ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 113

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 61.
27. ožujka 2018.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

II   Informacije

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2018/C 113/01

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8694 – Hochtief/Abertis) ( 1 )

1


 

IV   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2018/C 113/02

Tečajna lista eura

2

2018/C 113/03

Komunikacija Komisije u okviru provedbe Direktive Vijeća 89/686/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na osobnu zaštitnu opremu (Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju)  ( 1 )

3

2018/C 113/04

Komunikacija Komisije u okviru provedbe Uredbe (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju)  ( 1 )

41

2018/C 113/05

Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka održanog 21. rujna 2016. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7801 – Wabtec/Faiveley Transport – Izvjestitelj: Estonija

65

2018/C 113/06

Završno izvješće službenika za usmene rasprave – Predmet M.7801 – Wabtec/Faiveley Transport

67

2018/C 113/07

Sažetak Odluke Komisije od 4. listopada 2016. o ocjenjivanju koncentracije spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (Predmet M.7801 – Wabtec/Faiveley Transport) (prijavljeno pod brojem dokumenta C(2016) 6325)  ( 1 )

68

2018/C 113/08

Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka održanog 8. siječnja 2018. o nacrtu odluke u vezi s Predmetom M.8306 – Qualcomm/NXP Semiconductors – Izvjestitelj: Slovačka

75

2018/C 113/09

Završno izvješće službenika za usmene rasprave – Qualcomm/NXP Semiconductors (M.8306)

77

2018/C 113/10

Sažetak Odluke Komisije od 18. siječnja 2018. o proglašenju koncentracije usklađenom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u (predmet M.8306 – Qualcomm/NXP Semiconductors)

79


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


II Informacije

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/1


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8694 – Hochtief/Abertis)

(Tekst značajan za EGP)

(2018/C 113/01)

Dana 6. veljače 2018. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32018M8694. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


IV Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/2


Tečajna lista eura (1)

26. ožujka 2018.

(2018/C 113/02)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,2411

JPY

japanski jen

130,47

DKK

danska kruna

7,4482

GBP

funta sterlinga

0,87248

SEK

švedska kruna

10,1868

CHF

švicarski franak

1,1739

ISK

islandska kruna

121,90

NOK

norveška kruna

9,5613

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

25,446

HUF

mađarska forinta

312,73

PLN

poljski zlot

4,2300

RON

rumunjski novi leu

4,6593

TRY

turska lira

4,9464

AUD

australski dolar

1,6048

CAD

kanadski dolar

1,5997

HKD

hongkonški dolar

9,7384

NZD

novozelandski dolar

1,7029

SGD

singapurski dolar

1,6274

KRW

južnokorejski von

1 336,99

ZAR

južnoafrički rand

14,4937

CNY

kineski renminbi-juan

7,7924

HRK

hrvatska kuna

7,4420

IDR

indonezijska rupija

17 045,27

MYR

malezijski ringit

4,8425

PHP

filipinski pezo

64,820

RUB

ruski rubalj

70,6897

THB

tajlandski baht

38,660

BRL

brazilski real

4,0932

MXN

meksički pezo

22,8777

INR

indijska rupija

80,5105


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/3


Komunikacija Komisije u okviru provedbe Direktive Vijeća 89/686/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na osobnu zaštitnu opremu

(Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju)

(Tekst značajan za EGP)

(2018/C 113/03)

U skladu s prijelaznom odredbom iz članka 47. Uredbe (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (1) države članice ne sprečavaju stavljanje na raspolaganje na tržištu proizvoda obuhvaćenih Direktivom Vijeća 89/686/EEZ (2) koji su u skladu s tom Direktivom i koji su stavljeni na tržište prije 21. travnja 2019. U skladu s tim, usklađene norme na koje su upućivanja objavljena u Direktivi 89/686/EEZ, kako su navedene u stupcu 2 u ovoj Komunikaciji Komisije, i dalje stvaraju pretpostavku sukladnosti samo s tom Direktivom i samo do 20. travnja 2019. Ta pretpostavka sukladnosti s Direktivom 89/686/EEZ prestaje 21. travnja 2019.

ESO (3)

Referentni broj i naslov norme

(i referentni dokument)

Prva objava SL

Referentni broj zamijenjene norme

Datum prestanka valjanosti pretpostavke o sukladnosti zamijenjene norme Napomena 1.

1.

2.

3.

4.

5.

CEN

EN 132:1998

Zaštitne naprave za disanje – Definicije naziva i piktogrami

4.6.1999.

EN 132:1990

Napomena 2.1

30.6.1999.

CEN

EN 133:2001

Zaštitne naprave za disanje – Razredba

10.8.2002.

EN 133:1990

Napomena 2.1

10.8.2002.

CEN

EN 134:1998

Zaštitne naprave za disanje – Nazivi dijelova

13.6.1998.

EN 134:1990

Napomena 2.1

31.7.1998.

CEN

EN 135:1998

Zaštitne naprave za disanje – Popis istovrijednih naziva

4.6.1999.

EN 135:1990

Napomena 2.1

30.6.1999.

CEN

EN 136:1998

Zaštitne naprave za disanje – Maske za cijelo lice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

13.6.1998.

EN 136:1989

EN 136-10:1992

Napomena 2.1

31.7.1998.

 

EN 136:1998/AC:2003

 

 

 

CEN

EN 137:2006

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

23.11.2007.

EN 137:1993

Napomena 2.1

23.11.2007.

CEN

EN 138:1994

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa svježim zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili sklopom usnika – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

16.12.1994.

 

 

CEN

EN 140:1998

Zaštitne naprave za disanje – Polumaske i četvrtmaske – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.11.1998.

EN 140:1989

Napomena 2.1

31.3.1999.

 

EN 140:1998/AC:1999

 

 

 

CEN

EN 142:2002

Zaštitne naprave za disanje – Sklopovi usnika – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

10.4.2003.

EN 142:1989

Napomena 2.1

10.4.2003.

CEN

EN 143:2000

Zaštitne naprave za disanje – Filtri za čestice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

24.1.2001.

EN 143:1990

Napomena 2.1

24.1.2001.

 

EN 143:2000/A1:2006

21.12.2006.

Napomena 3

21.12.2006.

 

EN 143:2000/AC:2005

 

 

 

CEN

EN 144-1:2000

Zaštitne naprave za disanje – Ventili plinske boce – 1. dio: Spojevi s navojem za umetnutu spojnicu

24.1.2001.

EN 144-1:1991

Napomena 2.1

24.1.2001.

 

EN 144-1:2000/A1:2003

21.2.2004.

Napomena 3

21.2.2004.

 

EN 144-1:2000/A2:2005

6.10.2005.

Napomena 3

31.12.2005.

CEN

EN 144-2:1998

Zaštitne naprave za disanje – Ventili plinske boce – 2. dio: Izlazni spojevi

4.6.1999.

 

 

CEN

EN 144-3:2003

Zaštitne naprave za disanje – Ventili plinske boce – 3. dio: Izlazni spojevi za dušik-kisik smjesu ronilačkih plinova

21.2.2004.

 

 

 

EN 144-3:2003/AC:2003

 

 

 

CEN

EN 145:1997

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom sa stlačenim kisikom ili stlačenim kisikom/dušikom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

19.2.1998.

EN 145:1988

EN 145-2:1992

Napomena 2.1

28.2.1998.

 

EN 145:1997/A1:2000

24.1.2001.

Napomena 3

24.1.2001.

CEN

EN 148-1:1999

Zaštitne naprave za disanje – Navoji za maske – 1. dio: Standardni spoj s navojem

4.6.1999.

EN 148-1:1987

Napomena 2.1

31.8.1999.

CEN

EN 148-2:1999

Zaštitne naprave za disanje – Navoji za maske – 2. dio: Centralni spoj s navojem

4.6.1999.

EN 148-2:1987

Napomena 2.1

31.8.1999.

CEN

EN 148-3:1999

Zaštitne naprave za disanje – Navoji za maske – 3. dio: Spoj s navojem M 45 X 3

4.6.1999.

EN 148-3:1992

Napomena 2.1

31.8.1999.

CEN

EN 149:2001+A1:2009

Zaštitne naprave za disanje – Filtarska polumaska za zaštitu od čestica – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.5.2010.

EN 149:2001

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 166:2001

Osobna zaštita očiju – Specifikacije

10.8.2002.

EN 166:1995

Napomena 2.1

10.8.2002.

CEN

EN 167:2001

Osobna zaštita očiju – Optičke metode ispitivanja

10.8.2002.

EN 167:1995

Napomena 2.1

10.8.2002.

CEN

EN 168:2001

Osobna zaštita očiju – Neoptičke metode ispitivanja

10.8.2002.

EN 168:1995

Napomena 2.1

10.8.2002.

CEN

EN 169:2002

Osobna zaštita očiju – Filtri za zavarivanje i slične tehnike – Zahtjevi za transmitanciju i preporučena uporaba

28.8.2003.

EN 169:1992

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 170:2002

Osobna zaštita očiju – Ultraljubičasti filtri – Zahtjevi za transmitanciju i preporučena uporaba

28.8.2003.

EN 170:1992

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 171:2002

Osobna zaštita očiju – Infracrveni filtri – Zahtjevi za transmitanciju i preporučena uporaba

10.4.2003.

EN 171:1992

Napomena 2.1

10.4.2003.

CEN

EN 172:1994

Osobna zaštita očiju – Sunčani filtri za industrijsku uporabu

15.5.1996.

 

 

 

EN 172:1994/A2:2001

10.8.2002.

Napomena 3

10.8.2002.

 

EN 172:1994/A1:2000

4.7.2000.

Napomena 3

31.10.2000.

CEN

EN 174:2001

Osobna zaštita očiju – Skijaške zaštitne naočale za skijaški spust

21.12.2001.

EN 174:1996

Napomena 2.1

21.12.2001.

CEN

EN 175:1997

Osobna zaštita – Oprema za zaštitu očiju i lica pri zavarivanju i srodnim procesima

19.2.1998.

 

 

CEN

EN 207:2017

Osobna zaštitna oprema za oči – Filtri i sredstva za zaštitu očiju protiv laserskog zračenja (laserski štitnici za oči)

13.10.2017.

EN 207:2009

Napomena 2.1

30.10.2017.

CEN

EN 208:2009

Osobna zaštita očiju – Sredstva za zaštitu očiju za rad pri prilagođavanju lasera i laserskih sustava (zaštitna sredstva za oči pri podešavanju lasera)

6.5.2010.

EN 208:1998

Napomena 2.1

30.6.2010.

CEN

EN 250:2014

Oprema za disanje – Samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom – Zahtjevi, ispitivanje i označivanje

12.12.2014.

EN 250:2000

Napomena 2.1

31.12.2014.

CEN

EN 269:1994

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem svježeg zraka i s kapuljačom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

16.12.1994.

 

 

CEN

EN 342:2017

Zaštitna odjeća – Kompleti i odjevni predmeti za zaštitu od hladnoće

Prva objava

EN 342:2004

Napomena 2.1

31.5.2018.

CEN

EN 343:2003+A1:2007

Zaštitna odjeća – Zaštita od kiše

8.3.2008.

EN 343:2003

Napomena 2.1

8.3.2008.

 

EN 343:2003+A1:2007/AC:2009

 

 

 

CEN

EN 348:1992

Zaštitna odjeća – Određivanje ponašanja materijala kod udara malih prskotina rastaljenog metala

23.12.1993.

 

 

 

EN 348:1992/AC:1993

 

 

 

CEN

EN 352-1:2002

Štitnici sluha – Opći zahtjevi – 1. dio: Ušne školjke

28.8.2003.

EN 352-1:1993

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 352-2:2002

Štitnici sluha – Opći zahtjevi – 2. dio: Ušni čepovi

28.8.2003.

EN 352-2:1993

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 352-3:2002

Štitnici sluha – Opći zahtjevi – 3. dio: Ušne školjke pričvršćene na industrijsku zaštitnu kacigu

28.8.2003.

EN 352-3:1996

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 352-4:2001

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 4. dio: Ušne školjke ovisne o razini

10.8.2002.

 

 

 

EN 352-4:2001/A1:2005

19.4.2006.

Napomena 3

30.4.2006.

CEN

EN 352-5:2002

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 5. dio: Ušne školjke s aktivnom kompenzacijom šuma

28.8.2003.

 

 

 

EN 352-5:2002/A1:2005

6.5.2010.

Napomena 3

6.5.2010.

CEN

EN 352-6:2002

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 6. dio: Ušne školjke s audio-električkim ulazom

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 352-7:2002

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 7. dio: Ušni čepovi ovisni o razini

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 352-8:2008

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 8. dio: Audioušne školjke namijenjene zabavi

28.1.2009.

 

 

CEN

EN 353-1:2014+A1:2017

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Naprave za zaustavljanje pada s vodilicom uključujući sidrenu liniju – 1. dio: Naprave za zaustavljanje pada s vodilicom uključujući čvrstu sidrenu liniju

Prva objava

EN 353-1:2014

Napomena 2.1

30.6.2018.

CEN

EN 353-2:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – 2. dio: Naprave za zaustavljanje pada s vodilicom uključujući prilagodljivu sidrenu liniju

28.8.2003.

EN 353-2:1992

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 354:2010

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Povezna užad

9.7.2011.

EN 354:2002

Napomena 2.1

9.7.2011.

CEN

EN 355:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Usporivači pada

28.8.2003.

EN 355:1992

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 358:1999

Osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i sprečavanje pada s visine – Sigurnosni pojasovi za pridržavanje pri radu i povezna užad za pridržavanje s leđa i sigurnosno vezanje pri radu

21.12.2001.

EN 358:1992

Napomena 2.1

21.12.2001.

CEN

EN 360:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Naprave za zaustavljanje pada s uvlačivom trakom

28.8.2003.

EN 360:1992

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 361:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Pojasi za cijelo tijelo

28.8.2003.

EN 361:1992

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 362:2004

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Spojni elementi

6.10.2005.

EN 362:1992

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN 363:2008

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Sustavi za osobnu zaštitu od pada

20.6.2008.

EN 363:2002

Napomena 2.1

31.8.2008.

CEN

EN 364:1992

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Ispitni postupci

23.12.1993.

 

 

 

EN 364:1992/AC:1993

 

 

 

CEN

EN 365:2004

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Opći zahtjevi za upute za uporabu, održavanje periodično ispitivanje, popravak, označivanje i pakiranje

6.10.2005.

EN 365:1992

Napomena 2.1

6.10.2005.

 

EN 365:2004/AC:2006

 

 

 

CEN

EN ISO 374-1:2016

Rukavice za zaštitu od opasnih kemikalija i mikroorganizama – 1. dio: Nazivlje i zahtijevana svojstva za kemijske rizike (ISO 374-1:2016)

12.4.2017.

EN 374-1:2003

Napomena 2.1

31.5.2017.

CEN

EN 374-2:2003

Rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama – 2. dio: Određivanje otpornosti na propuštanje

6.10.2005.

EN 374-2:1994

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN 374-3:2003

Rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama – 3. dio: Određivanje otpornosti na upijanje kemikalija

6.10.2005.

EN 374-3:1994

Napomena 2.1

6.10.2005.

 

EN 374-3:2003/AC:2006

 

 

 

CEN

EN 374-4:2013

Rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama – 4. dio: Određivanje otpornosti na razgradnju kemikalijama

11.4.2014.

 

 

CEN

EN ISO 374-5:2016

Rukavice za zaštitu od opasnih kemikalija i mikroorganizama – 5. dio: Nazivlje i zahtijevana svojstva za rizike od mikroorganizama (ISO 374-5:2016)

12.4.2017.

 

 

CEN

EN 379:2003+A1:2009

Osobna zaštita očiju – Automatski filtri za zavarivanje

6.5.2010.

EN 379:2003

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 381-1:1993

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 1. dio: Oprema za ispitivanje otpornosti na razrezivanje motornom lančanom pilom

23.12.1993.

 

 

CEN

EN 381-2:1995

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 2. dio: Ispitne metode za štitnike noge

12.1.1996.

 

 

CEN

EN 381-3:1996

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 3. dio: Ispitne metode za obuću

10.10.1996.

 

 

CEN

EN 381-4:1999

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 4. dio: Ispitne metode za rukavice za zaštitu od motorne lančane pile

16.3.2000.

 

 

CEN

EN 381-5:1995

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 5. dio: Zahtjevi za štitnike noge

12.1.1996.

 

 

CEN

EN 381-7:1999

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 7. dio: Zahtjevi za rukavice za zaštitu od motorne lančane pile

16.3.2000.

 

 

CEN

EN 381-8:1997

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 8. dio: Ispitne metode za gamaše za zaštitu od motorne lančane pile

18.10.1997.

 

 

CEN

EN 381-9:1997

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 9. dio: Zahtjevi za gamaše za zaštitu od motorne lančane pile

18.10.1997.

 

 

CEN

EN 381-10:2002

Zaštitna odjeća za radnike koji rukuju motornim pilama – 10. dio: Ispitne metode za štitnike gornjih dijelova tijela

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 381-11:2002

Zaštitna odjeća za radnike koji rukuju motornim pilama – 11. dio: Zahtjevi za štitnike gornjih dijelova tijela

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 388:2016

Rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika

12.4.2017.

EN 388:2003

Napomena 2.1

31.5.2017.

CEN

EN 397:2012+A1:2012

Industrijske zaštitne kacige

20.12.2012.

EN 397:2012

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 402:2003

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s plućnim automatom, s maskom za cijelo lice ili sklopom usnika, za spašavanje – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.2.2004.

EN 402:1993

Napomena 2.1

21.2.2004.

CEN

EN 403:2004

Zaštitne naprave za disanje pri samospašavanju – Filtarske naprave s kapuljačom za spašavanje iz požara – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.10.2005.

EN 403:1993

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN 404:2005

Zaštitne naprave za disanje pri samospašavanju – Filtarski uređaji za samospašavanje od ugljikovog monoksida sa sklopom usnika

6.10.2005.

EN 404:1993

Napomena 2.1

2.12.2005.

CEN

EN 405:2001+A1:2009

Zaštitne naprave za disanje – Filtarska polumaska s ventilima za zaštitu od plinova ili plinova i čestica – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.5.2010.

EN 405:2001

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 407:2004

Rukavice za zaštitu od toplinskih rizika (topline i/ili vatre)

6.10.2005.

EN 407:1994

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN 420:2003+A1:2009

Zaštitne rukavice – Opći zahtjevi i ispitne metode

6.5.2010.

EN 420:2003

Napomena 2.1

31.5.2010.

CEN

EN 421:2010

Rukavice za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i radioaktivne kontaminacije

9.7.2011.

EN 421:1994

Napomena 2.1

9.7.2011.

CEN

EN 443:2008

Kacige za gašenje požara u zgradama i drugim građevinama

20.6.2008.

EN 443:1997

Napomena 2.1

31.8.2008.

CEN

EN 458:2004

Štitnici sluha – Preporuke za odabir, uporabu, njegu i održavanje – Upute

6.10.2005.

EN 458:1993

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN 464:1994

Odjeća za zaštitu od tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući aerosole i krute čestice – Ispitna metoda: Određivanje nepropusnosti plinonepropusnih odijela (Ispitivanje unutarnjim tlakom)

16.12.1994.

 

 

CEN

EN 469:2005

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara

19.4.2006.

EN 469:1995

Napomena 2.1

30.6.2006.

 

EN 469:2005/AC:2006

 

 

 

 

EN 469:2005/A1:2006

23.11.2007.

Napomena 3

23.11.2007.

CEN

EN 510:1993

Specifikacija za zaštitnu odjeću za primjenu na mjestima gdje postoji opasnost od zahvaćanja pokretnim dijelovima

16.12.1994.

 

 

CEN

EN 511:2006

Rukavice za zaštitu od hladnoće

21.12.2006.

EN 511:1994

Napomena 2.1

21.12.2006.

CEN

EN 530:2010

Abrazijska otpornost materijala zaštitne odjeće – Ispitne metode

9.7.2011.

EN 530:1994

Napomena 2.1

9.7.2011.

CEN

EN 564:2014

Planinarska oprema – Pomoćna užad – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

11.12.2015.

EN 564:2006

Napomena 2.1

31.1.2016.

CEN

EN 565:2017

Planinarska oprema – Trake – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

15.12.2017.

EN 565:2006

Napomena 2.1

28.2.2018.

CEN

EN 566:2017

Planinarska oprema – Produžne petlje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

13.10.2017.

EN 566:2006

Napomena 2.1

30.10.2017.

CEN

EN 567:2013

Planinarska oprema – Hvataljke za uže – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

28.6.2013.

EN 567:1997

Napomena 2.1

30.9.2013.

CEN

EN 568:2015

Planinarska oprema – Vijci za led – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

9.9.2016.

EN 568:2007

Napomena 2.1

9.9.2016.

CEN

EN 569:2007

Planinarska oprema – Klinovi – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

8.3.2008.

EN 569:1997

Napomena 2.1

8.3.2008.

CEN

EN 659:2003+A1:2008

Zaštitne rukavice za vatrogasce

20.6.2008.

EN 659:2003

Napomena 2.1

30.9.2008.

 

EN 659:2003+A1:2008/AC:2009

 

 

 

CEN

EN 795:2012

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Sidrene naprave

11.12.2015.

EN 795:1996

Napomena 2.1

9.9.2016.

Upozorenje: Ta se objava ne odnosi na opremu opisanu:

u klasi A (sidrene naprave s jednom ili više fiksiranih sidrišnih točaka i obaveznim strukturnim sidrima ili elementima za fiksiranje na strukturu) iz točaka 3.2.1., 4.4.1., i 5.3.,

u klasi C (sidrene naprave koje upotrebljavaju prilagodljive horizontalne sidrene linije) iz točaka 3.2.3., 4.4.3. i 5.5.,

u klasi D (sidrene naprave koje upotrebljavaju čvrste horizontalne sidrene linije) iz točaka 3.2.4., 4.4.4. i 5.6.,

ili u bilo kojoj kombinaciji prethodno navedenih klasa.

Kad je riječ o klasama A, C i D, ova se objava ne odnosi ni na jednu od sljedećih točaka: 4.5., 5.2.2., 6. i 7.; Prilog A i Prilog ZA.

U skladu s tim, u pogledu gore navedene opreme nema pretpostavki o sukladnosti s odredbama Direktive 89/686/EEZ jer se ta oprema ne smatra osobnom zaštitnom opremom.

CEN

EN 812:2012

Industrijske zaštitne kape

20.12.2012.

EN 812:1997

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 813:2008

Osobna zaštitna oprema za sprečavanje pada s visine – Pojasovi za sjedenje

28.1.2009.

EN 813:1997

Napomena 2.1

28.2.2009.

CEN

EN 863:1995

Zaštitna odjeća – Mehanička svojstva – Ispitna metoda: Otpornost na probijanje

15.5.1996.

 

 

CEN

EN 892:2012+A1:2016

Planinarska oprema – Dinamička užad – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

12.4.2017.

EN 892:2012

Napomena 2.1

31.5.2017.

CEN

EN 893:2010

Planinarska oprema – Dereze – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

9.7.2011.

EN 893:1999

Napomena 2.1

9.7.2011.

CEN

EN 943-1:2015

Odjeća za zaštitu od čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući i tekuće i čvrste aerosole – 1. dio: Zahtjevi za svojstva plinonepropusnih odijela (tip 1) s prozračivanjem i bez prozračivanja

9.9.2016.

EN 943-1:2002

Napomena 2.1

9.9.2016.

CEN

EN 943-2:2002

Odjeća za zaštitu od tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući i tekuće aerosole i čvrste čestice – 2. dio: Zahtjevi na svojstva za „plinonepropusna” (tip 1) odjeća za zaštitu od kemikalija za spasilačke skupine (ET)

10.8.2002.

 

 

CEN

EN 958:2017

Planinarska oprema – Sustavi za ublažavanje pada pri penjanju osiguranim planinarskim stazama (via ferrata) – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

13.10.2017.

EN 958:2006+A1:2010

Napomena 2.1

13.10.2017.

CEN

EN 960:2006

Modeli glave za uporabu pri ispitivanju zaštitnih kaciga

21.12.2006.

EN 960:1994

Napomena 2.1

31.12.2006.

CEN

EN 966:2012+A1:2012

Kacige za sportove u zraku

20.12.2012.

EN 966:2012

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 1073-1:1998

Odjeća za zaštitu od radioaktivne kontaminacije – 1. dio: Zahtjevi i ispitne metode za prozračivu odjeću za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama

6.11.1998.

 

 

CEN

EN 1073-2:2002

Odjeća za zaštitu od radioaktivne kontaminacije – 2. dio: Zahtjevi i ispitne metode za neprozračivu odjeću za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 1077:2007

Kacige za alpske skijaše i daskaše na snijegu

8.3.2008.

EN 1077:1996

Napomena 2.1

8.3.2008.

CEN

EN 1078:2012+A1:2012

Kacige za bicikliste i korisnike koturaljki i daski na koturaljkama

20.12.2012.

EN 1078:2012

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 1080:2013

Kacige za zaštitu od udara za malu djecu

28.6.2013.

EN 1080:1997

Napomena 2.1

31.8.2013.

CEN

EN 1082-1:1996

Zaštitna odjeća – Zaštitne rukavice i štitnici za ruke od posjeklina i ubodnih ozljeda pri rukovanju ručnim noževima – 1. dio: Rukavice i štitnici za ruke od čeličnog pletiva

14.6.1997.

 

 

CEN

EN 1082-2:2000

Zaštitna odjeća – Zaštitne rukavice i štitnici za ruke od posjeklina i ubodnih ozljeda pri rukovanju ručnim noževima – 2. dio: Rukavice i štitnici za ruke od materijala koji nije čelično pletivo

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 1082-3:2000

Zaštitna odjeća – Zaštitne rukavice i štitnici za ruke od posjeklina i ubodnih ozljeda pri rukovanju ručnim noževima – 3. dio: Ispitivanje na probijanje sječivom za tkaninu, kožu i druge materijale

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 1146:2005

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, uključujući kapuljaču za spašavanje (uređaji sa stlačenim zrakom za spašavanje s kapuljačom) – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

19.4.2006.

EN 1146:1997

Napomena 2.1

30.4.2006.

CEN

EN 1149-1:2006

Zaštitna odjeća – Elektrostatička svojstva – 1. dio: Ispitna metoda za mjerenje površinske otpornosti

21.12.2006.

EN 1149-1:1995

Napomena 2.1

31.12.2006.

CEN

EN 1149-2:1997

Zaštitna odjeća – Elektrostatička svojstva – 2. dio: Ispitna metoda za mjerenje električne otpornosti kroz materijal (vertikalna otpornost)

19.2.1998.

 

 

CEN

EN 1149-3:2004

Zaštitna odjeća – Elektrostatička svojstva – 3. dio: Ispitne metode za mjerenje pada naboja

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 1149-5:2008

Zaštitna odjeća – Elektrostatička svojstva – 5. dio: Zahtjevi za svojstva materijala i dizajn

20.6.2008.

 

 

CEN

EN 1150:1999

Zaštitna odjeća – Odjeća uočljiva s velike udaljenosti za neprofesionalnu uporabu – Ispitne metode i zahtjevi

4.6.1999.

 

 

CEN

EN 1385:2012

Kacige za vožnju kanuima i sportove na divljim vodama

20.12.2012.

EN 1385:1997

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 1486:2007

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Ispitne metode i zahtjevi za reflektirajuću odjeću za posebna gašenja požara

8.3.2008.

EN 1486:1996

Napomena 2.1

30.4.2008.

CEN

EN 1497:2007

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Spasilački pojasi

8.3.2008.

 

 

CEN

EN 1621-1:2012

Motociklistička odjeća za zaštitu od mehaničkog udara – 1. dio: Motociklistički štitnici od udara za zglobove udova – Zahtjevi i metode ispitivanja za štitnike od udara

13.3.2013.

EN 1621-1:1997

Napomena 2.1

30.6.2013.

CEN

EN 1621-2:2014

Motociklistička odjeća za zaštitu od mehaničkog udara – 2. dio: Motociklistički štitnici za leđa – Zahtjevi i ispitne metode

12.12.2014.

EN 1621-2:2003

Napomena 2.1

31.12.2014.

CEN

EN 1731:2006

Osobna zaštita očiju – Mrežasti štitnici za oči i lice

23.11.2007.

EN 1731:1997

Napomena 2.1

23.11.2007.

CEN

EN 1809:2014+A1:2016

Oprema za ronjenje – Kompenzatori plutanja – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi, metode ispitivanja

9.9.2016.

EN 1809:2014

Napomena 2.1

30.9.2016.

CEN

EN 1827:1999+A1:2009

Zaštitne naprave za disanje – Polumaska bez ventila za udah s odvojivim filtrima za zaštitu od plinova, plinova i čestica ili samo čestica – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.5.2010.

EN 1827:1999

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 1868:1997

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Popis istovrijednih naziva

18.10.1997.

 

 

CEN

EN 1891:1998

Osobna zaštitna oprema za sprečavanje pada s visine – Nerastezljiva užad s jezgrom i plaštem

6.11.1998.

 

 

CEN

EN 1938:2010

Osobna zaštita očiju – Zaštitne naočale za motocikliste i mopediste

9.7.2011.

EN 1938:1998

Napomena 2.1

9.7.2011.

CEN

EN ISO 4869-2:1995

Akustika – Štitnici sluha – 2. dio: Procjena postojećih vrednovanih razina zvučnoga tlaka A pri nošenju štitnika sluha (ISO 4869-2:1994)

15.5.1996.

 

 

 

EN ISO 4869-2:1995/AC:2007

 

 

 

CEN

EN ISO 4869-3:2007

Akustika – Štitnici sluha – 3. dio: Mjerenje prigušenja zvuka slušnim štitnicima vrste ušne školjke uporabom akustičkoga ispitnog pričvršćenja (ISO 4869-3:2007)

8.3.2008.

EN 24869-3:1993

Napomena 2.1

8.3.2008.

CEN

EN ISO 6529:2001

Zaštitna odjeća – Zaštita od kemikalija – Određivanje otpornosti materijala zaštitne odjeće na upijanje tekućina i plinova (ISO 6529:2001)

6.10.2005.

EN 369:1993

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN ISO 6530:2005

Zaštitna odjeća – Zaštita od tekućih kemikalija – Ispitna metoda za otpornost materijala na propuštanje tekućina (ISO 6530:2005)

6.10.2005.

EN 368:1992

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN ISO 6942:2002

Zaštitna odjeća – Zaštita od topline i vatre – Metoda ispitivanja: Procjena jednoslojnih i višeslojnih materijala pri izlaganju izvoru toplinskog zračenja (ISO 6942:2002)

28.8.2003.

EN 366:1993

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN ISO 9151:2016

Odjeća za zaštitu od topline i plamena – Određivanje prolaza topline pri izlaganju plamenu (ISO 9151:2016, Corrected version 2017-03)

12.4.2017.

EN 367:1992

Napomena 2.1

30.6.2017.

CEN

EN ISO 9185:2007

Zaštitna odjeća – Ocjenjivanje otpornosti materijala na prskotine rastaljenog metala (ISO 9185:2007)

8.3.2008.

EN 373:1993

Napomena 2.1

8.3.2008.

CEN

EN ISO 10256:2003

Zaštita glave i lica za uporabu u hokeju na ledu (ISO 10256:2003)

6.10.2005.

EN 967:1996

Napomena 2.1

6.10.2005.

CEN

EN ISO 10819:2013

Mehaničke vibracije i udari – Vibracije ruke – Metoda mjerenja i vrednovanje prenosa vibracija rukavica na dlan ruke (ISO 10819:2013)

13.12.2013.

EN ISO 10819:1996

Napomena 2.1

13.12.2013.

CEN

EN ISO 10862:2009

Mala plovila – Sustav brzog otpuštanja za trapezne pojase (ISO 10862:2009)

6.5.2010.

 

 

CEN

EN ISO 11611:2015

Zaštitna odjeća za uporabu kod zavarivanja i srodnih procesa (ISO 11611:2015)

11.12.2015.

EN ISO 11611:2007

Napomena 2.1

31.1.2016.

CEN

EN ISO 11612:2015

Zaštitna odjeća – Odjeća za zaštitu od topline i plamena – Minimalni zahtjevi za izvedbu (ISO 11612:2015)

11.12.2015.

EN ISO 11612:2008

Napomena 2.1

31.1.2016.

CEN

EN 12021:2014

Oprema za disanje – Stlačeni plinovi za uređaje za disanje

12.12.2014.

 

 

CEN

EN 12083:1998

Zaštitne naprave za disanje – Filtri s crijevom za disanje (filtri neugrađeni na maske) – Filtri za čestice, filtri za plinove i kombinirani filtri – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

4.7.2000.

 

 

 

EN 12083:1998/AC:2000

 

 

 

CEN

EN ISO 12127-1:2015

Odjeća za zaštitu od topline i plamena – Određivanje prolaza dodirne topline kroz odjeću ili sastavne materijale – 1. dio: Dodirna toplina proizvedena cilindrom koji se zagrijava (ISO 12127-1:2015)

9.9.2016.

EN 702:1994

Napomena 2.1

9.9.2016.

CEN

EN ISO 12127-2:2007

Odjeća za zaštitu od topline i plamena – Određivanje prijenosa topline dodira kroz zaštitnu odjeću ili sastavne materijale – 2. dio: Ispitna metoda s uporabom dodirne topline koja nastaje ispuštanjem malih cilindara (ISO 12127-2:2007)

8.3.2008.

 

 

CEN

EN 12270:2013

Planinarska oprema – Zaglavci – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

11.4.2014.

EN 12270:1998

Napomena 2.1

31.5.2014.

CEN

EN 12275:2013

Planinarska oprema – Spojnice (karabineri) – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

13.12.2013.

EN 12275:1998

Napomena 2.1

13.12.2013.

CEN

EN 12276:2013

Planinarska oprema – Tarne naprave za sidrenje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

11.4.2014.

EN 12276:1998

Napomena 2.1

31.5.2014.

CEN

EN 12277:2015

Planinarska oprema – Pojasovi – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

12.4.2017.

EN 12277:2007

Napomena 2.1

31.5.2017.

CEN

EN 12278:2007

Planinarska oprema – Koloturi – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

23.11.2007.

EN 12278:1998

Napomena 2.1

30.11.2007.

CEN

EN ISO 12311:2013

Osobna zaštitna oprema – Ispitne metode za sunčane naočale i očna pomagala (ISO 12311:2013, Corrected version 2014-08-15)

13.12.2013.

 

 

CEN

EN ISO 12312-1:2013

Zaštita očiju i lica – Sunčane naočale i očna pomagala – 1. dio: Sunčane naočale za opću uporabu (ISO 12312-1:2013)

13.12.2013.

EN 1836:2005+A1:2007

Napomena 2.3

28.2.2015.

 

EN ISO 12312-1:2013/A1:2015

15.12.2017.

Napomena 3

15.12.2017.

CEN

EN ISO 12312-2:2015

Zaštita očiju i lica – Sunčane naočale i očna pomagala – 2. dio: Filtri za izravno promatranje sunca (ISO 12312-2:2015)

11.12.2015.

 

 

CEN

EN ISO 12401:2009

Mala plovila – Sigurnosni pojasi i sigurnosna užad na palubi – Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode (ISO 12401:2009)

6.5.2010.

EN 1095:1998

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN ISO 12402-2:2006

Osobne plutajuće naprave – 2. dio: Prsluci za spašavanje, razina svojstva 275 – Sigurnosni zahtjevi (ISO 12402-2:2006)

21.12.2006.

EN 399:1993

Napomena 2.1

31.3.2007.

 

EN ISO 12402-2:2006/A1:2010

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

CEN

EN ISO 12402-3:2006

Osobne plutajuće naprave – 3. dio: Prsluci za spašavanje, razina svojstva 150 – Sigurnosni zahtjevi (ISO 12402-3:2006)

21.12.2006.

EN 396:1993

Napomena 2.1

31.3.2007.

 

EN ISO 12402-3:2006/A1:2010

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

CEN

EN ISO 12402-4:2006

Osobne plutajuće naprave – 4. dio: Prsluci za spašavanje, razina svojstva 100 – Sigurnosni zahtjevi (ISO 12402-4:2006)

21.12.2006.

EN 395:1993

Napomena 2.1

31.3.2007.

 

EN ISO 12402-4:2006/A1:2010

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

CEN

EN ISO 12402-5:2006

Osobne plutajuće naprave – 5. dio: Plutajuća pomagala (razina 50) – Sigurnosni zahtjevi (ISO 12402-5:2006)

21.12.2006.

EN 393:1993

Napomena 2.1

31.3.2007.

 

EN ISO 12402-5:2006/AC:2006

 

 

 

 

EN ISO 12402-5:2006/A1:2010

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

CEN

EN ISO 12402-6:2006

Osobne plutajuće naprave – 6. dio: Posebni prsluci za spašavanje i plutajuća pomagala – Sigurnosni zahtjevi i dodatne ispitne metode (ISO 12402-6:2006)

21.12.2006.

 

 

 

EN ISO 12402-6:2006/A1:2010

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

CEN

EN ISO 12402-8:2006

Osobne plutajuće naprave – 8. dio: Pribor – Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode (ISO 12402-8:2006)

2.8.2006.

EN 394:1993

Napomena 2.1

31.8.2006.

 

EN ISO 12402-8:2006/A1:2011

11.11.2011.

Napomena 3

11.11.2011.

CEN

EN ISO 12402-9:2006

Osobne plutajuće naprave – 9. dio: Ispitne metode (ISO 12402-9:2006)

21.12.2006.

 

 

 

EN ISO 12402-9:2006/A1:2011

11.11.2011.

Napomena 3

11.11.2011.

CEN

EN ISO 12402-10:2006

Osobne plutajuće naprave – 10. dio: Odabir i primjena osobnih plutajućih i drugih odgovarajućih naprava (ISO 12402-10:2006)

2.8.2006.

 

 

CEN

EN 12477:2001

Zaštitne rukavice za zavarivače

10.8.2002.

 

 

 

EN 12477:2001/A1:2005

6.10.2005.

Napomena 3

31.12.2005.

CEN

EN 12492:2012

Planinarska oprema – Kacige za planinare – Zahtjevi sigurnosti i metode ispitivanja

20.12.2012.

EN 12492:2000

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 12628:1999

Pribori za ronjenje – Kombinirane naprave za plutanje i spašavanje – Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi i metode ispitavanja

4.7.2000.

 

 

 

EN 12628:1999/AC:2000

 

 

 

CEN

EN 12841:2006

Osobna zaštitna oprema – Sustavi osiguranja užetom – Naprave za prilagodbu užadi

21.12.2006.

 

 

CEN

EN 12941:1998

Zaštitne naprave za disanje – Filtarske naprave s upuhivanjem s kacigom ili kapuljačom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

4.6.1999.

EN 146:1991

Napomena 2.1

4.6.1999.

 

EN 12941:1998/A1:2003

6.10.2005.

Napomena 3

6.10.2005.

 

EN 12941:1998/A2:2008

5.6.2009.

Napomena 3

5.6.2009.

CEN

EN 12942:1998

Zaštitne naprave za disanje – Filtarske naprave s upuhivanjem s maskom za cijelo lice, polumaskom ili četvrtmaskom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

4.6.1999.

EN 147:1991

Napomena 2.1

4.6.1999.

 

EN 12942:1998/A1:2002

28.8.2003.

Napomena 3

28.8.2003.

 

EN 12942:1998/A2:2008

5.6.2009.

Napomena 3

5.6.2009.

CEN

EN 13034:2005+A1:2009

Zaštitna odjeća koja štiti od tekućih kemikalija – Zahtjevi za izvedbu zaštitne odjeće koja ograničenom učinkovitošću štiti od tekućih kemikalija (Oprema tipa 6 i tipa PB (6))

6.5.2010.

EN 13034:2005

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 13061:2009

Zaštitna odjeća – Štitnici za goljenicu za nogometaše – Zahtjevi i ispitne metode

6.5.2010.

EN 13061:2001

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 13087-1:2000

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 1. dio: Uvjeti i kondicioniranje

10.8.2002.

 

 

 

EN 13087-1:2000/A1:2001

10.8.2002.

Napomena 3

10.8.2002.

CEN

EN 13087-2:2012

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 2. dio: Prigušivanje udara

20.12.2012.

EN 13087-2:2000

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13087-3:2000

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 3. dio: Otpornost na probijanje

10.8.2002.

 

 

 

EN 13087-3:2000/A1:2001

10.8.2002.

Napomena 3

10.8.2002.

CEN

EN 13087-4:2012

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 4. dio: Djelotvornost sustava pričvršćivanja na glavu

20.12.2012.

EN 13087-4:2000

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13087-5:2012

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 5. dio: Čvrstoća sustava pričvršćivanja na glavu

20.12.2012.

EN 13087-5:2000

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13087-6:2012

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 6. dio: Vidno polje

20.12.2012.

EN 13087-6:2000

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13087-7:2000

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 7. dio: Otpornost na plamen

10.8.2002.

 

 

 

EN 13087-7:2000/A1:2001

10.8.2002.

Napomena 3

10.8.2002.

CEN

EN 13087-8:2000

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 8. dio: Električna svojstva

21.12.2001.

 

 

 

EN 13087-8:2000/A1:2005

6.10.2005.

Napomena 3

6.10.2005.

CEN

EN 13087-10:2012

Zaštitne kacige – Metode ispitivanja – 10. dio: Otpornost na toplinsko zračenje

20.12.2012.

EN 13087-10:2000

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13089:2011

Planinarska oprema – Oruđe za led – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

9.7.2011.

 

 

CEN

EN 13138-1:2008

Plutajuća pomagala za poduku plivanja – 1. dio: Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode za plutajuća pomagala koja se mogu obući

5.6.2009.

EN 13138-1:2003

Napomena 2.1

5.6.2009.

CEN

EN 13158:2009

Zaštitna odjeća – Zaštitne jakne, štitnici tijela i ramena za jahanje: za jahače konja, za osobe koje rade s konjima i one koji se voze u konjskim zapregama – Zahtjevi i ispitne metode

6.5.2010.

EN 13158:2000

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 13178:2000

Osobna zaštita očiju – Sredstva za zaštitu očiju za korisnike motornih saonica

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 13274-1:2001

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 1. dio: Određivanje propuštanja prema unutra i ukupnog propuštanja prema unutra

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 13274-2:2001

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 2. dio: Ispitivanja svojstava u praksi

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 13274-3:2001

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 3. dio: Određivanje otpora disanju

10.8.2002.

 

 

CEN

EN 13274-4:2001

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 4. dio: Ispitivanja gorenja

10.8.2002.

 

 

CEN

EN 13274-5:2001

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 5. dio: Klimatski uvjeti

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 13274-6:2001

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 6. dio: Određivanje sadržaja ugljikova dioksida u zraku za udisanje

10.8.2002.

 

 

CEN

EN 13274-7:2008

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 7. dio: Određivanje prodiranja kroz filtar za čestice

20.6.2008.

EN 13274-7:2002

Napomena 2.1

31.7.2008.

CEN

EN 13274-8:2002

Zaštitne naprave za disanje – Metode ispitivanja – 8. dio: Određivanje začepljenosti dolomitnom prašinom

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13277-1:2000

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 1. dio: Opći zahtjevi i ispitne metode

24.2.2001.

 

 

CEN

EN 13277-2:2000

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 2. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike gornjeg dijela stopala, goljenice i podlaktice

24.2.2001.

 

 

CEN

EN 13277-3:2013

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 3. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike tijela

11.4.2014.

EN 13277-3:2000

Napomena 2.1

30.6.2014.

CEN

EN 13277-4:2001

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 4. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike za glavu

10.8.2002.

 

 

 

EN 13277-4:2001/A1:2007

23.11.2007.

Napomena 3

31.12.2007.

CEN

EN 13277-5:2002

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 5. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike za genitalije i trbuh

10.8.2002.

 

 

CEN

EN 13277-6:2003

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 6. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za prsne štitnike za žene

21.2.2004.

 

 

CEN

EN 13277-7:2009

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 7. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike šake i stopala

6.5.2010.

 

 

CEN

EN 13277-8:2017

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 8. dio: Dodatni zahtjevi i metode ispitivanja štitnika za lice u karateu

Prva objava

 

 

CEN

EN ISO 13287:2012

Osobna zaštitna oprema – Obuća – Ispitna metoda za otpornost na proklizavanje (ISO 13287:2012)

13.3.2013.

EN ISO 13287:2007

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13356:2001

Dodaci za vidljivost za neprofesionalnu uporabu – Zahtjevi i ispitne metode

21.12.2001.

 

 

CEN

EN 13484:2012

Kacige za korisnike saonica

20.12.2012.

EN 13484:2001

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN ISO 13506-1:2017

Odjeća za zaštitu od topline i plamena – 1. dio: Metoda ispitivanja odjeće – Mjerenje prenesene energije uporabom lutke sa senzorima (ISO 13506-1:2017)

15.12.2017.

 

 

CEN

EN 13546:2002+A1:2007

Zaštitna odjeća – Štitnici za šaku, ruku, prsni koš, trbuh, nogu, stopalo i genitalije za vratare i štitnici za goljenicu za igrače hokeja na zemlji – Zahtjevi i ispitne metode

23.11.2007.

EN 13546:2002

Napomena 2.1

31.12.2007.

CEN

EN 13567:2002+A1:2007

Zaštitna odjeća – Štitnici za šaku, ruku, prsni koš, trbuh, nogu, genitalije i lice mačevalaca – Zahtjevi i ispitne metode

23.11.2007.

EN 13567:2002

Napomena 2.1

31.12.2007.

CEN

EN 13594:2015

Zaštitne rukavice za vozače motocikla – Zahtjevi i ispitne metode

11.12.2015.

EN 13594:2002

Napomena 2.1

31.8.2017.

CEN

EN 13595-1:2002

Zaštitna odjeća za profesionalne vozače motocikla – Jakne, hlače i jednodijelna ili višedijelna odijela – 1. dio: Opći zahtjevi

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13595-2:2002

Zaštitna odjeća za profesionalne vozače motocikla – Jakne, hlače i jednodijelna ili višedijelna odijela – 2. dio: Ispitna metoda za određivanje otpornosti na udarnu abraziju

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13595-3:2002

Zaštitna odjeća za profesionalne vozače motocikla – Jakne, hlače i jednodijelna ili višedijelna odijela – 3. dio: Ispitna metoda za određivanje čvrstoće prsnuća

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13595-4:2002

Zaštitna odjeća za profesionalne vozače motocikla – Jakne, hlače i jednodijelna ili višedijelna odijela – 4. dio: Ispitna metoda za određivanje otpornosti na udarno presijecanje

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13634:2017

Zaštitna obuća za vozače motocikla – Zahtjevi i metode ispitivanja

Prva objava

EN 13634:2010

Napomena 2.1

30.6.2018.

CEN

EN ISO 13688:2013

Zaštitna odjeća – Opći zahtjevi (ISO 13688:2013)

13.12.2013.

EN 340:2003

Napomena 2.1

31.1.2014.

CEN

EN 13781:2012

Zaštitne kacige za vozače i putnike motornih saonica i bobova

20.12.2012.

EN 13781:2001

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 13794:2002

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom za spašavanje – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

28.8.2003.

EN 400:1993

EN 401:1993

EN 1061:1996

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 13819-1:2002

Štitnici sluha – Ispitivanje – 1. dio: Fizikalne ispitne metode

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13819-2:2002

Štitnici sluha – Ispitivanje – 2. dio: Akustičke ispitne metode

28.8.2003.

 

 

CEN

EN 13832-1:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 1. dio: Nazivlje i ispitne metode

21.12.2006.

 

 

CEN

EN 13832-2:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 2. dio: Zahtjevi za obuću otpornu na kemikalije pod laboratorijskim uvjetima

21.12.2006.

 

 

CEN

EN 13832-3:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 3. dio: Zahtjevi za obuću vrlo otpornu na kemikalije pod laboratorijskim uvjetima

21.12.2006.

 

 

CEN

EN 13911:2017

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi i metode ispitivanja za vatrogasne potkape za vatrogasce

15.12.2017.

EN 13911:2004

Napomena 2.1

28.2.2018.

CEN

EN 13921:2007

Osobna zaštitna oprema – Ergonomska načela

23.11.2007.

 

 

CEN

EN 13949:2003

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom za uporabu sa stlačenom dušik-kisik smjesom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.2.2004.

 

 

CEN

EN ISO 13982-1:2004

Odjeća za zaštitu čvrstih čestičnih kemikalija – 1. dio: Zahtjevi za svojstva odjeće za zaštitu od kemikalija koja daje zaštitu za cijelo tijelo od lebdećih čvrstih čestica (odjeća tipa 5) (ISO 13982-1:2004)

6.10.2005.

 

 

 

EN ISO 13982-1:2004/A1:2010

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

CEN

EN ISO 13982-2:2004

Odjeća za zaštitu od čvrstih čestica – 2. dio: Ispitna metoda za određivanje propuštanja aerosola sitnih čestica u odijela prema unutra (ISO 13982-2:2004)

6.10.2005.

 

 

CEN

EN ISO 13995:2000

Zaštitna odjeća – Mehanička svojstva – Ispitna metoda za određivanje otpornosti na probijanje i dinamičko protrgavanje materijala (ISO 13995:2000)

6.10.2005.

 

 

CEN

EN ISO 13997:1999

Zaštitna odjeća – Mehanička svojstva – Određivanje otpornosti na razrezivanje oštrim predmetima (ISO 13997:1999)

4.7.2000.

 

 

 

EN ISO 13997:1999/AC:2000

 

 

 

CEN

EN ISO 13998:2003

Zaštitna odjeća – Pregače, hlače i prsluci za zaštitu od posjeklina i uboda ručnim noževima (ISO 13998:2003)

28.8.2003.

EN 412:1993

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN 14021:2003

Štitnici od kamena za izvancestovni motociklizam prilagođeni za zaštitu vozača od kamenja i krhotina – Zahtjevi i ispitne metode

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 14052:2012+A1:2012

Visokozahtjevne industrijske kacige

20.12.2012.

EN 14052:2012

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 14058:2017

Zaštitna odjeća – Odjevni predmeti za zaštitu od hladne okoline

Prva objava

EN 14058:2004

Napomena 2.1

31.5.2018.

CEN

EN ISO 14116:2015

Zaštitna odjeća – Zaštita od plamena – Materijali, kombinacije materijala i odjeća ograničena širenja plamena (ISO 14116:2015)

11.12.2015.

EN ISO 14116:2008

Napomena 2.1

31.1.2016.

CEN

EN 14120:2003+A1:2007

Zaštitna odjeća – Štitnici za zapešće, dlan, koljeno i lakat za korisnike koturaške (rolerske) sportske opreme – Zahtjevi i ispitne metode

23.11.2007.

EN 14120:2003

Napomena 2.1

31.12.2007.

CEN

EN 14126:2003

Zaštitna odjeća – Zahtjevi za svojstva i ispitne metode za zaštitnu odjeću od infektivnih tvari

6.10.2005.

 

 

 

EN 14126:2003/AC:2004

 

 

 

CEN

EN 14143:2013

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni ronilački uređaji s povratnim udisanjem (EN 14143:2013)

13.12.2013.

EN 14143:2003

Napomena 2.1

31.1.2014.

CEN

EN 14225-1:2017

Ronilačka odijela – 1. dio: Mokra odijela – Zahtjevi i metode ispitivanja

Prva objava

EN 14225-1:2005

Napomena 2.1

30.6.2018.

CEN

EN 14225-2:2017

Ronilačka odijela – 2. dio: Suha odijela – Zahtjevi i metode ispitivanja

Prva objava

EN 14225-2:2005

Napomena 2.1

30.6.2018.

CEN

EN 14225-3:2017

Ronilačka odijela – 3. dio: Aktivno grijani ili hlađeni sustavi odijela i sastavnih dijelova – Zahtjevi i metode ispitivanja

Prva objava

EN 14225-3:2005

Napomena 2.1

30.6.2018.

CEN

EN 14225-4:2005

Ronilačka odijela – 4. dio: Jednoatmosferska odijela (ADS) – Zahtjevi prema ljudskim potrebama i ispitne metode

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 14325:2004

Odjeća za zaštitu od kemikalija – Ispitne metode i razredba svojstava za materijale, šavove, rastavljive i trajne spojeve odjeće za zaštitu od kemikalija

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 14328:2005

Zaštitna odjeća – Rukavice i štitnici za ruke za zaštitu od posjeklina strojnim noževima – Zahtjevi i ispitne metode

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 14360:2004

Odjeća za zaštitu od kiše – Ispitna metoda za gotove odjevne predmete – Udarci odozgo kapima velike energije

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 14387:2004+A1:2008

Zaštitne naprave za disanje – Filtar(filtri) za plin i kombinirani filtar(filtri) – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

20.6.2008.

EN 14387:2004

Napomena 2.1

31.7.2008.

CEN

EN 14404:2004+A1:2010

Osobna zaštitna oprema – Štitnici za koljena za rad u klečećemu položaju

6.5.2010.

EN 14404:2004

Napomena 2.1

31.7.2010.

CEN

EN 14435:2004

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s polumaskom za uporabu samo s nadtlakom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 14458:2004

Osobna oprema za oči – Štitnici za lice i viziri za uporabu s vatrogasnim i visokoučinskim industrijskim sigurnosnim kacigama koje upotrebljavaju vatrogasci, hitna medicinska pomoć i spasilačke službe

6.10.2005.

 

 

CEN

EN ISO 14460:1999

Zaštitna odjeća za vozače trkaćih automobila – Zaštita od topline i plamena – Zahtjevi na svojstva i ispitne metode (ISO 14460:1999)

16.3.2000.

 

 

 

EN ISO 14460:1999/AC:1999

 

 

 

 

EN ISO 14460:1999/A1:2002

10.8.2002.

Napomena 3

30.9.2002.

CEN

EN 14529:2005

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s polumaskom, za plućne automate s nadtlakom, samo u svrhu spašavanja – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

19.4.2006.

 

 

CEN

EN 14593-1:2005

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom s plućnim automatom – 1. dio: Uređaji s maskom za cijelo lice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.10.2005.

EN 139:1994

Napomena 2.1

2.12.2005.

CEN

EN 14593-2:2005

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom s plućnim automatom – 2. dio: Uređaji s polumaskom na nadtlak – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.10.2005.

EN 139:1994

Napomena 2.1

2.12.2005.

 

EN 14593-2:2005/AC:2005

 

 

 

CEN

EN 14594:2005

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stalnim dotokom stlačenog zraka – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

6.10.2005.

EN 139:1994

EN 270:1994

EN 271:1995

EN 1835:1999

EN 12419:1999

Napomena 2.1

2.12.2005.

 

EN 14594:2005/AC:2005

 

 

 

CEN

EN 14605:2005+A1:2009

Odjeća za zaštitu od tekućih kemikalija – Zahtjevi za svojstva odjeće sa spojevima nepropusnim za tekućinu (tip 3) ili raspršenu tekućinu (tip 4), uključujući i elemente koji štite samo dijelove tijela (tipovi PB [3] i PB [4])

6.5.2010.

EN 14605:2005

Napomena 2.1

6.5.2010.

CEN

EN 14786:2006

Zaštitna odjeća – Određivanje otpornosti na propuštanje prema raspršenim tekućim kemikalijama, emulzijama i disperzijama – Ispitivanje na prskanje

21.12.2006.

 

 

CEN

EN ISO 14877:2002

Zaštitna odjeća za radove pjeskarenja sa zrnatim abrazivima (ISO 14877:2002)

28.8.2003.

 

 

CEN

EN ISO 15025:2002

Zaštitna odjeća – Zaštita od topline i plamena – Metoda ispitivanja za ograničeno širenje plamena (ISO 15025:2000)

28.8.2003.

EN 532:1994

Napomena 2.1

28.8.2003.

CEN

EN ISO 15027-1:2012

Odijela za uranjanje – 1. dio: Odijela za stalno nošenje, zahtjevi koji uključuju sigurnost (ISO 15027-1:2012)

13.3.2013.

EN ISO 15027-1:2002

Napomena 2.1

31.5.2013.

CEN

EN ISO 15027-2:2012

Odijela za uranjanje – 2. dio: Odijela za spašavanje u vodi, zahtjevi uključujući sigurnost (ISO 15027-2:2012)

13.3.2013.

EN ISO 15027-2:2002

Napomena 2.1

31.5.2013.

CEN

EN ISO 15027-3:2012

Odijela za uranjanje – 3. dio: Metode ispitivanja (ISO 15027-3:2012)

13.3.2013.

EN ISO 15027-3:2002

Napomena 2.1

31.5.2013.

CEN

EN 15090:2012

Obuća za vatrogasce

20.12.2012.

EN 15090:2006

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN 15151-1:2012

Planinarska oprema – Naprave za kočenje – 1. dio: Naprave za kočenje s ručnim sustavom zaključavanja, sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

20.12.2012.

 

 

CEN

EN 15333-1:2008

Oprema za disanje – Cijevni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim plinom – 1. dio: Uređaji s plućnim automatom

20.6.2008.

 

 

 

EN 15333-1:2008/AC:2009

 

 

 

CEN

EN 15333-2:2009

Oprema za disanje – Cijevni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim plinom – 2. dio: Uređaji s kontinuiranim protokom

6.5.2010.

 

 

CEN

EN 15613:2008

Štitnici za koljeno i lakat za sportove u zatvorenim prostorima – Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode

5.6.2009.

 

 

CEN

EN 15614:2007

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Laboratorijske ispitne metode i zahtjevi za svojstva za odjeću koja se nosi na otvorenome prostoru

23.11.2007.

 

 

CEN

EN ISO 15831:2004

Odjeća – Fiziološki učinci – Mjerenje toplinske izolacije s pomoću toplinske lutke (ISO 15831:2004)

6.10.2005.

 

 

CEN

EN 16027:2011

Zaštitna odjeća – Rukavice sa zaštitnim učinkom za nogometne vratare

16.2.2012.

 

 

CEN

EN 16350:2014

Rukavice za zaštitu od elektrostatičkih rizika

12.12.2014.

 

 

CEN

EN 16473:2014

Vatrogasne kacige – Kacige za tehničko spašavanje

11.12.2015.

 

 

CEN

EN 16689:2017

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće za tehničko spašavanje

13.10.2017.

 

 

CEN

EN 16716:2017

Planinarska oprema – Sustavi zračnih jastuka u slučaju lavina – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

13.10.2017.

 

 

CEN

EN ISO 17249:2013

Sigurnosna obuća otporna na zarezivanje lančanom pilom (ISO 17249:2013)

11.4.2014.

EN ISO 17249:2004

Napomena 2.1

30.11.2015.

 

EN ISO 17249:2013/AC:2014

 

 

 

CEN

EN ISO 17491-3:2008

Zaštitna odjeća – Ispitne metode za odjeću koja štiti od kemikalija – 3. dio: Određivanje otpornosti na propuštanje mlaza tekućine (test mlaza) (ISO 17491-3:2008)

28.1.2009.

EN 463:1994

Napomena 2.1

28.2.2009.

CEN

EN ISO 17491-4:2008

Zaštitna odjeća – Ispitne metode za odjeću koja štiti od kemikalija – 4. dio: Određivanje otpornosti na propuštanje spreja tekućine (test spreja) (ISO 17491-4:2008)

28.1.2009.

EN 468:1994

Napomena 2.1

28.2.2009.

CEN

EN ISO 19918:2017

Zaštitna odjeća – Zaštita od kemikalija – Mjerenje kumulativnog prožimanja kemikalija s niskotlačnom parom kroz materijale (ISO 19918:2017)

Prva objava

 

 

CEN

EN ISO 20344:2011

Osobna zaštitna oprema – Ispitne metode za obuću (ISO 20344:2011)

16.2.2012.

EN ISO 20344:2004

Napomena 2.1

30.6.2012.

CEN

EN ISO 20345:2011

Osobna zaštitna oprema – Sigurnosna obuća (ISO 20345:2011)

16.2.2012.

EN ISO 20345:2004

Napomena 2.1

30.6.2013.

CEN

EN ISO 20346:2014

Osobna zaštitna oprema – Zaštitna obuća (ISO 20346:2014)

12.12.2014.

EN ISO 20346:2004

Napomena 2.1

31.12.2014.

CEN

EN ISO 20347:2012

Osobna zaštitna oprema – Radna obuća (ISO 20347:2012)

20.12.2012.

EN ISO 20347:2004

Napomena 2.1

30.4.2013.

CEN

EN ISO 20349-1:2017

Osobna zaštitna oprema – Obuća za zaštitu od rizika u ljevaonicama i pri zavarivanju – 1. dio: Zahtjevi i metode ispitivanja za zaštitu od rizika u ljevaonicama (ISO 20349-1:2017)

15.12.2017.

EN ISO 20349:2010

Napomena 2.1

20.4.2019.

CEN

EN ISO 20349-2:2017

Osobna zaštitna oprema – Obuća za zaštitu od rizika u ljevaonicama i pri zavarivanju – 2. dio: Zahtjevi i metode ispitivanja za zaštitu od rizika pri zavarivanju i srodnim postupcima (ISO 20349-2:2017)

15.12.2017.

EN ISO 20349:2010

Napomena 2.1

31.3.2018.

CEN

EN ISO 20471:2013

Upozoravajuća odjeća uočljiva s velike udaljenosti – Metode ispitivanja i zahtjevi (ISO 20471:2013, Corrected version 2013-06-01)

28.6.2013.

EN 471:2003+A1:2007

Napomena 2.1

30.9.2013.

 

EN ISO 20471:2013/A1:2016

12.4.2017.

Napomena 3

31.5.2017.

CEN

EN 24869-1:1992

Akustika – Štitnici sluha – Subjektivna metoda za mjerenje gušenja zvuka (ISO 4869-1:1990)

16.12.1994.

 

 

CEN

EN ISO 27065:2017

Zaštitna odjeća – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće koju nose radnici koji primjenjuju tekuće pesticide i radnici koji ulaze u tretirano područje (ISO 27065:2017)

Prva objava

 

 

Cenelec

EN 50286:1999

Električka izolacijska zaštitna odjeća za uporabu u postrojenjima niskog napona

16.3.2000.

 

 

Cenelec

EN 50321:1999

Električka izolacijska obuća za rad u postrojenjima niskog napona

16.3.2000.

 

 

Cenelec

EN 50365:2002

Električke izolacijske kacige za uporabu u postrojenjima niskog napona

10.4.2003.

 

 

Cenelec

EN 60743:2001

Rad pod naponom - Terminologija za alate, opremu i uređaje

IEC 60743:2001

10.4.2003.

EN 60743:1996

Napomena 2.1

1.12.2004.

 

EN 60743:2001/A1:2008

IEC 60743:2001/A1:2008

9.7.2011.

Napomena 3

9.7.2011.

Cenelec

EN 60895:2003

Rad pod naponom - Vodljiva odjeća za uporabu kod nazivnog izmjeničnog napona do 800 kV i istosmjernog napona ± 600 kV

IEC

IEC 60895:2002 (MOD)

6.10.2005.

EN 60895:1996

Napomena 2.1

1.7.2006.

Cenelec

EN 60903:2003

Rad pod naponom - Rukavice od izolacijskog materijala

IEC

IEC 60903:2002 (MOD)

6.10.2005.

EN 50237:1997

EN 60903:1992

+ A11:1997

Napomena 2.1

1.7.2006.

Cenelec

EN 60984:1992

Rukavi od izolacijskog materijala za rad pod naponom

IEC 60984:1990 (MOD)

4.6.1999.

 

 

 

EN 60984:1992/A11:1997

4.6.1999.

Napomena 3

4.6.1999.

 

EN 60984:1992/A1:2002

IEC 60984:1990/A1:2002

10.4.2003.

Napomena 3

6.10.2005.

Napomena 1:

Općenito je datum prestanka pretpostavke o sukladnosti datum povlačenja („dow”) koji određuje Europska organizacija za normizaciju, ali se korisnici ovih normi upozoravaju da to u određenim izvanrednim slučajevima može biti i drugačije.

Napomena 2.1:

Nova (ili izmijenjena) norma ima isto područje primjene kao i norma koju zamjenjuje. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

Napomena 2.2:

Nova norma ima šire područje primjene od norme koju zamjenjuje. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

Napomena 2.3:

Nova norma ima uže područje primjene od norme koju zamjenjuje. Navedenog datuma za (djelomično) zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije za proizvode ili usluge iz područja primjene nove norme. Pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije za proizvode ili usluge koje i dalje pripadaju u područje primjene (djelomično) zamijenjene norme, ali ne pripadaju u područje primjene nove norme, ostaje nepromijenjena.

Napomena 3:

U slučaju izmjena, referentna je norma EN CCCCC:YYYY, njezine prethodne izmjene ako ih je bilo te nova, citirana izmjena. Prema tome, zamijenjena norma sastoji se od EN CCCCC:YYYY i njezinih prethodnih izmjena ako ih je bilo, ali bez nove citirane izmjene. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

NAPOMENA:

Sve informacije o dostupnosti normi mogu se dobiti od Europske organizacije za normizaciju ili od nacionalnih normizacijskih tijela čiji je popis objavljen u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vjieća (4).

Norme donosi Europska organizacija za normizaciju na engleskom jeziku (CEN i Cenelec objavljuju i na francuskom i njemačkom jeziku). Zatim nacionalna normizacijska tijela prevode naslove normi na sve ostale obvezne službene jezike Europske unije. Europska komisija nije odgovorna za točnost naslova koji se dostavljaju za objavu u Službenom listu.

Upućivanja na ispravke „…/AC:YYYY” objavljuju se samo u informativne svrhe. Ispravkom se uklanjaju tiskarske, jezične i slične pogreške iz teksta norme, a on se može odnositi na jednu ili više jezičnih verzija (engleski, francuski i/ili njemački) norme koju je donijela jedna od europskih organizacija za normizaciju.

Objava upućivanja u Službenom listu Europske unije ne podrazumijeva da su norme dostupne na svim službenim jezicima Europske unije.

Ovaj popis zamjenjuje sve prethodne popise objavljene u Službenom listu Europske unije.

Više informacija o usklađenim normama i drugim europskim normama možete pronaći na internetu:

http://ec.europa.eu/growth/single-market/european-standards/harmonised-standards/index_en.htm.


(1)  SL L 81, 31.3.2016., str. 51.

(2)  SL L 399, 30.12.1989., str. 18.

(3)  ESO: Europska organizacija za normizaciju:

CEN: Rue de la Science 23, 1040 Bruxelles, BELGIJA tel. +32 25500811; faks +32 25500819 (http://www.cen.eu),

Cenelec: Rue de la Science 23, 1040 Bruxelles, BELGIJA, tel. +32 25500811; faks +32 25500819 (http://www.cenelec.eu),

ETSI: 650, route des Lucioles, 06921 Sophia Antipolis, FRANCUSKA, tel. +33 492944200; faks +33 493654716 (http://www.etsi.eu).

(4)  SL C 338, 27.9.2014., str. 31.


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/41


Komunikacija Komisije u okviru provedbe Uredbe (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ

(Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju)

(Tekst značajan za EGP)

(2018/C 113/04)

Ovo je prvi popis upućivanja na usklađene norme objavljen u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća (1)

ESO (2)

Referentni broj i naslov norme

(i referentni dokument)

Datum početka pretpostavke usklađenosti Napomena 0.

Referentni broj zamijenjene norme

Datum prestanka valjanosti pretpostavke o sukladnosti zamijenjene norme Napomena 1.

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

CEN

EN 136:1998

Zaštitne naprave za disanje – Maske za cijelo lice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 136:1998/AC:2003

 

 

 

CEN

EN 137:2006

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 140:1998

Zaštitne naprave za disanje – Polumaske i četvrtmaske – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 140:1998/AC:1999

 

 

 

CEN

EN 142:2002

Zaštitne naprave za disanje – Sklopovi usnika – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 143:2000

Zaštitne naprave za disanje – Filtri za čestice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 143:2000/AC:2005

 

 

 

 

EN 143:2000/A1:2006

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 144-1:2000

Zaštitne naprave za disanje – Ventili plinske boce – 1. dio: Spojevi s navojem za umetnutu spojnicu

21.4.2018.

 

 

 

EN 144-1:2000/A1:2003

21.4.2018.

 

 

 

EN 144-1:2000/A2:2005

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 144-2:1998

Zaštitne naprave za disanje – Ventili plinske boce – 2. dio: Izlazni spojevi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 144-3:2003

Zaštitne naprave za disanje – Ventili plinske boce – 3. dio: Izlazni spojevi za dušik-kisik smjesu ronilačkih plinova

21.4.2018.

 

 

 

EN 144-3:2003/AC:2003

 

 

 

CEN

EN 145:1997

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom sa stlačenim kisikom ili stlačenim kisikom/dušikom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 145:1997/A1:2000

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 148-1:1999

Zaštitne naprave za disanje – Navoji za maske – 1. dio: Standardni spoj s navojem

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 148-2:1999

Zaštitne naprave za disanje – Navoji za maske – 2. dio: Centralni spoj s navojem

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 148-3:1999

Zaštitne naprave za disanje – Navoji za maske – 3. dio: Spoj s navojem M 45 X 3

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 149:2001+A1:2009

Zaštitne naprave za disanje – Filtarska polumaska za zaštitu od čestica – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 166:2001

Osobna zaštita očiju – Specifikacije

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 169:2002

Osobna zaštita očiju – Filtri za zavarivanje i slične tehnike – Zahtjevi za transmitanciju i preporučena uporaba

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 170:2002

Osobna zaštita očiju – Ultraljubičasti filtri – Zahtjevi za transmitanciju i preporučena uporaba

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 172:1994

Osobna zaštita očiju – Sunčani filtri za industrijsku uporabu

21.4.2018.

 

 

 

EN 172:1994/A1:2000

21.4.2018.

 

 

 

EN 172:1994/A2:2001

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 174:2001

Osobna zaštita očiju – Skijaške zaštitne naočale za skijaški spust

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 175:1997

Osobna zaštita – Oprema za zaštitu očiju i lica pri zavarivanju i srodnim procesima

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 207:2017

Osobna zaštitna oprema za oči – Filtri i sredstva za zaštitu očiju protiv laserskog zračenja (laserski štitnici za oči)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 208:2009

Osobna zaštita očiju – Sredstva za zaštitu očiju za rad pri prilagođavanju lasera i laserskih sustava (zaštitna sredstva za oči pri podešavanju lasera)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 250:2014

Oprema za disanje – Samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom – Zahtjevi, ispitivanje i označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 342:2017

Zaštitna odjeća – Kompleti i odjevni predmeti za zaštitu od hladnoće

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 343:2003+A1:2007

Zaštitna odjeća – Zaštita od kiše

21.4.2018.

 

 

 

EN 343:2003+A1:2007/AC:2009

 

 

 

CEN

EN 352-1:2002

Štitnici sluha – Opći zahtjevi – 1. dio: Ušne školjke

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 352-2:2002

Štitnici sluha – Opći zahtjevi – 2. dio: Ušni čepovi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 352-3:2002

Štitnici sluha – Opći zahtjevi – 3. dio: Ušne školjke pričvršćene na industrijsku zaštitnu kacigu

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 352-4:2001

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 4. dio: Ušne školjke ovisne o razini

21.4.2018.

 

 

 

EN 352-4:2001/A1:2005

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 352-5:2002

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 5. dio: Ušne školjke s aktivnom kompenzacijom šuma

21.4.2018.

 

 

 

EN 352-5:2002/A1:2005

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 352-6:2002

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 6. dio: Ušne školjke s audio-električkim ulazom

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 352-7:2002

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 7. dio: Ušni čepovi ovisni o razini

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 352-8:2008

Štitnici sluha – Sigurnosni zahtjevi i ispitivanje – 8. dio: Audioušne školjke namijenjene zabavi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 353-1:2014+A1:2017

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Naprave za zaustavljanje pada s vodilicom uključujući sidrenu liniju – 1. dio: Naprave za zaustavljanje pada s vodilicom uključujući čvrstu sidrenu liniju

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 353-2:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – 2. dio: Naprave za zaustavljanje pada s vodilicom uključujući prilagodljivu sidrenu liniju

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 354:2010

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Povezna užad

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 355:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Usporivači pada

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 358:1999

Osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i sprečavanje pada s visine – Sigurnosni pojasovi za pridržavanje pri radu i povezna užad za pridržavanje s leđa i sigurnosno vezanje pri radu

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 360:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Naprave za zaustavljanje pada s uvlačivom trakom

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 361:2002

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Pojasi za cijelo tijelo

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 362:2004

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Spojni elementi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 365:2004

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Opći zahtjevi za upute za uporabu, održavanje periodično ispitivanje, popravak, označivanje i pakiranje

21.4.2018.

 

 

 

EN 365:2004/AC:2006

 

 

 

CEN

EN ISO 374-1:2016

Rukavice za zaštitu od opasnih kemikalija i mikroorganizama – 1. dio: Nazivlje i zahtijevana svojstva za kemijske rizike (ISO 374-1:2016)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 374-5:2016

Rukavice za zaštitu od opasnih kemikalija i mikroorganizama – 5. dio: Nazivlje i zahtijevana svojstva za rizike od mikroorganizama (ISO 374-5:2016)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 379:2003+A1:2009

Osobna zaštita očiju – Automatski filtri za zavarivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 381-5:1995

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 5. dio: Zahtjevi za štitnike noge

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 381-7:1999

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 7. dio: Zahtjevi za rukavice za zaštitu od motorne lančane pile

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 381-9:1997

Zaštitna odjeća za korisnike ručnih motornih lančanih pila – 9. dio: Zahtjevi za gamaše za zaštitu od motorne lančane pile

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 381-11:2002

Zaštitna odjeća za radnike koji rukuju motornim pilama – 11. dio: Zahtjevi za štitnike gornjih dijelova tijela

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 388:2016

Rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 397:2012+A1:2012

Industrijske zaštitne kacige

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 402:2003

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s plućnim automatom, s maskom za cijelo lice ili sklopom usnika, za spašavanje – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 403:2004

Zaštitne naprave za disanje pri samospašavanju – Filtarske naprave s kapuljačom za spašavanje iz požara – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 404:2005

Zaštitne naprave za disanje pri samospašavanju – Filtarski uređaji za samospašavanje od ugljikovog monoksida sa sklopom usnika

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 405:2001+A1:2009

Zaštitne naprave za disanje – Filtarska polumaska s ventilima za zaštitu od plinova ili plinova i čestica – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 407:2004

Rukavice za zaštitu od toplinskih rizika (topline i/ili vatre)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 420:2003+A1:2009

Zaštitne rukavice – Opći zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 421:2010

Rukavice za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i radioaktivne kontaminacije

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 443:2008

Kacige za gašenje požara u zgradama i drugim građevinama

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 469:2005

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara

21.4.2018.

 

 

 

EN 469:2005/A1:2006

21.4.2018.

Napomena 3

 

 

EN 469:2005/AC:2006

 

 

 

CEN

EN 511:2006

Rukavice za zaštitu od hladnoće

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 564:2014

Planinarska oprema – Pomoćna užad – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 565:2017

Planinarska oprema – Trake – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 566:2017

Planinarska oprema – Produžne petlje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 567:2013

Planinarska oprema – Hvataljke za uže – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 568:2015

Planinarska oprema – Vijci za led – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 569:2007

Planinarska oprema – Klinovi – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 659:2003+A1:2008

Zaštitne rukavice za vatrogasce

21.4.2018.

 

 

 

EN 659:2003+A1:2008/AC:2009

 

 

 

CEN

EN 795:2012

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Sidrene naprave

21.4.2018.

 

 

Upozorenje: Ta se objava ne odnosi na opremu opisanu:

u klasi A (sidrene naprave s jednom ili više fiksiranih sidrišnih točaka i obaveznim strukturnim sidrima ili elementima za fiksiranje na strukturu) iz točaka 3.2.1., 4.4.1., i 5.3.;

u klasi C (sidrene naprave koje upotrebljavaju prilagodljive horizontalne sidrene linije) iz točaka 3.2.3., 4.4.3. i 5.5.;

u klasi D (sidrene naprave koje upotrebljavaju čvrste horizontalne sidrene linije) iz točaka 3.2.4., 4.4.4. i 5.6.;

ili u bilo kojoj kombinaciji prethodno navedenih klasa.

Kad je riječ o klasama A, C i D, ova se objava ne odnosi ni na jednu od sljedećih točaka: 4.5., 5.2.2., 6. i 7.; Prilog A i Prilog ZA.

U skladu s tim, u pogledu gore navedene opreme nema pretpostavki o sukladnosti s odredbama Uredba (EU) 2016/425 jer se ta oprema ne smatra osobnom zaštitnom opremom.

CEN

EN 812:2012

Industrijske zaštitne kape

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 813:2008

Osobna zaštitna oprema za sprečavanje pada s visine – Pojasovi za sjedenje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 943-1:2015

Odjeća za zaštitu od čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući i tekuće i čvrste aerosole – 1. dio: Zahtjevi za svojstva plinonepropusnih odijela (tip 1) s prozračivanjem i bez prozračivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 958:2017

Planinarska oprema – Sustavi za ublažavanje pada pri penjanju osiguranim planinarskim stazama (via ferrata) – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 966:2012+A1:2012

Kacige za sportove u zraku

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1073-2:2002

Odjeća za zaštitu od radioaktivne kontaminacije – 2. dio: Zahtjevi i ispitne metode za neprozračivu odjeću za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1077:2007

Kacige za alpske skijaše i daskaše na snijegu

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1078:2012+A1:2012

Kacige za bicikliste i korisnike koturaljki i daski na koturaljkama

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1080:2013

Kacige za zaštitu od udara za malu djecu

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1082-1:1996

Zaštitna odjeća – Zaštitne rukavice i štitnici za ruke od posjeklina i ubodnih ozljeda pri rukovanju ručnim noževima – 1. dio: Rukavice i štitnici za ruke od čeličnog pletiva

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1082-2:2000

Zaštitna odjeća – Zaštitne rukavice i štitnici za ruke od posjeklina i ubodnih ozljeda pri rukovanju ručnim noževima – 2. dio: Rukavice i štitnici za ruke od materijala koji nije čelično pletivo

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1146:2005

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, uključujući kapuljaču za spašavanje (uređaji sa stlačenim zrakom za spašavanje s kapuljačom) – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1149-5:2008

Zaštitna odjeća – Elektrostatička svojstva – 5. dio: Zahtjevi za svojstva materijala i dizajn

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1150:1999

Zaštitna odjeća – Odjeća uočljiva s velike udaljenosti za neprofesionalnu uporabu – Ispitne metode i zahtjevi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1385:2012

Kacige za vožnju kanuima i sportove na divljim vodama

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1486:2007

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Ispitne metode i zahtjevi za reflektirajuću odjeću za posebna gašenja požara

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1497:2007

Osobna zaštitna oprema protiv pada s visine – Spasilački pojasi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1731:2006

Osobna zaštita očiju – Mrežasti štitnici za oči i lice

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1827:1999+A1:2009

Zaštitne naprave za disanje – Polumaska bez ventila za udah s odvojivim filtrima za zaštitu od plinova, plinova i čestica ili samo čestica – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1891:1998

Osobna zaštitna oprema za sprečavanje pada s visine – Nerastezljiva užad s jezgrom i plaštem

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 1938:2010

Osobna zaštita očiju – Zaštitne naočale za motocikliste i mopediste

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 10819:2013

Mehaničke vibracije i udari – Vibracije ruke – Metoda mjerenja i vrednovanje prenosa vibracija rukavica na dlan ruke (ISO 10819:2013)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 10862:2009

Mala plovila – Sustav brzog otpuštanja za trapezne pojase (ISO 10862:2009)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12021:2014

Oprema za disanje – Stlačeni plinovi za uređaje za disanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12083:1998

Zaštitne naprave za disanje – Filtri s crijevom za disanje (filtri neugrađeni na maske) – Filtri za čestice, filtri za plinove i kombinirani filtri – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 12083:1998/AC:2000

 

 

 

CEN

EN 12270:2013

Planinarska oprema – Zaglavci – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12275:2013

Planinarska oprema – Spojnice (karabineri) – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12276:2013

Planinarska oprema – Tarne naprave za sidrenje – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12277:2015

Planinarska oprema – Pojasovi – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12278:2007

Planinarska oprema – Koloturi – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 12312-1:2013

Zaštita očiju i lica – Sunčane naočale i očna pomagala – 1. dio: Sunčane naočale za opću uporabu (ISO 12312-1:2013)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 12312-1:2013/A1:2015

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN ISO 12312-2:2015

Zaštita očiju i lica – Sunčane naočale i očna pomagala – 2. dio: Filtri za izravno promatranje sunca (ISO 12312-2:2015)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 12401:2009

Mala plovila – Sigurnosni pojasi i sigurnosna užad na palubi – Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode (ISO 12401:2009)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 12402-5:2006

Osobne plutajuće naprave – 5. dio: Plutajuća pomagala (razina 50) – Sigurnosni zahtjevi (ISO 12402-5:2006)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 12402-5:2006/AC:2006

 

 

 

 

EN ISO 12402-5:2006/A1:2010

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN ISO 12402-6:2006

Osobne plutajuće naprave – 6. dio: Posebni prsluci za spašavanje i plutajuća pomagala – Sigurnosni zahtjevi i dodatne ispitne metode (ISO 12402-6:2006)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 12402-6:2006/A1:2010

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN ISO 12402-8:2006

Osobne plutajuće naprave – 8. dio: Pribor – Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode (ISO 12402-8:2006)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 12402-8:2006/A1:2011

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 12477:2001

Zaštitne rukavice za zavarivače

21.4.2018.

 

 

 

EN 12477:2001/A1:2005

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 12492:2012

Planinarska oprema – Kacige za planinare – Zahtjevi sigurnosti i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12841:2006

Osobna zaštitna oprema – Sustavi osiguranja užetom – Naprave za prilagodbu užadi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 12941:1998

Zaštitne naprave za disanje – Filtarske naprave s upuhivanjem s kacigom ili kapuljačom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 12941:1998/A1:2003

21.4.2018.

 

 

 

EN 12941:1998/A2:2008

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 12942:1998

Zaštitne naprave za disanje – Filtarske naprave s upuhivanjem s maskom za cijelo lice, polumaskom ili četvrtmaskom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 12942:1998/A1:2002

21.4.2018.

 

 

 

EN 12942:1998/A2:2008

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 13034:2005+A1:2009

Zaštitna odjeća koja štiti od tekućih kemikalija – Zahtjevi za izvedbu zaštitne odjeće koja ograničenom učinkovitošću štiti od tekućih kemikalija (Oprema tipa 6 i tipa PB (6))

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13061:2009

Zaštitna odjeća – Štitnici za goljenicu za nogometaše – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13158:2009

Zaštitna odjeća – Zaštitne jakne, štitnici tijela i ramena za jahanje: za jahače konja, za osobe koje rade s konjima i one koji se voze u konjskim zapregama – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13178:2000

Osobna zaštita očiju – Sredstva za zaštitu očiju za korisnike motornih saonica

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-1:2000

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 1. dio: Opći zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-2:2000

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 2. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike gornjeg dijela stopala, goljenice i podlaktice

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-3:2013

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 3. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike tijela

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-4:2001

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 4. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike za glavu

21.4.2018.

 

 

 

EN 13277-4:2001/A1:2007

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN 13277-5:2002

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 5. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike za genitalije i trbuh

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-6:2003

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 6. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za prsne štitnike za žene

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-7:2009

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 7. dio: Dodatni zahtjevi i ispitne metode za štitnike šake i stopala

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13277-8:2017

Zaštitna oprema za borilačke sportove – 8. dio: Dodatni zahtjevi i metode ispitivanja štitnika za lice u karateu

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13356:2001

Dodaci za vidljivost za neprofesionalnu uporabu – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13484:2012

Kacige za korisnike saonica

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13546:2002+A1:2007

Zaštitna odjeća – Štitnici za šaku, ruku, prsni koš, trbuh, nogu, stopalo i genitalije za vratare i štitnici za goljenicu za igrače hokeja na zemlji – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13567:2002+A1:2007

Zaštitna odjeća – Štitnici za šaku, ruku, prsni koš, trbuh, nogu, genitalije i lice mačevalaca – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13594:2015

Zaštitne rukavice za vozače motocikla – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13595-1:2002

Zaštitna odjeća za profesionalne vozače motocikla – Jakne, hlače i jednodijelna ili višedijelna odijela – 1. dio: Opći zahtjevi

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13595-3:2002

Zaštitna odjeća za profesionalne vozače motocikla – Jakne, hlače i jednodijelna ili višedijelna odijela – 3. dio: Ispitna metoda za određivanje čvrstoće prsnuća

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13634:2017

Zaštitna obuća za vozače motocikla – Zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 13688:2013

Zaštitna odjeća – Opći zahtjevi (ISO 13688:2013)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13781:2012

Zaštitne kacige za vozače i putnike motornih saonica i bobova

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13794:2002

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom za spašavanje – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13832-2:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 2. dio: Zahtjevi za obuću otpornu na kemikalije pod laboratorijskim uvjetima

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13832-3:2006

Obuća za zaštitu od kemikalija – 3. dio: Zahtjevi za obuću vrlo otpornu na kemikalije pod laboratorijskim uvjetima

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 13949:2003

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom za uporabu sa stlačenom dušik-kisik smjesom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 13982-1:2004

Odjeća za zaštitu čvrstih čestičnih kemikalija – 1. dio: Zahtjevi za svojstva odjeće za zaštitu od kemikalija koja daje zaštitu za cijelo tijelo od lebdećih čvrstih čestica (odjeća tipa 5) (ISO 13982-1:2004)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 13982-1:2004/A1:2010

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN ISO 13998:2003

Zaštitna odjeća – Pregače, hlače i prsluci za zaštitu od posjeklina i uboda ručnim noževima (ISO 13998:2003)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14021:2003

Štitnici od kamena za izvancestovni motociklizam prilagođeni za zaštitu vozača od kamenja i krhotina – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14052:2012+A1:2012

Visokozahtjevne industrijske kacige

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14058:2017

Zaštitna odjeća – Odjevni predmeti za zaštitu od hladne okoline

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14120:2003+A1:2007

Zaštitna odjeća – Štitnici za zapešće, dlan, koljeno i lakat za korisnike koturaške (rolerske) sportske opreme – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14126:2003

Zaštitna odjeća – Zahtjevi za svojstva i ispitne metode za zaštitnu odjeću od infektivnih tvari

21.4.2018.

 

 

 

EN 14126:2003/AC:2004

 

 

 

CEN

EN 14143:2013

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni ronilački uređaji s povratnim udisanjem (EN 14143:2013)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14225-1:2017

Ronilačka odijela – 1. dio: Mokra odijela – Zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14225-2:2017

Ronilačka odijela – 2. dio: Suha odijela – Zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14225-3:2017

Ronilačka odijela – 3. dio: Aktivno grijani ili hlađeni sustavi odijela i sastavnih dijelova – Zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14328:2005

Zaštitna odjeća – Rukavice i štitnici za ruke za zaštitu od posjeklina strojnim noževima – Zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14387:2004+A1:2008

Zaštitne naprave za disanje – Filtar(filtri) za plin i kombinirani filtar(filtri) – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14435:2004

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s polumaskom za uporabu samo s nadtlakom – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 14460:1999

Zaštitna odjeća za vozače trkaćih automobila – Zaštita od topline i plamena – Zahtjevi na svojstva i ispitne metode (ISO 14460:1999)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 14460:1999/A1:2002

21.4.2018.

Napomena 3

 

 

EN ISO 14460:1999/AC:1999

 

 

 

CEN

EN 14529:2005

Zaštitne naprave za disanje – Samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s polumaskom, za plućne automate s nadtlakom, samo u svrhu spašavanja – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14593-1:2005

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom s plućnim automatom – 1. dio: Uređaji s maskom za cijelo lice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 14594:2005

Zaštitne naprave za disanje – Cijevni uređaji za disanje sa stalnim dotokom stlačenog zraka – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

21.4.2018.

 

 

 

EN 14594:2005/AC:2005

 

 

 

CEN

EN 14605:2005+A1:2009

Odjeća za zaštitu od tekućih kemikalija – Zahtjevi za svojstva odjeće sa spojevima nepropusnim za tekućinu (tip 3) ili raspršenu tekućinu (tip 4), uključujući i elemente koji štite samo dijelove tijela (tipovi PB [3] i PB [4])

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 14877:2002

Zaštitna odjeća za radove pjeskarenja sa zrnatim abrazivima (ISO 14877:2002)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 15027-1:2012

Odijela za uranjanje – 1. dio: Odijela za stalno nošenje, zahtjevi koji uključuju sigurnost (ISO 15027-1:2012)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 15027-2:2012

Odijela za uranjanje – 2. dio: Odijela za spašavanje u vodi, zahtjevi uključujući sigurnost (ISO 15027-2:2012)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 15090:2012

Obuća za vatrogasce

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 15151-1:2012

Planinarska oprema – Naprave za kočenje – 1. dio: Naprave za kočenje s ručnim sustavom zaključavanja, sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 15333-1:2008

Oprema za disanje – Cijevni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim plinom – 1. dio: Uređaji s plućnim automatom

21.4.2018.

 

 

 

EN 15333-1:2008/AC:2009

 

 

 

CEN

EN 15333-2:2009

Oprema za disanje – Cijevni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim plinom – 2. dio: Uređaji s kontinuiranim protokom

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 15613:2008

Štitnici za koljeno i lakat za sportove u zatvorenim prostorima – Sigurnosni zahtjevi i ispitne metode

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 16027:2011

Zaštitna odjeća – Rukavice sa zaštitnim učinkom za nogometne vratare

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 16350:2014

Rukavice za zaštitu od elektrostatičkih rizika

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 16473:2014

Vatrogasne kacige – Kacige za tehničko spašavanje

21.4.2018.

 

 

CEN

EN 16716:2017

Planinarska oprema – Sustavi zračnih jastuka u slučaju lavina – Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 17249:2013

Sigurnosna obuća otporna na zarezivanje lančanom pilom (ISO 17249:2013)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 17249:2013/AC:2014

 

 

 

CEN

EN ISO 20345:2011

Osobna zaštitna oprema – Sigurnosna obuća (ISO 20345:2011)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 20346:2014

Osobna zaštitna oprema – Zaštitna obuća (ISO 20346:2014)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 20347:2012

Osobna zaštitna oprema – Radna obuća (ISO 20347:2012)

21.4.2018.

 

 

CEN

EN ISO 20471:2013

Upozoravajuća odjeća uočljiva s velike udaljenosti – Metode ispitivanja i zahtjevi (ISO 20471:2013, Corrected version 2013-06-01)

21.4.2018.

 

 

 

EN ISO 20471:2013/A1:2016

21.4.2018.

Napomena 3

 

CEN

EN ISO 27065:2017

Zaštitna odjeća – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće koju nose radnici koji primjenjuju tekuće pesticide i radnici koji ulaze u tretirano područje (ISO 27065:2017)

21.4.2018.

 

 

Napomena 0:

To je datum od kojega sukladnost s usklađenom normom ili njezinim dijelovima stvara pretpostavku sukladnosti s relevantnim zahtjevima zakonodavstva Unije.

Napomena 1:

Općenito je datum prestanka pretpostavke o sukladnosti datum povlačenja („dow”) koji određuje Europska organizacija za normizaciju, ali se korisnici ovih normi upozoravaju da to u određenim izvanrednim slučajevima može biti i drugačije.

Napomena 2.1:

Nova (ili izmijenjena) norma ima isto područje primjene kao i norma koju zamjenjuje. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

Napomena 2.2:

Nova norma ima šire područje primjene od norme koju zamjenjuje. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

Napomena 2.3:

Nova norma ima uže područje primjene od norme koju zamjenjuje. Navedenog datuma za (djelomično) zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije za proizvode ili usluge iz područja primjene nove norme. Pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije za proizvode ili usluge koje i dalje pripadaju u područje primjene (djelomično) zamijenjene norme, ali ne pripadaju u područje primjene nove norme, ostaje nepromijenjena.

Napomena 3:

U slučaju izmjena, referentna je norma EN CCCCC:YYYY, njezine prethodne izmjene ako ih je bilo te nova, citirana izmjena.

NAPOMENA:

Sve informacije o dostupnosti normi mogu se dobiti od Europske organizacije za normizaciju ili od nacionalnih normizacijskih tijela čiji je popis objavljen u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

Norme donosi Europska organizacija za normizaciju na engleskom jeziku (CEN i Cenelec objavljuju i na francuskom i njemačkom jeziku). Zatim nacionalna normizacijska tijela prevode naslove normi na sve ostale obvezne službene jezike Europske unije. Europska komisija nije odgovorna za točnost naslova koji se dostavljaju za objavu u Službenom listu.

Upućivanja na ispravke „…/AC:YYYY” objavljuju se samo u informativne svrhe. Ispravkom se uklanjaju tiskarske, jezične i slične pogreške iz teksta norme, a on se može odnositi na jednu ili više jezičnih verzija (engleski, francuski i/ili njemački) norme koju je donijela jedna od europskih organizacija za normizaciju.

Objava upućivanja u Službenom listu Europske unije ne podrazumijeva da su norme dostupne na svim službenim jezicima Europske unije.

Europska komisija osigurava ažuriranje popisa.

Više informacija o usklađenim normama i drugim europskim normama možete pronaći na internetu:

http://ec.europa.eu/growth/single-market/european-standards/harmonised-standards/index_en.htm


(1)  SL L 81, 31.3.2016., str. 51.

(2)  ESO: Europska organizacija za normizaciju:

CEN: Rue de la Science 23, 1040 Bruxelles, BELGIJA. Tel.: +32 25500811; Telefaks +32 25500819 (http://www.cen.eu)

Cenelec: Rue de la Science 23, 1040 Bruxelles, BELGIJA. Tel.: +32 25500811; Telefaks +32 25500819 (http://www.cenelec.eu)

ETSI: 650, route des Lucioles, 06921 Sophia Antipolis, FRANCUSKA. Tel:. +33 492944200; Telefaks +33 493654716 (http://www.etsi.eu)

(3)  SL C 338 od 27.9.2014., str. 31.


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/65


Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka održanog 21. rujna 2016. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7801 – Wabtec/Faiveley Transport

Izvjestitelj: Estonija

(2018/C 113/05)

Koncentracija

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena transakcija predstavlja koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da je prijavljena transakcija relevantna za cijelu Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama.

Mjerodavna tržišta

3.

Savjetodavni odbor slaže se s definicijama mjerodavnih tržišta proizvoda i mjerodavnih zemljopisnih tržišta koje je Komisija utvrdila u nacrtu odluke.

4.

Savjetodavni odbor posebno se slaže sa sljedećim zaključcima Komisije:

4.1.

sustavi pneumatskih tarnih kočnica za željeznička vozila čine odvojeno tržište proizvoda, različito od drugih tipova kočnica i hidrauličnih kočnica;

4.2.

postoje posebna tržišta za cjelovite sustave pneumatskih tarnih kočnica za željeznička vozila i za njihove podsustave (mehaničke kočnice, kontrolne uređaje za kočnice i jedinice za dovod zraka);

4.3.

u pogledu tarnih materijala za željeznička vozila, postoje posebna tržišta za i. organske kočne pločice, ii. sinterirane kočne pločice, iii. organičke kočne blokove/papuče i iv. sinterirane kočne blokove/papuče;

4.4.

kočni diskovi čine posebno tržište, odvojeno od tarnih materijala;

4.5.

pantografi i klizači pantografa čine posebna, međusobno odvojena tržišta; i

4.6.

za sva tržišta opreme za željeznička vozila mjerodavni zemljopisni opseg jest cijeli EGP, ali pitanje točnog zemljopisnog opsega tržišta brojila energije i uređaja za registraciju događaja može ostati otvoreno.

Ocjena tržišnog natjecanja

5.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da je prikladno ocijeniti tržišta za opremu željezničkih vozila na razini proizvođača originalne opreme, osim za sastavne dijelove za koje je potrebna redovita zamjena (npr. tarni materijali i kočni diskovi) i za koje je opravdana posebna procjena na razini nezavisnog poslijeprodajnog tržišta.

6.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da je vjerojatno da će predložena transakcija, kako ju je izvorno predložio podnositelj prijave, bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili na njegovu znatnom dijelu, osobito kao posljedica stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja u pogledu:

6.1.

sinteriranih kočnih pločica na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu u EGP-u; i

6.2.

sinteriranih kočnih blokova/papuča na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu u EGP-u.

7.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da predložena transakcija ne bi rezultirala značajnim ograničenjem učinkovitog tržišnog natjecanja u pogledu bilo kojeg drugog mjerodavnog tržišta na koje se odnosi predložena transakcija.

Preuzete obveze

8.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da su te obveze dovoljne za uklanjanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja koje proizlaze iz predložene transakcije u vezi sa:

8.1.

sinteriranim kočnim pločicama na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu u EGP-u; i

8.2.

sinteriranim kočnim blokovima/papučama na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu u EGP-u.

Spojivost s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u

9.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da, pod uvjetom da se poštuju sve obveze, predložena transakcija vjerojatno neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili na njegovu znatnom dijelu.

10.

Savjetodavni odbor slaže se s mišljenjem Komisije da bi predloženu transakciju trebalo proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem i sa Sporazumom o EGP-u u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/67


Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

Predmet M.7801 – Wabtec/Faiveley Transport

(2018/C 113/06)

1.

Europska komisija („Komisija”) zaprimila je 4. travnja 2016. prijavu predložene transakcije (dalje u tekstu „predložena transakcija”) u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama (2) kojom poduzetnik Westinghouse Air Brake Technologies Corporation („Wabtec”) namjerava kupnjom udjela steći neizravnu isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom Faiveley Transport S.A. („Faiveley”). Wabtec se dalje u tekstu naziva „podnositelj prijave”, a Wabtec i Faiveley zajednički se nazivaju „stranke”.

2.

Komisija je 12. svibnja 2016. donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama jer je smatrala da su se vezi s predloženom transakcijom pojavile ozbiljne sumnje po pitanju njezine spojivosti s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u pogledu tržišta cjelovitih sustava pneumatskih kočnica i njihovih podsustava (kočnica za okretna postolja i kontrolnih uređaja za pneumatske kočnice), pantografa, kočnih diskova i tarnih materijala.

3.

Komisija je 17. lipnja 2016. donijela odluku u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama kojom su druga faza razdoblja za preispitivanje predložene transakcije i rok za donošenje konačne odluke produženi za 20 dana uz suglasnost podnositelja prijave.

4.

Prethodno navedeni rok obustavljen je 8. srpnja 2016. u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe o koncentracijama i člankom 9. Provedbene uredbe o koncentracijama (3). Obustava je završila 13. srpnja 2016.

5.

Podnositelj prijave Komisiji je 25. srpnja 2016. podnio obveze („prve obveze”) te je Komisija pokrenula ispitivanje tržišta kako bi procijenila jesu li te prve obveze bile prikladne za uklanjanje dvojbi u pogledu tržišnog natjecanja koje su ostale prisutne tijekom druge faze preispitivanja u vezi s tržištima za proizvodnju i opskrbu sinteriranim kočnim pločicama i blokovima na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu u EGP-u.

6.

Podnositelj prijave Komisiji je 16. kolovoza 2016. podnio revidirane obveze („završne obveze”) nakon što je od Komisije dobio povratne informacije o njezinoj ocjeni prvih obveza, uključujući i rezultate ispitivanja tržišta.

7.

U ovom postupku nije bilo nijednog zahtjeva za saslušanje kao zainteresirane treće osobe.

8.

Komisija nije izdala obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe o provedbi Uredbe o koncentracijama. Nije bilo službene usmene rasprave u skladu s člankom 14. te Uredbe.

9.

U nacrtu odluke predložena transakcija ocjenjuje se spojivom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u, pod uvjetom da podnositelj prijave u potpunosti poštuje završne obveze kao preduvjete i obveze priložene nacrtu odluke.

10.

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam razmatraju li se u nacrtu odluke samo činjenice o kojima su se stranke mogle očitovati. Došao sam do potvrdnog zaključka.

11.

Za vrijeme ovog postupka nisam primio dodatni postupovni zahtjev ili pritužbu te općenito smatram da je omogućeno djelotvorno ostvarenje postupovnih prava.

Bruxelles, 22. rujna 2016.

Joos STRAGIER


(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja (SL L 275, 20.10.2011., str. 29.) („Odluka 2011/695/EU”).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.) („Uredba o koncentracijama”).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 802/2004 od 7. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 133, 30.4.2004., str. 1.) („Provedbena uredba o koncentracijama”).


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/68


Sažetak Odluke Komisije

od 4. listopada 2016.

o ocjenjivanju koncentracije spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u

(Predmet M.7801 – Wabtec/Faiveley Transport)

(prijavljeno pod brojem dokumenta C(2016) 6325)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2018/C 113/07)

Komisija je 4. listopada 2016. donijela odluku u predmetu o koncentracijama na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama)  (1), a posebno članka 8. stavka 2. te uredbe. Cjeloviti tekst odluke u verziji koja nije povjerljiva (prema potrebi to može biti i privremena verzija) može se pronaći na engleskom jeziku na web-mjestu Glavne uprave za tržišno natjecanje na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/comm/competition/index_en.html.

I.   STRANKE

1.

Westinghouse Air Brake Technologies Corporation („Wabtec”) poduzetnik je sa sjedištem u SAD-u koji djeluje na međunarodnoj razini kao proizvođač i dobavljač željezničke opreme te kao pružatelj usluga u željezničkom sektoru. Zauzima vodeći položaj na tom tržištu na američkom kontinentu.

2.

Faiveley Transport S.A. („Faiveley”) poduzetnik je sa sjedištem u Francuskoj koji djeluje kao proizvođač i dobavljač integriranih sustava i usluga za željeznički sektor. Njegove su djelatnosti usmjerene na europsko tržište.

3.

Wabtec se dalje u tekstu naziva „podnositelj prijave”, a Wabtec i Faiveley zajednički se nazivaju „stranke”.

II.   TRANSAKCIJA

4.

U okviru transakcije poduzetnik Wabtec, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kupnjom udjela stječe neizravnu isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom Faiveley („transakcija”).

III.   ZNAČAJ ZA UNIJU

5.

Stranke zajedno imaju ukupni promet na globalnoj razini veći od 2 500 milijuna EUR (2) (Wabtec ima promet od 2 292 milijuna EUR, a Faiveley od 1 048 milijuna EUR). Zajednički ukupni promet predmetnih poduzetnika veći je od 100 milijuna EUR, a ukupni promet svakog od njih veći je od 25 milijuna EUR u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini zasebno. Svaki od predmetnih poduzetnika ima promet na razini Unije veći od 100 milijuna EUR (Wabtec ima promet od […] milijuna EUR, a Faiveley od […] milijuna EUR), no ne ostvaruje više od dvije trećine svojeg ukupnog prometa na razini Unije u jednoj državi članici.

6.

Stoga koncentracija ima značaj za cijelu Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama.

IV.   POSTUPAK

7.

Komisija je 4. travnja 2016. primila prijavu u predmetu o kojem je riječ.

8.

Dana 12. svibnja 2016. Komisija je donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama.

9.

Komisija je 17. lipnja 2016. donijela odluku u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama kojom je za 20 dana produljila rok za donošenje konačne odluke, uz suglasnost podnositelja prijave.

10.

Rok za donošenje konačne odluke obustavljen je 8. srpnja 2016. u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe o koncentracijama i člankom 9. Uredbe Komisije (EZ) br. 802/2004 (3) o provedbi Uredbe o koncentracijama. Obustava je završila 13. srpnja 2016.

11.

Podnositelj prijave dostavio je 25. srpnja 2016. obveze Komisiji („prve obveze”).

12.

Komisija je 25. srpnja 2016. pokrenula ispitivanje tržišta kako bi ocijenila jesu li prve obveze prikladne za uklanjanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja koju je utvrdila Komisija.

13.

Podnositelj prijave Komisiji je 16. kolovoza 2016. dostavio revidirane obveze („konačne obveze”).

V.   MJERODAVNA TRŽIŠTA PROIZVODA  (4)

a.   Tržište originalne opreme i nezavisno poslijeprodajno tržište

14.

U industriji vlakova trgovina se uglavnom odvija na dvjema razinama: i. prodaja proizvođačima originalne opreme, uključujući proizvođače željezničkih vozila i proizvođače podsustava, te ii. prodaja željezničkim prijevoznicima na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu.

15.

U skladu s nalazima u prethodnom predmetu (5) Komisija je zaključila da je, s obzirom na to da nezavisno poslijeprodajno tržište uvelike slijedi i odražava situaciju na tržištu proizvođača originalne opreme, primjereno ocijeniti tržišta željezničkih sustava i podsustava na razini proizvođača originalne opreme. Međutim, za sastavne dijelove koje je potrebno redovito mijenjati tijekom životnog vijeka vlaka (na primjer tarni materijali i kočni diskovi) Komisija je provela zasebnu procjenu na razini nezavisnog poslijeprodajnog tržišta.

b.   Sustavi pneumatskih tarnih kočnica i njihovi podsustavi

16.

Postoji niz različitih tehničkih rješenja za usporavanje ili zaustavljanje vlaka, kao što su tarne, magnetske i dinamičke kočnice. Za procjenu transakcije relevantne su samo tarne kočnice.

17.

U skladu s nalazima u prethodnom predmetu (6) Komisija je zaključila da proizvodnja cjelovitih sustava pneumatskih tarnih kočnica za željeznička vozila i opskrba njima čini posebno tržište (u odnosu na druge vrste kočnica) i da se može napraviti razlika između pneumatskih i hidrauličkih sustava.

18.

Komisija je nadalje zaključila da je tržište cjelovitih sustava tarnih kočnica vjerojatno podijeljeno barem na sustave kojima se upravlja elektronički („elektropneumatski”) i sustave kojima se ne upravlja elektronički te da se ne može isključiti moguća daljnja podjela na temelju vrste željezničkog vozila o kojoj je riječ (npr. brzi, regionalni, podzemni vlakovi itd.). Međutim, Komisija nije donijela zaključak o tom pitanju jer je ishod procjene tržišnog natjecanja bio isti u svim slučajevima.

19.

Osim toga, Komisija je zaključila da postoje posebna tržišta za podsustave pneumatskih tarnih kočnica: i. kočnice za okretna postolja, ii. kontrolne uređaje za kočnice te iii. jedinice za dovod zraka. Komisija je dalje navela da bi se za kontrolne uređaje za kočnice primjenjivala slična razmatranja o elektroničkim i neelektroničkim kontrolnim uređajima za kočnice kao za cjelovite sustave pneumatskih tarnih kočnica. Kad je riječ o kočnicama za okretna postolja, diskovne kočnice (7) i ovojne kočnice (8) vjerojatno čine posebna tržišta. Međutim, Komisija nije donijela zaključak o točnim definicijama tržišta proizvoda jer je ishod procjene tržišnog natjecanja bio isti u svim slučajevima.

c.   Pantografi i klizači pantografa

20.

Pantograf je oprema koja se upotrebljava za prijenos električne struje iz kontaktne mreže (kontaktnih vodova) u željezničko vozilo (9). Na vrhu glave pantografa postavlja se klizač za stvarni kontakt s kontaktnom mrežom.

21.

Komisija je zaključila da bi se mjerodavno tržište trebalo odnositi ili na proizvodnju pantografa za sve vrste željezničkih vozila i opskrbu njima, ili da bi tržište trebalo segmentirati u skladu s vrstom željezničkih vozila o kojoj je riječ. Iz ispitivanja tržišta proizašlo je da posebice pantografi za brze vlakove mogu činiti posebno tržište (za razliku, na primjer, od pantografa za električna motorna vozila na glavnim i regionalnim prugama). Međutim, Komisija nije donijela zaključak o tom pitanju jer je ishod procjene tržišnog natjecanja bio isti u svim slučajevima.

22.

Osim toga, Komisija je zaključila da postoji posebno tržište za klizače pantografa.

d.   Tarni materijali

23.

Sustavi tarnih kočnica uzrokuju usporavanje ili zaustavljanje vlaka pretvaranjem kinetičke energije u toplinu. Tarni materijali ključni su dijelovi takvog kočnog sustava koji, kad ih se pritisne o kočni disk ili ovoj kotača, osiguravaju trenje potrebno za pretvorbu oblika energije.

24.

Tarni materijali za primjenu u vlakovima po sastavu ponajprije mogu biti organski ili sinterirani (10). Imaju i dva glavna oblika: kočne pločice za diskovne kočnice (koje se pritišću o kočni disk) i kočne papuče/kočni blokovi za ovojne kočnice (pritišću se izravno o ovoj kotača).

25.

Komisija je zaključila da postoje posebna tržišta proizvoda za i. organske pločice; ii. sinterirane pločice; iii. organske blokove; i iv. sinterirane blokove. Svako od tih tržišta isto bi tako trebalo segmentirati na prodaju na tržištu originalne opreme i prodaju na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu. Komisija je otvorenim ostavila pitanje bi li tržište sinteriranih pločica trebalo dodatno segmentirati na čvrste i pomične pločice te na umetke i pločice.

e.   Kočni diskovi

26.

Kočni diskovi sastavni su dijelovi mehaničke kočnice za okretno postolje. Kočne pločice pritišću se o kočne diskove i uzrokuju pretvorbu kinetičke u toplinsku energiju kako bi vlak usporio ili se zaustavio.

27.

Komisija je zaključila da kočni diskovi čine posebno tržište. To bi tržište isto tako trebalo segmentirati na prodaju na tržištu originalne opreme i prodaju na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu.

VI.   MJERODAVNA ZEMLJOPISNA TRŽIŠTA

28.

Komisija je zaključila da se mjerodavna zemljopisna tržišta za sve proizvode obuhvaćene transakcijom odnose na cijeli EGP.

VII.   PROCJENA

a.   Bitno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja

29.

Komisija je zaključila da bi transakcija bitno ograničila učinkovito tržišno natjecanje na

i.

nezavisnom poslijeprodajnom tržištu sinteriranih kočnih pločica;

ii.

nezavisnom poslijeprodajnom tržištu sinteriranih kočnih blokova.

30.

Transakcija bi bitno ograničila učinkovito tržišno natjecanje na tim tržištima zbog glavnih razloga navedenih u nastavku.

31.

Prvo, zajednički tržišni udjeli stranaka bili bi veliki: [60–70] % kad je riječ o sinteriranim pločicama, s povećanjem od [10–20] postotnih bodova, i [90–100] % kad je riječ o blokovima, s povećanjem od [0–5] postotnih bodova. Preostalih konkurenata bilo bi malo – u praksi bi to bili samo Federal Mogul i Knorr-Bremse – i bili bi znatno manji. Osim toga, prodaja poduzetnika Knorr-Bremse dijelom proizlazi iz sinteriranih materijala koje je Wabtec prodao tom poduzetniku.

32.

Drugo, stranke su bliski konkurenti. Često su ovlašteni dobavljači za iste flote željezničkih vozila koji se žestoko natječu za velike projekte. Na primjer, stranke su se nedavno u nekoliko krugova podnošenja ponuda nadmetale sve nižim ponudama u okviru natječaja koji je organizirao francuski željeznički prijevoznik SNCF za opskrbu flote prijevoznika TGV koji je u njegovu vlasništvu sinteriranim kočnim pločicama.

33.

Treće, dobavljači organskih tarnih materijala ne ograničavaju u znatnoj mjeri dobavljače sinteriranih materijala. Prelazak sa sinteriranih na organske tarne materijale rijedak je i tehnički zahtjevan.

34.

Četvrto, prepreke ulasku na tržište visoke su. Razvoj sinteriranih tarnih materijala zahtijeva znatna ulaganja i, s obzirom na to da su predmetni proizvodi ključni sastavni dijelovi za sigurnost vlaka, podliježu strogim regulatornim zahtjevima. Nije vjerojatno da će nakon provedbe transakcije novi konkurenti ući na tržište.

35.

Peto, nekoliko sudionika na tržištu izrazilo je zabrinutost, uključujući željezničke prijevoznike, proizvođače željezničkih vozila, konkurente u sektoru tarnih materijala i jednog konkurenta u sektoru kočnih sustava. Naveli su da bi posljedice transakcije bile smanjeno tržišno natjecanje i povećane cijene na tim tržištima.

b.   Nema bitnog ograničavanja učinkovitog tržišnog natjecanja

Cjeloviti sustavi tarnih kočnica

36.

Djelatnosti stranaka u sektoru cjelovitih sustava tarnih kočnica preklapaju se samo ako se procjenjuje potencijalni segment teretnih vagona/sustava (neelektroničkih) pneumatskih tarnih kočnica. Međutim, zajednički tržišni udjel i dalje je manji od 20 %, što znači da nema utjecaja na tržišta.

37.

Kad je riječ o primjenama u putničkom prijevozu, potražnja u EGP-u sastoji se od elektropneumatskih kočnih sustava koji su de facto postali standard u svim novim projektima koji se odnose na željeznička vozila za prijevoz putnika. Djelatnosti stranaka ne preklapaju se u EGP-u s obzirom na takve kočne sustave jer Wabtec nema vrstu kontrolnog uređaja za elektroničke kočnice koja se zahtijeva u EGP-u te je ne može ponuditi (11).

38.

Nakon prve faze istražnog postupka Komisija je i dalje bila zabrinuta da bi Wabtec mogao ući na tržište cjelovitih sustava (elektro)pneumatskih tarnih kočnica, na kojem Knorr-Bremse trenutačno ima jasan vodeći položaj (najmanje [70–80] % tržišta), a Faiveley je jedini konkurent. Wabtec je razvijao dva sustava kontrolnih uređaja za elektroničke kočnice, […] i […], i postojali su dokazi za to da ih je namjeravao staviti na tržište u EGP-u. Međutim, nakon druge faze istražnog postupka Komisija je zaključila da njezina zabrinutost nije bila potpuno utemeljena i da se nije moglo u dovoljnoj mjeri utvrditi bitno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja. Glavni razlozi za to navedeni su u nastavku.

39.

Prvo, proizvod poduzetnika Wabtec bio bi tehnički i komercijalno neprimjeren za EGP. Proizvod je razvijen u okviru projekta pod vodstvom SAD-a, bez uzimanja u obzir tehničkih zahtjeva tržišta EGP-a, te je bio previše […] u usporedbi s proizvodima konkurenata. Nadalje, iz internih dokumenata poduzetnika Wabtec proizlazi da Wabtec interno nije imao povjerenja u proizvod.

40.

Drugo, dok bi […] vjerojatno tehnički i komercijalno više odgovarao proizvodima koje konkurenti trenutačno prodaju u EGP-u, i dalje je u ranoj fazi razvoja, a kako bi se dovršio zahtijevat će znatan dodatni rad na oblikovanju.

41.

Treće, suprotno nalazima Komisije u prvoj fazi, tehničke inovacije na tržištu dinamične su, a ne samo postupne. Tijekom druge faze istražnog postupka Faiveley je Komisiju obavijestio da 2016. stavlja na tržište novu vrstu kontrolnih uređaja za kočnice. Proizvod je tehnički i komercijalno znatno napredniji od trenutačnih proizvoda poduzetnika Faiveley. Komisija je zaključila da bi to dodatno otežalo ulazak poduzetnika Wabtec na tržište jer bi morao dosegnuti trenutačnu razinu na tržištu, ali i ići u korak s novim proizvodima postojećih konkurenata. Postalo je vjerojatno da će, na primjer, […] zastarjeti i zahtijevati znatno preoblikovanje, što bi smanjilo vjerojatnost njegova ulaska na tržište, a u svakom bi ga slučaju odgodilo.

42.

Četvrto, dobavljači podsustava stvaraju konkurentski pritisak. Iako ti dobavljači ne mogu ponuditi cjelovite sustave tarnih kočnica, brojni proizvođači željezničkih vozila mogu integrirati podsustave u cjelovite sustave tarnih kočnica, na temelju čega su znali pregovarati u prošlosti.

43.

Peto, iako su neki sudionici na tržištu izrazili određenu zabrinutost u pogledu cjelovitih sustava tarnih kočnica, drugi su pak smatrali da bi transakcija mogla biti pozitivna jer bi poduzetniku Faiveley omogućila veću konkurentnost u odnosu na poduzetnika Knorr-Bremse, koji ima jasan vodeći položaj na tržištu.

Podsustavi tarnih kočnica

44.

Komisija je zaključila da transakcija neće prouzročiti zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja s obzirom na podsustave tarnih kočnica.

45.

Kad je riječ o mehaničkim kočnicama za okretna postolja, djelatnosti stranaka preklapaju se u području opskrbe diskovnim kočnicama, u kojem ostvaruju zajednički tržišni udjel od približno [30–40] %. Međutim, ostali glavni konkurenti, Knorr-Bremse i Dako, i dalje su jaki. Većina je proizvođača željezničkih vozila isto tako smatrala da će imati odgovarajuće alternative čak i nakon provedbe transakcije.

46.

Kad je riječ o kontrolnim uređajima za kočnice, Komisija je zaključila da se na njih primjenjuju ista razmatranja kao za cjelovite sustave (elektro)pneumatskih tarnih kočnica.

47.

Kad je riječ o sustavima za dovod zraka, djelatnosti stranaka ne preklapaju se u EGP-u jer Wabtec trenutačno ne nudi takve sustave. Komisija osim toga nije pronašla dokaze o tome da bi Wabtec potencijalno mogao ući na to tržište.

Pantografi i klizači pantografa

48.

Kad je riječ o pantografima, zajednički tržišni udjeli stranaka iznose [30–40] % ako se zajedno promatraju sve vrste željezničkih vozila. U nekim potencijalnim podsegmentima tržišni udjel bio bi veći, na primjer [40–50] % za brze vlakove i [60–70] % za lokomotive. Unatoč tomu, zbog glavnih razloga navedenih u nastavku Komisija je zaključila da se zbog transakcije ne javlja zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja s obzirom na pantografe.

49.

Prvo, Komisija je zaključila da se položaj sudionikâ na tržištu ne može opisati samo tržišnim udjelima. Razlog su tomu, na primjer, mali broj natječaja godišnje (posebno za brze vlakove) i posljedična volatilnost tržišnih udjela. Osim toga, obujam prodaje, a time i tržišni udjeli, uvelike ovisi ne o proizvođaču pantografa, već o uspjehu željezničke platforme (standardizirani vlakovi koji se prodaju u serijama, što je tipično za, na primjer, lokomotive) na koju se pantografi ugrađuju.

50.

Drugo, čini se da stranke nisu vrlo bliski konkurenti i u većini se natječaja ne susreću. Čini se da su jaki kad je riječ o pantografima za različite vrste željezničkih vozila, dok je Faiveley usmjeren na brze vlakove, Wabtec je usmjeren na vozila na glavnim prugama.

51.

Treće, nekoliko će konkurenata ostati (na primjer Schunk, Contact, Richard, EC Engineering i Sécheron). Čini se da su čak i mali konkurenti motivirani i sposobni dodatno razvijati svoje proizvode te time povećati svoju prisutnost u različitim potencijalnim segmentima.

52.

Četvrto, čini se da proizvođači željezničkih vozila imaju bitnu ulogu kad je riječ o pantografima. U prošlosti su s dobavljačima pantografa surađivali u razvoju pantografa za nove vlakove, a mnogi od njih naveli su da bi mogli pokrenuti vlastitu proizvodnju ili, ako je potrebno, sponzorirati dobavljače pantografa. Općenito se čini da proizvođači željezničkih vozila imaju kupovnu moć.

53.

Naposljetku, Komisija napominje da zbog klizača pantografa ne bi nastala horizontalna preklapanja jer ih Faiveley ne proizvodi. Komisija je zaključila i da transakcija ne bi izazvala zabrinutost u pogledu vertikalnih preklapanja. To je uglavnom zbog činjenice i. da je tržišni udjel poduzetnika Wabtec u sektoru klizača pantografa i dalje malen i iznosi manje od [10–20] %, što upućuje na to da ne postoji mogućnost za uskraćivanje isporuke, te ii. da stranke već dobavljaju [50–60] % svoje potražnje za klizačima pantografa od poduzetnika Wabtec. Niz važnih dobavljača i dalje bi bio prisutan na tržištu, uključujući Schunk i nekoliko nezavisnih dobavljača koji nemaju vlastitu proizvodnju pantografa (kao što su Morgan i Mersen).

Vertikalne veze prouzročene tarnim materijalima

54.

Zbog transakcije nastaju vertikalne veze između i. opskrbe tarnim materijalima na uzlaznom tržištu (proizvođači originalne opreme) te ii. opskrbe kočnim sustavima (i kočnicama za okretna postolja) na silaznom tržištu. Komisija je zbog razloga navedenih u nastavku zaključila da zbog tih vertikalnih veza ne dolazi do bitnog ograničavanja učinkovitog tržišnog natjecanja.

55.

Kad je riječ o uskraćivanju isporuke, Komisija je zaključila da subjekt nastao koncentracijom ne bi imao mogućnost ni poticaj uskratiti isporuku te da uskraćivanje isporuke vjerojatno ne bi imalo znatan štetni učinak na tržišno natjecanje na silaznom tržištu.

56.

Konkretno, subjekt nastao koncentracijom ne bi mogao uskratiti pristup svojim konkurentima na silaznom tržištu jer glavni konkurent, i jedini takav konkurent na kojeg bi se odnosilo uskraćivanje pristupa, Knorr-Bremse, ima kapacitet za proizvodnju tarnih materijala (u okviru svojeg zajedničkog pothvata ICER) te bi mogao povećati proizvodnju. Komisija je napomenula i da je Knorr-Bremse sklopio ugovor s poduzetnikom Wabtec na temelju kojeg […], čime se poduzetniku Knorr-Bremse osigurava vrijeme za razvoj vlastite proizvodnje.

57.

Komisija je zaključila i da subjekt nastao koncentracijom ne bi imao poticaj za uskraćivanje isporuke jer nije vjerojatno da bi mogao u odgovarajućoj mjeri povećati svoju prodaju na silaznom tržištu kako bi nadoknadio izgubljenu dobit na uzlaznom tržištu.

58.

Naposljetku, konačnim obvezama, koje su usmjerene na uklanjanje zabrinutosti u pogledu horizontalnog tržišnog natjecanja s obzirom na sinterirane tarne materijale, isto bi se tako osigurao potencijalni alternativni izvor opskrbe za konkurente na silaznom tržištu.

59.

Kad je riječ o uskraćivanju pristupa korisnicima, koje bi se uglavnom odnosilo na organske tarne materijale, Komisija je zaključila da subjekt nastao koncentracijom ne bi imao mogućnost ni poticaj za uskraćivanje pristupa korisnicima te da uskraćivanje pristupa korisnicima vjerojatno ne bi imalo znatan štetan učinak na tržišno natjecanje na silaznom tržištu.

60.

Konkretno, subjekt nastao koncentracijom ne bi mogao uskraćivati pristup korisnicima jer stranke nisu najvažniji korisnici dobavljačâ tarnih materijala na tržištu originalne opreme (općenito je najvažniji korisnik Knorr-Bremse s udjelom od približno [70–80] % na silaznom tržištu). Osim toga, do 95 % tarnih materijala prodaje se na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu, a ne na tržištu originalne opreme. Budući da se čini da prodaja na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu ne ovisi posve o prodaji na tržištu originalne opreme, dobavljači subjekta nastalog koncentracijom, kao što je Federal Mogul, mogu i dalje prodavati na onom poslijeprodajnom tržištu koje čini veliku većinu ukupnog tržišta. Kad je riječ o organskim materijalima, nabava iz dvaju izvora isto je tako češća i jednostavnija nego za sinterirane materijale. Stoga korisnici mogu nabavom iz dvaju izvora neutralizirati svaku strategiju uskraćivanja isporuke.

61.

Komisija je nadalje zaključila da subjekt nastao koncentracijom ne bi imao poticaj za uskraćivanje pristupa korisnicima jer vjerojatno ne bi mogao ostvariti znatnu korist od takvog ponašanja na uzlaznim (zbog snažnog položaja poduzetnika Federal Mogul i prisutnosti drugih dobavljača organskih tarnih materijala) ili silaznim tržištima (zbog, među ostalim, snažnog položaja poduzetnika Knorr-Bremse).

Kočni diskovi

62.

Djelatnosti stranaka preklapaju se u području opskrbe kočnim diskovima na nezavisnom poslijeprodajnom tržištu u EGP-u. Unatoč tomu, Komisija je zaključila da zbog tog preklapanja ne dolazi do bitnog ograničavanja učinkovitog tržišnog natjecanja.

63.

Konkretno, zajednički tržišni udjel stranaka i dalje je skroman ([30–40] %), a nekoliko alternativnih konkurenata, kao što su Ibre i Kovis, i dalje će biti prisutni na tržištu. Većina željezničkih prijevoznika isto je tako navela da će nakon provedbe transakcije i dalje imati odgovarajuće alternativne dobavljače.

VIII.   OBVEZE

a.   Opis konačnih obveza

64.

Kako bi se uklonila prethodno navedena zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja na tržištima za sinterirane tarne pločice i blokove/papuče u EGP-u, podnositelj prijave dostavio je konačne obveze 16. kolovoza 2016. Konačne obveze uključivale su izmjene kako bi se u obzir uzeli rezultati ispitivanja tržišta koje je Komisija provela u pogledu prvih obveza.

65.

U konačnim obvezama podnositelj prijave predlaže prodaju cijelog poduzeća poduzetnika Faiveley za tarne materijale, Faiveley Transport Gennevilliers („FTG”), prikladnom kupcu („poduzeće za prodaju”). FTG je bivše poduzeće Carbon Lorraine koje je Faiveley kupio 2008.

66.

Poduzeće za prodaju uključivat će svu materijalnu i nematerijalnu imovinu FTG-a i sve njegovo osoblje. Prodajni odnosi koji se trenutačno vode u okviru drugih društava kćeri poduzetnika Faiveley prenijet će se na FTG, a subjekt nastao koncentracijom u prijelaznom će razdoblju poduzeću za prodaju upućivati zahtjeve korisnikâ u pogledu tarnih materijala koje trenutačno proizvodi FTG. Subjekt nastao koncentracijom osim toga će poduzeću za prodaju dati u podugovor dio obujma za opskrbu kočnim pločicama za TGV koje Wabtec dobavlja SNCF-u otkad je nedavno bio uspješni ponuditelj u okviru natječaja u kojem je sudjelovao i Faiveley (ovisno o suglasnosti SNCF-a).

67.

Podnositelj prijave dodatno se obvezuje osigurati: i. da će kupac, prema vlastitom odabiru, moći kupiti dug FTG-a unutar grupe po određenoj najvišoj cijeni; ii. da će kupoprodajni ugovor uključivati program poticaja kako bi se kupca potaklo na ulaganja u poduzeće za prodaju; te iii. da će kupac moći prodavati na međunarodnoj razini korisnicima u željezničkoj industriji.

b.   Procjena konačnih obveza

68.

Komisija je zaključila da su konačne obveze odgovarajuće i prikladne za uklanjanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja koju je utvrdila Komisija. Konkretno, tim će se obvezama ukloniti sva preklapanja među strankama u opskrbi sinteriranim kočnim pločicama i blokovima/papučama.

69.

Konačne obveze uključuju odgovarajuće mjere kako bi se u obzir uzele povratne informacije primljene u okviru tržišnog ispitivanja prvih obveza. Konkretno, uključene su mjere kako bi se i. ojačala struktura kapitala poduzeća za prodaju prijenosom ukupnog trenutačnog duga FTG-a unutar grupe prema poduzetniku Faiveley na kupca po povoljnim uvjetima, ii. ispravno potaklo kupca da ulaže u poduzeće za prodaju te iii. odredio zahtjev da poduzeće za prodaju kupi netko tko će imati odgovarajući pristup korisnicima u željezničkoj industriji na međunarodnoj razini.

70.

Naposljetku, Komisija je napomenula da je poduzeće za prodaju bilo održivi konkurent na tržištu sinteriranih tarnih materijala prije vertikalne integracije s poduzetnikom Faiveley. Stoga je Komisija smatrala da poduzeće za prodaju može biti održivo samostalno poduzeće bez vertikalne integracije te da će nakon transakcije i dalje stvarati istu razinu konkurentskog pritiska na tržištu sinteriranih tarnih materijala.

71.

Komisija je u nacrtu svoje odluke stoga donijela zaključak da transakcija, kako je izmijenjena konačnim obvezama koje je podnio podnositelj prijave, neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje u odnosu na proizvodnju sinteriranih kočnih pločica ili blokova/papuča i opskrbu njima.

IX.   ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG

72.

U nacrtu se zaključuje da, pod uvjetom da se potpuno poštuju konačne obveze, predložena koncentracija ne bi bitno ograničila učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili na njegovu znatnom dijelu. Stoga bi se koncentracija trebala ocijeniti spojivom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

(2)  Promet izračunan u skladu s člankom 5. Uredbe o koncentracijama i Pročišćenom obavijesti Komisije o nadležnosti (SL C 95, 16.4.2008., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 802/2004 od 7. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 133, 30.4.2004., str. 1.).

(4)  Uz tržišta opisana u ovom odjeljku djelatnosti stranaka preklapaju se i u sektorima i. vrata za vlakove, ii. brojila energije te iii. uređaja za registraciju događaja. Međutim, zajednički tržišni udjeli stranaka u sektorima vrata za vlakove i brojila energije u EGP-u ostat će manji od 20 %, što znači da neće utjecati na tržišta. Kad je riječ o uređajima za registraciju događaja, zajednički tržišni udjel stranaka u skladu s jednom mogućom definicijom tržišta dosegnut će [20–30] %, ali će povećanje tržišnog udjela ostati na samo [0–5] postotnih bodova. Stoga se u ovoj obavijesti više neće raspravljati o tim tržištima.

(5)  M.7538 – Knorr-Bremse/Vossloh, točka 36.

(6)  M.7538 – Knorr-Bremse/Vossloh, točka 48. To je pitanje u konačnici ostavljeno otvorenim u odluci.

(7)  Diskovna kočnica sastoji se od kočnog diska i jedinice kočionih kliješta, koja obično obuhvaća kočni cilindar, kočno polužje i regulator napetosti. Diskovna kočnica uzrokuje kočenje pritiskom tarnog materijala (koji se naziva „kočna pločica”) na kočni disk koji je postavljen ili na osovinu okretnog postolja ili na kotač.

(8)  Ovojna kočnica obično se sastoji od kočnog cilindra, kočnog polužja, regulatora napetosti i nosača kočne papuče. Ovojna kočnica uzrokuje kočenje pritiskom tarnog materijala (poznatog kao „kočna papuča” ili „kočni blok”) izravno na površinu ovoja kotača.

(9)  U nekim primjenama, kao što je obično slučaj u podzemnim vlakovima, mogu se upotrijebiti različita tehnička rješenja, na primjer stopice kolektora za treću tračnicu. Transakcija se odnosi samo na pantografe u kontaktnoj mreži.

(10)  Prije se često upotrebljavalo i lijevano željezo, ali ono se zamjenjuje sinteriranim i organskim materijalima zbog, na primjer, propisa u pogledu buke.

(11)  Wabtec nudi kontrolne uređaje za elektroničke kočnice izvan EGP-a, na primjer u SAD-u. Međutim, regulatorni zahtjevi i očekivanja korisnika znatno su drukčiji i stroži u EGP-u.


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/75


Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka održanog 8. siječnja 2018. o nacrtu odluke u vezi s Predmetom M.8306 – Qualcomm/NXP Semiconductors

Izvjestitelj: Slovačka

(2018/C 113/08)

Koncentracija

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena transakcija čini koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (1).

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena transakcija ima dimenziju EU-a u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe o koncentracijama.

Definicija tržišta

3.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijinim definicijama relevantnih proizvodnih i zemljopisnih tržišta u nacrtu Odluke.

4.

Konkretno, savjetodavni odbor slaže se da bi trebalo razlikovati sljedeća proizvodna tržišta:

(a)

tržište za sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE (sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas s višestrukim načinima rada koji su u skladu s celularnim normama za LTE, UMTS i GSM, osim normi za bežičnu povezivost), čipove BC s jednim načinom rada (koji su u skladu sa samo jednom celularnom normom) i sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas iz vlastite proizvodnje;

(b)

tržište za čipove NFC;

(c)

tržište za čipove SE;

(d)

tržište za kombinirane izvedbe NFC/SE;

(e)

tržište za tehnologije usluga prijevoza;

(f)

tržište za standardne osnovne patente („SOP”);

(g)

tržište za nestandardne osnovne patente.

Ocjena tržišnog natjecanja

5.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijinom ocjenom da bi strategija spojenog subjekta kojom bi povećao naknade za licenciranje tehnologije MIFARE ili potpuno obustavio davanje licencije za MIFARE konkurentima, zajedno s mješovitom vezanom prodajom sklopova čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE, čipova NFC i čipova u kojima se koristi tehnologija MIFARE, rezultirala isključivanjem konkurencije iz tržišta za sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas, čipove NFC i čipove SE, te da se stoga tom transakcijom znatno ograničava učinkovito tržišno natjecanje na tržištima za sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE, čipove NFC i čipove SE.

6.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijinom ocjenom da bi strategija spojenog subjekta kojom bi narušio interoperabilnost pojačala isključujuće učinke uzrokovane povećanjem naknada za licenciranje tehnologije MIFARE ili potpunom obustavom davanja licencije za MIFARE konkurentima, zajedno s mješovitom vezanom prodajom sklopova čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE, čipova NFC i čipova u kojima se koristi tehnologija MIFARE.

7.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijinom ocjenom da će spojeni subjekt vjerojatno iskoristiti kombinirani portfelj prava intelektualnog vlasništva nad NFC-om kako bi nametnuo neproporcionalno visoke stope naknada za licenciranje patenata NFC-a koji su u vlasništvu spojenog subjekta u odnosu na ukupne naknade za licenciranje koje su stranke mogle ostvariti za relevantne patente u slučaju da nije bilo transakcije. Stoga će se transakcijom znatno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na relevantnim tehnološkim tržištima.

Pravni lijek

8.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da se konačnim obvezama čije je preuzimanje podnositelj prijave ponudio 12. prosinca 2017. uklanja znatno ograničenje učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištima za sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE, čipove NFC i čipove SE.

9.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da se konačnim obvezama čije je preuzimanje podnositelj prijave ponudio 12. prosinca 2017. uklanja znatno ograničenje učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištima za patente NFC-a.

10.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da se prijavljena transakcija stoga mora proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/77


Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

Qualcomm/NXP Semiconductors

(M.8306)

(2018/C 113/09)

1.

Komisija je 28. travnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije kojom bi poduzetnik Qualcomm Incorporated, preko svojeg društva kćeri Qualcomm River Holdings B.V. (zajedno „Qualcomm”) kupnjom udjela stekao, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (2) („Uredba o koncentracijama”), kontrolu nad cijelim poduzetnikom NXP Semiconductors N.V. („NXP”) („predložena transakcija”). Qualcomm i NXP dalje u tekstu nazivaju se „stranke”.

2.

Komisija je 9. lipnja 2017. donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama. U toj je odluci Komisija navela da predložena transakcija spada u područje primjene Uredbe o koncentracijama i da je potaknula ozbiljne sumnje u pogledu svoje sukladnosti s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u.

3.

Qualcomm je 28. lipnja 2017. podnio pisane primjedbe o odluci o pokretanju postupka.

4.

Tijekom II. faze ispitivanja Komisija je na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe o koncentracijama strankama poslala nekoliko zahtjeva za dostavljanje podataka. Komisija je 28. lipnja 2017. na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe o koncentracijama donijela odluku kojom primorava Qualcomm da dostavi određene podatke koje je Komisija zatražila 14. lipnja 2017. u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama, a koje je Qualcomm propustio dostaviti u roku koji je odredila Komisija. Također, tom je odlukom rok iz članka 10. stavka 3. Uredbe o koncentracijama suspendiran do kraja dana u kojem će Komisija primiti tražene podatke. Suspenzija roka prestala je 16. kolovoza 2017. nakon što je Qualcomm Komisiji dostavio tražene podatke.

5.

Komisija je 5. rujna 2017. donijela drugu odluku na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe o koncentracijama kojom primorava Qualcomm da dostavi podatke koje je Komisija zatražila 14. lipnja 2017. u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama, a koje je Qualcomm propustio dostaviti u roku koji je odredila Komisija. Također, tom je odlukom rok iz članka 10. stavka 3. Uredbe o koncentracijama suspendiran od 17. kolovoza 2017. do kraja dana u kojem će Komisija primiti tražene podatke.

6.

Komisija je 4. listopada 2017. donijela treću odluku na temelju članka 11. stavka 3. i članka 15. Uredbe o koncentracijama kojom primorava Qualcomm da dostavi određene podatke i dokumente kao odgovor na njezin zahtjev za podacima od 14. lipnja 2017., koji i dalje nisu bili dostavljeni Komisiji, te određuje plaćanje periodične novčane kazne u slučaju da Qualcomm ne dostavi tražene podatke u propisanom roku. Qualcomm je 17. studenoga 2017. dovršio svoj odgovor na Komisijin zahtjev za dostavljanje podataka od 14. lipnja 2017. te je na kraju tog dana istekla suspenzija roka.

7.

Qualcomm je 5. listopada 2017. dostavio prvi skup predloženih obveza. Komisija je 6. listopada 2017. pokrenula ispitivanje predloženih obveza na tržištu. Na temelju povratnih informacija iz Komisijina ispitivanja tržišta u pogledu tog paketa Qualcomm je 10. studenoga 2017. službeno dostavio revidirane obveze („Konačne obveze”). Qualcomm je 15. studenoga 2017, 12. prosinca 2017. i 18. prosinca 2017. dostavio neznatno revidirane verzije Konačnih obveza.

8.

U ovom postupku nije bilo nijednog zahtjeva za saslušanje kao zainteresirane treće osobe.

9.

Komisija nije izdala obavijest o utvrđenim činjenicama u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 802/2004 (3). Nije bilo službene usmene rasprave u skladu s člankom 14. te Uredbe.

10.

U nacrtu odluke predložena transakcija ocjenjuje se spojivom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u, uz uvjet da Qualcomm ispuni određene uvjete i obveze.

11.

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam razmatraju li se u nacrtu odluke samo činjenice o kojima su se stranke mogle očitovati. Došao sam do potvrdnog zaključka.

12.

Općenito smatram da je tijekom ovog postupka bilo zajamčeno djelotvorno ostvarenje postupovnih prava.

Bruxelles, 10. siječnja 2018.

Joos STRAGIER


(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja, SL L 275, 20.10.2011., str. 29. („Odluka 2011/695/EU”).

(2)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 802/2004 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 133, 30.4.2004., str. 1.; ispravak SL L 172, 6.5.2004., str. 9.).


27.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 113/79


Sažetak Odluke Komisije

od 18. siječnja 2018.

o proglašenju koncentracije usklađenom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u (predmet M.8306 – Qualcomm/NXP Semiconductors)

(2018/C 113/10)

I.   POSTUPAK

1.

Komisija je 28. travnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 („Uredba o koncentracijama”) kojom bi poduzetnik Qualcomm Incorporated (Sjedinjene Američke Države) preko društva kćeri Qualcomm River Holdings B.V. (Nizozemska), koje je u njegovu neizravnom stopostotnom vlasništvu, (pod zajedničkim nazivom „Qualcomm” ili „podnositelj prijave”) kupnjom udjela („transakcija”) stekao, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kontrolu nad poduzetnikom NXP Semiconductors N.V. („NXP”, Nizozemska). Qualcomm i NXP zajednički se nazivaju „stranke”.

2.

Na temelju rezultata 1. faze istraživanja tržišta Komisija je izrazila ozbiljnu sumnju u pogledu usklađenosti transakcije s unutarnjim tržištem i 9. lipnja 2017. donijela je odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama. Podnositelj prijave podnio je 28. lipnja 2017. svoje pisane primjedbe na odluku donesenu u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c).

3.

Komisija je 28. lipnja 2017. donijela odluku u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama kojom obvezuje podnositelja prijave na dostavu informacija koje je zatražila 14. lipnja 2017. s pomoću zahtjeva za dostavu informacija br. 18 (RFI 18) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama, a koje podnositelj prijave nije dostavio u roku koji je odredila Komisija. Tom je odlukom obustavljen i rok do kraja dana u kojem Komisija zaprimi tražene podatke, utvrđen u članku 10. stavku 3. Uredbe o koncentracijama. Podnositelj zahtjeva dostavio je 16. kolovoza 2017. odgovor na RFI 18 te je obustava roka istekla na kraju tog dana.

4.

Komisija je 5. rujna 2017. donijela odluku u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama kojom obvezuje podnositelja prijave na dostavu informacija koje je zatražila 14. lipnja 2017. s pomoću zahtjeva za dostavu informacija br. 20 (RFI 20) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama, a koje podnositelj prijave nije dostavio u roku koji je odredila Komisija. Tom je odlukom obustavljen i rok iz članka 10. stavka 3. Uredbe o koncentracijama od 17. kolovoza 2017. do kraja dana u kojem Komisija zaprimi tražene podatke. Komisija je 4. listopada 2017. donijela odluku u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 15. Uredbe o koncentracijama kojom obvezuje podnositelja prijave na dostavu određenih informacija i dokumenata koji još nisu bili dostavljeni Komisiji u odgovoru na RFI 20 te propisuje plaćanje periodične novčane kazne u slučaju da podnositelj prijave ne dostavi tražene informacije u propisanom roku. Podnositelj prijave 17. studenoga 2017 dovršio je svoj odgovor na RFI 20 i obustava roka istekla je na kraju tog dana.

5.

Podnositelj prijave predložio je 5. listopada 2017 formalne obveze u svrhu otklanjanja nalaza Komisije da bi transakcija uzrokovala značajno narušavanje učinkovitog tržišnog natjecanja. Komisija je 6. listopada 2017. pokrenula ispitivanje obveza na tržištu. Uzevši u obzir komentare Komisije i povratne informacije iz ispitivanja tržišta podnositelj prijave dostavio je konačni skup obveza 10. studenoga 2017. (1)

6.

Savjetodavni odbor raspravljao je o nacrtu ove Odluke 8. siječnja 2018. i donio pozitivno mišljenje (2).

II.   STRANKE I KONCENTRACIJA

7.

Qualcomm djeluje u području razvoja i prodaje integriranih krugova i operacijskih sustava. Qualcomm razvija i dobavlja integrirane krugove za mobilne uređaje, osobito sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas. Upravlja i programom za licenciranje intelektualnog vlasništva. Portfelj intelektualnog vlasništva Qualcomma uključuje standardne osnovne patente (standard essential patents, „SEP”) povezane s mobilnom tehnologijom.

8.

NXP djeluje u području proizvodnje i prodaje poluvodiča, posebno integriranih krugova i pojedinačnih (odvojenih) poluvodiča. NXP prodaje uređaje mješovitog signala visoke učinkovitosti koji uključuju poluvodiče posebne namjene i sistemska rješenja.

9.

Qualcomm je 27. listopada 2016. potpisao ugovor o kupoprodaji s poduzetnikom NXP u skladu s kojim će Qualcomm provesti javnu ponudu za preuzimanje svih izdanih i dostupnih dionica poduzetnika NXP i time steći isključivu kontrolu nad poduzetnikom NXP. Transakcija stoga čini koncentraciju u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe o koncentracijama.

III.   ZNAČENJE ZA UNIJU

10.

Kombinirani ukupni promet predmetnih poduzetnika na svjetskom tržištu premašuje 5 milijardi EUR. Svaki od njih ima promet u Uniji koji premašuje 250 milijuna EUR, ali oni ne ostvaruju više od dvije trećine svojeg ukupnog prometa u Uniji unutar jedne države članice. Prijavljena operacija stoga je značajna za Uniju.

IV.   RELEVANTNA TRŽIŠTA

11.

Transakcija se odnosi na poluvodiče za mobilne uređaje, poluvodiče za primjenu u automobilima i poluvodiče za primjenu u području interneta stvari.

12.

Transakcija izaziva zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja u vezi s poluvodičima za mobilne uređaje, konkretno u vezi sa sklopovima čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas, tehnologijom komunikacije bliskog polja (Near Field Communication, „NFC”) i sigurnog elementa (Secure Element, „SE”), tehnologijom usluga prijevoza i intelektualnim vlasništvom povezanim s tehnologijom NFC.

(a)   Sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas

13.

Mobilni se uređaji u pružanju mobilne povezanosti oslanjaju na procesor osnovnog pojasa, koji omogućuje spajanje mobilnih uređaja na mobilne telekomunikacijske mreže. Procesor ili modem osnovnog pojasa spaja se s integriranim krugom RFID i regulatorom napona i ta tri elementa zajedno čine sklop čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas. Sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas prodaju se samostalno ili u kombinaciji s aplikacijskim procesorom („integrirani sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas”), koji pokreće operacijski sustav i aplikacije mobilnih uređaja. Sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas primjenjuju jedan standard ili više standarda mobilne telekomunikacije i sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas kasnijih generacija često su kompatibilni s ranijim standardima (imaju više načina rada).

14.

Komisija smatra da relevantno tržište proizvoda uključuje samostalne i integrirane sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas, segmentirane prema standardu mobilne telekomunikacije (LTE, UMTS, CDMA, GSM). Konkretno, sklopovi čipova usklađenih s drugim mobilnim i nemobilnim komunikacijskim tehnologijama ne ograničavaju sklopove čipova usklađene s LTE-om. Uz to, sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE s jednim načinom rada nisu prepreka sklopovima čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE s više načina rada koji su usklađeni i sa standardima UMTS i GSM. Iz relevantnog tržišta proizvoda isključena je proizvodnja za vlastite potrebe koja vjerojatno neće djelotvorno ograničiti natjecanje na tržištu.

15.

Zemljopisno tržište za sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas vjerojatno je cijeli svijet.

(b)   NFC/SE tehnologija

Čipovi NFC

16.

Čipovi NFC su radiočipovi koji podržavaju bežični standard povezanosti kratkog dometa NFC, koji proizvođači izvorne opreme (Original Equipment Manufacturers, „OEM”) smatraju podobnim za niz upotreba, uključujući mobilna plaćanja i mobilnu naplata karata/sakupljanje naknada.

17.

Komisija smatra da relevantno tržište proizvoda uključuje čipove NFC (i njihovu temeljnu tehnologiju), koje ne ograničuju druge tehnologije kao što su sustav Bluetooth niske razine energije (Bluetooth Low Energy, „BTLE”), kodovi brzog odaziva (Quick Response, „QR”) i magnetski sigurni prijenos (Magnetic Secure Transaction, „MST”). Relevantno tržište proizvoda ne uključuje ograničenu proizvodnju.

18.

Zemljopisno tržište za NFC čipove vjerojatno je cijeli svijet.

Čipovi SE

19.

U svrhu osiguranja komunikacije na temelju NFC-a čipovi NFC mogu se povezati s različitim tehnologijama, posebno čipovima SE, na kojima su onemogućene preinake i kojima se jamči da su pohranjeni i preneseni podaci zaštićeni dodatnom hardverskom razinom zaštite. SE mikrokontroler sadržava sigurni operacijski sustav („SE OS”). U NFC sustavu zaštićenom SE tehnologijom nalaze se tri pojedinačna elementa: i. NFC kontroler/čip, ii. SE i iii. SE OS.

20.

Komisija smatra da, iako se SE (uključujući SE OS) razlikuje od drugih tehnologija, posebno tehnologija Host Card Emulation („HCE”) i Trusted Execution Environment („TEE”), pitanje treba li proširiti relevantno tržište proizvoda na druge tehnologije osim SE-a još uvijek nije riješeno. Procjena tržišnog natjecanja provedena je na potencijalnom tržištu proizvoda ugrađenih SE-a (uključujući SE OS), na kojem NXP ima najveću tržišnu snagu.

21.

Zemljopisno tržište za čipove SE vjerojatno je cijeli svijet.

Kombinirana NFC/SE rješenja

22.

OEM-i mobilnih uređaja imaju različite strategije nabave s obzirom na NFC rješenja. Ako se odluče za NFC rješenje osigurano SE-om, mogu kupiti samostalne komponente ili kombinirano NFC/SE rješenje. OEM-i uređaja većinom se odlučuju za kombinirano rješenje, za koje postoji izrazita potražnja.

23.

Komisija smatra da kombinirano NFC/SE rješenje čini posebno tržište proizvoda, odvojeno od tržišta za samostalne NFC čipove i SE čipove (uključujući SE OS).

24.

Zemljopisno tržište za kombinirana NFC/SE rješenja vjerojatno je cijeli svijet.

(c)   Tehnologija usluga prijevoza

25.

Komisija smatra da su tehnologije usluga prijevoza posebno tržište proizvoda, koje ne uključuje samo NXP-ovu platformu za beskontaktnu sigurnosnu tehnologiju MIFARE nego i druge tehnologije kao što su Calypso, FeliCa i CIPURSE. Sve te tehnologije mogu se instalirati na mobilnim uređajima u svrhu omogućivanja mobilne naplate uz pomoć NFC-a.

26.

Komisija smatra da je tržište za tehnologije usluga prijevoza vjerojatno cijeli svijet.

(d)   Intelektualno vlasništvo

27.

SEP-ovi su patenti koji obuhvaćaju tehnologije na koje upućuje norma i čiju upotrebu korisnici koji primjenjuju normu obično ne mogu izbjeći kod proizvoda koji su usklađeni s normom. Suprotno tomu, patenti koji nisu bitni za normu često se mogu zaobići u dizajniranju pri proizvodnji proizvoda usklađenog s normom.

28.

Komisija smatra da bi se, u skladu s njezinom prethodnom praksom odlučivanja, svaki SEP povezan s mobilnom i NFC tehnologijom trebao smatrati zasebnim tržištem. Komisija smatra i da se intelektualno vlasništvo patenata koji nisu bitni za normu povezano s NFC tehnologijom može smatrati posebnim tržištem proizvoda u odnosu na intelektualno vlasništvo patenata koji nisu bitni za normu povezano s drugim tehnologijama. Točna definicija tržišta proizvoda za intelektualno vlasništvo patenata koji nisu bitni za normu za NFC tehnologiju još nije utvrđena.

29.

Komisija smatra da tržište za licenciranje SEP-ova obuhvaća barem područje EGP-a. Isto tako, tržište za licenciranje intelektualnog vlasništva patenata koji nisu bitni za normu za svrhe NFC tehnologije vjerojatno obuhvaća barem područje EGP-a, ali točna definicija još nije utvrđena.

(e)   Druga relevantna tržišta

30.

Komisija je utvrdila postojanje i drugih relevantnih tržišta, ali smatra da transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu tih tržišta.

31.

U području poluvodiča za automobile i internet stvari, Komisija je procijenila moguću segmentaciju tržišta prema i. vrsti poluvodiča i ii. području primjene/krajnje upotrebe. U području automobila, Komisija je utvrdila postojanje tržišta za poluvodiče sustava za informiranje i zabavu te za poluvodiče sustava za sigurnost automobila, ali nije utvrdila točnu definiciju tržišta proizvoda. U području interneta stvari, Komisija je dodatno istražila moguću segmentaciju prema vrsti poluvodiča (uključujući tržište čipova za Bluetooth povezivost koji se primjenjuju u području interneta stvari) i prema krajnjoj upotrebi, ali nije utvrdila točnu definiciju tržišta proizvoda.

32.

Komisija smatra da je zemljopisno tržište za takve poluvodiče vjerojatno cijeli svijet.

33.

U području mobilnih uređaja, Komisija je utvrdila i postojanje tržišta za mobilna audio rješenja, konkretno za čipove pametnih pojačivača i softver za povećanje kvalitete zvuka.

34.

Komisija smatra da je zemljopisno tržište za čipove pametnih pojačivača vjerojatno cijeli svijet. U pogledu softvera za povećanje kvalitete zvuka, točna definicija zemljopisnog tržišta nije utvrđena.

V.   PROCJENA TRŽIŠNOG NATJECANJA – HORIZONTALNI NEKOORDINIRANI UČINCI

(a)   Poluvodiči za primjenu u automobilima

35.

Qualcomm i NXP djeluju u proizvodnji i dobavi poluvodiča za primjene u automobilima. Transakcija utječe na tržišta samo u pogledu sljedeće segmentacije prema području primjene: i. mikroprocesori sustava za informiranje i zabavu; ii. radio/audio čipovi sustava za informiranje i zabavu; iii. čipovi za povezivanje sustava za informiranje i zabavu i iv. čipovi za automobile koji se temelje na nemobilnoj tehnologiji Vehicle-to-Everything („V2X”).

36.

Komisija zaključuje da transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu natjecanja na tim tržištima (i potencijalnim manjim segmentacijama) iz razloga navedenih u nastavku.

i.   Mikroprocesori sustava za informiranje i zabavu

37.

i. Tržišni udio Qualcomma smanjuje se, a povećanje koje je uzrokovala transakcija neznatno je (približno [0 – 5] %); ii. niz uspostavljenih konkurenata i dalje će biti aktivan na tržištu; iii. očekuje se ulazak novih sudionika na tržište; iv. stranke nisu bliski konkurenti; v. većina sudionika istraživanja tržišta ne smatra da će transakcija utjecati na tržište.

ii.   Radio/audio čipovi sustava za informiranje i zabavu

38.

i. Iako je zajednički tržišni udio stranaka [60 – 70] %, povećanje koje je uzrokovala transakcija minimalno je (približno [0 – 5] %); ii. drugi uspostavljeni sudionici i dalje će biti aktivni na tržištu; iii. stranke nisu bliski konkurenti; iv. gotovo svi sudionici istraživanja tržišta smatraju da transakcija neće utjecati na tržište.

iii.   Čipovi za povezivanje sustava za informiranje i zabavu

39.

i. Zajednički tržišni udio stranaka iznosio bi [20 – 30] %, ali tržišni udio NXP-a neznatan je (približno [0 – 5] %); ii. drugi konkurenti i dalje će biti aktivni na tržištu; iii. stranke nisu bliski konkurenti; iv. većina sudionika istraživanja tržišta smatra da transakcija neće utjecati na tržište.

iv.   Čipovi za automobile koji se temelje na nemobilnoj V2X tehnologiji

40.

i. Stranke nisu najbliskiji konkurenti. Iako su i Qualcomm i NXP aktivni u tom segmentu, usmjereni su na različite vrste V2X tehnologije (Qualcomm je većinom usmjeren na mobilnu V2X tehnologiju, a NXP pruža samo nemobilnu V2X tehnologiju); ii. alternativne mogućnosti i dalje bi bile dostupne; iii. zapreke pri ulasku na tržište za razvoj nemobilne V2X tehnologije nisu značajne i drugi dobavljači, posebno drugi automobilski dobavljači Wi-Fi čipova, mogu ući na tržište u nadolazećim godinama.

41.

Komisija zaključuje da nakon transakcije Qualcomm neće imati poticaj za podupiranje razvoja mobilnih V2X čipova i odgađanje uvođenja nemobilnih V2X čipova iz sljedećih razloga: i. to bi pogodovalo konkurentima aktivnim u nemobilnom segmentu; ii. obje stranke predviđaju da se te dvije tehnologije mogu istovremeno primjenjivati; iii. u spisu nema dokaza da će Qualcomm odlučiti prekinuti opskrbu nemobilnim V2X čipovima.

(b)   Poluvodiči za primjenu u području interneta stvari

42.

Kad je riječ o segmentaciji prema vrsti poluvodiča za primjenu u području interneta stvari, transakcija ima horizontalan učinak na jedno tržište: tržište čipova za Bluetooth povezivost.

43.

Komisija zaključuje da transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja iz sljedećih razloga: i. tržišni udio Qualcomma smanjuje se, a povećanje koje je uzrokovala transakcija neznatno je (manje od 0 – 5 %); ii. drugi konkurenti i dalje će biti aktivni na tržištu. Uz to, konkurenti će i dalje biti aktivni i na potencijalnom užem tržištu za BTLE čipove.

(c)   Mobilni audio uređaji

i.   Softver za povećanje kvalitete zvuka

44.

Transakcija ima horizontalan učinak na tržište za softver za povećanje kvalitete zvuka.

45.

Komisija zaključuje da transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja iz sljedećih razloga: i. drugi konkurenti i dalje će biti aktivni na tržištu; ii. proizvodi NXP-a ne smatraju se boljima od proizvoda njegovih konkurenata; iii. zapreke pri ulasku na tržište nisu velike; iv. većina sudionika istraživanja tržišta smatra da transakcija neće utjecati na tržište.

ii.   Pametni pojačivači

46.

Transakcija ima horizontalan učinak na tržište za čipove pametnih pojačivača.

47.

Komisija zaključuje da transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja iz sljedećih razloga: i. povećanje koje je uzrokovala transakcija minimalno je; ii. drugi konkurenti i dalje će biti aktivni na tržištu; iii. proizvodi NXP-a ne smatraju se boljima od proizvoda njegovih konkurenata; iv. većina sudionika istraživanja tržišta smatra da transakcija neće utjecati na tržište.

VI.   PROCJENA TRŽIŠNOG NATJECANJA – KONGLOMERATNI NEKOORDINIRANI UČINCI

(a)   Tržišna snaga

i.   Sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE

48.

Komisija zaključuje da Qualcomm ima dominantan položaj na tržištu za sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE iz razloga navedenih u nastavku.

49.

Tržišni udio poduzetnika Qualcomm iznosi [60 – 70] % (prema prihodima), a drugi najveći sudionik (MediaTek) ima više nego upola manji udio te je jedini konkurent s tržišnim udjelom većim od 5 %. Nadalje, ne postoje alternativni dobavljači sklopovi čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas koji bi bili sposobni ograničavati tržišnu snagu Qualcomma. Uz to, postoje zapreke pri ulasku i širenju, uključujući u pogledu: i. aktivnosti istraživanja i razvoja, ii. certificiranja i odnosa s OEM-ima i operatorima mobilnih mreža („MNO”) i iii. činjenice da je važno da dobavljači dobavljaju čipove koji podržavaju niz standarda.

ii.   NFC čipovi, SE čipovi i kombinirana NFC/SE rješenja

50.

Komisija smatra da NXP ima određenu količinu tržišne snage na tržištima za NFC čipove, SE čipove i kombinirana NFC/SE rješenja.

51.

Tržišni udio NXP-a posebno je velik uzimajući u obzir udio od NFC i SE čipova ([70 – 80] % odnosno [60 – 70] % prema prihodima). Međutim, podacima o velikim tržišnim udjelima NXP-a vjerojatno se precjenjuje njegova tržišna snaga jer je iscrpnom analizom utvrđeno da prodaja NXP-a ovisi o nekoliko velikih klijenata koji su odgovorni za veliki dio NXP-ove prodaje NFC i SE čipova prema obujmu. Stoga bi se, u slučaju da ti klijenti odluče nabavljati komponente od drugih dobavljača umjesto NXP-a (kombiniranjem dobavljača), tržišni udio NXP-a znatno smanjio.

52.

Istraživanjem tržišta pokazalo se da se rješenjima kombiniranja dobavljača vrši konkurentski pritisak na NXP, s obzirom na to da većina sudionika smatra ta rješenja dobrim alternativama za kombinirano rješenje NXP-a.

iii.   Tehnologije usluga prijevoza

53.

Komisija smatra da bi subjekt nastao koncentracijom imao dominantan položaj na tržištu tehnologija usluga prijevoza putem NXP-ove platforme MIFARE. MIFARE je najrelevantnija i najraširenija tehnologija za usluge prijevoza prema broju instaliranih i otpremljenih jedinica. Uz to, MIFARE je vrlo značajan za OEM-e uređaja i dobavljače NFC/SE čipova za mobilne usluge prijevoza, koje stranke, među ostalima, trenutačno uvode i razvijaju. Alternativne tehnologije usluga prijevoza, kao što su FeliCa i Calypso, nemaju istu prisutnost i važnost kao MIFARE.

iv.   Intelektualno vlasništvo

54.

Komisija smatra da u pogledu NFC tehnologije NXP i Qualcomm imaju tržišnu snagu uzimajući u obzir njihove SEP-e za NFC, s obzirom na to da korisnici koji primjenjuju normu u principu ne mogu dizajnom zaobići te patente te stoga potencijalni stjecatelji licencije ne mogu odabrati druge dobavljače.

(b)   Konglomeratni učinci u pogledu sklopova čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas Qualcomma te NFC i SE čipova NXP-a

i.   Mješovita skupna prodaja

55.

Komisija smatra da bi nakon transakcije Qualcomm imao sposobnost i poticaj za provođenje strategije mješovite skupne prodaje, koja bi uključivala njegove LTE radiočipove te NXP-ove NFC i SE proizvode (uključujući mješovitu skupnu prodaju s integracijom SE-a na radiočipovima). U kontekstu mješovite skupne prodaje, Qualcomm bi imao i sposobnost i poticaj za povećanje tantijema za MIFARE ili potpuno ukidanje licencije za MIFARE.

56.

Taj postupak mješovite skupne prodaje odvijao bi se u dva koraka. Prvo, subjekt nastao koncentracijom stavio bi u ponudu proizvode stranaka u obliku komercijalnog skupnog proizvoda po sniženoj cijeni u odnosu na zbroj cijena pojedinačnih komponenti. Skupni proizvod sastojao bi se od LTE radiočipa Qualcomma u kombinaciji s NFC/SE proizvodima NXP-a (s omogućenom platformom MIFARE) i cijena tog proizvoda bila bi niža od zbroja cijena pojedinačnih komponenti. Kao drugi korak, subjekt nastao koncentracijom tehnički bi integrirao NXP-ov SE s omogućenom platformom MIFARE na LTE radiočipu (platforma Snapdragon). Nakon te integracije, Qualcomm bi OEM-ima proizvoda ponudio skupni proizvod koji bi se sastojao od LTE radiočipa (na kojem je integriran SE s omogućenom platformom MIFARE) i NFC kontrolera te skup samostalnih komponenti, pri čemu bi se skupni proizvod prodavao po sniženoj cijeni u odnosu na zbroj cijena pojedinačnih komponenti.

57.

Uz to, subjekt nastao koncentracijom istodobno bi pogoršao uvjete pristupa platformi MIFARE za druge dobavljače NFC/SE sustava podizanjem cijene tantijema licencije ili potpunim ukidanjem licencije za MIFARE.

Sposobnost

58.

Elementi koji upućuju na sposobnost subjekta nastalog koncentracijom za takvo postupanje uključuju činjenicu da su predmetni proizvodi komplementarni i kupuje ih ista skupina klijenata. Subjekt nastao koncentracijom imao bi i sposobnost za povećanje tantijema ili ukidanje licencije za MIFARE nakon što postojeći ugovori o licenciji s trećim stranama isteknu. MIFARE je zaštićena tehnologija NXP-a, koju NXP nema nikakvu obvezu licencirati pod uvjetima FRAND ili je licencirati na bilo koji drugi način. Na tu sposobnost subjekta nastalog koncentracijom upućuju rezultati istraživanja tržišta i ona je vidljiva u internim dokumentima stranaka.

Poticaj

59.

Elementi koji upućuju na poticaj subjekta nastalog koncentracijom za takvo postupanje uključuju činjenicu da bi mješovita skupna prodaja vrlo vjerojatno bila profitabilna strategija za subjekta nastalog koncentracijom, čak i kratkoročno.

60.

Sudionici istraživanja tržišta potvrđuju poticaj subjekta nastalog koncentracijom za primjenjivanje takve mješovite skupne prodaje, pogoršanje uvjeta licenciranja platforme MIFARE i, u okviru drugog koraka, stavljanje u ponudu skupnog proizvoda koji bi se sastojao od integracije radiočipa i SE čipa. Poticaj subjekta nastalog koncentracijom za primjenu takve strategije vidljiv je i u internim dokumentima stranaka.

Vjerojatni učinci

61.

Sama strategija mješovite skupne prodaje povezana sa sklopovima čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE Qualcomma te NFC i SE proizvodima NXP-a (uključujući mješovitu skupnu prodaju s integracijom SE-a na radiočipovima) vjerojatno neće dovesti do sprječavanja tržišnog natjecanja u dovoljnoj mjeri u pogledu dobavljača radiočipova te NFC i SE čipova. OEM-ima proizvoda i dalje bi bile dostupne alternativne mogućnosti za te proizvode i konkurenti bi mogli reagirati na strategiju skupne prodaje subjekta nastalog koncentracijom.

62.

Međutim, podizanjem tantijema za platformu MIFARE konkurentnim dobavljačima NFC i SE sustava ili potpunim ukidanjem licencije za MIFARE promijenili bi se uvjeti tržišnog natjecanja. Takvim djelovanjem subjekt nastao koncentracijom vjerojatno bi: i. izravno povećao troškove konkurenata u segmentu za NFC/SE jer bi ključan ulazni faktor za te konkurente, tj. licencija za MIFARE, postao skuplji; ii. neizravno povećao troškove za konkurentne dobavljače radiočipova jer bi komplementarne komponente za te čipove, tj. samostalni NFC/SE čipovi, postale skuplje.

63.

Konkurenti subjekta nastalog koncentracijom ne bi mogli reagirati na djelovanje subjekta stavljanjem u ponudu skupnog proizvoda koji bi uključivao SE s omogućenom platformom MIFARE ili bi ga mogli ponuditi samo po neprivlačnim cijenama u odnosu na cijenu subjekta.

64.

Kao rezultat, profitabilnost konkurenata smanjila bi se i zbog toga bi se otežala njihova mogućnost ulaganja u daljnji razvoj tih proizvoda. S obzirom na intenzitet istraživanja i razvoja na tim tržištima, smanjeni poticaj za ulaganje u istraživanje i razvoj mogao bi oslabiti poslovni pritisak konkurenata na subjekt koji je nastao koncentracijom.

65.

Strategija povećanja tantijema za MIFARE subjekta nastalog koncentracijom ili potpuno ukidanje licencije za MIFARE za konkurente, u kombinaciji s učincima smanjenja interoperabilnosti, imali bi učinak sprječavanja tržišnog natjecanja konkurenata na tržištu sklopova čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas te NFC i SE čipova, koji ne bi mogli pravovremeno reagirati i prebroditi zapreke u pogledu dodatno ograničavajućih uvjeta za licenciranje platforme MIFARE.

ii.   Čista skupna prodaja i vezana prodaja

66.

Komisija smatra da bi subjekt nastao koncentracijom nakon transakcije imao sposobnost za primjenjivanje čiste skupne prodaje i komercijalne ili tehničke vezane prodaje sklopova čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE i NFC/SE čipova te za ukidanje dostupnosti tih komponenti kao samostalnih proizvoda.

67.

Unatoč sposobnosti (s obzirom, na primjer, na njegovu tržišnu snagu, važnost komplementarnih proizvoda, zajednički skup klijenata) za takvo djelovanje, subjekt nastao koncentracijom za njega ne bi imao poticaj. To je potvrđeno internim dokumentima stranaka.

68.

Čak i ako bi subjekt nastao koncentracijom djelovao na taj način, to vjerojatno ne bi dovelo do sprječavanja tržišnog natjecanja u dovoljnoj mjeri. OEM-i uređaja opskrbljuju se iz više izvora te bi djelovali na strateški način kao bi zadržali dostupne mogućnosti. OEM-i uređaja i dalje bi imali interes u očuvanju dostupnosti samostalnih komponenti umjesto da kupuju čiste skupne ili vezane proizvode subjekta nastalog koncentracijom. OEM-i uređaja mogli bi se oslanjati na interni proizvodni kapacitet, a samostalni konkurenti mogli bi primijeniti rješenje kombiniranja dobavljača.

iii.   Smanjenje interoperabilnosti

69.

Komisija smatra da bi subjekt nastao koncentracijom imao sposobnost i poticaj za primjenjivanje smanjenja interoperabilnosti sklopova čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE Qualcomma te NFC i SE čipova NXP-a sa samostalnim komponentama konkurentnih dobavljača. Takva strategija navela bi potrošače da izabiru proizvode subjekta nastalog koncentracijom umjesto proizvoda konkurentnih dobavljača. Tom strategijom pogoršali bi se učinci strategije subjekta nastalog koncentracijom u pogledu povećanja tantijema licencije ili ukidanja licencije za MIFARE provedene u kombinaciji s mješovitom skupnom prodajom.

Sposobnost

70.

Subjekt nastao koncentracijom ima sposobnost za namjernu rekonstrukciju sučelja na način kojim bi se pogoršala izvedba proizvoda trećih strana, ali i za zanemarivanje davanja informacija i podrške nužnih za osiguravanje interoperabilnosti.

Poticaj

71.

Kada bi subjekt nastao koncentracijom primijenio strategiju smanjenja interoperabilnosti, klijenti koji kupuju radiočipove Qualcomma bili bi manje skloni kupovanju NFC/SE rješenja drugih dobavljača. Zbog važnosti radiočipova u pogledu NFC/SE čipova, malo je vjerojatno da bi klijent u potpunosti odbio proizvod subjekta nastalog koncentracijom samo zbog mogućnosti kombiniranja s najdražim NFC/SE čipovima treće strane.

72.

Uzimajući u obzir da je pružanje informacija i podrške dobavljačima trećim stranama u pogledu interoperabilnosti skupo za subjekt nastao koncentracijom, on će vjerojatno smatrati da je ulaganje u podržavanje proizvoda trećih strana kako bi bili kompatibilni s njegovim sklopovima čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE i NFC/SE čipovima manje profitabilno u odnosu na situaciju prije koncentracije. Prije transakcije podnositelj prijave nije proizvodio NFC/SE čipove te je stoga imao mnogo jači poticaj za osiguravanje interoperabilnosti s NFC/SE čipovima trećih strana.

73.

I sudionici istraživanja tržišta potvrđuju da bi subjekt nastao koncentracijom imao takav poticaj.

Vjerojatni učinci

74.

Strategija subjekta nastalog koncentracijom u pogledu smanjenja interoperabilnosti vjerojatno bi pogoršala učinke sprječavanja tržišnog natjecanja uzrokovane povećanjem tantijema licencije za MIFARE (ili ukidanjem licencije za MIFARE) u kontekstu mješovite skupne prodaje.

75.

Ni dobavljači koji su treće strane ni OEM-i mobilnih uređaja ne bi se mogli boriti protiv strategije smanjenja interoperabilnosti subjekta nastalog koncentracijom. Takva strategija smanjila bi vrijednosti koju OEM-i mobilnih uređaja dobivaju od upotrebe više dobavljača te kao rezultat smanjila potražnju za predmetnim proizvodima. Sudionici istraživanja tržišta napominju i da bi ta strategija imala negativan učinak na konkurentnost drugih proizvođača komponenti te bi ih na kraju istisnula s tržišta.

(c)   Konglomeratni učinci povezani s licenciranjem intelektualnog vlasništva za NFC tehnologiju

76.

Stranke imaju značajna prava intelektualnog vlasništva, posebno u području NFC tehnologije. S obzirom na komplementarnu prirodu predmetne tehnologije, konglomeratni učinci mogu nastati zbog načina pregovaranja o licenciranju intelektualnog vlasništva s potencijalnim stjecateljima licencija. U vezi s time, Komisija zaključuje da će transakcija omogućiti subjektu nastalom koncentracijom da poveća iznos tantijema za licencije patenata u odnosu na niže iznose tantijema koje su stranke mogle primjenjivati odvojeno bez koncentracije.

i.   Prakse licenciranja prije koncentracije

77.

Prakse stranaka u pogledu licenciranja razlikuju se, osobito u pogledu razina vrijednosnog lanca na kojima dodjeljuju licencije patenata i područja primjene prava intelektualnog vlasništva koja su pridružena u prodaji komponenata koje dobavljaju za svoje klijente.

78.

NXP prodaje čipove svojim klijentima koji su OEM-i mobilnih uređaja sa svim pravima, što znači da se prodajom čipova iscrpljuju njegova prava intelektualnog vlasništva u pogledu patenata koji se odnose na čipove u odnosu na njegove klijente. NXP licencira i svoje NFC patente nekim konkurentnim proizvođačima komponenti i klijentima (uključujući OEM-e mobilnih uređaja).

79.

Qualcomm ne prodaje sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas OEM-ima uređaja sa svim pravima. Umjesto toga, Qualcomm od OEM-a koji žele kupiti njegove sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas zahtijeva da kupe licenciju za njegove mobilne SEP-e. Ta je praksa nazvana politikom „bez licencije nema čipa” (eng. no licence-no chip, „NLNC”) u sudskom postupku protiv Qualcomma koji je u tijeku u Sjedinjenim Američkim Državama.

80.

Qualcomm licencije prodaje samo klijentima, najviše OEM-ima uređaja, koji proizvode mobilne uređaje i kupuju sklopove čipova za osnovni radiofrekvencijski pojas od Qualcomma ili njegovih konkurenata (praksa koja se naziva „licenciranje na razini uređaja”).

81.

Qualcomm licencira svoje intelektualno vlasništvo na razini portfelja umjesto na razini pojedinačnih patenata. Od ranih 1990-ih standardni iznos tantijema koji Qualcomm zahtijeva ostao je stabilan. Stjecatelji licencije moraju plaćati tantijem bez obzira na to jesu li njihovi uređaji proizvedeni s radiočipom Qualcomma ili drugog dobavljača.

ii.   Konglomeratni učinci povezani s licenciranjem intelektualnog vlasništva za NFC tehnologiju

82.

Integracija NXP-ova intelektualnog vlasništva za NFC u portfelj Qualcomma omogućit će subjektu nastalom koncentracijom da združi patente za NFC obiju stranaka u jedan, jači NFC portfelj. Subjekt nastao koncentracijom stoga će imati najveći portfelj patenata za NFC na svjetskoj razini i postići „kritičnu masu” patenata za svrhe licenciranja. Time će se nerazmjerno poboljšati pregovaračka moć subjekta nastalog koncentracijom i omogućit će mu se da naplaćuje znatno veće tantijeme za patente za NFC nego što bi stranke trenutačno mogle zajedno naplaćivati za iste patente. Zbog Qualcommove značajne sposobnosti za parničenje pogoršat će se učinak povećanja tantijema transakcije.

83.

Nerazmjerno poboljšanje pregovaračkog položaja subjekta nastalog koncentracijom nanijet će štetu stjecateljima licencija bez obzira na to je li portfelj patenata za NFC subjekta licenciran odvojeno ili su stečeni patenti za NFC uključeni u Qualcommov širi portfelj licencija za patente.

iii.   Politika NLNC

84.

Prema određenim OEM-ima mobilnih uređaja, subjekt nastao koncentracijom mogao bi proširiti strategiju NLNC Qualcomma uvjetovanjem prodaje svih NFC ili SE proizvoda NXP-a klijentovom kupovinom licencije za bilo koje intelektualno vlasništvo Qualcomma i/ili uvjetovanjem prodaje svih NFC ili SE proizvoda NXP-a klijentovom kupovinom licencije za bilo koje NXP-ovo intelektualno vlasništvo za NFC. Uz to, u principu bi prodaja bilo kojih proizvoda Qualcomma mogla biti uvjetovana klijentovom kupovinom licencije za bilo koje NXP-ovo intelektualno vlasništvo za NFC.

85.

Komisija smatra da nije nužno zaključiti bi li subjekt nastao koncentracijom imao sposobnost ili poticaj za uključivanje NXP-ova intelektualnog vlasništva za NFC (uključujući SEP-e za NFC) u bilo kakvu strategiju NLNC. Uzimajući u obzir obveze koje je Qualcomm predložio Komisiji, subjekt nastao koncentracijom ne bi imao sposobnost navođenja trećih strana na kupovanje licencija za NXP-ovo intelektualno vlasništvo za NFC pod nepoštenim uvjetima.

86.

Uz to, kao što je to napomenuto, Qualcomm je opetovano Komisiji podnio obveze da će nakon koncentracije nastaviti: 1. prodavati NFC čipove sa svim pravima; 2. poštovati obveze povezane sa SEP-ima za NFC prema kojima ih se licencira pod uvjetima FRAND svim korisnicima koji primjenjuju normu, uključujući proizvođače NFC čipova.

87.

Kad je riječ o sposobnosti i poticaju subjekta nastalog koncentracijom za prodaju bilo kojih proizvoda NXP-a pod uvjetom da OEM-i mobilnih uređaja kupe licenciju za bilo koje intelektualno vlasništvo Qualcomma, Komisija smatra da, iako bi Qualcomm imao tu sposobnost, vjerojatno neće imati poticaj za takvo djelovanje. Uz to, čak i kada bi djelovao na takav način, vjerojatni učinci takvog djelovanja na tržišno natjecanje vjerojatno bi bili ograničeni.

(d)   Zaključak

88.

Komisija stoga zaključuje da prijavljena koncentracija znatno ograničava učinkovito natjecanje u odnosu na tržišta LTE radiočipova, NFC i SE čipova te intelektualnog vlasništva povezanog s NFC tehnologijom.

VII.   OBVEZE KOJE JE PREDLOŽIO PODNOSITELJ PRIJAVE

89.

U svrhu rješavanja pitanja zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja koju je izrazila Komisija u svojem iscrpnom istraživanju, podnositelj prijave podnio je skup obveza 5. listopada 2017., za koje je Komisija provela ispitivanje tržišta. Nakon ispitivanja tržišta, na temelju povratnih informacija Komisije, podnositelj prijave podnio je revidirani skup obveza 10. studenoga 2017., koji je opisan u nastavku.

90.

Obveze se sastoje od četiriju elemenata. Prvim dvama elementima nastoji se riješiti pitanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja uzrokovane transakcijom u pogledu licenciranja NXP-ovih patenata za NFC. Trećim elementom nastoji se riješiti pitanje zabrinutosti u pogledu interoperabilnosti LTE radiočipova, NFC čipova i SE čipova. Četvrtim elementom nastoji se riješiti pitanje zabrinutosti u pogledu strategije ukidanja licencije za MIFARE ili povećanja tantijema licencije za MIFARE, koja se primjenjuje uz mješovitu skupnu prodaju LTE radiočipova, NFC i SE čipova te platforme MIFARE.

91.

Konkretno, Qualcomm je preuzeo sljedeće obveze:

i.

da neće kupiti NXP-ove SEP-e i neke patente koji nisu bitni za normu za NFC tehnologiju (riječ je o patentima koji se ne odnose na NFC čipove NXP-a i stoga ih nije nužno uključiti u te komponente, takozvanim patentima „na razini sustava”). Qualcomm se obvezao da će osigurati da NXP dodijeli trogodišnju, samostalnu, svjetsku licenciju bez tantijema svakoj trećoj strani i klijentima trećih strana. Qualcomm se obvezao da će osigurati da NXP neće prodati izdvojene (eng. carved-out) patente osim ako je riječ o nezavisnom kupcu koji nije povezan s Qualcommom i koji je pristao biti ugovorno obvezan i djelovati u skladu s uvjetima licencije, koje je Komisija pregledala i odobrila (pravni lijek za izdvojene patente);

ii.

da neće potraživati prava (na primjer, pokrenuti sudski postupak ili postupak utvrđivanja povrede patenta ili prijetiti tim postupcima) za NXP-ove preostale patente za NFC koje će Qualcomm steći (riječ je o takozvanim patentima „na razini čipa”, koji obuhvaćaju izume u potpunosti izvedene na NFC čipu te patente „za NFC sustave sigurnosti”, koji obuhvaćaju izume u području sigurnosti), osim u svrhe obrane. Qualcomm se obvezao i da će te patente licencirati bez tantijema (pravni lijek nepotraživanja prava);

iii.

da će osigurati istu razinu interoperabilnosti između radiočipova te NFC i SE proizvoda subjekta nastalog koncentracijom i proizvoda konkurenata u razdoblju od osam godina (pravni lijek interoperabilnosti); i

iv.

da će licencirati NXP-ovu tehnologiju MIFARE OEM-ima uređaja i konkurentnim dobavljačima radiočipova i NFC/SE proizvoda na temelju komercijalnih uvjeta koji su barem onoliko povoljni koliko i uvjeti koje NXP nudi u postojećim licencijama za MIFARE u razdoblju od osam godina. Qualcomm se obvezao da će učiniti dostupnima ključne komercijalne uvjete za svaku ekvivalentnu licenciju za MIFARE NXP-a koja postoji na datum odluke Komisije (pravni lijek za MIFARE).

Procjena predloženih obveza

92.

Komisija smatra sljedeće:

i.

pravnim lijekom za izdvojene patente nastoji se poništiti sposobnost podnositelja prijave za iskorištavanje NXP-ovih patenata za NFC u svoju korist u pregovorima o licenciranju kako bi postigao nerazmjerne uvjete licenciranja. Izdvajanjem niza patenata za NFC iz stečevine Qualcomma postiže se primjeren pravni lijek i sprječava se prodaja ili prijenos izdvojenih patenata na subjekt povezan s Qualcommom te povećanje tantijema za predmetne patente nakon takve prodaje;

ii.

obvezom da neće potraživati prava za patente za NFC koje će steći od NXP-a, Qualcomm se odriče mogućnosti njihove upotrebe za dobivanje tantijema od stjecatelja licencije, što je pravni lijek razmjeran zabrinutosti Komisije. Konkurenti subjekta nastalog koncentracijom, OEM-i uređaja i njihovi klijenti moći će u svoje proizvode uklopiti patente NXP-a za NFC čipove i sustave sigurnosti bez kupnje licencije Qualcomma ili plaćanja naknade u tu svrhu. Međutim, ako treće strane zatraže licenciju za predmetne patente, podnositelj prijave obvezuje se da će im dodijeliti tu licenciju bez tantijema i bez ikakvih drugih uvjeta;

iii.

pravnim lijekom interoperabilnosti rješava se pitanje zabrinutosti u pogledu sposobnosti subjekta nastalog koncentracijom da smanji interoperabilnost proizvodâ trećih strana s LTE radiočipovima te NFC i SE čipovima subjekta. Trećim se stranama omogućuje da kod dobavljanja nude samostalne proizvode koji su interoperabilni s proizvodima subjekta nastalog koncentracijom i OEM-i uređaja stoga bi mogli razmotriti dobre i funkcionalne alternativne mogućnosti za proizvode subjekta nastalog koncentracijom;

iv.

pravnim lijekom za MIFARE rješava se pitanje zabrinutosti u pogledu sposobnosti subjekta nastalog koncentracijom da poveća tantijeme za licenciranje platforme MIFARE ili potpuno ukine licenciju za MIFARE. Konkurentnim trećim stranama omogućuje se da zatraže i kupe licenciju za MIFARE od subjekta nastalog koncentracijom, nakon čega bi u ponudi mogli imati SE čipove kompatibilne s platformom MIFARE te se stoga natjecati na tržištu s proizvodom koji je mjerljiv s proizvodom subjekta.

93.

Komisija smatra da se obvezama koje je predložio podnositelj prijave može u potpunosti ukloniti zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja koju je uzrokovala transakcija u pogledu platforme MIFARE, smanjenja interoperabilnosti i licenciranja prava intelektualnog vlasništva za NFC tehnologiju.

94.

Komisija stoga zaključuje, na temelju obveza koje je predložio podnositelj prijave, da prijavljena koncentracija neće znatno narušiti učinkovito tržišno natjecanje.

VIII.   ZAKLJUČAK

95.

Uz uvjet da djeluje u skladu s obvezama koje je predložio podnositelj prijave, predložena koncentracija ne bi znatno narušila učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili na nekom njegovu značajnom dijelu. Komisija stoga proglašava koncentraciju usklađenom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u.


(1)  Podnositelj prijave podnio je 15. studenoga 2017. blago izmijenjenu verziju popisa 3. konačnog skupa obveza, kojom je zamijenjen popis 3. koji je bio priložen obvezama podnesenima 10. studenoga 2017. Podnositelj prijave podnio je 18. prosinca 2017. p blago izmijenjenu verziju obveza s izmjenom jedne definicije kako bi se osigurala usklađenost s drugim definiranim terminima.

(2)  Sve države članice prisutne na sastanku Savjetodavnog odbora složile su se da se transakcija mora proglasiti usklađenom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.