Tečajna lista eura (1)

6. rujna 2017.

(2017/C 296/01)

1 euro =

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 28. kolovoza 2017.

o objavi u Službenom listu Europske unije jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina

(Mergelland (ZOI))

(2017/C 296/02)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 97. stavak 3,

budući da:

ODLUČILA JE:

Jedini članak

Jedinstveni dokument sastavljen u skladu s člankom 94. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda za naziv „Mergelland” (ZOI) nalaze se u Prilogu ovoj Odluci.

U skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 objava ove Odluke temelj je za podnošenje prigovora na zaštitu naziva iz prvog stavka ovog članka u roku od dva mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije.

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006  (1) )

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 296/03)

Odluke o davanju autorizacije

(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/growth/sectors/chemicals/reach/about/index_hr.htm

Obavijest o presudi od 1. lipnja 2017. u predmetu T-442/12 u vezi s Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 626/2012 o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 349/2012 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz vinske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine

(2017/C 296/04)

Presuda

U svojoj presudi od 1. lipnja 2017. u predmetu T-442/12 Changmao Biochemical Engineering Co Ltd. protiv Vijeća  (1) („presuda”) Opći sud Europske unije („Opći sud”) poništio je Provedbenu uredbu Vijeća (EU) br. 626/2012 od 26. lipnja 2012. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 349/2012 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz vinske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine (2) („provedbena uredba”) u dijelu u kojem se odnosi na kineskog proizvođača izvoznika Changmao Biochemical Engineering Co Ltd. („predmetni proizvođač izvoznik”).

Opći je sud presudio da su odbijanjem zahtjeva predmetnog proizvođača izvoznika za otkrivanje informacija o razlici u cijeni između vinske kiseline DL i vinske kiseline L+ u kontekstu izračuna uobičajene vrijednosti bez pravodobnog valjanog obrazloženja povrijeđena njegova prava na obranu. Opći sud je izrazio mišljenje da se ne može isključiti mogućnost da je ishod ispitnog postupka mogao biti drukčiji da je zahtjev bio prihvaćen.

Posljedice

U skladu s člankom 266. Ugovora o funkcioniranju Europske unije institucije Unije dužne su poduzeti potrebne mjere za postupanje u skladu s presudom.

Pri poduzimanju mjera potrebnih za postupanje u skladu s presudom kojom se poništava mjera te za njezino provođenje u cijelosti postupak na temelju kojeg je mjera donesena može se nastaviti u fazi u kojoj se dogodila nezakonitost (3).

Postupajući u skladu s presudom Općeg suda od 1. lipnja 2017. Komisija stoga može ispraviti aspekte postupka koji su doveli do poništenja te ostaviti nepromijenjenima dijelove na koje presuda ne utječe (4).

Provedbena uredba poništena je zbog povrede prava na obranu tijekom jedne faze administrativnog postupka na kojem se temelji Provedbena uredba, odnosno otkrivanja određenih informacija tom proizvođaču izvozniku u kontekstu izračuna uobičajene vrijednosti.

Zahtjev predmetnog proizvođača izvoznika za otkrivanje informacija o razlici u cijeni između vinske kiseline DL i vinske kiseline L+ u kontekstu izračuna uobičajene vrijednosti trebalo bi preispitati s obzirom na posebne okolnosti ovog slučaja.

Nalazi utvrđeni u Provedbenoj uredbi koji nisu osporeni ili su osporeni, ali je Opći sud odbio prigovor ili ga nije ispitao, te stoga nisu doveli do poništenja Provedbene uredbe ostaju na snazi.

Postupak ponovnog pokretanja ispitnog postupka

U skladu s time Komisija je odlučila ponovno pokrenuti antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom vinske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine koji je doveo do donošenja Uredbe (EU) br. 626/2012 u dijelu koji se odnosi na predmetnog proizvođača izvoznika te ga nastavlja u fazi u kojoj je došlo do nezakonitosti.

Ponovno pokretanja postupka ograničeno je na provedbu presude Općeg suda u pogledu društva Changmao Biochemical Engineering Co Ltd. Ponovno pokretanje postupka ne utječe na druge ispitne postupke. Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 349/2012 od 16. travnja 2012. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz vinske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (5) stoga se i dalje primjenjuje u odnosu na predmetnog proizvođača izvoznika.

Zainteresirane strane se obavještavaju o toj reviziji objavom ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

Podnesci

Pozivaju se sve zainteresirane strane, a posebno predmetni proizvođač izvoznik i industrija Unije, da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o pitanjima povezanima s ponovnim pokretanjem ispitnog postupka. Osim ako je određeno drukčije, te informacije i popratni dokazi moraju se dostaviti Komisiji u roku od 20 dana od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Predmetni proizvođač izvoznik i industrija Unije mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije. Svi zahtjevi za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebaju sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s ponovnim otvaranjem ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. Nakon toga zahtjev za saslušanje mora se podnijeti u rokovima koje u svojoj komunikaciji s tim strankama odredi Komisija.

Upute za dostavu podnesaka i korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne bi smjele podlijegati autorskom pravu. Prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, zainteresirane strane od nositelja autorskih prava moraju zatražiti posebno dopuštenje kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje moraju imati oznaku „Limited” (ograničeno) (6).

Zainteresirane strane koje dostavljaju informacije s oznakom „Limited” dužne su u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (7) („osnovna uredba”) dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Sažeci trebaju biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive.

Ako zainteresirana strana koja dostavlja povjerljive informacije ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene razine kvalitete, te se informacije ne moraju uzeti u obzir.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve, uključujući skenirane punomoći i potvrde, dostavljaju e-poštom. Uporabom e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske iz dokumenta „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenog na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf.

Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu adresu e-pošte te osigurati da je dostavljena adresa e-pošte ispravna službena adresa e-pošte koja se svakodnevno provjerava.

Nakon što primi podatke za kontakt Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom.

Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi se, bili pozitivni ili negativni, mogu donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, takve se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku neće se smatrati nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. Zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

Službenik za saslušanje

Predmetni proizvođač izvoznik i industrija Unije mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje veza je između zainteresiranih strana i ispitnih službi Komisije. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji predmeta, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i zahtjeve trećih osoba za saslušanje. Službenik za saslušanje može organizirati saslušanje s pojedinačnom zainteresiranom stranom i posredovati kako bi osigurao da zainteresirana strana u potpunosti ostvaruje svoja prava na obranu.

Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebaju sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnom fazom ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. Nakon toga zahtjev za saslušanje mora se podnijeti u rokovima koje u svojoj komunikaciji sa strankama odredi Komisija.

Osim toga, službenik za saslušanje omogućit će saslušanje strana kako bi one mogle iznijeti svoja stajališta i protuargumente, među ostalim o pitanjima povezanima s provedbom presude.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na web-stranicama službenika za saslušanje na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/

Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (8).

Informacije carinskim tijelima

Antidampinške pristojbe na temelju Provedbene uredbe (EU) br. 626/2012 na uvoz vinske kiseline trenutačno razvrstane u oznaku KN ex 2918 12 00 (oznaka TARIC 2918120090), podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koju proizvodi društvo Changmao Biochemical Engineering Co Ltd (dodatna oznaka TARIC A688), koje su plaćene u iznosu većem od antidampinških pristojbi uvedenih Provedbenom uredbom (EU) br. 349/2012 na isti uvoz trebalo bi vratiti ili otpisati. Povrat ili otpis treba zatražiti od nacionalnih carinskih tijela u skladu s primjenjivim carinskim propisima.

Objava

Predmetni proizvođač izvoznik i industrija Unije bit će naknadno obaviješteni o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava provesti presuda te će im se omogućiti da se očituju.

(1)  Presuda Općeg suda od 1. lipnja 2017., Changmao Biochemical Engineering protiv Vijeća, T-442/12, ECLI:EU:T:2017:372.

(2)  SL L 182, 13.7.2012., str. 1.

(3)  Presuda Suda od 3. listopada 2000., Industrie des poudres sphériques protiv Vijeća, C-458/98 P, EU:C:2000:531, točke 80. do 85., te od 28. siječnja 2016., CM Eurologistik, C-283/14 i C-284/14, EU:C:2016:57, točke 48. do 55.

(4)  Presuda Suda od 14. lipnja 2016., Commission protiv McBride, predmet C-361/14 P, EU:C:2016:434, točka 56.; u području dampinga vidjeti i presudu Suda od 3. listopada 2000., Industrie des poudres sphériques protiv Vijeća, predmet C-458/98 P EU:C:2000:531, točka 84.

(5)  SL L 110, 24.4.2012., str. 3.

(6)  Dokument s oznakom „Limited” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s Uredbom (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.) i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu). To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(7)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(8)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 296/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„JAJCA IZPOD KAMNIŠKIH PLANIN”

EU br.: PGI-SI-02112 – 4.11.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv(i)

„Jajca izpod Kamniških planin”

2.   Država podnositeljica zahtjeva

Slovenija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Jajca izpod Kamniških planin” imaju glatku ljusku ravnomjerne debljine po cijeloj površini i privlačan mat izgled koji daje dojam trajne svježine. Ljuska jajeta je čvrsta. Prosječna destruktivna sila potrebna za deformiranje ljuske jajeta iznosi najmanje 32 N. Žumanjak je ravnomjerne, karakteristično žute boje, pigmentacijske vrijednosti prema DSM-LaRochevoj ljestvici od najmanje 11. S obzirom na masu jaja se mogu stavljati na tržište kao jaja različitih veličina, s najmanjom neto masom pakiranja ili razvrstana po masi u razrede S, M, L i XL. „Jajca izpod Kamniških planin” odlikuju se povećanim udjelom polinezasićenih masnih kiselina, osobito alfa-linolenske masne kiseline. Njihov maseni udio ukupnih omega-3 masnih kiselina iznosi najmanje 2,5 %, a omjer između omega-6 i omega-3 masnih kiselina najviše 8:1. Taj je omjer vrlo dobar s nutritivnog i zdravstvenog gledišta i u skladu je s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Kalcijev karbonat dobiven iz kamenoloma u Stahovici pokraj Kamnika upotrebljava se kao mineralni dodatak hrani za nesilice. Nesilice se smiju napajati samo vodom koja se crpi iz vodonosnika gornjeg toka rijeka Kamniške Bistrice i Savinje. Na odgovarajući način prerađeno laneno sjeme izvor je omega-3 masnih kiselina.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Uzgoj kokoši i proizvodnja jaja moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje prostire se oko Kamniško-Savinjskih Alpa i obuhvaća prostor u okviru sljedećih prometnica i državne granice između Republike Austrije i Republike Slovenije:

Sva naselja koja navedene ceste povezuju nalaze se unutar područja.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

„Jajca izpod Kamniških planin” postala su poznata već krajem 19. stoljeća kada su brojne seoske žene iz kamničkog kraja tom vrijednom namirnicom opskrbljivale ljubljanske kuhinje i tržnicu. Zemljopisno područje Kamničkih planina već je tada zbog kvalitetne vode omogućavalo odličan temelj za proizvodnju konzumnih jaja jer je uglavnom nenaseljeno i većinom nedirnute prirode, što osigurava vrhunsku kvalitetu pitke vode. Na proizvodnju jaja oduvijek je povoljno djelovao i kamenolom vapnenca u Stahovici nad Kamnikom (karbonatna stijena koju tamo iskopavaju sedimentna je, nastala prije 200 milijuna godina i iznimno kemijski čista zbog termičke metamorfoze). Specifična podalpska mikroklima s umjerenim temperaturama također je u prošlosti utjecala na razvoj proizvodnje jaja u zemljopisnom području.

Ti prirodni resursi pružili su vrhunsku osnovu za razvoj proizvodnje konzumnih jaja na brojnim poljoprivrednim gospodarstvima. Zahvaljujući razvijenoj proizvodnji lana na zemljopisnom području za potrebe prerade lanenih vlakana u platno, na tom se području razvila industrija predenja u Mengešu. Iako je lan uzgajan radi vlakana, njegovo sjeme bilo je nusproizvod koji se upotrebljavao za prehranu životinja, prije svega peradi. Dostupna je opsežna literatura o preradi lana na području proizvodnje „jajca izpod Kamniških planin”. Ona započinje upisom u katastar feudalnog posjednika u Jablju iz 1493. u kojem se lan spominje među obvezama podanika, a završava prikazom razvoja pogona za preradu lanenih vlati Induplati Jarše (1953.).

Budući da laneno sjeme sadržava oko 40 % masti, od čega polovinu čine omega-3 masne kiseline (alfa-linolenska kiselina), jaja su zbog toga bila vrlo kvalitetna i zdrava. Tradicija uporabe lanenog sjemena u hrani za kokoši nesilice tako se nastavlja s „jajcima izpod Kamniških planin”. Time se „jajca izpod Kamniških planin” razlikuju od proizvoda brojnih drugih proizvođača jaja koji za obogaćivanje omega-3 masnim kiselinama upotrebljavaju manje tradicionalne sirovine, npr. denaturirano riblje ulje i alge.

U usporedbi s drugim jajima „jajca izpod Kamniških planin” sadržavaju najmanje dvaput više omega-3 masnih kiselina, a od drugih jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama razlikuju se po visokom udjelu alfa-linolenske kiseline.

Seoske žene iz Kamnika i njegova zaleđa uključivale su se kao proizvođačice konzumnih jaja u opskrbni lanac grada Ljubljane sve do Drugog svjetskog rata, kada je dotad živu trgovinu onemogućila granica i dvostruki obruč od bodljikave žice kojim je okupator okružio glavni grad. Narodna pjesma „Katarina Barbara”, koju je 1895. zapisao slavist i sakupljač narodnih pjesama dr. Karel Štrekelj, govori o ukradenoj kokoši namijenjenoj opskrbi Ljubljane. Nakon Drugog svjetskog rata neko je vrijeme potrajalo dok se uzgoj kokoši pod Kamničkim planinama nije obnovio. Međutim otada je samo jačao. Ugled „jajca izpod Kamniških planin” dugo se podrazumijevao. Tek krajem prošlog stoljeća proizvođači su ih počeli aktivno oglašavati. Dokaze današnjeg ugleda „jajca izpod Kamniških planin” nalazimo u raznim člancima u časopisima, kulinarskim revijama i na internetskim stranicama, u televizijskim emisijama, trgovačkoj dokumentaciji i različitim lecima. Primjerice, Boštjan Šaver u svojoj knjizi „Nazaj v planinski raj: alpska kultura slovenstva in mitologija Triglava” (2005.), „jajca izpod Kamniških planin” navodi kao jedan od primjera naziva proizvoda koji upućuje na povezanost stanovnika Slovenije s Alpama odnosno planinama u Sloveniji. „Jajca izpod Kamniških planin” predstavljena su u brošuri „Okusiti Slovenijo” koju je izdala Slovenska turistička organizacija i koja je namijenjena predstavljanju bogate slovenske gastronomske baštine. O njima govori i brojna druga literatura (revije, ljetopisi), primjerice „Gorenjska hrana” (2011.), „Slovenska kulinarika”, članci Saveza potrošača Slovenije koji „jajca izpod Kamniških planin” među ostalim predstavljaju u svojoj brošuri „Slovenska tradicionalna živila”, članku „To so dobra jajca” itd.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.mkgp.gov.si/fileadmin/mkgp.gov.si/pageuploads/podrocja/Varna_in_kakovostna_hrana_in_krma/zasciteni_kmetijski_pridelki/Specifikacije/JAJCA_IZPOD_KAMNISKIH_PLANIN-splet.pdf

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

Objava zahtjeva u skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

(2017/C 296/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 17. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

GLAVNE SPECIFIKACIJE IZ TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Rakija od vina s oznakom zemljopisnog podrijetla

„КАРНОБАТСКА ГРОЗДОВА РАКИЯ”/„ГРОЗДОВА РАКИЯ ОТ КАРНОБАТ”/„KARNOBATSKA GROZDOVA RAKYA”/„GROZDOVA RAKYA OT KARNOBAT”

ЕU br.: PGI-BG-01865 – 7.1.2014.

1.   Oznaka zemljopisnog podrijetla koju je potrebno registrirati

„Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat”

2.   Kategorija jakog alkoholnog pića

Винена дестилатна спиртна напитка/Rakija od vina

3.   Opis jakog alkoholnog pića

Rakija „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” rakija je od vina alkoholne jakosti od najmanje 40 % vol. koja:

3.1.   Fizička svojstva

Prozirna sjajna tekućina, bez taloga i plutajućih čestica. Njezina je blijedožuta boja rezultat dozrijevanja u hrastovim bačvama ili dodavanja karamela, dok joj je aroma karakteristična za upotrijebljene sirovine i dodatno se razvija dozrijevanjem.

3.2.   Kemijska svojstva

Rakija od vina ima alkoholnu jakost od najmanje 40 % vol. i proizvodi se isključivo u skladu sa zahtjevom da se od 100 kg grožđa proizvede najviše 75 litara vina, a vino se naknadno destilira na najviše 65 % vol. alkohola.

Alkoholna jakost – 40 % vol., sadržaj metanola – 11 g/hl na 100 % vol. alkohola, hlapljive tvari – 140 – 200 g/hl na 100 % vol. alkohola.

Hlapljive tvari još su jedan ključan čimbenik koji utječe na organoleptička svojstva pića. Čini ih mješavina viših alkohola, ukupnih kiselina, estera i aldehida. Aromu pića određuje količina estera (14 – 30 h/hl na 100 % vol. alkohola) i aldehida (7 – 9 g/hl na 100 % vol. Alkohola), a njegov okus količina viših alkohola (120 – 150 g/hl na 100 % vol. alkohola).

3.3.   Organoleptička svojstva

Rakija „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” ima pun, snažan i intenzivan okus zreloga grožđa s notama zelene jabuke i smokve, a u ustima ostavlja uravnotežen okus vanilije i blagu aromu drva.

3.4.   Posebna svojstva (u usporedbi s drugim jakim alkoholnim pićima iste kategorije)

Rakija „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” proizvodi se destilacijom vina dobivenog od sorte vinove loze Cherven Misket (20 %) i vina dobivenih od bilo koje kombinacije sljedećih bijelih i crnih sorti (80 %):

—   bijele: Chardonnay, Muscat Ottonel, Muscat à Petit Grains, Viognier, Ugni Blanc, Traminer, Rkatsiteli, Cherven Misket, Riesling, Sauvignon Blanc, Victoria, Chasselas,

—   crne: Cabernet Sauvignon, Syrah, Merlot, Mavrud, Primitivo, Pamid, Alicante Bouschet, Gamay de Bouze, Pinot Noir, Cabernet Franc, Muscat de Hamburg, Rubin.

Cherven Misket aromatska je sorta zaslužna za bogate note zelene jabuke i smokve u okusu rakije od vina.

Pri kontroliranim temperaturama od najviše 22 °C provodi se hladna fermentacija grožđa kojom se osigurava najbolje zadržavanje njegove arome. Aroma i okus rakije „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” obogaćuju se i koncentriraju primjenom metode proizvodnje koja se temelji na stalnoj destilaciji na najviše 65 % vol. vina dobivenog od grožđa.

Destilati dozrijevaju u hrastovim bačvama u kojima dalje razvijaju svoj okus te postižu ravnotežu i usklađenost. Time se postižu karakteristična zlatna boja i pun, snažan i intenzivan okus zreloga grožđa s blagom aromom drva.

Piće se miješa spajanjem destilata različite starosti i organoleptičkih svojstava, a zatim mu se dodaje količina omekšane vode potrebna da bi se postigla alkoholna jakost od 40 % vol. Zatim se obrađuje kako bi se spriječilo zamućivanje te se stabilizira u skladu s dopuštenim enološkim praksama. Prema potrebi dodaje se karamel radi prilagodbe boje.

4.   Predmetno zemljopisno područje

Područje uključuje sljedeće lokacije (zemlishta):

Piće se može pakirati u boce izvan određenog zemljopisnog područja.

5.   Postupak dobivanja jakog alkoholnog pića

Rakija „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” proizvodi se tehnikom tradicionalnom u Bugarskoj. Svaka se sorta ubire zasebno kad grožđe dosegne tehnološku zrelost, uklanjaju se peteljke i, prema potrebi, dobivena kaša od grožđa ostavlja se da se rashladi. Uvjeti fermentiranja i kvasac koji se pritom upotrebljava među ključnim su izvorima aromatskih spojeva.

Hladnom fermentacijom osigurava se najbolje zadržavanje arome grožđa. Nakon završetka fermentacije, vino se pročišćava po potrebi i upućuje na destilaciju. Strogo kontroliranom destilacijom na najviše 65 % vol. vina dobivenog od grožđa, pri čemu se od 100 kg grožđa može dobiti najviše 75 litara vina, osigurava se stalna visoka kvaliteta rakije „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” i postiže znatan utjecaj na aromatski sadržaj dobivenog destilata. Tijekom destilacije kao rezultat toplinske obrade nastaju novi spojevi, kao što su esteri, aldehidi, acetali itd. Kako bi se osigurala najviša razina preciznosti u postizanju aromatskog profila, za proizvodnju destilata za dobivanje pića primjenjuje se drukčiji postupak: iskorištavaju se svojstva plemenitog metala: posebnih srebrnih filtara koji se ugrađuju u posude koje se upotrebljavaju za destilaciju pića.

Dobiveni destilati raspoređuju se u serije ovisno o svojim fizičkim, kemijskim i organoleptičkim svojstvima te dozrijevaju najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama kapaciteta od najviše 500 litara.

Piće se miješa spajanjem destilata različite starosti i organoleptičkih svojstava, a zatim mu se dodaje količina omekšane vode potrebna da bi se postigla alkoholna jakost od 40 % vol. Zatim se obrađuje kako bi se spriječilo zamućivanje te se stabilizira u skladu s dopuštenim enološkim praksama. Njegova blijedožuta boja rezultat je dozrijevanja u hrastovim bačvama ili dodavanja karamela radi postizanja željene boje.

6.   Povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom

6.1.   Pojedinosti o zemljopisnom području ili podrijetlu relevantne za povezanost

Klima je u općini Karnobat prijelazna kontinentalna, uz snažan morski utjecaj u obalnoj zoni koji se proteže 20 – 30 km od obale. Sezona uzgoja vinove loze na tom području traje 205 dana. Prosječni zbroj biološki aktivnih temperatura iznosi 3 911 °C, pri čemu je interval pouzdanosti od 3 713 °C do 4 109 °C. Ti iznosi odgovaraju uvjetima potrebnima za dozrijevanje ranih, poluranih odnosno kasnih sorti.

Ukupna površina zasađena vinovom lozom iznosi 2 766,56 ha. Vinogradi iz kojih se dobavljaju sirovine za proizvodnju rakije „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” smješteni su u podbalkanskoj (Dolina ruža/Rozova dolina) vinogradarskoj regiji (općine Karnobat i Sungurlare), zapadnom dijelu istočne (crnomorske/Chernomorski raj̆on) vinogradarske regije (općine Ajtos i Carevo) te južnoj (Trakijska nizina/Trakiyska nizina) vinogradarskoj regiji (općina Straldža). Zemljopisno područje uključuje podregiju Tundža-Straldža i obuhvaća južne padine istočnog dijela planine Balkan oko općina Karnobat i Ajtos te dio nizina općine Burgas.

Visoki grebeni i niske kotline ravnog dna još su jedna od prepoznatljivih značajki terena u općini Karnobat i pogoduju uzgoju vinove loze, među ostalim, sorte Cherven Misket. Riječ je o staroj, autohtonoj Bugarskoj sorti vinove loze prosječnog stupnja rasta, dobre plodnosti i prosječnog prinosa. Što se tiče otpornosti na mraz, to je najbolja lokalna sorta i daje bolje rezultate od brojnih sorti vinove loze koje ne potječu iz Bugarske. Misket je aromatska sorta i rakiji „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” daje bogate note zelene jabuke i smokve.

6.2.   Posebna svojstva jakog alkoholnog pića koja se mogu pripisati zemljopisnom području

Pogodni prirodni i klimatski uvjeti preduvjet su za kvalitetno i pravilno dozrelo grožđe te u kombinaciji s branjem grožđa tijekom noći, kako bi se sačuvale arome, fermentiranjem pri niskim temperaturama i tehnikama stalne destilacije omogućuju koncentraciju blage arome grožđa, dok dozrijevanje destilata u hrastovim bačvama pridonosi daljnjem razvoju okusa pića. Time se postižu karakteristična zlatna boja i pun, snažan i intenzivan okus zreloga grožđa s blagom aromom drva.

Rakija „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” ima pun, snažan i intenzivan okus zreloga grožđa s notama zelene jabuke i smokve, a u ustima ostavlja uravnotežen okus vanilije i blagu aromu drva, a sve je to čini prepoznatljivom i omiljenom te traženom među kupcima. Piće ima stabilno mjesto na tržištu, a povezuje tradiciju i inovacije.

Dokumenti uključeni u spis za ovo piće čuvaju se u Upravi za registraciju, izdavanje dozvola i kontrolu bugarskog Ministarstva gospodarstva.

7.   Odredbe Europske unije ili nacionalne/regionalne odredbe

Nacionalni postupak za odobrenje jakog alkoholnog pića s oznakom zemljopisnog podrijetla utvrđen je u odjeljku VII. „Proizvodnja jakih alkoholnih pića s oznakom zemljopisnog podrijetla” Poglavlja 9. „Jaka alkoholna pića” Zakona o vinima i jakim alkoholnim pićima (bugarski Službeni list br. 45. od 15. lipnja 2012., na snazi od 16. rujna 2012.).

Oznaka zemljopisnog podrijetla „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” dobila je odobrenje u skladu s Odlukom br. T-RD-27-21 ministra nadležnog za gospodarstvo i energiju od 27. studenoga 2013. Ta je Odluka objavljena na web-mjestu Ministarstva gospodarstva. http://www.mi.government.bg/bg/library/zapoved-za-utvarjdavane-na-vinena-destilatna-spirtna-napitka-grozdova-rakiya-i-vinena-rakiya-s-geograf-73-c28-m361-2.html

8.   Podnositelj zahtjeva

—   Država članica

Bugarska

—   Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država)

Ul. Slavyanska 8, 1052 Sofija, Bugarska

—   Ime pravne ili fizičke osobe

Министерство на икономиката/Ministarstvo gospodarstva

9.   Dopune oznake zemljopisnog podrijetla

Nema ih.

10.   Posebna pravila za označivanje

Na rakiju „Карнобатска гроздова ракия”/„Гроздова ракия от Карнобат”/„Karnobatska grozdova rakya”/„Grozdova rakya ot Karnobat” ne primjenjuju se nikakva posebna obvezna pravila za označivanje (osim horizontalnih odredbi).

(1)  SL L 39, 13.2.2008., str. 16.