći učinak. Europa mora prihvatiti činjenicu da još predstoji dugačak put do postizanja jednostavnijeg procesa učinkovite suradnje između akademske zajednice i industrije. Jasno je da postoje mnogi dobri primjeri i najbolje prakse, no ima i prostora za poboljšanje. Javno-privatna partnerstva predstavljaju jedan od alata za smanjenje postojećeg jaza između dvaju različitih, ali komplementarnih svjetova: akademske zajednice i industrije/tržišta.

2.8.

EGSO još jedanput (3) potiče Komisiju da ulaže kontinuirane napore u smanjenje birokracije u okviru programa Obzor. Stoga pozdravlja prijedlog Komisije o smanjenju birokracije i bržim „rokovima za komercijalizaciju”/odgovorima na prijedloge što se, primjerice, u Obzoru 2020. može vidjeti u konkretnom slučaju „Instrumenta za MSP-ove”. Pojednostavljenje mora biti glavni cilj u okviru programa Obzor Europa, i to u pogledu vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava i zatim vremena za stavljanje na tržište, konstantnih stopa financiranja, manjeg broja instrumenata, ograničene uporabe evidencije radnih sati, raširene upotrebe paušalnih iznosa itd.

2.9.

EGSO smatra da je – jednako kao i smanjenje birokracije, veće pojednostavljenje i vidljivije kampanje za uključivanje MSP-ova u aktivnosti u području istraživanja i inovacija – koncept na kojem se temelji Europsko vijeće za inovacije (EIC) izrazito dobrodošao, osobito u pogledu poticanja komercijalizacije, inovacija čija se primjena može proširivati i poduzetnika. EGSO smatra da bi se zahvaljujući ovoj strategiji razina uspješnosti mogla povećati ako uzmemo u obzir da se u prošlosti neka novoosnovana poduzeća i ideje nisu pokazali uspješnima iz raznih razloga koje EIC želi razmotriti. Ne smijemo zaboraviti potrebu da se osigura da europska kultura postane sklonija riziku. EIC će doprinijeti tim naporima i trebao bi razmotriti uvođenje mjera za visokorizična istraživanja i inovacije u svoje opće ciljeve i kriterije za evaluaciju.

2.10.

EGSO podržava ideju da se više MSP-ova i novoosnovanih poduzeća uključi u program, no izražava određene sumnje u vezi s prijedlogom o širenju poslovanja. Unatoč prethodnim naporima poduzetima u sklopu svih okvirnih programa, MSP-ovi bi trebali biti više uključeni u aktivnosti koje se temelje na istraživanju i inovacijama, a program Obzor Europa bio bi najbolja prilika da ih se uključi. Ideja o postizanju veće uključenosti s pomoću kapitala mogla bi biti dobra, no ta poruka mora biti jasna svim poduzećima. Činjenica da MSP-ovi na vlasništvo kapitala i dalje gledaju iz drugačije perspektive iziskuje cjelovito objašnjenje u okviru programa kako bi se potaknulo sudjelovanje zajednice i izbjegla pogrešna tumačenja. MSP-ovi imaju dugu tradiciju posjedovanja kapitala koji se temelji na obiteljskom poduzetništvu i prijedlozi da se njihov kapital otvori prema tržištu, uz financiranje iz ovog programa, mogli bi otvoriti određena pitanja. Stoga EGSO poziva Komisiju da bude vrlo jasna u vezi s tim zanimljivim prijedlogom.

2.11.

EGSO se također slaže s načelom da se poduzetnicima više ne osigurava financijsko ulaganje iz sredstava EU-a bez dijaloga s EU-om. Taj „moto”, koji je nedavno najavio povjerenik Moedas na javnoj sjednici, pokazuje ambicioznu ideju o izravnijoj interakciji s poduzetnicima i kandidatima, ali ujedno predstavlja i vrlo riskantan stav. Još nije jasno koja će se sredstva dodijeliti za intervjue s kandidatima, a cijeli postupak i dalje treba biti učinkovit. Međutim, EGSO je u potpunosti spreman podržati taj novi pristup i čak nudi svoju suradničku pomoć u tom procesu u vidu stručnog znanja svojih članova i potpore organizacija civilnog društva koje podupiru njegove članove.

2.12.

Konačno, EGSO također pozdravlja napore koji su, čini se, poduzeti radi poticanja sinergije fondova među programima. Sinergija fondova može imati važnu ulogu u poticanju i jačanju kapaciteta za istraživanje i inovacije u različitim regijama Europe. Povećanje sinergije s drugim programima financiranja i politikama Unije, posebno sa strukturnim fondovima s pomoću kompatibilnih propisa, trebalo bi biti ključno. Naime, u skladu s propisima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji se odnose na kohezijske fondove, države članice mogu prenijeti do 5 % sredstava koja su im namijenjena iz jednog fonda u drugi, što im omogućuje da novac za ulaganja prenesu na druga područja za koja je utvrđeno da su ključna. To bi mogao biti još jedan važan korak prema boljem uključivanju država članica u postizanje cilja programa za inovacije i podizanju znanstvenog programa na višu razinu. EGSO vjeruje da se program može smatrati uspješnim samo ako uključuje javni i privatni sektor i utječe na svakodnevni život građana. Još je jedan važan aspekt usklađivanje pravila i propisa o različitim fondovima, barem kad su posrijedi iste vrste aktivnosti, a naročito fondovi za istraživanje i inovacije.

3.   Prijedlog o programu Obzor Europa (2021. – 2027.)

3.1.

Prijedlog Komisije o uspostavi Obzora Europa zasniva se na najavi velikog postignuća: programa za istraživanje i inovacije vrijednog 100 milijardi EUR, koji već sada predstavlja korak naprijed za europsko društvo znanja koje se temelji na znanosti i inovacijama. U tom pogledu, činjenica da su države članice pristale na to povećanje proračuna ne ukazuje samo na političku predanost nego i na jasnu poruku svijetu da Europa želi biti predvodnik u području inovacija i da su u pogledu financiranja za to stvoreni uvjeti.

3.2.

Uz povećanje financijskih sredstava, EGSO želi istaknuti i nekoliko novih i inovativnih ideja, odnosno točaka preuzetih izravno iz prijedloga koje su važne za ovo mišljenje. Stoga želimo ukratko navesti sljedeće točke: (a) Struktura Obzora Europa koju čine tri stupa: kao što je izjavila Europska komisija, Obzor Europa nije revolucija već evolucija. Tako se taj program temelji na tri glavna stupa: stup „Otvorena znanost”, koji uključuje Europsko istraživačko vijeće, akciju Marie Curie i istraživačke infrastrukture; stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, koji obuhvaća pet klastera: zdravlje; uključivo i sigurno društvo; digitalizacija i industrija; klima, energija i mobilnost; hrana i prirodni resursi; te stup „Otvorene inovacije”, koji obuhvaća EIC, europski inovacijski ekosustav i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT). Ta će se tri stupa temeljiti na aktivnostima za jačanje europskog istraživačkog prostora. (b) osnivanje Europskog vijeća za inovacije (EIC) kako bi se pomoglo u tome da EU postane predvodnik u inovacijama koje stvaraju nova tržišta; Europa već mnogo godina nastoji ostvariti taj cilj, no unatoč tim naporima, izvrsnim idejama i vrlo snažnoj inovativnoj i znanstvenoj zajednici, razina rasta i stvaranja radnih mjesta ne odražava razinu te predanosti. Stoga se prijedlogom Komisije uspostavlja jedinstvena kontaktna točka koja će služiti za to da se revolucionarne tehnologije i tehnologije s velikim potencijalom koje najviše obećavaju prenesu iz laboratorija na tržište te će se pomoći najinovativnijim novoosnovanim i drugim poduzećima da povećaju primjenu svojih ideja. Novi EIC pomoći će u utvrđivanju i financiranju visokorizičnih inovacija koje se ubrzano razvijaju i imaju snažan potencijal za stvaranje potpuno novih tržišta. On će osigurati izravnu potporu za inovatore u okviru dvaju glavnih instrumenata za financiranje, od kojih je jedan namijenjen ranim fazama, a drugi razvoju i uvođenju na tržište. Predstavljat će dopunu Europskom institutu za inovacije i tehnologiju. EGSO smatra da bi se Europsko vijeće za inovacije trebalo posebno usmjeriti na izrazito inovativne i revolucionarne MSP-ove i novoosnovana poduzeća. (c) U sklopu EIT-a, prijedlozi za buduće EIT-ove Zajednice znanja i inovacija bit će navedeni u strateškoj agendi za inovacije. EGSO smatra da se njihov broj ne bi trebao znatno povećati i da bi trebao ostati ograničen u skladu s načelom pojednostavljenja istraživačkog i inovacijskog okruženja. Usto, buduće Zajednice znanja i inovacija trebale bi osigurati zastupljenost različitih europskih zemalja, osobito u pogledu lokacija inovacijskih centara. Potrebno je ojačati poduzetništvo koje potiče akademski stup (npr. poduzetničko obrazovanje, poticanje snažne suradnje između industrije i akademske zajednice bez ograničavanja na određenu disciplinu i utvrđivanje novih vještina budućih inovatora). (d) Utvrđivanje misija u području istraživanja i inovacija na razini EU-a usmjerenih na globalne izazove i industrijsku konkurentnost. To bi mogao biti uspješan način da se društvo i građane uključi u misije koje je potrebno utvrditi i koje će stvoriti osjećaj zajedništva koji bi mogao biti ključan za postizanje znatnih rezultata i učinka. Primjeri variraju od borbe protiv raka do čistog prometa, oceana bez plastike ili sigurne i čiste vode za sve. Građani, dionici, Europski parlament i države članice zajednički će osmišljavati te misije. Kao predstavnik organiziranog civilnog društva, EGSO je spreman aktivno doprinositi tom procesu zajedničkog osmišljavanja. (e) Maksimalno iskorištavanje inovacijskog potencijala u cijelom EU-u i jačanje europskog istraživačkog područja: bit će udvostručena potpora za države članice u kojima se uočava slab potencijal za uspješnost na području istraživanja i inovacija. Povrh toga, sinergije s europskim strukturnim i investicijskim fondovima (npr. sa strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom) olakšat će koordinaciju i kombiniranje financiranja i pomoći regijama da prigrle inovacije i zauzmu važniji položaj na razini EU-a. (f) Veća otvorenost: načelo „otvorene znanosti/otvorenih inovacija” postat će modus operandi programa Obzor Europa, što znači da se iziskuje otvoren pristup publikacijama i podacima. Time će se promicati širenje i iskorištavanje rezultata postignutih financijskim sredstvima EU-a, pomoći u njihovom prihvaćanju na tržištu i povećati njihov inovacijski potencijal. (g) Nova generacija europskih partnerstava i veća suradnja s drugim programima EU-a: očekuje se da će se programom Obzor Europa pojednostaviti brojna partnerstva koja EU programski supodupire ili sufinancira s partnerima kao što su industrija, civilno društvo i agencije za financiranje kako bi se povećali njihova djelotvornost i učinak u ostvarivanju prioriteta politika Europe. Programom Obzor Europa promicat će se djelotvorne i operativne poveznice s drugim budućim programima EU-a, kao što su kohezijska politika, Europski fond za obranu, program Digitalna Europa i Instrument za povezivanje Europe, te s međunarodnim projektom za energiju fuzije ITER. (h) Zajednički istraživački centar (JRC), odnosno služba Komisije koja se bavi znanošću i znanjem, i dalje će pružati doprinos putem znanstvenih savjeta, tehničke potpore i namjenskih istraživanja.

4.   Znanost i inovacije za sve Europljane

4.1.

Građani moraju biti svjesni europskog potencijala i postignuća u području znanstvene djelatnosti i inovacija. Te su djelatnosti istinski dio svakodnevice sviju te su stvarna prilika za uključivanje društva u europski projekt. Koncept i mjere koje predlaže Komisija ambiciozni su i tom postupku nema kraja, no ovo je ujedno i najbolja prilika da se građani angažiraju u pogledu europskih vrijednosti povezanih s inovacijama i znanošću za sve.

4.2.

Znanstveno obrazovanje i komunikacija o znanosti moraju se smatrati temeljnim pristupom za uključivanje svih u europski projekt. Postavljanje uključivanja javnosti kao jednog od prioriteta programa Obzor Europa predstavljat će jasan korak naprijed u uvođenju rezultata istraživanja i inovacija na tržište i u naš svakodnevni život. Proces zajedničkog stvaranja utemeljen na višedioničkom pristupu dao bi jasan poticaj uključivanju javnosti u okruženje istraživanja i inovacija. Socijalne inovacije uz uključivanje javnosti i povjerenje u inovacije bit će od presudne važnosti za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i potrošnje.

4.3.

Čini se da širenje saznanja i komunikacija o uspješnosti europske znanosti i inovacija, te njezino iskorištavanje, nisu naročito djelotvorni. Građani cijene inovacije iz drugih regija, ali ne prepoznaju „europska postignuća” čak i kad ih vide. To se mora promijeniti, i to iz nekoliko razloga: uz ideju da se europskim ulaganjima stvara europska vrijednost, jednako je važno da svi budu ponosni na postignuća i ciljeve povezane s europskim projektom koji je namijenjen svima.

4.4.

Europa je često izložena kritikama zbog nedostatnog ulaganja i nedostatka kulture rizika i poduzetništva. Opća je zamisao prijedloga Europske komisije pozabaviti se tim izazovima i stvoriti novu interpretaciju tih ideja. Doprinos znanstvenih i inovacijskih aktivnosti izgradnji bolje i uključivije Europe dio je promjene koja je potrebna za izbjegavanje nesporazuma u pogledu europskog projekta i zasigurno na dobar način doprinosi većoj uključenosti građana i njihovu ponosu zbog toga što su dio rješenja. Također je važno usprotiviti se netočnim idejama o uporabi europskih fondova u lokalnim zajednicama: kada bi građani uvidjeli da se „novac poreznih obveznika” dobro upotrebljava, bio bi to dobar korak u borbi protiv iznimno populističke retorike koja se mora osporiti.

4.5.

Program bi naročito trebao doprinijeti jačanju europskog istraživačkog prostora tako što će se osigurati da se većina njegovih sredstava upotrebljava za suradnička istraživanja u kojima sudjeluju osobe iz država članica i/ili pridruženih zemalja kako bi se ponudila znatna dodana vrijednost EU-a. Suradnja između europskih istraživača, industrije (uključujući MSP-ove) i drugih javnih i privatnih institucija ima ključnu ulogu u stvaranju europskog istraživačkog prostora i glavno je obilježje europskih okvirnih programa za istraživanje i inovacije, koji su vrlo cijenjeni među dionicima i moraju se očuvati u okviru Obzora Europa.

4.6.

Aktivnosti u okviru Obzora Europa prvenstveno se provode putem poziva za podnošenje prijedloga. Potrebno je osigurati da se većina proračuna Obzora Europa troši putem konkurentnih poziva kojima na transparentan i učinkovit način izravno upravlja Europska komisija ili njezine izvršne agencije te da broj i proračun misija i partnerstava budu ograničeni na razumnu mjeru kako bi se, u skladu s glavnim ciljem pojednostavljenja, racionaliziralo okruženje za istraživanje i inovacije.

4.7.

U okviru Obzora Europa moraju se pojednostaviti potrebe i hitni prioriteti istaknuti u savjetovanju s dionicima pokrenutom početkom 2018. kao dio postupka procjene učinka (4). Svrha savjetovanja s dionicima bila je prikupiti stavove zainteresiranih građana i dionika u vezi sa strukturom Obzora Europa, točnije u pogledu poticanja istraživanja i inovacija u cijelom EU-u, potpore za obrazovanje, vještina i osposobljavanja te osiguravanja čistog i zdravog okoliša i zaštite prirodnih resursa.

4.8.

Kako bi se aktivno pridonijelo koheziji između različitih regija unutar Europe, povećanje financijskih sredstava za Europsko istraživačko vijeće dobrodošlo je, naročito ako će se sredstva dodjeljivati u prvom redu istraživačima na početku karijere, kao skupini koja ima najveći mogući potencijal za budućnost Europe. Mora se zaustaviti odljev mozgova iz perifernih regija prema drugim područjima i osnažiti istraživače na početku karijere.

4.9.

Važno je naglasiti temeljnu ulogu socijalnih inovacija kako bi se osiguralo da civilno društvo u većoj mjeri prihvaća rezultate istraživanja. Također je bitno istaknuti važnost poduzeća socijalne ekonomije i općenito dionika, koji uz industriju i MSP-ove, danas čine važan dio europskog gospodarskog sustava.

5.   Uloga poduzeća

5.1.

EGSO mora još jedanput naglasiti činjenicu da MSP-ovi predstavljaju najznačajniju poslovnu zajednicu u Europi. Oni su zaslužni za stvaranje radnih mjesta i rast te stoga moraju biti u središtu postupka donošenja politika. Čini se da se ta ideja odražava u prijedlogu, no EGSO istodobno skreće pozornost Komisije na činjenicu da ne postoji jedinstveno rješenje za sve države članice u pogledu načina poticanja sudjelovanja MSP-ova u programu Obzor Europa. Države članice razlikuju se po razini rasta i strukturnim ekosustavima za inovacije i to se na neki način mora odražavati u predloženim posebnim mjerama.

5.2.

EGSO prepoznaje ulogu novoosnovanih poduzeća u inovacijskim i znanstvenim ekosustavima, no skreće pozornost Komisije na činjenicu da poduzetnici moraju imati poslovni pristup ako žele postići uspjeh. Stoga je poželjno poduzetnicima pružiti neke savjete o potencijalu i potrebama tržišta. Velika poduzeća također moraju biti dio tog procesa jer ona novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima pružaju veće prilike, ne samo zbog izazova koje stvaraju nego i zbog poslovnih mogućnosti koje obično prate njihove aktivnosti. Stoga je dobra ideja stvoriti učinkovitiji ekosustav za inovacije koji objedinjuje sve njihove stvarne okolnosti.

5.3.

EGSO skreće pozornost poduzetničke zajednice i Komisije na potrebu za osmišljavanjem nove interpretacije industrijskih aktivnosti. Tradicionalni industrijski sektori doista bi mogli imati koristi od aktivnosti novoosnovanih poduzeća ako su one usmjerene na izazove koji proizlaze iz digitalizacije i robotizacije industrijskih aktivnosti – primjerice, na kružno gospodarstvo ili poticanje uvođenja vrlo napredne nove proizvodne tehnologije kroz sudjelovanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te na poticanje njihove suradnje s velikim industrijama. Uspješnost bi se mogla povećati kada bi se u zajednici novoosnovanih poduzeća na neki način mogla podići svijest o predstojećim izazovima u području industrije.

6.   Financijska pitanja

6.1.

Predložena proračunska sredstva u iznosu od 100 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027. uključuju omotnicu od 94,1 milijardi EUR za program „Obzor Europa”, 3,5 milijardi EUR za fond InvestEU i 2,4 milijardi EUR za program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje. Program Euratoma, kojim se financira istraživanje i osposobljavanje u području nuklearne sigurnosti i zaštite od radijacije, bit će više usmjeren na druge primjene koje nemaju veze s proizvodnjom električne energije, kao što su zdravstvena i medicinska oprema, te će se njime pružati potpora mobilnosti istraživača u području nuklearne energije u okviru akcije Marie Curie.

6.2.

U okvirnoj raspodjeli za Obzor Europa uočava se znatno povećanje (otprilike 20 %) proračuna Europskog istraživačkog vijeća i sredstava za akcije Marie Curie (oko 10 %) u odnosu na okvirni program Obzor 2020. za razdoblje 2014. – 2020. EGSO u potpunosti podržava to povećanje, kao i zamisao da bi Europsko istraživačko vijeće trebalo posvetiti najveći dio svojih sredstava istraživačima na početku karijere koji su u najproduktivnijoj i najkreativnijoj fazi (početna bespovratna sredstva (5) i konsolidacijska bespovratna sredstva (6)).

6.3.

Najveće povećanje u Obzoru Europa predviđeno je za proračun Europskog vijeća za inovacije koji iznosi ukupno 13,5 milijardi EUR. U okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” najveće povećanje dobio je klaster „hrana i prirodni resursi”, u ukupnoj vrijednosti od 10 milijardi eura. Proračun za međusektorski stup „Jačanje europskog istraživačkog područja” također je znatno povećan na ukupno 2,1 milijarde eura. EGSO vjeruje da su ti proračunski trendovi dobrodošli i da će ojačati europsko istraživačko područje te osigurati snažniji višedionički ekosustav istraživanja i inovacija u svim europskim regijama.

---

(1)  SL C 34, 2.2.2017., str. 66. i informativno izvješće „Evaluacija programa Obzor 2020.”.

(2)  SL C 197, 8.6.2018., str. 10.

(3)  SL C 34, 2.2.2017., str. 66.

(4)  https://ec.europa.eu/info/publications/horizon-europe-impact-assessment-swd-2018-307_en.

(5)  Za istraživače svih nacionalnosti koji imaju dvije do sedam godina iskustva nakon završenog doktorata, izrazito obećavajuću dosadašnju znanstvenu karijeru i izvrstan prijedlog istraživanja (https://erc.europa.eu/funding/starting-grants).

(6)  Za istraživače svih nacionalnosti koji imaju sedam do 12 godina iskustva nakon završenog doktorata, izrazito obećavajuću dosadašnju znanstvenu karijeru i izvrstan prijedlog istraživanja (https://erc.europa.eu/funding/consolidator-grants).

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za jedinstveno tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te europsku statistiku i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014, (EU) br. 258/2014, (EU) br. 652/2014 i (EU) 2017/826”

(COM(2018) 441 final – 2018/0231 (COD))

(2019/C 62/06)

Izvjestitelj:	Oliver RÖPKE
Suizvjestiteljica:	Violeta JELIĆ

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 14.6.2018. Vijeće, 26.6.2018.
Pravni temelj:	članak 114. stavak 1., članak 169. stavak 3., članak 43. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	02.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	187/4/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Jedinstveno tržište glavni je temelj ostvarivanja gospodarskog rasta i konkurentnosti. Znatno doprinosi otvaranju radnih mjesta, a potrošačima jamči velik izbor robe i usluga. Osim toga, može poslužiti kao temelj za ostvarivanje blagostanja u Europskoj uniji.

1.2.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u načelu pozdravlja objedinjavanje pet prethodnih programa (kao i Europskog statističkog programa, koji pak prelazi okvire jedinstvenog tržišta) i niza proračunskih naslova u Program za jedinstveno tržište jer se može očekivati da će to dovesti do sinergije i veće troškovne učinkovitosti.

1.3.

EGSO se slaže s Komisijom da je potrebno ukloniti postojeće prepreke i nastaviti razvijati, provoditi i izvršavati zakonodavstvo Unije na unutarnjem tržištu, osobito u područjima robe i usluga, javne nabave, nadzora tržišta, prava trgovačkih društava, ugovornog i izvanugovornog prava, sprečavanja pranja novca, slobodnog kretanja kapitala, financijskih usluga i tržišnog natjecanja te razvoja alata za upravljanje. EGSO poziva na uspostavu poštenog i potpunog unutarnjeg tržišta, pri čemu bi trebalo voditi računa i o poštovanju radnih, potrošačkih i okolišnih normi.

1.4.

Međutim, što se tiče prehrambenog lanca, EGSO poziva Komisiju da financijska sredstva za to područje osigura u okviru kategorije 3. – „prirodni resursi i okoliš” – zbog uske povezanosti tog programa s poljoprivrednom politikom.

1.5.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije da 25 % raspoloživih sredstava izdvoji za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma u pogledu klimatskih promjena, ali želi dodatne informacije o tome koji se izdaci mogu smatrati povezanima s mjerama u području klime.

1.6.

EGSO napominje da je količina posla u okviru politike zaštite potrošača u stalnom porastu, među ostalim i zbog digitalne transformacije. EGSO stoga potiče Komisiju da dodatno razvije suradnju s mrežama i organizacijama potrošača te da u skladu s tim poveća financijska sredstva za njihovu zaštitu.

1.7.

EGSO napominje da su, prema Komisiji, za prioritete u okviru novog Programa za jedinstveno tržište određena sredstva od otprilike 3,9 milijardi EUR, odnosno približno kao i u tekućem razdoblju financiranja 2014. – 2020., no izražava zabrinutost zbog toga što bi pregovori o financijskom okviru EU-a mogli dovesti do rezova, a time i manjeg proračuna nego u prošlosti. Međutim, EGSO pozdravlja činjenicu da su u kontekstu programa COSME dostupne dodatne 2 milijarde EUR u okviru programa InvestEU i da je moguće kombinirati sredstva iz drugih programa.

1.8.

Statistike Europskog statističkog programa imaju visoku europsku dodanu vrijednost i jedan su od temelja politika Europske unije, uključujući posebice politiku jedinstvenog tržišta. EGSO se stoga slaže s Komisijom da dosadašnji Europski statistički program treba nastaviti podupirati potrebnim sredstvima i u okviru novog Programa za jedinstveno tržište.

1.9.

EGSO poziva na to da se europski socijalni partneri na primjeren način uključe u sve faze novog Programa za jedinstveno tržište.

2.   Opće napomene o novom Programu za jedinstveno tržište

2.1.

EGSO je već u više navrata istaknuo da je jedinstveno tržište jedan od temelja europskog integracijskog procesa i da u znatnoj mjeri doprinosi gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Povrh toga, jedinstveno tržište može doprinijeti i blagostanju (1).

2.2.

EGSO je u mišljenju „Višegodišnji financijski okvir nakon 2020.” (2) već iznio kritiku da je u sljedećem financijskom razdoblju predviđeno još manje sredstava za postizanje ciljeva Unije nego u tekućem razdoblju.

2.3.

Komisija predlaže da se u višegodišnjem financijskom okviru EU-a objedini niz programa i proračunskih naslova povezanih s konkurentnošću poduzeća (uključujući MSP-ove), zaštitom potrošača, potrošačima i krajnjim korisnicima financijskih usluga, donošenjem politika u području financijskih usluga, prehrambenim lancem te razvojem, izradom i širenjem europskih statistika. EGSO u načelu pozdravlja predmetni prijedlog jer se njime mogu ostvariti sinergije i povećati učinkovitost financiranja projekata kojima se pruža potpora. Programom se osigurava i fleksibilniji financijski okvir, koji će korisnicima olakšati provedbu projekata.

2.4.

Evaluacija pojedinačnih programa koji će se objediniti u novi Program za jedinstveno tržište pokazuje i visoku europsku dodanu vrijednost tih različitih inicijativa.

2.5.

Treba napomenuti da i dalje postoje barijere i prepreke za jedinstveno tržište. Stoga je važno pratiti kretanja u tom području, analizirati preostale prepreke i utvrditi plan za nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta u interesu svih. EGSO se slaže s Komisijom da novi program može doprinijeti boljem funkcioniranju jedinstvenog tržišta uz pomoć izrade, provedbe i primjene zakonodavstva EU-a. Djelovanje EU-a mora dovesti do uspostave jednostavnog, jasnog, stabilnog i predvidljivog regulatornog okvira za poduzeća, radnike i građane. EGSO poziva na uspostavu poštenog i potpunog unutarnjeg tržišta, pri čemu bi trebalo voditi računa i o poštovanju radnih, potrošačkih i okolišnih normi.

2.6.

EGSO posebno pozdravlja mogućnost kumulativnog financiranja aktivnosti i projekata iz nekoliko programa EU-a, kao što su InvestEU, Obzor Europa i Europski socijalni fond, što bi moglo imati sinergijske učinke i znatno olakšati financiranje projekata.

2.7.

EGSO također skreće pozornost na posebnu važnost daljnjeg razvoja europske porezne politike za promicanje učinkovitog, konkurentnog i pravednog jedinstvenog tržišta (3).

3.   Ciljevi Programa

3.1.

Mala i srednja poduzeća imaju središnju ulogu u europskom gospodarstvu. Ukupno 99 % poduzeća u EU-u čine MSP-ovi, a dvije trećine zaposlenika radi u toj vrsti poduzeća. EGSO stoga smatra da je od temeljne važnosti da Europska unija pruži potporu MSP-ovima u pogledu povećanja njihove konkurentnosti. EGSO naglašava važnost mjera potpore za profesionalne i poslovne usluge jer te mjere promiču konkurentnost europskih malih i srednjih poduzeća, a od velike su važnosti i za mnoge druge sektore te imaju središnju ulogu u usmjeravanju europskog gospodarstva na usluge (servitizacija).

3.2.

EGSO ističe pozitivna iskustva u vezi s programom COSME, koji MSP-ovima donosi veliku korist zahvaljujući potpori usmjerenoj na potrebe u područjima kao što su turizam, tekstilna industrija i drugi sektori te stoga uvelike doprinosi gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Zbog toga treba nastaviti i ojačati pružanje potpore u okviru programa COSME.

3.3.

MSP-ovi se posljednjih godina suočavaju s posebnim poteškoćama u pristupu financiranju. Manjak kreditne sposobnosti onemogućuje mala i srednja poduzeća da na odgovarajući način ulažu u područja usmjerena na budućnost kao što su digitalizacija, inovacije i globalizacija. To negativno utječe na gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, a može ugroziti i opstanak poduzeća. EGSO stoga pozdravlja dodatnu mogućnost refinanciranja uz pomoć dužničkih i vlasničkih instrumenata u okviru novog fonda InvestEU.

3.4.

Osim toga, potrebne su potpore u području izgradnje kapaciteta za socijalne partnere, javnu upravu i druge korisnike kako bi se tim akterima omogućilo sudjelovanje u programima EU-a.

3.5.

Potpore za mlade poduzetnike te inovativne proizvode i usluge bit će jedan od ključnih elemenata Programa za jedinstveno tržište. EGSO smatra da podupiranje novih poslovnih modela, naprednih tehnologija, niskougljičnih i resursno učinkovitih rješenja i drugih područja, kao što su inicijative za međunarodne aktivnosti, pronalazak osoblja i usavršavanje, uz pomoć klasterskih inicijativa predstavlja pozitivan pristup; Odbor podupire rad europske platforme za suradnju klastera.

3.6.

U mnogim je gospodarskim sektorima uporaba digitalnih rješenja već ustaljena. Kontinuiran uspjeh i konkurentnost MSP-ova ovisi među ostalim o pravodobnim ulaganjima u primjerenu digitalnu infrastrukturu. EGSO stoga podržava ideju o podupiranju MSP-ova u njihovim ulaganjima u digitalne projekte. Ti bi projekti trebali biti tako osmišljeni da od njih imaju koristi i poslovni sektor i civilno društvo u cjelini.

3.7.

EGSO se zalaže za nastavak potpore digitalnim portalima Vaša Europa, SOLVIT i Vaša Europa – Savjeti, Informacijskom sustavu unutarnjeg tržišta i pregledu rezultata jedinstvenog tržišta te za promicanje uspostave i širenja dodatnih javnih digitalnih usluga i suradnje nadležnih tijela unutar i između država članica u digitalnom području, uključujući u vezi s programom Digitalna Europa.

3.8.

U vezi s tim EGSO pozdravlja progresivan pristup Komisije prema kojem će se 25 % raspoloživih sredstava izdvojiti za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma u pogledu klimatskih promjena, ali želi dodatne informacije o tome koji se izdaci mogu smatrati povezanima s mjerama u području klime.

3.9.

Cilj je Programa za jedinstveno tržište podupiranje interesa potrošača i osiguravanje visoke razine zaštite potrošača. EGSO napominje da se izazovi u području politike zaštite potrošača općenito neprestano povećavaju, pored ostalog zbog internetske trgovine robom i uslugama te zbog digitalne transformacije, ali djelomice i zbog neprimjerenih mjera deregulacije kao što su ukidanje zakonskih mjera osiguravanja kvalitete ili odredbi o pristupu profesijama. Novim se programom stoga mora osigurati da se potrošačima u njihovim potrošačkim aktivnostima pružaju odgovarajuće informacije i podrška. Istodobno se mora osigurati odgovarajuća potpora i informiranost poduzeća u području zaštite potrošača.

3.10.

Financijska i gospodarska kriza koja je počela 2008. pokazala je da je osobito bitno potrošačima pružiti sveobuhvatne savjete i informacije o financijskim uslugama, uključujući savjete o upravljanju dugom. Uz to, u donošenje politika u tom području potrebno je u kudikamo većoj mjeri uključiti civilno društvo, posebice promicanjem organizacija koje podupiru interese potrošača u vezi s politikama u području financijskih usluga.

3.11.

Pružanje tržišnih i potrošačkih informacija te pristup pravnim lijekovima trebaju se osigurati podupiranjem organizacija za zaštitu potrošača i nadležnih tijela za izvršavanje zakonodavstva. EGSO, međutim, napominje da program „Nove pogodnosti za potrošače” ne odgovara opravdanim očekivanjima potrošača, što je nedavno naglasio i u mišljenju o predmetnom prijedlogu Komisije.

3.12.

Snažno se podupire zaštita potrošača na razini Europske unije, posebice uz pomoć Europske mreže centara za zaštitu potrošača i Europske organizacije za zaštitu potrošača (BEUC). Posljednjih je godina Mreža uspjela doprijeti do milijuna potrošača i informirati ih te je odgovorila na nekoliko stotina tisuća njihovih upita. BEUC aktivno zastupa interese potrošača u svim relevantnim područjima politike EU-a. Podupiranjem Mreže i BEUC-a ostvarena je visoka europska dodana vrijednost. EGSO se stoga zalaže za dugotrajni nastavak i daljnji razvoj uspješne suradnje s Europskom mrežom centara za zaštitu potrošača i Europskom organizacijom za zaštitu potrošača. Odbor također pozdravlja planiranu suradnju s nacionalnim organizacijama za zaštitu potrošača.

3.13.

Kako bi se unaprijedilo zastupanje interesa potrošača u području financijskih usluga, dodijeljena su financijska sredstva dvjema neprofitnim udrugama (Finance Watch i Better Finance) – prvo u okviru pilot-projekta, a zatim i pripremnog djelovanja. Uredbom (EU) 2017/826 o jačanju kapaciteta u tom području predviđa se daljnje sufinanciranje tih udruga. EGSO poziva Komisiju da dodatno razvije suradnju s organizacijama u tom području politike.

3.14.

EGSO napominje da je, imajući u vidu brojne zadaće koje treba izvršiti, proračun za zaštitu interesa potrošača u iznosu od 198,5 milijuna EUR iznimno ograničen. EGSO snažno potiče Europski parlament i Vijeće da u skladu s tim povećaju dostupna proračunska sredstva.

3.15.

Podaci i statistike temelj su za donošenje odluka u brojnim područjima, uključujući socijalnu, gospodarsku, regionalnu, okolišnu i poljoprivrednu politiku. Statistike Europskog statističkog programa stoga imaju visoku europsku dodanu vrijednost i jedan su od temelja politika Europske unije, uključujući posebice politiku jedinstvenog tržišta. EGSO se stoga slaže s Komisijom da dosadašnji Europski statistički program treba nastaviti podupirati potrebnim sredstvima i u okviru Programa za jedinstveno tržište, posebice u svjetlu potrebe za modernizacijom procesa izrade statistika i sve veće potrebe za statističkim podacima.

3.16.

EGSO se zalaže za brz i pravovremen razvoj normi, u suradnji s predstavnicima MSP-ova, zaposlenika, potrošača i organizacija za zaštitu okoliša.

3.17.

Programom za lanac opskrbe hranom podupiru se mjere za osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja. Osim toga, treba povećati održivost proizvodnje hrane i hrane za životinje te povisiti norme kvalitete na razini EU-a. Utjecaj bolesti životinja te štetnih organizama treba svesti na najmanju moguću mjeru primjenom preventivnih programa koji dobivaju potporu EU-a. Potrebno je podupirati i razinu zaštite okoliša i biološke raznolikosti.

3.18.

Mnoge aktivnosti u programu za lanac opskrbe hranom obuhvaćene su poljoprivrednom i okolišnom politikom. EGSO stoga poziva Komisiju da sredstva za te aktivnosti povezane s prehrambenim lancem osigura u okviru kategorije 3. „prirodni resursi i okoliš”.

4.   Proračun

4.1.

Komisija predlaže ukupni proračun za Program jedinstvenog tržišta za razdoblje 2021. – 2027. u iznosu od 4 089 milijuna EUR. To uključuje: — oko 438 milijuna EUR za cilj unutarnjeg tržišta, — 1 milijardu EUR za program COSME za MSP-ove, — 198,5 milijuna EUR za potrošače, — 220,5 milijuna EUR za normizaciju, — 552 milijuna EUR za statistiku, i — 1,68 milijardi EUR za prehrambeni lanac.

4.2.

U pogledu usporedivosti tih financijskih omotnica s trenutačnim razdobljem financiranja 2014. – 2020., EGSO napominje da se zbog Brexita i integracije pojedinačnih programa u Program jedinstvenog tržišta mogu iznositi samo ograničene izjave u vezi s trenutačnim proračunom.

4.3.

EGSO napominje da su, prema Europskoj komisiji, sredstva izdvojena za Program jedinstvenog tržišta usporediva sa sredstvima dostupnima u tekućem financijskom razdoblju (oko 3,9 milijardi EUR), no izražava zabrinutost zbog toga što bi pregovori mogli dovesti do proračunskih rezova, a time i smanjenja dostupnih sredstava u usporedbi s razdobljem 2014. – 2020.

4.4.

EGSO primjećuje da je više od 41 % ukupnih proračunskih sredstava, odnosno 1,68 milijardi EUR, dodijeljeno prehrambenom lancu te je time ta stavka Programa jedinstvenog tržišta dobila kudikamo najviše sredstava, dok je manje od 5 % izdvojeno za projekte u području politike zaštite potrošača.

4.5.

Izražava zadovoljstvo činjenicom da će se za podupiranje MSP-ova povrh 1 milijarde EUR dostupne u okviru programa COSME na raspolaganje staviti dodatne 2 milijarde EUR u okviru komponente fonda InvestEU (4).

4.6.

EGSO poziva da se znatno povećaju sredstva za dio Programa jedinstvenog tržišta koji se odnosi na politiku zaštite potrošača, budući da se ta politika suočava sa sve većim izazovima, među ostalim i zbog sve veće važnosti prekogranične e-trgovine i internetskih usluga.

4.7.

U pogledu prehrambenog lanca EGSO poziva da se za mjere koje nisu povezane s nadzorom tržišta financijska sredstva osiguraju u okviru kategorije 3. – „prirodni resursi i okoliš”. To, primjerice, obuhvaća aktivnosti u području borbe protiv bolesti životinja i organizama štetnih za bilje te mjere za dobrobit životinja.

4.8.

EGSO pozdravlja mogućnost kombiniranja sredstava za financiranje projekata iz drugih programa kao što su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus ili Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

4.9.

Uz potporu MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima te jačanje konkurentnosti i poticanje rasta poduzeća, prihvatljivost u skladu s člankom 3. Programa jedinstvenog tržišta trebalo bi proširiti i na mjere koje građanima, potrošačima, krajnjim korisnicima, sindikatima te predstavnicima civilnog društva i poduzeća omogućuju aktivno sudjelovanje u političkoj raspravi, kreiranju politika i donošenju odluka, uključujući potporu aktivnostima nacionalnih i europskih predstavničkih organizacija.

---

(1)  SL C 125, 21.4.2017., str. 1.

(2)  ECO/460 – Mišljenje „Višegodišnji financijski okvir nakon 2020.” (usvojeno na plenarnom zasjedanju u rujnu 2018.).

(3)  SL C 125, 21.4.2017., str. 1.

(4)  COM(2018) 439 final.

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina” za suradnju u području carine”

(COM(2018) 442 final – 2018/0232 (COD))

(2019/C 62/07)

Izvjestiteljica:

Laure BATUT

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 14.6.2018. Vijeće EU-a, 27.6.2018.
Pravni temelj:	članci 114., 33. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	191/3/5

1.   Zaključci i preporuke

EGSO pozdravlja pridavanje važnosti carini za unutarnje tržište i cilj Prijedloga kojim se žele podržati carinska unija i carinske vlasti, i to pružajući im novi financijski instrument kao dopunu za provedbu carinske politike u cilju ujednačene primjene pravila. EGSO smatra da bi europske carine koje već primjenjuju jedinstveni zakonodavni kodeks na političkom planu s vremenom trebale djelovati kao jedan subjekt.

1.1.   Proračun i provedba programa Carina:

1.1.1.

EGSO smatra da bi iznos od 950 milijuna EUR predviđen za program Carina za razdoblje od sedam godina, odnosno prosječno 5,02 milijuna EUR godišnje po državi (EU 27), mogao biti nedovoljan s obzirom na opseg ciljeva Prijedloga i utvrđene ambicije za ljudske resurse, mreže, tehnologije i opremu; budući da će opterećenje snositi države članice za ono što je u njihovoj nadležnosti, Odbor predlaže Komisiji da nacionalnim carinskim tijelima omogući da u potpunosti ostvare korist od programa kao i od najavljenih sinergija među programima; želi da Komisija osigura fleksibilnost među proračunskim stupovima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

1.1.2.

EGSO uviđa da je teško iznositi brojčane pretpostavke o trošku Brexita, koji bi mogao biti izrazito visok; predlaže da se predmetni tekst stoga postepeno prilagodi bez ugrožavanja dovršenja unutarnjeg tržišta 27 država članica i uzimajući u obzir ključni zahtjev da na raspolaganju budu visokokvalificirani službenici, zajednički carinski instrumenti i postupci koji su konkurentni u odnosu na zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države i Kina.

1.2.   Informacijske tehnologije u programu

S obzirom na to da se radi o najvećoj dodanoj vrijednosti koja se očekuje od programa i uzimajući u obzir potrebu da se osigura odgovarajući razvoj strategije za carinske informacijske sustave (1), EGSO pozdravlja uključivanje alata za financiranje i olakšavanje razvoja i održavanja transeuropskih carinskih informacijskih sustava te posebice uključivanje alata za planiranje informacijskih tehnologija u mehanizam, osobito ako doprinose smanjenju razlika među državama članicama.

1.2.1.

Tehnološke inovacije: EGSO predlaže da se program aktivira za istodobno širenje tehnoloških inovacija u svim državama sudionicama.

1.2.2.

Digitalna suradnja: kako bi se u potpunosti ostvarila, EGSO predlaže da se države članice potiču na poduzimanje mjera kako bi smanjile nejednakosti u praksama i kompetencijama te da povećaju zajedničku volju za borbu protiv prijevara.

1.3.   Razvoj kompetencija

EGSO smatra da su jačanje kompetencija službenika javne uprave i osposobljavanje u području carine ključni za dobro odvijanje carinske suradnje EU-a. Preporučuje potpuno ostvarivanje koristi od programa kako bi se moglo nastaviti s već započetim mjerama (2), koje bi se moglo, tijekom godina nakon programa Matthaeus, proširiti carinskim Erasmusom (privremene razmjene osoblja svih kategorija).

1.3.1.

EGSO predlaže da se carinskim tijelima zajamči status „ovlaštenih tijela” koja imaju pristup interoperativnim sustavima za kontrolu osoba na granicama (3).

1.4.   Temeljna prava

EGSO preporučuje da se programom, u njegovom području primjene, doprinese jačanju poštovanja temeljnih prava i zaštite podataka.

1.5.   Pokazatelji

EGSO predlaže da se državama sudionicama pruži pomoć u ispunjavanju obveza izvješćivanja o provedbi programa u skladu s predloženim pokazateljima, pri čemu se podrazumijeva da zbog ograničenja javnih proračuna nacionalne uprave neće uvijek na raspolaganju imati dovoljno vremena/službenika. EGSO predlaže da se usporedba među svim državama članicama provodi barem prvih pet godina.

1.6.   Upravljanje

EGSO podupire otvoreni dijalog o provedbi programa između država članica, Komisije i zainteresiranih dionika. Preporučuje da mu se, na razini Unije, ponovnom potporom Europskog vijeća tijekom godina pruži vidljivost te da se prednost da uvjetima za njegov potpun uspjeh, poput fiskalnog usklađivanja među državama članicama, uključenosti svih zemalja sudionica u programe osposobljavanja i njihove spremnosti na ulaganje u suradnju, borbu protiv prijevara i na poštenu trgovačku praksu.

2.   Uvod

2.1.

U VFO-u koji predlaže Europska komisija cilj je programa Carina podržati suradnju carinskih tijela i zaštititi gospodarske i financijske interese Unije. Carinska unija, pedeset godina nakon njezina začetka, ima usklađeni zakonodavni okvir na europskoj razini. Međutim, potreban je daljnji napredak kako bi se osiguralo da carine država članica obavljaju svoje dužnosti na usklađen i ujednačen način. Postoje zajedničko carinsko područje i zajednička vanjska tarifa, kojima su zabranjeni carine i davanja s istovrsnim učinkom među državama članicama. Međutim, nejednakosti i dalje postoje; „carinski turizam” koji odgovara nepoštenom tržišnom natjecanju provlači se kroz rupe u primjeni pravila koja je, kao i carinske sankcije, obuhvaćena nacionalnim pravima.

2.2.

Ujednačenu provedbu tim je teže ostvariti jer je uloga carine višestruka. Ona predstavlja političku ravnotežu između nacionalnih, europskih i međunarodnih trgovinskih propisa te slobode kretanja. Odnosi se na robu (zakonitu robu, čije kretanje treba poticati, nezakonitu robu, koju treba presresti, i opasnu robu, koju treba zadržati). U nekim državama članicama pruža statističke podatke o vanjskoj trgovini.

2.3.

Carina usto omogućuje poštovanje brojnih necarinskih zakonodavstava: a) štiti stanovništvo od terorističkih prijetnji, prijetnji za okoliš i zdravlje, od vatrenog oružja i droga, kontrolira kretanja gotovine, prava intelektualnog vlasništva, zdravlje i javnu sigurnost, sigurnost proizvoda, zaštitu divlje flore i faune te zaštitu okoliša itd. Njezina uloga sve je veća u odnosu na sve vrste sigurnosti. b) carinska tijela ujedno imaju ključnu ulogu u osiguravanju cjelovitosti lanca opskrbe. Sinergije između drugih financijskih programa VFO-a i programa Carina bit će brojne.

2.4.

Carina već upotrebljava digitalne i tehnološke alate kojima su smanjeni trajanje kontrole i javni rashodi unatoč povećanju obujma svjetske trgovine i prekograničnog kriminaliteta. Ona predstavlja ključni instrument vlada i Unije. Može se upotrijebiti na cijelom području EU-a kako bi se zaštitili financijski interesi EU-a (na primjer: carina/Sjedinjene Američke Države) i interesi građana (na primjer: kravlje ludilo). Europska granična i obalna straža (4) će je ojačati.

3.   Sažetak Prijedloga uredbe

3.1.

Komisija je svoj opći nacrt proračuna za razdoblje 2021. – 2027. (5) temeljila na političkim ciljevima Unije s 27 država članica. Među tim ciljevima, novi program Carina dio je osnaženog i proširenog kontinuiteta programa Carina 2020. te se njime želi pružiti potpora provedbi Carinskog zakonika Unije (CZU) (6) i carinske politike. U tu svrhu taj program prednost daje strukturiranoj i metodološkoj i proračunskoj suradnji te suradnji u području proračuna te jačanju operativne suradnje među državama članicama i, povrh toga, sa zemljama „sudionicama”, što posebice uključuje zemlje kandidatkinje i zemlje u fazi pristupanja.

3.2.

Povećava se broj carinskih deklaracija (otprilike 310 milijuna u 2016., odnosno deset deklaracija u sekundi, od čega je 98 % u elektroničkom obliku). CZU je već pokrenuo veliki projekt digitalizacije 17 elektroničkih sustava u razdoblju 2020. – 2025. Ti se sustavi odnose na konkurentnost europskih poduzeća. Komisija smatra da će predstavljati najveću dodanu vrijednost programa Carina.

3.3.

Procjenama učinaka utvrđena je potreba za razvojem kompetencija i koordinacijom među carinskim upravama EU-a te potreba za pojednostavljenim pokazateljima kako bi se smanjila njihova administrativna opterećenja. U Prijedlogu se navodi jačanje aktivnosti na operativnom planu, što uključuje strukturne razmjene dobrih praksi i operativnog znanja među državama članicama kao i niz informacijskih sustava i infrastruktura kako bi se ostvarila potpuno digitalizirana carina (7). Projekti se odvijaju tijekom više godina i, zasigurno, u sinergiji s programom Fiscalis.

3.4.

Komisija će poštovati međunarodne obveze EU-a u okviru WTO-a, a kako bi bile u skladu s političkom porukom iz njezine Komunikacije o upravljanju (8), carinske uprave država članica trebale bi raditi i djelovati kao jedan subjekt.

3.5.

Uzimajući u obzir gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine u kontekstu Brexita, gospodarstva u kojima se provode reforme i mjere štednje te nove doprinose koje treba tražiti od država članica, Komisija predlaže opći višegodišnji financijski okvir Unije od 1 279 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027., odnosno 1,11 % bogatstva 27 država članica, od čega 950 milijuna EUR za program Carina.

3.5.1.

Kombinacijama financiranja omogućit će se sinergije, i to primjenom nove fleksibilnosti među različitim stupovima u upravljanju sveukupnim proračunom, primjerice za informacijske tehnologije. Nacionalne carine moći će aktivirati Fond za integrirano upravljanje granicama kako bi poboljšale svoju opremu za provjeru (kupnja, održavanje i nadogradnja prihvatljive opreme), a programom Carina podržat će se sve povezane mjere poput mjera suradnje za procjenu potrebe za opremom ili osposobljavanja u odnosu na kupljenu opremu.

3.5.2.

Programom potpore strukturnim reformama moći će se poboljšati administrativni carinski kapaciteti Unije. Programom Carina carinskim će se tijelima pomoći u zaštiti financijskih interesa EU-a, a imat će i potporu programa za borbu protiv prijevara koji će naslijediti trenutačni program Hercule III (9) i informacijski sustav za borbu protiv prijevara koji podržava uzajamnu pomoć u području carina. Bit će u sinergiji s programom Fiscalis, aktivnostima Ureda europskog javnog tužitelja te programom Pravosuđe u okviru Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti, u pogledu osposobljavanja o primjeni carinskog zakonodavstva EU-a.

4.   Opće napomene

4.1.   Provedba programa Carina

4.1.1.

Europski parlament predložio je 24. ožujka 2018. da se ukupni proračun EU-a poveća za 219 milijardi EUR. Komisija želi istaknuti europsku dodanu vrijednost u odnosu na nacionalne javne rashode. Međutim, sveukupno povećanje čini samo 1,11 % bogatstva EU-a (10) (1,13 % u prethodnom razdoblju). Prosjek je u razdoblju od 1993. do 1999. iznosio 1,25 %. EGSO, koji već godinama zagovara povećanje vlastitih sredstava EU-a (11), želi da se u carinskoj politici pokaže volja za dovršenjem unutarnjeg tržišta i da nacionalna carinska tijela u tu svrhu prime potpore za njezinu provedbu.

4.1.2.

Pita se na koji je način određen iznos od 950 milijuna EUR za razdoblje 2021. – 2027. (članak 4. stavak 1. Prijedloga): 137,7 milijuna EUR godišnje, odnosno 5,02 milijuna EUR godišnje po državi (za 27 država članica) s različitim stupnjevima razvoja, čini se malo.

4.2.

U Prijedlogu se predviđa djelovanje sklapanjem ugovora i dodjelom bespovratnih sredstava pod izravnim upravljanjem. Fleksibilnost novog modela VFO-a omogućit će stvaranje sinergija među različitim programima te među različitim zadaćama carine, njezinim odnosima s drugim upravama, drugim područjima djelovanja EU-a, kao što su program Digitalna Europa (12), Fiscalis, Justice itd., te proračunskih dijelova koji se na njih odnose. EGSO smatra da je riječ o dobrom načelu, ali se pita koji će biti kriteriji prihvatljivosti za dodjelu zatraženih potpora među propusnim dijelovima svakog od programa. Boji se opasnosti od jaza između teorije i prakse u pogledu tih kombinacija financiranja u slučajevima u kojima će različite aktivnosti istodobno htjeti pronaći svoje mjesto u istom fondu koji se stoga neće moći povećati.

4.3.

Čini se da Komisija smatra da mogu nastati dobri uvjeti za prihode država članica i EU-a, ali to je tek pretpostavka koju je teško provjeriti u razdoblju od sedam godina.

4.4.

U Prijedlogu se velik dio proračunske odgovornosti prepušta državama članicama, koje će na svojoj razini trebati razviti elemente uzimajući u obzir nacionalna ograničenja. Međutim, one su i dalje suočene s politikama štednje propisanima europskim semestrom te sa sporim rastom, osobito u europodručju. Međutim, Prijedlog će zahvaljujući alatu za strukturiranu suradnju omogućiti državama članicama da djeluju zajedno, posebice na razvoju komponenti informacijskih sustava.

5.   Posebne napomene EGSO-a

5.1.   Informacijske tehnologije

5.1.1.

One se smatraju najvećom dodanom vrijednosti programa (13). Carina je vjerojatno prvi kamen temeljac e-uprave Unije. Razgranana struktura alata za kontrolu i deklaraciju i dalje zahtijeva još više međupovezanosti i interoperabilnosti. To ponajprije znači da sve države članice moraju posvuda imati učinkovitu carinsku informatičku infrastrukturu s brzim širokopojasnim pristupom. EGSO želi da se carinskim tijelima 27 država članica, osim toga, prizna status „ovlaštenih tijela” koja mogu upotrebljavati buduću arhitekturu interoperabilnih sustava za kontrolu na granicama (14).

5.1.2.

U članku 7. stavku 5. i članku 8. Prijedloga navodi se da stopa Komisijina financiranja koja se primjenjuje na projekte može iznositi do 100 % za aktivnosti suradnje. Ako se aktivnost bude odnosila samo na razvoj i iskorištavanje europskog elektroničkog sustava, snosit će se samo troškovi zajedničkih komponenti i koordinacije, a države članice snosit će troškove povezane s odgovornostima koje su im povjerene u skladu s tekstom.

5.1.3.   Inovacije u području informacijskih tehnologija

5.1.3.1.

Digitalne mreže vrlo visokog kapaciteta podržavaju sve inovativne digitalne usluge. Kako bi dodana vrijednost carinskih informacijskih sustava dovela do očekivanih rezultata, svi privatni subjekti (poduzeća) i javni subjekti (tijela trećih zemalja) u području carina trebaju imati pristup najboljoj opremi i uslugama.

5.1.3.2

Ako višegodišnji strateški plan za carinske informacijske sustave (e-customs MASP-C) (15) bude uključivao program Carina, sve će digitalne inovacije biti dio njega. EGSO želi da se sve inovacije koje vlasti validiraju na siguran način prošire na cijelu međupovezanu carinsku mrežu u Uniji, tako da se ne gubi vrijeme nakon validacije i da nema preusmjeravanja prometa.

5.1.3.3.

U svim se područjima upućuje na potrebu za kibernetičkom sigurnosti podataka i mreža. Što je veća međupovezanost, veći su i rizici. EGSO smatra da je dosta važno to navesti u programu i za to osigurati sredstva, tim više što se carinske aktivnosti odlikuju strateškim aspektima.

5.2.   Pokazatelji

5.2.1.

Komisija ističe potporu kojom program može doprinijeti ujednačenoj provedbi zakonodavstva i carinske politike te u svrhu njezine procjene predlaže izvorne kvalitativne pokazatelje.

5.2.2.

Odbor državama sudionicama preporučuje da se putem aktivnosti osposobljavanja predviđenih u programu pripremaju za prikupljanje tih zanimljivih podataka, i to na razini skupljanja i obrade. U razdoblju smanjenja javnih proračuna carinama bi moglo nedostajati vremena/službenika za izradu tih anketa čija bi pouzdanost zbog toga mogla biti upitna. Alati za mjerenje već postoje, a softveri bi mogli izravno pružati informacije, npr. o „raspoloživosti europskih elektroničkih sustava”.

5.3.   Upravljanje

5.3.1.

Kako bi se izbjeglo preusmjeravanje prometa i konkurentnosti, cilj je Komisije usmjeriti aktivnosti prema ujednačenoj primjeni pravila. Želi se, kao nekada, okružiti odborima i skupinama stručnjaka i ustraje na sudjelovanju civilnog društva.

5.3.2.

Tu koordinaciju treba osigurati u suradnji s nacionalnim carinskim tijelima i specijaliziranim predstavnicima, na operativnoj razini i dugoročno. EGSO podupire otvoreni dijalog s dionicima kao što su vanjski stručnjaci i predstavnici javnih vlasti, osobito iz trećih zemalja i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata i civilnog društva; htio bi 1. da Vijeće promiče program Carina, od sada pa sve do njegovog završetka, te da izrazi svoj interes za njegovo potpuno ostvarenje; 2. da se u programu pojasni sudjelovanje civilnog društva i pristup pravnim lijekovima koje bi građani mogli imati na raspolaganju za obranu svojih prava.

5.3.3.

Odbor smatra da, kako bi se postiglo to ujednačavanje, sve države i institucije EU-a trebaju imati isti pristup u pogledu transparentnosti. EGSO smatra da su se nakon političkih odluka o prioritetima trebale moći razlikovati aktivnosti povezane s kontrolom zakonite robe od aktivnosti povezanih s kontrolom nezakonite robe te s kontrolom osoba na granicama (uz poštovanje carinske i migracijske politike).

5.3.4.

Treba spomenuti elemente opće prirode kojima bi se dodatno učvrstio uspjeh programa Carina, poput fiskalnog usklađivanja među državama članicama, uključenosti svih zemalja sudionica u programe osposobljavanja i njihove spremnosti na ulaganje u suradnju, borbu protiv prijevara i na poštenu trgovačku praksu.

5.4.   Izgradnja osobnih kompetencija

5.4.1.

Carina ne kreće od nule, ima ljudske resurse, opremu i znanje. Ta vrlo važna točka navedena je u programu, ali nije razrađena. Svaka nacionalna uprava morat će ispunjavati uvjete za program Infrastrukture i razvoj znanja.

5.4.2.

Odbor preporučuje uopćavanje zajedničkih europskih osposobljavanja, kao što to radi Europol. Ona bi mogla biti tematska (o interoperabilnosti, o revizijama AEO-a (16), borbi protiv prijevara, kibersigurnosti, unutarnjoj sigurnosti itd.). Uz zajedničke module koje je Komisija već razvila u digitalnom obliku, mogla bi se proširiti i carinskim Erasmusom posvećenim stalnom osposobljavanju, kojim se omogućuju privremene razmjene osoblja na svim razinama, i financiranim u okviru programa Carina.

5.4.3.

Odbor je uvjeren da su, kako bi se postigla suradnja među nacionalnim upravama u različitim kulturama i kako bi se utvrdile i podijelile dobre prakse, potrebni službenici koji se poznaju i rade svoj posao na sličan način (17) u pogledu digitalizacije, ali i u drugim pogledima (administrativne kompetencije). EGSO smatra da bi za države i za Uniju valjalo zadržati prisutnost carinskih uprava na terenu, usprkos sve većim tehničkim zahtjevima. Ne želi da štednja spojena s ambicijom navedenom u programu dovede do smanjenja broja javnih službenika, no želi da svi imaju pristup unapređenju znanja kako bi mogli surađivati sa svojim europskim kolegama.

5.5.   Zaštita temeljnih prava

5.5.1.

Odbor ističe da, uz to što je instrument provedbe carinske politike, program Carina može biti i katalizator za poštovanje temeljnih prava putem usklađenih programa osposobljavanja pruženih službenicima i predstavnicima trećih zemalja sudionica te da je važno ne zanemariti ovu priliku.

5.5.2.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR (18)) primjenjuje se u čitavoj Uniji. Poslovni korisnici, poduzeća i službenici moraju je poštovati, a ona mora vrijediti za njih. Zaštita podataka, osobnih, industrijskih ili poslovnih, može biti ključna i treba biti zajamčena nacionalnim i zajedničkim sustavima u redovnim i parničnim postupcima te u elektroničkoj trgovini i statistikama povezanima s pokazateljima napretka programa.

5.5.2.1.

Upravljanje vanjskim granicama Unije, u suradnji s Frontexom, može dovesti do slučajeva u kojima su ljudska prava ugrožena. Dotične carinske uprave moraju poštovati ljudska prava navodnih počinitelja, ali i svojih službenika.

---

(1)  COM(2018) 178 final: Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, 11.4.2018.

(2)  SWD(2017) 34 final.

(3)  COM(2017) 793 et 794 final – 2017/0351 i 352 (COD).

(4)  Uredba (EU) 2016/1624.

(5)  COM(2018) 322 final.

(6)  Carinski zakonik Unije (CZU), odnosno Uredba (EU) br. 952/2013, u primjeni od 1. svibnja 2016., predviđa mogućnost da subjekt dostavi svoje deklaracije samo jednom carinskom uredu u Uniji (centralizacija), čak i ako njegova roba prolazi kroz više mjesta; njegov je cilj u potpunosti dematerijalizirati carinske formalnosti do 31. prosinca 2020.

(7)  Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008., „Carina bez papira”.

(8)  SL C 434, 15.12.2017., str. 43.

(9)  Cilj je programa Hercule III (Uredba (EU) br. 250/2014, 104,9 milijuna EUR) zaštititi financijske interese EU-a pružanjem potpore aktivnostima borbe protiv nepravilnosti, prijevara i korupcije koje nanose štetu proračunu EU-a. Njime upravlja Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

(10)  BND

(11)  SL C 74, 23.3.2005., str. 32., točka 4.5.15.

(12)  COM(2018) 434 final.

(13)  SWD(2018) 322 final, Procjena učinka.

(14)  COM(2017) 793 final.

(15)  Višegodišnji strateški plan za carinske informacijske sustave (e-customs, MASP-C Multi-Annual Strategic Plan) Taxud.a.3(2017) 6498377.

(16)  AEO: ovlašteni gospodarski subjekt.

(17)  Usp. nekadašnji program Matthaeus.

(18)  GDPR: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32016R0679

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU”

(COM(2018) 447 final – 2018/0236 (COD))

(2019/C 62/08)

Izvjestitelj:

Raymond HENCKS

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 12.7.2018. Vijeće, 13.7.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	189/3/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europska unija može se pohvaliti velikim uspjesima u svemirskom sektoru. Svojim svemirskim programima pomaže odgovoriti na neke velike svjetske izazove, posebice one povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću i poboljšanjem svakodnevnih životnih uvjeta građana, zadržavajući pritom svoj suverenitet i svoju stratešku neovisnost u odnosu na druge svemirske sile.

1.2.

EGSO podržava dodatna nastojanja Europske unije da ostane velika neovisna svemirska sila i odobrava dodjeljivanje financijskih sredstava koja odgovaraju njezinim ambicijama, a to je u ovom slučaju „primarni referentni iznos” u iznosu od 16 milijardi EUR, što prema mišljenju EGSO-a predstavlja minimalnu financijsku omotnicu. EGSO ponavlja svoj zahtjev da se u suradnji s Europskom investicijskom bankom pronađu nove mogućnosti financiranja za potporu istraživačkim projektima, projektiranju i proizvodnji u području svemira kojima se bave privatna poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća.

1.3.

U pogledu posebnih ciljeva europskog svemirskog programa EGSO odobrava činjenicu da Unija, osim stalnog razvijanja dviju najznačajnijih sastavnica programa, odnosno sustava Galileo i Copernicus, osigurava veću autonomiju i više kapaciteta za nadzor i praćenje u svemiru (eng. space surveillance and tracking, SST) kako bi zaštitila svemirske infrastrukture od rizika koje mogu prouzročiti velike količine svemirskog otpada koje kruže oko Zemlje. EGSO također izražava zadovoljstvo novom inicijativom povezanom sa sustavom GOVSATCOM, koji zadovoljava potrebe za sigurnim europskim satelitskim komunikacijama.

1.4.

Međutim, EGSO smatra da je Unija vrlo diskretna u pogledu obavještavanja građana o prednostima koje aktivnosti EU-a u svemiru predstavljaju za društvo i gospodarstvo. EGSO predlaže provođenje odgovarajuće kampanje kako bi građani razumjeli dodanu vrijednost europskih svemirskih aktivnosti, koje su postale nužne za njihov svakodnevni život, potiču stvaranje novih radnih mjesta, rast i ulaganja i predstavljaju prednost za njihovu sigurnost.

1.5.

Povrh toga, i dalje smo vrlo daleko od maksimalnog iskorištavanja prednosti koje svemir predstavlja za europsko gospodarstvo. Mogućnosti koje pruža program za promatranje Zemlje i potencijal za iskorištavanje goleme količine podataka koju on proizvodi i dalje su uvelike neiskorišteni. EGSO traži da se među potencijalnim korisnicima, posebno u pomorskom sektoru i poljoprivredi, provedu mjere informiranja i podizanja svijesti.

1.6.

Na međunarodnom planu europski svemirski sektor izložen je oštroj konkurenciji s obzirom na to da svemirske aktivnosti postaju sve komercijalnije zbog sve većeg sudjelovanja privatnog sektora na tržištu izvan Unije. Stoga će biti nužno povećati važnost unutarnjeg tržišta i u svemirskom sektoru primijeniti načelo „povlaštenosti Europe”.

1.7.

Ako Europa želi zadržati svoju autonomiju u pristupu svemiru u kontekstu sve većeg broja raketa-nosača i oštre konkurencije, potrebne su joj konkurentne rakete-nosači prilagođene komercijalnim i institucionalnim tržištima. EGSO potiče Komisiju da istraži sredstva za pružanje podrške istraživanju i infrastrukturnim objektima za lansiranje u Europi.

1.8.

EGSO smatra da je futuristički projekt ekstrakcije i prikupljanja prirodnih resursa izvan zemaljske orbite (eng. space mining, rudarenje u svemiru), u kojem je jedna država članica postala predvodnica, vrijedan toga da Unija pobliže prati razvoj kako bi zadržala jasnu europsku dodanu vrijednost.

2.   Uvod

2.1.

Europska unija od 1990-ih godina razvija svemirsku politiku Unije s naglaskom na neovisnosti o drugim svemirskim silama, posebice razvojem programa i aplikacija u ključnim industrijskim sektorima, kao što su komunikacije, sigurnost, hitne službe, sustavi za navigaciju, obavještavanje, prijenos događaja, klimatske promjene, vremenske prognoze itd.

2.2.

EU uz potporu Europske svemirske agencije (ESA) sada raspolaže velikom mrežom satelita i vlastitim pristupom svemiru, preko Francuske Gijane, s pomoću europskih raketa-nosača. S druge strane, države članice ESA-e (1) raspolažu vlastitim svemirskim agencijama i programima, istraživačkim centrima, opremom na Zemlji i znatnim industrijskim kapacitetima. Od njih potječu inicijative u pogledu svemira koje se zatim nastavljaju u okviru EU-a ili ESA-e.

2.3

Unija osobito djeluje putem osmišljavanja, cjelokupnog financiranja i iskorištavanja sljedećih svemirskih programa, za čiju provedbu snosi odgovornost na globalnoj razini, među ostalim u području sigurnosti: — Galileo je prva infrastruktura za vrlo preciznu satelitsku navigaciju i određivanje položaja, posebno projektirana za civilne svrhe, besplatno dostupna korisnicima; — Copernicus je sustav za pružanje podataka o promatranju Zemlje kojim je obuhvaćeno šest područja: praćenje kopna, morskog okoliša, atmosfere i klimatskih promjena, upravljanje u kriznim situacijama i sigurnost. — EGNOS je paneuropski sustav koji se sastoji od triju satelita i koji poboljšava kvalitetu otvorenih signala iz postojećih globalnih sustava za satelitsku navigaciju te pruža preciznije podatke za geopozicioniranje; — SST (eng. space surveillance and tracking) sustav je za nadzor svemira i promatranje otprilike 780 000 komada otpada (svemirsko smeće) koji kruže oko Zemlje; — GOVSATCOM je sustav za državne satelitske komunikacije (civilne i vojne), prepoznat kao jedan od elemenata globalne strategije za vanjsku politiku i sigurnost Unije.

2.4.

Komisija je delegirala ovlasti za razvoj i uvođenje svemirske infrastrukture ESA-i, koja je odgovorna za uvođenje infrastrukture sustava Galileo, a agencija EU-a sa sjedištem u Pragu (Agencija za europski GNSS – GSA) zadužena je za plasiranje usluga programa Galileo na tržište. ESA također upravlja jednim dijelom operacija sustava Copernicus.

2.5.

Europska svemirska industrija zapošljava više od 231 000 osoba, od čega 41 333 u sektoru izgradnje svemirske infrastrukture, te stvara dodanu vrijednost koju je Europska komisija za 2017. godinu procijenila na iznos u rasponu od 53 do 62 milijarde EUR.

3.   Prijedlog Komisije

3.1.

Predloženi svemirski program odgovor je na industrijsku strategiju koju je predstavio predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije 2017. i na komunikaciju Komisije od 26. listopada 2016. pod naslovom „Svemirska strategija za Europu”.

3.2.

Akti — Uredba (EU) br. 1285/2013 o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju, Galileo i EGNOS, — Uredba (EU) br. 377/2014 o uspostavi programa Copernicus, — Odluka br. 541/2014/EU o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru (SST) i — Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije za europski GNSS stavljeni su izvan snage i zamijenjeni predmetnom uredbom kojom se utvrđuju zajednička pravila za sve sastavnice programa, točnije za proračunske doprinose i mehanizme, financijske odredbe, javnu nabavu, upravljanje i sigurnost. Navedenom uredbom također se utvrđuju posebna pravila za svaku od tih sastavnica.

3.3.

Agencija za europski GNSS, zadužena za jamčenje provedbe nove generacije sustava za satelitsku navigaciju (GNSS), postaje „Agencija Europske unije za svemirski program”, koja je zadužena za pružanje doprinosa programu, osobito u pogledu sigurnosti, komunikacijskih i promidžbenih aktivnosti te aktivnosti komercijalizacije usluga koje nude Galileo i EGNOS.

3.4.

Novim svemirskim programom nastoji se: — pružati visokokvalitetne, ažurne i, kad je to primjereno, sigurne podatke, informacije i usluge u području svemira; — u najvećoj mjeri ostvariti socioekonomske koristi; — poboljšati sigurnost Unije i njezinih država članica; — promicati ulogu Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera.

3.5.

U skladu s Prijedlogom uredbe, ukupna proračunska sredstva namijenjena za sve svemirske aktivnosti Unije, uključujući istraživanje, za razdoblje od 2021. do 2027. iznose 16 milijardi EUR (u odnosu na 12,6 milijardi EUR za razdoblje od 2014. do 2020.). Ta financijska omotnica predstavlja primarni referentni iznos u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o proračunskoj disciplini sklopljenim 2. prosinca 2013., pri čemu je njezin iznos raspodijeljen kako je navedeno u nastavku: — Galileo i EGNOS 9,7 milijardi EUR; — Copernicus 5,8 milijardi EUR; — SST/GOVSATCOM 0,5 milijardi EUR.

3.6.

Novom se uredbom također obuhvaćaju različiti oblici suradnje i partnerskih odnosa među dionicima, kao i odnosi s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama.

3.7.

Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću godišnje podnositi izvješće o provedbi svemirskog programa na temelju pokazatelja uspješnosti koje je potrebno utvrditi.

3.8.

Osim toga, program će biti podvrgnut evaluaciji barem jedanput svake četiri godine. Zaključci evaluacija i primjedbe Komisije priopćit će se Europskom parlamentu, Vijeću, EGSO-u i Odboru regija.

4.   Opće napomene

4.1.

Najprije je potrebno priznati da se Europska unija može pohvaliti time da je pravodobno razvila svemirsku politiku i da je danas neovisna o drugim svemirskim silama, među ostalim o onoj koju se nekada smatralo pouzdanim partnerom, ali koja je u međuvremenu postala nepredvidiva.

4.2.

EGSO podržava dodatna nastojanja Unije da ostane velika neovisna svemirska sila, kao i da si osigura sredstva za konsolidaciju tehničkih prednosti. Svemir je sektor kojemu su potrebna znatna financijska sredstva. Ambiciozna svemirska politika ne može postojati bez odgovarajućeg proračuna.

4.3.

Stoga možemo samo pohvaliti to što se u skladu s Prijedlogom uredbe Uniji planiraju osigurati financijska sredstva koja su u skladu s njezinim ambicijama, u ovom slučaju financijska omotnica za Program u iznosu od 16 milijardi EUR koja predstavlja minimalni „primarni referentni iznos”. Stoga se Parlament i Vijeće, kao i Komisija prilikom izrade nacrta proračuna, obvezuju da neće odstupiti od tog iznosa za više od 10 % tijekom cjelokupnog trajanja programa (osim u izvanrednim okolnostima). EGSO ipak ponavlja svoj zahtjev da se u suradnji s Europskom investicijskom bankom pronađu nove mogućnosti financiranja za potporu istraživačkim projektima, projektiranju i proizvodnji u području svemira kojima se bave privatna poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća, primjerice na području nanosatelita, minijaturnih sustava pogona, produljenja životnog vijeka satelita, novih aplikacija za promatranje Zemlje itd.

4.4.

Osim toga, istraživanja i inovacije u području svemira, koje je obavezno potrebno ojačati ako Unija želi ostati na najvišem stupnju napretka, mogu se financirati programom Obzor Europa, u okviru programa rada „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija”, koji raspolaže proračunom od 13,5 milijardi EUR.

4.5.

U tom kontekstu možemo samo pohvaliti činjenicu da Ujedinjena Kraljevina nakon Brexita namjerava zatražiti nastavak sudjelovanja u europskom svemirskom programu. Međutim, EGSO izražava žaljenje što su samo 20 od trenutačnih 28 država članica Europske unije članice ESA-e.

4.6.

S obzirom na posebne ciljeve svemirskog programa, EGSO podržava što nove aplikacije i usluge uzimaju u obzir razvoj u području autonomnih vozila, bespilotnih letjelica, robota i interneta stvari (Galileo) i, u interesu čovječanstva, stavlja naglasak na praćenje klimatskih promjena (primjerice, praćenje antropogenih emisija CO2 i stakleničkih plinova), uporabu zemljišta za potporu poljoprivredi, promatranje polarnih područja, upravljanje šumama i vodama i otkrivanje malih predmeta (primjerice plovila) za nadzor nezakonite trgovine (Copernicus).

4.7.

EGSO također podržava prijedlog da se SST-u dodijeli više autonomije i kapaciteta kako bi se svemirske infrastrukture i Zemlja zaštitile od rizika u svemiru, kao i osmišljavanje novih aktivnosti u svrhu promatranja svemirskog otpada i ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava prouzročenih aktivnošću Sunca te asteroida i kometa (objekti u blizini Zemlje). Pitanje svemirskog otpada izravno se odnosi na više od 60 zemalja koje trenutačno posjeduju satelite i upravljaju njima. Taj je nadzor svemira od presudne važnosti s obzirom na rizik od nanošenja štete ključnim infrastrukturama koje utječu na svakodnevni život građana, što bi moglo dovesti do prekida usluga, poteškoća i gospodarskih gubitaka.

4.8.

Nova inicijativa u vezi sa sustavom GOVSATCOM zadovoljava potrebe za sigurnim europskim satelitskim komunikacijama (nadzor granica, pomorska zajednica, policijske misije, civilna zaštita, humanitarna pomoć, vanjsko djelovanje EU-a itd.) i omogućit će poboljšanje sigurnosti i neovisnost Europe u pogledu budućih sigurnih telekomunikacijskih sustava i usluga, što EGSO potpuno podržava.

4.9.

Stoga se Unija može pohvaliti velikim uspjesima u svemirskom sektoru. Međutim, EGSO smatra da je Unija vrlo diskretna u obavještavanju građana o prednostima koje svemir pruža društvu i gospodarstvu. Mnogi građani ne razumiju da se – primjerice, kada koriste svoj mobilni ili pametni telefon, upotrebljavaju sustave za navigaciju, gledaju satelitsku televiziju, putuju kopnom, morem ili zrakom ili podižu gotovinu – koriste svemirskim uslugama. Stoga je potrebno osigurati da se odgovarajućom obavještajnom kampanjom građanima objasni da su europske svemirske aktivnosti nužne za njihov svakodnevni život, da potiču stvaranje novih radnih mjesta, rast i ulaganja i predstavljaju prednost za njihovu sigurnost.

4.10.

Jednako tako, i dalje smo vrlo daleko od maksimalnog iskorištavanja prednosti koje svemir predstavlja za europsko gospodarstvo. Mogućnosti koje pružaju program za promatranje Zemlje i upotreba goleme količine podataka koju on proizvodi i dalje su uvelike neiskorištene. EGSO traži da se među potencijalnim korisnicima, posebno u pomorskom i poljoprivrednom sektoru, provedu mjere informiranja i podizanja svijesti.

4.11.

Kao što to napominje Komisija, sektor svemira suočava se s poteškoćama zbog nemogućnosti zapošljavanja odgovarajućeg osoblja. EGSO smatra da bi svemirska znanost trebala biti uključena u obrazovne sustave i da bi sveučilišta u državama članicama trebalo potaknuti da ponude postdiplomske studije za inženjerstvo svemira.

4.12.

Na međunarodnoj razini Europa će u području svemira trebati odgovoriti na izazov oštre konkurencije s obzirom na to da svemirske aktivnosti postaju sve komercijalnije zbog sve većeg sudjelovanja privatnog sektora. Veliki europski akteri provode većinu svojih aktivnosti izvan Europe. Stoga će biti nužno povećati važnost unutarnjeg tržišta i u svemirskom sektoru primijeniti načelo „povlaštenosti Europe”.

4.13.

Kako je naglasila Komisija, svemir je dio globalnog vrijednosnog lanca koji se suočava s velikim promjenama, a rezultat je toga pomicanje tradicionalnih granica svemirskog sektora. Taj „novi svemir” (eng. New Space) korjenito mijenja svemirski sektor, ne samo u tehnološkom smislu nego i uvođenjem novih poslovnih modela. Stoga je ključno da Unija aktivno podupire cjelokupni svemirski sektor, posebno istraživanje i razvoj, novoosnovana poduzeća i poslovne inkubatore aktivne u svemirskom sektoru. EGSO izražava žaljenje što se u predmetnoj uredbi Komisija ograničuje na izjavu da svemirski program podupire suradnju između poduzeća u obliku svemirskih platformi koje na nacionalnoj i regionalnoj razini okupljaju aktere svemirskog i digitalnog sektora, a ne daje nikakve druge detalje o funkcioniranju i financiranju tih platformi.

Takav projekt „novi svemir” mogao bi podrazumijevati razvoj gospodarstva u području svemirskih resursa (rudarenje u svemiru), s ciljem ekstrakcije i prikupljanja prirodnih resursa izvan zemaljske orbite. Primjerice, asteroidi mogu sadržavati nikal, platinu, željezo i kobalt. NASA procjenjuje da je vrijednost asteroida u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera (ima ih više od milijun) 700 trilijuna dolara. Ti se resursi mogu donijeti na Zemlju ili se mogu upotrijebiti u svemiru kao energija za satelite ili za konstrukciju baza iz kojih bi moglo početi istraživanje udaljenog svemira.

4.14.

Luksemburg je druga zemlja na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država, koja posjeduje pravni okvir (koji neke strane dovode u pitanje) koji dopušta istraživanje svemirskih resursa i njihovu uporabu u komercijalne svrhe. Europska investicijska banka (EIB) također se pridružila projektu savjetodavnom misijom, kao i ESA, koja svojim uslugama financijskog savjetovanja u području inovacija namjerava pružiti mišljenja i smjernice.

4.15.

EGSO smatra da bi Unija trebala s tehnološkog, financijskog i pravnog stajališta više sudjelovati u istraživanjima u okviru rudarenja u svemiru te osigurati da taj projekt zadrži jasnu europsku vrijednost jer su se u njega već uključile druge američke, arapske ili azijatske organizacije ili poduzeća.

4.16.

Europi su potrebne rakete-nosači prilagođene komercijalnim i institucionalnim tržištima ako želi zadržati svoju autonomiju u pristupu svemiru. Višekratno upotrebljive rakete predstavljaju osobito obećavajući napredak kojim će se smanjiti troškovi i vrijeme potrebno između dva uzastopna lansiranja. Na komercijalnom tržištu konkurencija je i dalje oštra, a ponekad i nepoštena. EGSO potiče Komisiju da razmotri načine za podupiranje europskih istraživanja i infrastrukture za lansiranje s obzirom na to da je od ključne važnosti zadržati neovisnost pristupa Europe svemiru.

4.17.

Iako u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije države članice imaju nadležnost za utvrđivanje usluga od općeg interesa, to ne znači da Unija na svojoj razini ne može utvrditi takve usluge ako se to pokaže nužnim za ostvarivanje njezinih ciljeva. EGSO se zalaže za to da institucije EU-a prepoznaju postojanje i nužnost usluga od općeg interesa Unije u područjima u kojima je djelovanje EU-a učinkovitije za postizanje njegovih ciljeva, što je očito slučaj u svemirskom sektoru.

---

(1)  ESA ima 22 države članice. Nacionalna tijela zadužena za pitanja svemira u sljedećim zemljama članice su Vijeća guvernera ESA-e: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Norveška, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina. Kanada također sudjeluje u Vijeću i u određenim projektima u okviru sporazuma o suradnji. Slovenija je pridruženi član. Sedam država EU-a potpisale su sporazume o suradnji s ESA-om: Bugarska, Cipar, Hrvatska, Latvija, Litva, Malta i Slovačka.

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o a) Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima

(COM(2018) 378 final – 2018/203 (COD))

i o b) Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”)

(COM(2018) 379 final – 2018/204 (COD))

(2019/C 62/09)

Izvjestitelj:

Bernardo HERNÁNDEZ BATALLER

Zahtjev za savjetovanje:	a) Europski parlament, 10.9.2018. b) Europski parlament, 10.9.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanj (za/protiv/suzdržani):	184/0/9

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozorno prima na znanje prijedloge Komisije za izmjenu Uredbe o izvođenju dokaza i Uredbe o dostavi pismena.

1.2.

EGSO poziva Komisiju da uzme u obzir napomene iznesene u ovom dokumentu o njezinim prijedlozima, a posebice napomene u točkama 5.2, 5.3, 5.4, 5.5, 5.9, 5.10, 6.3, 6.4 i 6.6, jer se bez istinskog pravosudnog područja ne mogu u potpunosti uživati slobode jedinstvenog tržišta.

2.   Kontekst

2.1.

U cilju uspostave područja slobode, sigurnosti i pravde u Europskoj uniji (EU) člankom 81. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuju se temelji razvoja tzv. pravosudne suradnje u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama, pri čemu se EU-u dodjeljuju ovlasti za usvajanje mjera za usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

2.2.

Utvrđuje se zakonska odredba da se, kada je to potrebno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, usvajaju mjere čiji je cilj osigurati uzajamno priznavanje i izvršenje presuda i odluka u izvansudskim predmetima među državama članicama, kao i suradnju pri izvođenju dokaza.

2.3.

Radi reguliranja pravosudne pomoći među državama članicama EU je sustave utvrđene u haškim konvencijama zamijenio donošenjem sljedećih pravnih instrumenata:

2.3.1.

Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 (1) o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (u daljnjem tekstu „Uredba o izvođenju dokaza”), koja se primjenjuje u svim državama članicama osim Danske.

2.3.2.

Tom se uredbom uspostavlja sustav na razini EU-a za izravno i brzo slanje i izvršenje zahtjeva za izvođenje dokaza među sudovima te se utvrđuju precizna pravila o obliku i sadržaju tih zahtjeva. Njome se uvodi sustav izravnog bilateralnog kontakta među sudovima kojim se zamjenjuje prethodni sustav u kojem su se zahtjevi suda jedne države članice slali središnjem tijelu druge države članice.

2.3.3.

Uredba (EZ) br. 1393/2007 (2) Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (u daljnjem tekstu „Uredba o dostavi pismena”), koja se primjenjuje u svim državama članicama (3).

2.3.4.

Ta se uredba primjenjuje u građanskim ili trgovačkim stvarima kada sudsko ili izvansudsko pismeno mora biti poslano iz jedne države članice u drugu radi njegove dostave. Međutim, ne primjenjuje se na porezne, carinske ili administrativne stvari niti na odgovornost države za postupanje ili nepostupanje pri izvršavanju državnih ovlasti (acta jure imperii).

2.4.

EGSO se oduvijek zalaže za uspostavu zajedničkog područja slobode, sigurnosti i pravde u EU-u, što, među ostalim, uključuje usvajanje mjera u području pravosudne suradnje i u građanskim stvarima. Te su mjere nužne kako se građane i poduzeća ne bi spriječilo ili obeshrabrilo u ostvarivanju prava zbog neusklađenosti ili složenosti pravosudnih sustava država članica.

2.5.

U svakom slučaju, za uspostavu europskog pravosudnog područja nužno je poboljšati suradnju među sudovima, što podrazumijeva jednostavnije i brže postupke kako bi se otklonili nedostaci i kašnjenja.

3.   Prijedlozi Komisije

3.1.

Cilj je Komisijinih prijedloga izmijeniti dvije postojeće uredbe u području izvođenja dokaza i dostave pismena.

3.2.   Prijedlog o izmjeni Uredbe o izvođenju dokaza

3.2.1.

Prijedlogom se želi poboljšati funkcioniranje područja slobode, sigurnosti i pravde te unutarnjeg tržišta poboljšanjem i ubrzanjem prekograničnog izvođenja dokaza.

3.2.2

Nastoji se Uredbu prilagoditi tehničkom razvoju, uz iskorištavanje prednosti digitalizacije, obvezu da se komunikacija i razmjena dokumenata automatski obavljaju elektroničkim putem te poštovanje zaštite podataka i privatnosti, pri čemu to ni u kojem slučaju ne smije narušiti postupovna prava stranaka. U tu svrhu, sustav bi trebao uvesti decentraliziranu strukturu koja će omogućiti izravnu komunikaciju između krajnjih korisnika.

3.2.3

Prijedlogom se promiče uporaba modernih sredstava za izvođenje dokaza kao što su videokonferencije ako se osoba koja se treba saslušati nalazi u drugoj državi članici. Nastoji se osigurati primjerenije, češće i brže neposredno izvođenje dokaza pri saslušavanju svjedoka ili stručnjaka odnosno ispitivanju stranaka kada te osobe imaju boravište u drugoj državi članici.

3.2.4

Uklanjaju se pravne prepreke prihvaćanju elektroničkih (digitalnih) dokaza. Prijedlogom se utvrđuje uzajamno priznavanje digitalnih dokaza. Time će se smanjiti opterećenje građana i poduzeća u postupcima te će se ograničiti slučajevi u kojima se elektronički dokazi odbacuju.

3.2.5.

Predlaže se rješenje problema različitih tumačenja izraza „sud”, koji trenutačno nije definiran u Uredbi o izvođenju dokaza. Prijedlogom se nastoje otkloniti nesigurnosti u tom pogledu.

3.2.6.

Prijedlog je u skladu s drugim instrumentima EU-a u području pravosudne suradnje u građanskim stvarima te se njime ne dovodi u pitanje razmjena informacija među tijelima u području priznavanja i izvršenja u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću (4) kao ni u stvarima koje se odnose na obveze uzdržavanja (5), čak i ako te informacije imaju dokaznu vrijednost, pa tijelo koje podnosi zahtjev može slobodno odabrati najprikladniju metodu.

3.2.7.

Regulira se mogućnost da diplomatski ili konzularni predstavnici jedne države članice mogu, na državnom području druge države članice i unutar područja u kojem obavljaju svoje dužnosti, izvoditi dokaze bez prethodnog zahtjeva središnjem ili nadležnom tijelu dotične države članice.

3.2.8.

Kako bi se osiguralo uzajamno priznavanje digitalnih dokaza, dokazima koji su izvedeni u državi članici u skladu s njezinim pravom ne bi se smjela uskratiti njihova dokazna vrijednost samo zbog njihove digitalne prirode.

3.2.9.

Radi izmjene standardnih obrazaca iz priloga ili njihova ažuriranja predviđeno je delegiranje ovlasti Komisiji u skladu s člankom 290. UFEU-a.

3.3.   Uredba o dostavi pismena

3.3.1.

Glavni je cilj njezinih pravila utvrditi jedinstvene kanale za slanje pismena iz jedne države članice u drugu radi njihove dostave u toj drugoj državi članici. U tu se svrhu posebno korisnim pokazalo iskustvo u okviru provedbe važeće Uredbe i sudske prakse Suda Europske unije na tom području.

3.3.1.1.

Mijenja se njezino područje primjene, iako se zadržava sadašnji tekst odredbe o izvansudskim pismenima. S druge strane, u vezi sa sudskim pismenima, Uredba se primjenjuje u svim situacijama u kojima primatelj ima boravište u drugoj državi članici.

3.3.1.2.

Taj novi režim, prema kojem su svi slučajevi dostave pismena ako adresat ima boravište u drugoj državi članici obvezno regulirani, primjenjuje se samo na dostavu pismena kojima se pokreće postupak odnosno dostavu poziva. U daljnjim slučajevima dostave sudskih pismena tijekom sudskog postupka dodatna je zaštita manje važna.

3.4.

Komunikacija i razmjena pismena među tijelima koja ih šalju i zaprimaju provodi se elektroničkim putem preko decentraliziranog IT sustava koji čine nacionalni IT sustavi međusobno povezani sigurnom i pouzdanom komunikacijskom infrastrukturom, iako postoji mogućnost upotrebe alternativnih (tradicionalnih) sredstava komunikacije u slučaju nepredviđenog i iznimnog prekida u radu IT sustava.

3.5.

Propisuje se da države članice moraju pružiti pomoć pri utvrđivanju boravišta primatelja u drugoj državi članici, za što se utvrđuju tri različite mogućnosti: — pravosudna pomoć putem tijela koja određuju države članice; — omogućavanje pristupa javnim registrima boravišta putem portala e-pravosuđe; — pružanje detaljnih informacija putem portala e-pravosuđe o dostupnim alatima za pronalaženje osoba na njihovu državnom području.

3.6.

Od stranih stranki u postupku može se zahtijevati da imenuju zastupnika za dostavu pismena u postupku u državi članici u kojoj se postupak vodi.

3.7.

Poboljšava se postupak u pogledu prava adresata na odbijanje primitka pismena ako ono nije sastavljeno na odgovarajućem jeziku ili prevedeno na takav jezik.

3.8.

Prijedlogom se obvezuje pružatelje poštanskih usluga da upotrebljavaju posebnu povratnicu (potvrdu o primitku) pri dostavi pismena poštom u skladu s Uredbom. Uvodi se i minimalni standard u pogledu osoba koje se mogu smatrati prihvatljivim „zamjenskim primateljima” ako pružatelj poštanskih usluga ne može pismeno uručiti adresatu osobno.

3.9.

Prijedlogom se uvodi elektronička dostava pismena kao dodatni alternativni način dostave u skladu s Uredbom.

3.10.

U slučaju nepojavljivanja tuženika uvode se dvije bitne novosti: a) sud pred kojim je pokrenut postupak obvezan je poslati upozorenje o datumu pokretanja postupka ili o presudi zbog ogluhe na dostupni korisnički račun tuženika; b) utvrđuje se jedinstveni rok od dvije godine od datuma donošenja presude zbog ogluhe u kojem je moguće izvanredno oslobađanje od pravnih posljedica isteka roka za ulaganje žalbe u svrhu osporavanja priznavanja i izvršenja te presude u drugoj državi članici.

4.   Opće napomene

4.1.

EGSO pozdravlja prijedloge Komisije za izmjenu Uredbe o izvođenju dokaza i Uredbe o dostavi pismena jer se njima olakšava integracija država članica na području pravosuđa utvrđivanjem jedinstvenih kanala u području primjene svake uredbe.

4.2.

Oba prijedloga doprinose poboljšanju pravosudne suradnje u EU-u, utemeljene na načelu uzajamnog priznavanja presuda (članak 81. UFEU-a), jačanju područja slobode, sigurnosti i pravde (članak 3. stavak 2. i članak 67. UFEU-a) te uspostavi unutarnjeg tržišta (članak 26. UFEU-a).

4.3.

Ukratko, donošenje i provedba regulatornog okvira koji je predložila Komisija trebali bi objektivno doprinijeti otklanjanju različitih nevidljivih prepreka koje izravno utječu na život svih građana – državljana država članica i osoba s boravištem u EU-u – i na trgovački promet poduzeća koja posluju u EU-u.

4.4.

Kako bi se osigurali pristup pravosuđu i pravedno suđenje, neophodno je da se odredbe ta dva prijedloga primjenjuju u sudskim postupcima s prekograničnim implikacijama i da se na odgovarajući način provode.

4.5.

Prijedlozi su u skladu i sa strategijom digitalnog tržišta u kontekstu e-uprave, osobito u vezi s potrebom donošenja mjera za modernizaciju javne uprave i postizanje prekogranične interoperabilnosti, što olakšava interakciju s građanima.

4.6.

Prijedlozima se povećava pravna sigurnost, a time se pomaže izbjeći kašnjenja i nepotrebne troškove za građane, poduzeća i javne uprave te se ispravljaju nedostaci u zaštiti postupovnih prava stranaka, u okviru nastojanja da se spriječi nezaštićenost u skladu s tzv. načelom jednakosti oružja.

4.7.

Valja napomenuti da odredba o delegiranim aktima za ažuriranje i izmjenu priloga obaju prijedloga uredbi nije u skladu s dugotrajnim stajalištem EGSO-a (6) u tom pogledu s obzirom na to da se prijedlogom predviđa neodređeno vrijeme trajanja delegirane ovlasti, bez obzira na zahtjev da se donošenje delegiranih akata vremenski ograniči.

4.8.

Naposljetku, EGSO smatra da se bez istinskog pravosudnog područja ne mogu u potpunosti uživati slobode jedinstvenog tržišta.

5.   Opće napomene o Uredbi o izvođenju dokaza

5.1.

Predloženom izmjenom Uredbe o izvođenju dokaza nastoji se potaknuti upotreba elektroničke komunikacije među dotičnim nadležnim tijelima nauštrb skuplje i sporije papirnate komunikacije, kao i korištenje videokonferencija za saslušanje osoba u drugoj državi članici, pri čemu to ni u kojem slučaju ne smije narušiti postupovna prava stranaka.

5.2.

Iako Prijedlog počiva na pretpostavci učinkovitog postupanja predmetnih sudova, uz dužnu pažnju, te strogog poštovanja načela lojalne suradnje i uzajamnog priznavanja, pri čemu se potonje izričito navodi kako bi se spriječilo uskraćivanje dokazne vrijednosti digitalnih dokaza (četvrta uvodna izjava i članak 18.a Prijedloga), njime se ne utvrđuju odredbe u slučaju odbijanja zahtjeva od strane suda kojemu je upućen zbog: — nepotrebne odgode — nepostojanja obrazloženja ili — nedostatnog obrazloženja. Ti slučajevi u praksi podrazumijevaju nemogućnost pristupa djelotvornoj sudskoj zaštiti te bi se trebalo iznaći rješenje kako bi se izbjegli.

5.2.1.

Ta je okolnost važna s obzirom na trenutačno stanje prava Unije, u skladu s kojim bi se samo odbijanje suda pred kojim se predmet vodi i koji je Sudu Europske unije dužan uputiti prethodno pitanje moglo smatrati teškim kršenjem obveza države članice proizašlih iz prava Unije (7).

5.2.2.

Brojni su slučajevi u kojima sud kojemu je zahtjev upućen može teško povrijediti prava stranaka ako ne surađuje uz dužnu pažnju, osobito u pogledu privremene zaštite, pozivajući se na nacionalni suverenitet, nacionalnu sigurnost, javni poredak itd. (vidjeti članak 4. stavak 2. UEU-a) ili u slučaju razlika proizašlih iz različite postupovne prakse u državama članicama.

5.2.3.

Potonji se slučaj odnosi, primjerice, na predraspravno predočavanje dokaza (eng. pre-trial discovery) s obzirom na to da se člankom 23. Haške konvencije od 18. ožujka 1970. o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima državama članicama omogućuje da, pozivajući se na suverenitet, odbiju zamolnice izdane u preliminarnoj fazi postupka (nakon pokretanja postupka pred sudom, ali prije početka suđenja).

5.2.4.

Važeća Uredba (EZ) br. 1206/2001, iako se izričito njime ne bavi, isključuje to pitanje iz svog područja primjene, kao što proizlazi iz Izjave Vijeća 54/01 od 4. srpnja 2001. (dok. 10571/01, str. 1.).

5.2.5.

Nepotrebna odgoda može ponekad biti posljedica nedovoljne tehničke osposobljenosti tijela kojima je zahtjev upućen ili neispravnosti tehnološke infrastrukture. Kako bi se ti slučajevi spriječili i otklonili u najvećoj mogućoj mjeri, Prijedlogom bi se trebala predvidjeti odredba kojom će se od država članica zahtijevati da osiguraju digitalno ažuriranje svojih sudova i primjerenost tehnološke infrastrukture.

5.3.

S druge strane, određene odredbe Prijedloga trebale bi biti konkretnije. Primjerice, u članku 1. stavku 4. utvrđuje se restriktivna definicija „suda”: „svako pravosudno tijelo u državi članici koje je nadležno za izvođenje dokaza” u skladu s Uredbom.

5.3.1.

Iako bi ta definicija mogla uključivati javne ovjeritelje (npr. javne bilježnike), njome nisu obuhvaćena arbitražna tijela privatne naravi, bilo da je riječ o arbitraži na području ulaganja, trgovine ili potrošača bilo da je posrijedi neko drugo arbitražno tijelo koje se bavi drugim područjem.

5.3.2.

Na taj se način ne uzima u obzir velika važnost arbitražnih tijela u trgovačkom i gospodarskom prometu država članica i u trećim zemljama.

5.3.3.

U vezi s njima mogući su litispendencija ili problemi povezani s provedbom njihovih odluka od strane tijela država članica kojima je zahtjev upućen (npr. anti-suit injunction), koji bi mogli uzrokovati pravnu nesigurnost.

5.3.4.

Ta restriktivna definicija „suda” svakako je u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, koji arbitražnim tijelima privatne naravi obično ne priznaje status „suda” (8).

5.3.5.

EGSO smatra da bi automatska primjena te sudske prakse Suda na predmetnom području mogla dovesti do nepriznavanja odluka arbitražnih sudova ili odbijanja suradnje od strane suda kojemu je zahtjev upućen, što bi, u određenim okolnostima, moglo zainteresirane strane ostaviti bez zaštite.

5.3.6.

Međutim, iz razmatranja treba izuzeti odredbe o arbitraži između ulagača i države iz bilateralnih ugovora o ulaganju s obzirom na to da nisu u skladu s pravom Unije i nemaju pravni učinak jer su zbog preklapanja s pravilima jedinstvenog tržišta i diskriminacije među ulagačima u EU-u nezakonite, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije u presudi u predmetu „Achmea” (9).

5.4.

S druge strane, člankom 17.b diplomatskim ili konzularnim predstavnicima određene države članice omogućava se izvođenje dokaza bez prethodnog zahtjeva na području druge države članice u kojoj su akreditirani. Ta je ovlast ograničena na saslušanje ili ispitivanje državljana države članice koju predstavljaju bez prisile u okviru sudskog postupka za koji je nadležan sud te države članice.

5.5.

Prijedlogom predviđene zadaće koje u okviru pravosudne pomoći izvršavaju ti službenici trebale bi se moći proširiti kako bi se prilagodile stvarnim okolnostima u EU-u, posebice u kontekstu slobodnog kretanja i boravka državljana država članica i slobode poslovnog nastana. Shodno tomu, mjerama koje ti službenici provode mogli bi se obuhvatiti i strani državljani, i to bez prethodnog odobrenja, ili sami državljani države primateljice uz odobrenje te države.

5.6.

Vrlo je važno, s čime se EGSO slaže, utvrditi obvezu pružanja pomoći državi članici koja upućuje zahtjev u pronalasku boravišta osobe kojoj se treba dostaviti sudsko ili izvansudsko pismeno u drugoj državi članici primateljici ako je boravište nepoznato.

5.7.

S druge strane, u kontekstu prijedloga koji razmatramo nameće se Agenda EU-a za pravosuđe za 2020., čiji je cilj ojačati temeljna prava, uključujući postupovna prava u građanskim stvarima.

5.8.

U tom se pogledu u predloženim mjerama digitalizacije uzimaju u obzir zahtjevi u vezi sa zaštitom podataka i privatnosti u sustavu elektroničke razmjene između predmetnih sudova, npr. uspostava unaprijed utvrđene skupine korisnika (samo sudovi i pravosudna tijela država članica).

5.9.

Međutim, iako se predviđa da će u budućnosti pokušaja napada na predmetnu elektroničku infrastrukturu biti sve više, uz mogućnost povećanja tog rizika zbog međusobne povezanosti predmetnih informatičkih sustava, ne utvrđuje se odredba o odgovornosti u slučaju da zbog kibernapada ili kvara i pada informatičkog sustava dođe do širenja osjetljivih informacija ili čak uništenja dokaza u postupku.

5.10.

Slijedom toga, može doći do teške povrede prava stranaka, pri čemu nije predviđen način uspostave odgovornosti uzročnika, a moguće je čak i da same stranke moraju snositi posljedice te povrede ako se oni koji su je uzrokovali pozovu na višu silu.

6.   Opće napomene o Prijedlogu uredbe o dostavi pismena

6.1.

EGSO smatra da će se Prijedlogom uredbe o dostavi pismena poboljšati i ubrzati sudski postupci zahvaljujući pojednostavljenju i ubrzanju mehanizama suradnje za dostavu pismena. Time će se poboljšati izvršavanje pravde u predmetima s prekograničnim implikacijama, ojačati postupovna prava u građanskim stvarima i povećati uzajamno povjerenje među pravosudnim sustavima država članica.

6.2.

Prijedlogom se želi iskorijeniti sporost i učestalo kršenje utvrđenih rokova – do čega dolazi jer pismena dostavljaju nadležna tijela – uvođenjem obveze da se dostava pismena obavlja elektroničkim putem. Nadalje, različitim ciljanim intervencijama nadležnih tijela jačaju se prava adresata na obranu s obzirom na nesigurnost u vezi s odbijanjem primitka pismena ili u slučaju presude zbog ogluhe.

6.3.

Važno je istaknuti široko subjektivno i materijalno područje primjene Prijedloga s obzirom na to da uključuje sve fizičke i pravne osobe, među ostalim i sve trgovce, odnosno i mikropoduzeća, pri čemu se dopuštaju samo izričito utvrđene iznimke (članak 1. stavci 1. i 3.). Potrebno je uskladiti sve jezične verzije kako bi se jasno utvrdilo da se Prijedlog uredbe ne odnosi samo na pismeno kojim se pokreće postupak već na sva sudska pismena u postupku.

6.4.

EGSO se slaže s utvrđenim jamstvima i zaštitnim mjerama za „odbijanje primitka pismena” od strane adresata te s obvezom tijela za zaprimanje da o njima obavijesti adresata. S druge strane, u cilju uravnoteženja prava stranaka u postupku, neophodno je da tuženik bude u potpunosti upoznat s pismenom kojim se pokreće postupak, zbog čega bi jezični režim trebao obuhvaćati jezik koji tuženik razumije ili jedan od službenih jezika mjesta dostave.

6.5.

Primjerena je odredba o dodatnim načinima dostave pismena, pri čemu se predviđaju dostava poštom, izravna dostava putem pravosudnih službenika, državnih službenika ili drugih nadležnih osoba države članice primateljice te elektronička dostava.

6.6.

U svakom slučaju, važno je očuvati i zajamčiti cjelovitost i svrhu pismena, bilo sudskih bilo izvansudskih.

---

(1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. (SL L 174 od 27.6.2001., str. 1.).

(2)  Uredba (EZ) br. 1393/2007 od 13. studenog 2007. o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1348/2000 (SL L 324 od 10.12.2007., str. 79.).

(3)  U skladu s tzv. usporednim sporazumom s Danskom (SL L 300 od 17.11.2005., str. 55.). U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 Ugovora Ujedinjena Kraljevina i Irska obavijestile su da žele sudjelovati u donošenju i primjeni tih dviju uredbi.

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. (SL L 338 od 23.12.2003., str. 1.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. (SL L 7 od 10.1.2009., str. 1.).

(6)  SL C 288 od 31.8.2017., str. 29.; SL C 345 od 13.10.2017., str. 67.

(7)  Vidjeti Mišljenje nezavisnog odvjetnika Watheleta u predmetu C-416/17, Europska komisija protiv Francuske Republike, točke 95–103.

(8)  Primjerice, u sljedećim predmetima: Nordsee, 102/81 (1982.), točke 10–13.; Eco Swiss, C-126/97 (1999.), točka 34.; Denuit i Cordier, C-125/04 (2005.), točka 13.; Gazprom, C-536/13 (2015.), točka 36.; Achmea, C-284/16 (2018.), točke 45–49. itd.

(9)  Presuda od 6. ožujka 2018., Achmea, C-284/16, ECLI:EU:C:2018:158.