15.11.2017

Službeni list Europske unije

C 385/3

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

оd 4. listopada 2017.

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

(CON/2017/39)

(2017/C 385/03)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) je 22. kolovoza 2017. i 15. rujna 2017. zaprimila zahtjeve Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta za davanje mišljenja o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i nadležnih tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (1) (dalje u tekstu: „prijedlog uredbe”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer prijedlog uredbe sadrži odredbe koje utječu na: (1) osnovne zadaće Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) u pogledu definiranja i provođenja monetarne politike i promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava u skladu s prvom i četvrtom alinejom članka 127. stavka 2. Ugovora; (2) zadaću ESSB-a da doprinosi nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija i na stabilnost financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. Ugovora; i (3) zadaće dodijeljene ESB-u koji se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora, unutar ograničenja iz članka 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (2). Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

ESB snažno podupire inicijativu izraženu u prijedlogu Komisije o jačanju uloge relevantnih članova ESSB-a, kao središnjih banaka izdanja za valute financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja putem središnjih drugih ugovornih strana, u postupku za nadzor središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i priznanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. ESB snažno pozdravlja i podupire prijedlog da Eurosustav, kao središnja banka izdanja za euro, treba imati značajniju ulogu u odnosu na središnje druge ugovorne strane Unije, ali i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. To je opravdano zbog rizika koji može nastati kao posljedica nepravilnog funkcioniranja središnje druge ugovorne strane, ili određenim radnjama koje središnja druga ugovorna strana poduzima u području upravljanja rizikom, pri izvršavanju osnovnih zadaća koje se provode širom Eurosustava, naročito definiranje i provođenje monetarne politike Unije i promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava. Navedeni rizici mogu imati učinak na održavanje stabilnosti cijena sukladno članku 127. stavku 1. Ugovora, a što je glavni cilj Eurosustava.

Poremećaji koji zahvaćaju središnje druge ugovorne strane mogu na više načina utjecati na glavni cilj Eurosustava. Na primjer, takvi poremećaji mogu utjecati na likvidnosnu poziciju kreditnih institucija europodručja, potencijalno ometajući nesmetano funkcioniranje platnih sustava u europodručju. To bi moglo dovesti do povećane potražnje za likvidnošću središnje banke i mogućih izazova u provedbi jedinstvene monetarne politike Eurosustava. Nadalje, takvi poremećaji mogu narušiti funkcioniranje dijelova financijskih tržišta koji su ključni za prijenos monetarne politike, uključujući tržišta za transakcije financiranja vrijednosnih papira denominirana u eurima i ugovore o kamatnim izvedenicama.

Očekuje se da će značajna kretanja na globalnoj i europskoj razini povećati rizike koje središnje druge ugovorne strane stvaraju nesmetanom funkcioniranju platnih sustava i provedbi jedinstvene monetarne politike. Kao prvo, središnje poravnanje postalo je po svojoj prirodi izrazito prekogranično i sistemski važno. Iz tog razloga je Komisija već iznijela prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365 (3). Kao drugo, izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Unije imat će značajan utjecaj na sposobnost Eurosustava za obavljanje njegovih zadaća središnje banke izdanja za euro. U ovom trenutku, određene središnje druge ugovorne strane osnovane u Ujedinjenoj Kraljevini provode poravnanje značajne količine transakcija denominiranih u eurima. Stoga, značajni poremećaj koji utječe na veću središnju drugu ugovornu stranu u Ujedinjenoj Kraljevini može imati ozbiljne posljedice po stabilnost eura. Ako se na središnje druge ugovorne strane iz Ujedinjene Kraljevine prestane primjenjivati regulatorni i nadzorni okvir za središnje druge ugovorne strane Unije na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, to će negativno utjecati na sposobnost Eurosustava da prati rizike i upravlja rizicima koji postavljaju središnje druge ugovorne strane iz Ujedinjene Kraljevine (4).

Prijedlog uredbe predviđa povećanu ulogu Eurosustava kao središnje banke izdanja za euro u okviru iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Da bi se osiguralo da Eurosustav može izvršiti tu ulogu, od najveće je važnosti da ima odgovarajuće ovlasti na temelju Ugovora i Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke („Statut ESSB-a”). Iz ovog razloga, ESB-u bi trebalo dodijeliti regulatornu nadležnost nad sustavima poravnanja za financijske instrumente, naročito središnjim drugim ugovornim stranama, izmjenom članka 22. Statuta ESSB-a. Dodjela regulatornih ovlasti ESB-u ne dovodi u pitanje članak 12. stavak 1. Statuta ESSB-a, koji navodi da „u mjeri u kojoj se to smatra mogućim i primjerenim te ne dovodeći pritom u pitanje odredbe ovog članka, ESB koristi nacionalne središnje banke za obavljanje poslova koji su dio zadaća ESSB-a”. To uključuje zadaće Eurosustava kao središnje banke izdanja za euro. ESB je stoga donio Preporuku ESB/2017/18 Europske središnje banke (5) od 22. Lipnja 2017.

Tamo gdje ESB predlaže izmjenu Prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.

Posebne napomene

1. Pravila glasovanja u kolegijima nadzornih tijela

1.1.

Kao što je Europska središnja banka prethodno napomenula po pitanju kolegija, kada ESB ili nacionalna središnja banka u kolegiju predstavljaju središnje banke Eurosustava, koje zajedno čine „središnju banku izdanja” za euro, a ESB provodi bonitetni nadzor kreditnih institucija koje su značajni članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane, ovim dvjema funkcijama dodjeljuju se zasebni glasovi. Tom je prilikom ESB također naglasio da se te dvije funkcije razlikuju, što se odražava u pravnom i operativnom odvajanju uloga monetarne politike i bonitetnog nadzora Europske središnje banke (6). Stoga, ESB snažno pozdravlja činjenicu da prijedlog uredbe uvažava tu činjenicu, osiguravajući da se tim dvjema funkcijama daju zasebni glasovi.

1.2.

ESB stoga pozdravlja odredbe prijedloga uredbe o izmjeni relevantnih odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012. Kao prvo, članak 18. stavak 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 izmijenjen je tako da određuje da će se kolegij, između ostalog, sastojati od (a) stalnih članova Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane; (b) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u tri države članice koje najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane, uključujući i, prema potrebi, ESB u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (7); i (c) središnjih banaka izdanja za najvažnije valute Unije financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja. Kao drugo, članak 19. stavak 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 izmijenjen je tako da određuje da ESB, kada je član kolegija na temelju raznih točaka iz članka 18. stavka 2., te uredbe, ima najviše dva glasa u kolegijima koji imaju 12 ili manje članova; i najviše tri glasa u kolegijima koji imaju više od 12 članova (8).

2. Zahtjev za pribavljanjem suglasnosti središnje banke izdanja u pogledu određenih nacrta odluka

2.1.

Prijedlog uredbe određuje da nadležna tijela moraju p dostaviti nacrte odluka koje se odnose na središnje druge ugovorne strane Unije relevantnim središnjim bankama izdanja prije nego donesu bilo koju odluku koja se odnosi na izdavanje ili oduzimanje odobrenja, proširenje usluga, i bonitetne zahtjeve za kontrole likvidnosnog rizika, zahtjeve za instrumente osiguranja, namiru, i odobrenje ugovora o međudjelovanju (9). Nadležna tijela moraju pribaviti suglasnost središnje banke izdanja u pogledu svih značajki tih odluka koje se odnose na provođenje njihovih zadaća monetarne politike. Kada središnja banka izdanja predloži izmjene, nadležno tijelo može donijeti odluku jedino onako kako je izmijenjena; a kada središnja banka izdanja prigovori nacrtu odluke, nadležno tijelo ne smije donijeti tu odluku. Na jednak način, prijedlog uredbe određuje da u pogledu priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika iz trećih zemalja, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) mora dostaviti nacrte odluka središnjoj banci izdanja prije donošenja svih odluka koje se odnose na kontrole likvidnosnog rizika, zahtjeve za sredstva osiguranja, namiru, odobrenje ugovora o međudjelovanju, kao i zahtjeve za iznos nadoknade (10). ESMA na jednak način mora pribaviti suglasnost središnje banke izdanja u pogledu svih značajki tih odluka koje se odnose na provođenje njezinih zadaća monetarne politike. Kad središnja banka izdanja predloži izmjene, ESMA može donijeti odluku jedino onako kako je izmijenjena; a kad središnja banka izdanja prigovori nacrtu odluke, ESMA ne smije donijeti tu odluku. ESB snažno pozdravlja ulogu koju prijedlog uredbe predviđa za središnje banke izdanja, a koja će omogućiti da članovi ESSB-a sudjeluju na značajan i djelotvoran način u postupku donošenja odluka u pitanjima od izravne važnosti za ispunjavanje osnovnih zadaća ESSB-a prema Ugovorima i ostvarivanje njegovog primarnog cilja, a to je održavanje stabilnosti cijena. U pogledu toga ESB ima više komentara.

2.2.

Kao prvo, kada prijedlog uredbe pojašnjava da se suglasnost središnje banke izdanja mora pribaviti „o svim aspektima tih odluka koje se odnose na izvršenje njihovih zadaća monetarne politike”, potrebno je naglasiti da se tim izrazom namjerava razjasniti kontekst monetarne politike u kojem središnja banka izdanja obavlja svoju ulogu i svrhu koju ta uloga ispunjava. Isto vrijedi u pogledu upućivanja na usklađenost središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika iz trećih zemalja sa zahtjevima središnje banke izdanja „pri izvršenju njihovih zadaća monetarne politike” (11). Ovaj izraz treba tumačiti zajedno s uvodnom izjavom 7. prijedloga uredbe. Treba naglasiti da namjera tog izraza nije dodijeliti nadležnim tijelima ili ESMA-i diskrecijsko pravo odlučivanja o tome treba li zatražiti suglasnost središnje banke izdanja za pojedine nacrte odluka, kao niti dodijeliti diskrecijsko pravo odlučivanja o tome jesu li uvaženi prijedlozi izmjena ili prigovori središnje banke izdanja. U tom pogledu, treba napomenuti da Eurosustav ima široko diskrecijsko pravo definiranja i provođenja monetarne politike. To je priznao Sud Europske unije (12) i ključno je radi osiguravanja neovisnosti ESB-a i nacionalnih središnjih banaka, u skladu s člankom 130. Ugovora. Zbog jasnoće i pravne sigurnosti, prijedlogu uredbe trebalo bi dodati novu uvodnu izjavu kojom bi se odrazila ova točka.

2.3.

Kao drugo, u pogledu toga za koje je nacrte odluka potrebno zatražiti pristanak središnje banke izdanja, ESB smatra da bi prijedlog uredbe trebao osigurati sudjelovanje središnje banke izdanja u odnosu na određene ključne aspekte upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane. ESB smatra da bi u odnosu na središnje druge ugovorne strane Unije, i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, suglasnost središnje banke izdanja trebala biti potrebna i za nacrte odluka donesene u vezi sa zahtjevima za iznos nadoknade središnjih drugih ugovornih strana (članak 41.). To je važno za središnje banke izdanja zbog ključnih poveznica između upravljanja likvidnosnim rizikom, koje je glavni predmet pozornosti središnje banke izdanja, i postupaka za iznos nadoknade koje primjenjuje središnja druga ugovorna strana. Primjerice, mehanizmi za unutardnevna prikupljanja iznosa nadoknade imaju značajan učinak na sposobnost središnje druge ugovorne strane da prikupi sredstva za svoje likvidnosne potrebe, po njihovom dospijeću. Postupci za iznos nadoknade, uključujući pravila o prilagodbi razina iznosa nadoknade u vremenima tržišnog stresa, mogu imati značajne posljedice u pogledu procikličnosti: ako se njima upravlja na nepravilan način, mogu stvoriti ozbiljan likvidnosni pritisak na članove sustava poravnanja, čime se može umanjiti sposobnost središnje banke izdanja da provodi ciljeve svoje monetarne politike.

Nadalje, prijedlog uredbe treba propisati da je suglasnost središnje banke izdanja potrebna za odluke koje se odnose na preispitivanje modela, testiranja otpornosti na stres i retroaktivno ispitivanje valjanosti modela i parametara koje donosi središnja druga ugovorna strana u svrhu izračuna svojih zahtjeva za nadoknadu, uplata u jamstveni fond, kolateralnih zahtjeva i drugih mjera kontrole rizika iz članka 49. Uredbe (EU) br. 648/2012. To je važno za središnju banku izdanja, jer odluke donesene sukladno članku 49. mogu imati izravne posljedice na postupanje središnje druge ugovorne strane u skladu s postupovnim i materijalnim zahtjevima prema Uredbi (EU) br. 648/2012, u odnosu na koje središnja banka izdanja inače mora dati svoju suglasnost. Na primjer, promjena u metodologiji testiranja otpornosti na stres kojim središnja druga ugovorna strana provjerava adekvatnost svog kolateralnog zahtjeva, imala bi izravan utjecaj na poštovanje obveza središnje druge ugovorne strane u odnosu na kolateral iz članka 46. Uredbe (EU) br. 648/2012.

U zasebnom tehničkom radnom dokumentu koji je priložen ovom mišljenju, ESB propisuje konkretne prijedloge izmjena u pogledu vrsta odluka za koje je potrebno pribaviti suglasnost središnje banke izdanja.

2.4.

Kao treće, ESB primjećuje da nadležna tijela raspolažu određenim diskrecijskim prostorom kod odlučivanja o tome trebaju li izmjene koje je predložila središnja druga ugovorna strana biti predmetom odluka iz članka 15. Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu proširenja aktivnosti i usluga koje nisu obuhvaćene prvotnim odobrenjem, ili odluka iz članka 49. u pogledu preispitivanja modela, testiranja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja. Ako nadležno tijelo smatra da izmjene koje predlažu središnje druge ugovorne strane ne sadrže proširenje poslovanja u smislu „dodatnih usluga i aktivnosti” ili se ne radi o „značajnim promjenama” modela i parametara, takve promjene neće biti predmetom odluka iz članaka 15. i 49. U cilju izgradnje zajedničke kulture Unije u području nadzora i radi osiguranja nadzornih praksi, ESMA je nedavno objavila mišljenje (13) o zajedničkim pokazateljima za dodatne proizvode i usluge iz članka 15., kao i za značajne promjene iz članka 49. Stajalište ESB-a jest da će poštovanje kriterija koji su propisani u mišljenju ESMA-e biti ključno da bi se osiguralo traženje suglasnosti središnje banke izdanja u svim slučajevima u kojim je takva suglasnost potrebna. Stoga, ESB predlaže da smjernice koje je ESMA iznijela u pogledu tumačenja tih članaka postanu obvezujuće. Da bi se to postiglo, ESMA treba izraditi smjernice u obliku nacrta regulatornih tehničkih standarda, koje bi Komisija potom trebala usvojiti kao delegirani akt. U tu svrhu, ESB propisuje konkretne prijedloge izmjena u zasebnom tehničkom radnom dokumentu koji je priložen ovom mišljenju.

3. Preispitivanje i ocjena

3.1.

Prijedlogom uredbe mijenja se članak 21. Uredbe (EU) br. 648/2012 da bi se propisalo da će nadležna tijela, u suradnji s ESMA-om, preispitivati usklađenost sporazuma, strategija, postupaka i mehanizama koje provode središnje druge ugovorne strane s Uredbom (EU) br. 648/2012, i ocjenjuju rizike kojima su središnje druge ugovorne strane izložene ili mogu biti izložene. Izmijenjeni članak 21. propisuje i da će središnje druge ugovorne strane biti predmetom izravnog inspekcijskog nadzora, a u kojem će i osoblje ESMA-e biti pozvano sudjelovati. Pored toga, nadležno tijelo obvezno je proslijediti ESMA-i informacije koji su primljene od središnjih drugih ugovornih strana i zahtijevati od odgovarajuće središnje druge ugovorne strane sve informacije koje zatraži ESMA, a tijelo ih samo ne može dostaviti.

3.2.

Postupak preispitivanja i ocjene, kako je izmijenjen prijedlogom uredbe, imat će ključnu ulogu u osiguravanju da središnje druge ugovorne strane trajno postupaju u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. ESB smatra da bi savjetovanje sa središnjom bankom izdanja u postupku preispitivanja i ocjene, u slučajevima kada nadležno tijelo ocijeni da je to potrebno radi osiguranja da središnja banka izdanja može ispuniti svoju ulogu prema prijedlogu uredbe, bila važna posljedica zahtjeva iz članka 21a. stavka 2. Sposobnost središnje banke izdanja da doprinosi preispitivanju koje provode nadležna tijela, u suradnji s ESMA-om, omogućila bi im osiguravanje da središnje druge ugovorne strane ne stvaraju rizike u obavljanju osnovnih zadaća Eurosustava prema Ugovorima, kao i postizanje svog glavnog cilja, koji je održavanje stabilnosti cijena.

3.3.

U zasebnom tehničkom radnom dokumentu koji je priložen ovom mišljenju, ESB propisuje konkretne prijedloge izmjena u pogledu savjetovanja sa središnjom bankom izdanja u postupku preispitivanja i ocjene iz članka 21.

4. Savjetodavna uloga ESB-a u pogledu nacrta delegiranih i provedbenih akata

4.1.

Vrijedi podsjetiti da nacrti delegiranih i provedbenih akata Komisije odgovaraju pojmu „predloženi akti Unije” u skladu sa značenjem iz članka 127. stavka 4. i članka 282. stavka 5. Ugovora. Delegirani i provedbeni akti čine pravne akte Unije. Potrebno je pravovremeno savjetovanje ESB-a o nacrtu svih akata Unije, uključujući nacrte delegiranih i provedbenih akata, koji su dio područja nadležnosti ESB-a. Obvezu savjetovanja s ESB-om pojasnio je Sud Europske unije u Komisija protiv ESB-a (14) pozivajući se na funkcije i stručno znanje ESB-a. U svjetlu činjenice da su sigurne i učinkovite infrastrukture financijskog tržišta, a posebno sustavi poravnanja za financijske instrumente, ključni za ispunjavanje osnovnih zadaća ESSB-a prema članku 127. stavku 2. Ugovora, i ostvarivanje njegovog glavnog cilja održavanja stabilnosti cijena prema članku 127. stavku 1. Ugovora, potrebno je savjetovanje s ESB-om o pitanju delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako obveza savjetovanja s ESB-om proizlazi izravno iz Ugovora, taj je zahtjev radi jasnoće potrebno uključiti u uvodnu izjavu prijedloga uredbe. Obzirom na važnost delegiranih i provedbenih akata u okviru razvoja zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, ESB će obnašati svoju savjetodavnu ulogu u pitanjima iz svoje nadležnosti, uzimajući u obzir vremenski raspored za donošenje tih akata i potrebu za osiguravanjem nesmetanog usvajanja provedbenog zakonodavstva (15).

4.2.

Nadalje, u odnosu na brojne dijelove prijedloga uredbe, pored savjetovanja s ESB-om, moglo bi biti korisno u ranoj fazi uključiti relevantne članove ESSB-a u razvoj nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, kao i delegiranih i provedbenih akata, te bi se takva praksa trebala propisati posebnim odredbama.

4.3.

Kao prvo, nekoliko odredbi prijedloga uredbe odnosi se na ulogu središnje banke izdanja. Kako je navedeno u stavku 2., one uključuju situacije o tome kada je potrebna suglasnost središnje banke izdanja za određene odluke koje donose nadležna tijela ili ESMA. Nadalje, navodi se u kojim situacijama središnja banka izdanja mora dostaviti ESMA-i pisanu potvrdu o tome da središnja druga ugovorna strana druge razine rizika iz treće zemlje postupa u skladu s zahtjevima koje joj je odredila ta središnja banka izdanja (16), kao i u kojim slučajevima ESMA zaključuje, u sporazumu s relevantnom središnjom bankom izdanja, da je središnja druga ugovorna strana od „posebne sistemske važnosti” (17). Radi određivanja koja bi središnja banka izdanja trebala sudjelovati, prijedlog uredbe sadrži uputu na članak 18. stavak 2. točku (h) Uredbe (EU) br. 648/2012, koja određuje da će se kolegij sastojati od „središnjih banaka koje izdaju najvažnije valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja”. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta, na temelju nacrta regulatornih tehničkih standarda koje je izradila ESMA, u kojima se navode uvjeti pomoću kojih se valute Unije spomenute u članku 18. stavku 2. točki (h) ocjenjuju kao najvažnije. Sukladno tomu, Komisija je 2013. donijela Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 876/2013 (18), koju će sada možda trebati preispitati i ažurirati da se osigura odgovarajuće sudjelovanje središnjih banaka koje izdaju valute država članica koje su izvan europodručja, uzimajući u obzir utjecaj koji poremećaji u funkcioniranju središnjih drugih ugovornih strana mogu imati na te valute. Izrada nacrta regulatornih tehničkih standarda od strane ESMA-e bi u tu svrhu trebalo provesti u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a. Nadalje, delegirani akt treba donijeti tek nakon službenog postupka savjetovanja s ESB-om. ESB također predlaže da se, radi pravne sigurnosti, u prijedlog uredbe unese uputa na članak 18. stavak 2. točku (h) Uredbe (EU) br. 648/2012 koja se odnosi samo na „relevantne središnje banke izdanja”.

4.4.

Kao drugo, prijedlog uredbe uvodi novi članak 25. stavak 2a., koji propisuje da će ESMA odrediti je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili je vjerojatno da će postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više država članica, pritom ih nazivajući „središnja druga ugovorna strana druge razine rizika”. Prijedlog uredbe određuje kriterije koje ESMA mora uzeti u obzir prilikom određivanja i propisuje da će Komisija donijeti delegirani akt kojim se detaljno razrađuju ti kriteriji. U cilju osiguravanja odgovarajuće razine sudjelovanja središnjih banaka izdanja u razradi relevantnih kriterija, Komisija bi razvoj tog delegiranog akta trebala provesti u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a.

5. Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja od „posebne sistemske važnosti”

Prijedlog uredbe uvodi novi članak 25. stavak 2c., koji propisuje da ESMA „u dogovoru” s relevantnim središnjim bankama izdanja može zaključiti da je središnja druga ugovorna strana toliko sistemski važna da ju ne bi trebalo priznati. ESB shvaća da „u dogovoru” znači da ESMA ne smije, bez prethodno pribavljenog odobrenja relevantne središnje banke izdanja, preporučiti Komisiji donošenje provedbenog akta kojim se potvrđuje da se ta središnja druga ugovorna strana ne priznaje.

6. Suradnja i razmjena informacija između Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i nadzornih kolegija

ESB primjećuje da Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane ne uključuje sve članove nadzornih kolegija, kao ni Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). Kolegij se ne sastoji samo od nadležnih tijela za nadzor središnjih drugih ugovornih strana već i od nadzornih tijela za subjekte na koje bi mogao imati utjecaj rad određene središnje druge ugovorne strane, a to su naročito članovi sustava poravnanja, mjesta trgovanja, središnje druge ugovorne strane koje su u odnosu međudjelovanja i središnji depozitoriji vrijednosnih papira. ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava u Uniji. U svrhu osiguravanja da ESRB i članovi nadzornih kolegija koji nisu ujedno i članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane imaju sve relevantne informacije potrebne za provođenje svojih zadaća, ključno je postojanje obveze razmjene informacija između Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i ESRB-a i ostalih članova nadzornih kolegija koji nisu članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane. Informacije koje se razmjenjuju s ESRB-om i nadzornim kolegijem trebaju biti cjelovite i trebaju uključivati informacije dostupne Izvršnom odboru za središnje druge ugovorne strane koje su potrebne ESRB-u i članovima nadzornih kolegija za izvršavanje njihovih zadaća. Na jednak način, informacije koje se odnose na središnje druge ugovorne strane trećih zemalja trebaju biti razmijenjene s ESRB-om i relevantnim nadležnim tijelima navedenim u članku 25. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, kada je to potrebno u svrhu ostvarivanja njihovih zadaća.

7. ESB kao član Odbora supervizora ESMA-e bez prava glasa

ESB primjećuje da prijedlog uredbe mijenja Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (19) tako da uključuje predsjedatelja i direktore Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane kao članove Odbora supervizora ESMA-e bez prava glasa (20). ESB snažno pozdravlja takvo rješenje kojim se osigurava da smjernice, preporuke i drugi praktični instrumenti i alati za konvergenciju koje izrađuje Odbor supervizora ESMA-e uzimaju u obzir stajališta i stručno znanje predsjedatelja i direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane. Međutim, ESB smatra da je također od iznimne važnosti uključivanje ESB-a u Odbor supervizora ESMA-e kao člana bez prava glasa, radi osiguravanja djelotvorne suradnje, koordinacije i razmjene informacija među središnjim bankama i nadzornim tijelima, kao i radi osiguravanja da smjernice, preporuke i drugi praktični instrumenti i alati za konvergenciju koje razvija Odbor supervizora ESMA-e uzimaju u obzir stajališta i stručno znanje ESB-a (21). Važnost toga ne odražava se samo na pitanja vezana uz središnje druge ugovorne strane, nego i u odnosu na druge sudionike na financijskom tržištu, uključujući središnje depozitorije vrijednosnih papira i trgovinske repozitorije. Iz tog razloga, ESB preporučuje da i on treba postati član Odbor supervizora ESMA-e bez prava glasa.

8. Interakcija s prijedlogom uredbe u odnosu na okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana

ESB u potpunosti podupire procjenu Komisije iznesenu u obrazloženju uz prijedlog, u kojoj se navodi da će se prilagodbe i poboljšanja nadzora trebati na primjeren način odraziti u prijedlogu uredbe o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana. ESB je suglasan da mogu biti potrebne ciljane izmjene da bi se uzela u obzir nova uloga Izvršne sjednice za središnje druge ugovorne strane u kolegijima na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 a potom u sanacijskim kolegijima. ESB vidjeti korist u promicanju ujednačenosti i djelotvorne interakcije planova oporavka i sanacije u središnjim drugim ugovornim stranama te u praćenju i umanjivanju njihovih ukupnih učinaka rizika na financijsku stabilnost u Uniji. ESB podržava pristup da tijekom dovršetka prijedloga uredbe, Komisija, Vijeće i Europski parlament procijene moguću ulogu Izvršne sjednice za središnje druge ugovorne strane u tom kontekstu (22).

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 4. listopada 2017.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) COM (2017) 331 konačno.

(2) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(3) COM (2016) 856 konačno.

(4) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(5) Preporuka ESB/2017/18 od 22. lipnja 2017. za Odluku Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni članka 22. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (SL C 212, 1.7.2017., str. 14.).

(6) Vidjeti stavak 2.1.2. Mišljenja CON/2017/38 Europske središnje banke od 20. rujna 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365, još nije objavljeno u Službenom listu. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu. Vidjeti također odgovor ESB-a na konzultaciju Komisije o pregledu Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) od 2. rujna 2015., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(7) Vidjeti članak 2. stavak 3. prijedloga uredbe.

(8) Vidjeti članak 2. stavak 4. prijedloga uredbe.

(9) Člankom 2. stavkom 7. prijedloga uredbe dodaje se novi članak 21.a. stavak 2.

(10) Člankom 2. stavkom 10. prijedloga uredbe dodaje se novi članak 25.b. stavak 2.

(11) Člankom 2. stavkom 9. prijedloga uredbe uvodi se novi članak 25. stavak 2b. točka (b).

(12) Točka 68. Gauweiler i ostali, C-62/14, ECLI:EU:C:2015:400; i točka 68. Accorinti i ostali protiv ESB, T-79/13, ECLI:EU:T:2015:756.

(13) Mišljenje ESMA-e od 15. studenog 2016. o zajedničkim pokazateljima za nove proizvode i usluge iz članka 15. i za značajne promjene iz članka 49. Uredbe EMIR (ESMA/2016/1574) dostupno na mrežnim stranicama ESMA-e www.esma.europa.eu

(14) Komisija protiv ESB-a, C-11/00, ECLI:EU:C:2003:395, posebno točke 110. i 111. U stavku 110., Sud je pojasnio da je osnovni cilj obveze savjetovanja s ESB-om „osigurati da zakonodavac donese akt tek nakon što je tijelo saslušano, koje je, na temelju posebnih funkcija koje ono obavlja u pravnom okviru Zajednice u odnosnom području i na temelju visoke razine stručnog znanja koje posjeduje, u posebno povoljnom položaju za obavljanje korisne uloge u predviđenom zakonodavnom postupku”.

(15) Vidjeti stavak 2. Mišljenja CON/2015/10, stavak 2. Mišljenja CON/2012/77, stavak 4. Mišljenja CON/2012/5, stavak 8. Mišljenja CON/2011/44, i stavak 4. Mišljenja CON/2011/42.

(16) Članak 2. stavak 9. prijedloga uredbe uvodi novi članak 25. stavak 2b. točku (b).

(17) Članak 2. stavak 9. prijedloga uredbe uvodi novi članak 25. stavak 2c.

(18) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 876/2013 оd 28. svibnja 2013. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kolegije za središnje druge ugovorne strane (SL L 244, 13.9.2013., str. 19.).

(19) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(20) Člankom 1. stavkom 4. prijedloga uredbe dodaje se nova točka (f) članku 40. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(21) Vidjeti Mišljenje CON/2010/5. Vidjeti doprinos ESB-a savjetovanju Europske komisije o radu Europskih nadzornih tijela, objavljeno 7. srpnja 2017., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(22) Vidjeti stavak 1.4. Mišljenja CON/2017/38.

15.11.2017

Službeni list Europske unije

C 385/10

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 11. listopada 2017.

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

(CON/2017/42)

(2017/C 385/04)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 6. i 9. lipnja 2017. zahtjeve Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta za davanje mišljenja o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (1) (u daljnjem tekstu „prijedlog uredbe”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da prijedlog uredbe sadrži odredbe koje utječu na osnovne zadaće Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), definiranje i provođenje monetarne politike i promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava u skladu s prvom i četvrtom alinejom članka 127. stavka 2. Ugovora, doprinos ESSB-a nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora i zadaće dodijeljene ESB-u u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija, kako je navedeno u članku 127. stavkom 6. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

ESB općenito podržava inicijativu Komisije o uvođenju određenih ciljanih izmjena Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) s ciljem pojednostavljenja mjerodavnih pravila i uklanjanja nerazmjernih opterećenja.

Posebne napomene

1. Izuzeće transakcija središnjih banaka

1.1.

Članak 1. stavak 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 izuzima članove ESSB-a, ali ne i njihove druge ugovorne strane, od obveze izvješćivanja. Zbog toga, kada je ugovor o izvedenicama zaključen s članom ESSB-a, njegova druga ugovorna strana treba podnijeti izvješće trgovinskom repozitoriju o detaljima transakcije. U ovom kontekstu napominje se da su odgovarajuće transakcije središnjih banaka izuzete od obveze izvješćivanja na temelju Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Nadalje, transakcije središnjih banaka u odnosu na izvršavanje monetarne politike, politike deviznog poslovanja i politike financijske stabilnosti izuzete su od obveze objavljivanja na temelju Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

1.2.

ESB je zabrinut oko rizika koji mogu nastati ako, neovisno o odredbama o povjerljivosti koje primjenjuju druge ugovorne strane, informacije koje proizlaze iz aktivnosti donošenja politika ESSB-a postanu javne i ako sudionici na tržištu mogu prepoznati transakcije nacionalnih središnjih banaka (NSB-ova) ESSB-a. To bi doista moglo imati nepovoljan učinak na obavljanje zadaća nacionalnih središnjih banaka u pogledu tih transakcija središnjih banaka, posebno u području monetarne politike ili operacija deviznog poslovanja, u odnosu na koje se zahtijeva povjerljivost (6). Nametanje obveze drugim ugovornim stranama članova ESSB-a o izvješćivanju trgovinskih repozitorija o svim podacima njihovih transakcija dovodi do neželjene posljedice kojom se utvrđuje neizravna obveza izvješćivanja o transakcijama središnjih banaka, čime se ograničava učinkovitost izuzeća koje je dodijeljeno članovima ESSB-a. Stoga je važno da su poslovne knjige članova ESSB-a zaštićene i da usmjeravanje na temelju operacija središnjih banaka ostane učinkovito (7).

1.3.

ESB stoga smatra, radi osiguranja nastavka učinkovitog izvršavanja zakonom propisanih zadaća nacionalnih središnjih banaka, važno da su transakcije središnjih banaka u potpunosti izuzete od zahtjeva o izvješćivanju.

2. Obveza izvješćivanja

2.1.

U pogledu prijedloga izmjena članka 9. stavka 1., ESB prima na znanje rezultate studije procjene učinka Komisije i shvaća potrebu za smanjenjem tereta izvješćivanja za male nefinancijske druge ugovorne strane. U tom pogledu, ESB pozdravlja prijedlog rješenja Komisije prema kojemu odgovornost za izvješćivanje, u određenim slučajevima, trebaju preuzeti središnje druge ugovorne strane, financijske druge ugovorne strane, društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire i upravitelji alternativnih investicijskih fondova (8). Čini se da se tim prijedlogom ostvaruje dobra ravnoteža između zahtjeva za cjelovitošću podataka, smanjenje tereta izvješćivanja i, u isto vrijeme, ujednačavanje strukture obveza izvješćivanja prema Uredbi (EU) br. 648/2012 i Uredbi (EU) 2015/2365.

2.2.

Prijedlog uredbe uvodi i izuzeće od obveze izvješćivanja za sve unutargrupne transakcije koje uključuju nefinancijsku drugu ugovornu stranu (9). ESB iznosi razloge za zabrinutost oko tih prijedloga izmjena u stavcima 2.2.1. do 2.2.3.

2.2.1.

Na temelju analize postojećih podataka, potvrda da je ugovor o OTC izvedenicama unutargrupna transakcija u skladu s postojećim izvještajnim okvirom prema Uredbi (EU) br. 648/2012 (10) često je nepouzdana, kada se provjerava usporedno s drugim izvorima podataka. Stoga u kontekstu stalnog razvitka kvalitete podataka, bezuvjetno izuzeće unutargrupnog izvješćivanja za nefinancijske druge ugovorne strane dovodi do rasta rizika od regulatorne arbitraže od strane izvještajnih jedinica.

2.2.2.

Unutargrupne transakcije koje uključuju nefinancijske druge ugovorne strane izuzete su od kolateralizacije samo ako se ispune određeni uvjeti, i ovise o odobrenju nadležnih tijela (11). U slučaju da ti uvjeti nisu ispunjeni i druge ugovorne strane razmijene kolateral za svoje unutargrupne transakcije, ESB je zabrinut da rizici povezani s maržama i procikličnosti kolaterala mogu ostati bez nadzora. Takva bi asimetričnost uništila međusobno dopunjavanje između transparentnosti i smanjenja rizika koje se nalazi u središtu okvira za politike iz Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.2.3.

Predloženo izuzeće može potencijalno dovesti do složenih oblika zaobilaženja zahtjeva za izvješćivanje prema Uredbi (EU) br. 648/2012, jer se transakcije mogu usmjeriti kroz nefinancijske podružnice većih financijskih grupa. Zbog veće stope sudjelovanja nefinancijskih drugih ugovornih strana u transakcijama s deviznim izvedenicama, učinak izmjena mogao bi biti posebno relevantan za izvješćivanje o valutnim izvedenicama.

2.3.

ESB smatra da se obvezom izvješćivanja financijskih drugih ugovornih strana u ime nefinancijskih drugih ugovornih strana (12) već rješava pitanje prekomjernog tereta izvješćivanja za male nefinancijske druge ugovorne strane, kao i u slučaju unutargrupnih transakcija. Neznatni trošak dodatnog izvješćivanja za nefinancijske druge ugovorne strane koje bi već trebale imati odgovarajuće informatičke infrastrukture trebao bi biti zanemariv. Stoga ESB preporučuje da se unutargrupne transakcije između financijskih drugih ugovornih strana i nefinancijskih drugih ugovornih strana ne bi trebale izuzeti od obveze izvješćivanja. Među unutargrupnim transakcijama između nefinancijskih drugih ugovornih strana, samo transakcije zaključene između malih nefinancijskih drugih ugovornih strana koje ne predstavljaju sistemski rizik trebaju biti izuzete. U tom svjetlu, ESB preporučuje da se unutargrupne transakcije između nefinancijskih drugih ugovornih strana izuzmu od obveze izvješćivanja u slučajevima kada se na te nefinancijske druge ugovorne strane ne primjenjuje obveza poravnanja. Posljedično, nefinancijske druge ugovorne strane koje su podvrgnute obvezi poravnanja moraju podnositi izvješća u ime ostalih nefinancijskih drugih ugovornih strana u slučaju unutargrupnih transakcija među njima.

2.4.

ESB primjećuje da će unutargrupne transakcije koje uključuju drugu ugovornu stranu iz treće države za koju Komisija nije donijela odluku o istovrijednosti, i dalje biti podvrgnute obvezi izvješćivanja i da se stoga postojeće izuzeće (13) ne odnosi na takve transakcije.

2.5.

ESB pozdravlja izmjene članka 9. stavka 6. Provedba standarda za identifikaciju druge ugovorne strane, transakcija i vrijednosnih papira koji su razrađeni u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/105 (14) ključan je korak prema poboljšanju kvalitete podataka prikupljenih sukladno Uredbi (EU) br. 648/2012. Usklađivanje Uredbe (EU) br. 648/2012 s Uredbom (EU) 2015/2365 i Uredbom (EU) br. 600/2014 također je važno kako bi se zajamčila usporedivost i osiguralo cjelovito stajalište o strukturama i aktivnostima financijskih tržišta.

3. Izmjene s ciljem osiguranja kvalitete podataka

3.1.

ESB smatra da su predložene izmjene članka 78. (15) i članka 81. stavka 5. (16) vrijedni koraci naprijed, jer će se njima olakšati usklađivanje postupaka i politika trgovinskih repozitorija i uvjeta pod kojima dostavljaju podatke nadležnim tijelima.

3.2.

ESB također pozdravlja ovlast dodijeljenu Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da podnosi izvješća o provedbi obveze izvješćivanja sukladno novom članku 85. stavak 3. točka (d) (17) te bi također pozdravio uključivanje ESSB-a u pripremu izvješća za Komisiju sukladno novom članku 85. stavku 3. točka (d).

4. Usklađenje kreditnih institucija s postupcima za upravljanje rizicima, unutargrupnim izuzećima i kapitalnim zahtjevima

4.1.

ESB podržava prijedlog o tome da trebaju postojati nadzorni postupci radi osiguravanja početne i stalne provjere postupaka za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u pogledu ugovora o OTC izvedenicama (18).

4.2.

ESB primjećuje da unutar okvira članka 6. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (19), zadaće osiguravanja usklađenja kreditnih institucija sa zahtjevima upravljanja rizikom određenim u članku 11. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 u odnosu na postupke koji se odnose na pravovremene, točne i primjereno odvojene razmjene kolaterala, uključujući povezana unutargrupna izuzeća (20), i sa zahtjevom u području vlastitog kapitala određenog u članku 11. stavak 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 koji nalaže držanje primjerenog i razmjernog iznosa kapitala za upravljanje rizicima koji nisu obuhvaćeni primjerenom razmjenom kolaterala, su bonitetne naravi, i stoga ulaze u područje primjene zadaća dodijeljenih ESB-u člankom 4. stavak 1. točke (e) i (d) Uredbe (EU) br. 1024/2013.

5. Transparentnost središnjih drugih ugovornih strana

5.1.

ESB podržava prijedlog kojim se od središnjih drugih ugovornih strana traži da svojim članovima sustava poravnanja osiguraju alat za simulaciju njihovih zahtjeva za inicijalne iznose nadoknade, kao i detaljan pregled modela inicijalnih iznosa nadoknade kojima se koriste (21). Time će se povećati transparentnost i predvidljivost zahtjeva za inicijalne iznose nadoknade, čime će se poboljšati razumijevanje sudionika sustava poravnanja o pitanjima rizika i troškova povezanih sa sudjelovanjem u središnjoj drugoj ugovornoj strani.

5.2.

Nadalje, ESB predlaže uključivanje alata makrobonitetne intervencije, u cilju sprječavanja nakupljanja sistemskog rizika, naročito kao posljedice prekomjerne financijske poluge, kao i radi dodatnog ograničenja procikličnosti marži i korektivnih faktora. ESB predlaže da se odgovarajuća načela za makrobonitetne alate utvrde u aktu 1. razine. Alati makrobonitetne politike primijenili bi se na druge ugovorne strane na transakcijskoj razini. Na taj način, sve relevantne transakcije bile bi zahvaćene, uključujući one koje su poduzele nebankarske institucije, neovisno o tome jesu li te transakcije zaključene na tržištu na kojem se obavlja središnje poravnanje, na tržištu na kojem se ne obavlja središnje poravnanje, ili tako da druga ugovorna strana Unije poravna svoje transakcije putem središnje druge ugovorne strane treće države (22). Načela i zahtjeve koji su nužni za takve makrobonitetne alate treba uključiti već u sadašnji prijedlog, a ako to nije moguće, onda u budućem prikladnom trenutku, kao što je sljedeće preispitivanje Uredbe (EU) br. 648/2012 tijekom 2020. godine.

5.3.

Osim toga, kako je navedeno u nedavno objavljenom izvješću ESRB-a o reviziji Uredbe (EU) br. 648/2012 (23), ESB smatra da se od središnjih drugih ugovornih strana koje djeluju u Uniji treba zahtijevati da objavljuju kvantitativne i kvalitativne podatke usklađene s načelima o javnom objavljivanju CPMI-IOSCO (24). Kada bi postojala jača pravna osnova koja bi obvezala središnje druge ugovorne strane da objavljuju podatke koji su u skladu s tim načelima, to bi pomoglo financijskoj industriji i široj javnosti da bolje shvate kompleksno okruženje unutar kojeg djeluju središnje druge ugovorne strane.

6. Razvrstavanje sekuritizacijskih subjekata posebne namjene kao financijske druge ugovorne strane

6.1.

ESB primjećuje da je predloženo razvrstavanje sekuritizacijskih subjekata posebne namjene kao financijske druge ugovorne strane (25). Međutim, članak 27. prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (26) predlaže izmjenu Uredbe (EU) br. 648/2012 i izuzeće sekuritizacijskih subjekata posebne namjene (SSPE) s STS kriterijima od obveze poravnanja, pod uvjetom da je kreditni rizik druge ugovorne strane primjereno smanjen. ESB ponovno naglašava svoj stav (27) da bi sekuritizacijski subjekti posebne namjene s STS kriterijima (STS SSPE) trebali biti u potpunosti izuzeti od obveze poravnanja, kao i od zakonskih zahtjeva da daju kolateral (28).

6.2.

Sukladno tomu, ESB podupire odredbe članka 27. prijedloga spomenutog u stavku 6.1., uključujući ovlast europskih nadzornih tijela da izrađuju nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija za utvrđivanje aranžmana u okviru pokrivenih obveznica ili sekuritizacija na temelju kojih se primjereno umanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane (29), a i druge potrebne izmjene koje izuzimaju STS SSPE od obveza poravnanja, kao i od zakonskih zahtjeva da daju kolateral. Takav tretman je potreban radi postizanja ujednačenih uvjeta u odnosu na kvalificirane pokrivene obveznice i može biti opravdan bonitetnim razlozima u odnosu na STS SSPE.

7. Promjene metodologije za izračun pozicija drugih ugovornih strana u ugovorima o OTC izvedenicama

ESB primjećuje da predloženo uvođenje metodologije za izračun pozicija u ugovorima o OTC izvedenicama koja se primjenjuje za odlučivanje o tome je li financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana dužna postupati u skladu s obvezom poravnanja, može potaknuti „uljepšavanje izvještaja” radi izbjegavanja obveze poravnanja, jer se temelji na podacima s kraja razdoblja, umjesto na poziciji pomičnog prosjeka u ugovorima o OTC izvedenicama u razdoblju od 30 radih dana (30). ESB stoga predlaže da se novom članku 4.a. stavku 2. (31) i novom članku 10. stavku 2. (32) koji su uvedeni prijedlogom uredbe doda zahtjev kojim se od financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane zahtijeva da moraju biti sposobne dokazati relevantnom nadležnom tijelu da izračun agregiranih pozicija na kraju mjeseca u ugovorima o OTC izvedenicama ne dovodi do sustavnog podcjenjivanja sveukupne pozicije.

8. Savjetodavna uloga ESB-a u pogledu nacrta delegiranih i provedbenih akata

8.1.

Vrijedi podsjetiti da nacrti delegiranih i provedbenih akata Komisije odgovaraju pojmu „predloženi akti Unije” u skladu sa značenjem iz članka 127. stavka 4. i članka 282. stavka 5. Ugovora. Delegirani i provedbeni akti čine pravne akte Unije. Potrebno je pravovremeno savjetovanje s ESB-om o nacrtima svih akata Unije, uključujući nacrte delegiranih i provedbenih akata, koji su dio područja nadležnosti ESB-a. Obvezu savjetovanja s ESB-om pojasnio je Sud Europske unije u Komisija protiv ESB-a (33) pozivajući se na funkcije i stručno znanje ESB-a. U svjetlu činjenice da su sigurne i učinkovite infrastrukture financijskog tržišta, a posebno sustavi poravnanja, ključni za ispunjavanje osnovnih zadaća ESSB-a prema članku 127. stavku 2. Ugovora, i ostvarivanje njegovog glavnog cilja koji je održavanje stabilnosti cijena prema članku 127. stavku 1. Ugovora, potrebno je savjetovanje s ESB-om o pitanju delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako obveza savjetovanja s ESB-om proizlazi izravno iz Ugovora, taj je zahtjev radi jasnoće potrebno uključiti u uvodnu izjavu prijedloga uredbe. Obzirom na važnost delegiranih i provedbenih akata kao dijela razvoja zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, ESB će obnašati svoju savjetodavnu ulogu u pitanjima iz svoje nadležnosti, uzimajući u obzir vremenski raspored za donošenje tih akata i potrebu za osiguravanjem nesmetanog donošenja provedbenog zakonodavstva (34).

8.2.

Nadalje, u odnosu na brojne dijelove prijedloga uredbe, osobito bi moglo bi biti korisno ne samo savjetovanje se s ESB-om, nego i uključivanje relevantnih članova ESSB-a, u ranoj fazi, u razvoj nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, kao i delegiranih i provedbenih akata, te bi se takva praksa trebala posebno propisati.

8.3.

Kao prvo, Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda, na temelju nacrta provedbenih tehničkih standarda koje je razvila ESMA, kojima se određuju standardi podataka i formati informacija o kojima se izvješćuje, metode i mehanizmi za izvješćivanje, učestalosti izvješćivanja i datum do kojeg se treba dostaviti izvješće o ugovorima o izvedenicama (35). ESSB sve učestalije koristi podatke prikupljene u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 u ostvarenju svojih ovlaštenja. Kako bi se iskoristili uvidi koje je ESSB stekao u pogledu kvalitete podataka o kojima se izvješćuje prema Uredbi (EU) br. 648/2012, ESMA bi trebala razvijati nacrte regulatornih tehničkih standarda u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a.

8.4.

Kao drugo, Komisija je ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda, na temelju nacrta regulatornih tehničkih standarda koje je razvila ESMA, kojima se određuju postupci za usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima i postupci za provjeru cjelovitosti i točnosti podataka i usklađenja sa zahtjevima za izvješćivanje (36). Nadležna tijela sa izravnim i trenutačnim pristupom podacima trgovinskih repozitorija, uključujući relevantne članove ESSB-a, razvila su značajna stručna znanja u ovom području. Stoga je važno da se osigura korištenje tih stručnih znanja u razvoju regulatornih tehničkih standarda. U tu svrhu, ESMA bi trebala provoditi razvoj nacrta regulatornih tehničkih standarda u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a.

Tamo gdje ESB predlaže izmjenu prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na mrežnim stranicama ESB-a.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 11. listopada 2017.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) COM (2017) 208 konačno.

(2) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(3) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

(4) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(5) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(6) Vidjeti stavak 7. Mišljenja CON/2012/21. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu

(7) Vidjeti stranice 2. i 13. do 14. odgovora ESB-a na konzultaciju Europske komisije o pregledu Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR), od 2. rujna 2015., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu

(8) Vidjeti članak 1. stavak 7. točku (b) prijedloga uredbe.

(9) Vidjeti članak 1. stavak 7. točku (a) prijedloga uredbe.

(10) Vidjeti članak 3. stavak 1. i 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(11) Vidjeti članak 11. stavak 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(12) Vidjeti članak 1. stavak 7. točku (b) prijedloga uredbe.

(13) Vidjeti članak 13. stavak 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/105 оd 26. listopada 2016. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1247/2012 o provedbenim tehničkim standardima u vezi s formatom i učestalošću izvješća o trgovanju trgovinskim repozitorijima u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj stranci i trgovinskom repozitoriju (SL L 17, 21.1.2017., str. 17.).

(15) Vidjeti članak 1. stavak 16. prijedloga uredbe.

(16) Vidjeti članak 1. stavak 17. točku (c) prijedloga uredbe.

(17) Vidjeti članak 1. stavak 19. točku (c) prijedloga uredbe.

(18) Vidjeti članak 1. stavak 9. točku (a) prijedloga uredbe.

(19) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(20) Vidjeti članak 4. stavak 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(21) Vidjeti članak 1. stavak 10. prijedloga uredbe.

(22) To je u skladu sa stavom ESB-a izraženog u odgovoru ESB-a na savjetovanje Europske komisije o pregledu Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR), od 2. rujna 2015., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu

(23) The Revision of the European Market Infrastructure Regulation, ESRB, travanj 2017. Dostupno na https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/other/20170421_esrb_emir.en.pdf

(24) Konačno izvješće Odbora CPMI-IOSCO Public quantitative disclosure standards for central counterparties veljača 2015. Dostupno na http://www.bis.org/cpmi/publ/d125.pdf

(25) Vidjeti članak 1. stavak 1. prijedloga uredbe.

(26) COM (2015) 472 konačno.

(27) Vidjeti Joint response from the Bank of England and the European Central Bank to the consultation document of the European Commission: „An EU framework for simple, transparent and standardised securitisation”, dostupno na mrežnoj stranici ESB-a, www.ecb.europa.eu

(28) O izuzeću od davanja kolaterala, vidjeti stavak 2.2 i 5.5 Mišljenja CON/2016/11.

(29) Vidjeti članak 27. stavak 2. COM(2015) 472.

(30) Vidjeti članak 1. stavke 3. i 8. prijedloga uredbe.

(31) Vidjeti članak 1. stavak 3. prijedloga uredbe.

(32) Vidjeti članak 1. stavak 8. prijedloga uredbe.

(33) Komisija protiv ESB-a, C-11/00, ECLI: EU:C:2003:395, posebno stavci 110. i 111. U stavku 110., Sud je pojasnio da je osnovni cilj obveze savjetovanja s ESB-om „osigurati da zakonodavac donese akt tek nakon što je tijelo saslušano, koje je, na temelju posebnih funkcija koje ono obavlja u pravnom okviru Zajednice u odnosnom području i na temelju visoke razine stručnog znanja koje posjeduje, u posebno povoljnom položaju za obavljanje korisne uloge u predviđenom zakonodavnom postupku”.

(34) Vidjeti stavak 2. Mišljenja CON/2015/10, stavak 4. Mišljenja CON/2012/5, stavak 8. Mišljenja CON/2011/44, i stavak 4. Mišljenja CON/2011/42.

(35) Vidjeti članak 1. stavak 7. točku (c) prijedloga uredbe.

(36) Vidjeti članak 1. stavak 16. prijedloga uredbe.

15.11.2017

Službeni list Europske unije

C 385/17

Obavijest Komisije o aktualnim stopama za povrat državnih potpora te referentnim kamatnim/diskontnim stopama za 28 država članica koje se primjenjuju od 1. prosinca 2017.

(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.))

(2017/C 385/06)

Osnovne stope obračunavaju se u skladu s Priopćenjem Komisije o reviziji metode za određivanje referentnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.). Ovisno o korištenju referentne stope, moraju se dodati odgovarajuće marže, kao što je definirano u navedenom Priopćenju. Za diskontnu stopu to znači da mora biti dodana marža od 100 baznih bodova. Uredba Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 predviđa da, ako nije drugačije predviđeno određenom odlukom, povratna stopa izračunavat će se također tako da se dodaje 100 baznih bodova na osnovnu stopu.

Izmijenjene stope navedene su u potamnjenom tekstu.

Prethodna tablica objavljena u SL C 346, 14.10.2017., str. 5.

Od	Do	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.12.2017	31.12.2017	-0,15	-0,15	0,76	-0,15	0,57	-0,15	0,03	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	0,59	0,19	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	1,83	-0,15	1,55	-0,36	-0,15	-0,15	0,65
1.11.2017	30.11.2017	-0,15	-0,15	0,76	-0,15	0,57	-0,15	0,06	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	0,59	0,25	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	1,83	-0,15	1,28	-0,36	-0,15	-0,15	0,65
1.10.2017	31.10.2017	-0,15	-0,15	0,76	-0,15	0,45	-0,15	0,09	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	0,59	0,30	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	-0,15	1,83	-0,15	1,10	-0,36	-0,15	-0,15	0,65
1.9.2017	30.9.2017	-0,13	-0,13	0,76	-0,13	0,45	-0,13	0,12	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	0,59	0,30	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	1,83	-0,13	1,10	-0,36	-0,13	-0,13	0,65
1.8.2017	31.8.2017	-0,13	-0,13	0,76	-0,13	0,45	-0,13	0,12	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	0,59	0,30	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	-0,13	1,83	-0,13	1,10	-0,36	-0,13	-0,13	0,78
1.6.2017	31.7.2017	-0,10	-0,10	0,76	-0,10	0,45	-0,10	0,12	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	0,70	0,37	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	1,83	-0,10	1,10	-0,36	-0,10	-0,10	0,78
1.5.2017	31.5.2017	-0,10	-0,10	0,76	-0,10	0,45	-0,10	0,12	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	0,70	0,44	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	-0,10	1,83	-0,10	1,10	-0,36	-0,10	-0,10	0,78
1.4.2017	30.4.2017	-0,08	-0,08	0,76	-0,08	0,45	-0,08	0,16	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	0,83	0,44	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	1,83	-0,08	1,10	-0,36	-0,08	-0,08	0,78
1.3.2017	31.3.2017	-0,08	-0,08	0,76	-0,08	0,45	-0,08	0,16	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	1,05	0,53	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	1,83	-0,08	1,10	-0,36	-0,08	-0,08	0,78
1.1.2017	28.2.2017	-0,07	-0,07	0,76	-0,07	0,45	-0,07	0,16	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	1,05	0,75	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	1,83	-0,07	1,10	-0,36	-0,07	-0,07	0,78

15.11.2017

Službeni list Europske unije

C 385/20

Objava zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 385/08)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE MANJE IZMJENE

Zahtjev za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2)

„FINOCCHIONA”

EU br.: PGI-IT-01120-AM01 – 25.7.2017.

ZOI ( ) ZOZP ( X ) ZTS ( )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitiman interes

Consorzio di Tutela della Finocchiona

Via Carlo del Prete, 49/r

50127 Firenze (FI)

ITALIA

Tel.+39 0554221769

E-pošta: info@finocchionaigp.it

Certificirana e-pošta: finocchionaigp@pec.it

Consorzio di Tutela della Finocchiona ovlašten je za podnošenje zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku br. 12511 od 14. listopada 2013.

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena (izmjene)

—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Dokaz podrijetla
—	☐	Metoda proizvodnje
—	☐	Povezanost sa zemljopisnim područjem
—	☐	Označivanje
—	☐	Ostalo [treba navesti]

4. Vrsta izmjene (izmjena)

—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-a ili ZOZP-a koja se smatra manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 i ne zahtijeva izmjenu objavljenog jedinstvenog dokumenta.
—	☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-a ili ZOZP-a koja se smatra manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 i ne zahtijeva izmjenu objavljenog jedinstvenog dokumenta.
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-a ili ZOZP-a koja se smatra manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, za koju nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument).
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZTS-a koja se smatra manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. četvrtim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjena (izmjene)

Opis proizvoda

Zahtjev iz članka 2. točke 2.1.3. („Kemijska svojstva”) specifikacije i točke 3.2. jedinstvenog dokumenta da je aktivnost vode (aw) „najviše 0,92” izmijenjen je.

Umjesto „aktivnost vode (aw): najviše 0,92”, ta odredba sada glasi: „aktivnost vode (aw): najviše 0,945”.

Cilj povećanja vrijednosti „aw” jest dobiti proizvod s većim udjelom vlage nego što je to bilo moguće u skladu s prijašnjom specifikacijom. Time se jamči i čuva mekana tekstura kriški kobasice „Finocchiona” ZOZP, što je ključna karakteristika po kojoj se razlikuje od sličnih proizvoda na tržištu.

Vjerujemo da je ta izmjena u skladu s uvjetima iz članka 53. stavka 2. točaka (a) do (e) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i da se stoga može smatrati manjom izmjenom.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„FINOCCHIONA”

EU br.: PGI-IT-01120-AM01 – 25.7.2017.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv

„Finocchiona”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Kobasicu sa ZOZP-om „Finocchiona” karakterizira aroma komorača prisutna u mješavini u obliku sjemenka i/ili cvjetova te meka konzistencija zbog koje se kriške ponekad mrve. Boja kriške varira od krvavocrvene na nemasnim dijelovima do bijele/ružičastobijele na masnim dijelovima koji su dobro izmiješani, s nejasnim obrisima, a mogu se vidjeti i sjemenke i/ili cvjetovi komorača. Miris je ugodan i karakterističan zbog izražene arome komorača i nešto blaže arome češnjaka. Okus je svjež i ugodan, nikad kiseo. Proizvod ima sljedeća kemijska svojstva: ukupne bjelančevine: najmanje 20 %; ukupne masnoće: najviše 35 %; pH: od 5 do 6; „aktivnost vode (aw): najviše 0,945; sol: najviše 6 %.

Riječ je o cilindričnoj kobasici prekrivenoj karakterističnim paperjem koje je rezultat plijesni nastale tijekom dozrijevanja. Veličina proizvoda je raznolika, od malih dimenzija, 0,5 kg pri oblikovanju, do većih oblika koji mogu doseći čak 25 kg pri punjenju, a u promet se stavlja cijela ili u komadima, u rasutom stanju, vakuumirana ili u kontroliranoj atmosferi, u kriškama vakuumirana ili u kontroliranoj atmosferi.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Prehrana teških svinja varira ovisno o sastavu i upotrebi. Organizirana je u dvije faze i prije svega temelji se na nusproizvodima proizvodnje sira i na žitaricama. Dopuštena prehrana u prvoj fazi (do 80 kg žive vage), u odgovarajućim omjerima, jednaka je hrani koja se upotrebljava u drugoj fazi; osim toga, udio suhe tvari u žitaricama ne smije biti manji od 45 %: brašno od zrnja soje; silirani kukuruz; krupica od kukuruznog glutena i/ili hrana na bazi kukuruznog glutena; rogač očišćen od koštica, komina od raznog zrnja; masti s točkom taljenja iznad 36 °C; riblje brašno, lizati bjelančevina; mlaćenica. U drugoj fazi tovljenja, tijekom koje udio suhe tvari u žitaricama ne smije biti manji od 55 %, dopuštena je sljedeća hrana: žitarice i manje žitarice; mekinje i drugi nusproizvodi prerade pšenice; sušeni krumpir, prešana i silirana pulpa repe, brašno zrnja soje, brašno od sjemenki suncokreta; manioka, melasa, kokosovo brašno, brašno kukuruznih klica, grašak i/ili drugo zrnje mahunarki; prešana i osušena pulpa repe, brašno od sezama, lanene pogače proizvedene prešanjem, talog od jabuka i krušaka, kožice grožđa ili rajčice kao pomoćna sredstva kod probave, osušeno brašno lucerne, pivski kvasac i/ili torula kvasac, masti s točkom taljenja iznad 40 °C, sirutka, mlaćenica. Hranidba svinja pasmine cinta senese, uzgojenih na svježem zraku ili u mješovitom režimu, postiže se ispašom u šumi i/ili na ogoljelim terenima zasađenima krmivom i žitaricama. Dopušteno je svakodnevno upotrebljavati prehrambene dodatke koji čine dio odobrenog dnevnog obroka za svinje starije od četiri mjeseca, a koji ne prelaze 3 % žive vage životinje.

Za pripremu kobasice „Finocchiona” ZOZP uobičajeno se upotrebljava svježe meso koje nije bilo smrzavano, a dobiveno je od sljedećih životinja:

—

teških svinja uzgajanih najmanje devet mjeseci dok ne postignu težinu i dok njihovo meso ne postane savršeno za proizvodnju kobasice „Finocchiona” ZOZP te koje imaju specifična genetička svojstva (pasmine koje se uobičajeno upotrebljavaju: velika talijanska bijela, talijanski landras, talijanski durok ili nerasti tih pasmina, nerasti drugih pasmina ili odabrani hibridni nerasti s istim genetičkim svojstvima). Upotrebom tih pasmina osiguravaju se održavanje, distribucija i kvalitativni sastav masti u mesu, proizvodnja trupova klasificiranih kao teški u skladu s ograničenjima odgovarajuće središnje kategorije te visoka težina i starost pri klanju. Sve navedeno i posebna prehrana za životinje koja se većinom temelji na žitaricama osnovni su zahtjevi za ispravno zrenje i organoleptička svojstva kobasice „Finocchiona”;

—	svinje pasmine cinta senese, koje su unesene u uzgojni upisnik i koje su uzgajane i zaklane na određenom području te hranjene u skladu s tradicijom.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Faze proizvodnje kobasice sa ZOZP-om „Finocchiona” koje se moraju odvijati na zemljopisnom području navedenom u točki 4. ovog jedinstvenog dokumenta sljedeće su: mljevenje; miješanje, punjenje, sušenje; zrenje.

Meso proizvedeno od pasmine cinta senese dolazi od životinja uzgojenih na teritoriju zemljopisnog područja navedenog u točki 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Za puštanje u promet kobasice „Finocchiona”, pakirane u kriškama, postupci rezanja na kriške i pakiranja, u vakuumu ili u kontroliranoj atmosferi, moraju se odvijati isključivo u području proizvodnje definiranom pod prethodno navedenom točkom 4., pod nadzorom ovlaštenog tijela za nadzor kako bi se zajamčila kvaliteta proizvoda i spriječilo narušavanje karakteristika opisanih u točki 3.2.

Miješanje malenih komadića nemasnog mesa i sitno narezanih masnih dijelova kriške čini osobito nježnima pri rukovanju i pri rezanju. Za pripremu proizvoda za rezanje na kriške potrebno je ukloniti crijevo, zbog čega se dio koji će se konzumirati izravno izlaže vanjskom okolišu. Takvo izlaganje u nekontroliranim uvjetima u neodređenom trajanju mijenja karakteristike proizvoda na koji djeluje oksidacija, on mijenja boju i pretjerano gubi vlažnost što uzrokuje kvarenje osobite konzistencije kriški i naglašene aromatske komponente koje moraju karakterizirati ovu kobasicu. Kako bi se zajamčila i sačuvala stabilnost originalnih karakteristika proizvoda, važno je da osobe koje rukuju proizvodom budu s njim u dodiru u posebnim uvjetima i u ograničenom trajanju.

Mogućnost da se proizvod namijenjen rezanju na kriške neodređeno vrijeme čuva u uvjetima koji se razlikuju od predviđenih uvjeta može dovesti do pojave suprotnih i neželjenih karakteristika, kao što su užeglost, isušivanje, stvaranje neuobičajene plijesni, nadimanje ili tamnjenje koji mogu stvoriti okuse, mirise i konzistenciju različite od okusa, mirisa i konzistencije svojstvenih proizvodu.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Naziv „Finocchiona” mora biti istaknut jasnim i neizbrisivim slovima, u boji koja je kontrastna boji naljepnice; mora biti jasno uočljiv, veći od ostalih napomena navedenih na naljepnici (u svakom slučaju slova ne smiju biti manja od 3 mm), a odmah iza njega mora slijediti natpis „Indicazione Geografica Protetta” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) ili kratica „ZOZP”. [Z.O.Z.P.]. Na naljepnici se uvijek mora nalaziti logotip ZOZP-a Europske unije, eventualno s natpisima predviđenima Uredbom Komisije (EZ) br. 628/2008 (3). Na naljepnici je dopuštena upotreba podataka o poduzeću, nazivima tvrtke, privatnoj robnoj marki i skupinama pod uvjetom da te napomene nemaju pohvalni ton niti dovode kupca/potrošača u zabludu. Dopušteno je navesti nazive svinjskih gospodarstava na kojima su uzgojene svinje upotrijebljene u proizvodnji ovog proizvoda, ali jedino ako sirovina u cijelosti proizlazi iz predmetnih uzgajanih životinja.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje kobasice sa ZOZP-om „Finocchiona” obuhvaća cijeli kopneni teritorij Toskane, osim otoka, što odgovara području u kojem se s vremenom ukorijenila proizvodnja tipične kobasice.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Proizvodno podneblje kobasice sa ZOZP-om „Finocchiona” karakterizira planinska granica na sjeveru i jugu kojom je omeđen te prostrano brdovito područje s vinogradima, pošumljenim područjima i pašnjacima za uzgoj na otvorenom, a koje se spušta prema priobalnim ravnicama na zapadu.

Sustav „napoličarenja” koji je bio na snazi na poljoprivrednim gospodarstvima sve do kraja sedamdesetih godina, a koji je većim dijelom zamijenjen sustavom privatnih gospodarstava, omogućio je da se na ovom području održi uzgoj svinja i to povijesne pasmine cinta senese, kojoj je u međuvremenu prijetilo istrebljenje, ali je izbjegla tu opasnost, i svinja bijelih pasmina od kojih se dobiva sirovina koju upotrebljavaju toskanski proizvođači mesnih prerađevina, kao i prenošenje znanja i umijeća specijaliziranih stručnjaka i zanatskih tehnika proizvodnje kobasice „Finocchiona”. Meso, vino i ravnomjerno raspoređen komorač pridonijeli su stvaranju okusa koji su postigli proizvođači suhomesnatih proizvoda, nositelji usavršenih zanatskih metoda proizvodnje, naslijeđenih od starinskih tehnika i prakse koje su putovale kroz stoljeća da bi stigle u proizvodne radionice raspršene po cijelom podneblju.

Glavne karakteristike koje kobasicu „Finocchiona” razlikuju od ostalih suhomesnatih proizvoda te je čine jedinstvenom njezina su izražena i neusporediva aroma komorača koji se u mješavini upotrebljava u zrnu i/ili cvjetovima te mekoća njezinih kriški koje se ponekad mrve pri rezanju. Okus je svjež i ugodan, nikad kiseo.

Na kriški se vidjeti smjesa sa sitnim komadićima masnoće raspoređenima na način da omotavaju mišićne dijelove i čuvaju mekoću proizvoda, čak i nakon produljenog zrenja. Masni i nemasni dio, koji je prosječno velik, nejasnih su obrisa. Boja kriške varira od krvavocrvene na nemasnim dijelovima do bijele/ružičastobijele na masnim dijelovima, a mogu se vidjeti i sjemenke i/ili cvjetovi komorača.

Kobasica „Finocchiona” uživa povijesni ugled koji potvrđuju brojni dokumenti. Najprije treba spomenuti Rigutinija i Fanfanija i njihov Vocabolario della lingua parlata iz 1875., izdanje iz 1889. djela Vocabolario degli Accademici della Crusca koji ukazuje na povezanost kobasice „Finocchiona” s toskanskim područjem, i profesora Itala Ghinellija koji je 1977. potvrdio toskansko podrijetlo ovog proizvoda. „Finocchiona” je jedan od najrasprostranjenijih suhomesnatih proizvoda u Toskani i redovito se navodi u tjednim biltenima suhomesnatih proizvoda koji objavljuje ugledan specijalizirani časopis prodavan na državnoj razini.

„Finocchiona” svoje karakteristike duguje raznim vezama koje postoje između toskanskog okruženja iz kojeg dolazi i ljudskog čimbenika, a čija je interakcija kroz stoljeća omogućila usavršavanje metode proizvodnje. Čimbenici koji doprinose jedinstvenom i izuzetnom proizvodu te ustaljenom ugledu sljedeći su: originalan izbor sastojaka, a prije svega komorača koji obilježava veliki broj recepata regionalne kuhinje i pripada endemskoj flori područja proizvodnje, dobro ukorijenjena tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda i posebno umijeće kvalificiranih proizvođača koji tradicionalno rade ručno te znaju odabrati i pripremiti najbolje komade mesa, procijeniti odgovarajući stupanj homogenizacije masnih i nemasnih dijelova te odrediti trenutak kad „Finocchiona” dosegne odgovarajuću konzistenciju i mekoću. Dodavanjem vina u mješavinu kobasice „Finocchiona”, prema povijesnoj metodi proizvodnje, ističe se snažna veza koja veže proizvodnju na ovom teritoriju svjetski poznatom po svojim vinima. Proizvodnja kvalitetnog mesa pasmine cinta senese omogućila je otvaranje poduzeća za preradu mesa u cijeloj regiji, pridonoseći potvrđivanju prirode kobasice „Finocchiona” i ojačavanju njezina ugleda i povezanosti s Toskanom kod potrošača.

„Finocchiona”, koju obavezno nalazimo na tipičnom jelovniku „toskanskih suhomesnatih proizvoda” prešla je granice Italije te se konzumira u mnogim zemljama srednje Europe, ali i izvan Europske unije.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

(2) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(3) SL L 173, 3.7.2008., str. 3.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 385

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 15. studenoga 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 385/01	Komunikacija Komisije – Automatsko povećanje autonomne carinske kvote na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2015/2265	1
2017/C 385/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8586 – TPC/JSR/UMG/UBE/MR) ( 1 )	2

	III Pripremni akti
	Europska središnja banka
2017/C 385/03 CON/2017/39	Mišljenje Europske središnje banke оd 4. listopada 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (CON/2017/39)	3
2017/C 385/04 CON/2017/42	Mišljenje Europske središnje banke od 11. listopada 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (CON/2017/42)	10

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 385/05	Tečajna lista eura	16
2017/C 385/06	Obavijest Komisije o aktualnim stopama za povrat državnih potpora te referentnim kamatnim/diskontnim stopama za 28 država članica koje se primjenjuju od 1. prosinca 2017.(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. ( SL L 140, 30.4.2004., str. 1. ))	17

Redni br.	Oznaka KN	Oznaka TARIC	Opis	Godišnja količina kvote (u tonama)	Carina unutar kvote	Razdoblje kvote
09.2759	ex 0302 51 10	20	Bakalar (Gadus morhua, Gadus ogac, Gadus macrocephalus) i riba vrste Boreogadus saida, osim jetre i ikre, svježi, rashlađeni ili smrznuti, namijenjeni za preradu (2) (3)	90 000	0 %	1.1.2017.–31.12.2017.
	ex 0302 51 90	10
	ex 0302 59 10	10
	ex 0303 63 10	10
	ex 0303 63 30	10
	ex 0303 63 90	10
	ex 0303 69 10	10

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 385/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8639 – Cariparma / Caricesena, Carim, Carismi) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	18
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2017/C 385/08	Objava zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	20

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1745
JPY	japanski jen	133,29
DKK	danska kruna	7,4414
GBP	funta sterlinga	0,89585
SEK	švedska kruna	9,8905
CHF	švicarski franak	1,1643
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,5923
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,566
HUF	mađarska forinta	311,97
PLN	poljski zlot	4,2381
RON	rumunjski novi leu	4,6493
TRY	turska lira	4,5477
AUD	australski dolar	1,5361
CAD	kanadski dolar	1,4933
HKD	hongkonški dolar	9,1645
NZD	novozelandski dolar	1,7092
SGD	singapurski dolar	1,5978
KRW	južnokorejski von	1 309,46
ZAR	južnoafrički rand	16,8932
CNY	kineski renminbi-juan	7,7950
HRK	hrvatska kuna	7,5520
IDR	indonezijska rupija	15 918,59
MYR	malezijski ringit	4,9259
PHP	filipinski pezo	60,070
RUB	ruski rubalj	70,1633
THB	tajlandski baht	38,829
BRL	brazilski real	3,8488
MXN	meksički pezo	22,4266
INR	indijska rupija	76,8150


	(1) Tekst značajan za EGP.