11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/1

1.

Europska središnja banka podnijela je 22. lipnja 2017. Preporuku za odluku Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni članka 22. o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (ESB/2017/18) (1). Vijeće se o toj preporuci savjetovalo s Europskom komisijom 12. srpnja 2017.

2.

Ovlast Komisije da donese odluku temelji se na članku 129. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članku 40.1 Statuta ESSB-a i ESB-a.

3.

Komisija snažno pozdravlja inicijativu ESB-a da zakonodavcu preporuči izmjenu članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a kako bi se ESB-u omogućilo da regulira „sustave poravnanja za financijske instrumente” za potrebe monetarne politike jer se njome dopunjuje Komisijin zakonodavni prijedlog od 13. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (2) prilagodbom pravnog okvira primjenjivog na ESB. Time bi se ESB-u omogućilo da u potpunosti izvršava nadležnosti koje su na temelju navedenog Komisijina prijedloga dodijeljene središnjim bankama izdanja u odnosu na sustave poravnanja za financijske instrumente denominirane u euru.

4.

Komisija dijeli mišljenje ESB-a da su središnje druge ugovorne strane (CCP-i).veoma važne za Uniju te se slaže s ESB-om da je središnje poravnanje sve više prekogranične prirode i sistemski važno. Od donošenja Uredbe (EU) br. 648/2012., kao posljedica tržišnih i regulatornih faktora, opseg aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i svijetu ubrzano raste i širi se. Središnje poravnanje pridonosi smanjenju sistemskog rizika putem čvrstog upravljanja rizicima druge ugovorne strane, veće transparentnosti i učinkovitije uporabe kolaterala. Obvezno središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama bila je obveza koju su čelnici skupine G20 preuzeli još 2009., a provodi se u Europskoj uniji i u svijetu. Otada se povećao udio središnje poravnanih OTC izvedenica, a očekuje se da se i idućih godina ta ekspanzija nastavi uvođenjem dodatnih obveza poravnanja za druge vrste instrumenata i povećanjem dobrovoljnih poravnanja koja obavljaju druge ugovorne strane koje još ne podliježu obvezi poravnanja. Zakonodavnim prijedlogom Komisije od 4. svibnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, kojim se ciljano poboljšava njezina djelotvornost i uravnoteženost, dodatno će se središnje druge ugovorne strane potaknuti da drugim ugovornim stranama nude usluge središnjeg poravnanja izvedenica te da malim financijskim i nefinancijskim drugim ugovornim stranama olakšaju pristup poravnanju. Usto, tržišta poravnanja dobro su integrirana u cijeloj Uniji, ali se u velikoj mjeri odnose na određene razrede imovine i međusobno su povezana. No veći udio središnjeg poravnanja nužno znači i veću koncentraciju rizika u središnjim drugim ugovornim stranama. Komisija se slaže da to treba na odgovarajući način riješiti i već je predložila regulatorne mjere u tu svrhu.

5.

Komisija se stoga slaže s ESB-om da bi zbog sve veće sistemske važnosti središnjih drugih ugovornih strana mogao jačati i rizik koji bi mogao utjecati na sustave poravnanja, što bi moglo negativno utjecati na nesmetano funkcioniranje platnih sustava i na provedbu jedinstvene monetarne politike, a u konačnici i na glavni cilj očuvanja stabilnosti cijena.

6.

Komisija se slaže s ESB-om i da se povlačenjem Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske Unije, prema obavijesti od 29. ožujka 2017., Unija suočava s još jednim velikim izazovom jer se odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 više neće primjenjivati na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u toj zemlji i znatno će narasti iznos financijskih instrumenata koji su poravnati u trećim zemljama i denominirani u valutama država članica.

7.

Podsjeća se da je prema članku 127. stavku 1. UFEU-a glavni cilj ESSB-a očuvanje stabilnosti cijena. Člankom 127. stavkom 2. UFEU-a utvrđeno je da su definiranje i provedba monetarne politike te promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava među temeljnim zadaćama koje se izvršavaju putem ESSB-a. Na te temeljne zadaće podsjeća se i člankom 3. stavkom 1. Statuta ESSB-a i ESB-a. One su u funkciji ostvarenja glavnog cilja ESSB-a, održavanja stabilnosti cijena; zato se njihovim provođenjem treba pridonositi ostvarenju tog cilja.

8.

Člankom 22. Statuta ESSB-a i ESB-a, naslovljenim sa „Klirinški i platni sustavi” predviđa se da ESB i nacionalne središnje banke mogu stvoriti mogućnosti, a ESB donositi propise radi osiguranja učinkovitog i pouzdanog obračunskog i platnog sustava u Uniji i s drugim zemljama. Članak 22. nalazi se u Poglavlju IV. Statuta ESSB-a i ESB-a koje se bavi „Monetarnim funkcijama i operacijama ESSB-a”, zajedno s ostalim odredbama kojima se ESB-u omogućuje da izvršava temeljne zadaće ESSB-a.

9.

ESB-ov prijedlog izmjene članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a Komisija dovodi u vezu s presudom Općeg suda u predmetu Ujedinjena Kraljevina protiv ESB-a, predmet T-496/11 od 4. ožujka 2015. (3). Opći sud smatra je da je ovlast donošenja propisa iz članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a sredstvo koje je na raspolaganju ESB-u za izvršavanje zadaće promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava koja je Eurosustavu povjerena člankom 127. stavkom 2. UFEU-a. Upravo je ta zadaća glavni cilj iz članka 127. stavku 1. UFEU-a. U toj presudi Opći sud drži i da se izraz „obračunski i platni sustav” iz članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a mora tumačiti u kontekstu zadaće omogućivanja „promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava” te se stoga ovlast koju ESB crpi iz članka 22. Statuta, da donosi propise „radi osiguranja učinkovitog i pouzdanog obračunskog i platnog sustava”, ne smije tumačiti tako da se ona odnosi na sve sustave poravnanja, uključujući one koji se odnose na transakcije vrijednosnicama, nego da je ograničena na platne klirinške sustave.

10.

Svojom Preporukom ESB želi izmijeniti područje primjene članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a, kako bi u svoju regulatornu nadležnost uključilo sustave poravnanja za financijske instrumente. Ta preporučena izmjena podrazumijevala bi i proširenje regulatornih ovlasti ESB-a te bi omogućila ESB-u da donosi propise o sustavima poravnanja za financijske instrumente. No treba primijetiti da u skladu s člankom 34.1 Statuta ESSB-a i ESB-a, ESB može donositi samo propise nužne za provedbu članka 22 Statuta ESSB-a i ESB-a.

11.

Zakonodavnim prijedlogom od 13. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Komisija želi proširiti nadležnosti središnjih banaka izdanja u odnosu na središnje druge ugovorne strane koje imaju pravo poslovanja ili su priznate u Uniji. Prijedlog jačanja nadležnosti središnjih banaka izdanja posljedica je potencijalnih opasnosti koju bi nepravilnost u radu neke središnje druge ugovorne strane mogla predstavljati za nesmetano funkcioniranje platnih sustava i provedbu jedinstvene monetarne politike, dviju temeljnih zadaća ESSB-a, a u konačnici i za glavni cilj očuvanja stabilnosti cijena. Stoga je Komisijin zakonodavni prijedlog jačanja uloge središnjih banaka ESSB-a u skladu s glavnim ciljem ESSB-a i s ESB-ovim izvršavanjem temeljnih zadaća ESSB-a.

12.

Budući da u Ugovoru i Statutu ESSB-a i ESB-a nisu izrijekom spomenuti ni sustavi poravnanja za financijske instrumente ni središnje druge ugovorne strane, radi pravne sigurnosti veoma je važno da ESB člankom 22. Statuta ESSB-a i ESB-a dobije jasne ovlasti za donošenje potrebnih mjera o sustavima poravnanja za financijske instrumente, kako bi ostvarivao ciljeve ESSB-a i izvršavao svoje temeljne zadaće. Takve su ovlasti osobito nužne da bi ESB mogao u potpunosti ostvariti svoju ulogu predviđenu za središnje banke izdanja Komisijinim zakonodavnim prijedlogom od 13. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

13.

Komisija napominje kako ESB drži da bi trebao dobiti regulatorne ovlasti (uvodna izjava 7. Preporuke ESB/2017/18). Zato Komisija podsjeća da se njezinim legislativnim prijedlogom o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 zahtijeva da središnje banke izdanja sudjeluju u donošenju (obvezujućih) odluka o brojnim pitanjima u postupku izdavanja odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije ili u postupku priznavanja središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, te u kontinuiranom nadzoru središnjih drugih ugovornih strana. Usto, Komisijin zakonodavni prijedlog od 13. lipnja 2017. pretpostavlja da središnje banke izdanja imaju mogućnost uvođenja dodatnih zahtjeva središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije i sistemski važnim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine), koji se odnose na izvršenje njihovih zadaća monetarne politike (vidjeti posebno članak 21.a stavak 2. za središnje druge ugovorne strane iz Unije te članak 25. stavak 2.b točku (b); članak 25. točku (b) podtočke 1. i 2. za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja To se može tumačiti kao više od običnog nadzora koji središnje banke izdanja provode nad infrastrukturom sustava poravnanja vrijednosnica, a pravno se može smatrati sudjelovanjem u reguliranju njihove djelatnosti. U okviru određenom njezinim zakonodavnim prijedlogom, Komisija stoga smatra da je primjereno ovlastiti ESB za donošenje onih odluka i propisa koji su nužni u odnosu na sustave poravnanja za financijske instrumente.

14.

Takve bi se nove ovlasti ESB-a o središnjim drugim ugovornim stranama prema članku 22. Statuta ESSB-a i ESB-a preklapale s ovlastima drugih institucija, agencija i tijela Unije na temelju odredaba koje se odnose na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta iz Dijela III. UFEU-a, uključujući akte koje u skladu sa svojim ovlastima donesu Komisija ili Vijeće. Komisija smatra da je veoma važno jasno odrediti i razgraničiti područje primjene (regulatornih) ovlasti raznih institucija Unije kako se na središnje druge ugovorne strane ne bi primjenjivala paralelna ili proturječna pravila.

15.

Pravni akti Europskog parlamenta i Vijeća doneseni na temelju odredaba koje se odnose na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta iz Dijela III. UFEU-a, uključujući akte koje u skladu sa svojim ovlastima donesu Komisija ili Vijeće, trebali bi uspostaviti opći pravni okvir za sustave poravnanja za financijske instrumente za odobravanje, priznavanje i nadzor nad središnjim drugim ugovornim stranama. Premda bi ESB sudjelovao u odlučivanju o središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije i trećih zemalja i izvršavao svoje regulatorne ovlasti u pogledu uvođenja zahtjeva središnjim drugim ugovornim stranama neovisno, u skladu s člankom 130. UFEU-a i u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se ostvario glavni cilj ESSB-a, ESB-ove nove nadležnosti trebalo bi provoditi u skladu s prethodno navedenim općim okvirom za unutarnje tržište što su ga na temelju svojih ovlasti uspostavili Europski parlament i Vijeće ili Komisija ili Vijeće te bi, prema potrebi, trebalo poštovati institucionalne nadležnosti i postupke utvrđene tim okvirom.

16.

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je ESB-ovu preporučenu izmjenu članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a potrebno bolje objasniti i preformulirati tako da se naglasi kako je svrha regulatornih ovlasti i ovlasti za donošenje odluka ESB-a ostvarivanje ciljeva ESSB-a i izvršenje temeljnih zadaća ESB-a. Usto, tom bi izmjenom trebalo naglasiti da će se tim ovlastima koristiti u skladu sa svim aktima Europskog parlamenta i Vijeća na temelju odredaba koje se odnose na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta iz Dijela III. UFEU-a, te s delegiranim aktima Komisije i provedbenim aktima koje donesu Vijeće ili Komisija u skladu sa svojim ovlastima.

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/5

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/6

—

pristup informacijama,

—

pristup postupcima i

—

pristup uslugama podrške i otklanjanja poteškoća.

—

napore uložene u osiguravanje da pojedinci zadrže kontrolu nad svojim osobnim podatcima, uključujući uvjet „izričitog zahtjeva korisnika” prije bilo kakvog prijenosa dokaza među nadležnim tijelima (članak 12. stavci 4.) i pružanjem mogućnosti korisniku da „pregleda” dokaze koji se trebaju razmijeniti (članak 12. stavak 2. točka (e)),

—

napore uložene u definiranje materijalnog područja primjene načela „samo jednom” (članak 12. stavak 1.), i

—

izričit zahtjev u pogledu upotrebe anonimnih ili agregiranih podataka za prikupljanje odgovarajućih povratnih informacija korisnika i statistika (članci 21. – 23.),

—

osim toga, EDPS pozdravlja predloženu izmjenu Uredbe o IMI-ju kojom se potvrđuju i ažuriraju odredbe o mehanizmu koordiniranog nadzora predviđenog za IMI radi osiguravanja dosljednog i usklađenog pristupa (članak 36. stavak 6. točka (b)),

—

konačno, dobrodošle su i općenitije odredbe poput onih u uvodnim izjavama 43. i 44. te u članku 29. u kojima se pokazuje predanost osiguravanju poštovanja temeljnih prava pojedinaca, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka.

—

pravnu osnovu za obradu podataka,

—

ograničavanje svrhe,

—

i prava subjekata na koje se podatci odnose.

—

napore uložene u osiguravanje toga da pojedinci zadrže kontrolu nad svojim osobnim podatcima, uključujući uvjet „izričitog zahtjeva korisnika” prije bilo kakvog prijenosa dokaza među nadležnim tijelima (članak 12. stavci 4.) i pružanjem mogućnosti korisniku da „pregleda” dokaze koji se trebaju razmijeniti (članak 12. stavak 2. točka (e)), i

—

napore uložene u definiranje materijalnog područja primjene načela „samo jednom” (članak 12. stavak 1.),

—

osim toga, EDPS pozdravlja predloženu izmjenu Uredbe o IMI-ju kojom se potvrđuju i ažuriraju odredbe o mehanizmu koordiniranog nadzora predviđenog za IMI radi osiguravanja dosljednog i usklađenog pristupa (članak 36. stavak 6. točka (b)),

—

EDPS pozdravlja i uključivanje tijela EU-a u definiciju sudionika IMI-ja u Prijedlogu što može pomoći u omogućivanju da Europski odbor za zaštitu podataka („EDPB”) ostvari koristi od tehničkih mogućnosti koje pruža IMI u pogledu razmjene informacija.

—

da se u samom Prijedlogu ne osigurava pravna osnova za razmjenu dokaza te da bilo kakva razmjena dokaza na temelju članka 12. stavka 1. mora imati odgovarajuću pravnu osnovu u drugim aktima, primjerice, u četirima direktivama navedenima u članku 12. stavku 1. ili na temelju primjenjivog prava EU-a ili nacionalnog prava,

—

da pravnu osnovu za upotrebu tehničkog sustava navedenog u članku 12. za razmjenu dokaza predstavlja izvršavanje zadaće od javnog interesa na temelju članka 6. stavka 1. točke (e) Opće uredbe o zaštiti podataka, i

—

da korisnici imaju pravo uložiti prigovor na obradu svojih osobnih podataka u tehničkom sustavu u skladu s člankom 21. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka.

—

da se u Prijedlogu ne osigurava pravna osnova za upotrebu tehničkog sustava za razmjenu informacija u svrhe različite od onih propisanih u četirima navedenim direktivama ili predviđenih drugim aktima na temelju primjenjivog prava EU-a ili nacionalnog prava,

—

i da se Prijedlogom ne nastoji ni na koji način ograničiti načelo ograničavanja svrhe u skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 23. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka.

—

što čini zahtjev „izričitim” te koliko specifičan mora biti taj zahtjev,

—

može li se zahtjev podnijeti preko tehničkog sustava iz članka 12. stavka 1.,

—

koje su posljedice ako korisnik ne odabere podnošenje „izričitog zahtjeva”, i

—

može li se takav zahtjev povući. (Za posebne preporuke, vidjeti prethodno navedeni odjeljak 3.3.).

—

da se u Prijedlogu pojasni koje opcije ima korisnik koji odluči iskoristiti mogućnost „pregleda” podataka koji se trebaju razmijeniti,

—

osobito bi u članku 12. stavku 2. točki (e) trebalo pojasniti da se korisniku pruža pravodobna mogućnost pregleda prije nego što podatci postanu dostupni primatelju te da korisnik može povući zahtjev za razmjenu dokaza (vidjeti i naše preporuke o „izričitim zahtjevima” povezane s time),

—

to se može napraviti, primjerice, dodavanjem sljedećeg teksta na kraju rečenice u članku 12. stavku 2. točki (e): „prije nego što oni postanu dostupni tijelu koje ih je zatražilo te korisnik taj zahtjev može povući u bilo kojem trenutku”).

—

da se u članku 3. stavku 4. upućivanje na članak 2. stavak 2. točku (b) zamijeni upućivanjem na članak 12. stavak 1. ili da se propiše drugo zakonodavno rješenje sa sličnim učinkom,

—

EDPS naglašava i to da on pozdravlja napore uložene u Prijedlogu u pogledu ograničavanja razmjene informacija na postupke na internetu navedene u Prilogu II. i u četirima posebno navedenim direktivama,

—

stoga predlaže da područje primjene Prijedloga ostane jasno utvrđeno te da Prijedlog i dalje uključuje Prilog II. i upućivanja na četiri posebno navedene direktive.

—

dodavanje Opće uredbe o zaštiti podataka u Prilog Uredbi o IMI-ju kako bi se dopustila moguća uporaba IMI-ja u svrhe zaštite podataka, i

—

dodavanje nadzornih tijela za zaštitu podataka na popis usluga podrške i otklanjanja poteškoća navedenih u Prilogu III.

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/10

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/12

(a)

tehnologije predložene za izvođenje radova (40 %);

(b)

tehničkih i financijskih kapaciteta podnositelja zahtjeva (50 %);

(c)

predložene pristojbe za utvrđivanje prava na rudarenje (10 %).

1.

za traženje ležišta prirodnog plina:

2.

za istraživanje ležišta prirodnog plina:

3.

za traženje i istraživanje ležišta prirodnog plina:

Ministerstwo Środowiska [Ministarstvo okoliša]

Departament Geologii i Koncesji Geologicznych [Odjel za geologiju i geološke koncesije]

ul. Wawelska 52/54

00-922 Varšava

POLJSKA

—

internetska stranica Ministarstva okoliša: www.mos.gov.pl

—

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/14

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/15

11.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 340/16

1.

Komisija je 3. listopada 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

Poduzetnici GETEC i Briva stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad zajedničkim pothvatom.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela i ugovorom o upravljanju ili na bilo koji drugi način u novoosnovanom društvu koje čini zajednički pothvat.

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   GETEC: pružanje ugovornih energetskih usluga na njemačkom tržištu,

—   Briva: razvoj projekata, gradnja, prodaja ili najam stambenih, poslovnih i industrijskih nekretnina većinom strateškim ulagačima u Njemačkoj i Nizozemskoj.

Zajednički će pothvat djelovati u osmišljavanju, razvoju, upravljanju i održavanju sustava za proizvodnju i distribuciju energije te će pružati ugovorne energetske usluge na tržištu za energiju za zgrade prilagođene pojedinačnim potrebama kupaca, provoditi s time povezane mjere za povećanje energetske učinkovitosti i razvijati nove poslovne modele.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.8627 – GETEC/Briva/JV

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt: