ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 261

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 60.
9. kolovoza 2017.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

I.   Rezolucije, preporuke i mišljenja

 

PREPORUKE

 

Vijeće

2017/C 261/01

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Belgije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Belgije za 2017.

1

2017/C 261/02

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Bugarske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Bugarske za 2017.

7

2017/C 261/03

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Češke za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Češke za 2017.

12

2017/C 261/04

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Danske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Danske za 2017.

16

2017/C 261/05

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Njemačke za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Njemačke za 2017.

18

2017/C 261/06

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Estonije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Estonije za 2017.

23

2017/C 261/07

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Irske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Irske za 2017.

26

2017/C 261/08

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Španjolske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Španjolske za 2017.

31

2017/C 261/09

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Francuske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Francuske za 2017.

36

2017/C 261/10

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.

41

2017/C 261/11

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Italije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Italije za 2017.

46

2017/C 261/12

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Cipra za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Cipra za 2017.

53

2017/C 261/13

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Latvije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2017.

58

2017/C 261/14

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Litve za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Litve za 2017.

62

2017/C 261/15

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2017.

67

2017/C 261/16

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2017.

71

2017/C 261/17

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Malte za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Malte za 2017.

75

2017/C 261/18

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Nizozemske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Nizozemske za 2017.

79

2017/C 261/19

Preporuku Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Austrije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Austrije za 2017.

83

2017/C 261/20

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Poljske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Poljske za 2017.

88

2017/C 261/21

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Portugala za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Portugala za 2017.

92

2017/C 261/22

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Rumunjske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Rumunjske za 2017.

98

2017/C 261/23

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Slovenije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovenije za 2017.

105

2017/C 261/24

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Slovačke za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovačke za 2017.

110

2017/C 261/25

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Finske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Finske za 2017.

114

2017/C 261/26

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Švedske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Švedske za 2017.

119

2017/C 261/27

Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2017.

122


HR

 


I. Rezolucije, preporuke i mišljenja

PREPORUKE

Vijeće

9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/1


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Belgije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Belgije za 2017.

(2017/C 261/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Belgija nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Belgija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Belgiju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Belgije u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Belgije u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Belgija je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Belgija je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira postupno poboljšanje ukupnog salda s deficita od 2,6 % BDP-a 2016. na -0,1 % BDP-a 2020. Planira se da će se srednjoročni proračunski cilj, odnosno uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu, ostvariti do 2019. Međutim, ponovno izračunani (5) strukturni saldo i dalje upućuje na deficit od 0,3 % 2019. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 99 % do 2020., nakon što je 2014. dosegnuo vrhunac od gotovo 107 % BDP-a te se 2015. i 2016. smanjio na oko 106 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Istodobno nisu precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2018. nadalje, čime će se, prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017., doprinijeti predviđenom pogoršanju strukturnog salda u 2018. ne bude li promjene u politikama.

(7)

Komisija je 22. svibnja 2017. objavila izvješće na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a jer Belgija 2016. nije ostvarila dovoljan napredak prema usklađenosti s referentnim mjerilom za smanjenje duga. U izvješću je nakon razmatranja svih relevantnih čimbenika zaključeno da bi kriterij duga trebalo smatrati trenutačno ispunjenim. Istodobno u 2017. treba poduzeti dodatne fiskalne mjere kako bi se osigurala šira usklađenost s kretanjem prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i 2017. zajedno.

(8)

U Programu stabilnosti za 2017. upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica i mjera sigurnosti na proračun u 2016. i 2017. i pružaju se odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi u 2016. za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,08 % BDP-a, a za mjere sigurnosti 0,05 % BDP-a. Dodatan učinak mjera sigurnosti 2017. u odnosu na 2016. trenutačno se procjenjuje na 0,01 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica te ozbiljnost terorističke prijetnje neuobičajeni događaji, njihov je utjecaj na javne financije Belgije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga je, kako bi se u obzir uzeli dodatni troškovi povezani s izbjeglicama i mjerama sigurnosti, zahtjev u pogledu prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. smanjen. U pogledu 2017., konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila belgijska nadležna tijela.

(9)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Belgiji da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. postoji rizik određenog odstupanja od tog zahtjeva u 2017. Međutim, i dalje postoji rizik od znatnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i 2017. zajedno. Taj se zaključak ne bi promijenio kad bi se učinak iznimnog priljeva izbjeglica i mjera sigurnosti na proračun isključio iz zahtjeva.

(10)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju, a posebno razinu njezina duga, očekuje se da Belgija u 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta bi prilagodba trebala dovesti do nominalne stope rasta neto primarnih državnih rashoda (6) koja 2018. ne premašuje 1,6 %. To bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od najmanje 0,6 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Na prvi se pogled predviđa da Belgija 2017. i 2018. neće poštovati pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da će od 2017. nadalje biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebalo bi uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Belgije. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Belgiji.

(11)

U državi članici s federalnim uređenjem kao što je Belgija, u kojoj je veliki dio ovlasti u pogledu potrošnje prenesen na podnacionalne vlasti, neophodno je djelotvorno usklađivanje proračuna. Kako bi pokušale poboljšati unutarnje usklađivanje i prenijeti Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji („Fiskalni ugovor”), federalna vlada te regionalne i lokalne vlasti sklopile su 2013. sporazum o suradnji u cilju definiranja višegodišnjeg općeg i pojedinačnog fiskalnog usmjerenja koji bi pratilo Visoko financijsko vijeće. Međutim, nije došlo do službenog dogovora o fiskalnim kretanjima niti su uspostavljene dostatne zaštitne mjere u pogledu uloge praćenja Visokog fiskalnog vijeća. Ta neusklađenost u vezi s podjelom napora ugrožava održivost cjelokupnog kretanja te zemlje prema ostvarenju njezina srednjoročnog cilja iz Programa stabilnosti za 2017.

(12)

Unatoč potencijalu javnih ulaganja da dugoročno potaknu rast, ona su prema europskim standardima izrazito niska, osobito u odnosu na ukupnu javnu potrošnju. Razina javnog kapitala je niska, a kvaliteta javne infrastrukture narušena. S obzirom na vrlo velika proračunska ograničenja za sve razine vlasti, očuvanje dovoljno prostora za ulaganja ovisi o restrukturiranju cjelokupne javne potrošnje poboljšanjem učinkovitosti javnih usluga i politika te smanjenjem brzog povećanja određenih stavki rashoda.

(13)

Belgija je ostvarila znatan napredak u reformiranju svojeg sustava određivanja plaća. Cilj je revizije zakona iz 1996. kojim se uređuju pregovori o plaćama zaštititi povećanje troškovne konkurentnosti koje proizlazi iz nedavnih napora u području ograničavanja plaća. Opreznije osnovne projekcije i prethodno ugrađene prilagodbe u izračunu norme za plaće upućuju na velik doprinos reformiranog okvira poboljšanju troškovne konkurentnosti Belgije u odnosu na glavne trgovinske partnere u europodručju. Osim toga, reformom se pruža veće jamstvo da će se vladinim mjerama za smanjenje troškova rada koji se obračunavaju na plaću djelotvorno doprinijeti troškovnoj konkurentnosti i jača uloga vlade u sprečavanju štetnih trendova u području troškovne konkurentnosti koji su rezultat prekomjerne inflacije. Okvirom za kolektivno pregovaranje omogućava se da organizacije socijalnih partnera zastupljene u Središnjem gospodarskom vijeću pomno prate trendove u području plaća i produktivnosti te ostale odrednice troškovne i netroškovne konkurentnosti. Budući da je praksa povezivanja kretanja plaća s inflacijom još uvelike prisutna u brojnim sektorima, a u kontekstu sve veće razlike u inflaciji između Belgije i susjednih zemalja, u okviru europskog semestra i dalje će se pomno pratiti promjene jediničnih troškova rada.

(14)

Ostvaren je određeni napredak u vezi s funkcioniranjem tržišta rada. Višom dobnom granicom za umirovljenje i dodatnim ograničenjima za prijevremeno umirovljenje starije se osobe potiče da ostanu u radnom odnosu ili da se vrate na tržište rada. Postupno smanjivanje poreznog klina doprinijelo je višim stopama zaposlenosti. Zbog gospodarskog rasta i poboljšane troškovne konkurentnosti otvorena su mnoga radna mjesta. Njihovo je otvaranje također odraz smanjenja poreza na rad i ograničavanja plaća, čime se poboljšala troškovna konkurentnost rada belgijskih poduzeća. Međutim, i dalje postoje brojni strukturni nedostaci. Stope prijelaza iz nezaposlenosti ili neaktivnosti u zaposlenost niske su, a na ukupnu stopu zaposlenosti i dalje utječu loši rezultati određenih skupina. Među njima su niskokvalificirani radnici, mladi, stariji radnici i osobe migrantskog podrijetla, primjerice radnici koji nisu rođeni u EU-u, ali i druga generacija migranata. Rezultati zapošljavanja osoba migrantskog podrijetla, čak i uzevši u obzir druge pojedinačne karakteristike, među najgorima su u Uniji. Konkretno, razlike u zaposlenosti osoba koje nisu rođene u EU-u najveće su u Uniji: stopa zaposlenosti dobne skupine 20–64 u 2016. iznosila je 49,1 %, u odnosu na 70,2 % za osobe rođene u EU-u, dok je za žene koje nisu rođene u EU-u bila još niža (39,1 %). U 2015. rizik od siromaštva i socijalne isključenosti za stanovnike koji nisu rođeni u EU-u iznosio je 50,7 %, u odnosu na 17 % za one rođene u EU-u. Te goleme razlike u zaposlenosti među određenim skupinama stanovništva i dalje su uzrok kronične neiskorištenosti radne snage. Premda su regionalne reforme programa poticaja za zapošljavanje koje su u tijeku usmjerene na racionalizaciju i prilagodbu sustava, trebalo bi redovito pratiti isplativost odabira u području politika. Određene karakteristike modela politika ciljne skupine mogle bi imati neočekivane učinke, a neke bi skupine mogle imati neočekivane koristi. Usklađivanje i komunikacija na razini politike i među različitim razinama politika također su ključne za djelotvornost ciljanih politika. Porezi, uključujući socijalne doprinose na niske plaće i ukidanje socijalnih naknada nakon ulaska na tržište rada ili povećanja broja radnih sati, mogu uzrokovati neaktivnost i zamku niskih plaća.

(15)

Ostvaren je određeni napredak u reformama obrazovanja i osposobljavanja kojima je cilj povećanje jednakosti te poboljšanje osnovnih kompetencija i kvalitete obrazovanja. Međutim, unatoč dobrim prosječnim rezultatima u usporedbi s drugim zemljama, smanjio se udio odličnih učenika među petnaestogodišnjacima, dok se udio loših učenika povećao. Osim toga, nejednakosti u obrazovanju povezane sa socioekonomskim stanjem iznad su prosjeka Unije i OECD-a. Velika je i razlika u uspješnosti osoba migrantskog podrijetla, a druga je generacija tek neznatno uspješnija od prve, čak i kada se u obzir uzme socioekonomsko stanje. Stoga će za rješavanje nejednakosti u obrazovanju biti potreban opsežan odgovor politika koji nadilazi granice obrazovnog sustava. Zbog velikog povećanja broja učenika, osobito učenika migrantskog podrijetla (njihov se udio s 15,1 % u 2012. povećao na 17,7 % u 2015.), pogoršat će se problem nejednakosti. Nadalje, u Belgiji se pojavljuje nedostatak nastavnika, a oni usto nisu uvijek dobro pripremljeni ili nemaju odgovarajuću potporu kako bi se uspješno nosili sa sve heterogenijim sastavom učenika. Glavni su razlozi za to činjenica da je teško privući najprikladnije studente i kandidate za nastavničko zanimanje, visoka stopa prestanka bavljenja tim zanimanjem na početku karijere te nedostupnost dijela nastavnika za obavljanje tog posla. Osim toga, inicijalno obrazovanje nastavnika u Belgiji trenutačno traje tri godine, što je relativno kratko. Reforme obrazovanja i osposobljavanja ključne su za veće sudjelovanje niskokvalificiranih mladih na tržištu rada i podupiranje prijelaza na gospodarstvo utemeljeno na znanju.

(16)

I dalje postoji potreba za poboljšanjem netroškovne dimenzije konkurentnosti. U tom je pogledu ključno povećati produktivnost i ulaganja u kapital utemeljen na znanju, posebice u području uvođenja digitalnih tehnologija. Unatoč visokoj kvaliteti javnog istraživačkog sustava za veću bi uspješnost u području inovacija bilo potrebno dodatno širenje znanja u manje produktivnim sektorima. Svi su federalni subjekti svjesni te potrebe i u posljednjih su nekoliko godina donijeli različite strategije i mjere za promicanje inovacija. Međutim, kako bi se potaknuo razvoj inovacija, moglo bi se učiniti više za poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije. Štoviše, čini se da u Belgiji ima prostora za poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti javne potpore istraživanjima i inovacijama, posebice u ocjenjivanju mogućih učinaka istiskivanja i dodatnom pojednostavnjenju cjelokupnog sustava.

(17)

Ostvaren je ograničen napredak u uklanjanju operativnih ograničenja i ograničenja u pogledu poslovnog nastana u trgovini na malo. Nakon šeste državne reforme, kojom su nadležnosti u pogledu poslovnog nastana u trgovini na malo prenesene na regije, doneseni su novi regionalni propisi kojima se pojednostavnjuje administrativni postupak izdavanja odobrenja. Međutim, određene se odredbe mogu tumačiti na različite načine, zbog čega se mogu stvoriti neopravdane prepreke ulasku na tržište. Potrošačke cijene i dalje su više nego u susjednim državama članicama, i to više od razine koja bi se mogla objasniti višim troškovima rada. Kako bi se osiguralo da potrošači imaju koristi od konkurentnog tržišta i nižih cijena, bila bi potrebna sveobuhvatna strategija za rješavanje navedenih pitanja.

(18)

Zbog snažne regulacije mrežnih industrija i određenih profesionalnih usluga tržišno je natjecanje u Belgiji ograničeno, posebice za posrednike za nekretnine, arhitekte i računovođe. Prepreke su sljedeće: za arhitekte ograničenja u pogledu vlasničke strukture i oblika društva, uz druge zahtjeve; za sve vrste računovodstvenih zanimanja pravila o nespojivosti kojima se zabranjuje istodobno bavljenje bilo kojom drugom ekonomskom djelatnošću; za posrednike za nekretnine ograničen pristup struci, te ograničenja u pogledu vlasničke strukture i prava glasa. Uklanjanjem tih prepreka natjecanje na tržištu bilo bi intenzivnije, što bi dovelo do ulaska većeg broja poduzeća na tržište i nižih cijena za potrošače. Komisija je u siječnju 2017. predstavila paket mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga. On se sastoji od raznih preporuka za reforme upućenih Belgiji radi rješavanja tih izazova.

(19)

Manjak ulaganja najkritičniji je u vezi s prometnom mrežom. Problem zagušenja prometa u najprometnijim satima sve je veći, što umanjuje privlačnost te zemlje za strane ulagače te dovodi do velikih gospodarskih troškova i troškova u pogledu okoliša. U Belgiji postoje i ozbiljni problemi onečišćenja zraka, a očekuje se da neće ostvariti svoj cilj da emisije koje nisu u sustavu trgovanja emisijama (ETS) u 2020. smanji za 15 % u odnosu na 2005., iako će obveze na temelju zakonodavstva Unije o klimi najvjerojatnije ispuniti iskorištavanjem postojećih odredaba o fleksibilnosti. Najhitniji su izazovi unapređenje osnovne infrastrukture željezničkog i cestovnog prometa te rješavanje problema manjka veza između glavnih gospodarskih čvorišta. Istodobno je važno riješiti problem zagušenja u najprometnijim satima poboljšanjem usluga javnog prijevoza, optimiziranjem upravljanja prometom te uklanjanjem narušavanja tržišta i nepovoljnih poreznih poticaja, kao što je povlašteni tretman službenih automobila. Postoji i izazov u pogledu prikladnosti domaće proizvodnje energije i općenite sigurnosti opskrbe. Zbog neplaniranih obustava rada nekoliko nuklearnih postrojenja pojavila se zabrinutost zbog načina uravnoteživanja ponude električne energije i potražnje za njom, dok višekratno izmijenjeni raspored za postupno ukidanje nuklearnih postrojenja i dalje stvara ozračje koje nije pogodno za donošenje odluka o dugoročnom ulaganju. Premda su se kratkoročni rizici u području opskrbe smanjili, osobito povećanjem strateške rezerve, i premda je ostvaren određeni napredak u povećanju međusobne povezanosti, još postoji znatna potreba za dugoročnijim ulaganjima. Osim daljnjeg povećanja međusobne povezanosti, za razvoj upravljanja potražnjom potrebne su i pametne mreže. Uzimajući u obzir dugačak rok za projekte u energetskom sektoru i veliku potrebu za zamjenskim kapacitetom tijekom sljedećih deset godina, bit će potrebno brzo djelovati, osobito u obliku odgovarajućeg pravnog okvira kojim se promiče i razvoj fleksibilnih kapaciteta (tj. proizvodnja, skladištenje i upravljanje potražnjom).

(20)

Belgija je ostvarila određeni napredak u reformiranju poreznog sustava, osobito preusmjeravanjem oporezivanja s rada na druge porezne osnovice, čime će se postupno smanjiti porezno opterećenje rada. Porezi na rad, uključujući socijalne doprinose, smanjuju se u nekoliko koraka od 2016. do 2020. Počinju se opažati učinci porezne reforme koja je u tijeku. Ipak, porezni sustav i dalje je složen, a porezne osnovice narušene su posebnim oslobođenjima, olakšicama i smanjenim stopama. Neki od tih postupaka dovode do gubitka prihoda, gospodarskih poremećaja i velikog administrativnog opterećenja. Sa stajališta proračuna čini se da preusmjeravanje oporezivanja nije neutralno jer se povećanjem drugih poreza, među ostalim poreza na potrošnju, tek djelomično nadoknadilo smanjenje poreza na rad. Još postoji znatan prostor za poboljšanje poreznog sustava daljnjim proširenjem poreznih osnovica, čime bi se omogućile niže zakonske stope i smanjili poremećaji. Postoji i znatan potencijal za „zeleno” preusmjeravanje oporezivanja koje, među ostalim, proizlazi iz povlaštenog poreznog tretmana službenih automobila i kartica za gorivo, kojima se koči daljnji napredak u rješavanju problema zagušenja prometa, onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova. Vlada predviđa promjene sustava službenih automobila, no korist te reforme za okoliš vjerojatno će biti ograničena.

(21)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Belgije i objavila je u izvješću za Belgiju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Belgiji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Belgiji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(22)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Belgija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Belgije. Iskoristiti neočekivane prihode, poput prihoda od prodaje imovine, za ubrzanje smanjivanja udjela duga opće države. Postići dogovor o provedivoj raspodjeli fiskalnih ciljeva među svim državnim razinama i osigurati neovisno praćenje fiskalne politike. Ukinuti štetne porezne rashode. Poboljšati strukturu javne potrošnje kako bi se stvorio prostor za ulaganja u infrastrukturu, uključujući i prometnu infrastrukturu.

2.

Najugroženijim skupinama, uključujući osobe migrantskog podrijetla, osigurati jednake prilike za sudjelovanje u kvalitetnom obrazovanju, strukovnom osposobljavanju i tržištu rada.

3.

Poticati ulaganja u kapital utemeljen na znanju, osobito mjerama za pojačano uvođenje digitalnih tehnologija, i širenje inovacija. Povećati tržišno natjecanje na tržištima profesionalnih usluga i u trgovini na malo te ojačati tržišne mehanizme u mrežnim industrijama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(7)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/7


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Bugarske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Bugarske za 2017.

(2017/C 261/02)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Bugarska utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Bugarsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Bugarske u rješavanju preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Bugarske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Bugarskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Konkretno, u Bugarskoj i dalje postoje neravnoteže povezane s preostalim slabostima u financijskom sektoru i visokom korporativnom zaduženošću u kontekstu visoke stope dugotrajne nezaposlenosti.

(3)

Bugarska je svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. dostavila 17. svibnja 2017., nakon isteka roka.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Bugarska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017., nadovezujući se na uravnoteženo stanje proračuna iz 2016., planira ukupni deficit od 0,6 % BDP-a u 2017. Predviđa se blago poboljšanje ukupnog deficita u 2018., na 0,5 %BDP-a, a nakon toga mali suficit. Tijekom programskog razdoblja planira se ispunjavanje srednjoročnog proračunskog cilja, strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2017. očekuje se da će se udio državnog duga u BDP-u postupno smanjiti s 29,5 % BDP-a u 2016. na 23,8 % u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je.

(6)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Bugarskoj da 2017. ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stvarni podaci upućuju na to da je Bugarska 2016. nadmašila svoj srednjoročni proračunski cilj. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. predviđa se promjena strukturnog salda sa suficita od 0,1 % BDP-a u 2016. na deficit od 0,4 % BDP-a u 2017. i 0,3 % BDP-a u 2018., uz pretpostavku da ne dođe do promjene politike. Usprkos tom pogoršanju predviđa se da će strukturni saldo ostati iznad srednjoročnog proračunskog cilja za obje godine. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Bugarska 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(7)

Ulažu se napori na poboljšanju ubiranja poreza. Unatoč poboljšanjima porezna disciplina i dalje je izazov. Siva ekonomija i neprijavljeni rad još su vrlo prisutni. Administrativno opterećenje povezano s porezom je smanjeno, ali je i dalje veliko. Čini se da su mjerama za smanjenje birokracije dosad postignuti ograničeni rezultati, a nema naznaka bitnih poboljšanja u pogledu dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza. U tim okolnostima čini se da je provedba pravila ključna ne samo za provedbu kontrola nego i za bolje sprečavanje kršenja poreznih propisa. Čini se da je akcijski plan povezan s jedinstvenom nacionalnom strategijom za poboljšanje ubiranja poreza za razdoblje 2015.–2017. koristan alat, osobito u pogledu ocjenjivanja i poboljšavanja koordinacije i učinkovitosti niza administrativnih tijela u području poreza. Ex post analizom učinka posebnih mjera moglo bi se doprinijeti odgovarajućoj ocjeni, planiranju i usmjeravanju budućih mjera porezne discipline. Te će mjere biti uključene u sveobuhvatnu jedinstvenu nacionalnu strategiju i zamijeniti postojeću strategiju koja istječe krajem 2017.

(8)

U dogovoru i suradnji s relevantnim europskim tijelima bugarska tijela provela su preispitivanja kvalitete imovine i testove otpornosti na stres bankarskog sektora i sektora osiguranja te preispitivanje imovine privatnih mirovinskih fondova. Iako je rezultatima potvrđena opća otpornost tih sektora, utvrđene su određene slabosti, među ostalim i u određenim sustavno važnim institucijama. Budući da daljnje mjere još nisu u potpunosti provedene, uzroci slabosti i dalje su prisutni. Osim toga, tim trima preispitivanjima nisu u potpunosti obuhvaćena određena pitanja, uključujući procjenu nelikvidnih financijskih instrumenata i imovine te izloženosti povezanih strana. Nadzorna tijela mogla bi pri rješavanju tih pitanja primijeniti konzervativniji pristup. Neriješeni problemi u sektoru osiguranja uključuju i postupanje s određenim ugovorima o reosiguranju, određena potraživanja povezana s osiguranjem i nadzor na razini grupe.

(9)

Kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje sličnih neravnoteža u budućnosti, potrebno je dovršiti mjere za poboljšanje nadzora bankarskog sektora i uložiti dodatne napore u poboljšanje nadzora nebankarskog sektora. Imovina čiju je vrijednost teško procijeniti i neprimjerene poslovne prakse, uključujući kreditiranje između povezanih društava i na temelju poznanstava i dalje su ključni izazovi za bugarska tijela. Bugarska nacionalna banka pokrenula je plan reforme i razvoja nadzora bankarskog sektora, koji se među ostalim temelji i na nalazima Svjetske banke i MMF-a. Plan se provodi, ali možda će biti potrebne izmjene s obzirom na rezultate programa procjene financijskog sektora. Manjkavosti nadzora utvrđene preispitivanjem sektora osiguranja i mirovinskog fonda upućuju na potrebu da Povjerenstvo za financijski nadzor izradi i provede sveobuhvatan plan za jačanje nadzora, među ostalim i poboljšanjem svojeg unutarnjeg upravljanja i funkcioniranja. Kako bi se osigurala potpuna vjerodostojnost, taj bi se plan trebao temeljiti na najboljim međunarodnim praksama u tom području, a trebalo bi ga izraditi i provesti u bliskoj suradnji s relevantnim europskim tijelima, uključujući, prema potrebi, u njega i doprinos trećih pružatelja usluga.

(10)

Korporativni dug i dalje je visok (znatno veći nego u usporedivim zemljama), što opterećuje bilance poduzeća i može ograničiti kreditnu potražnju i ulaganja u srednjem roku. Kako bi se smanjila i dalje visoka razina loših kredita poduzećima, bugarska nadležna tijela bankama bi trebala olakšati postupak rješavanja duga s pomoću opsežnog skupa alata. Primjerice, ubrzavanjem reforme stečajnog okvira poboljšalo bi se pravno okružje za rješavanje problema loših dugova i omogućilo izvansudsko restrukturiranje. Izvan stečajnog okvira alatima bi se moglo obuhvatiti preporuke nadzornih tijela bankama s osobito visokim razinama loših kredita. To bi također moglo uključivati mjere kojim je cilj da podaci o kvaliteti imovine budu transparentniji kako bi se doprinijelo produbljivanju sekundarnog tržišta loših kredita.

(11)

Nedavna kretanja na tržištu rada pozitivna su, ali strukturni problemi i dalje su prisutni. Radna snaga i dalje se smanjuje zbog starenja stanovništva i iseljavanja. S obzirom na strukturne promjene u gospodarstvu bitno je iskoristiti neiskorišteni potencijal radne snage. Trenutačno je tržište rada obilježeno velikim udjelom dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih i visokom stopom neaktivnosti, ograničenom uključenosti mladih na tržište rada i nedostatkom vještina i neusklađenošću postojećih i traženih vještina. Iako je stopa nezaposlenosti 2015. pala ispod prosjeka Unije, udio dugotrajne nezaposlenosti, stopa mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju i niska stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika i dalje su veliki izazovi. S obzirom na te izazove, aktivne politike tržišta rada nedovoljno su usmjerene na skupine u nepovoljnom položaju i njihove potrebe, što otežava njihovu zapošljivost. Osim toga, kada je riječ o primateljima socijalnih naknada, njihovo sudjelovanje na tržištu rada može biti ograničeno zbog nedovoljne integracije službi za zapošljavanje i socijalnih službi.

(12)

Bolji obrazovni rezultati i veća dostupnost kvalitetnog uključivog redovnog obrazovanja i dalje su izazovi, a tim se promjenama može pridonijeti smanjenju siromaštva. Iako se rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti djece blago smanjio, i dalje je jedan od najviših u Uniji i čvrsto je povezan s razinom obrazovanja roditelja. Stjecanje osnovnih vještina prema rezultatima OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) iz 2015. upućuje na činjenicu da je udio učenika koji postižu ispodprosječne rezultate u čitanju, matematici i prirodnim znanostima jedan od najviših u Uniji. Planiranu metodologiju za poboljšanje financiranja školstva tek treba izraditi. Cilj joj je poduprijeti ostvarivanje ravnomjernijih rezultata pružanjem dodatne pomoći školama koje postižu slabe rezultate. Djeci iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, a osobito romskih obitelji, ne nude se de facto jednake mogućnosti obrazovanja, među ostalim u ranom djetinjstvu. Provodi se reforma strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, ali njegova kvaliteta i suradnja s poduzećima i socijalnim partnerima nisu dovoljne. I dalje se postupno uvodi dvojno obrazovanje. Financiranjem na temelju rezultata nastoji se poboljšati kvaliteta visokog obrazovanja i njegova relevantnost za tržište rada.

(13)

Ograničena dostupnost, niska razina financiranja, iseljavanje stručnjaka i loši ishodi zdravstvene zaštite i dalje su ključni izazovi u zdravstvenom sustavu. Loše pokriće obveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući loše pokriće izvanbolničkih medicinskih usluga i visoka izravna plaćanja, pojedincima otežavaju pristup zdravstvenoj skrbi. Ako se provedu u cijelosti, nedavne mjere, kao što je selektivno ugovaranje bolničkih usluga na temelju nacionalnog plana za zdravstvo, imaju potencijal za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi i osiguranje jednakosti.

(14)

Iako je i dalje je najniža u Uniji, razina minimalne plaće u Bugarskoj znatno je porasla od 2011. Usprkos dogovoru koji su poslodavci i sindikati postigli u pogledu kriterija, u uspostavi objektivnog mehanizma ostvaren je ograničeni napredak. Nedostatak transparentnog mehanizma kojim se u obzir uzimaju gospodarski i socijalni kriteriji, uvjeti na tržištu rada i institucionalni aspekt njihove primjene može ugroziti pravilnu ravnotežu između ciljeva pružanja potpore zapošljavanju i konkurentnosti te zaštite dohotka od rada. Usprkos određenim neslaganjima među socijalnim partnerima tijekom neuspjelih pregovora o minimalnim pragovima u pogledu socijalne zaštite za 2017., socijalni dijalog u zemlji i dalje postoji.

(15)

Visok udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje je velik gospodarski i društveni izazov. Bugarska je i dalje najsiromašnija država članica u Uniji, a skupine u nepovoljnom položaju, primjerice Romi, djeca, starije osobe i stanovnici ruralnih područja, time su nerazmjerno pogođene. Nakon nekoliko godina stalnog poboljšanja stopa rizika od siromaštva za starije osobe znatno se pogoršala. Starije žene izložene su osobito visokom riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zbog njihova obično kraćeg razdoblja uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Iako se stanje u pogledu relativnog siromaštva djece poboljšalo, razina siromaštva u toj skupini i dalje je vrlo visoka. Deinstitucionalizacija djece nastavlja se zahvaljujući donošenju novog akcijskog plana. Međutim, kada je riječ o odraslim osoba i osobama s invaliditetom, s time se i dalje zaostaje. Dohodovna nejednakost važan je rastući problem. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava narastao je sa 6,1 u 2012. na 7,1 u 2015. te je sada među najvišima u Uniji. Razlika u dohodovnoj nejednakosti prije i poslije oporezivanja i socijalnih transfera u Bugarskoj među najnižima je u Uniji. Sustavom socijalne zaštite, uključujući opći program minimalnog dohotka, ne pružaju se odgovarajuće razine potpore. Pokrivenost stanovništva socijalnim naknadama i dalje je niska zbog vrlo strogih uvjeta za njezino dobivanje. Razina minimalnog dohotka i dalje je niska i nije ažurirana od 2009., a ne postoji ni transparentan mehanizam prilagodbe.

(16)

Mjere za unapređenje sustava javne nabave uspostavljene su, ali njihova stvarna dodana vrijednost tek se treba pokazati. Potrebno je osigurati odgovarajuću i učinkovitu provedbu novog sustava ex ante kontrola koji se temelji na riziku. Provedba preporuka danih u okviru preispitivanja sustava žalbi i dalje je izazov jer su učinkoviti pravni lijekovi ključni za provedbu važnih projekata. Administrativne kapacitete Agencije za javnu nabavu nakon procjene trebalo bi prilagoditi kako bi odražavali funkcije te agencije. Nadalje, potrebno je ojačati administrativne kapacitete ugovornih tijela, među ostalim na temelju metodološke podrške koju pruža Agencija za javnu nabavu te centraliziranih i/ili pomoćnih aktivnosti nabave koje središnja tijela za javnu nabavu pružaju središnjoj upravi, općinama i sektoru zdravstva. Rad na uvođenju e-javne nabave kako bi se povećala transparentnost javne nabave još je u tijeku. Jamčenje nepristranosti javnih ponuda i sprečavanje mogućih sukoba interesa i dalje su važna pitanja. Usprkos nedavnim reformama za osuvremenjenje javne uprave učinkovitost i djelotvornost javnih institucija i dalje je ograničena. U 2016. dovršene su brojne pravne izmjene radi uspostave odgovarajućeg pravnog okvira, ali njihova učinkovita i sustavna provedba predstavljaju izazov.

(17)

Bugarska je 2016. donijela važne reforme za rješavanje dugotrajnog problema neovisnosti i kvalitete pravosuđa. Međutim, budući da su reforme donesene tek nedavno, još je prerano za procjenu njihova učinka. Potrebne su dodatne mjere u brojim područjima. Korupcija je u Bugarskoj i dalje velik problem koji otežava ulaganja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nadležna tijela predstavila su 2015. ambicioznu strategiju za borbu protiv korupcije, ali je njezina provedba još u ranoj fazi. Slabe i fragmentirane institucije, loši rezultati u području kaznenog progona u slučajevima na visokoj razini i sve slabija parlamentarna potpora reformi i dalje negativno utječu na bugarsku politiku borbe protiv korupcije. Bugarskoj se u okviru mehanizma suradnje i provjere (4) dostavljaju preporuke u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Bugarsku.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Bugarske i objavila je u izvješću za Bugarsku za 2017. Ocijenila je i odgovor na preporuke upućene Bugarskoj u proteklim godinama.

(19)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće smatra da se očekuje da će Bugarska ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 2. i 3. u nastavku,

PREPORUČUJE da Bugarska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Dodatno poboljšati ubiranje poreza i poreznu disciplinu, među ostalim sveobuhvatnim skupom mjera nakon 2017. Poboljšati izvršenje mjera za smanjenje opsega neformalnoga gospodarstva, osobito neprijavljenog rada.

2.

Poduzeti dodatne mjere nakon preispitivanja financijskog sektora, osobito u pogledu ugovora o reosiguranju, nadzora na razini grupe, imovine koju je teško procijeniti i izloženosti povezanih strana. Poboljšati nadzor bankarskog i nebankarskog sektora provedbom sveobuhvatnih akcijskih planova, u bliskoj suradnji s europskim tijelima. Olakšati smanjenje još visokih loših kredita poduzećima na temelju sveobuhvatnog skupa alata, među ostalim ubrzanjem reforme stečajnog okvira i promicanjem funkcionalnog sekundarnog tržišta loših kredita.

3.

Poboljšati usmjerenost aktivnih politika tržišta rada i integraciju službi za zapošljavanje i socijalnih službi za skupine u nepovoljnom položaju. Povećati dostupnost kvalitetnog redovnog obrazovanja, prije svega za Rome. Povećati pokriće zdravstvenog osiguranja, smanjiti izravna plaćanja i riješiti problem manjka zdravstvenih djelatnika. U suradnji sa socijalnim partnerima uspostaviti transparentan mehanizam za utvrđivanje minimalne plaće. Povećati pokriće i primjerenost minimalnog dohotka.

4.

Osigurati učinkovitu provedbu strategije nacionalne javne nabave za razdoblje 2014.–2020.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  Odluka Komisije 2006/929/EZ od 13. prosinca 2006. o uspostavi mehanizma suradnje i provjere napretka Bugarske u ispunjavanju posebnih mjerila u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala (SL L 354, 14.12.2006., str. 58.).


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/12


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Češke za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Češke za 2017.

(2017/C 261/03)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Češka nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Češku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Češke u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Češke u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Češkoj ne postoje makroekonomske neravnoteže.

(3)

Češka je 25. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., 28. travnja 2017. svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Češka je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira proračunski višak u nominalnom smislu u razdoblju između 2016. i 2020. Tijekom programskog razdoblja i dalje će se srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 1,0 % BDP-a, ostvarivati s pozitivnom razlikom. Prema Programu konvergencije za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti na 32,7 % 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je. Dok se rizik u pogledu ostvarivanja proračunskih ciljeva općenito čini umjerenim, znatno smanjenje javnih ulaganja 2016., povezano s početkom novog ciklusa fondova Unije, moglo bi dovesti do toga da javna ulaganja u 2017. budu veća od očekivanih. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će se strukturni saldo smanjiti na približno 0 % BDP-a 2017. i -0,2 % BDP-a 2018., čime će ostati iznad razine srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Češka 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)

U Češkoj i dalje postoje umjereni rizici za fiskalnu održivost u dugoročnom razdoblju. Oni prvenstveno proizlaze iz predviđenog učinka javne potrošnje povezane sa starenjem stanovništva, osobito u području zdravstvene skrbi i mirovina. Predviđeno povećanje dugoročne potrošnje u području zdravstvene skrbi razlog je za zabrinutost u smislu upravljanja i troškovne učinkovitosti sustava zdravstvene skrbi, koji se uvelike oslanja na skuplju bolničku skrb. Određene mjere trenutačno su u različitim fazama provedbe, ali rezultati još nisu vidljivi. Nedavno donesene ili planirane mjere za izmjenu mirovinskog sustava mogle bi u slučaju njihove provedbe dugoročno pogoršati javne financije. Prvo, Parlament je donio zakone kojima se vlada ovlašćuje fleksibilnije prilagođavati mehanizam indeksacije mirovina. Parlament raspravlja i o prijedlozima o ograničavanju zakonske dobi za umirovljenje na 65 godina i uspostavi mehanizma za redovito preispitivanje dobi za umirovljenje. Trenutačno se raspravlja i o dodatnim promjenama, kao što su velikodušniji mehanizam indeksacije mirovina i diferencirane stope socijalnog osiguranja ovisno o broju djece.

(7)

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti koji je Parlament donio u siječnju 2017. žele se ukloniti glavni nedostaci fiskalnog okvira Češke jer je nedavno ocijenjen kao jedan od najslabijih u Uniji. No neovisno fiskalno vijeće za nadzor provedbe pravila tek treba imenovati. Osim toga, provedba novih mjera bit će ključna za povećanje učinkovitosti i stabilnosti fiskalnog okvira.

(8)

Češka je suočena s izazovima u sprečavanju korupcije te neučinkovitostima u javnoj nabavi. Iako je proveden niz mjera vladinog antikorupcijskog programa, a druge su reforme u tijeku, korupcija se u praksi ne suzbija sustavno. Općenito, u praksi javne nabave u Češkoj još nema dovoljno tržišnog natjecanja, što je vidljivo u velikom broju postupaka s jedinstvenom ponudom i izravnih dodjela, osobito u informatičkom sektoru. Neučinkovitost potpore osposobljavanju i nedostatak objedinjenih struktura za nabavu i stručnih centara ograničavaju profesionalizaciju i otežavaju postizanje odgovarajuće vrijednosti za uložen novac u javnoj nabavi. U tom je smislu znakovita i vrlo ograničena upotreba kvalitete kao kriterija za dodjelu. I dalje postoje veliki izazovi povezani s prijelazom na e-nabavu. To su, među ostalim, potreba za poboljšanjem državne platforme za e-nabavu (Nacionalni elektronički alat) i za pojašnjenjem uvjeta za kontinuiranu uporabu privatnih platformi koje su već aktivne na češkom tržištu e-nabave.

(9)

Poslovno okružje u Češkoj narušavaju veliko regulatorno opterećenje i brojne administrativne prepreke, osobito postupci izdavanja dozvola i porezni propisi. Vlada je u rujnu 2016. predstavila izmjenu Zakona o gradnji i povezanog zakonodavstva u cilju ubrzanja i pojednostavnjenja postupka izdavanja građevinskih dozvola integriranjem procjene okolišnog učinka u taj postupak. Ta je izmjena trenutačno u postupku parlamentarnog nadzora. Troškovi ispunjavanja poreznih obveza za poduzeća još su iznad prosjeka Unije. Među nedostacima su i česte izmjene poreznog zakona. Rješavanje problema kršenja poreznih propisa i dalje je prioritet čeških nadležnih tijela, no ne stavlja se jači naglasak na pojednostavnjenje. Zakon o porezu na dohodak, koji tek treba biti predstavljen, usmjeren je na pojednostavnjenje poreznog zakona, ali njegov nacrt još nije dostupan.

(10)

Upotreba usluga e-uprave u Češkoj među najnižima je u Uniji, ali se povećala od 2015. Češka tijela poduzela su mjere za poboljšanje dostupnosti usluga e-uprave, ali mnoge od njih još su u tijeku, a neke pojedinačne mjere još nisu započete. Nadležnost za uvođenje usluga podijeljena je među nekoliko ministarstava te dionici uočavaju ograničenu međusektorsku suradnju.

(11)

Intenzitet istraživanja i razvoja znatno se povećao proteklih godina, ali ne prate ga odgovarajuća poboljšanja u kvaliteti rezultata istraživanja i razvoja. Nastavljaju se reforme upravljanja sustavom istraživanja i razvoja, ali one još nisu u potpunosti provedene. Vlada je u veljači 2017. odobrila novu metodologiju evaluacije (Metodika 17+) kojom se namjerava ojačati mehanizme povezane s dodjelom sredstava za osnovno i primijenjeno istraživanje. Poduzet je niz mjera za stvaranje jačih veza između akademske zajednice i poduzeća oslanjajući se na strukturni utjecaj nacionalnih platformi za inovacije.

(12)

Obrazovni rezultati općenito su dobri, ali pogoršala se razina osnovnih vještina. Na uspješnost snažno utječe socioekonomski položaj učenika. Loši obrazovni rezultati skupina u nepovoljnom položaju, posebno romske zajednice, jasan su razlog za zabrinutost. Procjenjuje se da vrlo visok udio romske djece rano napušta školu. Donesene su brojne zakonodavne i administrativne mjere za promicanje uključivog obrazovanja te se sad počinju provoditi. Očekuje se da će one doprinijeti smanjenju jaza u razini obrazovanja i postignućima između romske i neromske djece. Parlament je u ožujku 2016. donio izmjene Zakona o obrazovanju uključivanjem posljednje godine predškolskog obrazovanja u obvezno obrazovanje i osiguravanjem da mlađa djeca imaju pravo na mjesto u vrtiću. Ipak, nejednakosti u obrazovnom sustavu prepreka su za poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala, a ograničavaju i rezultate na tržištu rada kasnije u životu. Sve veći zahtjevi koji se nameću nastavnicima i starenje nastavnika pokazuju da je privlačnost nastavničkog zanimanja i dalje problem. Djelomično je razlog tomu i relativno niska plaća, iako su plaće porasle proteklih godina. Vlada je konačno nakon više odgoda odobrila novi karijerni sustav za nastavnike i pedagoško osoblje, razvijen kako bi se ta struka učinila privlačnijom. Razvijaju se mogućnosti kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika uz znatnu potporu iz fondova Unije, osobito aktivnosti profesionalnog razvoja povezanih s poučavanjem mješovitih skupina i uključivim obrazovanjem. Parlament je u siječnju 2016. donio reformu visokog obrazovanja, čije je rezultate potrebno pratiti. Planira se i reforma sustava financiranja visokih učilišta.

(13)

Stopa nezaposlenosti u Češkoj i dalje pada. Zbog postroženja uvjeta na tržištu rada poslodavcima je teže zaposliti radnike. Još ima potencijala za rješavanje problema nedostatka radne snage zapošljavanjem nedovoljno zastupljenih skupina, kao što su žene s malom djecom, niskokvalificirani radnici i članovi romske zajednice. Povećanjem sposobnosti pružanja informacija i aktivacije javnih službi za zapošljavanje, zajedno s primjerenim i dobro usmjerenim aktivnim politikama tržišta rada te individualiziranim uslugama, doprinijelo bi se poticanju sudjelovanja nedovoljno zastupljenih skupina. Sudjelovanje žena s malom djecom na tržištu rada otežavaju trajni nedostatak pristupačnih i kvalitetnih usluga skrbi o djeci, posebno za djecu do dobi od tri godine, pravo na dugi roditeljski dopust, ograničena upotreba fleksibilnog radnog vremena od strane obaju roditelja te niska stopa uzimanja roditeljskog dopusta od strane očeva. Proteklih godina poduzete su određene mjere za rješavanje tih pitanja. Međutim, rezultati niskokvalificiranih radnika na tržištu rada osjetno su slabiji od svih ostalih skupina. U Parlamentu se trenutačno raspravlja o zakonodavnom okviru za socijalno stanovanje, kojim bi se trebali utvrditi nacionalni standardi i ciljne skupine.

(14)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Češke i objavila je u Izvješću za Češku za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Češkoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Češkoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(15)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017. i njegovo je mišljenje (4) da se očekuje da će Češka ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu,

PREPORUČUJE da Češka 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Osigurati dugoročnu održivost javnih financija, uzimajući u obzir starenje stanovništva. Povećati učinkovitost javne potrošnje, osobito suzbijanjem korupcije i neučinkovitih praksi u javnoj nabavi.

2.

Ukloniti prepreke rastu, osobito pojednostavnjenjem postupaka za dodjelu građevinskih dozvola i daljnjim smanjenjem administrativnog opterećenja poduzeća uvođenjem ključnih usluga e-uprave, poboljšanjem kvalitete istraživanja i razvoja te poticanjem zapošljavanja nedovoljno zastupljenih skupina.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/16


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Danske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Danske za 2017.

(2017/C 261/04)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Danska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Dansku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Danske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Danske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Danska je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Danska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. U svojem Programu konvergencije za 2017. vlada u 2017. planira ostvariti ukupni deficit od 1,9 % BDP-a te tijekom programskog razdoblja do 2020. nastaviti ispunjavati srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u 2017. smanjiti na 37,0 % te se nastaviti smanjivati do 33,9 % u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je tijekom tog programskog razdoblja. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti deficit od 0,4 % BDP-a u 2017. i 0,1 % BDP-a u 2018., što je uglavnom u skladu s ciljem iz Programa konvergencije i iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Danska 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)

Osiguravanje ponude radne snage u razdoblju demografskih izazova preduvjet je za održivi rast u Danskoj. Posljednjih godina nizom važnih reformi tržišta rada nastoji se ojačati poticaje za rad i poboljšati učinkovitost aktivnih politika tržišta rada. Te bi reforme mogle doprinijeti tome da Danska ostvari svoj cilj u pogledu zapošljavanja iz strategije Europa 2020., održi svoj model socijalne zaštite i riješi problem pojave nedostatka određenih kvalifikacija. Reforme čiji je cilj povećati sudjelovanje i stopu završetka strukovnog obrazovanja te trostrani sporazumi o većoj ponudi u području naukovanja mogli bi doprinijeti većoj ponudi kvalificiranih radnika. Međutim, još se ne nazire ostvarenje nacionalnog cilja u području socijalne uključenosti iz strategije Europa 2020., kojim se želi smanjiti broj osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Uključivanje na tržište rada i poboljšanje zapošljivosti skupina u nepovoljnom položaju i dalje je izazov. To se posebno odnosi na osobe migrantskog podrijetla iz trećih zemalja (uključujući one koje dugo borave u Danskoj), što je djelomično posljedica njihova u prosjeku nižeg stupnja obrazovanja u usporedbi s osobama rođenima u Danskoj. Taj je jaz prisutan i u drugoj generaciji. Mjerama za uključivanje na tržište rada usuglašenima u okviru trostranih pregovora 2016. mogao bi se poboljšati položaj tek pristiglih izbjeglica, a taj će se položaj u budućnosti morati pomno pratiti. Međutim, trebalo bi poduzeti dodatne mjere kojima bi se doprinijelo učinkovitijem uključivanju drugih marginaliziranih skupina na tržište rada, primjerice mladih s niskim stupnjem obrazovanja te radnika starijih od 60 godina.

(7)

Visok rast produktivnosti ključan je za podupiranje gospodarskog rasta, održavanje relativno visoke razine socijalne zaštite u Danskoj i osiguravanje dugoročne konkurentnosti te zemlje. Iako je razina produktivnosti Danske visoka u usporedbi s ostalim državama članicama, rast produktivnosti već je duže vrijeme na silaznoj putanji. Spor rast produktivnosti osobito je svojstven uslugama usmjerenima na domaće tržište. Danska je posljednjih godina provela nekoliko reformi, no rast produktivnosti i dalje je nizak jer je tržišno natjecanje u nekim uslužnim djelatnostima još slabo. Ograničenja svojstvena određenim sektorima koče tržišno natjecanje, primjerice u području usluga veleprodaje i prometa.

(8)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Danske i objavila je u Izvješću za Dansku za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Danskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Danskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(9)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je preispitalo Program konvergencije za 2017. i smatra da se očekuje da će Danska ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu,

PREPORUČUJE da Danska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Poticati tržišno natjecanje u uslužnim djelatnostima usmjerenima na domaće tržište.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/18


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Njemačke za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Njemačke za 2017.

(2017/C 261/05)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Njemačka država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Njemačka bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Njemačku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Njemačke u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Njemačke u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Njemačkoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, trajno visok suficit tekućeg računa od prekogranične je važnosti te je, osim jake integracije i dobrih rezultata visokokonkurentne industrije u međunarodnoj podjeli rada, odraz prekomjerne štednje i smanjenja ulaganja i u privatnom i javnom sektoru. U 2015. suficit tekućeg računa dodatno se povećao, dok je u 2016. uglavnom bio nepromijenjen te se očekuje da će ostati na visokoj razini. Rješavanje problema suficita može utjecati na mogućnosti rebalansiranja u ostatku europodručja i Unije jer se dinamičnijom domaćom potražnjom u Njemačkoj mogu ublažiti potrebe razduživanja u visokozaduženim državama članicama. Usprkos niskim kamatnim stopama kojima se stvaraju povoljni uvjeti financiranja udio poslovnih ulaganja u BDP-u i dalje je nizak. Iako se oporavak privatne potrošnje nastavlja, štednja kućanstava dosegla je rekordno visoke razine u Uniji. Osobito je važna potreba za mjerama za smanjenje rizika od štetnih učinaka na njemačko gospodarstvo te, s obzirom na njegovu veličinu i prekograničnu važnost, na ekonomsku i monetarnu uniju.

(4)

Njemačka je 13. travnja 2017. dostavila svoj Program stabilnosti za 2017., a 28. travnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Njemačka je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira proračunski suficit od ¼ do ½ % BDP-a u razdoblju od 2017. do 2021. Tijekom programskog razdoblja srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, i dalje se ostvaruje s pozitivnom razlikom. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti na 57 % u 2021. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije i koji nije odobrilo neovisno tijelo uvjerljiv je.

(7)

Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. očekuje se da će strukturni saldo zabilježiti suficit od 0,6 % BDP-a u 2017. i 0,3 % BDP-a u 2018., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će se dug opće države stabilno smanjivati, izvan zahtjeva određenih pravilom o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Njemačka u 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Istodobno, ima još prostora za potporu domaćoj potražnji uporabom fiskalne politike, osobito za postizanje trajnog trenda rasta ulaganja, te stvaranjem uvjeta za viši rast realnih plaća.

(8)

Udio javnih ulaganja u BDP-u uglavnom stagnira i ispod je prosjeka europodručja. Zaostatak u javnim ulaganjima posebno je prisutan na općinskoj razini, na kojoj su neto ulaganja u 2016. ostala negativna. Stanje je takvo unatoč mjerama poduzetima u posljednjih nekoliko godina i znatnim povećanjima javnih ulaganja na razini opće države u 2015. i 2016. U 2016. poduzete su dodatne mjere kojima bi se trebao povećati prostor za javna ulaganja, među ostalim na razini savezne države i na općinskoj razini. Te mjere obuhvaćaju reformu saveznih fiskalnih odnosa koje će nakon donošenja stupiti na snagu 2020. Isto tako, proširivanjem usluga savjetovanja na planiranje ulaganja u infrastrukturu kako bi se uključile općine trebali bi se poboljšati planiranje i provedba ulaganja u infrastrukturu na općinskoj razini. To je posebno važno jer se projekti ulaganja u infrastrukturu u saveznim državama i općinama provode u vrlo ograničenom opsegu te su pod utjecajem ograničenja u pogledu kapaciteta i planiranja. Povoljno stanje proračuna općenito upućuje na postojanje fiskalnog prostora, primjerice kako bi se omogućila dodatna sredstva za povećanje javnih ulaganja na svim razinama vlasti.

(9)

Ukupni rashodi za javno i privatno obrazovanje te istraživanje posljednjih su godina prilično stabilni u odnosu na BDP, ali su za obrazovanje i dalje ispod prosjeka Unije. Kombinirana ukupna potrošnja na obrazovanje i istraživanje u 2015. iznosila je 9,1 %, što je manje od nacionalnog cilja od 10 % BDP-a. Dodatna ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije ključna su za budući gospodarski uspjeh Njemačke, a posebno kako bi se učinkovito integrirali nedavno pristigli tražitelji azila, izbjeglice i migranti. Njemačka je u pogledu integracije poduzela znatne napore, posebno u području strukovnog obrazovanja i izobrazbe. Narednih godina bit će potrebno održati napore u cijelom obrazovnom sektoru.

(10)

Njemački porezni sustav i dalje je složen, troškovi porezne uprave visoki su, a više odredaba o oporezivanju trgovačkih društava može ograničavajuće utjecati na privatna ulaganja. Unatoč znatnim smanjenjima kapitalni troškovi poduzeća u Njemačkoj i dalje su među najvišima u EU-28. Kad se uzmu u obzir lokalni porez na gospodarsku djelatnost (Gewerbesteuer) i solidarna naknada, najviša zakonska stopa poreza na dobit dosegla je 30,2 % u 2016. To je bilo znatno iznad neponderiranog prosjeka Unije od 22,8 %. Efektivna prosječna stopa poreza iznosi 28,2 %, za razliku od neponderiranog prosjeka Unije koji iznosi 21,1 %. Povlašteni porezni tretman duga pri oporezivanju trgovačkih društava bio je u 2016. sedmi po veličini u Uniji, a sličan je i na razini dioničara. To se posebno odnosi na MSP-e, koji obično imaju domaće dioničare. Smanjenjem kapitalne potrošnje na vlasnički kapital pojačala bi se privatna ulaganja i nedovoljno razvijeno njemačko tržište poduzetničkoga kapitala. Druge značajke poreznog sustava koje bi mogle ometati odluke o financiranju i ulaganjima jesu uključivanje neprofitnih elemenata u poreznu osnovicu lokalnog poreza na gospodarsku djelatnost, ograničavanja prijenosa gubitaka i narušavajući utjecaj poreza na izbor pravnog oblika. Daljnje odredbe kojima bi se mogla smanjiti pogodnost poreznog sustava za ulaganja uključuju režim amortizacije, kamatnu stopu kojom se izračunavaju rezervacije za mirovine koje se mogu odbiti, oporezivanje kapitalnih dobitaka i gotovinsko računovodstvo u svrhu naplate poreza na dodanu vrijednost. Ako se učinkovito primijeni, dodatnom nadležnošću za opća i IT pitanja savezne porezne uprave u odnosu na porezne uprave saveznih država, koja je dogovorena u okviru reforme saveznih fiskalnih odnosa, mogla bi se ubrzati modernizacija porezne uprave.

(11)

U Njemačkoj su se povećala ulaganja u poduzetnički kapital, ali je tržište u usporedbi s međunarodnim standardima i dalje nedovoljno razvijeno. Ulaganja u poduzetnički kapital u 2015. sačinjavala su otprilike 0,03 % BDP-a, što je malo iznad prosjeka Unije, ali i dalje ispod prosjeka država članica kao što su Finska, Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Irska ili Francuska te znatno ispod prosjeka zemalja izvan Unije kao što su Izrael i Sjedinjene Američke Države. Konkretno, čini se da tržište poduzetničkoga kapitala u Njemačkoj ne uspijeva ostvariti veća ulaganja u kasnijim fazama. Savezna vlada poduzela je mnoge mjere za poticanje ulaganja u poduzetnički kapital. Primjerice, pojednostavnila je oporezivanje investicijskih fondova, poboljšala prijenos gubitaka u okviru sustava poreza na dobit i proširila program INVEST za poslovne anđele.

(12)

Za prelazak na obnovljivu energiju potrebna su znatna ulaganja u prijenosne i distribucijske mreže električne energije. Međutim, planirana ulaganja u domaću elektroenergetsku infrastrukturu uvelike kasne. Do kraja 2016. provedeno je samo oko 35 % projekata visokonaponske mreže iz Zakona o širenju energetske mreže iz 2009., uglavnom zbog protivljenja javnosti. Od ukupno 6 100 km električnih vodova čija je izgradnja planirana u razdoblju do 2024./2025. u skladu sa Saveznim zakonom o planu, koji je 2015. stupio na snagu, samo ih je 6 % odobreno i 1 % izgrađen.

(13)

I dalje postoje prepreke potpunom iskorištavanju prednosti digitalizacije. Primjerice, Njemačka nema dovoljnu dostupnost brzih i vrlo brzih širokopojasnih veza, pogotovo u poluurbanim i ruralnim regijama. Uporaba računala među mladim Nijemcima relativno je niska i mnoge škole nemaju širokopojasni pristup. Digitalne javne usluge također su ispod prosjeka Unije. Posebno MSP-i moraju smanjiti zaostatak u digitalizaciji. Samo petina MSP-a ima strategiju digitalizacije. Uspostavljena je mreža centara izvrsnosti za MSP-e kako bi se pojačala i ubrzala digitalizacija MSP-a, a platforma „Industrie 4.0” okuplja sve relevantne dionike. Iako ulaganja poduzeća u istraživanje i razvoj rastu te se Njemačka približila ostvarenju cilja intenziteta istraživanja i razvoja iz strategije Europa 2020., ulaganja su sve više usredotočena na velika poduzeća, a doprinos MSP-a opada. Osim toga, u nadolazećim godinama starenje stanovništva također može utjecati na poduzetništvo.

(14)

U sektoru poslovnih usluga i u reguliranim profesijama i dalje postoje velike regulatorne prepreke. Razina ograničenja viša je od prosjeka Unije, posebno za arhitekte, inženjere, odvjetnike i računovođe/porezne savjetnike. Osim toga, stopa fluktuacije poduzetnika u tim zanimanjima znatno je niža od prosjeka Unije, što upućuje na to da su dinamika i tržišno natjecanje u području profesionalnih usluga u Njemačkoj relativno slabi. Te prepreke uključuju ograničenja u pogledu vlasničke strukture i oblika društva za arhitekte i inženjere te multidisciplinarna ograničenja za arhitekte, inženjere i odvjetnike. Uklanjanjem tih prepreka natjecanje na tržištu bilo bi intenzivnije, što bi dovelo do ulaska većeg broja poduzeća na tržište, a tako i do nižih cijena i većeg izbora za potrošače. Komisija je u siječnju 2017. objavila preporuke za reformu regulative u području profesionalnih usluga, što je dio paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga.

(15)

Zaposlenost i dalje raste, a nezaposlenost je pala na povijesno nisku razinu. Međutim, do povećanja zaposlenosti došlo je djelomično zbog povećanog rada u nepunom radnom vremenu, posebno kod žena, te se ono samo djelomično odrazilo u agregatnom rastu realnih plaća, koji se u 2016. usporio. Nepoticajnim mjerama za rad za primatelje drugog dohotka i raširenim radom u nepunom radnom vremenu sprječava se potpuno iskorištavanje potencijala tržišta rada. Bolje pružanje kvalitetne i povoljne cjelodnevne skrbi za djecu, cjelodnevnih škola i nedavno reformirane dugotrajne skrbi ključno je za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada. Zajedničko oporezivanje dohotka za vjenčane parove i besplatno zdravstveno osiguranje za nezaposlenog bračnog druga destimuliraju primatelje drugog dohotka, najčešće žene, da se zaposle ili povećaju broj radnih sati. Isto tako, niža povezanost s tržištem rada popraćena je velikim rodnim jazom u plaćama koji iznosi 22 %, za razliku od prosjeka Unije koji je u 2015. iznosio 16,3 %.

(16)

Unatoč blagom smanjenju mali poslovi i dalje su rašireni, a u rujnu 2016. za 4,8 milijuna ljudi mali posao bio je jedini posao. Broj zaposlenih posredstvom poduzeća za privremeno zapošljavanje utrostručio se od 2005. te je u lipnju 2016. dosegao 1 milijun (gotovo 3 % svih zaposlenih). Očekuje se da će se zaštita od moguće zlouporabe u pogledu rada posredstvom poduzeća za privremeno zapošljavanje i ugovora o radu poboljšati, ali je potrebno pratiti razvoj situacije. Osim toga, čini se da između ugovora na određeno vrijeme i stalnih ugovora postoji relativno velika neusklađena razlika u plaćama.

(17)

Porezni klin za osobe s niskim dohotkom velik je u usporedbi s drugim državama članicama, čime se smanjuju poticaji za rad, neto plaće i mogućnosti potrošnje. Njemačka je povećala minimalne olakšice za porez na osobni dohodak i dječji doplatak te je prilagodila porezne razrede za osobni dohodak. Od tih će mjera koristi imati skupine s niskim i srednjim primanjima, ali će sveukupni utjecaj na porezni klin biti ograničen. Usprkos nedavnim znatnim povećanjima realnog raspoloživog dohotka razvoj plaća i produktivnosti u duljem je razdoblju različit, što je dovelo do znatnog akumuliranog jaza. Višim rastom realnih plaća pridonijelo bi se i smanjenju velikih vanjskih neravnoteža.

(18)

Njemačka je poduzela znatne napore u prihvaćanju tražitelja azila te integraciji izbjeglica i ostalih migranata. Čini se da su moguća i dodatna poboljšanja jer je u 2016. broj izbjeglica koji su tražili zaposlenje dosegao 9 % svih tražitelja zaposlenja. Integracija osoba migrantskog podrijetla na tržište rada, osobito žena, i dalje je velik izazov koji se, među ostalim i putem obrazovnog sustava, odnosi i na djecu rođenu u Njemačkoj čiji su roditelji rođeni izvan Unije.

(19)

Svi članovi društva nisu imali jednaku korist od općenito pozitivnih kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada posljednjih godina. Nakon razdoblja povećanja dohodovna se nejednakost tek nedavno ublažila, a nejednaka raspodjela bogatstva i dalje je među najvećima u europodručju. Isto tako, dobri rezultati na tržištu rada nisu doveli do smanjenja rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva u starijoj dobi iznad je prosjeka Unije te se očekuje da će sljedećih godina vjerojatno rasti. Predviđa se da će se stopa zamjene zakonskog mirovinskog sustava dodatno smanjivati. Istodobno, stope uključivanja u drugi i treći stup mirovinskog osiguranja suviše su niske da bi se njima nadoknadilo smanjenje stope zamjene prvog stupa za sve. Ako se to ne riješi, očekuje se da će se adekvatnost mirovina pogoršati. S vremenom će se pokazati koliko nedavne reforme za poboljšanje poticaja za kasnije umirovljenje mogu biti učinkovite (tzv. „Flexi-Rente”) u suzbijanju poticaja za rano umirovljenje koji su uvedeni 2014.

(20)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Njemačke i objavila je u Izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Njemačkoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Njemačkoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(21)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017. i smatra (5) da se očekuje da će Njemačka ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(22)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1. i 2. u nastavku,

PREPORUČUJE da Njemačka 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Istodobno poštujući srednjoročni cilj, upotrijebiti fiskalnu i strukturnu politiku za potporu potencijalnom rastu i domaćoj potražnji te postići trajni trend rasta ulaganja. Ubrzati javna ulaganja na svim razinama vlasti, a posebno u području obrazovanja, istraživanja i inovacija te riješiti ograničenja u pogledu kapaciteta i planiranja za ulaganja u infrastrukturu. Dodatno poboljšati učinkovitost poreznog sustava i učiniti ga pogodnim za ulaganja. Potaknuti tržišno natjecanje u području poslovnih usluga i reguliranih profesija.

2.

Smanjiti nepoticajne mjere za rad za primatelje drugog dohotka i olakšati prelazak na standardni oblik zaposlenja. Smanjiti velik porezni klin za osobe s niskim dohotkom. Stvoriti uvjete za promicanje višeg rasta realnih plaća uz poštovanje uloge socijalnih partnera.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/23


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Estonije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Estonije za 2017.

(2017/C 261/06)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Estonija nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Estonija bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 1. u nastavku.

(3)

Izvješće za Estoniju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Estonije u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Estonije u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Estonija je 28. travnja 2017. dostavila svoj Program stabilnosti za 2017., 4. svibnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Estoniju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada je u Programu stabilnosti za 2017. smanjila svoj srednjoročni proračunski cilj sa strukturnog salda na deficit od 0,5 % BDP-a. Vlada predviđa da će nakon što je u 2016. ostvarila suficit opće države od 0,3 % BDP-a u 2017. zabilježiti deficit od 0,5 % BDP-a i 0,8 % BDP-a u 2018. U skladu s procjenama iz Programa stabilnosti za 2017. to odgovara strukturnom suficitu od 0,2 % BDP-a u 2017. i deficitu od 0,5 % BDP-a u 2018., pri čemu se poštuje srednjoročni proračunski cilj. Međutim, na temelju ponovno izračunanog (5) strukturnog salda predviđa se da će deficit iznositi 0,1 % BDP-a u 2017. i 0,9 % BDP-a u 2018., što je ispod novog srednjoročnog proračunskog cilja. Prema Programu stabilnosti za 2017. predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u ostati ispod 10 % BDP-a u 2017. i 2018. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je za 2017. i 2018., a za kasnije godine programa je povoljan. Istodobno je rizično pretpostaviti povećanje prihoda od brojnih novih poreznih mjera koje stupaju na snagu u 2018.

(7)

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti deficit od 0,3 % BDP-a u 2017., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Estoniji se u 2018. preporučuje da i dalje bude u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva. Općenito, Vijeće smatra da Estonija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere za osiguranje usklađenosti u 2018.

(8)

Estonija je poduzela mjere kojima se osigurava pružanje i dostupnost visokokvalitetnih usluga, uključujući socijalne usluge na lokalnoj razini u okviru reforme lokalne uprave. Konkretno, Estonija je donijela Zakon o upravnoj reformi radi lakšeg razvoja održivih lokalnih općina koje mogu financirati svoje aktivnosti, planiranja razvoja i rasta te pružanja kvalitetnih usluga. Uspješno je dovršila dobrovoljnu fazu spajanja lokalnih općina i provodi Zakon o socijalnoj skrbi. Za dovršetak reforme lokalne uprave još je potrebno poduzeti neke ključne korake. Revizija sustava financiranja općina još nije provedena. Dodatni zakonodavni akti koji se odnose na nadležnosti i podjelu zadaća između općina i središnje vlade još su u pripremi. Donošenje tih prijedloga ključno je za osiguranje pružanja kvalitetnih javnih usluga u područjima kao što je obrazovanje, rad mladih, promicanje zdravlja i promet.

(9)

Rodni jaz u plaćama u Estoniji u 2015. smanjio se s 28,3 % u 2014. na 26,9 %, ali je i dalje najviši u Uniji. Vlada poduzima korake za daljnje smanjenje tog jaza. Konkretno, donesen je i provodi se Plan za blagostanje za razdoblje 2016.–2023., čiji je cilj uklanjanje rodne segregacije na tržištu rada i borba protiv stereotipa. Tek se treba donijeti izmjena Zakona o ravnopravnosti spolova kako bi inspektorati rada dobili zadaću strožeg praćenja ravnopravnosti spolova u privatnom sektoru. Razmatra se i revizija sustava roditeljskog dopusta radi veće fleksibilnosti uzimanja roditeljskog dopusta. Zakonodavne promjene još nisu donesene.

(10)

Dohodovna je nejednakost u Estoniji visoka. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava narastao je s 5,4 u 2012. na 6,2 u 2015. te je sada sedmi najviši u Uniji. Čini se da je ključni pokretač te promjene velika disperzija plaća uzrokovana snažnim rastom dohotka među radnicima s višim kvalifikacijama. U apsolutnim brojkama dohodak 10 % najsiromašnijih kućanstava zaostajao je za rastom medijana dohotka što je uzrokovalo probleme povezane s primjerenošću socijalne sigurnosne mreže. Tome doprinosi i činjenica da naknade (osobito mirovine i socijalna pomoć) ne prate rast dohodaka na tržištu rada. To je dovelo i do postupnog povećanja stope rizika od siromaštva s 15,8 % u 2010. na 21,6 % u 2015. Poduzeti su znatni napori kako bi porezni sustav od 2018. postao progresivniji, osobito za osobe s niskim dohotkom, tako što je podignuta osnovna naknada za sustav poreza na osobni dohodak.

(11)

Rashodi poduzeća u području istraživanja, tehnologije i inovacija porasli su na 0,69 % u 2015., ali njihova ukupna razina i dalje je ispod prosjeka Unije koji iznosi 1,3 %. Udio poduzeća koje karakterizira izrazita usmjerenost na visoku tehnologiju i znanje i dalje je ograničen, a broj novih doktorskih diplomanata nizak je. U posljednjih nekoliko godina rast plaća stalno premašuje rast produktivnosti, što utječe na dobit i tako usporava rast ulaganja. Smanjenje ulaganja u tehnološki razvoj može dovesti do toga da rast dodane vrijednosti u izvozu bude manji od očekivanog, osobito kada je u pitanju roba, a predstavlja i rizik za rast proizvodnje. Opseg ugovorenih istraživanja između sveučilišta i poduzeća povećao se u 2015. Međutim, suradnja između ta dva sektora i dalje je ograničena usprkos mjerama koje je poduzela vlada. Estonija je dodatno poboljšala svoje poslovno okružje, ali dugotrajni stečajni postupci i stopa povrata za osigurane vjerovnike i dalje su prepreka ulaganjima. U 2016. pokrenut je projekt za poboljšanje stečajnog okvira kako bi postupak postao brži i djelotvorniji i kako bi se povećala stopa uspješnih zahtjeva. Međutim, izmjene zakonodavnog okvira još nisu donesene.

(12)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Estonije i objavila je u izvješću za Estoniju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Estoniji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Estoniji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(13)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (6) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Estonija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebala i dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Poboljšati primjerenost socijalne sigurnosne mreže. Poduzeti mjere za smanjenje rodnog jaza u plaćama, osobito povećanjem transparentnosti plaća i revizijom sustava roditeljskog dopusta.

2.

Promicati privatna ulaganja u istraživanja, tehnologiju i inovacije, među ostalim provedbom mjera za jačanje suradnje između akademske zajednice i poduzeća.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/26


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Irske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Irske za 2017.

(2017/C 261/07)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Irska utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Irska bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(3)

Izvješće za Irsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Irske u rješavanju preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Irske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017.

(4)

U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Irskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Te se neravnoteže posebno odnose na visoke razine vanjskog, javnog i privatnog duga (i kućanstava i nefinancijskih poduzeća), zbog kojih je Irska osjetljiva na negativne šokove. Banke su i dalje suočene s visokom razinom loših kredita, ali su dobro kapitalizirane te se njihova profitabilnost, iako i dalje niska, postupno poboljšava. Cijene stambenih nekretnina rastu i njihova je ponuda i dalje ograničena. Tijekom 2015. smanjio se dug nefinancijskih poduzeća, ali je i dalje bio veći nego krajem 2014. U 2015. smanjila se razina duga kućanstava, a javni je dug na čvrstoj silaznoj putanji. Negativno neto stanje međunarodnih ulaganja Irske brzo se smanjivalo u razdoblju prije 2015., ali se taj trend potom preokrenuo, dijelom zbog promjene razine u 2015. Ipak, ne čini se da je ugrožena vanjska održivost domaćeg sektora. Tijekom prošle godine smanjivala se razina loših kredita, ali se do kraja 2016. tempo tog smanjenja donekle usporio. Cijene nekretnina nastavile su rasti u 2015., ali zasad nema znatnih dokaza koji bi upućivali na precijenjenost. Zadnjih su godina poduzete mjere politike za rješavanje svih istaknutih neravnoteža, među ostalim u bankarskom sektoru (poboljšanje regulatornog okvira, mjere za smanjenje visoke razine loših kredita). Vlada je poduzela nekoliko relevantnih mjera za rješavanje pitanja nedostatne ponude na tržištu stambenih nekretnina, ali trebat će vremena kako bi one postigle učinak.

(5)

Irska je 13. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 2. svibnja 2017. svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(6)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(7)

Na Irsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. očekuje da će se ukupni deficit neznatno smanjiti na 0,4 % BDP-a 2017. te se nakon toga nastaviti postupno smanjivati i 2021. prijeći u suficit od 1,0 % BDP-a. Očekuje se da će se nakon 2018. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u 2017. pasti na 72,9 % BDP-a te će se nastaviti smanjivati i 2020. iznositi 65,2 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Istodobno, nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2018. nadalje.

(8)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Irskoj da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja 2017. Na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2017. postoji rizik od znatnog odstupanja od preporučene fiskalne prilagodbe tijekom 2016. i 2017. zajedno.

(9)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju i osobito razinu njezina duga, očekuje se da Irska 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (5) koja 2018. ne premašuje 2,4 %. To bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Referentno mjerilo za rashode odražava prilagodbu radi ispravka zbog narušavanja desetogodišnje referentne stope potencijalnog rasta do kojeg je došlo zbog naglog iznimno velikog rasta realnog BDP-a 2015. Komisija je slijedila pristup koji su primijenila irska nadležna tijela pri izračunu proračuna za 2017. i uzela u obzir prosjek stopa potencijalnog rasta u 2014. i 2016. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva tijekom 2017. i 2018. zajedno. Istodobno se predviđa da će Irska 2017. i 2018. poštovati prijelazno pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da će, posebno u 2017., biti potrebne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. S obzirom na trenutačne cikličke uvjete u Irskoj i povećane vanjske rizike bilo bi razborito sve neočekivane prihode iskoristiti za daljnje smanjivanje udjela duga opće države. Međutim, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u Komunikaciji Komisije uz ove preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir cilj postizanja smjera fiskalne politike kojim se doprinosi jačanju oporavka koji je u tijeku i održivosti javnih financija Irske. U tom kontekstu Vijeće napominje da Komisija namjerava provesti opću ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, osobito s obzirom na cikličku situaciju Irske.

(10)

Unatoč tomu što je gospodarski oporavak snažan te se očekuje dobra brzina rasta proizvodnje u idućim godinama, izgledi više nisu tako izvjesni, što stvara rizike za javne financije, koje su i dalje nestabilne. Stoga je potrebno uložiti više napora kako bi se prihode učinilo otpornijima na gospodarske fluktuacije i negativne šokove. U tu bi svrhu trebalo razraditi prijedlog za uvođenje „fonda za crne dane” te se manje oslanjati na izrazito koncentrirane i nestabilne izvore prihoda. Uravnotežen sastav koji obuhvaća različite izvore poreza i šira porezna osnovica omogućavaju veću stabilnost prihoda u slučaju gospodarske nestabilnosti. Međutim, napori za proširenje porezne osnovice posljednjih su godina ograničeni, a nedavne porezne mjere bile su usmjerene na smanjenja i olakšice. Još nije provedena najavljena sustavna procjena troškova i koristi smanjenih stopa PDV-a koje se primjenjuju na širok raspon prodaje. Periodični porez na imovinu smatra se jednim od izvora prihoda koji najviše pogoduje rastu. Međutim prihodi koje je Irska ostvarila od nepokretne imovine 2014. iznosili su tek 1,0 % BDP-a, u usporedbi s prosjekom Unije od 1,6 %. Postupnom indeksacijom vrijednosti nekretnina doprinijelo bi se izglađivanju profila lokalnog poreza na imovinu sprečavanjem naglog povećanja poreznih obveza nakon revalorizacije imovine u 2019. Različito oporezivanje sudionika u prometu koji upotrebljavaju dizel i onih koji upotrebljavaju benzin nije ekološki opravdano.

(11)

U prošlosti su sveobuhvatne analize rashoda bile prvenstveno usmjerene na smanjenje državne potrošnje radi ostvarenja općih fiskalnih ciljeva. Nije provedeno mnogo procjena djelotvornosti i učinkovitosti programa rashoda, što je u konačnici oslabilo pouzdanost višegodišnjih planova potrošnje. Odgovarajuće osmišljenom analizom rashoda usklađenom sa zajedničkim načelima Euroskupine poboljšala bi se kontrola rashoda i oslobodila sredstva za prijeko potrebna javna ulaganja u svrhu poticanja rasta. Analiza rashoda trebala bi se posebno usmjeriti na troškovnu učinkovitost zdravstvenog sektora. Irska je uvela neke važne mjere za povećanje učinkovitosti, primjerice sporazum o smanjenju troškova s farmaceutskom industrijom, sustav financijskog upravljanja, e-zdravstvo i financiranje temeljeno na aktivnosti. Ipak, moglo bi se učiniti više, primjerice jačanjem uloge primarne skrbi u rasterećivanju irskih preopterećenih bolnica. Mjere za ostvarenje univerzalnog jednorazinskog zdravstvenog sustava rascjepkane su te nedostaje vizija koja bi ih objedinila.

(12)

Poticanje održivog i uključivog rasta na dobrobit svim skupinama društva i dalje je izazov. U travnju 2017. stopa nezaposlenosti iznosila je 6,4 %, što je ispod prosjeka Unije. Međutim zbog niskog intenziteta rada u mnogim kućanstvima postoji zabrinutost da nisu svi obuhvaćeni oporavkom koji je u tijeku. Od 2013. do 2015. postotak stanovništva koje živi u kućanstvima s niskim ili vrlo niskim intenzitetom rada smanjio se za 15 %; ukupna stopa nezaposlenosti tijekom tog razdoblja smanjila za 28 %. Sveukupno gledano, sustav socijalne skrbi pokazao se uspješnim u suzbijanju siromaštva i nejednakosti i Irska je poduzela mjere za poticanje zaposlenosti postupnim ukidanjem socijalnih naknada i doplataka. Međutim, prepreke uključivom rastu i dalje su prisutne. Razlike među stopama zaposlenosti niskokvalificiranih, srednjekvalificiranih i visokokvalificiranih radnika još su među najvećima u Uniji. U nekim je područjima prisutna neusklađenost ponude i potražnje vještina te manjak određenih vještina, a mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju još su nedostatne. Izazovi u području tržišta rada i socijalni izazovi upućuju na važnost integriranog pristupa osposobljavanju i uključivanju na tržište rada osoba koje su najudaljenije od tržišta rada. Osim toga, i dalje su prisutni razlozi za zabrinutost u pogledu kvalitete ponude skrbi o djeci, uključujući dostupnost usluga cjelodnevnog čuvanja djece. Neto troškovi skrbi o djeci u Irskoj, izraženi kao postotak plaće, među najvećima su u Uniji. Dostupnost, cijena i kvaliteta cjelodnevne skrbi o djeci prepreke su sudjelovanju žena na tržištu rada te ometaju nastojanja za smanjenje siromaštva među djecom, koje se donekle smanjilo, ali je i dalje iznad prosjeka Unije.

(13)

Treba se posvetiti infrastrukturnim potrebama radi promicanja trajnog i uravnoteženog rasta. Gospodarska kriza dovela je do promjene sastava rashoda opće države, odnosno njihova preusmjeravanja od ulaganja prema tekućoj potrošnji. Godine znatnog smanjivanja državnih ulaganja negativno su utjecale na kvalitetu i primjerenost infrastrukture. Promjena državnih rashoda utjecala je i na potporu javnog sektora za istraživanje i razvoj, što bi moglo imati posljedice na konkurentnost MSP-ova. Irska je na 25. mjestu u Uniji kad je riječ o ulaganju u istraživanje i razvoj u javnom sektoru kao postotku BDP-a. Najveći infrastrukturni nedostatci odnose se na prijevoz, vodne usluge i stambene nekretnine. U glavnim urbanim područjima države potražnja za novim stambenim prostorima trenutačno uvelike premašuje ponudu. Kao posljedica toga cijene stambenih nekretnina i najamnine i dalje ubrzano rastu, što je dovelo do znatnog porasta razina stambene isključenosti i beskućništva u zadnje vrijeme. Trenutačno nema naznaka precijenjenosti, ali čimbenici koji ograničavaju stambenu ponudu mogli bi, ako se ne uklone, prouzročiti makrofinancijske rizike. Koherentnim i pravovremenim prostornim planom doprinijelo bi se osiguranju novih domova u odgovarajućim područjima.

(14)

U irskom gospodarstvu prisutna je podjela između uglavnom malih i srednjih poduzeća u irskom vlasništvu i velikih multinacionalnih poduzeća koja posluju u Irskoj. Veze između multinacionalnih poduzeća i poduzeća u irskom vlasništvu još su ograničene. Njihovi izvozni rezultati i profili znatno se razlikuju, uz sve veće razlike u produktivnosti. Poduzeća u irskom vlasništvu karakterizira slabiji izvozni profil od izvoznog profila multinacionalnih poduzeća s poslovnim nastanom u Irskoj. Njihov je izvoz izrazito koncentriran na određene sektore i odredišta, što ih čini osjetljivijima na šokove. Ulaganje u inovacije potaknulo bi produktivnost i izvozni potencijal irskih poduzeća u trenutku kad bi diversifikacija izvoza i izvoznih odredišta mogla doprinijeti stabilnijim rezultatima irskih poduzeća. I dalje su niski rashodi za istraživanje i razvoj u javnom sektoru. Puna provedba mjera za povećanje istraživanja i razvoja u javnom sektoru, posebno mjera za potporu inovacijskom kapacitetu MSP-ova, ovisi o povratku trenda održivog ulaganja. Inovacijske politike mogle bi se usmjeriti prema izravnijim oblicima financiranja kako bi se MSP-ove potaknulo na inovacije. Državna potpora za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru sve se više oslanja na porezne odbitke za istraživanje i razvoj. Uz usmjerenije kombinirane politike i izravnije financiranje moglo bi se bolje odgovoriti na potrebe mladih irskih inovativnih poduzeća i iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz snažnog ulagačkog potencijala multinacionalnih poduzeća. Time bi se olakšao pristup globalnim lancima vrijednosti i ubrzalo prelijevanje znanja.

(15)

U okružju povećane vanjske neizvjesnosti daljnji napredak u smjeru smanjenja loših kredita važan je za osiguranje stabilnosti financijskog sektora. Iako je ostvaren napredak, visoki udjeli loših kredita i dalje su prepreka profitabilnosti banaka i punom gospodarskom oporavku kućanstava i poduzeća. Nastavlja se razduživanje kućanstava i domaćih poduzeća, ali njihova je zaduženost i dalje jedna od najviših u Uniji i iznosi 276,8 % BDP-a (rujan 2016.). Visoki korporativni dug mogao bi spriječiti zaduživanje poduzeća u svrhu ulaganja, što pak ograničava sposobnost banaka da poboljšaju svoju profitabilnost.

(16)

Prema podacima Irske središnje banke prosječni udio loših kredita domaćih banaka u rujnu 2016. iznosio je 14,2 %. To je znatno više od prosjeka Unije od 5,3 %. Loši krediti domaćih irskih banaka u rujnu 2016. smanjili su se za 12,7 milijardi eura ili 32,7 % godišnje. Ritam rješavanja zaostalih dugovanja donekle se usporio jer je preostale dugoročne dugove ujedno i najteže restrukturirati. Ne bi trebalo izgubiti zamah: restrukturiranje zaostalih dugovanja trebalo bi biti dugoročno održivo te je potrebno razmotriti različite načine smanjenja duga. Krajem rujna 2016. udio hipoteka koje nisu plaćene na vrijeme iznosio je 14 %, a hipoteke s čijim se plaćanjem kasni više od dvije godine činile su približno 70 % ukupnog salda hipotekarnih kredita s čijim se plaćanjem kasni više od 90 dana. Komercijalni krediti za nekretnine koje drže domaće banke te poslovni krediti i dalje su problematična područja, s udjelom loših kredita od 32,6 % odnosno 11,8 % u rujnu 2016.. Uporaba osobnog stečaja, stečaja, postupka sudske zaštite za društva u poteškoćama (examinership) i izvansudskih nagodbi u svrhu povrata održivosti kućanstava i poduzeća još uvijek je niska te ju je potrebno više poticati. Nakon nekoliko odgoda očekuje se početak završne faze provedbe središnjeg kreditnog registra. Budući da će on služiti kao temelj za odgovarajuću procjenu kreditnog rizika zajmoprimaca i osigurati razborito kreditiranje u budućnosti, njegov bi dovršetak trebao biti prioritet.

(17)

Provedba Zakona o uređenju pravnih usluga iz 2015. („Zakon iz 2015.”) započela je krajem 2016. Puna provedba Zakona iz 2015. bit će ključna u irskim nastojanjima za povećanje tržišnog natjecanja u tom sektoru jer će se njime omogućiti izravan pristup odvjetnika profesiji, kao i osnivanje korporacijskih grupa u obliku multidisciplinarnih praksi i primjena alternativnih poslovnih modela iz drugih država članica u Irskoj. Neovisne pravne usluge doprinose svim sektorima gospodarstva, a njihova cijena utječe na konkurentnost Irske. Stoga je od presudne važnosti da se nakon postupaka javnog savjetovanja primjenom Zakona iz 2015. uvedu odredbe o jačanju tržišnog natjecanja i smanjenju troškova ili da se takve odredbe uključe u propise koje će donijeti regulatorno tijelo u području pravnih usluga radi poticanja tržišnog natjecanja i smanjenja troškova.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Irske i objavila je u izvješću za Irsku za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Irskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Irskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(19)

S obzirom na tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (6) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

PREPORUČUJE da Irska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Ostvariti znatan fiskalni napor u 2018. u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. Iskoristiti sve neočekivane prihode proizašle iz snažnih gospodarskih i financijskih uvjeta, uključujući prihode od prodaje imovine, kako bi se ubrzalo smanjenje udjela duga opće države. Smanjiti opseg i broj poreznih rashoda i proširiti poreznu osnovicu.

2.

Bolje usmjeriti državnu potrošnju, davanjem prioriteta javnim ulaganjima u prijevoz, vodne usluge i inovacije, posebno za potporu MSP-ovima. Poboljšati socijalnu infrastrukturu, uključujući socijalno stanovanje i kvalitetnu skrb o djeci; provesti integrirani paket politika aktivacije za povećanje izgleda za zapošljavanje niskokvalificiranih osoba i rješavanje problema niskog intenziteta rada kućanstava.

3.

Potaknuti trajno i održivije smanjenje loših kredita strategijama za rješavanje tih kredita koje uključuju otpise za održiva poduzeća i kućanstva, s posebnim naglaskom na rješavanju dugoročnih zaostalih dugovanja.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na strani prihoda ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(6)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/31


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Španjolske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Španjolske za 2017.

(2017/C 261/08)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Španjolska država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je potvrdilo Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Španjolska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(3)

Izvješće za Španjolsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Španjolske u odnosu na provedbu preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Španjolske u ostvarenju nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Španjolskoj postoje makroekonomske neravnoteže koje imaju prekogranični značaj. Konkretno, suficiti tekućeg računa dovode do smanjenja neto vanjskih obveza Španjolske, koje su međutim i dalje znatne i izlažu zemlju promjenama raspoloženja na tržištu. Znatno se smanjio dug privatnog sektora, osobito poduzeća, no dug kućanstava i dalje je visok. Gospodarski rast postao je glavni pokretač smanjenja duga, no rizici za fiskalnu održivost i dalje su veliki u srednjoročnom razdoblju. Osobito je važna potreba da se provedu mjere kojima se smanjuje rizik od negativnih učinaka neravnoteža na španjolsko gospodarstvo te, s obzirom na njegovu veličinu i prekograničnu važnost, na ekonomsku i monetarnu uniju. Financijski sektor i dalje bilježi visoku razinu stabilnosti, čemu doprinose njegovo restrukturiranje koje je u tijeku, niski troškovi financiranja i gospodarski oporavak. Posljednjih je godina zabilježeno intenzivno otvaranje radnih mjesta i brzo smanjenje nezaposlenosti, koja je ipak i dalje visoka. Reforme tržišta rada i ograničavanje plaća bile su posljednjih godina važan pokretač intenzivnog otvaranja radnih mjesta i rasta konkurentnosti.

(4)

Španjolska je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 29. travnja 2017. svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Španjolsku se trenutačno primjenjuje korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. U svojem Programu stabilnosti za 2017. Španjolska namjerava smanjiti prekomjerni deficit do 2018. u skladu s Odlukom Vijeća od 8. kolovoza 2016. o pozivanju Španjolske da poduzme mjere za smanjenje deficita koje se smatraju potrebnima za ispravljanje stanja prekomjernog deficita („Odluka Vijeća od 8. kolovoza 2016.”). Planira se daljnje smanjenje ukupnog deficita na 0,5 % BDP-a u 2020. Projekcije rashoda iz Programa stabilnosti za 2017. uključuju realizaciju nepredviđenih obveza koje se odnose na autoceste i financijski sektor u iznosu od približno 0,4 % i 0,2 % BDP-a u 2017. odnosno 2018. Ne predviđa se ostvarenje srednjoročnog cilja, odnosno uravnoteženog stanja proračuna u strukturnom smislu, tijekom razdoblja obuhvaćenog Programom stabilnosti za 2017. Procjenjuje se da će ponovno izračunani strukturni saldo (5) u 2020. iznositi -1,9 % BDP-a. U Programu stabilnosti za 2017. predviđa se da će se udio državnog duga u BDP-u smanjiti na 98,8 % u 2017., 97,6 % u 2018. i 92,5 % u 2020. Makroekonomske pretpostavke navedene u Programu stabilnosti za 2017. vjerojatne su do 2018., a nakon toga će biti u određenoj mjeri povoljne. Općenito, najavljeno ostvarenje ciljeva i dalje se temelji na dobrim ekonomskim izgledima, no ono ipak podliježe rizicima. Ostali rizici za ostvarenje fiskalnih ciljeva odnose se na neizvjesnost u pogledu učinka nedavnih poreznih mjera. Nadalje, uzimajući u obzir predviđenu realizaciju nepredviđenih obveza (koje nisu uključene u Komisijinu proljetnu prognozu za 2017.), Program stabilnosti za 2017. temelji se na znatno većem ograničenju rashoda u 2017. i 2018. nego što se predviđa u Komisijinoj prognozi. Nadalje, nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za ostvarenje planiranog ciljnog deficita od 2018. nadalje.

(7)

Vijeće je 8. kolovoza 2016. zatražilo od Španjolske da do 2018. okonča stanje prekomjernog deficita i osobito da smanji deficit opće države na 4,6 % BDP-a u 2016., 3,1 % BDP-a u 2017. i 2,2 % BDP-a u 2018. Na temelju ažurirane Komisijine proljetne prognoze za 2016. to poboljšanje salda opće države u skladu je s pogoršanjem strukturnog salda za 0,4 % BDP-a u 2016. i poboljšanjem od 0,5 % BDP-a u 2017. i 2018. Ukupni deficit Španjolske dosegnuo je 4,5 % BDP-a u 2016., što je niže od cilja utvrđenog u Odluci Vijeća od 8. kolovoza 2016. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi za 2017. predviđa se da će se ukupni deficit smanjiti na 3,2 % BDP-a u 2017. te dodatno na 2,6 % BDP-a u 2018. ako se politike ne budu mijenjale, što je 0,1 % odnosno 0,4 % BDP-a više od ciljnih deficita utvrđenih u Programu stabilnosti za 2017. i koje je utvrdilo Vijeće. Za razliku od Programa stabilnosti za 2017., u Komisijinoj prognozi ne uzima se u obzir realizacija prethodno navedenih nepredviđenih obveza. Predviđa se da će se u razdoblju 2016.–2017. ukupni fiskalni napor jedva ostvariti, no ako se politike ne budu mijenjale, predviđa se da će 2018. fiskalni napor biti manji od onoga koji se zahtijevao u Odluci Vijeća od 8. kolovoza 2016. Nadalje, Vijeće je u kolovozu 2016. zatražilo od Španjolske da poduzme mjere za poboljšanje svojeg fiskalnog okvira, no u Programu stabilnosti za 2017. ne navode se planovi o jačanju doprinosa pravila o potrošnji iz Zakona o stabilnosti u odnosu na održivost javnih financija. Općenito, Vijeće smatra da će osobito u 2018. biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile odredbe Pakta o stabilnosti i rastu i uvjeti iz Odluke Vijeća od 8. kolovoza 2016.

(8)

Španjolskoj i dalje nedostaje jasan i dosljedan okvir za politiku javne nabave kojim se osigurava pravna usklađenost, visoka razina tržišnog natjecanja i ekonomske učinkovitosti, prvenstveno na temelju djelotvornih ex ante i ex post mehanizama kontrole, poboljšane transparentnosti i koordinacije među javnim naručiteljima i subjektima na svim razinama vlasti. Vlada je u 2017. predložila određene mjere kojima bi se poboljšao sustav nadzora javne nabave, a za koje se trenutačno čeka odobrenje parlamenta.

(9)

Španjolska je ostvarila napredak u suzbijanju korupcije, osobito u pogledu transparentnosti administrativnih odluka i konkretnije u provedbi zakonodavstva o transparentnosti financiranja stranaka, objavljivanja podataka o imovini i sukobu interesa. Naglasak se sada stavlja na provedbu tih mjera. No unatoč većem broju istraga o korupciji koje uključuju slučajeve na lokalnoj i regionalnoj razini, nisu izrađene posebne strategije prevencije kako bi se smanjili rizici od korupcije na tim razinama vlasti niti postoji zajednička strategija prevencije na različitim državnim razinama. Ostali nedostaci, primjerice nedostaci u zakonodavstvu o zaštiti zviždača, stupanj neovisnosti nedavno osnovanog Ureda za sukob interesa i nedostatak propisa o lobiranju, još nisu predmet posebnog praćenja. Dodatni problem odnosi se na duljinu trajanja sudskih postupaka u slučajevima korupcije. Zakon o kaznenom postupku izmijenjen je 2015. kako bi se ograničilo vrijeme za istrage i smanjilo nepotrebno kašnjenje u kaznenim postupcima. To bi, međutim, moglo povećati rizik da postupovni rokovi neće biti dovoljni za rješavanje složenih predmeta povezanih s korupcijom ako se odredbe kojima se omogućuju produljenja pokažu ograničavajućima.

(10)

Unatoč tome što je standardna stopa PDV-a u skladu s prosjekom Unije te niskom i sve manjem izbjegavanju plaćanja PDV-a, Španjolska ima relativno niske prihode od PDV-a. To je uglavnom posljedica toga što Španjolska u velikoj mjeri primjenjuje oslobođenja ili smanjene stope za razne proizvode i usluge. Zbog toga je u 2014. Španjolska zabilježila najveći jaz porezne politike u Uniji (59 % u usporedbi s prosjekom Unije od otprilike 44 %). Slično tome, prihodi Španjolske od poreza povezanih s okolišem među najnižima su u Uniji unatoč određenim mjerama koje su provedene posljednjih godina, uglavnom u energetskom sektoru. Oporezivanjem onečišćavanja i upotrebe resursa mogu se ostvariti povećani prihodi i važne koristi za društvo i okoliš. Postoji i normativna neusklađenost, što dovodi do heterogenog pristupa određenim porezima za zaštitu okoliša na regionalnoj razini. Kad je riječ o rashodima, vlada je angažirala španjolsku neovisnu fiskalnu instituciju AIReF da provede reviziju rashoda koja će obuhvatiti sve razine opće države. Tom bi se revizijom mogla utvrditi područja u kojima se potrebe za potrošnjom mogu zadovoljiti učinkovitijom upotrebom sredstava.

(11)

Posljednjih godina intenzivno su se otvarala radna mjesta, čemu su doprinijele reforme tržišta rada i ograničavanje plaća. Nezaposlenost se brzo smanjila, ali je i dalje među najvišima u Uniji, osobito među mladima i niskokvalificiranim osobama, što podrazumijeva rizike od duže isključenosti s tržišta rada. Gotovo polovina nezaposlenih u tom je statusu dulje od godinu dana. Španjolska poduzima mjere kako bi pomogla mladima, posebno proširenjem kriterija prihvatljivosti za Garanciju za mlade (6), i kako bi ojačala pojedinačnu potporu dugotrajno nezaposlenim osobama. Djelotvornost tih mjera ovisi i o rezultatima koje postignu regionalne javne službe za zapošljavanje. Postoji prostor za poboljšanje njihove suradnje sa socijalnim službama kako bi se poboljšalo pružanje proširenih usluga tražiteljima posla, osobito dugotrajno nezaposlenim osobama i korisnicima programâ zajamčenog dohotka. Istodobno bi se mogla unaprijediti suradnja javnih službi za zapošljavanje s poslodavcima, posebno povećanjem udjela slobodnih radnih mjesta koje obrađuju službe za zapošljavanje.

(12)

Španjolska bilježi jedan od najvećih udjela privremene zaposlenosti u Uniji, s vrlo kratkim trajanjem mnogih ugovora na određeno vrijeme. Stope prelaska s ugovora na određeno vrijeme na ugovore na neodređeno vrijeme vrlo su niske u usporedbi s prosjekom Unije. Raširena uporaba ugovora na određeno vrijeme povezana je s nižim rastom produktivnosti (uključujući manje mogućnosti za osposobljavanje na radnom mjestu), lošijim uvjetima rada i većim rizicima od siromaštva. Čini se da su nedavne reforme tržišta rada imale blago pozitivan učinak na smanjenje segmentacije između ugovora na neodređeno vrijeme i ugovora na određeno vrijeme, dok se postojećim jačanjem inspekcija rada ostvaruju pozitivni rezultati u rješavanju problema zlouporabe ugovora na određeno vrijeme. Međutim, određena obilježja španjolskog tržišta rada još uvijek destimuliraju zapošljavanje na neodređeno vrijeme, među ostalim nesigurnost u slučaju pravnog spora nakon otkaza, u kombinaciji s relativno visokim otpremninama koje dobivaju radnici zaposleni na neodređeno vrijeme. Nadalje, sustav poticaja za zapošljavanje i dalje je sporadičan te nije učinkovito usmjeren na poticanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Iako je nedavno uspostavila radnu skupinu za kvalitetu zakonodavstva, Španjolska još nije izradila sveobuhvatan plan za suzbijanje segmentacije tržišta rada na temelju sporazuma između vlade i socijalnih partnera iz 2014.

(13)

I dalje postoje razlike među regijama i programima u pogledu uvjeta prihvatljivosti za programe zajamčenog dohotka te veze između mjera aktivacije i zaštite. Određene ranjive skupine nisu uključene u programe zajamčenog dohotka. Ograničena djelotvornost tih programa djelomično se objašnjava velikim razlikama u primjerenosti i uvjetima pristupa regionalnim programima minimalnog dohotka i rascjepkanošću nacionalnog sustava naknada u višestruke sustave namijenjene raznim kategorijama tražitelja posla kojima upravljaju različite državne uprave. Rascjepkanost dovodi do diskontinuiteta u pružanju potpore onima kojima je potrebna i koči realizaciju integriranih kanala potpore. Kao odgovor na višestruke izazove, u tijeku je studija kojoj je cilj procijeniti učinkovitost nacionalnih i regionalnih programa dohodovne potpore. Obiteljske naknade nisu dobro usmjerene. Nadalje, ako se uzme u obzir učinak poreznih odbitaka, sustav poreza i naknada općenito je blago regresivan. Nadalje, korištenje uslugama skrbi o djeci znatno je veće što su obiteljski prihodi veći, što znači da postoje prepreke pristupu za roditelje s niskim dohotkom. Unapređuje se pružanje dugoročne skrbi, no postoje razlike među regijama i postojeće potrebe još nisu zadovoljene.

(14)

Slabi obrazovni rezultati negativno utječu na dugoročni potencijal rasta produktivnosti u Španjolskoj. Unatoč znatnim poboljšanjima posljednjih godina, stopa ranog napuštanja školovanja i dalje je među najvišima u Uniji. Postoje velike regionalne razlike u stopama ranog napuštanja školovanja i rezultatima učenika, osobito u pogledu osnovnih vještina. Obuka nastavnika i pojedinačna potpora učenicima ubrajaju se među glavne razloge uspješnog školskog obrazovanja u regijama koje bilježe dobre rezultate. Španjolska bilježi drugu po redu najveću stopu ponavljanja razreda u Uniji, zbog čega se povećava rizik od napuštanja školovanja, smanjuje se očekivani ostvareni stupanj obrazovanja i povećavaju troškovi obrazovanja. Zapošljivost osoba s tercijarnim obrazovanjem i dalje je relativno niska. Smanjena mobilnost studenata i akademskog osoblja, ograničene mogućnosti za stažiranje, nedostatak poticaja i krutost upravljanja sveučilištima i dalje su prepreka suradnji s poduzećima u području obrazovanja i istraživanja.

(15)

Španjolskoj bi koristilo dodatno promicanje istraživanja i inovacija kako bi ojačala produktivnost i konkurentnost. Međutim, rezultati u području inovacija pogoršavaju se i slabiji su nego 2007., dok se s vremenom povećao jaz u odnosu na prosjek Unije. Slabe rezultate u području inovacija prati smanjenje rashoda za istraživanje i razvoj u privatnom sektoru i oni upućuju na slabosti okvira za upravljanje istraživanjem i inovacijama. Državna agencija za istraživanja nadležna za upravljanje financiranjem istraživanja i inovacija na razini središnje vlade počela je s radom početkom 2017. Dosada nije uspostavljeno sustavno višegodišnje proračunsko planiranje za programe potpore. Nadalje, ne provodi se sustavno ocjenjivanje programa potpore u cilju poboljšanja njihove izrade i provedbe. Zbog nedostatka poticaja i krutosti upravljanja sveučilištima javno-privatna suradnja i dalje je slaba, a niska je i mobilnost istraživača između javnog i privatnog sektora. Nije najbolja ni koordinacija na različitim razinama vlasti i zbog toga se nacionalne i regionalne politike ne provode u potpunoj sinergiji.

(16)

Španjolska mala poduzeća bilježe znatno manju produktivnost u odnosu na usporediva poduzeća u drugim velikim državama članicama. S obzirom na raširenost malih poduzeća u Španjolskoj, to ima značajan učinak na produktivnost gospodarstva u cjelini. Smanjenje prepreka osnivanju, poslovanju i rastu poduzeća dovelo bi stoga do povećanja ulaganja i produktivnosti. Španjolska vlada donijela je posljednjih godina nekoliko mjera kojima se nastoji olakšati osnivanje i rast poduzeća. Konsolidacija i potpuna provedba tih reformi ključna je kako bi se u potpunosti iskoristile njihove prednosti. Zakon o jedinstvu tržišta donesen 2013. doprinio je uklanjanju dodatnih troškova poduzećima uzrokovanih znatnim razlikama i preklapanjima među regijama u pogledu propisa o poduzećima. Poduzeća se u sve većoj mjeri koriste mehanizmom za podnošenje pritužbi predviđenim tim zakonom kako bi se pravno zaštitili od prepreka pristupu tržištu, što upućuje na moguću potrebu daljnjeg pojednostavnjenja postupaka licenciranja. Potrebna su jača nastojanja u pogledu koordinacije relevantnih javnih uprava, među ostalim na razini sektorskih udruženja. To je ključno kako bi se osiguralo da se postojećim i budućim zakonodavstvom na svim razinama djelotvorno uklone nepotrebne prepreke ulasku na tržište, među ostalim novim poslovnim modelima u okviru ekonomije suradnje. U sektoru maloprodaje dvostruka odobrenja za osnivanje maloprodajnih poduzeća i dalje nepotrebno ograničavaju ulazak na tržište. Zahtjevi o pristupu tržištu u regionalnom zakonodavstvu o sektoru usluga automobila s vozačima i o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja mogu nepotrebno kočiti uravnoteženi razvoj ekonomije suradnje. Španjolska je tijekom prvih mjeseci 2017. poduzela mjere kako bi se potaknula primjena zakona o jedinstvu tržišta, koje primjerice uključuju nedavno doneseni vodič o provedbi tog zakona i objavljeni katalog dobre i loše prakse u njegovoj primjeni.

(17)

Propisi o profesionalnim uslugama i dalje su relativno restriktivni. Protekcionistička prava („ograničene djelatnosti”) dodjeljuju se selektivno određenim pružateljima usluga, dok se isključuje ostale pružatelje usluga s relevantnim sličnim kvalifikacijama. Za velik broj profesija obvezno je članstvo u profesionalnom udruženju. U Španjolskoj je razina ograničenosti za inženjere građevinarstva, arhitekte i turističke vodiče veća od ponderiranog prosjeka Unije. Manja je od prosjeka Unije za patentne zastupnike i odvjetnike, iako je pristup odvjetničkoj profesiji ograničeniji nego za bilo koju drugu profesiju u Španjolskoj. Još nije donesen nacrt zakona o profesionalnim uslugama, kojim se među ostalim predviđa racionalizacija članstva u profesionalnim udruženjima. Tom se reformom definira i veća transparentnost i odgovornost profesionalnih tijela, otvaranje pristupa djelatnostima koje su neopravdano ograničene i zaštita jedinstva tržišta u pristupu profesionalnim uslugama u Španjolskoj i pružanju tih usluga.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Španjolske i objavila je u Izvješću za Španjolsku za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Španjolskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Španjolskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(19)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

PREPORUČUJE Španjolskoj da 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Osigurati usklađenost s Odlukom Vijeća od 8. kolovoza 2016., uključujući i mjerama za jačanje fiskalnog okvira i okvira za javnu nabavu. Provesti sveobuhvatnu reviziju rashoda kako bi se utvrdila moguća područja za poboljšanje učinkovitosti potrošnje.

2.

Ojačati koordinaciju među regionalnim službama za zapošljavanje, socijalnim službama i poslodavcima kako bi se bolje zadovoljile potrebe tražitelja posla i poslodavaca. Poduzeti mjere za promicanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Ukloniti regionalne razlike i rascjepkanost programā zajamčenog dohotka i poboljšati programe potpore obiteljima, uključujući pristup kvalitetnoj skrbi o djeci. Povećati relevantnost tercijarnog obrazovanja za tržište rada. Ukloniti regionalne razlike u obrazovnim rezultatima, osobito jačanjem obuke nastavnika i potporom za pojedine učenike.

3.

Osigurati primjerenu i održivu razinu ulaganja u istraživanje i inovacije i ojačati upravljanje njima na svim razinama vlasti. Osigurati temeljitu i pravovremenu provedbu zakona o jedinstvu tržišta u okviru postojećeg i budućeg zakonodavstva.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (SL C 120, 26.4.2013., str. 1.).

(7)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/36


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Francuske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Francuske za 2017.

(2017/C 261/09)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Francuska država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Francuska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 4. u nastavku.

(3)

Izvješće za Francusku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Francuske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Francuske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Francuskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Konkretno, u Francuskoj je u kontekstu sporog rasta produktivnosti konkurentnost slaba, a javni dug je visok i raste. Osobito je važna potreba za djelovanjem u cilju smanjenja rizika od štetnih učinaka na francusko gospodarstvo te, s obzirom na njegovu veličinu i prekogranični značaj, na ekonomsku i monetarnu uniju.

(4)

Francuska je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Francusku se trenutačno primjenjuje korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. U skladu s preporukom Vijeća od 10. ožujka 2015. u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita, vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira ispraviti prekomjerni deficit do 2017., tako da ukupni deficit bude na razini 2,8 % BDP-a. Planira se daljnje smanjenje ukupnog deficita na 1,3 % BDP-a u 2020. Planirano je da se do 2019. ostvari srednjoročni proračunski cilj – strukturni deficit od 0,4 % BDP-a. Međutim, procjenjuje se da će ponovno izračunani (5) strukturni saldo u 2020. iznositi -1,2 % BDP-a i stoga se srednjoročni cilj neće ostvariti tijekom trajanja programa. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti s 95,9 % BDP-a u 2018. na 93,1 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2018. nadalje.

(7)

Vijeće je 10. ožujka 2015. preporučilo Francuskoj da do 2017. okonča stanje prekomjernog deficita i u 2017. ostvari deficit opće države od 2,8 % BDP-a, u skladu s poboljšanjem strukturnog salda od 0,9 % BDP-a. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. predviđa se da će ukupni deficit u 2017. dosegnuti 3,0 % % BDP-a, što je u skladu s referentnim vrijednostima iz Ugovora, ali više od ciljnog deficita koji je preporučilo Vijeće. Ako se politike ne promijene, predviđa se da će u 2018. ukupni deficit iznositi 3,2 % BDP-a, što je iznad referentne vrijednost iz Ugovora i upućuje na rizike za trajno ispravljanje prekomjernog deficita. Nadalje, predviđa se da se preporučeni fiskalni napor neće poduzeti u razdoblju primjene postupka u slučaju prekomjernog deficita jer se francuska strategija konsolidacije uglavnom oslanja na poboljšanje cikličkih uvjeta i održanje niske razine kamatnih stopa, što nije pod kontrolom nadležnih tijela.

(8)

Ako pravovremeno i trajno ispravi prekomjerni deficit, na Francusku bi se u 2018. primjenjivali preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo o dugu. S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju i osobito razinu njezina duga, očekuje se da se Francuska dodatno prilagodi prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je strukturni deficit od 0,4 BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta bi prilagodba trebala dovesti do nominalne stope rasta neto primarnih državnih rashoda (6) koja 2018. ne premašuje 1,2 %. To bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Prisutan je i rizik da Francuska u 2018. neće ispuniti zahtjeve prijelaznog pravila o dugu jer se umjesto minimalne linearne strukturne prilagodbe od 0,4 % BDP-a predviđa pogoršanje strukturnog salda za 0,5 % BDP-a. Općenito, Vijeće smatra da Francuska treba biti spremna poduzeti dodatne mjere kako bi se u 2017. osigurala usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu te da će od 2018. biti potrebno poduzeti dodatne mjere. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, procjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom Nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Francuske. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Francuskoj.

(9)

Udio javnih rashoda u BDP-u u Francuskoj jedan je od najvećih u Uniji. Predviđa se da će u 2017. udio potrošnje u BDP-u dosegnuti 56,2 %, što je 9,7 postotnih bodova više nego u Uniji. Francuska je primjenjivala strategiju konsolidacije rashoda koja se uglavnom oslanjala na smanjenje kamatnih stopa i javnih ulaganja. Nije međutim izvjesno da će u srednjoročnom razdoblju kamatne stope ostati niske, pa bi smanjenje produktivnih javnih ulaganja moglo štetno utjecati na budući gospodarski potencijal. S druge strane, analizama rashoda utvrđeno je nekoliko mogućnosti za povećanje učinkovitosti, koje nisu provedene u djelo. Analizama rashoda utvrđeno je tek manje od 2 % ukupnog iznosa planiranih ušteda na rashodima od 50 milijardi EUR u razdoblju 2015.–2017. To je međutim samo djelomično stvarno provedeno u proračunu za 2016., a mjere iz Zakona o proračunu 2017. odnose se na uštede utvrđene analizom rashoda iz 2015. Uštede utvrđene analizama mogle bi se znatno povećati povećanjem broja područja rashoda obuhvaćenih analizom i provedbom višegodišnje strategije kojom bi se utvrđene uštede pretvorile u konkretne proračunske mjere.

(10)

Visoki doprinosi za socijalno osiguranje u kombinaciji s visokim razinama oporezivanja poduzeća mogu odvratiti privatna ulaganja i zaustaviti rast poduzeća i nova zapošljavanja. Nastavljena je provedba mjera politike za smanjenje troškova rada, a u travnju 2016. započela je druga faza smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje na teret poslodavaca koja je bila planirana paktom o solidarnosti i odgovornosti. Vlada je osim toga za 2017. povećala porezne odbitke za konkurentnost i zapošljavanje sa 6 % na 7 %. Francuska je tim mjerama za smanjenje poreznog klina za rad od 2013. poboljšala svoju konkurentnost, ali još nisu nadoknađeni akumulirani gubici iz prošlosti. Francuska je u 2015., unatoč silaznom trendu, imala najveće doprinose u Uniji za socijalno osiguranje na prosječnu plaću na teret poslodavca iskazane kao udio u ukupnim troškovima rada koje snose poslodavci. U nedavno provedenim evaluacijama tih mjera naglašen je njihov pozitivan učinak na zapošljavanje i profitnu maržu, ali su za cjelovitu procjenu njihova učinka na plaće, ulaganja, zapošljavanje i profitnu maržu poduzeća potrebne dodatne evaluacije. Nedavne evaluacije upućuju i na to da bi se konsolidacijom programa za smanjenje troškova rada i njihovom transformacijom u trajna smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje ostvarili optimalni učinci na zapošljavanje i ulaganja.

(11)

Od 1. srpnja 2016. efektivna prosječna stopa poreza na dobit iznosila je 38,4 % i bila je najviša u Uniji, a i drugi su porezi na proizvodnju vrlo visoki. Međutim, Francuska je u 2020. donijela mjere za smanjenje zakonske stope poreza na dobit na 28 %. Istodobno, potrošnja se i dalje manje oporezuje nego u ostalim državama članicama Unije. Francuska je u 2014. po poreznim prihodima od potrošnje iskazanima u postotku ukupnih poreznih prihoda bila na 27. mjestu u Uniji. Sustav PDV-a odlikuje se standardnom stopom srednje razine i niskim sniženim stopama koje se primjenjuju na široku osnovicu. Složenost poreznog sustava može biti prepreka neometanom funkcioniranju poslovnog okružja. U Francuskoj je porezno opterećenje veliko, brojne su porezne olakšice i snižene stope i mnogo je postupaka oporezivanja, zbog čega rastu troškovi izvršenja poreznih obveza i nesigurnost, posebno za poduzeća. Ukupni porezni rashodi u Francuskoj prilično su visoki i iznose više od 3 % BDP-a. Visoki su i administrativni troškovi naplate poreza za porezna tijela i veći su od prosjeka Unije.

(12)

Stopa nezaposlenosti u 2016. smanjena je na 10,1 %. Najveća je stopa nezaposlenosti mladih i nekvalificiranih osoba te osoba koje nisu rođene u Uniji. U tijeku su reforme upravljanja koje su ključne za usklađenje mogućnosti izobrazbe s prilikama za zapošljavanje i potrebama gospodarstva. Istodobno, osobe koje traže posao, radnici nižih kvalifikacija te zaposleni u malim i srednjim poduzećima teško ostvaruju pristup izobrazbi. Kako bi se osiguralo njihovo sudjelovanje u izobrazbi i relevantnost izobrazbe trebalo bi ojačati postojeće mjere i preraspodijeliti sredstva. Mladima, a pogotovo onima s najnižim kvalifikacijama, još uvijek je otežan ulazak na tržište rada. U tom se kontekstu mjerama potpore naukovanju za sada postižu pozitivni rezultati. No dostupno početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje, osobito ako se stječu u školama i nekim tercijarnim sektorima, nisu u dovoljnoj mjeri usklađeni s prilikama za zapošljavanje. Štoviše, učenici u nepovoljnom položaju češće se usmjeravaju prema početnom strukovnom obrazovanju i većinom rano napuštaju školovanje, čime se doprinosi izraženoj nejednakosti u obrazovanju. Utjecaj socioekonomskog položaja na rezultate učenika najveći je u usporedbi s ostalim članicama OECD-a.

(13)

U 2016. bilo je zaposleno samo 54,5 % radno sposobnog stanovništva koje nije rođeno u EU-u. Stopa zaposlenosti žena koje nisu rođene u EU-u (45,4 %) bila je među najnižima u Uniji. Razlika u zaposlenosti osoba koje nisu rođene u EU-u i osoba rođenih u Francuskoj povećana je u 2016. na 17,5 postotnih bodova (23,7 postotnih bodova za žene). Nedovoljna zaposlenost osoba koje nisu rođene u EU-u utječe na pad ukupne stope zaposlenosti i predstavlja kroničnu neiskorištenost radne snage. I druga generacija useljenika suočava se s negativnim ishodima zapošljavanja koji se ne mogu objasniti razlikom u godinama, obrazovanju i vještinama. Štoviše, razlika u ishodima obrazovanja dugotrajna je jer druga generacija useljenika samo donekle ostvaruje bolje rezultate. Za rješavanje tog pitanja potrebna je sveobuhvatna strategija, uključujući posebno ciljane mjere za stjecanje jezičnih vještina, unapređenje vještina i izobrazbu, savjetovanje o zapošljavanju i ostale ciljane aktivne politike tržišta rada. Djelotvoran pristup uslugama ključan je za promicanje sudjelovanja na tržištu rada, kao i mjere protiv diskriminirajućih postupaka koji utječu na zapošljavanje osoba koje nisu rođene u EU-u i drugu generaciju useljenika.

(14)

Indeksacija minimalne plaće prisutna je u Francuskoj od 2013. Rast minimalne plaće sporiji je od referentnih plaća zbog niske inflacije i usporenog rasta plaća. U odnosu na medijalnu plaću minimalna je plaća visoka, a trošak rada za minimalnu plaću smanjen je oslobođenjima od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Povećanjem minimalne plaće potiče se povećanje plaća za većinu kategorija radnika i riskira stvaranje uzlazne kompresije plaća. Iako je indeksacija minimalne plaće važna za očuvanje kupovne moći radnika, postojeći mehanizam indeksacije mogao bi pridonijeti odgodi potrebnog ukupnog usklađivanja plaća. Osim toga, u trenutačnom kontekstu visoke nezaposlenosti postoji rizik da trošak rada za minimalnu plaću koči zapošljavanje niskokvalificiranih radnika. Skupina neovisnih stručnjaka svake godine ocjenjuje minimalnu plaću u Francuskoj i iznosi neobvezujuća mišljenja o njezinu kretanju. Njihovo se mišljenje o njezinim ad hoc povećanjima do sada uvijek poštovalo i bilo je važno za nadzor primjene takvih ad hoc povećanja.

(15)

Francuska je u kolovozu 2016. zakonom o radu, socijalnom dijalogu i stručnom usavršavanju uvela mjere usmjerene na jačanje kapaciteta poduzeća za prilagodbu ekonomskim ciklusima te na smanjenje segmentacije tržišta rada. Zakonom su pojednostavnjena pravila o otpuštanju iz ekonomskih razloga, prošireno je područje primjene većine ugovora na razini poduzeća i povećana je učinkovitost kolektivnih pregovora. Dugotrajno visoke razine nezaposlenosti stvaraju pritisak na održivost sustava naknada za nezaposlenost. Stoga su socijalni partneri u ožujku 2017. postigli dogovor o novoj konvenciji o sustavu naknada za nezaposlenost koju je vlada potvrdila i čiji je cilj smanjenje godišnjeg deficita za 1,2 milijarde EUR.

(16)

Iako je Francuska poboljšala ukupnu prikladnost svojih propisa, poslovno okružje i dalje je na sredini ljestvice u usporedbi s najvažnijim konkurentima. Konkretno, unatoč stalnim pokušajima pojednostavnjenja, poduzeća su još uvijek izložena velikom regulatornom opterećenju i čestim izmjenama propisa. To je jedna od glavnih prepreka privatnim ulaganjima. Francuska je programom pojednostavnjenja poduzela korake za smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća, ali jedna petina mjera donesenih prije 2016. u svibnju 2017. još nije bila provedena. Istodobno, učinak praga i dalje utječe na razvoj poduzeća i njihove gospodarske i tržišne rezultate. Povećane socijalne i fiskalne obveze za poduzeća koja zapošljavaju više od određenog broja radnika moglo bi ta poduzeća odvratiti od širenja do veličine koja bi im omogućila izvoz i inovacije. Taj učinak praga mogao bi utjecati na produktivnost poduzeća, njihovu konkurentnost i internacionalizaciju poslovanja. Prema empirijskim dokazima, pragovi od 10 i 50 zaposlenih posebno su skupi za poslodavce, a francusko je gospodarstvo obilježeno nerazmjerno niskim udjelom poduzeća iznad tih pragova, što upućuje na povezanost tih dviju pojava.

(17)

Tržišno natjecanje u uslužnim djelatnostima poboljšano je u nekoliko sektora, ali u nekim gospodarski važnim djelatnostima, kao što su računovodstvo i knjigovodstvo, arhitektura, usluge njege u kući, usluge smještaja i usluživanja hrane, usluge prijevoza taksijem i najma privatnih vozila, tržišno natjecanje još je na niskoj razini ili su prisutne regulatorne prepreke. U tim su uslužnim djelatnostima prisutne prepreke, posebno prekomjerni regulatorni zahtjevi, kojima se ograničuje ulazak novih poduzeća na tržište ili učinkovita tržišna utakmica. Uklanjanjem tih prepreka postojećim i novim poduzećima omogućila bi se primjena novih tehnologija i digitalni razvoj radi povećanja njihove konkurentnosti i/ili ulaska na tržišta, što bi zbog nižih cijena i bolje kvalitete usluga bilo korisno za potrošače. Stoga je Komisija u okviru paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga u siječnju 2017. pokrenula postupak međusobnog ocjenjivanja kojim je pozvala države članice da ocijene postojeće prepreke kojima se ograničuje pristup nekim profesijama.

(18)

Inovativnost u Francuskoj nije na razini europskih predvodnika u inovacijama. Stanje je vrlo složeno, a ukupna je koordinacija problematična. Razlika između iznosa dodijeljene državne potpore i osrednjih rezultata koje Francuska postiže u inovacijama otvara pitanja učinkovitosti mehanizama potpore. Konkretno, suradnja državnih istraživačkih centara i poduzeća nije optimalna i onemogućuje ekonomske rezultate sustava za inovacije.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Francuske i objavila je u izvješću za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Francuskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Francuskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(21)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku,

PREPORUČUJE da Francuska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Osigurati postupanje usklađeno s preporukom Vijeća od 10. ožujka 2015. u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita. U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Francuske. Provesti sveobuhvatnu analizu stavki rashoda radi povećanja učinkovitosti koje će dovesti do ušteda na rashodima.

2.

Konsolidirati mjere za smanjenje troškova rada radi njihove što veće učinkovitosti na proračunski neutralan način te da bi se pojačali njihovi učinci na zapošljavanje i ulaganja. Proširiti ukupnu poreznu osnovicu i poduzeti dodatne mjere kako bi se postiglo planirano smanjenje zakonske stope poreza na dobit.

3.

Unaprijediti pristup tržištu rada osobama koje traže posao, a posebno radnicima nižih kvalifikacija i osobama migrantskog podrijetla, među ostalim i revizijom sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osigurati usklađenost promjena minimalne plaće sa zapošljavanjem i konkurentnosti.

4.

Dodatno smanjiti regulatorno opterećenje za poduzeća, među ostalim provedbom programa pojednostavnjenja. Nastaviti s uklanjanjem prepreka tržišnom natjecanju u uslužnom sektoru, među ostalim u području poslovnih usluga i reguliranih profesija. Pojednostavniti i poboljšati učinkovitost programa javne potpore za inovacije.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok su jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani netirane.

(7)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/41


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.

(2017/C 261/10)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Hrvatska utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Hrvatsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Hrvatske u rješavanju preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Hrvatske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Osobito, udio duga opće države počeo se 2016. smanjivati, no javni je dug izložen valutnom riziku, a rizici za fiskalnu održivost i dalje su veliki u srednjoročnom razdoblju. Smanjuje se dug privatnog sektora, iako je i dalje visok, osobito u korporativnom sektoru, i znatno je izložen valutnom riziku. Očekuje se da će oporavku doprinijeti financijski sektor, koji je i dalje izložen valutno induciranom kreditnom riziku, a udio loših kredita još je visok. Stopa nezaposlenosti brzo se smanjuje kao rezultat umjerenog otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja radne snage. Konačno, posljedica složenog poslovnog okružja smanjenje je produktivnih ulaganja i slabiji rast produktivnosti.

(3)

Hrvatska je 27. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Nakon obustave postupka u slučaju prekomjernog deficita Hrvatska je obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira postupno poboljšanje salda opće države s -0,8 % BDP-a u 2016. na 0,5 % BDP-a u 2020. Srednjoročni proračunski cilj od -1,75 % BDP-a u strukturnom smislu ostvaren je 2016. sa značajnom pozitivnom razlikom, dok se očekuje da će (ponovno izračunani (4)) strukturni saldo 2017. i 2018. biti u skladu sa srednjoročnim proračunskim ciljem, ali bez pozitivne razlike. Nakon toga predviđa se njegovo ponovno blago poboljšanje. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se do 2020. udio duga opće države u BDP-u nastaviti smanjivati na 72,1 %, nakon što je 2015. dosegnuo vrhunac od 86,7 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je, osobito s obzirom na negativan učinak financijskih poteškoća s kojima se suočava najveće hrvatsko privatno poduzeće, Agrokor, koji se ne uzima u obzir u projekcijama iz programa. Kriza u Agrokoru predstavlja i izravne rizike za proračunske projekcije. Nadalje, nisu u potpunosti precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2017. nadalje.

(6)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Hrvatskoj da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja 2017. Stvarni podaci o znatnom poboljšanju ukupnog salda za 2016. upućuju na to da je Hrvatska već te godine ostvarila svoj srednjoročni proračunski cilj. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će strukturni saldo 2017. i dalje biti iznad srednjoročnog proračunskog cilja unatoč smanjenju s -0,3 % BDP-a 2016. na -1,7 % BDP-a 2017. Hrvatskoj se preporučuje da 2018. i dalje bude u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. očekuje se da će se strukturni saldo dodatno smanjiti na -2,1 % BDP-a, što upućuje na rizik od određenog odstupanja od srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će Hrvatska 2017. i 2018. biti usklađena s pravilom o dugu. Općenito, Vijeće smatra da Hrvatska treba biti spremna poduzeti dodatne mjere u 2018. kako bi se osigurala usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(7)

Utvrđeni su nedostaci u okviru fiskalnog upravljanja u Hrvatskoj. Još nije donesen novi zakon o fiskalnoj odgovornosti kojim bi se trebao ojačati proračunski okvir te neovisnost i mandat Povjerenstva za fiskalnu politiku. Kasni se s donošenjem izmjena Zakona o proračunu, čiji je cilj jačanje srednjoročnog proračunskog okvira te rješavanje pitanja čestih revizija proračunskih planova na središnjoj i lokalnoj razini. Pouzdanost projekcija na kojima se temelje proračunski planovi i dalje je slaba.

(8)

Hrvatska ima relativno niske prihode od periodičnog oporezivanja nepokretne imovine. Prihode ubiru jedinice lokalne uprave u obliku komunalne naknade povezane s nekretninama, no njezin se obračun i pokrivenost znatno razlikuju. Prihodi ovise i o manje učinkovitom oporezivanju prometa nekretninama. Kao odgovor na ponavljane preporuke za pojedinu zemlju, u okviru porezne reforme provedene krajem 2016. dio komunalne naknade i neke lokalne poreze zamijenit će od 2018. periodični porez na nekretnine koji će se obračunavati na temelju pet parametara putem kojih se približno određuje vrijednost nekretnine. Smatra se da je to prvi korak prema potpunom uvođenju vrijednosnog poreza na nekretnine.

(9)

Potrebe hrvatskog državnog sektora u pogledu financiranja i izloženost državnog duga valutnom riziku upućuju na važnost pouzdanih izvora financiranja i razboritog upravljanja rizikom. Kao odgovor na preporuku za pojedinu zemlju, početkom 2017. donesena je strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019. namijenjena središnjoj državi. Ta je strategija donesena tri godine nakon isteka prethodne strategije. Uočeni su nedostaci u institucijskom sustavu upravljanja javnim dugom, uključujući povezanost s tržištima, upravljanje rizikom i redovito ažuriranje strategije. Izvanproračunske transakcije koje mogu utjecati na dug ne uzimaju se dovoljno u obzir.

(10)

Tržište rada nedavno se nastavilo oporavljati, no nezaposlenost je i dalje visoka, s visokim udjelom dugotrajnih tražitelja posla. Ako se uzme u obzir niska i opadajuća aktivnost, to upućuje na velik i neiskorišten radni potencijal. Pad aktivnosti 2016. osobito je bio izražen kod niskokvalificiranih radnika u najproduktivnijoj dobi i bio je posljedica smanjenja broja radno sposobnog stanovništva zbog starenja i emigracije, koji bilježe rast.

(11)

Neaktivnost je relativno visoka među skupinama koje ispunjavaju uvjete za rano umirovljenje. Zbog kratkoće razdoblja uplaćivanja doprinosa trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini i postoje rizici od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Postoje mnoge mogućnosti za rano umirovljenje, koje je moguće punih pet godina prije zakonske dobi za umirovljenje. Financijski su poticaji za rad do navršenja te dobi slabi. Najavljene mjere kojima se potiče dulji radni vijek nisu provedene. Odgovornosti povezane sa skrbi doprinose niskom sudjelovanju na tržištu rada, osobito starijih žena u najproduktivnijoj dobi. Nedostatna je formalizirana skrb za djecu i na regionalnoj razini postoje znatne razlike, a ugovori o radu nedovoljno su fleksibilni da dopuštaju uravnoteženje poslovnih obveza i skrbničkih dužnosti. Zakonska dob za umirovljenje za žene trenutačno je 61 godina i devet mjeseci, a za muškarce 65 godina života. Izjednačivanje zakonske dobi za umirovljenje i njezino povećanje sporo napreduje te se očekuje da će 2038. ta dob za oba spola biti 67 godina. Razmatra se ubrzavanje tog procesa, no odluka još nije donesena. U okviru mirovinskog sustava prava na povoljnije uvjete ostvaruju određene kategorije radnika čija su zanimanja klasificirana kao teška i opasna te u određenim sektorima. Hrvatska nadležna tijela preispitala su popis teških ili opasnih zanimanja, no racionalizacija tih odredaba zasad nije provedena.

(12)

Prema najnovijim podacima gotovo 30 % stanovništva bilo je 2015. izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kad je riječ o učinkovitosti i pravednosti sustava socijalne zaštite, uočeni su nedostaci zbog neusklađenosti kriterija prihvatljivosti, rascjepkane geografske pokrivenosti, nedostatka koordinacije među nadležnim tijelima i slabe transparentnosti. Za program minimalnog dohotka namijenjen najsiromašnijim kućanstvima 2016. izdvojeno je samo 0,6 % BDP-a. Nije ostvaren napredak u provedbi planova reforme, među ostalim ni u institucionalnoj preraspodjeli nadležnosti ni u usklađivanju kriterija prihvatljivosti.

(13)

Stjecanje vještina potrebnih na tržištu rada važan je uvjet za zapošljivost. Sudjelovanje u programima obrazovanja odraslih vrlo je nisko, kao i rashodi za aktivne politike tržišta rada, mjere prekvalifikacije i cjeloživotno učenje te njihova pokrivenost. Osposobljavanje nije dovoljno usmjereno na starije i niskokvalificirane radnike te dugotrajno nezaposlene, koji se obično suočavaju s posebnim izazovima u pogledu zapošljavanja. Kasni se s izradom zakonodavstva kojim bi se poboljšala kvaliteta institucija, programa i nastave za obrazovanje odraslih.

(14)

Dovoljna razina osnovnih vještina ključna je za pronalazak i zadržavanje dobrog i stabilnog zaposlenja te za uspješno sudjelovanje u ekonomskom i društvenom životu. Podaci iz međunarodnih studija upućuju na ozbiljne nedostatke u rezultatima hrvatskih učenika u dobi od 15 godina u području osnovnih vještina, prirodnih predmeta i matematike. Reforma školskog kurikuluma pokrenuta je 2015. u okviru provedbe strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju s ciljem poboljšanja sadržaja i poučavanja prenosivih vještina. Nakon ambivalentnih reakcija dionika reforma kurikuluma je revidirana, a provedba znatno kasni. Proces se sada treba nastaviti u skladu s izvornim ciljevima. Hrvatska je nedavno donijela strategiju razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ta bi strategija trebala poslužiti za ažuriranje kurikuluma u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, povećanje udjela praktične nastave i poboljšanje kvalitete nastave u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Još nije uveden sustav za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja.

(15)

Teritorijalna i funkcionalna rascjepkanost javne uprave otežava pružanje usluga i učinkovitost javne potrošnje. Postojeća podjela nadležnosti i fiskalni odnosi na različitim razinama vlasti ne doprinose učinkovitom i pravednom pružanju javnih usluga, osobito u zdravstvu, obrazovanju i sustavu socijalne pomoći. Kasni provedba sveobuhvatne reforme javne uprave. Još nije doneseno zakonodavstvo o preraspodjeli poslova između središnjih i lokalnih tijela vlasti i nije provedeno pojednostavnjenje sustava državnih agencija. Hrvatska nadležna tijela početkom 2017. najavila su osnivanje radne skupine za izradu zakonodavstva o financiranju podnacionalnih jedinica vlasti.

(16)

Rascjepkanost okvira za određivanje plaća u javnoj upravi i dalje ograničava transparentnost plaća i jednako postupanje te kontrolu vlade nad rashodima za plaće u javnom sektoru, što podrazumijeva rizike prelijevanja na šire gospodarstvo. Vlada je u veljači 2017. donijela zajedničke smjernice za pregovore i praćenje kolektivnih ugovora u javnom sektoru, no usklađivanje okvira za određivanje plaća odgođeno je za 2018.

(17)

Poduzeća u državnom vlasništvu u prosjeku su manje produktivna od privatnih poduzeća, što upućuje na slabosti u njihovu upravljanju. Imaju i negativan učinak na raspodjelu resursa te doprinose niskom rastu produktivnosti u gospodarstvu. Prošle je godine zabilježen spor napredak mjera za uvođenje privatnog vlasništva u poduzeća u državnom vlasništvu. Upravljanje tim poduzećima poboljšalo bi se boljim praćenjem rezultata njihova rada i odgovornosti rukovodstva, uključujući poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne uprave.

(18)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima ključnu ulogu u provedbi financijskih instrumenata Unije, osobito Plana ulaganja za Europu. Da bi mogla obavljati tu funkciju, treba ispunjavati visoke standarde transparentnosti i odgovornosti. Hrvatska nadležna tijela planiraju da do kraja 2017. neovisni revizori provedu neovisnu reviziju kvalitete imovine iz HBOR-ova kreditnog portfelja. Na temelju rezultata te revizije ponovno će se razmotriti regulatorni okvir i upravljačka struktura HBOR-a.

(19)

Visoki regulatorni troškovi opterećuju poduzeća. Velik broj parafiskalnih nameta, od kojih se mnogi statistički smatraju porezom, opterećuju poslovno okružje. Kao odgovor na preporuku za pojedinu zemlju, vlada je u ljeto 2016. odlučila ukinuti 13 parafiskalnih nameta i smanjiti još njih 11, no provedba sporo napreduje. Poduzeća su i dalje pod znatnim administrativnim opterećenjem. Donesen je akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja kojim je obuhvaćeno osam regulatornih područja, no provedba još nije počela.

(20)

Nakon što su se tijekom krize naglo smanjila, ulaganja su se povećala u 2016. No unatoč povoljnim makroekonomskim uvjetima i uvjetima financiranja, ključna uska grla sprečavaju trajniji oporavak ulaganja. Slabosti javne uprave, složeno poslovno okružje, spora provedba strategije suzbijanja korupcije, restriktivni propisi u ključnim infrastrukturnim sektorima i snažna državna prisutnost u gospodarstvu opterećuju poslovno okružje.

(21)

Modernizacija propisa o profesijama može potaknuti mobilnost radne snage i dovesti do nižih cijena profesionalnih usluga, čime bi se povećao potencijal rasta. Kada je riječ o pružateljima usluga i reguliranim profesijama, hrvatski su propisi restriktivni, osobito za odvjetnike. Vlada je u ljeto 2016. donijela akcijski plan za zamjenu i modernizaciju neprikladnih propisa, koji je, međutim, ograničen u pogledu područja primjene i iscrpnosti.

(22)

Kvaliteta i učinkovitost pravosudnog sustava ključni su čimbenici poslovnog okružja. Prvostupanjski sudski postupci dugotrajni su u trgovačkim, građanskim i kaznenim predmetima unatoč smanjenju broja neriješenih predmeta. Elektroničkim podnošenjem i dostavom sudskih dokumenata mogao bi se znatno poboljšati pravosudni sustav, no to još nije uvedeno. Suci trgovačkih sudova nemaju internetski pristup registrima, čime se smanjuje učinkovitost rješavanja stečajnih postupaka. Sudske odluke rijetko su dostupne na internetu te ima prostora za unapređenje poslovnih procesa na prvostupanjskim trgovačkim sudovima.

(23)

Bankarski sektor i dalje je dobro kapitaliziran te je tijekom 2016. došlo do oporavka njegove profitabilnosti nakon što je 2015. došlo do konverzije kredita denominiranih u švicarskom franku u kredite denominirane u euru. U posljednje vrijeme smanjuje se udio loših kredita u bruto kreditima, no taj je udio i dalje visok, osobito među nefinancijskim poduzećima. Čini se da je to smanjenje potaknuto prodajom i zahtjevima za progresivno i automatsko rezerviranje sredstava koji su uvedeni 2013. Vlada je u okviru nedavne porezne reforme kao odgovor na preporuku za pojedinu zemlju uvela i nove odredbe o poreznom tretmanu otpisa loših kredita. Potrebno je pozorno pratiti učinke te reforme. Pozorno praćenje potrebno je i u vezi s učinkovitosti nedavno provedene reforme stečajnog okvira u pogledu lakšeg rješavanja loših kredita.

(24)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Hrvatske i objavila je u izvješću za Hrvatsku za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Hrvatskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Hrvatskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(25)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (5) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(26)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program konvergencije za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 5. u nastavku,

PREPORUČUJE da Hrvatska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebala i dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Do rujna 2017. ojačati proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, među ostalim jačanjem neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku. Poduzeti potrebne mjere za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine. Ojačati okvir upravljanja javnim dugom, među ostalim godišnjim ažuriranjem strategije upravljanja javnim dugom.

2.

Odvraćati od ranog umirovljenja, ubrzati prelazak na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladiti odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje. Poboljšati koordinaciju i transparentnost socijalnih naknada.

3.

Poboljšati obrazovanje odraslih, osobito starijih radnika, niskokvalificiranih radnika i dugotrajno nezaposlenih. Ubrzati reformu obrazovnog sustava.

4.

Smanjiti rascjepkanost i poboljšati funkcionalnu raspodjelu nadležnosti u javnoj upravi uz istodobno poboljšanje učinkovitosti i smanjenje teritorijalnih nejednakosti u pružanju javnih usluga. Na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima uskladiti okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama.

5.

Ubrzati otuđivanje poduzeća u državnom vlasništvu i ostale državne imovine i poboljšati korporativno upravljanje u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu. Znatno smanjiti opterećenje poduzeća koje je posljedica regulatornih troškova i administrativnih opterećenja. Ukloniti regulatorne prepreke koje ometaju pristup reguliranim profesijama i profesionalnim i poslovnim uslugama te njihovo obavljanje. Poboljšati kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava, osobito smanjenjem trajanja postupaka u građanskim i trgovačkim predmetima.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(5)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/46


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Italije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Italije za 2017.

(2017/C 261/11)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Italija država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Italija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 4. u nastavku.

(3)

Izvješće za Italiju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Italije u odnosu na provedbu preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Italije u ostvarenju nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Italiji postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U kontekstu visoke razine loših kredita i visoke nezaposlenosti, visok državni dug i dugotrajna slaba dinamika produktivnosti upućuju na rizike s prekograničnim učinkom. Osobito je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika od štetnih učinaka na talijansko gospodarstvo te, s obzirom na njegovu veličinu i prekograničnu važnost, na ekonomsku i monetarnu uniju.

(4)

Italija je 27. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena. U Nacionalni program reformi Italije za 2017. uključene su kratkoročne i srednjoročne obveze. Kratkoročno se planira završno donošenje zakonâ o tržišnom natjecanju te reforme kaznenog postupka i pravila o zastari, provedba zakona o suzbijanju siromaštva te mjere povezane s pregovaranjem na razini poduzeća, preusmjeravanje oporezivanja i privatizacija. Srednjoročne mjere odnose se na javne financije, oporezivanje, tržište rada, bankarski i kreditni sustav, tržišno natjecanje, javnu upravu i pravosuđe te ulaganja. Nacionalnim programom reformi za 2017. obuhvaćaju se i izazovi iz izvješća za Italiju za 2017. i Preporuke za europodručje, uključujući potrebu za ponovnim pokretanjem ulaganja i osiguravanjem održivosti javnih financija. Ako se u potpunosti provedu u utvrđenom vremenskom okviru, tim bi se mjerama pomoglo Italiji u rješavanju makroekonomskih neravnoteža i provedbi preporuka za tu zemlju. Na temelju ocjene obveza Italije u području politika Komisija potvrđuje svoju prethodnu ocjenu da u ovoj fazi nisu opravdani daljnji koraci u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1176/2011 i Uredbom (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Provedba plana reformi politika pomno će se pratiti s pomoću posebnog praćenja.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Italiju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira poboljšanje ukupnog deficita sa 2,4 % BDP-a u 2016. na 2,1 % u 2017. i 1,2 % u 2018. te nakon toga uglavnom uravnoteženo stanje proračuna do 2019. Planira se da će se srednjoročni proračunski cilj, odnosno uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu, ostvariti do 2019. i održati u 2020. s obzirom na to da ponovno izračunani (6) strukturni saldo u objema godinama upućuje na malen strukturni deficit (0,3 % BDP-a). U Programu stabilnosti predviđa se da će se udio duga opće države u BDP-u, nakon što se dodatno povećao u 2016. (sa 132,1 % u 2015. na 132,6 % BDP-a), uglavnom stabilizirati u 2017., a zatim će se od 2018. smanjivati i doseći 125,7 % u 2020. Nesigurnost u pogledu sadržaja i provedbe srednjoročne proračunske strategije Programa stabilnosti za 2017. podrazumijeva negativne rizike za predviđanja rasta i ostvarivanje proračunskih ciljeva. Konkretno, unatoč znatno većem deficitu, prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2017. očekuje se gotovo jednak rast realnog BDP-a za 2018. kao i u Programu stabilnosti za 2017. Naime, u Komisijinu prognozu nije uključeno povećanje PDV-a (0,9 % BDP-a), koje je propisano kao zaštitna klauzula za postizanje proračunskih ciljeva u 2018., jer se u Programu stabilnosti za 2017. potvrđuje da se ta klauzula namjerava aktivirati samo ako su pružene detaljne informacije o alternativnim kompenzacijskim mjerama. Nadalje, u Programu stabilnosti za 2017. navodi se da se namjerava pronaći dodatan prostor za smanjenje poreznog opterećenja.

(7)

U Programu stabilnosti za 2017. upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica i mjera sigurnosti na ukupni proračun u 2016. i 2017. te se pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi u 2016. za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,06 % BDP-a, a za mjere sigurnosti 0,06 % BDP-a. Prihvatljivi rashodi koji se odnose na izniman priljev izbjeglica za 2017. prethodno su procijenjeni na 0,16 % BDP-a (7). Nadalje, talijanska tijela pozvala su se u 2017. na klauzulu o neuobičajenom događaju za iznimnu seizmičku aktivnost. Prihvatljivi rashodi koji se odnose na iznimnu seizmičku aktivnost prethodno su procijenjeni u 2017. na 0,18 % BDP-a (8). Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica, ozbiljnost terorističke prijetnje i iznimna seizmička aktivnost neuobičajeni događaji, njihov je utjecaj na javne financije Italije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga, kako bi se u obzir uzeli dodatni troškovi povezani s izbjeglicama i mjerama sigurnosti, potrebna prilagodba prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. smanjena je za 0,12 % BDP-a. U pogledu 2017. konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila talijanska tijela.

(8)

Kako bi se uzele u obzir velike strukturne reforme s pozitivnim učinkom na dugoročnu održivost javnih financija, Italiji je za 2016. odobreno privremeno odstupanje od potrebne prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja od 0,5 % BDP-a, a daljnjih 0,25 % BDP-a odobreno je kako bi se uzeli u obzir nacionalni rashodi za ulaganja u projekte koje sufinancira Unija. Kad je riječ o klauzuli o ulaganjima, jedan je od kriterija prihvatljivosti povećanje javnih ulaganja. Stvarni podaci za 2016. pokazali su da su se javna ulaganja u 2016. u odnosu na 2015. smanjila (za 1,6 milijardi EUR). Međutim Vijeće prima na znanje da su prošle godine javna ulaganja ograničavali posebni čimbenici. Jedan je od njih nesigurnost povezana s prelaskom na novi zakon o javnoj nabavi i koncesijama, koji je revidiran u skladu s preporukama po državama članicama za 2016. Nadalje, što je još i važnije, u 2016. je zbog početka novog programskog razdoblja zabilježen oštar pad ulaganja koja se financiraju sredstvima Unije, dok su se ulaganja koja se financiraju nacionalnim sredstvima neznatno povećala (za 1,1 milijardu EUR). Stoga, s obzirom na to da su ulaganja koja se financiraju iz nacionalnih sredstava u 2016. porasla, a nisu ih nadomjestili rashodi koji se odnose na klauzulu o ulaganjima, Italiji se može odobriti privremeno odstupanje od 0,21 % BDP-a u pogledu klauzule o ulaganjima, što odgovara nacionalnim rashodima koji su prihvatljivi za sufinanciranje, kako je navedeno u Programu stabilnosti za 2017. Kad se uzme u obzir ukupna dodatna fleksibilnost od 0,83 % BDP-a za neuobičajeni događaj, strukturna reforma i klauzule o ulaganjima, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2017. istaknuto je određeno odstupanje od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016.

(9)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Italiji da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a ili više prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja 2017. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. postoji rizik od znatnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. i tijekom 2016. i 2017. zajedno. Međutim, da se od zahtjeva u 2017. oduzme privremeno odstupanje za klauzulu o neuobičajenom događaju u vezi s iznimnim priljevom izbjeglica i preventivnim planom ulaganja za zaštitu državnog područja od seizmičkih rizika (prethodno procijenjeno na ukupno 0,34 % BDP-a), taj bi se rizik od znatnog odstupanja tada smatrao rizikom od određenog odstupanja.

(10)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju i posebno razinu njezina duga, očekuje se da Italija u 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi 2018. dovesti do stope nominalnog smanjenja neto primarnih državnih rashoda od najmanje 0,2 %. To bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od najmanje 0,6 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od znatnog odstupanja od zahtjeva u 2018. Na prvi se pogled predviđa da Italija 2017. i 2018. neće poštovati pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da Italija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere kako bi 2017. osigurala usklađenost te da će 2018. biti potrebne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Italije. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Italiji.

(11)

Zbog neusklađenosti Italije prima facie s pravilom o dugu u 2015., Komisija je 22. veljače 2017. objavila izvješće na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a u kojem se zaključuje da se „zasad smatra da kriterij duga utvrđen u Ugovoru i u Uredbi (EZ) br. 1467/97 nije ispunjen, osim ako se dodatne strukturne mjere u vrijednosti od najmanje 0,2 % BDP-a, koje se vlada obvezala donijeti najkasnije u travnju 2017., do tada pouzdano provedu kako bi se u 2017. (pa tako i u 2016.) smanjila razlika u odnosu na načelnu usklađenost s preventivnim dijelom Pakta. Međutim, odluka o mogućoj preporuci o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita može biti donesena samo na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2017. i uzimajući u obzir potvrđene podatke za 2016. i provedbu fiskalnih mjera koje su se talijanska nadležna tijela u veljači 2017. obvezala poduzeti.” Vlada je donijela propisane dodatne mjere konsolidacije u travnju 2017. Stoga se smatra da u ovoj fazi nisu potrebne nikakve daljnje mjere za ispunjavanje kriterija duga. Komisija će u jesen 2017. ponovno ocijeniti usklađenost Italije s kriterijem duga na temelju prijavljenih podataka za 2016. i Komisijine jesenske prognoze 2017., u što će biti uključeni nove informacije o izvršenju proračuna u 2017. i stvarni proračunski planovi za 2018.

(12)

Zbog pogoršanja strukturnog primarnog salda i trenutačnih makroekonomskih uvjeta visok udio javnog duga Italije trebao bi se stabilizirati, a ne smanjiti. S obzirom na to da iznosi preko 130 % BDP-a, znatna sredstva namijenjena su pokrivanju troškova servisiranja duga, na štetu više stavki kojima se potiče rast uključujući obrazovanje, inovacije i infrastrukturu.

(13)

Talijanski porezni sustav ne potiče gospodarski rast i učinkovitost zbog nekoliko razloga. Unatoč nedavnom neznatnom smanjenju porezno opterećenje na čimbenike proizvodnje i dalje je među najvišima u Uniji. Postoji prostor za dodatno preusmjeravanje prema porezima koji su manje štetni za rast, bez posljedica za proračun. Porez na prvu nekretninu stavljen je izvan snage 2015., što je korak unatrag u postupku ostvarivanja učinkovitije porezne strukture. Unatoč tome što se nacionalnim zakonodavstvom zahtijeva njezino provođenje na godišnjoj osnovi, dugo očekivana revizija poreznih rashoda, posebno u pogledu smanjenih stopa poreza na dodanu vrijednost, dodatno je odgođena. Reforma zastarjelih katastarskih vrijednosti u skladu s trenutačnim tržišnim vrijednostima još je u tijeku. Zbog niske razine porezne discipline i složenog poreznog zakona povećava se opterećenje za poduzeća i kućanstva koja se pridržavaju poreznih obveza. Nedavne mjere, kao što su obvezno elektroničko fakturiranje i „razdvojeno plaćanje” za kupnju koju obavljaju vladina tijela, čine korak u pravom smjeru. Međutim elektroničko fakturiranje nije obvezno za transakcije u privatnom sektoru, a ograničenja povezana s upotrebom gotovine nedavno su ukinuta, tako da je upotreba elektroničkog plaćanja i dalje znatno ispod prosjeka Unije, što nepovoljno utječe na poreznu disciplinu.

(14)

Kad je riječ o proračunskom postupku, 2016. je donesena sveobuhvatna reforma. Komisija će i dalje pratiti provedbu reforme, kojom bi analiza rashoda u većoj mjeri postala sastavni dio proračunskog postupka.

(15)

Na talijanske okvirne uvjete, javnu upravu i poslovno okruženje i dalje utječe niz strukturnih nedostataka. Ti nedostatci i dalje usporavaju provedbu reformi, nepovoljno utječu na ulaganja, uzrokuju nesigurnost i stvaraju prostor za rente. Reforme sustava građanskog pravosuđa donesene proteklih godina kako bi se povećala učinkovitost pravosudnog sustava, poboljšalo upravljanje predmetima i osigurala postupovna disciplina tek sad počinju sporo pokazivati rezultate. Trajanje građanskih sudskih postupaka i dalje je veliki izazov. Premda se blago smanjuju na nižim instancama, vrijeme potrebno za donošenje odluke i zaostatak u građanskim i trgovačkim parnicama i dalje su na svim instancama među najvišima u Uniji. Reformom građanskih postupaka koja je u tijeku predviđa se daljnje sužavanje kriterija dopuštenosti žalbe, pojednostavnjenje građanskih postupaka na svim instancama i mjere kojima se odvraća od obijesnog parničenja.

(16)

Unatoč reformama koje su dosad donesene, nekoliko pokazatelja potvrđuje da je korupcija i dalje velik problem u Italiji. Na donošenje davno očekivane reforme pravila o zastari radi učinkovitije borbe protiv korupcije čeka se od 2014. Zbog pravila o zastari u njihovu trenutačnom obliku za velik udio predmeta nakon prvostupanjske presude nastupa zastara. Nadalje, nacionalno tijelo za borbu protiv korupcije u izvršavanju svojih ovlasti raspolaže s ograničenim financijskim i ljudskim resursima, a okvir za prevenciju i dalje je rascjepkan.

(17)

Sveobuhvatan zakon o davanju ovlasti u cilju reforme javne uprave donesen je 2015. Zakon ima potencijal za poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti javne uprave. Međutim zbog presude Ustavnog suda iz studenoga 2016., kojom su postupci koji su primijenjeni za donošenje nekih provedbenih zakonodavnih odluka proglašeni neustavnima, provedba ključnih dijelova reforme još je u tijeku. Presuda se posebno odnosi na tri ključna područja reforme: lokalne javne službe, javne službe za zapošljavanje i poduzeća u javnom vlasništvu. S obzirom na to da je rok za donošenje povezanih odluka istekao u studenome 2016., potrebne su nove zakonodavne inicijative za reformu lokalnih javnih službi i javnih službi za zapošljavanje na razini upravljanja. Kad je riječ o poduzećima u javnom vlasništvu, odluku donesenu prije presude potrebno je izmijeniti. Reformom se nastoji smanjiti broj poduzeća u javnom vlasništvu, povećati njihova učinkovitost i osigurati da posluju u skladu s istim pravilima kao i subjekti u privatnom vlasništvu. Provedbom planirane privatizacije pridonijelo bi se i racionalizaciji poduzeća u javnom vlasništvu.

(18)

Okvirni uvjeti za tržišno natjecanje također su i dalje nepovoljni. Naime, godišnji zakon o tržišnom natjecanju iz 2015. još nije donesen. U određenim sektorima, kao što su regulirane profesije, koncesije, javna nabava, sustav odobrenja i lokalne javne službe uključujući prijevoz, i dalje postoje velike prepreke za tržišno natjecanje. Naime, napredak u poticanju učinkovitog i transparentnog funkcioniranja tržišta javnog prijevoza temeljenog na konkurenciji, posebno za željeznice u državnoj koncesiji, i dalje je vrlo ograničen. Prema novim pokazateljima koje je izradila Komisija razina restriktivnosti u Italiji veća je od prosjeka za većinu analiziranih profesija na razini Unije. U okviru paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga u siječnju 2017. Komisija je u svojoj Komunikaciji o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga dala posebne smjernice za rješavanje tog pitanja po profesijama.

(19)

Velika količina loših kredita u bankarskom sektoru i dalje predstavlja opterećenje za dobit banaka i njihovu sposobnost unutarnjeg stvaranja kapitala. To čini znatno opterećenje i za ponudu kredita, posebno za mala poduzeća. Dosad poduzetim političkim inicijativama još se nije postiglo znatno smanjenje razine loših kredita. Nadzorne smjernice o upravljanju lošim kreditima na nacionalnoj razini i dalje nisu dovoljno razrađene; srednje i male banke i dalje su ranjivije od velikih kreditnih institucija. Komisija će stoga pratiti provedbu reforme korporativnog upravljanja najvećih popolari banaka i malih uzajamnih banaka, što je ključno za konsolidaciju bankarskog sustava. Nedavno su poduzete reformske mjere, ali stečajni okvir i okvir za naplatu osiguranja i dalje pružaju nedovoljnu potporu za brzo rješavanje i restrukturiranje loših kredita, posebno u pogledu malih poduzeća i mikropoduzeća. Nacrtom zakona o davanju ovlasti u cilju reforme i pojednostavnjenja stečajnih i provedbenih alata, o kojem se trenutačno raspravlja u parlamentu, moglo bi se pridonijeti uklanjanju postojećih nedostataka i razvoju sekundarnog tržišta za dug poduzeća pred bankrotom u Italiji.

(20)

Unatoč postupnom poboljšanju na tržištu rada, kojem doprinose reforme, dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih i dalje su visoke (6,7 % odnosno 38 % u 2016.), a više od 1,2 milijuna mladih nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju. Premda je postignut velik napredak u provedbi programa Garancija za mlade (9), i dalje su prisutni određeni izazovi u osiguravanju djelotvornije i sveobuhvatnije provedbe. Postotak korisnika Garancije za mlade koji su još uvijek zaposleni, obrazuju se, u sustavu su naukovanja ili stažiranja šest mjeseci nakon završetka programa iznad je prosjeka Unije. Međutim, stupanj informiranosti ciljane populacije i dalje je nizak, a u rezultatima i dalje postoje znatne regionalne razlike. Reforma aktivnih politika tržišta rada, uključujući njihov sustav upravljanja, i dalje je u ranoj fazi, a učinkovitost službi za zapošljavanje i dalje je niska, s time da su razlike među regijama znatne. Obrazovanje odraslih nije dovoljno razvijeno, što može imati negativan učinak na rezultate tržišta rada niskokvalificiranih osoba.

(21)

Sudjelovanje žena na tržištu rada i dalje je nedostatno, a potencijal njihove radne snage uvelike neiskorišten. Stopa zaposlenosti žena jedna je od najnižih u Uniji. Neke značajke poreznog sustava i sustava socijalnih naknada i dalje odvraćaju primatelje drugog dohotka od sudjelovanja na tržištu rada, a pristup povoljnim uslugama skrbi (za djecu i starije osobe) i dalje je ograničen, sa znatnim razlikama među regijama. Stopa očinskog dopusta među najnižima je u Uniji.

(22)

Pregovori na drugoj razini nisu u širokoj uporabi. To otežava učinkovitu raspodjelu sredstava i prilagodbu plaća lokalnim gospodarskim uvjetima. Tome su razlog i pravila i praksa povezana s kolektivnim pregovorima iz postojećeg okvira, čime se ostavlja ograničen prostor za pregovore na lokalnoj razini. Još uvijek nisu provedeni sporazumi koje su socijalni partneri potpisali u razdoblju nakon siječnja 2014., a kojima se utvrđuju postupci i kriteriji za mjerenje reprezentativnosti sindikata, čime bi se smanjila nesigurnost u odnosima između poslodavca i radnika. Porezne olakšice na povećanje plaće povezane s produktivnošću nisu se pokazale djelotvornima u znatnom širenju uporabe pregovora na drugoj razini.

(23)

Broj osoba suočenih s rizikom od siromaštva i stopa socijalne isključenosti znatno su iznad prosjeka Unije, posebno za djecu i osobe migrantskog podrijetla. Postoje i znatne razlike među regijama. Postignut je određen napredak u pogledu nacionalne strategije za suzbijanje siromaštva. Nedavno donesen program za dohodak za uključivanje pozitivan je korak prema uspostavi jedinstvenog sveobuhvatnog programa za suzbijanje siromaštva. Njegova će djelotvornost ovisiti o njegovoj pravilnoj provedbi uz mobilizaciju odgovarajućih resursa (među ostalim pojednostavnjenjem raznih socijalnih davanja), primjerenom usmjeravanju s pomoću imovinskog cenzusa i prava prvenstva za obitelji s djecom te djelotvornim postupcima na terenu, koji uključuju osiguravanje potpore dohotku i pružanje dobro integriranih usluga. U ovoj fazi nejasno je hoće li financijski resursi biti dostatni za suočavanje s problemom siromaštva u Italiji. Uzimanje u obzir dodatnih sredstava poštujući pritom proračunske ciljeve, smanjenje fragmentacije sustava socijalne pomoći, racionalizacija socijalnih izdataka i suočavanje se s pitanjem njegove trenutačne pristranosti prema mirovinama i dalje su ključni izazovi.

(24)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Italije i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Italiji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Italiji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(25)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (10) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(26)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku,

PREPORUČUJE da Italija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Italije. Osigurati pravodobnu provedbu programa privatizacije i iskoristiti neočekivane prihode za ubrzanje smanjivanja udjela duga opće države u BDP-u. Preusmjeriti porezno opterećenje s čimbenika proizvodnje na poreze koji su manje štetni za rast bez posljedica za proračun, i to poduzimanjem odlučnih mjera za smanjenje broja i opsega poreznih rashoda, reformom zastarjelog katastarskog sustava i ponovnim uvođenjem poreza na prvu nekretninu za kućanstva s visokim dohotkom. Proširiti obveznu uporabu elektroničkog fakturiranja i plaćanja.

2.

Smanjiti trajanje suđenja u građanskom pravosuđu s pomoću učinkovitog upravljanja predmetima i pravila kojima se osigurava postupovna disciplina. Pojačati borbu protiv korupcije, posebno revizijom pravila o zastari. Dovršiti reforme javnih službi za zapošljavanje i povećati učinkovitost poduzeća u javnom vlasništvu. U najkraćem roku donijeti i provesti zakon o tržišnom natjecanju i suočiti se s preostalim ograničenjima za tržišno natjecanje.

3.

Ubrzati smanjenje razine loših kredita i pojačati poticaje za sanaciju i restrukturiranje bilance, posebno u segmentu banaka koje su pod nacionalnim nadzorom. Donijeti sveobuhvatnu reformu stečajnog regulatornog okvira i regulatornog okvira za naplatu osiguranja.

4.

Ojačati okvir za kolektivne pregovore uz sudjelovanje socijalnih partnera kako bi se omogućilo da se u većoj mjeri uzmu u obzir lokalni uvjeti. Osigurati djelotvorne aktivne politike tržišta rada. Olakšati zapošljavanje primatelja drugog dohotka. Racionalizirati socijalne izdatke i poboljšati njihovu strukturu.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (SL L 306, 23.11.2011., str. 8.).

(5)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(6)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(7)  Taj se iznos temelji na ukupnim proračunskim troškovima koji su u Programu stabilnosti za 2017. procijenjeni na 0,25 % BDP-a, od čega su oduzeta privremena odstupanja od 0,03 % BDP-a i od 0,06 % BDP-a, koja su već odobrena 2015. odnosno 2016. Komisija je u svojem mišljenju o nacrtu proračunskog plana Italije za 2017. najavila da bi bila spremna razmotriti mogućnost dodatnog odstupanja zbog trajnog iznimnog priljeva izbjeglica u Italiju te s obzirom na priznanje Europskog vijeća od listopada 2016. u pogledu „važnog doprinosa, financijskog i inog, najizloženijih država članica tijekom zadnjih godina”.

(8)  Komisija je u svojem mišljenju o nacrtu proračunskog plana Italije za 2017. navela da bi se rashodi namijenjeni za upravljanje u izvanrednim situacijama i preventivni plan ulaganja za zaštitu državnog područja od rizika seizmičke aktivnosti mogli smatrati rashodima integrirane prirode. U narednim godinama samo bi se pozitivne dodatne promjene u sredstvima namijenjenima za tu svrhu mogle smatrati prihvatljivima za moguća daljnja privremena odstupanja.

(9)  Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (SL C 120, 26.4.2013., str. 1.).

(10)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/53


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Cipra za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Cipra za 2017.

(2017/C 261/12)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojemu je Cipar utvrđen kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Cipar bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 5. u nastavku.

(3)

Izvješće za Cipar za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Cipra u rješavanju preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Cipra u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Cipru postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Naime, od ključne je važnosti rješavanje visokih razina neravnoteža u obliku privatnog, javnog i vanjskog duga te visoke razine loših kredita.

(4)

Cipar je 27. travnja 2017. dostavio svoj Program stabilnosti za 2017., a 28. travnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena. U Nacionalni program reformi Cipra uključene su kratkoročne i srednjoročne obveze. Konkretno, u njega su uključene mjere za smanjivanje zaduženosti privatnog sektora, poboljšanje poslovnog okružja, olakšavanje pristupa financiranju i reformu sektora zdravstvene skrbi te se njime obvezuje na reforme javnog sektora i pravosudnog sustava. Nacionalnim programom reformi obuhvaćaju se i izazovi iz Izvješća za Cipar za 2017. i Preporuke za europodručje, uključujući potrebu za ponovnim pokretanjem ulaganja i osiguravanjem održivosti javnih financija. Ako se u potpunosti provedu u utvrđenom vremenskom okviru, tim bi se mjerama pomoglo Cipru u rješavanju makroekonomskih neravnoteža i provedbi preporuka za tu zemlju. Na temelju ocjene obveza Cipra u području politika Komisija potvrđuje svoju prethodnu ocjenu da u ovoj fazi nisu opravdani daljnji koraci u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1176/2011 i Uredbom (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Provedba plana reformi politika pomno će se nadzirati posebnim praćenjem.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Cipar je trenutačno obuhvaćen preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira proračunski suficit u nominalnom smislu u razdoblju od 2016. do 2020. (ukupni saldo tijekom programskog razdoblja otprilike 0,4 % BDP-a). Planira se da će se srednjoročni proračunski cilj, odnosno uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu, ostvariti u 2017. Predviđa se da će se tijekom sljedećih godina ponovno izračunani (6) strukturni saldo kontinuirano udaljavati od srednjoročnog cilja, što nije u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. Očekuje se da će u 2016. udio duga opće države u BDP-u dosegnuti 107,8 %, dok će se u 2018. smanjiti na 99,7 %, a do 2020. još do 88,8 %. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Rizici u pogledu makroekonomskih pretpostavki navedenih u Programu stabilnosti niski su i uglavnom povezani s velikim brojem loših kredita te mogućim pogoršanjem vanjskog okružja.

(7)

Nakon ispravljanja prekomjernog deficita Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Cipru da 2016. i 2017. poštuje srednjoročni proračunski cilj. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. Cipar prema ukupnoj ocjeni ispunjava taj zahtjev u 2017. Cipru se preporučuje da se u 2018. zadrži na svojem srednjoročnom proračunskom cilju. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. to je u skladu s maksimalnom nominalnom stopom rasta neto primarnih državnih rashoda (7) od 0,3 %, što odgovara strukturnoj prilagodbi od 0,2 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, za Cipar bi prema ukupnoj ocjeni postojao rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Predviđa se da će Cipar u 2017. i 2018. poštovati pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da Cipar treba biti spreman poduzeti dodatne mjere kako bi se osigurala usklađenost u 2018.

(8)

Javni se dug smanjuje, ali njegova održivost i dalje je izložena rizicima. Očekuje se da će niz novih fiskalnih mjera i kašnjenja u provedbi ključnih strukturnih reformi izazvati pogoršanje strukturnog salda i rizik od smanjivanja opsega javnih ulaganja kojima se potiče rast.

(9)

Unatoč tome što su izdaci za plaće među najvišima u europodručju (kao postotak BDP-a), ciparski javni sektor i dalje obilježava neučinkovitost. U okviru programa makroekonomske prilagodbe sa socijalnim je partnerima osmišljen i dogovoren niz reformi kojima je cilj riješiti to pitanje. One uključuju uvođenje obvezujućeg trajnog mehanizma kojim se ograničava rast plaća zaposlenika u javnom sektoru i sveobuhvatnu reformu javne uprave. Međutim, uz iznimku nedavno donesenog zakona o reformi mobilnosti zaposlenika u javnom sektoru, pri donošenju tih zakonodavnih reformi nailazi se na prepreke, posebno nakon što je u prosincu 2016. zastupnički dom glasovao protiv njega. Iako se čeka njegovo donošenje u obvezujućem obliku, mehanizam kojim se ograničava rast plaća u javnom sektoru provodi se u okviru kolektivnih ugovora o radu i primjenjuje do 2018.

(10)

Provedene su neke reforme za suzbijanje korupcije. Među ostalim, nedavno su se počele provoditi reforme za profesionalizaciju javne nabave na lokalnoj razini te zakon o financiranju političkih stranaka donesen u prosincu 2015. Ustavna izmjena kojom se omogućuje prijava imovine državnih dužnosnika donesena je 2016. Međutim tijelo za koordinaciju borbe protiv korupcije nema na raspolaganju odgovarajuće osoblje, a slabosti povezane sa sustavom sankcija za državne službenike i dalje se ne rješavaju.

(11)

Cipar poduzima mjere za jačanje svojeg pravosuđa, ali i dalje je suočen s ozbiljnim izazovima u pogledu njegove učinkovitosti. Neučinkoviti sudski postupci i ograničen kapacitet uzrok su znatnih kašnjenja u obradi sudskih predmeta. Time se narušava poslovno okružje, a posebno funkcioniranje novog stečajnog okvira i okvira za prisilnu naplatu. Oni su uvedeni radi pomoći pri smanjivanju neodrživog privatnog duga i pružanja poticaja bankama i dužnicima za dogovor o rješenjima za restrukturiranje. Međutim, na učinkovitost tih alata negativno utječe niz čimbenika, uključujući prethodno navedenu neučinkovitost pravosudnog sustava, slab administrativni kapacitet i nisku razinu osviještenosti dužnika o postupcima. Mnogi su predmeti i dalje neriješeni i znatno se kasni pri izdavanju i prijenosu vlasničkih listova. Time se dodatno koče nastojanja da se smanji dug i negativno utječe na oporavak tržišta stambenih nekretnina.

(12)

Razina loših kredita smanjuje se, ali je i dalje vrlo visoka, što otežava ispravno funkcioniranje bankarskog sektora i utječe na ponudu kredita realnom gospodarstvu. Banke ostvaruju slabe rezultate u ispunjavanju ciljeva restrukturiranja kredita dogovorenih sa Ciparskom središnjom bankom, što upućuje na potrebu da se poveća usmjerenost sustava i poduzmu mjere kako bi postao učinkovitiji i u većoj mjeri obvezujući, posebno postavljanjem ambicioznih ciljeva za smanjenje loših kredita, u skladu sa strategijama banaka za smanjenje loših kredita. Stopa ponovnog neispunjavanja obveza i dalje je visoka, što upućuje na potencijalne nedostatke u rješenjima za restrukturiranje kredita. Razine izdvajanja rezervacija za rizike povećale su se, ali su i dalje ispod prosjeka europodručja, što upućuje na potrebu da se osigura pouzdanost vrednovanja kolaterala i da se podupre primjereno osiguravanje rizika. Zbog nepostojanja sekundarnog tržišta kredita i okvira za sekuritizaciju kredita ograničeno je ubrzavanje smanjivanja financijske poluge i uklanjanja loših kredita iz bilanci banaka, što upućuje na potrebu za dodatnim regulatornim i zakonodavnim mjerama za dovršavanje alata potrebnih za lakše upravljanje bilancom banaka. Nadalje, upravljanje nadzorom osiguravajućih i mirovinskih fondova i njegov administrativni kapacitet i dalje su loši, što predstavlja rizik za financijsku stabilnost.

(13)

Nastavlja se gospodarski oporavak Cipra. Međutim, potencijalan rast i dalje je slab, a koče ga ograničena provedba strukturnih reformi, prepreke ulaganjima i nedostaci u poslovnom okružju. Inicijative kojima se povećava rast, a koje su predstavljene u akcijskom planu za rast, provode se, ali vrlo sporo. Zakonodavni prijedlog kojim se žele privući i olakšati strateška ulaganja još je u fazi nacrta. Vlada radi na poboljšanju pristupa financiranju za srednja i mala poduzeća. Kako se navodi u Nacionalnom programu reformi, radi rješavanja tog gorućeg pitanja pokrenute su neke nove ciljane inicijative. Međutim većina tih novih inicijativa o pristupu financiranju i dalje je u početnoj fazi. Napori u području privatizacije kojima je cilj privući strana ulaganja za jačanje produktivnosti nailaze na političko neodobravanje i sporo napreduju. Reforma energetskog sektora može biti i važan pokretač za konkurentnost, ali su u njezinoj provedbi zabilježena kašnjenja. To se posebno odnosi na razdvajanje ciparskog nacionalnog poduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije i uspostavljanje novog tržišta električne energije, što i dalje ovisi o djelotvornom osiguravanju neovisnosti operatora prijenosnog sustava.

(14)

Nezaposlenost se smanjuje, ali je i dalje visoka, posebno među mladima i dugotrajno nezaposlenim osobama. Planovi za povećanje broja savjetnika u javnim službama za zapošljavanje i unapređivanje njihove specijalizacije još nisu provedeni. Nadalje, njihovo se zapošljavanje u velikom broju slučajeva provodi na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, što znači da se to pitanje ne rješava u strukturnom smislu. Posljedica je toga da kapaciteti još nisu dostatni da bi se odgovorilo na potrebe tražitelja posla, posebno onih koji imaju više poteškoća pri uključivanju na tržište rada, niti da bi se uspostavile mjere za osvješćivanje. Učinak aktivnog programa tržišta rada i programa dohodovne potpore i dalje nije potpun zbog ograničene ocjene kvalitete i popratnih mjera.

(15)

Na Cipru je razina potrošnje u obrazovanju i dalje iznad prosjeka Unije. Međutim, obrazovni su rezultati loši, a u odnosu na prethodne godine čak su se pogoršali. Prema rezultatima Programa međunarodnog ispitivanja znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika iz 2015. Cipar je s obzirom na razinu osnovnih vještina u matematici, znanosti i čitanju među najniže rangiranim zemljama u Uniji. Nedavno uvedene korektivne mjere kao što su bolji sustav zapošljavanja nastavnika i modernizacija školskog kurikuluma prvi su koraci u pravom smjeru, a daljnje bi mjere za dovršavanje planiranih reformi, uključujući reformu evaluacije nastavnika, mogle znatno doprinijeti poboljšanju stanja.

(16)

Problem neusklađenosti ponude i potražnje vještina na tržištu rada i dalje se većinom ne rješava, što utječe na izglede dugoročnog održivog rasta. Razina sudjelovanja srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja niska je, a relevantnost visokog obrazovanja na tržištu rada slaba, zbog čega se velik udio osoba koje su završile tercijarno obrazovanje bavi djelatnostima za koje nužno nije potrebno završeno tercijarno obrazovanje.

(17)

Ciparski sektor zdravstvene skrbi i dalje obilježava nepostojanje univerzalnog osiguranja i neučinkovitost na različitim razinama. Time se ograničava pristup odgovarajućoj i djelotvornoj skrbi. Iako je zakonodavstvo kojem je cilj izgraditi nacionalni zdravstveni sustav i osigurati veću autonomiju javnim bolnicama ključno za poboljšanje kapaciteta i povećanje troškovne učinkovitosti sektora zdravstvene skrbi, postupak donošenja tog zakonodavstva u parlamentu još je u tijeku.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Cipra i objavila je u izvješću za Cipar za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Cipru u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Cipru, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(19)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (8) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku,

PREPORUČUJE da Cipar 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

(1)

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebao i dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Iskoristiti neočekivane prihode kako bi ubrzao smanjivanje udjela duga opće države. Donijeti do kraja 2017. ključne zakonodavne reforme kojima bi se povećala učinkovitost javnog sektora, posebno u pogledu funkcioniranja javne uprave te upravljanja subjektima u državnom vlasništvu i tijelima lokalne vlasti.

(2)

Povećati učinkovitost pravosudnog sustava s pomoću modernizacije građanskih postupaka, primjene primjerenih informacijskih sustava i veće specijalizacije sudova. Poduzeti dodatne mjere kako bi se uklonile prepreke potpunoj provedbi stečajnog okvira i okvira za prisilnu naplatu te osigurali pouzdani i brzi sustavi za izdavanje vlasničkih listova i prijenos prava povezanih s nekretninama.

(3)

Ubrzati smanjivanje loših kredita utvrđivanjem povezanih kvantitativnih i vremenski ograničenih ciljeva za banke i osiguravanjem točnog vrednovanja kolaterala u svrhu izdvajanja rezervacija. Stvoriti uvjete za funkcionalno sekundarno tržište loših kredita. Integrirati i pojačati nadzor osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.

(4)

Ubrzati provedbu akcijskog plana za rast, s posebnim naglaskom na ubrzavanju strateških ulaganja i poboljšanju pristupa financiranju te nastaviti do kraja 2017. provedbu plana privatizacije. Poduzeti odlučne korake prema vlasničkom razdvajanju ciparskog nacionalnog poduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije i posebno nastaviti s računovodstvenim razdvajanjem do kraja 2017.

(5)

Ubrzati reforme usmjerene na povećanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i na poboljšanje kvalitete provedbe aktivnih politika tržišta rada. Dovršiti reformu obrazovnog sustava, uključujući evaluaciju nastavnika, kako bi se poboljšala njegova relevantnost i uspješnost u odnosu na tržište rada. Donijeti zakonodavstvo za reformu bolnica i univerzalno zdravstveno osiguranje do kraja 2017.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (SL L 306, 23.11.2011., str. 8.).

(5)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(6)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(7)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok su jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani netirane.

(8)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/58


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Latvije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2017.

(2017/C 261/13)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Latvija nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Latvija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Latviju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Latvije u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Latvije u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Latvija je 20. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Latvija je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. predviđa da će zbog velike porezne reforme ukupni saldo koji je u 2016. bio uravnotežen prijeći u deficit od 0,8 % BDP-a u 2017. i 1,6 % BDP-a u 2018. te da će nakon toga pasti na deficit od 0,5 % BDP-a u 2020. U skladu s procjenama iz Programa stabilnosti za 2017. strukturni saldo pogoršat će se s 0,2 % BDP-a u 2016. na -1,7 % BDP-a u 2018. te dosegnuti -0,8 % BDP-a u 2020. To je u skladu sa srednjoročnim proračunskim ciljem strukturnog deficita od 1 % BDP-a i dopuštenim odstupanjima na temelju klauzule o mirovinskoj i strukturnoj reformi sektora zdravstvene zaštite. Predviđa se da će ponovno izračunani (5) strukturni saldo porasti s -1,9 % BDP-a u 2017. na -2,3 % BDP-a u 2018. te se potom u 2020. smanjiti na -0,2 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će u 2017. udio duga opće države u BDP-u ostati približno 40 %. Predviđanja rasta u Programu stabilnosti općenito su u skladu s proljetnom prognozom Komisije za 2017., ali se čine izrazito povoljnima za 2018.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Latviji da osigura da odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. bude ograničeno na mogućnost odstupanja povezanu sa sustavnom mirovinskom reformom i velikom strukturnom reformom sektora zdravstvene zaštite. Uzimajući u obzir ta odstupanja, dopustilo bi se pogoršanje strukturnog salda za najviše 1,0 % BDP-a u 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. očekuje se da će Latvija u 2017. ispuniti taj zahtjev. Latvija bi u 2018. trebala postići svoj srednjoročni proračunski cilj, uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja se odnosi na provedbu sustavne mirovinske reforme (odobreno za 2016.) i strukturne reforme (odobreno za 2017.), jer se privremena odstupanja prenose na razdoblje od tri godine. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. to je u skladu s maksimalnom nominalnom stopom rasta neto primarnih državnih rashoda (6) od 6,0 % u 2018., što odgovara pogoršanju strukturnog salda od 0,3 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, za Latviju bi postojao rizik znatnog odstupanja od tog zahtjeva. Općenito, Vijeće smatra da će u 2018. biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(8)

Dohodovna je nejednakost u Latviji visoka. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava u 2015. iznosio je 6,5 i među najvišima je u Uniji, iako se u 2016. neznatno smanjio. Razlika između dohodovne nejednakosti prije i poslije oporezivanja i socijalnih transfera među najnižima je u Uniji. Latvijski porezni sustav manje je progresivan nego u ostalim državama članicama, čime se doprinosi velikoj nejednakosti i siromaštvu unatoč zaposlenju. Porezni klin za osobe s niskim dohotkom i dalje je među najvišima u Uniji, dok je potencijal za stvaranje prihoda od poreza koji su manje štetni za rast nedovoljno iskorišten. Zbog niskog udjela poreznih prihoda u BDP-u sredstva za održivo pružanje javnih usluga ograničena su. Unatoč određenom napretku postignutom u borbi protiv utaje poreza porezna disciplina i dalje je ozbiljan izazov. Programom stabilnosti za 2017. najavljeno je uvođenje porezne reforme. Glavne mjere obuhvaćaju smanjenje stope poreza na osobni dohodak s 23 % na 20 % za godišnje dohotke do 45 000 EUR, povećanje osnovnih naknada koje se razlikuju ovisno o prihodima, uvođenje stope poreza na dobit poduzeća od 0 % za reinvestiranu dobit i utvrđivanje stopa poreza na kapital na 20 %. Tom se reformom ispunjava preporuka za Latviju tako što se smanjuje porezni klin za osobe s niskim dohotkom. Međutim, u području preusmjeravanja poreza na izvore koji su manje štetni za rast i postizanja utvrđenog cilja politike, odnosno povećanja udjela poreznih prihoda u BDP-u porezna reforma ograničena je.

(9)

Slabosti u osnovnoj socijalnoj zaštiti doprinose visokoj razini siromaštva i nejednakosti, među ostalim za osobe s invaliditetom i starije osobe. Stopa siromaštva među osobama s invaliditetom među najvišima je u Europi. Nedovoljna primjerenost naknada u sustavu socijalne pomoći, koja se nije poboljšala od 2009., kao i mirovina, ne pruža učinkovitu zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti. Reforma uvođenja minimalnog dohotka najavljena je u 2014., ali nikad nije provedena, što ima negativan učinak na najsiromašnija kućanstva, iako su srednjoročni planovi za potporu za minimalni dohodak u pripremi.

(10)

Smanjenje radne snage doprinijelo je slabom rastu zaposlenosti, dok se nezaposlenost tek sporo smanjuje. Prilike za zapošljavanje veće su u centrima gospodarske aktivnosti i za visokokvalificirane radnike, dok je nezaposlenost češća među niskokvalificiranim osobama i stanovnicima ruralnih područja. U tom će se kontekstu rješavanju spomenutih problema doprinijeti doškolovanjem radne snage. Međutim, iako je strukovno obrazovanje postalo privlačnije, postignut je tek ograničen napredak u pogledu reforme kurikuluma, čiji je cilj usklađivanje obrazovanja s novim potrebama za vještinama. Uspostavljen je regulatorni okvir za učenje kroz rad, za čiju je provedbu potrebno aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i poduzeća. Nadalje, uključenost nezaposlenih u aktivne mjere tržišta rada niža je nego u većini ostalih država članica, ali poduzete su mjere za poboljšanje stanja, koje treba nastaviti provoditi. Sudjelovanje u programima obrazovanja odraslih i dalje je nisko.

(11)

Iako su latvijska tijela uspješno pokrenula relevantne reforme zdravstvenog sustava, pristup zdravstvenoj zaštiti ograničen je zbog velikih izravnih plaćanja, dugih lista čekanja, niske razine javne potrošnje i neučinkovite raspodjele usluga. Kontrola javne potrošnje primjenom kvota uzrokuje kašnjenja u liječenju te pacijenti moraju dugo čekati ili izravno platiti uslugu, zbog čega zdravstvene potrebe dijela stanovništva nisu zadovoljene. Poduzeti su početni koraci za reformu sustava osiguranja kvalitete, ali potreban je daljnji napredak kako bi se poboljšali ishodi za pacijente i stanovništvo. Vidljiv je određeni napredak u povećanju učinkovitosti sustava zdravstvene zaštite, no potrebno je provesti dodatnu racionalizaciju bolničkog sektora, osigurati bolji pristup izvanbolničkoj i primarnoj skrbi te učinkovitiju povezanost proračunskih sredstava s kvalitetom usluga i troškovima.

(12)

Pri kupnji u sustavu zdravstvene zaštite latvijska tijela redovito primjenjuju postupke javne nabave, ali bi se njihova učinkovitost mogla dodatno povećati redovitom upotrebom e-nabave i centralizirane nabave, čime bi javna potrošnja postala transparentnija i učinkovitija.

(13)

Slabosti u regulatornoj kvaliteti te niska učinkovitost i djelotvornost javne uprave negativno utječu na poslovno okružje. Vlada je u 2016. predstavila ambiciozan plan reformi za jednostavniji i profesionalniji javni sektor, čiji je cilj poboljšanje učinkovitosti smanjenjem broja osoblja i centralizacijom pružanja potpore, jačanjem plaćanja na temelju uspješnosti i povećanjem transparentnosti. Taj je plan ograničen na središnju upravu, ali do znatnog povećanja učinkovitosti može doći i na razini općina.

(14)

Korupcija i dalje koči poslovno okružje u Latviji, dok je sustav za sprečavanje sukoba interesa i dalje složen i krut, a provjere nedovoljne. Iako je reforma stečajnog okvira uglavnom dovršena, njegovu učinkovitu primjenu potrebno je pomno pratiti radi rješavanja ograničenog broja slučajeva restrukturiranja i niske stope povrata imovine.

(15)

U posljednje tri godine započete su opsežne reforme visokog obrazovanja i javnih istraživanja s namjerom konsolidacije istraživačkih ustanova te povećanja kvalitete i relevantnosti njihovih rezultata. Međutim, upravljačke i organizacijske strukture za financiranje latvijskih javnih istraživanja i dalje su neučinkovite, a funkcije povezane s financiranjem raštrkane su među brojnim institucijama. Neučinkovitim financiranjem javnih istraživanja doprinosi se vrlo niskoj razini znanstvene uspješnosti, nedostatku kvalificiranih ljudskih resursa u javnom i privatnom sektoru te niskoj razini suradnje javnog i privatnog sektora. Intenzitet istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru u Latviji i dalje je jedan od najnižih u Uniji.

(16)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Latvije i objavila je u izvješću za Latviju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Latviji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Latviji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(17)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Latvija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj, uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja se odnosi na provedbu sustavne mirovinske reforme i strukturnih reformi, za što je odobreno privremeno odstupanje. Smanjenje poreza za osobe s niskim dohotkom njegovim preusmjeravanjem na druge izvore koji su manje štetni za rast i poboljšanjem porezne discipline.

2.

Poboljšati primjerenost socijalne sigurnosne mreže i doškolovati radnu snagu ubrzanjem reforme kurikuluma u strukovnom obrazovanju. Povećati troškovnu učinkovitost i pristup zdravstvenoj zaštiti, među ostalim smanjenjem izravnih plaćanja i dugog vremena čekanja.

3.

Povećati učinkovitost i odgovornost u javnom sektoru, osobito pojednostavnjenjem administrativnih postupaka i jačanjem sustava za sprečavanje sukoba interesa, među ostalim i za stečajne upravitelje.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(7)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/62


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Litve za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Litve za 2017.

(2017/C 261/14)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Litva nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Litva bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Litvu za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Litve u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Litve u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Litva je 27. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 28. travnja 2017. svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Litva je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira poboljšanje ukupnog salda s deficita od 0,4 % BDP-a u 2017. na suficit od 1,3 % BDP-a u 2020. Tijekom programskog razdoblja planira se ispunjavanje srednjoročnog proračunskog cilja, strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Dopušteno kretanje prilagodbe obuhvaća sustavnu mirovinsku reformu koja je započela 2016., a u 2017. odraz je drugih važnih strukturnih reformi, tržišta rada i mirovinske reforme. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se smanjenje udjela duga opće države u BDP-u sa 40,2 % BDP-a u 2016. na 33,8 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za ostvarenje planiranog ciljnog suficita od 2018. nadalje.

(7)

U svojem Programu Stabilnosti za 2017. Litva je zatražila primjenu privremenog odstupanja od 0,5 % BDP-a u okviru preventivnog dijela u skladu sa „Zajednički dogovorenim stajalištem o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu” koji je Vijeće Ecofin potvrdilo u veljači 2016. radi planirane provedbe važnih strukturnih reformi s pozitivnim učinkom na dugoročnu održivost javnih financija. To se posebno odnosi na povećanje održivosti mirovinskog sustava jačanjem sustava indeksacije i postupnim povećanjem dužine razdoblja uplate mirovinskih doprinosa. Tim reformama međutim nije uspostavljena automatska poveznica između dobi za umirovljenje i očekivanog životnog vijeka. Osim toga, reformama se osuvremenjuju radni odnosi uvođenjem novih vrsta ugovora o radu, kraćih otkaznih rokova, nižih otpremnina i fleksibilnijeg radnog vremena. Reformama se povećava i opseg i prikladnost naknada za nezaposlenost i naknada socijalnog osiguranja, širi područje primjene aktivnih politika tržišta rada i smanjuje razina nezakonitog i neosiguranog zaposlenja. Nadležna tijela procjenjuju da reforme pozitivno utječu na održivost javnih financija jer bi u dugoročnom razdoblju prosječna godišnja ušteda na rashodima za mirovine iznosila gotovo 3,8 % BDP-a, dok bi se reformom tržišta rada prosječni godišnji broj zaposlenih osoba mogao povećati za gotovo 10 %, što je prilično vjerojatna pretpostavka. Dakle, ako se u potpunosti i pravodobno provede, ta će reforma imati pozitivan utjecaj na održivost javnih financija. Na temelju toga trenutačno se može ocijeniti da Litva zadovoljava uvjete za traženo privremeno odstupanje u 2017., pod uvjetom da primjereno provede dogovorene reforme, što će se pratiti u okviru europskog semestra. Međutim, s obzirom na to da je potrebno osigurati stalno poštovanje minimalnog referentnog mjerila (tj. strukturni deficit od 1,5 % BDP-a) i uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja je odobrena u okviru klauzule o sustavnoj mirovinskoj reformi (0,1 % BDP-a), trenutačno se može ocijeniti da Litva zadovoljava uvjete za dodatno privremeno odstupanje od 0,4 % BDP-a u 2017., što je malo niže od traženih 0,5 % BDP-a.

(8)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Litvi da osigura da odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja bude ograničeno na mogućnost odstupanja povezanu sa sustavnom mirovinskom reformom (5). Uzimajući u obzir mogućnosti odstupanja povezane s mirovinskom reformom odobrene za 2016. i privremeno odstupanje povezano s provedbom strukturnih reformi odobreno za 2017., dopušteno pogoršanje strukturnog salda u 2017. bilo bi za 1,3 % BDP-a. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. očekuje se da će Litva u 2017. ispuniti taj zahtjev. Litva bi u 2018. trebala ostvariti svoj srednjoročni cilj, uzimajući u obzir mogućnosti odstupanja koje se odnose na provedbu sustavne mirovinske reforme (odobreno za 2016.) i strukturne reforme (odobreno za 2017.), jer se privremena odstupanja prenose na razdoblje od tri godine. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. to je u skladu s maksimalnom nominalnom stopom rasta neto primarnih državnih rashoda (6) od 6,4 % u 2018., što odgovara pogoršanju strukturnog salda od -0,6 % BDP-a. Ako se politike ne promijene, očekuje se da će Litva u 2018. ispuniti taj zahtjev. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Litva u 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(9)

Nakon posljednjeg povećanja neoporezive minimalne plaće porezno opterećenje osoba s niskim dohotkom tijekom posljednjih godina postupno se smanjivalo te je sada blizu prosjeka Unije. Istodobno su povećanja poreza kojima se nadoknađuje prethodno spomenuta promjena bila ograničena te je stoga udio poreznih prihoda u BDP-u i dalje među najnižima u Uniji, što ograničava sposobnost Litve da se suoči sa socijalnim izazovima. Niski porezni prihodi posljedica su relativno velikog udjela sive ekonomije i relativno niskih prihoda od poreza u području okoliša i oporezivanja kapitala.

(10)

Iako je Litva posljednjih godina ostvarila napredak u prikupljanju PDV-a, njezin jaz PDV-a i dalje je među najvišima u Uniji. Nedovoljno prijavljivanje plaća doprinosi problemu niske razine ubiranja poreza. Povećanje porezne discipline doprinijelo bi rastu proračunskih prihoda, većoj pravednosti poreznog sustava i učinkovitosti gospodarstva.

(11)

Očekuje se brži rast udjela ekonomske ovisnosti starijih osoba, a na temelju postojećih pravila o mirovinama predviđa se rast rashoda za mirovine kao udjela u BDP-u za približno 50 % do kraja 2030-ih. Da bi se smanjili rashodi za mirovine koji opterećuju javne financije ključno je povezati mirovine i očekivani životni vijek.

(12)

Litva je odgodila stupanje na snagu novog Zakona o radu i ostalih propisa o novom socijalnom modelu. To joj je prilika da osigura dobru ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti u radnim odnosima. Velik udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i rastuća dohodovna nejednakost i dalje su glavni izazovi s kojima se Litva suočava. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava narastao je sa 5,3 u 2012. na 7,5 u 2015. i sada je drugi najviši u Uniji. To je štetno za gospodarski rast, makroekonomsku stabilnost i razvoj uključivog društva. Trenutačno se zbog niskih izdataka za socijalnu zaštitu taj problem ne može učinkovito riješiti socijalnom sigurnosnom mrežom. Nadalje, razlika između dohotka prije i poslije oporezivanja i socijalnih transfera među najnižima je u Uniji. Međutim, vlada je borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti uvrstila među glavne prioritete. Propisima o novom socijalnom modelu predviđa se poboljšanje prikladnosti i obuhvata naknada za nezaposlenost, a razmatra se i poboljšanje prikladnosti socijalne pomoći. Te važne odluke još nisu donesene i provedene. Kako bi riješila problem siromaštva među starijim osobama Litva je u 2016. svojem zakonodavstvu o mirovinama dodala mehanizam indeksacije koji se može iskoristiti za poboljšanje prikladnosti mirovina.

(13)

Važno je da Litva riješi izazove u području vještina i ukloni negativne učinke smanjenja broja radno sposobnog stanovništva. Udio učenika s nedovoljnim osnovnim vještinama i dalje je visok. Unatoč visokim stopama stjecanja tercijarnog obrazovanja, visoko obrazovanje obilježeno je lošim standardima kvalitete i financijskim poticajima kojima se promiče prekobrojnost i neučinkovitost umjesto rezultata. Trebalo bi nastojati osigurati visokokvalitetnu nastavu na svim obrazovnim razinama (uključujući prekvalifikaciju i radne uvjete). To je ključno za borbu protiv nezadovoljavajućih rezultata i obrazovnih nedostataka i za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (među ostalim uvođenjem financiranja temeljenog na rezultatima i konsolidiranjem ustanova visokog obrazovanja). Trajno niska razina sudjelovanja odraslih u obrazovanju u Litvi ometa učinkovitost reformi tržišta rada i razvoj bolje kvalificirane radne snage. Litva svoje napore usmjerava na bolju ponudu i relevantnost mogućnosti za učenje koje nudi država, ali to dosad nije dalo konkretne rezultate. Kako bi postigla veće i održivije stope sudjelovanja odraslih u obrazovanju, Litva treba poticati i pojedince na učenje i poslodavce na pružanje većih mogućnosti za učenje svojim zaposlenicima.

(14)

Nezaposlenost niskokvalificiranih i srednjekvalificiranih osoba i dalje je iznad prosjeka Unije. Među osobama s invaliditetom stopa siromaštva je visoka, djelomično zbog njihove slabe integracije na tržištu rada. Mjerama aktivne politike tržišta rada trenutačno se u ograničenoj mjeri pomaže pojedincima pri povratku na tržište rada u Litvi. Litva može znatno povećati uključivost svojeg tržišta rada, među ostalim dodatnim mjerama potpore osobama s invaliditetom. To podrazumijeva, primjerice, jačanje potpore zapošljavanju i programa profesionalne rehabilitacije te bolju dostupnost sredstava namijenjenih rehabilitaciji. Nedavno donesenim Zakonom o zapošljavanju može se poboljšati provođenje mjera aktivne politike tržišta rada.

(15)

Litva je posljednjih godina ostvarila napredak u poboljšanju socijalnog dijaloga. Socijalni partneri aktivno sudjeluju u raspravama o novom zakonu o radu i novom socijalnom modelu, a vlada je donijela akcijski plan za jačanje socijalnog dijaloga. Cilj mu je izgradnja kapaciteta socijalnih partnera, promicanje kolektivnog pregovaranja i poboljšanje socijalnog dijaloga na svim razinama.

(16)

Ishodi zdravstvene zaštite u Litvi i dalje imaju značajan negativan učinak na potencijalno dostupnu radnu snagu i produktivnost rada. Iako se ulažu napori da se pacijente usmjeri na troškovno učinkovitije vrste zdravstvene skrbi, snažno oslanjanje na bolničko liječenje i niski izdaci za prevenciju i javno zdravstvo i dalje ometaju uspješnost zdravstvenog sustava. Neposredna plaćanja vrlo su visoka, osobito za lijekove.

(17)

Nepovoljna demografska kretanja znače da će rast sve više ovisiti o produktivnosti rada. U razdoblju 2000.–2015. Litva je imala jednu od najviših stopa rasta produktivnosti rada među državama članicama, ali je u posljednje vrijeme taj rast usporen. Javna ulaganja u Litvi trpe zbog lošeg planiranja i slabe povezanosti sa strateškim ciljevima. Intenzitet istraživanja i razvoja u javnom sektoru povećao se na vrijednost malo iznad prosjeka Unije u 2015., dok intenzitet istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru još uvijek zaostaje. Cilj „Litavskih smjernica za reformu znanstvene i inovacijske politike” donesenih u 2016. rješavanje je postojećih izazova u području istraživanja i inovacija. U tu svrhu njima se poziva na reformu institucijskog financiranja istraživanja i razvoja; konsolidaciju istraživačkih institucija i visokih učilišta, znanstvenih centara i tehnoloških parkova te bolju koordinaciju politika, praćenja i evaluacije. Litva je ostvarila određeni napredak u pružanju potpore alternativnim načinima financiranja, što je doprinijelo osnivanju brojnih fondova poduzetničkog i početnog kapitala. Osim toga, Parlament je nedavno donio zakon o skupnom financiranju.

(18)

Broj slučajeva primanja mita koje rješava sud posljednjih je godina u stalnom porastu iz čega je vidljivo da je Litva intenzivirala napore za borbu protiv korupcije. Međutim, u nekim važnim područjima, kao što su zdravstvo i javna nabava, propisi o suzbijanju sitne korupcije i korupcije na visokoj razini ne primjenjuju se uvijek u praksi. Sektor zdravstva trpi zbog česte prakse neformalnih plaćanja liječnicima. Javna nabava nedovoljno je transparentna, osobito na općinskoj razini. Osim toga, neodgovarajuća rješenja o zviždačima obeshrabruju dojave o mogućim nepravilnostima u javnom i privatnom sektoru. Vlada u svojem programu borbe protiv korupcije kao jedan od prioriteta navodi suzbijanje korupcije u sektoru zdravstva. Uz to, kako bi smanjila rizik od korupcije i sukoba interesa u području nabave male vrijednosti, vlada je javne naručitelje obvezala na objavu informacija na internetu o otvorenim natječajima, uspješnim ponuditeljima i dodijeljenim ugovorima. Međutim, kako bi se osigurala provedba tih politika, potrebno je njihovo neprekidno praćenje.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Litve i objavila je u izvješću za Litvu za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Litvi u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Litvi, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Litva 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebala i dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem, uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja se odnosi na provedbu sustavne mirovinske reforme i strukturnih reformi, za što je odobreno privremeno odstupanje. Poboljšati poreznu disciplinu i proširiti poreznu osnovicu na izvore koji manje narušavaju rast. Poduzeti korake za rješavanje izazova srednjoročne fiskalne održivosti povezanog s mirovinama.

2.

Riješiti problem nedostatka vještina s pomoću učinkovitih mjera aktivne politike tržišta rada i obrazovanja odraslih te poboljšati obrazovne rezultate nagrađivanjem kvalitete u poučavanju i visokom obrazovanju. Poboljšati djelotvornost zdravstvenog sustava jačanjem izvanbolničke skrbi, prevencije bolesti i pristupačnosti. Poboljšati primjerenost socijalne sigurnosne mreže.

3.

Poduzeti mjere za povećanje produktivnosti poboljšanjem učinkovitosti javnih ulaganja i jačanjem njezine povezanosti sa strateškim ciljevima Litve.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Litvi se dopušta odstupanje od njezina srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. i 2018. na temelju mogućnosti odstupanja koja je odobrena u okviru klauzule o sustavnoj mirovinskoj reformi za 2016., jer se privremena odstupanja prenose na razdoblje od tri godine.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok su jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništene.

(7)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/67


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2017.

(2017/C 261/15)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Luksemburg nije utvrđen kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Luksemburg bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporuci 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Luksemburg za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Luksemburga u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Luksemburga u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Luksemburg je 28. travnja 2017. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Luksemburg je trenutačno obuhvaćen preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira smanjenje ukupnog suficita s 1,6 % BDP-a u 2016. na 0,2 % BDP-a u 2017., nakon čega slijedi stabilno povećanje i postizanje suficita od 1,2 % BDP-a u 2021. Srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, i dalje će se ispunjavati s pozitivnom razlikom tijekom programskog razdoblja. Prema Programu stabilnosti za 2017. predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u ostati znatno ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je, uz iznimku 2018., kada je izrazito povoljan, i 2021., kada je izrazito oprezan. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti suficit od 0,4 % BDP-a u 2017. i 0,1 % BDP-a u 2018., što je uglavnom u skladu s Programom stabilnosti za 2017. i iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Luksemburg 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(7)

S obzirom na predviđeno povećanje troškova povezanih sa starenjem zabrinutost u pogledu dugoročne fiskalne održivosti i dalje je prisutna. U okviru mirovinske reforme iz 2012. praćenje i ocjenjivanje održivosti mirovinskog sustava trebalo bi provoditi svakih pet godina od donošenja reforme. Vlada je prvo ocjenjivanje odlučila provesti ranije, u 2016. Iako je revizijom utvrđeno da mirovinski sustav i dalje redovito ostvaruje višak, čime je omogućeno nakupljanje znatnih mirovinskih pričuva, očekuje se da će mirovinski sustav od 2023. bilježiti negativan operativni saldo u smislu rashoda za socijalne naknade u odnosu na doprinose. Prema novim revidiranim Eurostatovim projekcijama stanovništva predviđeno povećanje stanovništva bit će manje nego što se prethodno očekivalo. To će utjecati na stopu ekonomske ovisnosti koja će se povećati brže nego što se prethodno očekivalo i uzrokovati veće predviđeno povećanje javnih rashoda za mirovine. Nije zabilježen napredak u usklađivanju zakonske dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom, kako je prethodno preporučilo Vijeće u 2016. Luksemburg se ističe kao jedina država članica u kojoj nije predviđeno povećanje zakonske dobi za umirovljenje za razdoblje 2013.–2060. U Luksemburgu se do 2060. očekuje najveće povećanje udjela stanovništva koje ovisi o državnom financiranju u Uniji. U pogledu ranog umirovljenja Luksemburg je ostvario ograničen napredak. U srpnju 2015. parlamentu je predstavljen nacrt zakona kojim se mijenjaju pravila povezana s ranim umirovljenjem, a njegovo je donošenje još u tijeku. Rano umirovljenje općenito je i dalje raširena pojava, a poticaji za dulji radni vijek još su ograničeni. S obzirom na reviziju demografskih prognoza Luksemburg se suočava s daljnjim rizicima u vezi s rashodima za dugotrajnu skrb. Njihov udio u BDP-u već je jedan od najviših među državama članicama, a očekuje se da će se do 2060. povećati s 1,5 % na 3,2 % BDP-a (što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na trenutačnu razinu). U parlamentu se raspravlja o projektu reforme osiguranja za dugotrajnu skrb.

(8)

Luksemburška tijela donijela su sveobuhvatnu poreznu reformu koja je stupila na snagu u siječnju 2017. Reformom su uvedene izmjene uglavnom u području izravnog oporezivanja za pojedince i poduzeća, kojima se željelo postupno smanjiti stopu poreza na dobit poduzeća (radi povećanja konkurentnosti) i povećati progresivnost poreza na osobni dohodak (radi veće pravednosti). Istodobno se povećanjem određenih poreznih rashoda može izazvati smanjenje porezne osnovice. Kako bi se povećala predvidivost poreznih prihoda, potrebno je dodatno proširiti poreznu osnovicu. To bi se posebno moglo postići revizijom postojećih niskih poreza na nekretnine i većim iskorištavanjem alternativnih izvora. To bi moglo uključivati i osiguravanje veće usklađenosti između poreza u području okoliša i ciljeva povezanih s diversifikacijom gospodarstva.

(9)

Luksemburška nadležna tijela već nekoliko desetljeća aktivno nastoje diversificirati gospodarstvo, uzimajući pritom u obzir rizike povezane s velikom ovisnošću o financijskom sektoru. Smanjenje oslanjanja gospodarstva na financijski sektor i dalje je najvažniji dugoročan izazov. Radi suočavanja s tim izazovom potrebno je analizu diversifikacije prenijeti u posebne mjere s jasno određenim rokovima. S obzirom na visoku razinu troškova rada u zemlji djelatnosti s višom dodanom vrijednošću pružaju potencijal za poticanje alternativnih izvora rasta. Stoga uspješna diversifikacija gospodarstva Luksemburga uvelike ovisi o sektorima koji su manje osjetljivi na razine troškova rada. Ti se sektori uglavnom temelje na istraživanjima i inovacijama, koje karakterizira izrazita usmjerenost na tehnologiju i znanje. Smanjenjem ili uklanjanjem prepreka ulaganju i inovacijama koje ograničavaju gospodarski razvoj oslobodio bi se potencijal za inovacije i doprinijelo diversifikaciji. Dok su javna ulaganja iznad prosjeka europodručja, privatna ulaganja ostvaruju slabe rezultate. Održavanje visoke razine ulaganja presudno je za očuvanje izgleda za rast.

(10)

Daljnjim bi se proširenjem već uspješnog sektora nefinancijskih usluga moglo doprinijeti diversifikaciji gospodarstva. U sektoru poslovnih usluga i dalje postoje velike regulatorne prepreke, posebno za računovođe, arhitekte, inženjere i odvjetnike. Za sve te profesije stopa poslovnih prihoda niža je od prosjeka Unije i prosječne stope za cjelokupno gospodarstvo. Stoga bi ograničenja u tim zanimanjima mogla biti štetna za konkurentnost poduzeća u Luksemburgu. Te prepreke uključuju širok opseg aktivnosti rezerviranih za arhitekte, jednostavne zadatke kao što su obračun plaća ili priprema poreznih prijava rezervirane za visokokvalificirane stručnjake, pružanje pravnih savjeta rezervirano za odvjetnike te obveze u pogledu pravnog oblika i vlasničke strukture, pravila o nespojivosti i multidisciplinarna ograničenja za odvjetnike koja bi mogla biti nerazmjerna u odnosu na temeljna načela, kao što je profesionalna neovisnost, i odgovarajuće nadzorne mehanizme.

(11)

Kako bi se izbjegli negativni učinci, potrebne su ciljane aktivne politike tržišta rada i programi cjeloživotnog učenja, posebno za starije radnike, čija je stopa zaposlenosti i dalje među najnižima u Uniji. Donesene su mjere za povećanje mogućnosti njihova zapošljavanja i povezivanja s tržištem rada. Od 1. siječnja 2016. provodi se zakon o reklasifikaciji radnika s radnim invaliditetom, čime se povećava mogućnost da ti radnici duže ostanu na tržištu rada. Međutim, sveobuhvatna strategija temeljena na savjetovanju sa socijalnim partnerima još nije predložena. „Starosni pakt”, nacrt zakona koji je podnesen Parlamentu u travnju 2014. i kojim se želi potaknuti poduzeća s više od 150 zaposlenika da zadrže starije radnike, još nije donesen. Za uspjeh takvih politika i dalje će biti važne mogućnosti za usavršavanje s pomoću ciljanih aktivnih politika tržišta rada i cjeloživotnog učenja za podršku starijim radnicima. Ulaganje u vještine ključno je kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti digitalizacije i zadržala konkurentnost.

(12)

Donesen je važan paket mjera kako bi se riješio problem nedostatne ponude nekretnina, ali njegov stvarni učinak tek će se utvrditi. Čini se da je nemogućnost pristupa građevinskom zemljištu, koje je uglavnom u vlasništvu privatnih osoba, jedna od glavnih prepreka povećanju stambene ponude. Ograničena stambena ponuda uz solidnu potražnju dovela je do trajnog povećanja cijena stambenih nekretnina. To doprinosi objašnjenju trenda sve veće zaduženosti kućanstava, koja je uglavnom hipotekarnog tipa. Nadalje, unatoč znatnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, rješavanje problema zagušenja prometa i dalje je izazov. Tome je uzrok i činjenica da se moderne radne prakse, kao što je rad na daljinu, u slučaju prekograničnih radnika destimuliraju fiskalnim politikama susjednih zemalja. Izazovi povezani sa stambenim nekretninama i mobilnošću vjerojatno će biti dodatna prepreka diversifikaciji gospodarstva i povećanju konkurentnosti. Mogli bi biti i prepreka privlačenju visokokvalificiranih radnika na tržište rada.

(13)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Luksemburga i objavila je u Izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Luksemburgu u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Luksemburgu, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(14)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (5) da se očekuje da će Luksemburg ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu,

PREPORUČUJE da Luksemburg 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Povećati diversifikaciju gospodarstva, među ostalim uklanjanjem prepreka ulaganju i inovacijama. Ukloniti regulatorna ograničenja u sektoru poslovnih usluga.

2.

Osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava, ograničiti rano umirovljenje i povećati stopu zaposlenosti starijih osoba.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/71


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2017.

(2017/C 261/16)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Mađarska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Mađarsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Mađarske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Mađarske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Mađarska je 2. svibnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Na Mađarsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira smanjenje ukupnog deficita sa 1,8 % u 2016. na 2,4 % u 2017. i 2018. te nakon toga postupno poboljšanje na 1,2 % BDP-a do 2021. Planirano je da se do 2020. ostvari srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 1,7 % BDP-a do 2016. i revidiran na 1,5 % BDP-a od 2017. Međutim, na temelju ponovno izračunanog (4) strukturnog salda srednjoročni proračunski cilj neće se ostvariti tijekom trajanja programa. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti na gotovo 61 % do kraja 2021. Makroekonomski je scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan, čime se dovodi u opasnost provedba ciljeva u pogledu deficita.

(6)

U Programu konvergencije za 2017. upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica i mjera sigurnosti na proračun u 2016. i 2017. i pružaju se odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi 2015. za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,04 % BDP-a, a u pogledu priljeva izbjeglica u 2016. nema prihvatljivih dodatnih rashoda. Prihvatljivi dodatni rashodi za sigurnosne mjere iznosili su u 2016. 0,04 % BDP-a. U 2017. ne očekuje se dodatni porast rashoda zbog iznimnog priljeva izbjeglica, dok se dodatni utjecaj sigurnosnih mjera na proračun trenutačno procjenjuje na 0,14 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica te ozbiljnost terorističke prijetnje neuobičajeni događaji, njihov je utjecaj na javne financije Mađarske znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga, kako bi se u obzir uzeli dodatni troškovi povezani s mjerama sigurnosti, smanjen je zahtjev u pogledu prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. U pogledu 2017. konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila mađarska nadležna tijela.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Mađarskoj da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja 2017. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. postoji rizik znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2017.

(8)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju i osobito razinu njezina duga, očekuje se da se Mađarska 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je strukturni deficit od 1,5 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta bi prilagodba trebala dovesti do nominalne stope rasta neto primarnih državnih rashoda (5) koja 2018. ne premašuje 2,8 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Istodobno se predviđa da će Mađarska poštovati pravilo o dugu u 2017. i 2018. Općenito, Vijeće smatra da će od 2017. nadalje biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se podsjeća u Komunikaciji Komisije uz ove preporuke za Mađarsku, u ocjeni proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Mađarske. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Mađarskoj.

(9)

Konkurentnost i potencijalni rast Mađarske otežani su zbog slabih privatnih ulaganja i niske produktivnosti. Čimbenici koji negativno utječu na poslovno okruženje i korporativna ulaganja posebno su povezani s nedostacima u institucionalnoj uspješnosti i upravljanju. Česte promjene regulatornog i poreznog okruženja među najvećim su preprekama poslovanju u Mađarskoj, a sudjelovanje dionika i donošenje politika temeljeno na dokazima nisu dostatni. Regulatorne prepreke uslugama ograničavaju dinamiku tržišta i koče ulaganja. Restriktivnim propisima, među ostalim i u maloprodaji, ograničava se tržišno natjecanje u uslužnom sektoru i opterećuje se poslovno okruženje.

(10)

Ukupni udio poreza u BDP-u Mađarske i dalje je znatno iznad razine usporedivih zemalja regije, a izazovi u poreznom sustavu i dalje su prisutni. Vlada je u 2017. smanjila doprinose za socijalno osiguranje za 5 postotnih bodova, a za 2018. planirano je dodatno smanjenje od 2 postotna boda. Tom se mjerom znatno smanjio porezni klin za osobe s niskim dohotkom, ali je on i dalje visok. To se posebno odnosi na osobe s niskim dohotkom bez djece jer je za njih i dalje među najvišima u Uniji. Porezni sustav i dalje je složen. Usprkos silaznom trendu od 2013. sektorskim se porezima, od kojih neki izraženo narušavaju tržišno natjecanje, i dalje opterećuje porezni sustav i oslabljuje povjerenje ulagača. Složenost i nesigurnost poreznog sustava, što je povezano s visokim troškovima porezne discipline i administrativnim opterećenjem, i dalje ugrožavaju povjerenje ulagača u Mađarskoj.

(11)

Zbog slabe institucionalne uspješnosti opterećuje se poslovno okruženje i smanjuje potencijal gospodarskog rasta. Konkretno, usprkos nedavnim poboljšanjima i izmjenama Zakona o javnoj nabavi napredak u povećanju transparentnosti i konkurentnosti javne nabave i dalje je ograničen. Aktualna strategija e-nabave dobra je osnova za povećanje transparentnosti, ali njezina provedba i utjecaj na učinkovitost i transparentnost moraju se pratiti. Rizik od korupcije i dalje je visok te negativno utječe na poslovno okruženje, a u mjerama koje su poduzete u tom pogledu postoje znatni nedostaci. Mađarska kasni i u provedbi svoje strategije e-nabave. Time se usporava pravodobno uvođenje e-nabave u Mađarskoj, koja je ključna za jačanje transparentnosti i povećanje konkurentnosti.

(12)

Stanje u mađarskom uslužnom sektoru, uključujući maloprodaju, i dalje je posebno teško. Vlada je tijekom prošle godine nastavila intervenirati na tržištima koja su prethodno bila otvorena za tržišno natjecanje te je donijela strože zahtjeve za usluge putničkog prometa koje obavljaju neovisni otpremni centri. Vlada nije poduzela veće mjere za ublažavanje regulatornog okruženja u uslužnom sektoru, posebno u području maloprodaje, javnih usluga povezanih s upravljanjem otpadom, izdavanja i distribucije udžbenika te sustava mobilnog plaćanja. U maloprodajnom sektoru nedostaju jasne smjernice za odobravanje otvaranja novih trgovina većih od 400 m2. Time se u tom sektoru povećava nedostatak transparentnosti i predvidivosti. Zbog stalnih regulatornih prepreka u području usluga, među ostalim i u maloprodaji, ograničava se dinamika tržišta i ugrožavaju ulaganja te se istodobno stvara i nesigurnost za ulagače, osobito za one iz inozemstva.

(13)

Za srednjoročno poticanje konkurentnosti i potencijalni rast u Mađarskoj ključne će biti strukturne reforme radi promicanja ulaganja u ljudski kapital, posebno u obrazovanje i zdravstvenu skrb, te nastavak poboljšanja funkcioniranja tržišta rada. Važno će biti i jačanje socijalne pravednosti kako bi se ostvario uključiviji rast.

(14)

Rezultati pružanja osnovnih vještina i dalje su slabi u usporedbi s međunarodnim standardima. Prema istraživanju OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) iz 2015. rezultati obrazovnih sustava znatno se pogoršavaju, a utjecaj socioekonomskog položaja učenika na rezultate obrazovanja među najvećima je u Uniji. Na rezultate obrazovanja uvelike utječe i vrsta škole. Smanjenje broja nastavnih sati prirodnih predmeta u strukovnim gimnazijama od 2016. vjerojatno će povećati zaostatak Mađarske u prirodnim znanostima. Stopa prijevremenog prekida školovanja stagnira u posljednjih 5 godina, a i dalje je posebno izražena među Romima. Raspodjela učenika u nepovoljnom položaju nije ravnomjerna među školama, a romska djeca sve više pohađaju škole i razrede s romskom većinom. Uvedene su mjere poticanja izobrazbe nastavnika, ranog obrazovanja i školskog uspjeha te suzbijanja prijevremenog prekida školovanja među Romima. Iako su koraci za rješavanje problema segregacije poduzeti, oni su nisu dovoljno ni opsežni ni sustavni za suočavanje s tim izazovom. Sve veća potražnja za visokokvalificiranom radnom snagom nije popraćena dovoljno velikim brojem kandidata za visoko obrazovanje i odgovarajućim stopama završetka obrazovanja. Izmjenama Zakona o visokom obrazovanju donesenima 2017. moglo bi se uzrokovati dodatno pogoršanje stanja.

(15)

Posljednjih se godina tržište rada pozitivno razvija, a stopa nezaposlenosti vraća se na razinu prije krize. Zaposlenost je dosegla povijesno visoku razinu zahvaljujući otvaranju radnih mjesta u privatnom sektoru i programu javnih radova, koji je u Mađarskoj i dalje najjača aktivna politika tržišta rada s više od 200 000 sudionika. Posljednjih je godina donesen niz mjera za olakšavanje prelaska iz programa na primarno tržište rada. Međutim, program još nije dovoljno usmjeren, a njegova učinkovitost u reintegraciji sudionika na otvoreno tržište rada i dalje je ograničena. Istodobno je u određenim sektorima zabilježen sve veći nedostatak radne snage. Jačaju se druge aktivne politike tržišta rada, dijelom uz potporu iz fondova Unije, no potrebno je uložiti daljnje napore kako bi se olakšao učinkovit prelazak na primarno tržište rada. Sustav profiliranja za nezaposlene operativan je, ali još ne i potpuno učinkovit. Rodni jaz u zaposlenosti posljednjih se godina povećao, a utjecaj roditeljstva na zaposlenost žena među najvećima je u Uniji. Na sudjelovanje na tržištu rada utječu relativno slabi ishodi zdravstvene zaštite i nejednak pristup zdravstvenoj skrbi. Sudjelovanje socijalnih partnera u donošenju politika ograničeno je.

(16)

Neki pokazatelji siromaštva vratili su se na razine prije krize, ali su i dalje iznad prosjeka Unije. Siromaštvo među djecom i Romima vrlo je visoko, ali je u padu. Velik broj zaposlenih Roma radi u okviru programa javnih radova. Njihova učinkovita integracija na otvoreno tržište rada zasad je ograničena.

(17)

Prikladnost i opseg socijalne pomoći te naknade za nezaposlenost ograničeni su. Trajanje naknada za nezaposlenost od 3 mjeseca i dalje je najkraće u Uniji, i kraće od prosječnog vremena koje je potrebno za pronalaženje zaposlenja. U okviru reforme socijalne pomoći 2015. pojednostavnjen je sustav naknada, ali se čini da njome nije zajamčen jedinstven i primjeren životni standard za osobe kojima je potrebna pomoć. Kada je riječ o naknadama kojima upravljaju općine, u pogledu kriterija prihvatljivosti i razine prava postoji velika diskrecija, čime se za korisnike stvara nesigurnost. Naknada za minimalni dohodak i dalje je zamrznuta na niskoj razini, ali mađarska nadležna tijela planiraju idućih godina postupno povisiti razinu ciljanih novčanih naknada. Već su u 2017. tri takve naknade blago povećane. Dodatnim ciljanim mjerama pomoglo bi se ublažavanju materijalne neimaštine skupina u nepovoljnom položaju, posebno djece i Roma.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Mađarske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Mađarskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Mađarskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(19)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (6) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Mađarska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Mađarske.

2.

Dovršiti smanjenje poreznog klina za osobe s niskim dohotkom i pojednostavniti strukturu poreza, posebno smanjenjem sektorskih poreza kojima se najviše narušava tržišno natjecanje. Pojačati transparentnost i tržišno natjecanje u postupku javne nabave provođenjem sveobuhvatnog i učinkovitog sustava e-nabave te pojačati okvir za borbu protiv korupcije. Pojačati regulatornu predvidivost, transparentnost i tržišno natjecanje, posebno u uslužnom sektoru, i to u maloprodaji.

3.

Bolje usmjeriti program javnih radova na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada i omogućiti učinkovitu potporu tražiteljima zaposlenja kako bi se olakšao prelazak na tržište rada, među ostalim jačanjem aktivnih politika tržišta rada. Poduzeti mjere poboljšanja rezultata obrazovanja i povećati sudjelovanje skupina u nepovoljnom položaju, posebice Roma, u uključivom redovnom obrazovanju. Poboljšati prikladnost i opseg socijalne pomoći te trajanje naknada za nezaposlenost.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  Strukturni saldo, prema novom izračunu Komisije, na temelju informacija u Programu konvergencije, prema usuglašenoj metodologiji.

(5)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok su jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani netirane.

(6)  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/75


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Malte za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Malte za 2017.

(2017/C 261/17)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Malta nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Malta bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporuci 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Maltu za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Malte u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Malte u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Malta je 18. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 2. svibnja 2017. svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Malta je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira održati suficit u nominalnom smislu u razdoblju 2017.–2020. Srednjoročni proračunski cilj, tj. uravnoteženo stanje proračuna u pogledu BDP-a, i dalje se ispunjava s pozitivnom razlikom tijekom programskog razdoblja. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u i dalje biti ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a utvrđene Ugovorom i da će se postupno smanjiti s 58,3 % BDP-a u 2016. na 47,6 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je za 2017., a oprezan za razdoblje 2018.–2020. Istodobno postoje rizici za provedbu povezani s izvršenjem proračuna.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Malti da u 2017. ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stvarni podaci upućuju na to da je Malta svoj srednjoročni proračunski cilj ostvarila već 2016. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. očekuje se da će se suficit strukturnog salda povećati sa 0,4 % BDP-a u 2017. na 0,7 % BDP-a u 2018., što je i dalje iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Malta 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(8)

Neovisno o ostvarivanju srednjoročnog proračunskog cilja tri godine prije ciljanog razdoblja, rast rashoda premašio je rast potencijalnog outputa. Ako se taj trend nastavi, predstavljat će izazov za održivost javnih financija, posebno u slučaju neočekivanih šokova za prihode. Malteška nadležna tijela provela su analizu rashoda u nekim područjima javne potrošnje kao što su zdravstvo, obrazovanje te osposobljavanje i socijalna sigurnost, koja su posebno važna kad je riječ o održivosti. Pravodobna i učinkovita provedba s time povezanih preporuka utjecat će na učinkovitost u postizanju njihova cilja. Nadalje, zbog predviđenih troškova povezanih sa starenjem stanovništva, kao što su troškovi zdravstvene zaštite, dugotrajne skrbi i mirovina, javne financije Malte i dalje se suočavaju s dugoročnim rizicima za održivost. Znatnom porastu predviđenih rashoda povezanih sa starenjem stanovništva uglavnom su uzrok rashodi za mirovine, za koje se prema izvješću o starenju stanovništva iz 2015. očekuje da će se do 2060. povećati za 3,2 postotna boda BDP-a. Neke od nedavno uvedenih mjera vjerojatno će doprinijeti ostvarenju ušteda. Međutim, te uštede vjerojatno neće biti dostatne da se nadoknade sve veći pritisci na rashode i znatno poveća dugoročna održivost. Stoga bi mogle biti potrebne daljnje mjere.

(9)

Malta je predložila nekoliko mjera kako bi se suočila s dvostrukim izazovom mirovinskog sustava, tj. istodobno osigurala održivost sustava i adekvatna mirovinska primanja. Očekuje se da će se mjerama uvedenima u proračun za 2017. umjereno smanjiti rizik od siromaštva za starije osobe i donekle povećati neto stopa zamjene zajamčene minimalne mirovine. Općenito, pokazatelji primjerenosti mirovina i dalje upućuju na to da ima dosta prostora za poboljšanje, među ostalim u pogledu smanjenja velikih razlika u obuhvaćenosti između muškaraca i žena.

(10)

Zagušenje cestovnog prometa postalo je prepreka poduzećima, a s njime povezani vanjski (gospodarski i okolišni) troškovi procijenjeni su na 274 milijuna eura godišnje i očekuje se da će se povećati. Nadalje, emisije stakleničkih plinova iz prometa i dalje se povećavaju te Malta vjerojatno neće ostvariti ciljane vrijednosti emisija za 2020. Malta je donijela ambicioznu nacionalnu prometnu strategiju do 2050. i operativni glavni prometni plan do 2025. U njih su uključene raznovrsne mjere za racionalizaciju uporabe privatnih vozila, promicanje alternativnih rješenja za mobilnost i učinkovitiju uporabu multimodalnih i kolektivnih prometnih sustava. Iako se predviđa da će se tim mjerama postići znatna poboljšanja, i dalje se predviđa da će do 2030. zagušenje rasti, a emisije stakleničkih plinova iz prometa samo će se neznatno smanjiti.

(11)

Financijski sustav privlači znatan broj stranih institucija zahvaljujući, među ostalim čimbenicima, povoljnom poreznom okružju. Malta je jedina država članica koja primjenjuje sustav potpune imputacije oporezivanja društava, a nudi i program povrata poreznih odbitaka. Ima široku mrežu sporazuma o dvostrukom oporezivanju i atraktivan status porezne rezidentnosti za pojedince. Međutim, izazov predstavlja nadzor poduzeća usmjerenih na međunarodna tržišta. Većina aktivnosti financijskog sektora provodi se izvan Malte. U tom je kontekstu Malta pozvala MMF i Svjetsku banku da do kraja 2018. provedu Program procjene financijskog sektora. Osim toga, Malta je stranka odluke EIOPA-e o suradnji tijela za nadzor osiguranja iz siječnja 2017. ESB je na temelju vlastite procjene i nacrta odluke nadležnog tijela Malte za financijske usluge nedavno odlučio povući odobrenje za pružanje bankovnih usluga malog pružatelja usluga internetskog bankarstva koji prikuplja depozite i izvan Malte.

(12)

Unatoč napretku u pogledu učinkovitosti pravosudnog sustava i dalje su potrebna dodatna poboljšanja. Iako je vlada predložila nove mjere o drugoj prilici i nesolventnosti, dugotrajni stečajni postupci i postupci otpusta duga negativno utječu na kvalitetu poslovnog okružja u Malti. Nadalje, okvirom za otpust duga ne predviđa se vremensko ograničenje, pa mu nedostaje pravne sigurnosti. Kako bi se ispravili ti nedostatci, izmjenom Zakona o trgovačkim društvima uvele su se znatne izmjene pravnog stečajnog okvira, poput mogućnosti posredovanja. Potrebno je analizirati učinak tih izmjena.

(13)

Nedostatak radne snage pojavljuje se u raznim područjima, a prilagodba ponude vještina potrebama tržišta rada i dalje je nepotpuna. Znatan udio malteške radne snage još je niskokvalificiran. Iako se razina obrazovanja povećava, stopa ranog napuštanja školovanja i dalje je visoka. Razina osnovnih vještina među mladima još je niska. Unapređuje se pristup i sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, uz uključenost poslodavaca, među ostalim za niskokvalificirane radnike, no zbog razmjera tog izazova potrebno je uložiti trajne napore. Očekuje se da će znatna ulaganja u sustav obrazovanja i osposobljavanja polučiti rezultate, osobito ako se u budućnosti mjere nastave primjenjivati ili se poboljšaju. Stopa zaposlenosti u stalnom je porastu, a stopa nezaposlenosti pala je ispod 5 %. Međutim, sudjelovanje na tržištu rada i dalje je među najnižima u Uniji, posebno za starije i niskokvalificirane žene, što upućuje i na to da je još prisutan rizik od socijalne isključenosti za one koji ne posjeduju vještine potrebne za prilagodbu brzim promjenama u gospodarstvu. Stoga je potrebno održati postojeća ulaganja u okviru politike, posebno s pomoću nedavno uspostavljenog Nacionalnog vijeća za vještine, te pomno pratiti daljnja kretanja.

(14)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Malte i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Malti u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Malti, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(15)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (5) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Malta 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Proširiti opseg analiza potrošnje koje su u tijeku na širi javni sektor i uvesti model javne potrošnje na temelju uspješnosti.

2.

Osigurati da nadležne financijske institucije u Malti na nacionalnoj razini provode učinkovit nadzor poduzeća usmjerenih na međunarodno tržište jačanjem suradnje s nadzornim tijelima domaćinima u zemalja u kojima ta poduzeća posluju.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/79


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Nizozemske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Nizozemske za 2017.

(2017/C 261/18)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Nizozemska država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Nizozemska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Nizozemsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Nizozemske u odnosu na provedbu preporuka za Nizozemsku koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Nizozemske u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Nizozemskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Među državama članicama europodručja Nizozemska bilježi najveći trogodišnji prosjek suficita tekućeg računa u pogledu BDP-a. Taj suficit podrazumijeva da raspodjela resursa nije optimalna te da postoje mogućnosti za povećanje rasta i socijalne zaštite. Raspoloživi dohodak kućanstava ograničen je visokim klinom obveznih plaćanja. Razina privatnog duga je visoka, osobito hipotekarnih kredita kućanstava. Duga bilanca kućanstava povećava ranjivost u pogledu financijskih šokova. Osobito je važna potreba za mjerama kojima se smanjuju rizici od negativnih učinaka na nizozemsko gospodarstvo te, s obzirom na njegovu veličinu i prekograničnu važnost, na ekonomsku i monetarnu uniju.

(4)

Nizozemska je 26. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. te Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Nizozemska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira povećanje suficita opće države s 0,5 % BDP-a u 2017. na 1,3 % BDP-a u 2020. Srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, i dalje će se ispunjavati s pozitivnom razlikom tijekom programskog razdoblja. Prema Programu stabilnosti za 2017. predviđa se da će se u 2017. udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 58,5 %, ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Vlada planira daljnje smanjenje udjela državnog duga na 49,3 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će se strukturni saldo povećati sa suficita od 0,2 % BDP-a u 2017. na 0,4 % BDP-a u 2018., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će se dug opće države i dalje stabilno smanjivati, izvan zahtjeva određenih pravilom o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Nizozemska 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Istodobno, poštujući srednjoročni cilj, ima još prostora za poticanje potencijalnog rasta i domaće potražnje fiskalnim i strukturnim politikama, uključujući ulaganjem u istraživanje i razvoj, te stvaranjem uvjeta za viši rast realnih plaća, i u kontekstu trajne vanjske neravnoteže.

(7)

Nedavni rast zaposlenosti može se u velikoj mjeri pripisati povećanju broja zaposlenih na ugovor o radu na određeno vrijeme i samozaposlenih. Visok i sve veći postotak ugovora o radu na određeno vrijeme te brzo povećanje broja samozaposlenih osoba bez zaposlenika objašnjava se velikim razlikama u primjenjivom radnom zakonodavstvu, zaštiti radnika te u zakonodavstvu o oporezivanju i socijalnoj sigurnosti. Iako su poduzete određene mjere, neki od tih čimbenika i dalje djeluju kao financijski poticaji za zaposlenike da počnu raditi kao samozaposlene osobe ili pogoduju njihovu zapošljavanju na određeno vrijeme. To može osobito imati negativne učinke na osobe koje su na marginama tržišta rada te je možda doprinijelo zabilježenom ograničenom agregatnom rastu realnih plaća. Samozaposlene osobe često nisu dovoljno osigurane u pogledu invaliditeta, nezaposlenosti i starosti. To bi dugoročno moglo utjecati na održivost sustava socijalne sigurnosti. Provedba mjera za suzbijanje lažnog samozapošljavanja obustavljena je do 2018. Stanje zaposlenosti osoba migrantskog podrijetla i dalje je velik izazov. Stopa zaposlenosti migranata rođenih izvan EU-a niža je 20 postotnih bodova od stope zaposlenosti osoba rođenih u Nizozemskoj, a to se samo djelomično može objasniti razlikama u dobi i razini obrazovanja.

(8)

Porast stope štednje kućanstava u proteklim godinama djelomično je rezultat veće štednje u drugom stupu mirovinskog sustava (obvezni dodatni privatni sustavi), čemu je doprinijelo regulatorno okružje. Odgovarajuća raspodjela, unutar naraštaja i među njima, troškova i rizika koji nisu obuhvaćeni donesenim propisima o indeksaciji i financijskim zaštitnim slojevima (okvir za financijsku procjenu) pomogla bi kućanstvima da raspodijele svoja financijska sredstva na način koji više pogoduje rastu. Vlada je najavila namjeru uvođenja značajne reforme drugog mirovinskog stupa radi poboljšanja pokrivenosti te uspostave transparentnijeg, fleksibilnijeg i aktuarski pravednijeg sustava.

(9)

Obrasci stambenog financiranja i štednje u tom sektoru oblikuju se na temelju desetljećima prisutnih nefleksibilnosti i poticaja koji imaju negativan učinak. Sklonost kućanstava da povećavaju bruto hipotekarni dug s obzirom na vrijednost stambenih nekretnina uglavnom je posljedica dugotrajnih fiskalnih poticaja, posebno poreznog odbitka na hipotekarne kamate u cijelosti. Unatoč jačanju gospodarskog oporavka dodatne mjere za rješavanje tog pitanja nisu poduzete od 2012.

(10)

Tijekom krize došlo je do znatnog pada ulaganja, koja su se otad tek djelomično oporavila. Čini se da su slaba ulaganja na razini cijelog gospodarstva jakog cikličkog karaktera, a bila su potaknuta slabljenjem aktivnosti na tržištu stambenih nekretnina te odabirom mjera fiskalne konsolidacije. Iako se čini da su prepreke ulaganjima neznatne, postupci za dobivanje građevinskih dozvola relativno su dugi. Čini se da su niska ulaganja u sektoru obnovljive energije povezana s prošlom dinamikom na tržištu, nesigurnošću tržišta i regulatornim čimbenicima. Javni i privatni rashodi za istraživanje i razvoj niski su s obzirom na razinu obrazovanja, akademska postignuća i razinu gospodarskog razvoja u usporedbi s najuspješnijim državama članicama. Državni rashodi za istraživanje i razvoj stagniraju od 2014., a privatna potrošnja u tom području i dalje je niska. Nije ostvaren napredak u pogledu povezane preporuke Vijeća za 2016.

(11)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Nizozemske i objavila je u Izvješću za Nizozemsku za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Nizozemskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Nizozemskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(12)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017. i smatra (5) da se očekuje da će Nizozemska ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(13)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1. i 2. u nastavku,

PREPORUČUJE da Nizozemska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Istodobno poštujući srednjoročni cilj, upotrijebiti fiskalnu i strukturnu politiku za potporu potencijalnom rastu i domaćoj potražnji uključujući ulaganje u istraživanje i razvoj. Poduzeti mjere za smanjenje preostalih poremećaja na tržištu stambenih nekretnina te sklonosti kućanstava zaduživanju, posebno smanjenjem poreznog odbitka na hipotekarne kamate.

2.

Ukloniti preostale prepreke zapošljavanju osoblja na ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Riješiti problem velikog rasta samozaposlenih osoba bez zaposlenika, među ostalim smanjenjem poreznih distorzija koje pogoduju samozapošljavanju, bez ugrožavanja poduzetništva, te promicanjem dostupnosti cjenovno pristupačne socijalne zaštite za samozaposlene osobe. Na temelju već pokrenutog opsežnog pripremnog postupka povećati transparentnost drugog stupa mirovinskog sustava te njegovu međugeneracijsku pravednost i otpornost na šokove. Stvoriti uvjete za promicanje višeg rasta realnih plaća uz poštovanje uloge socijalnih partnera.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/83


PREPORUKU VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Austrije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Austrije za 2017.

(2017/C 261/19)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Austrija nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Austrija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporuci 1. u nastavku.

(3)

Izvješće za Austriju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Austrije u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Austrije u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Austrija je 21. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 2. svibnja 2017. svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Austrija je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. očekuje da će se ukupni deficit poboljšati na 1,0 % BDP-a u 2017., a zatim u 2021. doseći 0,3 % BDP-a. Predviđa se da će se 2019. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,45 % BDP-a do 2016., a nakon toga od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti s 84,6 % u 2016. na 71,0 % u 2021. Makroekonomski je scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan, uz pretpostavku da će u 2017. i 2018. doći do velikog rasta ulaganja i izvoza.

(7)

U Programu stabilnosti upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica i mjera sigurnosti na proračun i pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi u 2016. za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,25 % BDP-a, a za mjere sigurnosti 0,04 % BDP-a. Dodatan učinak mjera sigurnosti 2017. u odnosu na 2016. trenutačno se procjenjuje na 0,01 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica te ozbiljnost terorističke prijetnje neuobičajeni događaji, njihov je utjecaj na javne financije Austrije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga je, kako bi se u obzir uzeli dodatni troškovi povezani s izbjeglicama i mjerama sigurnosti, zahtjev u pogledu prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. smanjen. U pogledu 2017. konačna će ocjena, uključujući prihvatljive iznose, biti izrađena u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila austrijska nadležna tijela.

(8)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Austriji da osigura da odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja bude ograničeno na odstupanje povezano s utjecajem iznimnog priljeva izbjeglica na proračun (5) te da u tu svrhu ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,3 % BDP-a u 2017., osim ako se srednjoročni proračunski cilj ostvari uz niži napor. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. strukturni saldo morat će ostati stabilan u 2017., uzimajući u obzir odobrena odstupanja. Na temelju proljetne prognoze Komisije postoji rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva u 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. Austrija bi u 2018. trebala osigurati da nominalna stopa rasta neto primarnih državnih rashoda (6) ne premaši 2,2 %, što odgovara poboljšanju strukturnog salda za 0,3 % BDP-a (7). Ne bude li promjene u politikama, za Austriju bi postojao rizik od određenog odstupanja od zahtjeva u 2018. Istodobno se predviđa da će Austrija u 2017. i 2018. biti usklađena s pravilom o dugu. Općenito, Vijeće smatra da Austrija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere za osiguravanje usklađenosti u 2017. i 2018.

(9)

Zbog brzog starenja stanovništva rashodi za mirovine i zdravstvenu skrb srednjoročno i dugoročno srednji su rizik za fiskalnu održivost. Austrijski javni rashodi za mirovine relativno su visoki u usporedbi s drugim državama članicama i očekuje se da će se do 2060. povećati za 0,5 postotnih bodova BDP-a. Za usporedbu, očekuje se da će se prosjek Unije u istom razdoblju smanjiti za 0,2 postotna boda BDP-a. Stvarna dob za umirovljenje i dalje je niska, unatoč nedavnim reformama, i jedan je od glavnih uzroka većih rashoda za mirovine. Izražena kao prosječna dob napuštanja tržišta rada iznosi 62 godine i 6 mjeseci za muškarce te 61 godinu za žene, što je ispod prosjeka Unije koji iznosi 63 godine i 7 mjeseci za muškarce te 62 godine i 7 mjeseci za žene (2014.). Nadalje, trenutačna zakonska dob za umirovljenje za žene, koja iznosi 60 godina, među najnižima je u Uniji, a njezino usklađivanje s dobi za muškarce počet će tek 2024. Povezivanjem zakonske dobi za umirovljenje s promjenama u očekivanoj životnoj dobi lakše bi se osigurala održivost mirovinskog sustava u kontekstu starenja stanovništva, a doprinijelo bi se i podizanju stvarne dobi za umirovljenje.

(10)

Očekuje se da će srednjoročno i dugoročno znatno porasti javni rashodi za zdravstvenu skrb, koji su već na visokoj razini, i to za 1,3 postotna boda BDP-a do 2060., dok je prosjek Unije 0,9 postotnih bodova. Velik bolnički sektor glavni je uzrok visokih rashoda za zdravstvenu skrb, dok jeftinija izvanbolnička skrb nije dovoljno iskorištena. Udio rashoda za bolnice u sveukupnim troškovima za zdravstvenu skrb među najvećima je u Uniji. Stoga je nedavne inicijative za bolje osiguravanje primarne skrbi potrebno temeljito provesti, među ostalim podržavanjem novih financijskih sporazuma između pružatelja zdravstvene skrbi i fondova socijalne sigurnosti. Nadalje, austrijski bolnički sektor nedovoljno primjenjuje djelotvornu javnu nabavu kao što su natječaji u cijeloj Uniji (0,23 % BDP-a, za razliku od prosjeka Unije od 0,62 %), agregiranje nabave i kriterije za dodjelu koji nisu povezani s cijenom.

(11)

Zahvaljujući zakonu o financijskom ujednačavanju iz 2017. pojednostavnjeni su financijski odnosi među različitim razinama vlasti u Austriji. Međutim, fiskalni okvir u Austriji i dalje je prekomjerno složen u pogledu nadležnosti i financijskih aranžmana te je i dalje prisutan problem neusklađenosti ograničenih ovlasti za prikupljanje prihoda i širih odgovornosti za potrošnju lokalnih i saveznih vlasti.

(12)

Iako se zahvaljujući poreznoj reformi iz 2016. porezni klin sa 49,5 % smanjio na 46,7 %, u usporedbi s prosjekom Unije od 40,6 % i dalje je relativno visok (podaci se odnose na jednog prosječnog primatelja dohotka bez djece). Zbog nedostatka indeksacije poreznih razreda prema inflaciji porezni klin opet će postupno rasti kao posljedica godišnjeg fiskalnog iscrpljivanja. S druge strane, izvori prihoda koji više pogoduju rastu, npr. periodični porezi na nekretnine, nedovoljno se iskorištavaju, uglavnom zbog zastarjelosti porezne osnovice. Prihodi od periodičnih poreza na nekretnine u Austriji vrlo su niski i iznose 0,2 % BDP-a, dok je prosjek u Uniji u 2014. iznosio 1,6 % BDP-a. Isto tako, implicitna porezna stopa na energiju u Austriji relativno je niska, što upućuje na neiskorišteni potencijal poreza u području okoliša, koji uključuju i pozitivne poticaje na promjene u ponašanju.

(13)

Iako su kretanja na tržištu rada u Austriji bolja nego u većini država članica, izazovi i dalje postoje. Konkretno, potencijal žena na tržištu rada nije dovoljno iskorišten, što je vidljivo u velikom rodnom jazu u plaćama, koji, među ostalim, nastaje zbog velikog udjela rada u nepunom radnom vremenu. Rodni jaz u plaćama 2015. iznosio je 21,7 %, dok je prosjek u Uniji iznosio 16,3 %. Do velikog i iznadprosječnog udjela žena koje rade u nepunom radnom vremenu uglavnom dolazi zbog njihovih odgovornosti povezanih sa skrbi za djecu i starije. Broj mjesta za ranu skrb o djeci za djecu mlađu od tri godine u 2015. iznosio je 25,5 %, što je i dalje znatno manje od cilja iz Barcelone od 33 %.

(14)

Austrija je već premašila svoje nacionalne ciljeve u okviru strategije Europa 2020. u pogledu obrazovanja. Međutim, obrazovni rezultati uvelike ovise o socijalno-ekonomskom položaju, što je potvrđeno rezultatima istraživanja OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) 2015. Nadalje, obrazovni rezultati učenika migrantskog podrijetla znatno su lošiji u odnosu na učenike koji nisu migrantskog podrijetla. Vjerojatnost da će učenici rođeni u inozemstvu prekinuti školovanje prije završetka više sekundarne razine obrazovanja bila je u 2016. 2,7 puta veća nego kod učenika rođenih u tuzemstvu. Izazovi povezani s integracijom odnose se i na djecu imigranata rođenu u Austriji. Isto tako, Austrija se suočava s problemom integracije velikog broja tražitelja azila i izbjeglica u svoj obrazovni sustav.

(15)

Kretanja u bankarskom sektoru upućuju na stabilna, ali spora poboljšanja. Kapitalizacija austrijskih banaka i dalje je ispod one usporedivih banaka Unije, a sposobnost banaka da ostvaruju dobit na domaćem tržištu pod pritiskom je. Kada je riječ o međunarodnom djelovanju, kvaliteta imovine i profitabilnost dodatno su se poboljšale na više tržišta u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, ali i dalje postoje osjetljiva područja. Zbog povećanja cijena nekretnina i rastom hipotekarnih kredita ističe se važnost makrobonitetnih mjera.

(16)

U 2016. u Austriji je ponovno došlo do rasta ulaganja, ali ulaganja malih i srednjih poduzeća te ulaganja u uslužnom sektoru i dalje su slaba. Austrija je prepoznala važnost koju osnivanje i rasta poduzeća imaju za nova ulaganja (tj. ona koja prelaze granice zamjenskih ulaganja) i s njima povezano otvaranje radnih mjesta. Austrija je stoga postavila ambiciozne ciljeve olakšavanja digitalne transformacije i rješavanja tradicionalno niske stope osnivanja poduzeća (7,4 % u usporedbi s prosjekom Unije od 10,8 %) i rasta poduzeća (7,3 % udjela poduzeća brzog rasta u usporedbi s prosjekom Unije od 9,2 %). Već su najavljene određene posebne mjere kojima se smanjenje prepreka ulaganjima kombinira s poboljšanjem okvirnih uvjeta za financiranje vlasničkim kapitalom, promicanje poduzetništva i porezne poticaje.

(17)

U sektoru poslovnih usluga i reguliranim profesijama i dalje postoje velike regulatorne prepreke, a razina ograničenja viša je od prosjeka Unije, posebno za arhitekte i inženjere. Osim toga, za te je profesije te za odvjetnike, računovođe/porezne savjetnike, patentne zastupnike, posrednike za nekretnine i turističke vodiče stopa fluktuacije poduzetnika znatno niža od prosjeka Unije, što upućuje na to da su dinamika i tržišno natjecanje u području profesionalnih usluga u Austriji relativno slabi. Te prepreke, među ostalim, uključuju sljedeće: 1. ograničenja u pogledu vlasničke strukture i oblika društva za arhitekte, inženjere i patentne zastupnike, 2. multidisciplinarna ograničenja za arhitekte i inženjere; te 3. izrazito širok opseg rezerviranih djelatnosti za arhitekte, inženjere i turističke vodiče. Smanjenjem tih prepreka tržišno natjecanje bilo bi intenzivnije, što bi dovelo do ulaska većeg broja poduzeća na tržište i nižih cijena za potrošače. Komisija je u svojoj komunikaciji iz siječnja 2017. u sklopu paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga objavila preporuke za rješavanje tog pitanja.

(18)

Austrija je uložila znatne napore u prihvat tražitelja azila te integraciju izbjeglica i drugih imigranata. Međutim, integracija osoba migrantskog podrijetla na tržište rada, osobito žena rođenih u trećim zemljama i izbjeglica koji traže zaposlenje, i dalje je izazov.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Austrije i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Austriji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Austriji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (8) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Austrija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što podrazumijeva da bi 2018. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj, uzimajući u obzir odstupanje povezano s neuobičajenim događajima. Osigurati održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. Racionalizirati i raspodijeliti nadležnosti na različite razine vlasti te uskladiti njihove odgovornosti za financiranje i potrošnju.

2.

Poboljšati rezultate žena na tržištu rada, među ostalim osiguravanjem usluga cjelodnevne skrbi. Poboljšati obrazovne rezultate mladih u nepovoljnom položaju, posebno onih migrantskog podrijetla. Poticati ulaganja u uslužnom sektoru smanjenjem administrativnih i regulatornih prepreka, pojednostavnjenjem ulaska na tržište i olakšavanjem rasta poduzeća.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Austriji je dopušteno odstupanje od njezina srednjoročnog proračunskog cilja do 2017. i 2018. dodatnim utjecajem na proračun koji se odnosi na izniman priljev izbjeglica i sigurnosne mjere u 2015. i 2016. jer se privremena odstupanja u svakom slučaju prenose na razdoblje od ukupno tri godine.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(7)  Za Austriju se u 2018. za potrebnu prilagodbu uzima u obzir odstupanje povezano s neuobičajenim događajima odobreno za 2016. jer se privremena odstupanja prenose na razdoblje od tri godine.

(8)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/88


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Poljske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Poljske za 2017.

(2017/C 261/20)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Poljska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Poljsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Poljske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Poljske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Poljska je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Na Poljsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira postupno poboljšanje ukupnog salda s deficita od 2,4 % BDP-a 2016. na 1,2 % BDP-a 2020. Tijekom trajanja programa, odnosno do 2020., ne očekuje se ostvarenje srednjoročnog proračunskog cilja, tj. strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati s 54,4 % BDP-a u 2016. na 55,3 % BDP-a u 2017 te smanjiti na 52,1 % do 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je.

(6)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Poljskoj da 2017. ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. postoji rizik određenog odstupanja od te preporučene prilagodbe u 2017.

(7)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju očekuje se da Poljska 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta bi prilagodba trebala dovesti do nominalne stope rasta neto primarnih državnih rashoda (4) koja 2018. ne premašuje 3,7 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Općenito, Vijeće smatra da Poljska treba biti spremna poduzeti dodatne mjere 2017. te da će 2018. biti potrebno još takvih mjera kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u Komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ove preporuke za pojedine zemlje, ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike koji doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i održivosti javnih financija Poljske. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Poljskoj.

(8)

U Izvješću za Poljsku za 2017. utvrđen je određen napredak u poboljšanju ubiranja poreza jer je Poljska provela određene reforme usmjerene na jačanje poreznog sustava. Potrebno je pomno pratiti njihov cjelovit učinak na ubiranje poreza te troškove porezne discipline. Za razliku od toga, Poljska nije ostvarila napredak u ograničavanju raširene upotrebe smanjenih stopa PDV-a koje imaju negativan učinak na prihode od PDV-a i nisu djelotvoran instrument socijalne politike.

(9)

Poljska se suočava s pritiscima na rashode u raznim područjima, posebice u onima povezanima sa starenjem stanovništva. Zbog toga je nužno uspostaviti mehanizme procjene učinkovitosti i djelotvornosti javne potrošnje radi osiguranja preraspodjele resursa. Imajući to na umu, vlada je najavila planove poboljšavanja proračunskog postupka, posebice u vezi sa srednjoročnim proračunskim okvirom i uključivanjem analiza rashoda u proračunski postupak. Poljska je jedina država članica koja nema punopravno neovisno fiskalno vijeće, a prema dosadašnjim saznanjima ni planove za njegovo osnivanje, iako u njoj postoje neovisne fiskalne institucije koje pokrivaju neke od funkcija takvog tijela.

(10)

Očekuje se da će smanjenje broja radno sposobnog stanovništva u Poljskoj u narednim desetljećima ograničiti potencijal rasta. Posljednjih je godina tržište rada u Poljskoj zabilježilo snažne rezultate. Stope zaposlenosti i dalje rastu, ali bi se zbog nekoliko nedavnih mjera politike moglo smanjiti sudjelovanje na tržištu rada, posebice žena, niskokvalificiranih radnika i starijih osoba. Očekuje se da će smanjenje zakonske dobi za umirovljenje krajem 2017. potaknuti određene starije radnike da napuste tržište rada. Sustav socijalne zaštite u Poljskoj nudi tek ograničene poticaje za stupanje u radni odnos. Očekuje se da će novi dječji doplatak smanjiti siromaštvo i nejednakost, ali bi isto tako mogao negativno utjecati na sudjelovanje roditelja na tržištu rada, posebice žena. Zbog velikog iznosa dječjeg doplatka i ograničene primjene imovinskog cenzusa neutraliziraju se poticaji za rad ugrađeni u druge socijalne naknade. Od rujna 2016. petogodišnjaci više nisu obvezni pohađati predškolsko obrazovanje, a udio djece mlađe od tri godine u formalnoj skrbi o djeci i dalje je među najnižima u Uniji. Unatoč poduzetim mjerama, segmentacija tržišta rada i dalje je velika, što negativno utječe na produktivnost i akumulaciju ljudskog kapitala. I dalje su prisutne prepreke brojnijem zapošljavanju na neodređeno vrijeme. Odbor za kodifikaciju trenutačno priprema nove nacrte zakona o radu u području pojedinačnih i kolektivnih ugovora. To je prilika za uklanjanje prethodno navedenih prepreka.

(11)

Proteklih se godina povećala prosječna stvarna dob za umirovljenje, ali je i dalje preniska. Viša stvarna dob za umirovljenje ključna je za gospodarski rast, adekvatnost budućih mirovina i fiskalnu održivost mirovinskog sustava. Međutim, nedavna odluka o smanjenju zakonske dobi za umirovljenje na 60 godina za žene i 65 godina za muškarce u suprotnosti je s time te može negativno utjecati na stvarnu dob za umirovljenje. Skup poseban sustav socijalnog osiguranja za poljoprivrednike (KRUS) još je jedan razlog slabe mobilnosti radnika i prikrivene nezaposlenosti u poljoprivredi.

(12)

U posljednja se dva desetljeća obrazovni sustav znatno poboljšao; osnovna znanja petnaestogodišnjaka daleko su iznad prosjeka Unije, a stope prijevremenog prekida školovanja među najnižima su u Uniji. Međutim, način na koji učenici stječu vještine primjerene za tržište rada koje se brzo mijenja može se još poboljšati. Nadolazeće promjene osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja nose sa sobom velike organizacijske izazove i skraćuju razdoblje općeg obrazovanja, što može negativno utjecati na jednakost u obrazovanju. Također su najavljene dodatne promjene u cilju prilagodbe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja potrebama na tržištu rada, no treba vidjeti mogu li se njima riješiti postojeći nedostaci. Vlada je započela savjetovanja o reformi visokog obrazovanja radi poboljšanja rezultata u tom sektoru i njegove relevantnosti za tržište rada. Poljska bilježi nedovoljno sudjelovanje u obrazovanju odraslih, a prosječna je razina osnovnih vještina starijih odraslih osoba niska, čime se otežava njihova zapošljivost.

(13)

Zbog slabosti u pogledu prostornog planiranja povećava se administrativno opterećenje povezano s izdavanjem građevinskih dozvola. Planovima prostornog uređenja, koji su često loše kvalitete, obuhvaćeno je tek ograničeno državno područje Poljske. U područjima koja nisu obuhvaćena tim planovima građevinske se dozvole izdaju na temelju jednokratnih odluka o prostornom uređenju, što stvara rizik i nesigurnost za ulagače. Cilj je Nacrta zakona o gradnji konsolidacija procesâ prostornog planiranja i smanjenje administrativnog opterećenja za ulagače. Reforma je prilika za poboljšanje, ovisno o konačnoj verziji zakona i njegovoj provedbi.

(14)

Poslovno je okružje uglavnom povoljno. Međutim, u 2016. došlo je do znatnog smanjenja ulaganja zbog manjeg iskorištavanja sredstava iz strukturnih fondova EU-a, što je rezultat, među ostalim, prelaska na nova programska razdoblja i povećane nesigurnosti među privatnim ulagačima. Nadalje, povećani broj regulatornih promjena i ograničena javna savjetovanja o nekim ključnim zakonima utjecali su na povjerenje poduzeća. Pravna sigurnost i povjerenje u kvalitetu te predvidljivost regulatornih, poreznih i drugih politika i institucija važni su čimbenici kojima bi se mogle povećati stope ulaganja. U tom su kontekstu ključni i vladavina prava te neovisno sudstvo. Rješavanjem ozbiljnih problema povezanih s vladavinom prava doprinijet će se poboljšanju pravne sigurnosti. Budući da vlada namjerava povećati svoju ulogu u gospodarstvu, bit će važno osigurati ekonomsku održivost odluka o ulaganjima. U nekoliko područja i dalje postoji znatno regulatorno opterećenje.

(15)

Zahvaljujući sredstvima Unije cestovna mreža brzo se razvila, no stopa smrtno stradalih na cestama i dalje je među najvišima u Uniji, što dovodi do velikih troškova za društvo. Unatoč dostupnosti značajnih sredstava Unije, željeznički sektor i dalje se suočava s golemim zastojima u provedbi projekata. Budući da ne postoji višegodišnji program održavanja željezničke infrastrukture, osiguravanje dugog vijeka trajanja željezničke infrastrukture i dalje je izazov.

(16)

Oko 60 % postojećeg kapaciteta fosilnih goriva u Poljskoj starije je od 30 godina. Zato su u nadolazećim godinama potrebna velika ulaganja. Razina elektroenergetske povezanosti u 2016. bila je među najnižima u EU-u. To u kombinaciji s velikim brojem kapaciteta koji će se povući iz upotrebe i povećanom potražnjom za električnom energijom doprinosi slabijim izgledima da se osigura primjerenost proizvodnje električne energije. Ugroženo je ostvarivanje obvezujućeg nacionalnog cilja za obnovljivu energiju do 2020. Nakon otvaranja terminala za ukapljeni prirodni plin Poljska je znatno poboljšala sigurnost svoje opskrbe plinom. Također je razvila svoju nacionalnu mrežu prijenosa i distribucije plina. Međutim, rad na plinskim spojnim vodovima od regionalne važnosti ne napreduje prema planu.

(17)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Poljske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Poljskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Poljskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(18)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (5) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Poljska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Poljske. Poduzeti mjere poboljšanja učinkovitosti javnih rashoda te ograničiti upotrebu smanjenih stopa PDV-a.

2.

Poduzeti mjere kako bi se povećalo sudjelovanje na tržištu rada, posebice žena, niskokvalificiranih radnika i starijih osoba, među ostalim poticanjem stjecanja primjerenih vještina i uklanjanjem prepreka za veću razinu zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Osigurati održivost i adekvatnost mirovinskog sustava poduzimanjem mjera povećanja stvarne dobi za umirovljenje i uvođenjem reforme aranžmana povlaštenih mirovina.

3.

Poduzeti mjere uklanjanja prepreka ulaganjima, osobito u sektoru prometa.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(5)  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/92


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Portugala za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Portugala za 2017.

(2017/C 261/21)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Portugal država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Portugal bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 4. u nastavku.

(3)

Izvješće za Portugal za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Portugala u odnosu na provedbu preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Portugala u ostvarenju nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Portugalu postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Konkretno, visoke razine neto vanjskih obveza, javnog i privatnog duga te visok udio loših kredita slabe su točke u kontekstu nezaposlenosti koja je visoka, ali u padu, te sporog rasta produktivnosti. Kao posljedica trajno prisutnih uskih grla i nefleksibilnosti na tržištima proizvoda i rada te vanjskih neravnoteža potencijalni rast zaostaje u odnosu na razinu zabilježenu prije krize. Saldo tekućeg računa pokazuje određena poboljšanja, iako su potrebni dodatni napori za znatniju prilagodbu neto vanjskih obveza. Nakon znatne prilagodbe posljednjih godina, jedinični troškovi rada počeli su rasti zbog sporog rasta produktivnosti i rasta plaća. Dok privatni dug pada, javni se dug stabilizirao u kontekstu još prisutnih potreba za razduživanjem. Razina loših kredita i dalje je visoka te oni zajedno s niskom profitabilnosti i relativno slabim zaštitnim slojevima kapitala predstavljaju rizike za bilance banaka. Uvjeti na tržištu rada poboljšani su, no nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost, kao i udio privremenih zaposlenika, još uvijek su visoki.

(4)

Portugal je 28. travnja 2017. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno. U Nacionalni program reformi Portugala za 2017. uključene su kratkoročne i srednjoročne obveze. Posebno uključuje mjere za poboljšanje upravljanja javnim financijama i poslovnog okružja te suzbijanje korporativnog duga. Ambicioznim reformama obvezuje se na modernizaciju javne uprave, povećanje socijalne zaštite, unapređivanje razine vještina radne snage te poboljšanje upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu. Nacionalni program reformi obuhvaća i izazove iz Izvješća za Portugal za 2017. i preporuke za europodručje, uključujući potrebu za ponovnim pokretanjem ulaganja i osiguravanjem održivosti javnih financija. Ako se u potpunosti provedu u utvrđenom vremenskom okviru, tim bi se mjerama pomoglo Portugalu u rješavanju makroekonomskih neravnoteža i provedbi preporuka za tu zemlju. Na temelju ocjene obveza koje je Portugal preuzeo u pogledu svojih politika Komisija potvrđuje svoju prethodnu ocjenu da u ovoj fazi u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža nisu opravdani nikakvi daljnji koraci. Provedba plana reformi politika pomno će se nadzirati posebnim praćenjem.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014. – 2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Nakon stavljanja izvan snage postupka u slučaju prekomjernog deficita na Portugal se sada primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo o dugu. Portugal u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira ostvariti ukupni deficit od 1,5 % BDP-a u 2017. i 1,0 % BDP-a u 2018. te dodatno poboljšanje do suficita od 0,4 % BDP-a u 2020. Ti planovi ne uključuju mogući utjecaj mjera potpora bankama na povećanje deficita. Planirano je da se srednjoročni proračunski cilj – strukturni suficit od 0,25 % BDP-a – ostvari do 2021. U Programu stabilnosti za 2017. predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u dosegnuti 127,9 % u 2017. i 124,2 % u 2018. te će zatim iznositi 117,6 % u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je za 2017., a za sljedeće godine povoljan. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za ostvarenje planiranog ciljnog deficita od 2017. nadalje.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Portugalu da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. postoji rizik znatnog odstupanja od te preporučene prilagodbe u 2017.

(8)

S obzirom na njegovu fiskalnu situaciju i osobito razinu njegova duga, očekuje se da Portugal 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je strukturni suficit od 0,25 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta bi prilagodba trebala dovesti do nominalne stope rasta neto primarnih državnih rashoda (5) koja 2018. ne premašuje 0,1 %. Odgovarala bi strukturnoj prilagodbi od najmanje 0,6 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Na prvi se pogled predviđa da Portugal 2017. i 2018. neće ispuniti zahtjeve prijelaznog pravila o dugu. Općenito, Vijeće smatra da će od 2017. nadalje biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Portugala. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Portugalu.

(9)

Solidna konsolidacija proračuna temelji se na pravovremenoj i strogoj provedbi novog okvirnog zakona o proračunu, preispitivanju i racionalizaciji javne potrošnje i dodatnom poboljšanju ubiranja prihoda. Portugal je započeo analizu rashoda koja se uglavnom temelji na mjerama učinkovitosti koje uključuju ministarstva zdravstva i obrazovanja, poduzeća u državnom vlasništvu i (centraliziranu) javnu nabavu te upravljanje nekretninama. Međutim, ta revizija rashoda i dalje ne obuhvaća široko područje jer obuhvaća samo središnju državu i usredotočuje se na uštede učinkovitosti koje proizlaze iz pojednostavnjenja usluga. U zdravstvenom sektoru vlada je donijela mjere za promicanje sprečavanja bolesti te promicanje politika javnog zdravstva. Osim toga, poduzeto je više koraka za poboljšanje učinkovitosti i održivosti zdravstvenog sektora, primjerice s pomoću centralizirane javne nabave i veće uporabe generičkih lijekova. Nastavlja se bolnička reforma, ali je planiranje i provedba proračuna u bolnicama i dalje važno pitanje. Zakašnjela plaćanja (dugovi) i dalje rastu, što upućuje na slabosti u mehanizmima računovodstvene kontrole i praksama upravljanja. Točna i uravnotežena izrada proračuna, poboljšane kontrole i učinkovita provedba zakona o kontroli obveza mogli bi pomoći smanjenju dugova te poboljšati učinkovitost i kvalitetu u tom sektoru. Visoki i rastući troškovi povezani sa starenjem još uvijek predstavljaju rizik za fiskalnu održivost. Srednjoročno se očekuje da viši fiskalni rizici budu u velikoj mjeri povezani s troškovima financiranja mirovina. Ocjenjuje se da su dugotrajni fiskalni rizici u zemlji niski, uglavnom zahvaljujući mirovinskim reformama i pod pretpostavkom scenarija nepromijenjenih politika te činjenice da postoji daljnje smanjenje ovisnosti mirovinskog sustava o proračunskim prijenosima. Restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu kako bi ih se učinilo fiskalno održivijima još nije u potpunosti riješeno. Poduzeća u državnom vlasništvu koja nadzire odjel za praćenje Ministarstva financija bilježila su u drugom kvartalu 2016. ukupnu zaduženost u iznosu od 32 milijarde EUR. Okvirom s utvrđenim ciljevima kojima bi se zajamčila financijska održivost poduzeća u državnom vlasništvu moglo bi se doprinijeti smanjenju njihove ovisnosti o prijenosima iz državnog proračuna i smanjiti visoku razinu duga.

(10)

Portugalsko tržište rada u 2016. i dalje se oporavljalo, uz stalno poboljšanje pokazatelja tržišta rada te prvenstveno smanjenje stope nezaposlenosti. Za znatan udio otvorenih novih radnih mjesta sklapaju se ugovori na neodređeno radno vrijeme. Razina privremenih ugovora, međutim, i dalje je stabilna na visokim razinama. Velika segmentacija tržišta rada negativno utječe na profesionalne prilike i prihode, posebno među mladima. U siječnju 2017. Portugal je preoblikovao svoj program potpore za zapošljavanje radi promicanja zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Međutim njegov očekivani učinak na smanjenje segmentacije čini se ograničenim jer se očekuje da će relativno malo ljudi biti obuhvaćeno tim programom. Iako su nedavnim reformama tržišta rada poboljšani poticaji za otvaranje radnih mjesta, neki aspekti pravnog okvira još uvijek mogu odvratiti poduzeća od zapošljavanja radnika na neodređeno vrijeme. Konkretno, poslodavci su suočeni s nesigurnostima u pogledu troškova davanja otkaza za pojedinačne otkaze stalno zaposlenim radnicima za koje se utvrdi da su bili nepošteni. Razlog je dijelom mogućnost da se radnik ponovno vrati na radno mjesto ako se utvrdi da je otkaz bio nepošten te neučinkovitost pravnih postupaka.

(11)

S padom nezaposlenosti od 2014. smanjuje se i apsolutni broj dugotrajno nezaposlenih osoba. Međutim, više od polovice nezaposlenih osoba bez posla je godinu dana ili više i taj se udio s oporavkom ne smanjuje. Visoke razine dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih povećavaju rizik da će se osobe bez posla isključiti s tržišta rada, postupno izgubiti svoje vještine i zapošljivost te će stoga također negativno opteretiti potencijalni rast. Nezaposlenost mladih, iako još uvijek znatna, smanjuje se zahvaljujući nizu mjera koje su poduzete proteklih godina, uključujući mjerama u okviru Jamstva za mlade (6). Time se može djelomično objasniti zašto je udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju niži od prosjeka Unije. Portugal poduzima i mjere za pojednostavnjivanje aktivnih politika tržišta rada i rješavanje problema nezaposlenosti mladih. One obuhvaćaju uvođenje poticaja za zapošljavanje (olakšicama u području socijalne sigurnosti) u travnju 2017., usmjerenih na zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba na neodređeno vrijeme. Međutim, kako bi se osigurala učinkovita aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba ključno je da javne službe za zapošljavanje učinkovito surađuju sa socijalnim službama kako bi se bolje utvrdile i riješile potrebe te skupine. Važan korak u tom smjeru bilo bi otvaranje najavljenih servisa za zapošljavanje po načelu „sve na jednome mjestu”.

(12)

Prateći najavljeni raspored, vlada je u 2017. treću godinu za redom povećala minimalnu plaću. Očekuje se da će najnovije povećanje, u iznosu većem od očekivanog povećanja inflacije i prosječne produktivnosti, minimalnu plaću učiniti sve više obvezujućom, jer je udio obuhvaćenih zaposlenika u 2016. već iznosio petinu ukupno zaposlenih. Povećanja minimalne plaće doprinose smanjenju visokog siromaštva unatoč zaposlenju i mogu pozitivno utjecati na agregatnu potražnju. Međutim, mogu dovesti do rizika za zapošljavanje, osobito za niskokvalificirane osobe. Ti se rizici u sadašnjem kontekstu oporavka nisu materijalizirali, no i dalje su izazov. Vlada prati učinak kretanja minimalne plaće putem kvartalnih izvješća koja se objavljuju i o kojima se raspravlja sa socijalnim partnerima.

(13)

Portugal je zabilježio znatna poboljšanja svojih obrazovnih rezultata, što je vidljivo u najnovijim rezultatima istraživanja OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA). Portugal, međutim, ostaje među zemljama OECD-a s najvišim stopama ponavljanja razreda, što dokazano povećava rizik ranog napuštanja škole i znatno utječe na troškove obrazovanja. Ukupna razina vještina radne snage i dalje je među najnižima u Europi i koči inovacijski potencijal i konkurentnost zemlje. Nadalje, digitalne vještine i dalje su prepreka za unapređivanje vještina radne snage. Približno 22 % radne snage u Portugalu ne posjeduje digitalne vještine (većinom zato što ne upotrebljavaju internet redovito), što je približno dvaput više od prosjeka Unije. Vlada je poduzela mjere za promicanje obrazovanja odraslih i poticanje digitalnih vještina, prvenstveno uspostavljanjem programa „Qualifica” i pokretanjem nacionalne inicijative za digitalne vještine (Inicijativa INCoDe2030). Kako bi se osigurala njihova učinkovitost, bit će ključno da se njima pružaju kvalitetne mogućnosti za unapređivanje vještina i prekvalifikaciju radnika, u skladu s potrebama tržišta rada. Vlada je poduzela i niz mjera za potporu suradnje između visokoškolskih ustanova i poslovnog sektora, posebno u pogledu istraživačkih rezultata i aktivnosti. Međutim, strukture sveučilišta trebale bi se prilagoditi kako bi pogodovale ovoj suradnji.

(14)

Iako se situacija popravlja, visoka razina korporativnih loših kredita, uz nisku profitabilnost, izloženost rizicima državnog duga i slabe zaštitne slojeve kapitala, i dalje je izazov za bankovni sektor. Pogoršanje kvalitete imovine, posebice u korporativnom sektoru, negativno utječe na profitabilnost bankovnog sektora. To je jedan od faktora, zajedno sa slabim zaštitnim slojevima kapitala, koji ograničavaju produktivnu dodjelu kredita i ulaganja. Iako razina loših kredita opada, omjer loših kredita i dalje je visok (19,5 % u odnosu na 19,6 % na kraju 2015.) i još je u porastu za neke sektore gospodarstva, posebno za poduzeća aktivna u građevinskom gospodarskom sektoru i gospodarskom sektoru nekretnina. Poduzeti su određeni koraci za rješavanje visoke razine loših kredita. Ipak, još uvijek je potrebna sveobuhvatna strategija za osiguranje znatnog smanjenja razine lošeg duga, uključujući olakšavanje razvoja sekundarnih tržišta kako bi se bankama omogućilo da prodaju dijelove svojih portfelja u poteškoćama.

(15)

Kreditni uvjeti postupno se poboljšavaju na strani ponude i potražnje, ali pristup financiranju za MSP-ove i dalje treba poboljšati. Postotak portugalskih MSP-ova koji nisu uspjeli dobiti puni iznos zatraženih zajmova narastao je sa 34 % na 42 % u odnosu na prosjek Unije koji se smanjuje i koji je iznosio 30 % u 2016. Inovativna i konkurentna poduzeća sa snažnim potencijalom rasta imala bi koristi od lakšeg pristupa kapitalu. Time bi se smanjila njihova ovisnost o financiranju zaduživanjem i olakšao njihov pristup financiranju, a poduzećima omogućilo da se prošire i iziđu na međunarodno tržište. Razlika u trošku kapitala između investicija financiranih zaduživanjem i onih financiranih vlasničkim kapitalom u 2016. bila je peta najviša u Uniji i znatno iznad prosjeka Unije. Iako su promjene u poreznom režimu smanjile poticaje za financiranje zaduživanjem, prerano je da bi se mogao uočiti ikakav učinak na relativno visoku sklonost zaduživanju u području oporezivanja trgovačkih društava. U srpnju 2016. portugalska tijela pokrenula su program Capitalizar, osmišljen uglavnom za poticanje privatnih ulaganja. Programom se uspostavljaju nove kreditne linije za MSP-ove, osnivaju specijalizirani fondovi koji će sudjelovati u privatnim ulaganjima i uvode promjene poreznog režima za potporu ulaganjima. Istodobno, vlada je uspostavila još jedan program (Programa Semente) za osiguravanje financiranja za novosnovana poduzeća i mala poduzeća u njihovim početnim fazama (početni kapital). Program će im pomoći pojačati financiranje vlasničkim kapitalom davanjem poreznih olakšica pojedinačnim ulagačima koji kupe nove dionice u tim poduzećima u razdoblju od najviše tri godine. Očekuje se da će oba programa poboljšati financiranje poduzeća u Portugalu, pod uvjetom da se brzo i u potpunosti provedu.

(16)

Komisija je u siječnju 2017. u okviru paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga dala smjernice svim državama članicama o potrebi nacionalne reforme za reguliranje profesionalnih usluga s visokim potencijalom rasta i otvaranja radnih mjesta. Preporuke za reformu usmjerene su na širok raspon zahtjeva proizašlih iz komparativne analize temeljene na duhu i obavljenom radu u okviru postupka uzajamnog ocjenjivanja s državama članicama tijekom posljednje tri godine. Portugal je aktivno sudjelovao tom ocjenjivanju. Portugal u svojem nacionalnom akcijskom planu objašnjava da u idućim godinama ne očekuje veće izmjene zbog toga što se glavne reforme i revizija reguliranih profesija provode od 2011. Smjernice koje je dala Komisija nadopuna su ocjenjivanja u okviru europskog semestra 2017. posebno uzimajući u obzir zahtjeve koji su primjenjivi na te profesije. Postoje znatne regulatorne i administrativne prepreke u pristupu pružanju usluga u nekoliko sektora. Određene reforme usmjerene na građevinarstvo i najrestriktivnije poslovne usluge, uključujući regulirane profesije, dogovorene su tijekom programa financijske pomoći, no prekinute su ili su poništene. Podzakonski akti kojima se reguliraju određene profesije manje su ambiciozni od okvirnog zakona u smislu otvaranja tih profesija tržišnom natjecanju. Također izazivaju zabrinutost u pogledu izravnog ili neizravnog učinka ograničavanja tržišnog natjecanja na tržištu profesionalnih usluga.

(17)

Niske razine učinkovitosti i transparentnosti i dalje su prisutne u javnoj upravi Portugala. Tržišno natjecanje u postupku javne nabave i dalje je ograničeno. Unatoč napretku, još uvijek postoje nedostaci u pogledu transparentnosti i pouzdanosti podataka i postupaka u pogledu javne nabave. Transparentnost u pogledu koncesijskih ugovora i javno-privatnih partnerstava i dalje koče javni naručitelji kojima nedostaje stručnost za upravljanje složenim ugovorima. Upotreba postupka izravne dodjele u javnoj nabavi i dalje je visoka. Nedavno je pokrenuta revizija Zakonika o javnoj nabavi, a Komisija će pozorno pratiti njezinu provedbu. Administrativno opterećenje i nedostatak homogenih provedbenih praksi u zemlji odgađaju reformu postupaka. Unatoč određenom napretku prisutna su kašnjenja u pojednostavnjenju lokalnih i središnjih administrativnih postupaka te slaba koordinacija među različitim razinama javne uprave. Portugalske vlasti odobrile su novi program za pojednostavnjenje pod nazivom SIMPLEX+. On sadržava prilično ambiciozan paket mjera za građane i poduzeća. Te su mjere obećavajuće te je potrebno osigurati ranu provedbu paketa SIMPLEX+ kako bi program mogao početi imati djelotvoran učinak. Većina mjera uključenih u paket koje se odnose na poduzeća sada se počinju provoditi. Uspješnost pravosudnog sustava Portugala još uvijek je ispod prosjeka Unije. U Portugalu su pokazatelji učinkovitosti u predmetima građanskih, trgovačkih i poreznih sporova i dalje slabi. To negativno utječe na dinamiku poduzeća i privlačenje izravnih ulaganja iz inozemstva. Učinkovitost poreznih i upravnih sudova i dalje je izazov u smislu stope rješavanja predmeta, a postupci i dalje traju predugo. Još je uvijek potrebno do 40 mjeseci za zaključivanje sudskih stečajnih postupaka, što dovodi do sumnji oko učinkovitosti okvira SIREVE.

(18)

Portugal napreduje u povećanju transparentnosti i suzbijanju korupcije u javnoj upravi, no nema sveobuhvatnu strategiju. Čini se da je antikorupcija postala pravi prioritet državnog tužiteljstva te su uspostavljeni učinkovitiji postupci za upravljanje predmetima i resursima. Ipak, još nije jasno hoće li to utjecati na poboljšanja konačnih stopa kažnjavanja korupcije na visokoj razini i primjenu kazni koje sadržavaju bolje preventivne mjere. U pogledu preventivnog djelovanja, planovi za sprečavanje korupcije koji su sastavljeni za svaku javnu instituciju do sada su bili uglavnom samo formalne prirode. Nisu u potpunosti prilagođeni svakoj organizaciji niti su dopunjeni odgovarajućim praćenjem.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Portugala i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Portugalu u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Portugalu, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(21)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku,

PREPORUČUJE da Portugal 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Osigurati trajno smanjenje prekomjernog deficita. U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Portugala. Iskoristiti neočekivane prihode kako bi ubrzao smanjivanje udjela duga opće države u BDP-u. Pojačati nastojanja za proširenje opsega analize rashoda kako bi se njome obuhvatio značajan dio potrošnje opće države i to u različitim područjima politika. Pojačati kontrolu rashoda, troškovnu učinkovitost i odgovarajuću izradu proračuna, posebno u zdravstvenom sektoru, s naglaskom na smanjenje dugova u bolnicama, te osigurati održivost mirovinskog sustava. Povećati financijsku održivost poduzeća u državnom vlasništvu pravovremenim određivanjem ciljeva učinkovitosti za pojedine sektore u sklopu proračuna za 2018., ne bi li se poboljšao ukupni neto prihod poduzeća u državnom vlasništvu i smanjilo opterećenje državnog proračuna.

2.

Promicati zapošljavanje na neodređeno vrijeme, uključujući preispitivanjem pravnog okvira. Osigurati učinkovito uključivanje dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Zajedno sa socijalnim partnerima osigurati da kretanja minimalne plaće nemaju negativan utjecaj na zapošljavanje niskokvalificiranih radnika.

3.

Pojačati napore za čišćenje bilanci kreditnih institucija primjenom sveobuhvatne strategije uklanjanja loših kredita, uključujući pojačavanjem sekundarnog tržišta za lošu imovinu. Poboljšati pristup kapitalu, posebno za novoosnovana poduzeća te mala i srednja poduzeća.

4.

Provesti plan za daljnje smanjenje administrativnog opterećenja i ukloniti regulatorne prepreke u građevinarstvu i poslovnim uslugama do kraja 2017. Povećati učinkovitost rješavanja stečajnih i poreznih postupaka.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(6)  Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade (SL C 120, 26.4.2013., str. 1.).

(7)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/98


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Rumunjske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Rumunjske za 2017.

(2017/C 261/22)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Rumunjska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Rumunjsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Rumunjske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Rumunjske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Rumunjska je 5. svibnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Rumunjska je između 2009. i 2015. ostvarila koristi od tri programa pomoći platnoj bilanci kojima zajednički upravljaju Komisija i Međunarodni monetarni fond uz potporu Svjetske banke. Izvršene su samo isplate u okviru prvog programa tijekom 2009.–2011., a u razdobljima 2011.–13. i 2013.–15. riječ je o preventivnoj financijskoj pomoći. Nadzor nakon provedbe programa u ime Komisije radi praćenja kapaciteta Rumunjske za otplatu kredita odobrenih u okviru prvog programa započeo je u listopadu 2015. i nastavit će se do isplate najmanje 70 % iznosa kredita, koji dospijeva u proljeće 2018.

(6)

Rumunjska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira ukupni deficit od 2,9 % BDP-a u 2017. i 2018. te nakon toga postupno smanjenje na 2,0 % BDP-a do 2020. Ostvarenje srednjoročnog proračunskog cilja, tj. strukturnog deficita od 1 % BDP-a, ne očekuje se do kraja programa 2020. Predviđa se da će ponovno izračunani (4) strukturni saldo do 2020. dosegnuti -2,6 %. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati s 37,6 % BDP-a u 2016. na 38,3 % BDP-a u 2018., a zatim će se smanjiti na 37,6 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je. Glavni negativni rizik u pogledu makroekonomskih izgleda proizlazi iz slabijeg učinka fiskalnih i strukturnih mjera na kratkoročne i srednjoročne izglede za rast. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita. Osim toga, nacrt jedinstvenog zakona o plaćama znatan je negativni rizik u pogledu fiskalne prognoze.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Rumunjskoj da ograniči odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a u 2017., osim ako se srednjoročni proračunski cilj ostvari uz niži napor. Prema stvarnim podacima za 2016. Rumunjska znatno odstupa od srednjoročnog proračunskog cilja. U skladu s člankom 121. stavkom 4 UFEU-a i člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97, Komisija je 22. svibnja 2017. upozorila Rumunjsku da je u 2016. uočeno znatno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja. Vijeće je 16. lipnja 2017. donijelo naknadnu preporuku (5) kojom se potvrđuje da bi Rumunjska trebala poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da nominalna stopa rasta neto primarnih državnih rashoda (6) u 2017. ne prijeđe 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. postoji rizik od znatnog odstupanja od preporučene prilagodbe u 2017.

(8)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju očekuje se da se Rumunjska 2018. dodatno prilagodi ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda koja ne premašuje 4,3 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Osim toga, u proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se deficit opće države od 3,5 % BDP-a za 2017. i 3,7 % BDP-a za 2018., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora. Općenito, Vijeće smatra da će od 2017. biti potrebne znatne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na znatno pogoršanje fiskalnih izgleda, u skladu s preporukom upućenom Rumunjskoj 16. lipnja 2017. radi ispravljanja znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja.

(9)

Fiskalni okvir u Rumunjskoj ima dobre odredbe, ali se u praksi ne primjenjuje u potpunosti. Proračun za 2016. znatno je odstupio od srednjoročnog cilja, a to je strukturni deficit od 1 % BDP-a, čime je prekršeno pravilo o deficitu u nacionalnom fiskalnom okviru. Proračun za 2017. dodatno odstupa od pravila o nacionalnom fiskalnom okviru. Kao ni prethodnih godina, nadležna tijela Rumunjske ni u 2016. nisu parlamentu dostavila ažuriranu fiskalnu strategiju do propisanog roka u kolovozu. Zbog toga se srednjoročna fiskalna strategija nije temeljila na godišnjem proračunskom postupku.

(10)

Zahvaljujući solidnim zaštitnim slojevima kapitala i sve većoj profitabilnosti, stanje u bankarskom sektoru nastavilo se poboljšavati i u 2016. Nadležna tijela Rumunjske obvezala su se da će provesti sveobuhvatnu reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti bankarskog sektora u 2018. Zakon o otpustu duga stupio je na snagu u svibnju 2016., no rizici za bankarski sektor u znatnoj su mjeri ublaženi odlukom ustavnog suda da će sudovi imati obvezu procijeniti ispunjavaju li dužnici zakonodavne odredbe o poteškoćama. Zakon o konverziji kredita denominiranih u švicarskim francima koji je parlament donio u listopadu 2016. nedavno je proglašen neustavnim. Međutim, periodične zakonodavne inicijative i dalje oslabljuju pravnu predvidljivost i mogle bi negativno utjecati na raspoloženje ulagača.

(11)

Utaja poreza česta je u Rumunjskoj, a njezine su posljedice smanjenje poreznih prihoda i porezne pravednosti te narušavanje gospodarstva. Rumunjska je kao odgovor na preporuku jačanja porezne discipline i ubiranja poreza ostvarila ograničen napredak. U 2016. izmijenjeni su postupci prijave i povrata PDV-a, a u tijeku je uvođenje elektroničkih registarskih blagajni povezanih s poreznom upravom na nacionalnoj razini. Od 2017. na sektore hotelijerstva, ugostiteljskih usluga i povezanih sektora primjenjuje se poseban režim, prema kojem se davanja utvrđuju bez obzira na dohodovni razred. Osim toga, uvedena su ograničenja u pogledu samozapošljavanja i obiteljskih poduzeća radi obeshrabrivanja prakse izbjegavanja poreza. U 2016. uočeno je poboljšanje porezne discipline u vezi s poreznim prijavama i plaćanjima, no zajedničke porezne i radne inspekcije i revizije nisu dovele do boljih rezultata. Osim toga, znatno je povećan prag prometa u poreznom režimu za mikropoduzeća, a stopa je snižena, čime je omogućena porezna disciplina na štetu poreznih prihoda. Sektorskim i kategorijskim pristupima oporezivanju poduzeća može se poduzećima i poreznim vlastima nametnuti administrativno opterećenje te se njima ne poboljšava ubiranje poreza.

(12)

Raspodjela raspoloživog dohotka kućanstava (uzimajući u obzir veličinu kućanstva) u Rumunjskoj osobito je neravnomjerna, što umanjuje njezin potencijal održivog i uključivog rasta. Najbogatijih 20 % stanovništva imaju prihode koji su više od osam puta veći od prihoda najsiromašnijih 20 %. Taj je omjer znatno viši od prosjeka Unije. Uzroci nejednakosti u znatnoj su mjeri nejednak pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, uslugama i tržištu rada. Nadalje, razlika između dohotka prije i poslije oporezivanja i socijalnih transfera među najmanjima je u Uniji. Pokazatelj socijalne referentnosti, na kojem se temelje glavne socijalne naknade, nije ažuriran od uvođenja 2008. I dalje prevladava neprijavljeni rad, među ostalim i isplata plaća u gotovini, što umanjuje porezne prihode, narušava gospodarstvo i ugrožava učinkovitost i pravednost poreznog sustava i sustava naknada. U okviru pilot-projekta pokrenute su zajedničke inspekcije na nacionalnoj razini koje su provodili porezna uprava i inspektorati rada, no one dosad nisu ostvarile sustavni učinak. Resursi nisu usmjereni na sektore s najvišim rizikom od utaje poreza, ograničeni napori usmjereni su na isplatu plaća u gotovini, a mjere prisile prevladavaju u odnosu na preventivne mjere.

(13)

Rezultati na tržištu rada poboljšali su se u 2016., kada je stopa nezaposlenosti pala na nisku razinu zabilježenu prije krize. Radna snaga i dalje se smanjuje zbog starenja stanovništva i visoke stope iseljavanja. Niska stopa nezaposlenosti popraćena je jednom od najviših stopa neaktivnosti u Uniji. Stope zaposlenosti i aktivnosti mladih, žena, niskokvalificiranih osoba, osoba s invaliditetom i Roma znatno su ispod prosjeka Unije. Stopa mladih koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja i dalje je vrlo visoka.

(14)

Premda se smanjuje, rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti vrlo je visok, posebno za obitelji s djecom, osobe s invaliditetom, Rome i seosko stanovništvo. Sveobuhvatni paket mjera za borbu protiv siromaštva u okviru promjene politika radi boljeg pružanja usluga prilagođenih određenim skupinama stanovništva donesen je 2016. Njime je predviđen i pilot-projekt za uspostavu integriranih usluga u marginaliziranim zajednicama. Uvođenjem na nacionalnoj razini znatno bi se povećala trenutačno niska stopa pružanja integriranih usluga. Kao odgovor na uzastopne preporuke za Rumunjsku, donesen je zakon o minimalnom dohotku za uključivanje, koji treba stupiti na snagu u 2018. Minimalnim dohotkom za uključivanje poboljšava se prikladnost i opseg socijalne pomoći. Njime se kombinira pasivna potpora s obveznim aktivnim mjerama tržišta rada i inspekcijama. Njegov je aktivacijski potencijal ipak skroman s obzirom na to da mu je cilj dosegnuti 25 % korisnika mjera aktivne politike tržišta rada do 2021.

(15)

Ojačane su politike aktivacije u okviru reforme Nacionalne agencije za zapošljavanje. Reforme obuhvaćaju više integriranih usluga i potporu za osobe koje traže posao i poslodavce. Poboljšavaju se inicijative i usluge koje se nude mladima koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja. Međutim, politike aktivacije koje se nude skupinama koje su najudaljenije od tržišta rada i dalje su ograničena opsega, a nedavno predložene mjere aktivacije više nisu usredotočene na te konkretne skupine. Njihov opseg i povezanost sa socijalnim službama nedostatne su da bi se posebno tim skupinama znatno poboljšalo sudjelovanje na tržištu rada.

(16)

Primjerenost mirovina i siromaštvo u starosti znatno su rodno obilježeni jer, ako su svi drugi uvjeti jednaki, niža dob za umirovljenje žena rezultira nižim mirovinskim pravima. Rumunjska je jedna od malobrojnih država članica u čijem zakonodavstvu nije predviđena konvergencija dobi umirovljenja žena i muškaraca. Zakon o izjednačavanju dobi za umirovljenje muškaraca i žena dostavljen je parlamentu 2013. Zakon je zasad donio jedino Senat.

(17)

S obzirom na razvoj produktivnosti, konvergenciju prihoda i konkurentski položaj Rumunjske, povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru zaslužuju posebnu pozornost. Povećanja plaća u javnom sektoru mogla bi se preliti u privatni sektor, što bi utjecalo na konkurentnost Rumunjske. Premda je jedna od najnižih u Uniji, razina minimalne plaće u Rumunjskoj znatno se povećala posljednjih godina. Ad hoc povećanjima minimalnih plaća znatno se povećao udio radnika koji zarađuju minimalnu plaću, što je u posljednje vrijeme dovelo do snažnog pritiska u najdonjem segmentu distribucije plaća. Kao odgovor na preporuku za Rumunjsku, početkom 2016. osnovana je trostrana radna skupina za određivanje minimalne plaće na temelju objektivnih gospodarskih i socijalnih kriterija te kriterija tržišta rada, no njezin je rad obilježen velikim kašnjenjima i potrebno ga je na odgovarajući način primijeniti. Socijalni dijalog i dalje je obilježen niskom stopom kolektivnog pregovaranja na sektorskoj razini i institucijskim slabostima koje ograničavaju učinkovitost reformi.

(18)

Kako bi se pronašao i zadržao dobar i stabilan posao i uspješno sudjelovalo u ekonomskom i društvenom životu, ključno je posjedovati dovoljne osnovne vještine. Međunarodna istraživanja upućuju na ozbiljne nedostatke u rezultatima koje rumunjski tinejdžeri postižu u području osnovnih vještina. Visoka stopa ranog napuštanja školovanja, niska stopa stjecanja visokog obrazovanja i visoka stopa emigracije uzrok su nedovoljne ponude kvalificirane radne snage. U ruralnim područjima ograničen je pristup redovnom obrazovanju, a posebno romskoj djeci. Niža razina obrazovanja romske djece posljedica je slabog zanimanja dobrih nastavnika za radna mjesta u ruralnim područjima i u školama s pretežito romskom djecom uz segregaciju, a često i diskriminaciju. Kao odgovor na ponavljane preporuke Rumunjska je donijela i počela primjenjivati strategiju za rješavanje problema ranog napuštanja školovanja. Nedavne mjere obuhvaćaju integrirana djelovanja, pilot-program uvođenja toplog obroka, bolju nadoknadu troškova prijevoza i socijalne vaučere radi poticanja predškolskog obrazovanja siromašne djece. Za jesen 2017. planiraju se mjere na temelju projekata financiranih sredstvima Unije radi poboljšanja kvalitete nastave u školama u nepovoljnom položaju, a u tijeku je i djelomična modernizacija školskih programa. Poboljšano je zakonodavstvo za suzbijanje segregacije, primjerice jačanjem ovlasti prosvjetnih inspekcija u tom području. No i dalje nedostaje metodologija praćenja. Potrebne su dodatne mjere kako bi se nastavio napredak u suzbijanju socioekonomskih nejednakosti u obrazovanju. Garancija za mlade tek djelomično dopire do osoba koje su rano napustile školovanje, a programi pružanja druge prilike nisu lako dostupni. Sustav strukovnog obrazovanja i izobrazbe nije dovoljno usklađen s potrebama tržišta rada, a niska je i stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih.

(19)

Rezultati u zdravstvu u Rumunjskoj loši su. Dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi trpi zbog nedostatka zdravstvenih radnika, manjka sredstava, prekomjernog oslanjanja na bolničku skrb te zbog korupcije, što osobito pogađa ljude s niskim primanjima i u ruralnim područjima. Osim neformalnih plaćanja zdravstvenim radnicima, korupcijom su zahvaćeni i javna nabava u bolnicama, prijevare u osiguranju i davanje mita za potvrde kojima se stječu prava na naknade. Rumunjska je kao odgovor na preporuku i u okviru ex ante uvjeta za razdoblje financiranja Unije od 2014.–2020. poduzela određene mjere politika kako bi preusmjerila bolesnike s bolničke na izvanbolničku zdravstvenu skrb. Izrađeni su regionalni planovi zdravstvene skrbi kako bi se utvrdile potrebe u pogledu infrastrukture i usluga, a prati se provedba nacionalne strategije zdravstvene skrbi. U skladu s nacionalnom strategijom suzbijanja korupcije 2016.–2020., doneseni su propisi za obnovu sustava povratnih informacija o neformalnim plaćanjima i povećane su plaće zdravstvenim radnicima. Strategija suzbijanja korupcije obuhvaća sveobuhvatne mjere u zdravstvenom sektoru, među ostalim povećanje odgovornosti i transparentno zapošljavanje upravitelja bolnica. Bez obzira na to, skrb na razini lokalne zajednice, ambulantna skrb i sustavi upućivanja nisu se odmakli od početne faze, i dalje prevladavaju neformalna plaćanja, tek treba osigurati transparentnost u upravljanju bolnicama, a nacionalna strategija o zaposlenima u zdravstvu u postupku je donošenja.

(20)

Administrativni kapacitet i kapacitet izrade politika Rumunjske trpe zbog netransparentnosti postupaka i odlučivanja, prevelikog opterećenja administrativnim postupcima, nedovoljne primjene kvalitetnih dokaza, slabe usklađenosti sektorskih politika i raširene korupcije. Napredak reforme javne uprave ograničena je dosega. Organizacijske strukture i dalje su nestabilne, što utječe na neovisnost i učinkovitost javne uprave. Strategije za javnu službu pokrenute su 2016., ali zakonodavni okvir još uvijek ne uključuje neke od njihovih glavnih ciljeva, posebno u pogledu objektivnih kriterija za zapošljavanje, ocjenjivanje i nagrađivanje osoblja. Predloženo je usklađivanje razina plaća u određenoj mjeri, ali nema jasne veze između uspješnosti i plaće na središnjoj i lokalnoj razini. Potrebno je dodatno ojačati kapacitet i ovlasti Nacionalne agencije za državne službenike. Neke od mjera za poboljšanje transparentnosti u području izrade politika pokrenute 2016. ukinut će se. Strateško planiranje i procjena regulatornog učinka nisu se ustalili u upravnoj praksi.

(21)

Nedostatna kvaliteta i opseg prometne infrastrukture jedna je od najvećih prepreka gospodarskom razvoju Rumunjske. Rumunjska je kao odgovor na preporuke za tu zemlju i radi rješavanja predmetnih nedostataka u jesen 2016. donijela glavni prometni plan. Kako bi se ubrzala ulaganja u cestovnu infrastrukturu, upravljanje ulaganjima u infrastrukturu izuzeto je iz nadležnosti tijela zaduženog za upravljanje infrastrukturom. U 2016. osnovano je tijelo sa zadaćom reformiranja željezničkog sustava, koje bi trebalo početi s radom do polovine 2017.

(22)

Rumunjska je posljednjih godina među zemljama s najvišim omjerom ulaganja u Uniji. Međutim, javna ulaganja smanjila su se 2016., među ostalim i zbog niske iskorištenosti sredstava Unije. Visoka stopa apsorpcije i učinkovita upotreba sredstava Unije ključni su čimbenici za iskorištavanje razvojnog potencijala Rumunjske, osobito u bitnim sektorima kao što su promet ili gospodarenje otpadom. Na kvalitetu javnih ulaganja, među ostalim, negativno su utjecali i nedostatci u upravljanju i promjena prioriteta. Kao odgovor na preporuku ostvaren je neznatan napredak u pogledu kvalitetnijeg određivanja prioriteta i pripreme projekata javnih ulaganja. Od kolovoza 2016. ministarstva su u svojim planovima rashoda obvezna uzeti u obzir prioritete ulaganja, ali nisu poduzete druge mjere za jačanje uloge Ministarstva financija u određivanju prioriteta ulaganja i za bolje usklađivanje pripreme projekata javnih ulaganja među ministarstvima. Nacionalni plan gospodarenja otpadom i program za sprečavanje stvaranja otpada trebali su biti doneseni do kraja 2016., ali to još uvijek nije slučaj. Potrebni su i planovi za poboljšanje upravljanja i provedbe propisa kako bi se nacionalna sredstva i sredstva Unije usmjeravala na ostvarivanje standarda Unije u području zaštite okoliša.

(23)

Učinkovita javna nabava ključni je čimbenik za ostvarivanje strateških ciljeva i rješavanje najvažnijih izazova u Rumunjskoj, među ostalim učinkovita javna potrošnja, modernizacija javne uprave, suzbijanje korupcije te poticanje inovativnosti i održivog i uključivog rasta. Ona je bitna i zbog povjerenja građana u javne vlasti i demokraciju. Rumunjska je nedavno poduzela mjere za provedbu strategije i akcijskog plana javne nabave. U okviru daljnjeg djelovanja nakon zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu u svibnju 2016., u lipnju 2016. doneseno je provedbeno zakonodavstvo o javnoj nabavi i o nabavi u komunalnim sektorima, krajem 2016. doneseno je sekundarno zakonodavstvo o ugovorima o koncesiji, a nacionalnim planom za javnu nabavu predviđeno je sprječavanje i suzbijanje korupcije. Međutim, još uvijek nedostaje nekoliko ključnih mjera navedenih u strategiji, primjerice pojačane kontrole i druge mjere suzbijanja korupcije, potpuna provedba e-nabave te osposobljavanje službenika u području javne nabave.

(24)

Više od 45 % rumunjskog stanovništva živi u ruralnim područjima, koja u odnosu na gradska daleko zaostaju u pogledu zapošljavanja i obrazovanja, pristupa uslugama i infrastrukturi te materijalne dobrobiti. Rumunjska je kao odgovor na preporuku da poboljša pristup sveobuhvatnim javnim uslugama, poveća osnovnu infrastrukturu i potakne gospodarsku diversifikaciju 2016. donijela sveobuhvatan skup mjera o ruralnom razvoju, modernizaciji malih poljoprivrednih gospodarstava, potpori nepoljoprivrednim MSP-ovima, ulaganjima u infrastrukturu, među ostalim u socijalne službe i obrazovanje, te formalizaciju zapošljavanja. Njihov će dugoročni uspjeh ovisiti o sposobnosti da se pilot-programi provedu u većem opsegu te učinkovito usmjere i apsorbiraju dostupna sredstva Unije.

(25)

Poduzeća u državnom vlasništvu imaju važnu ulogu u gospodarstvu, a posebno u ključnim infrastrukturnim sektorima. Slabosti u upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu uzrokuju njihovu slabiju profitabilnost u odnosu na usporediva poduzeća u privatnom vlasništvu, što ima negativne posljedice za javne financije. Rumunjska je kao odgovor na preporuku ostvarila znatan napredak u području upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. Podzakonski akti uz glavni zakon o upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu doneseni su kratkotrajnim postupkom u jesen 2016. Zakonodavni okvir u skladu je s dobrom međunarodnom praksom o transparentnosti imenovanja članova nadzornih odbora i uprava poduzeća u državnom vlasništvu, a Ministarstvu financija daje konkretne ovlasti praćenja i provedbe. Provedene su i aktivnosti podizanje svijesti o novim pravilima među lokalnim tijelima vlasti, a objavljeni su i proračunski podaci o poduzećima u državnom vlasništvu. Međutim, kašnjenja pri imenovanju profesionalnih upravitelja izazivaju zabrinutost u pogledu daljnje provedbe.

(26)

Na konkurentnost Rumunjske negativno utječu slabosti netroškovne konkurentnosti i strukturne prepreke prelasku na gospodarstvo s većom dodanom vrijednošću, primjerice složeni administrativni postupci. Rumunjska je kao odgovor na preporuku iz 2016. donijela nekoliko zakonodavnih akata za pojednostavnjenje administrativnih postupaka i olakšavanje odnosa između građana i javne uprave, premda su ograničeni na mali broj postupaka.

(27)

Korupcija je i dalje prisutna na svim razinama i prepreka je poslovanju. Rumunjska je ostvarila znatan napredak u većem dijelu reforme pravosudnog sustava i rješavanju korupcije na visokoj razini. Međutim, potrebno je provesti ključne korake kojima bi se riješile zabrinutosti u tim područjima, a reforme postale održive i nepovratne. Ostvaren je određeni napredak u pogledu daljnjih mjera za sprječavanje i suzbijanje korupcije, posebno na razini lokalne uprave, ali i dalje su prisutni ozbiljni izazovi u pogledu učinkovite provedbe nacionalne antikorupcijske strategije donesene 2016. Potrebni su i napori u pogledu poštovanja neovisnosti sudstva u javnom životu Rumunjske, dovršetka reformi kaznenih i građanskih zakona te osiguranja učinkovitog izvršenja odluka suda. Rumunjska u okviru mehanizma suradnje i provjere dobiva preporuke u područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Rumunjsku.

(28)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Rumunjske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Rumunjskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Rumunjskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(29)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Rumunjska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2017. osigurati usklađenost s Preporukom Vijeća od 16. lipnja 2017. radi ispravljanja znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. Osigurati potpunu primjenu fiskalnog okvira. Ojačati poreznu disciplinu i ubiranje poreza. Suzbijati neprijavljeni rad, među ostalim i osiguranjem sustavne primjene integriranih kontrola.

2.

Ojačati ciljane politike aktivacije i integriranih javnih usluga usmjerene na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada. Donijeti propise o izjednačavanju dobi za umirovljenje za muškarce i žene. Utvrditi transparentni mehanizam za određivanje minimalne plaće u suradnji sa socijalnim partnerima. Poboljšati dostupnost redovnog obrazovanja, osobito za Rome te djecu u ruralnim područjima. U zdravstvu bolesnike preusmjeriti na izvanbolničku zdravstvenu skrb i suzbijati neformalna plaćanja.

3.

Donijeti zakonodavstvo kojim će se na temelju objektivnih kriterija osigurati profesionalna i neovisna javna služba. Ojačati određivanje prioriteta i pripremu u pogledu projekata javnih ulaganja. Osigurati pravodobnu, potpunu i održivu provedbu strategije nacionalne javne nabave.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(5)  Preporuka Vijeća od 16. lipnja 2017. radi ispravljanja uočenog znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u Rumunjskoj (SL C 216, 6.7.2017., str. 1.).

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok su jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani netirane.

(7)  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/105


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Slovenije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovenije za 2017.

(2017/C 261/23)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Slovenija utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Slovenija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(3)

Izvješće za Sloveniju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Slovenije u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Slovenije u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Sloveniji postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, osjetljiva su područja slabosti bankarskog sektora, korporativna zaduženost i fiskalni rizici. Zahvaljujući ponovnom rastu, neravnoteže se postupno ublažavaju. Korporativni se sektor znatno razdužio i ponovno su pokrenuta privatna ulaganja, među ostalim u obliku izravnih stranih ulaganja, iako su razine ulaznih inozemnih stranih ulaganja i dalje niske u odnosu na usporediva gospodarstva u regiji. Javni je dug dosegao vrhunac u 2015. i očekuje se njegovo smanjenje u sljedećim godinama. Osim napretka postignutog u području restrukturiranja bankarskog sektora, došlo je i do brzog pada udjela loših kredita te se očekuje da će se on i dalje smanjivati. Vlada je poduzela mjere potrebne za konsolidaciju i restrukturiranje bankarskog sektora te za bolje upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Međutim, kako bi se riješio problem korporativnog duga i uklonile preostale slabosti financijskog sektora, osigurala dugoročna održivost javnih financija te poboljšalo poslovno okružje, potrebno je donijeti daljnje mjere politika.

(4)

Slovenija je 28. travnja 2017. dostavila svoj Program stabilnosti za 2017., a 3. svibnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Sloveniju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. očekuje da će se ukupni deficit povećati na 0,8 % BDP-a u 2017. te doseći suficit od 0,4 % BDP-a u 2020. Planira se ostvarenje srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturno uravnoteženog proračuna koji ne poštuje zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, do 2020. Međutim, na temelju ponovno izračunanog (5) strukturnog salda srednjoročni proračunski cilj neće se ostvariti do kraja programa. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 77,0 % BDP-a u 2017. te se nastaviti smanjivati do 67,5 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima od 2017. nadalje.

(7)

U Programu stabilnosti Slovenije za 2017. upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica na proračun u 2016. i 2017. te pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,07 % BDP-a u 2016. Taj je iznos nepromijenjen u odnosu na nacrt proračunskog plana za 2017. kojim se potvrđuju projekcije Programa stabilnosti za 2016. U Programu stabilnosti za 2017. zatraženo je 0,07 % BDP-a, od čega će Komisija razmotriti učinak povećanja od 0,01 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica i mjere sigurnosti povezani s neuobičajenim događajima, njihov je utjecaj na javne financije Slovenije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga, kako bi se u obzir uzeli ti dodatni proračunski troškovi, smanjena je potrebna prilagodba prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. U pogledu 2017., konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila slovenska nadležna tijela.

(8)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Sloveniji da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. postoji rizik određenog odstupanja od tog zahtjeva u 2017.

(9)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju, a posebno razinu njezina duga, očekuje se da Slovenija 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju odgovarajućeg srednjoročnog proračunskog cilja. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (6) koja ne premašuje 0,6 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 1 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Predviđa se da će Slovenija poštovati pravilo o dugu u 2017. i 2018. Općenito, Vijeće smatra da Slovenija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere u 2017. te da će u 2018. biti potrebno još takvih mjera kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Slovenije. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Sloveniji. Osim toga, konkretno u slučaju Slovenije postoji velika nesigurnost u pogledu cikličkog položaja zbog izrazito velikog pada gospodarstva u razdoblju 2008.–2013. te opsežnih strukturnih reformi i reformi financijskog sektora koje se trenutačno provode.

(10)

Zakonom o fiskalnom pravilu donesenim u srpnju 2015. uveden je srednjoročni proračunski okvir opće države. Za njegovu operativnost potrebne su određene izmjene Zakona o javnim financijama. Vlada se na početku obvezala na donošenje revidiranog Zakona o javnim financijama u roku od šest mjeseci nakon donošenja Zakona o fiskalnom pravilu. Međutim, taj se rok neprestano odgađao, tako da revidirani zakon još nije poslan parlamentu na razmatranje. Revidirani Zakon o javnim financijama jedan je od pravnih instrumenata kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva Vijeća 2011/85/EU (7), koju su države članice bile dužne prenijeti do kraja 2013. Članovi fiskalnog vijeća imenovani su 21. ožujka 2017.

(11)

Visok javni dug od 79,7 % BDP-a u 2016. slaba je točka javnih financija u Sloveniji. Slovensko stanovništvo stari brže nego stanovništvo u većini država članica. Slovenija se suočava s velikim rizicima za dugoročnu održivost javnih financija te od svih država članica ima najveći pokazatelj nedostatka dugoročne održivosti, što proizlazi iz predviđenog povećanja javnih rashoda povezanih s mirovinama te rashoda u području zdravstva i dugotrajne skrbi.

(12)

Vlada je predložila prijedloge reforme zdravstvenog sustava. Zakon o zdravstvenoj skrbi i zdravstvenom osiguranju, koji je u središtu reforme, poslan je u veljači 2017. na javnu raspravu, a planira ga se proslijediti Nacionalnoj skupštini do ljeta 2017. Važno je poštovati predviđeni vremenski raspored, tako da zakon može stupiti na snagu već u 2017. U prosincu 2016. predstavljeni su prijedlozi izmjena Zakona o zdravstvenoj djelatnosti i Zakona o pravima pacijenata te je donesen novi Zakon o ljekarničkoj djelatnosti. Preostale izazove čine upravljanje bolnicama i njihovo poslovanje, nadzorna uloga primarne skrbi u bolničkoj skrbi, sustavi plaćanja u bolnicama, procjene zdravstvene tehnologije i informatički sustavi. Osim toga, i dalje se nedovoljno iskorištavaju pogodnosti centralizirane javne nabave medicinskih proizvoda i usluga, a u pripremi je nova centralizirana javna nabava lijekova s pomoću koje bi javna nabava mogla postati transparentnija i isplativija. Napredak reforme dugotrajne skrbi također je velik izazov. Naime, u Sloveniji ne postoji integrirani sustav dugotrajne skrbi. Trenutačno se priprema pilot-projekt kojim bi se odredile potrebe dugotrajne skrbi.

(13)

U travnju 2016. vlada je donijela bijelu knjigu o mirovinama te pokrenula javnu raspravu o budućnosti mirovinskog sustava. Međutim, i dalje nema zakonodavnih prijedloga u tom području. Budući izazovi jesu osiguravanje dugoročne održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava prilagođavanjem zakonske dobi za umirovljenje dužem očekivanom životnom vijeku i promicanjem kasnijeg umirovljenja te povećanje opsega dopunskog mirovinskog osiguranja kako bi se na primjeren način uzela u obzir promjenjivost karijera te smanjili rizici od siromaštva u starijoj dobi.

(14)

Situacija na tržištu rada i socijalni trendovi nastavili su se poboljšavati. Otvaranje radnih mjesta je u porastu, a nezaposlenost se smanjuje. Smanjio se broj osoba suočenih s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, no taj je broj za starije osobe i dalje iznad prosjeka Unije. Zbog poboljšane situacije na tržištu rada pruža se mogućnost zapošljavanja starijih radnika, no njihove su stope sudjelovanja i dalje niske. Posljednjih godina sve češće se odlazi u mirovinu iz sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Dugotrajna nezaposlenost i dalje je veća od razina zabilježenih prije krize, a dugotrajno nezaposleni čine više od polovine svih nezaposlenih. Više od 40 % svih dugotrajno nezaposlenih osobe su starije od 50 godina, a gotovo polovina njih nezaposleni su dvije godine ili više. Pripremljeni su analiza i akcijski plan u cilju povećavanja stope zaposlenosti starijih radnika i o njima se raspravljalo sa socijalnim partnerima. Pravovremenom provedbom akcijskog plana može se pomoći pri boljem uključivanju starijih radnika na tržište rada. Stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika i dalje je niska te je daleko ispod razine zabilježene prije krize i prosjeka Unije. U planu provedbe aktivne politike tržišta rada donesenom u siječnju 2016. nastavlja se s primjenom postojećeg pristupa, a izdaci u tom području i dalje su niski. Stariji i niskokvalificirani radnici i dalje su nedovoljno zastupljeni u mjerama aktivne politike tržišta rada. Unatoč reformi iz 2013., segmentacija tržišta rada i dalje je izazov.

(15)

Premda je razina loših kredita još visoka, ona se znatno smanjuje. Središnja banka Slovenije provela je brojne mjere kojima se banke potiču da na održiv način smanje svoje loše kredite. Popuštaju pritisci na smanjenje duga, ali se nastavljaju smanjivati kreditni tokovi prema poduzećima. Napredak u smanjenju duga neujednačeno se odvijao u pojedinačnim poduzećima. Spajanjem triju banaka u 2016. napreduje konsolidacija i restrukturiranje bankarskog sektora. Slovenija se obvezala prodati najmanje 50 % svojeg udjela u vlasništvu najveće banke u državnom vlasništvu do 31. prosinca 2017. i dodatnih 25 % minus jednu dionicu do 31. prosinca 2018. Revizijama zakonodavnog okvira dodatno se ojačao kapacitet korporativnog restrukturiranja Društva za upravljanje bankarskom imovinom. Razina loših kredita i dalje je visoka među MSP-ima. Kako bi se riješilo to pitanje, uz pomoć Svjetske banke pripremljen je sustavni pristup za izlazak MSP-ova iz loših kredita. Osim toga, vlada je donijela zakon o osnivanju središnjeg kreditnog registra radi učinkovitijeg upravljanja rizikom i smanjenja rizika zaduženosti.

(16)

Pristup kreditno sposobnih poduzeća alternativnim izvorima financiranja vrlo je ograničen. Slovenski poduzetnički fond te Slovenska izvozna i razvojna banka (SID banka) uglavnom su uveli nove dužničke instrumente za MSP-e, među ostalim mikrokredite. Slovenski poduzetnički fond proveo je 2016. program početnog kapitala kojim se koristi otprilike 50 MSP-a. Drugi alternativni financijski instrumenti, uključujući rizični i vlasnički kapital uz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, mogli bi biti velik izvor dodatnog financiranja, ali se uglavnom još ne iskorištavaju.

(17)

Provodi se strategija razvoja javne uprave 2015.–2020. te je ostvaren određen napredak. Međutim, određene se mjere odgađaju, primjerice donošenje Zakona o državnim službenicima. Ocjenjuje se da se vladinim programom smanjivanja administrativnog opterećenja od 2009. do 2015. uštedjelo ukupno 365 milijuna EUR, te se provelo gotovo 60 % od 318 mjera smanjivanja administrativnog opterećenja. Međutim, složeni i dugi administrativni postupci i dalje koče privatna ulaganja, posebno u području građevinarstva i prostornog planiranja. Unatoč dodatnom poboljšanju učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, u trgovačkim predmetima i dalje se dugo čeka na prvo saslušanje, a tužbe se ne mogu podnijeti u elektroničkom obliku. Premda su donesene određene ključne reforme za borbu protiv korupcije, kao što je program nulte tolerancije na korupciju, percepcija korupcije i dalje je negativna, a čini se da utječe na poslovne odluke. Nakon početnog napretka u modernizaciji reguliranja profesija, reforme su se usporile. Uklanjanjem ograničenja u odnosu na reguliranje profesija moglo bi se doprinijeti konkurentnosti na tržištima tih profesija.

(18)

Državno uplitanje u gospodarstvo i dalje je veliko unatoč programu privatizacije pokrenutom u 2013. U Sloveniji je država najveći poslodavac, upravitelj imovinom i korporativni dužnik. Visoka razina državnog vlasništva i slabo korporativno upravljanje imali su velike fiskalne i ekonomske posljedice. One su u razdoblju 2007.–2014. procijenjene na 13 milijardi EUR, odnosno otprilike jednu trećinu BDP-a, uglavnom zbog stabilizacijskih mjera financijskog sektora i izgubljene dobiti poduzeća u državnom vlasništvu u odnosu na usporediva poduzeća u privatnom sektoru. Rezultati poduzeća u državnom vlasništvu počeli su se poboljšavati kao rezultat novog sustava korporativnog upravljanja, ali su rizici i dalje prisutni. Do kraja 2015. rezultati su upućivali na veću profitabilnost poduzeća kojima upravlja Slovenski državni holding, premda nisu ostvarila prijelazni cilj iz strategije upravljanja. Vlada je u siječnju 2017. potvrdila plan upravljanja imovinom za 2017. u kojem su kvantificirani pokazatelji uspješnosti pojedinačnih poduzeća u državnom vlasništvu i ažuriran popis imovine za prodaju. Istodobno se još čeka na reviziju strategije upravljanja imovinom, koju je parlament potvrdio 2015., jer je vlada odgodila svoju odluku za drugu polovinu 2017. Premda je novi predsjednik upravnog odbora imenovan krajem veljače 2017., nadzorni odbor još nije uspostavljen.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Slovenije i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Sloveniji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Sloveniji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (8) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(21)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

PREPORUČUJE da Slovenija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Slovenije. Donijeti i provesti predloženu reformu zdravstvenog sustava te donijeti planiranu reformu sustava dugotrajne skrbi, povećanjem troškovne učinkovitosti i dostupnosti te jačanjem kvalitetne skrbi. U potpunosti iskoristiti potencijal centralizirane javne nabave u sektoru zdravstva. Donijeti mjere potrebne za osiguravanje dugoročne održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava.

2.

Pojačati napore za povećanje zapošljivosti niskokvalificiranih i starijih radnika, osobito s pomoću ciljanih mjera cjeloživotnog učenja i mjera aktivacije.

3.

Poboljšati uvjete financiranja, uključujući olakšavanjem trajnog rješavanja loših kredita i pristupa alternativnim izvorima financiranja. Osigurati potpunu provedbu strategije društva za upravljanje bankarskom imovinom. Smanjiti administrativno opterećenje poduzeća koje proizlazi iz propisa o prostornom planiranju i građevinskih dozvola te osigurati dobro upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(7)  Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23.11.2011., str. 41.).

(8)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/110


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Slovačke za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovačke za 2017.

(2017/C 261/24)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Slovačka nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Slovačka bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Slovačku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Slovačke u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Slovačke u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Slovačka je 26. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Slovačku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira poboljšati ukupni deficit na 1,3 % BDP-a u 2017. te ga postupno dodatno smanjiti na 0 % BDP-a u 2019. i 2020. Očekuje se da će se 2018. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u do 2020. postupno smanjiti na 46 %. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Slovačkoj da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi za 2017. postoji rizik od određenog odstupanja od te preporuke u 2017.

(8)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju očekuje se da će Slovačka 2018. ostvariti dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturnog deficita od 0,5 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (5) koja ne premašuje 2,9 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u razdoblju 2017.–2018. Općenito, Vijeće smatra da Slovačka treba biti spremna poduzeti dodatne mjere kako bi osigurala usklađenost u 2017. te da će u 2018. biti potrebne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Slovačke. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Slovačkoj.

(9)

Javne financije Slovačke i dalje se suočavaju s dugoročnim rizicima. Rashodi za zdravstvenu skrb još uvijek predstavljaju rizik za dugoročnu održivost javnih financija s obzirom na to da je troškovna učinkovitost zdravstva u Slovačkoj i dalje izazov. Poduzete su određene mjere za racionalizaciju bolničke skrbi i smanjenje troškova, ali još nisu vidljivi konkretni rezultati. Analizom rashoda iz 2016. utvrđene su moguće uštede. Međutim, zaostaje stvarni napredak u provedbi sveobuhvatne reforme zdravstvene skrbi i rashoda za zdravstvo te je ostvaren tek spor napredak u uvođenju sustava plaćanja na temelju dijagnostičkih skupina i uvođenju sustava e-zdravstva. Istodobno se dugoročno predviđa udvostručenje deficita javnog mirovinskog sustava, a dob za umirovljenje u Slovačkoj među najnižima je u Uniji. Nedavne prilagodbe mirovinskog sustava bile su uglavnom neplanirane i kratkoročne.

(10)

Smanjene su razine utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i nastoji se povećati razina dobrovoljnog izvršenja poreznih obveza. Zahvaljujući poboljšanjima u ubiranju poreza znatno je smanjen nekoć visoki jaz PDV-a. Osim toga, čini se da je suzbijanje prijevara povezanih s PDV-om imalo pozitivan učinak na ubiranje poreza na dobit. U financijskom upravljanju naglasak se stavlja na poboljšanje porezne discipline u pogledu PDV-a, posebno na temelju revizija. Istodobno se razmatraju aktivnosti za jačanje dobrovoljnog izvršenja poreznih obveza koje ne uključuju revizije.

(11)

Unatoč poboljšanjima na tržištu rada zbog snažnog gospodarskog oporavka i intenzivnog otvaranja radnih mjesta, dugotrajna nezaposlenost i dalje je problem. Stopa dugotrajne nezaposlenosti još uvijek je jedna od najviših u Uniji. Posebno su pogođeni marginalizirano romsko stanovništvo, niskokvalificirani radnici i mladi. Osim toga, i dalje su prisutne regionalne razlike – stopa nezaposlenosti u istočnoj Slovačkoj još uvijek je dvostruko veća od one u Bratislavi. I dalje je nisko sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju i ponovnom uključivanju u obrazovanje. Unatoč mjerama kojima se potiču na rad osobe s niskim dohotkom i tekućoj reformi javnih službi za zapošljavanje i dalje su prisutne poteškoće pri uvođenju individualizirane potpore za dugotrajno nezaposlene i za ranjive skupine, među ostalim zbog velikog broja predmeta. Cilj je slovačkog akcijskog plana za integraciju dugotrajno nezaposlenih osoba, koji se velikim dijelom financira iz Europskog socijalnog fonda, riješiti to pitanje na temelju sveobuhvatnog pristupa uslugama prilagođenim potrebama. To će se postići pružanjem usluga specijaliziranog savjetovanja, novim sustavom profiliranja, suradnjom s privatnim agencijama za zapošljavanje i provedbom programâ ciljanog osposobljavanja koje su izradili poslodavci na temelju potreba na regionalnim tržištima rada. Sudjelovanje Roma na slovačkom tržištu rada i dalje je vrlo nisko te njihova stopa zaposlenosti sporo raste. Niska razina obrazovanja i vještina te diskriminacija čimbenici su koji doprinose njihovim slabim rezultatima na tržištu rada. Niska stopa zaposlenosti žena u dobi za rađanje odraz je dugog roditeljskog dopusta (do tri godine) koji rijetko koriste muškarci, manjka ustanova za skrb o djeci, posebno djeci mlađoj od tri godine, te slabog korištenja fleksibilnog radnog vremena.

(12)

Obrazovni sustav nije dovoljno usmjeren na povećanje gospodarskog potencijala Slovačke. U usporedbi s međunarodnim standardima obrazovni rezultati i razina osnovnih vještina i dalje su razočaravajući te su se u razdoblju 2012.–2015. dodatno pogoršali. Osim toga, još uvijek su prisutne velike regionalne razlike. Loši rezultati prvenstveno su povezani sa snažnim utjecajem socioekonomskog statusa i etničkog podrijetla učenika, pitanjima ravnopravnosti, pristupa i uključivosti te relativno niskom privlačnosti nastavničke struke. Unatoč rastu nastavničkih plaća koji se u 2016. odvio u dvije faze (4 % u siječnju i 6 % u rujnu) te planiranju dodatnih povećanja u razdoblju 2017.–2020., zbog čimbenika poput nekonkurentnih plaća i ograničene trajne izobrazbe nastavnika ta je struka još uvijek općenito neprivlačna, posebno za potencijalne mlade nastavnike i one koji žive u razvijenijim regijama zemlje. Kad je riječ o nedavno donesenom zakonodavstvu za suzbijanje segregacije, usmjerenom na marginaliziranu romsku zajednicu, tek se očekuje njegova cjelovita provedba za ostvarenje pozitivnih promjena i povećanje sudjelovanja Roma u redovnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na rano obrazovanje i odgoj te predškolsko obrazovanje.

(13)

Slovačka javna uprava u procesu je modernizacije, ali korupcija je i dalje izazov. Percepcija korupcije još je uvijek visoka i predstavlja veliku prepreku poslovanju. Čini se da mehanizmi kontrole i izvršenja propisa za suzbijanje korupcije još uvijek nisu odgovarajući, a političke inicijative o zviždačima i fiktivnim trgovačkim društvima možda neće biti dostatne za rješavanje problema. Usto, prakse u javnoj nabavi u mnogim područjima zaostaju za najboljim praksama. Razvijaju se mjere obuke kojima će se osoblje osposobiti za vođenje učinkovitijeg sustava nabave. Međutim sukobi interesa, prilagođavanje specifikacija za podnošenje ponuda određenim sudionicima natječaja te pretjerana uporaba najniže cijene kao kriterija za dodjelu i dalje su razlog za zabrinutost te imaju za posljedicu ograničenost tržišnog natjecanja temeljenog na kvaliteti. Stalno se pojavljuju slabosti u području javne nabave koje utječu na učinkovitost raspodjele javnih sredstava.

(14)

Zbog čestih promjena zakonodavstva poduzećima je teško i skupo poštovati propise te je često mišljenje da zakonodavni i regulatorni procesi te mehanizmi povezani s insolventnošću ne pogoduju poduzećima. Nedavno je osnovana međuministarska radna skupina za poslovanje pod vodstvom državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva te se očekuje da će do lipnja 2017. iznijeti prijedloge mjera za poboljšanje poslovnog okružja. U slovačkom sektoru poslovnih usluga i dalje postoje velike regulatorne prepreke. U siječnju 2017. Komisija je dala posebne smjernice po profesijama za rješavanje tog pitanja u Komunikaciji o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga, kao dio paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga.

(15)

Poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, uključujući njegovu neovisnost, i dalje je izazov za Slovačku iako se ulažu napori u uklanjanje nedostataka. Ipak je još uvijek prisutna zabrinutost u pogledu učinkovitosti i neovisnosti sudstva. Osim toga, javna uprava i dalje je pod teretom neučinkovitosti, nedostatnosti kapaciteta i rascjepkanosti. Donošenje strategije upravljanja ljudskim resursima u listopadu 2015. i nedavno donošenje Zakona o državnim službenicima pozitivni su koraci. Novo, politički neovisno Vijeće za državnu službu nadgledat će provedbu načela Zakona o državnim službenicima kao i Etičkog kodeksa za državne službenike. Složen i netransparentan regulatorni okvir otežava odnose među zainteresiranim stranama na tržištu energije. Nedavne promjene u utvrđivanju tarifa za distribuciju upućuju na to da je i dalje prisutan utjecaj politike i poduzeća. Očekuje se smanjenje neovisnosti regulatornog tijela za cijenu energije s obzirom na donošenje zakonodavstva kojim se vladi daje isključivo pravo imenovanja predsjednika regulatornog tijela te se ministarstvu gospodarstva i ministarstvu okoliša daje pravo sudjelovanja u postupku određivanja cijene.

(16)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Slovačke i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Slovačkoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Slovačkoj, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(17)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (6) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Slovačka 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Slovačke. Poboljšati troškovnu učinkovitost zdravstvenog sustava, među ostalim provedbom programa „vrijednost za novac”.

2.

Poboljšati mjere aktivacije za ugrožene skupine, među ostalim provedbom akcijskog plana za dugotrajno nezaposlene osobe i pružanjem individualiziranih usluga i ciljanog osposobljavanja. Poboljšati mogućnosti zapošljavanja za žene, posebno osiguranjem cjenovno pristupačne, kvalitetne skrbi o djeci. Poboljšati kvalitetu obrazovanja i povećati sudjelovanje Roma u uključivom redovnom obrazovanju.

3.

Poboljšati tržišno natjecanje i transparentnost postupaka javne nabave te boljom provedbom postojećeg zakonodavstva pojačati borbu protiv korupcije. Donijeti i provesti sveobuhvatan plan za smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka poduzećima. Poboljšati učinkovitost pravosudnog sustava, uključujući smanjenje trajanja postupaka u građanskim i trgovačkim predmetima.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na strani prihoda ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(6)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/114


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Finske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Finske za 2017.

(2017/C 261/25)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Finska utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Finska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Finsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Finske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Finske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj je analizi Komisija zaključila da u Finskoj ne postoje makroekonomske neravnoteže.

(4)

Finska je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Finsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. predviđa pogoršanje ukupnog salda s -1,9 % BDP-a u 2016. na -2,3 % u 2017. te nakon toga stabilno poboljšanje do -0,2 % BDP-a u 2020. Predviđeno je da će se nakon 2019. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Međutim, na temelju ponovno izračunanog (5) strukturnog salda srednjoročni proračunski cilj ostvarit će se tek od 2020. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u dosegnuti vrhunac od 64,7 % BDP-a u 2017. te će se 2020. smanjiti na 62,7 % BDP-a. Čini se da je makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan, posebno za 2018. i 2019. Scenarij se temelji na očekivanju da će zapošljavanje u 2018. i 2019. rasti gotovo 2 % godišnje, što je znatno više od prosječnog godišnjeg povećanja tijekom proteklih 10 godina (+0,2 %).

(7)

Komisija je 22. svibnja 2017. u skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a pripremila izvješće jer je finski dug opće države premašio referentnu vrijednost od 60 % BDP-a. U izvješću je nakon razmatranja svih relevantnih čimbenika zaključeno da bi kriterij duga trebalo smatrati ispunjenim.

(8)

U Programu stabilnosti Finske za 2017. navodi se znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica na proračun uz odgovarajuće dokaze o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. Prema Programu stabilnosti za 2017. troškovi su u 2016. iznosili 0,34 % BDP-a. Prema Komisiji prihvatljivi dodatni rashodi u 2016. iznosili su 0,17 % BDP-a. U odredbama članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzeti su u obzir ti dodatni rashodi jer je priljev izbjeglica neuobičajen događaj i njegov je utjecaj na javne financije Finske znatan pa održivost neće biti ugrožena dopusti li se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga je smanjena potrebna prilagodba prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016, kako bi se ti troškovi uzeli u obzir. Prema Programu stabilnosti za 2017. predviđa se da će se troškovi povezani s iznimnim priljevom izbjeglica u 2017. smanjiti za 0,15 % BDP-a. Komisija će konačnu ocjenu za 2017., uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje joj dostave finska nadležna tijela.

(9)

U svojem nacrtu proračunskog plana za 2017. Finska je zatražila primjenu fleksibilnosti u okviru preventivnog dijela u skladu sa „Zajednički dogovorenim stajalištem o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu” koji je Vijeće Ecofin potvrdilo u veljači 2016. radi planirane provedbe važnih strukturnih reformi s pozitivnim učinkom na dugoročnu održivost javnih financija (zahtjev za fleksibilnost od 0,5 % BDP-a) i nacionalne rashode za projekte koje Unija sufinancira sredstvima iz ESI fondova (zahtjev za fleksibilnost od 0,1 % BDP-a).

(10)

Zahtjev za fleksibilnost u pogledu strukturnih reformi odnosi se na reforme na tržištu rada, posebno na Pakt o konkurentnosti i mirovinsku reformu. Paktom su plaće za više od 90 % zaposlenih zamrznute na 12 mjeseci i trajno je produženo radno vrijeme za 24 sata na godišnjoj razini, bez naknade. Osim toga, zaposlenici će trajno plaćati veći udio doprinosa za socijalnu sigurnost. Kako bi kompenzirala zamrzavanje plaća i povećanje troškova na teret zaposlenika, vlada je od 2017. trajno smanjila poreze na ostvareni dohodak. Najniža zakonska dob za umirovljenje povisit će se mirovinskom reformom sa 63 na 65 godina do 2027.; nakon toga dob za umirovljenje bit će povezana s očekivanim životnim vijekom. Obje reforme stupile su na snagu u 2017. Zahvaljujući Paktu o konkurentnosti poboljšana troškovna konkurentnost mogla bi dovesti do veće zaposlenosti i povećanja realnog BDP-a od približno 1,5–2 %, kako je prikazano u Nacrtu proračunskog plana za 2017. S obzirom na prirodu mjere, procjene zaposlenosti ili BDP-a donekle su nesigurne, no čine se uglavnom uvjerljive. Stoga će te reforme imati pozitivan učinak na održivost javnih financija. Osim toga, rezultati detaljne ocjene procijenjenog proizvodnog jaza u 2017. koja je provedena na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. ukazuju na to da će Finska u 2017. ispuniti minimalno referentno mjerilo. Kao dodatnu sigurnosnu mjeru zaštite referentne vrijednosti deficita BDP-a od 3 % vlada se javno obvezala da će u 2017. poduzeti dodatne mjere ako to bude potrebno za osiguranje usklađenosti s fiskalnim pravilima, uključujući i ispunjenje referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Na temelju toga trenutačno se može ocijeniti da Finska zadovoljava uvjete za traženo privremeno odstupanje od 0,5 % BDP-a u 2017., pod uvjetom da primjereno provede dogovorene reforme, što će se pratiti u okviru europskog semestra.

(11)

U pogledu zahtjeva za fleksibilnost za dodatno ulaganje, čini se da informacije navedene u Programu stabilnosti za 2017. potvrđuju da se privremeno odstupanje Finske od kretanja prilagodbe radi ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. uistinu upotrebljava za povećanje ulaganja. Stoga se, uzimajući u obzir i prethodno navedene elemente o minimalnom referentnom mjerilu i činjenicu da detaljna ocjena procijenjenog proizvodnog jaza potvrđuje da Finska prolazi kroz teško ekonomsko razdoblje, trenutačno može ocijeniti da Finska zadovoljava uvjete za privremeno odstupanje od 0,1 % BDP-a u 2017., kako bi se uzeli u obzir nacionalni rashodi za ulaganja u projekte koje sufinancira Unija. Komisija će provesti ex post ocjenu kako bi provjerila koji je stvarni iznos nacionalnih rashoda za sufinancirane projekte ulaganja te povezanog odstupanja.

(12)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Finskoj da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. Uz osiguravanje stalnog poštovanja minimalnog referentnog mjerila (tj. strukturnog deficita od 1,1 % BDP-a) u proljetnoj prognozi Komisije za 2017. navodi se da ima prostora za dodatno privremeno odstupanje od 0,6 % BDP-a u 2017. na temelju strukturne klauzule i klauzule o ulaganjima. Na osnovi toga može se dopustiti pogoršanje strukturnog salda za 0,5 % BDP-a u 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. Finska će ispuniti zahtjeve preventivnog dijela Pakta. Ako bi se u obzir uzela sadašnja ažurirana procjena smanjenja učinka iznimnog priljeva izbjeglica na proračun u 2017., zaključak ukupne ocjene ostao bi isti. Finska bi u 2018. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj, uzimajući u obzir odstupanje zbog neuobičajenih događaja (odobreno za 2016.) kao i odstupanja koja se odnose na provedbu strukturnih reformi i ulaganja (odobrena za 2017.) (6). Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. to je u skladu s maksimalnom nominalnom stopom rasta neto primarnih državnih rashoda (7) od 1,6 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,1 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, Finska će u 2018. ispuniti zahtjeve preventivnog dijela Pakta. Ako bi se u obzir uzela sadašnja ažurirana procjena smanjenja učinka iznimnog priljeva izbjeglica na proračun u 2017., zaključak ukupne ocjene ostao bi isti. Istodobno, na prvi se pogled predviđa da Finska neće ispuniti zahtjeve referentnog mjerila za smanjenje duga u 2017. i 2018. Općenito, Vijeće smatra da Finska treba biti spremna poduzeti dodatne mjere kako bi osigurala usklađenost.

(13)

Zbog starenja stanovništva i sve manjeg broja aktivnog stanovništva povećat će se rashodi za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb s 23 % u 2013. na 27 % BDP-a do 2030. U siječnju 2017. stupila je na snagu mirovinska reforma kojom će se do 2027. povećati najniža zakonska dob za umirovljenje sa 63 na 65 godina te zakonska dob za umirovljenje povezati s promjenama u očekivanom životnom vijeku. Troškovi socijalnih i zdravstvenih usluga koje su sada u nadležnosti općina iznose 10 % BDP-a. Ako ne dođe do reforme sustava, u nadolazećim godinama predviđa se nominalni godišnji rast tih rashoda od 4,4 % i rast njihova udjela u BDP-u. Glavni ciljevi reformi uključuju ublažavanje dugoročne neodrživosti javnih financija boljom kontrolom troškova. To će se postići integracijom usluga, okrupnjavanjem subjekata koji pružaju usluge i digitalizacijom. Prva serija zakonodavnih prijedloga reformi socijalnih i zdravstvenih usluga predstavljena je parlamentu u ožujku 2017. Tim će se propisima uspostaviti zakonodavni okvir za 18 novih regija koje će od 2019. od općina preuzeti nadležnost za socijalne i zdravstvene usluge. Zakonodavni prijedlozi za najkontroverznije dijelove reforme, posebno u pogledu slobode pacijenata da odaberu pružatelja usluga, podneseni su Parlamentu početkom svibnja 2017. i moraju se donijeti kako bi se počeli provoditi, kako je planirano, od 2019.

(14)

Rast plaća tijekom posljednjih godina bio je umjeren. Prosječno godišnje povećanje dogovorenih plaća u razdoblju 2014.–2016. iznosilo je 0,7 %. Zbog slabog rasta produktivnosti rada troškovna učinkovitost povećavala se samo postupno. Socijalni partneri potpisali su 2016. Pakt o konkurentnosti u cilju postupnog povećanja troškovne konkurentnosti Finske. Paktom o konkurentnosti plaće za više od 90 % zaposlenih zamrznute su na 12 mjeseci i trajno je produženo radno vrijeme za 24 sata na godišnjoj razini, bez dodatne naknade. Osim toga, zaposlenici će trajno plaćati veći dio socijalnih doprinosa. Očekuje se da će te mjere pozitivno utjecati na rast izvoza i zapošljavanja u nadolazećim godinama. Nadolazeći krug pregovora o plaćama u drugoj polovici 2017. bit će ključan za osiguranje tih očekivanih pozitivnih učinaka jer Paktom o konkurentnosti još nije u potpunosti zatvoren jaz troškovne konkurentnosti u odnosu na usporediva gospodarstva.

(15)

Stanje na tržištu rada od 2016. postupno se poboljšava, no izazovi su i dalje prisutni. Zaposlenost u proizvodnom sektoru smanjila se za 21 % između 2008. i 2015. U drugim sektorima, primjerice građevinarstvu, prometu nekretninama i zdravstvu, vidljive su naznake manjka radne snage. To naglašava potrebu za usmjerenim aktivnim politikama tržišta rada i stalnim ulaganjima u obrazovanje odraslih i strukovno osposobljavanje kako bi se omogućila profesionalna mobilnost. Omjer slobodnih radnih mjesta i zaposlenosti bio je u 2016. visok gotovo kao u 2007., a stopa nezaposlenosti bila je dva postotna boda viša. To možda upućuje na nerazmjer između ponude i potražnje na tržištu, neprivlačnost nekih slobodnih radnih mjesta ili ograničene poticaje za uključivanje na tržište rada. Potrebni su stalni napori kako bi se osigurao bolji položaj na tržištu rada za osobe koje nisu aktivne, posebno one u dobi od 25 do 39 godina, dugotrajno nezaposlene osobe i migrante. Osiguravanje boljeg socijalnog položaja i položaja na tržištu rada osobama migrantskog podrijetla također će zahtijevati stalna ulaganja u njihovo obrazovanje.

(16)

U smislu aktivacije, složen sustav različitih vrsta naknada može uzrokovati znatnu neaktivnost i zamke niskih plaća, kao i birokratskih problema pri ponovnom utvrđivanju naknada. Od ključne je važnosti riješiti takve zamke. Kako bi se potaknulo prihvaćanje ponuda za posao, obveza za nezaposlenu osobu da prihvati ponudu za posao i obveza za sudjelovanje u programima aktivacije postrožene su. Osim toga, skraćeno je trajanje prava na naknadu za nezaposlenost na temelju dohotka. Uvedeni su pozitivni poticaji, pa je npr. u svrhu aktivacije tražitelja posla omogućeno da se osnovna naknada za nezaposlenost iskoristi kao subvencija za mobilnost i plaće. Dodatne pojačane inicijative za prihvaćanje posla mogle bi se dopuniti uklanjanjem postojećih birokratskih prepreka za prihvaćanje posla ili poduzetništvo.

(17)

Netroškovna konkurentnost usporava izvoz i može ograničiti privlačnost Finske za strane ulagače. Strukturne promjene su u tijeku, ali su u posljednje vrijeme usporene. Ostvaren je napredak u smislu tržišnog natjecanja u uslužnim djelatnostima kao što su maloprodaja i promet, i predložene su mjere za povećanje konkurentnosti i u drugim domaćim uslužnim djelatnostima. Usporedbom u međunarodnim okvirima Finska je po poslovnom okružju i privlačnosti ulagačima među vodećim zemljama na svijetu, ali je s obzirom na veličinu svojeg gospodarstva po ulaganjima u zemlji ispod prosjeka Unije.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Finske i objavila je u izvješću za Finsku za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Finskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo važnost programa i poduzetih mjera za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Finskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije s obzirom na potrebu jačanja ukupnog gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(19)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (8) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Finska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što uključuje ostvarenje svojeg srednjoročnog proračunskog cilja u 2018., uzimajući u obzir mogućnosti odstupanja koje se odnose na neuobičajene događaje, provedbu strukturnih reformi i ulaganja za koja je odobreno privremeno odstupanje. Osigurati pravovremeno donošenje i provedbu administrativne reforme za povećanje troškovne učinkovitosti socijalnih i zdravstvenih usluga.

2.

Promicati daljnje usklađivanje plaća s rastom produktivnosti, u potpunosti poštujući ulogu socijalnih partnera. Poduzeti ciljane mjere aktivne politike tržišta rada radi rješavanja problema zapošljavanja i socijalnih problema, osigurati poticaje za prihvaćanje posla i promicanje poduzetništva.

3.

Nastaviti poboljšavati regulatorni okvir i smanjivati administrativno opterećenje radi povećanja tržišnog natjecanja u uslužnim djelatnostima i poticanja ulaganja.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Finskoj je dopušteno odstupanje od njezina srednjoročnog proračunskog cilja u 2018. jer se privremena odstupanja prenose na razdoblje od tri godine.

(7)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(8)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/119


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Švedske za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Švedske za 2017.

(2017/C 261/26)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrdila da je Švedska jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Švedsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Švedske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Švedske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Švedskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, kontinuirani rast cijena stambenih nekretnina s već precijenjenih početnih razina i kontinuirani rast duga kućanstava predstavljaju rizik od nepravilnog ispravljanja neravnoteža. Iako se čini da su banke adekvatno kapitalizirane, nepravilno ispravljanje neravnoteža moglo bi utjecati i na financijski sektor jer su banke sve izloženije hipotekama kućanstava. U takvim bi slučajevima moglo doći do učinka prelijevanja na susjedne zemlje jer su švedske bankarske grupacije sustavno važne za nordijsko-baltičku regiju. Švedska nadležna tijela vrlo su svjesna sve većih rizika i posljednjih su godina poduzete mjere za ograničavanje rasta hipotekarnog duga i povećanje stanogradnje. Međutim, dosad provedene mjere politika nisu bile dovoljne za rješavanje problema preopterećenja u sektoru stambenih nekretnina. Općenito gledano, još postoje nedostaci u području politika koje se odnose na oporezivanje stambenih nekretnina, na makrobonitetni okvir te na uklanjanje uskih grla u području nove stambene ponude i prepreka učinkovitoj uporabi postojećih stambenih objekata.

(3)

Švedska je 28. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Švedska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira ostvariti suficit od 0,3 % BDP-a u 2017. te tijekom programskog razdoblja nastaviti ispunjavati srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 1 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u 2017. smanjiti na 39,5 % te se nastaviti smanjivati do 31,4 % u 2020. Snažan gospodarski rast i zdrave javne financije trebali bi biti glavni pokretači smanjenja udjela duga opće države u BDP-u. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će strukturni saldo bilježiti suficit od 0,4 % BDP-a u 2017. i suficit od 0,8 % BDP-a u 2018., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Na temelju ocjene programa konvergencije za 2017. i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije za 2017. Vijeće smatra da će prema procjenama Švedska 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)

Dug kućanstava i dalje raste u odnosu na već visoke početne razine. Taj se dug u 2016. povećao za 7,1 %, čime se približio udjelu od 86 % BDP-a i približno 180 % raspoloživog dohotka, a uzrokovao ga je prije svega veći broj hipotekarnih kredita povezan s kontinuiranim rastom cijena stambenih nekretnina. Raspodjela razina duga postala je sve više nejednaka, s povećanim udjelom kućanstava s novim hipotekarnim kreditom (16,4 % u 2016.), koji su se zadužili čak do razine od 600 % svojeg raspoloživog dohotka. Vlada je poduzela određene bitne makrobonitetne mjere, uključujući uvođenje u 2016. novog zahtjeva za otplatu novih hipotekarnih kredita, ali je i dalje nejasno hoće li te mjere imati dovoljan učinak u srednjoročnom razdoblju. Vlada je u veljači 2017. pokrenula zakonodavni postupak za povećanje zakonskih ovlasti makrobonitetnog tijela kako bi osigurala da u budućnosti ono može pravodobno uvesti moguće makrobonitetne mjere i upotrijebiti širi raspon alata. Očekuje se da će te zakonodavne izmjene stupiti na snagu do veljače 2018. Prilagodbom fiskalnih poticaja, primjerice postupnim ograničavanjem poreznog odbitka za plaćanja hipotekarnih kamata ili povećanjem periodičnih poreza na nepokretnu imovinu, doprinijelo bi se ograničavanju rasta duga kućanstava, ali vlada nije ostvarila napredak u tom smislu.

(7)

U Švedskoj su od sredine 1990.-ih godina brzo i kontinuirano rasle cijene stambenih nekretnina. Te cijene i dalje brzo i kontinuirano rastu, osobito u glavnim urbanim područjima. Među glavnim pokretačima tog rasta velikodušne su porezne olakšice za vlasništvo nad stambenim nekretninama i hipotekarne kredite, prilagodljivi kreditni uvjeti zajedno s relativno niskim stopama otplate hipotekarnih kredita i trenutačan manjak stambene ponude. Taj je manjak povezan sa strukturnim nedostacima na tržištu stambenih nekretnina. Gradnja stambenih objekata i dalje je u porastu, ali ni približno ne udovoljava novim potrebama izgradnje. Vladin plan za tržište stambenih nekretnina od 22 točke usmjeren je na uklanjanje određenih temeljnih uzroka manjka stambenih nekretnina, a uključuje mjere za povećanje količine dostupnog zemljišta za izgradnju, smanjenje građevinskih troškova i skraćivanje rokova za postupke planiranja. Međutim, nekim drugim strukturnim nedostacima, kao što je slabo tržišno natjecanje u građevinskom sektoru, nije posvećena odgovarajuća pozornost. Manjak stambenih nekretnina pogoršan je preprekama koje onemogućuju učinkovitu upotrebu postojećih zaliha stambenih nekretnina. Švedsko strogo regulirano tržište najma nekretnina stvara učinke ograničavanja pristupa (lock-in) i podjele na „uključene/isključene” (insider/outsider), no nisu poduzete značajne mjere politike kako bi se u određivanje najamnina uvelo više fleksibilnosti. Na tržištu stanova u kojima žive njihovi vlasnici relativno visok porez na kapitalne dobitke smanjuje mobilnost vlasnika stanova. Uvedena je privremena reforma pravila za odgodu poreza na kapitalne dobitke pri transakcijama s nepokretnom imovinom, ali vjerojatno će imati samo ograničen učinak. Nedostatak dostupnih i povoljnih stambenih nekretnina može ograničiti i mobilnost na tržištu rada i učinkovitu integraciju migranata na tržište rada te doprinijeti međugeneracijskoj nejednakosti.

(8)

Švedska je 2016. imala jednu od najviših stopa zaposlenosti u Uniji (81,2 %) te je istodobno bilježila jednu od najnižih stopa dugotrajne nezaposlenosti. No još uvijek postoje izazovi, primjerice integriranje niskokvalificiranih osoba i migranata iz zemalja izvan EU-a na tržište rada te premošćivanje znatnog jaza u pogledu zaposlenosti žena rođenih izvan EU-a. Švedska je uložila znatan napor u prihvat tražitelja azila i integraciju izbjeglica i drugih imigranata. Moguća su daljnja poboljšanja jer je u 2016. samo trećina sudionika uvodnog programa bila zaposlena ili se obrazovala 90 dana nakon završetka programa te još nedostaju sveobuhvatni pristup i upravljanje u pogledu odgovarajućeg priznavanja kvalifikacija.

(9)

Prema rezultatima OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) iz 2015. stjecanje osnovnih vještina petnaestogodišnjaka poboljšalo se nakon više godina sve lošijih rezultata. Ipak, udio učenika sa slabijim rezultatima i dalje je blizak prosjeku Unije, a jaz u uspješnosti povezan sa socijalno-ekonomskim položajem učenika proširio se. Mjere koje je vlada pokrenula za poboljšanje školskih rezultata i jednakosti zahtijevaju pomno praćenje, zajedno s inicijativama kojima je cilj integrirati novopridošle učenike-migrante u školski sustav.

(10)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Švedske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Švedskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Švedskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(11)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (4) da se očekuje da će Švedska ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program konvergencije za 2017. Njegove su preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Švedska 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Ukloniti rizike povezane s dugom kućanstava, osobito postupnim ograničavanjem poreznog odbitka za plaćanja hipotekarnih kamata ili povećanjem periodičnih poreza na nepokretnu imovinu uz istodobno ograničavanje kreditiranja pri pretjeranom omjeru duga i dohotka. Promicati ulaganje u stambene nekretnine i poboljšati učinkovitost tržišta stambenih nekretnina, među ostalim uvođenjem veće fleksibilnosti pri određivanju cijena najma te revizijom strukture poreza na kapitalne dobitke.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/122


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2017.

(2017/C 261/27)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Ujedinjena Kraljevina nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Ujedinjenu Kraljevinu za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Ujedinjene Kraljevine u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Ujedinjene Kraljevine u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Ujedinjena Kraljevina 21. travnja 2017. dostavila je svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 27. travnja 2017. svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Ujedinjena Kraljevina trenutačno je obuhvaćena korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Ako se u razdoblju 2016.–2017. ostvari pravodobno i trajno ispravljanje deficita, u razdoblju 2017.–2018. Ujedinjena Kraljevina bit će obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu i prijelaznim pravilom o dugu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. očekuje da će do fiskalne godine 2016./2017. ispraviti prekomjerni deficit, u skladu s Preporukom vijeća od 19. lipnja 2015., te da će ukupni deficit iznositi 2,7 % BDP-a. Očekuje se da će se nakon toga u razdoblju 2017.–2018. ukupni deficit neznatno povećati na 2,8 % BDP-a te se potom u razdoblju 2018.–2019. smanjiti na 1,9 % BDP-a. U Programu konvergencije ne navodi se srednjoročni proračunski cilj. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u uglavnom stabilizirati na približno 87,5 % između razdoblja 2016.–2017. i 2018.–2019. te potom pasti na 84,8 % BDP-a u razdoblju 2020.–2021. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je. Iako su mjere potrebne za ostvarenje planiranog ciljnog deficita općenito precizno utvrđene, negativni rizici povezani s makroekonomskim izgledima predstavljaju rizik za ostvarenje planiranog smanjenja deficita.

(6)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Ujedinjenoj Kraljevini da do razdoblja 2016.–2017. okonča stanje prekomjernog deficita i u razdoblju 2017.–2018., nakon ispravljanja prekomjernog deficita, ostvari fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a u pogledu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se da će ukupni deficit u razdoblju 2016.–2017. dosegnuti 2,7 % BDP-a, u skladu s ciljnim deficitom koji je preporučilo Vijeće. Postoji rizik od određenog odstupanja od zahtjeva preventivnog dijela u razdoblju 2017.–2018.

(7)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju i osobito razinu njezina duga, očekuje se da Ujedinjena Kraljevina ostvari dodatnu prilagodbu u pogledu ostvarivanja odgovarajućeg srednjoročnog proračunskog cilja. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (4) koja ne premašuje 1,8 %. To bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva u kombiniranim razdobljima 2017.–2018. i 2018.–2019. Istodobno, na prvi se pogled predviđa da Ujedinjena Kraljevina u razdoblju 2017.–2018. neće biti usklađena s prijelaznim pravilom o dugu, ali bi prema prognozama to trebala postići u razdoblju 2018.–2019. Općenito, Vijeće smatra da Ujedinjena Kraljevina od razdoblja 2017.–2018. treba biti spremna poduzeti dodatne mjere kako bi se uskladila s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u Komunikaciji Komisije uz ove preporuke za pojedinu zemlju, u budućoj ocjeni morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi jačanju trenutačnog oporavka i osiguravanju održivosti javnih financija Ujedinjene Kraljevine. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Ujedinjenoj Kraljevini.

(8)

Privatna ulaganja stalno su znatno niža od prosjeka Unije, a javna ulaganja neznatno niža. Produktivnost je znatno niža od prosjeka za skupinu G7 te od 2008. stagnira. Vlada u svojim politikama stavlja snažan naglasak na povećanje ulaganja radi poticanja rasta produktivnosti. Jedan je od glavnih izazova rješavanje znatnih nedostataka u pogledu kapaciteta i kvalitete infrastrukturnih mreža u Ujedinjenoj Kraljevini. Veliko je zagušenje prometa, a željeznički kapaciteti u nekim područjima nisu usklađeni s brzim rastom potražnje. Osim toga, sve je hitnija potreba za većim ulaganjima u nove kapacitete za proizvodnju energije i opskrbu njome. U Nacionalnom planu za izgradnju infrastrukture iznose se ambiciozni planovi za poboljšanje ekonomske infrastrukture Ujedinjene Kraljevine te je 2016. donesen niz odluka o ulaganjima u važne projekte u području prometa i energije. Međutim, i dalje ostaje otvoreno pitanje mogu li se osigurati odgovarajuća javna i privatna ulaganja s pomoću kojih bi se pravovremeno i učinkovito riješili infrastrukturni zaostaci. Potreba za povećanjem stambene ponude velik je izazov za Ujedinjenu Kraljevinu. Kroničan manjak stambenih nekretnina doprinosi njihovim visokim i rastućim cijenama te uzrokuje znatne ekonomske i socijalne troškove, posebno oko središta gospodarskog rasta. Reformirani sustav prostornog planiranja i niz komplementarnih stambenih politika zajedno nešto više doprinose intenzivnijoj stanogradnji. Unatoč tomu i dalje su prisutna ograničenja za razvoj stambene ponude, primjerice vrlo strogi i složeni propisi u području tržišta zemljišta i stanogradnje, te nova stambena ponuda i dalje zaostaje za rastom potražnje.

(9)

Ukupni brojčani podaci koji se odnose na tržište rada i dalje su pozitivni, a dugoročna nezaposlenost i nezaposlenost mladih općenito je niska. Međutim, i dalje ima prostora za poboljšanje kad je riječ o razinama neaktivnosti, rada u nepunom radnom vremenu i rada na nisko plaćenim poslovima. Rast dohotka još uvijek je skroman, što je povezano s niskim rastom produktivnosti. I dalje postoji zabrinutost u pogledu ponude, iskorištavanja i razvoja vještina. U okviru politika došlo je do znatnog usmjeravanja na vještine i njihov razvoj putem reformi tehničkog obrazovanja i stručne prakse. Kad je riječ o kvaliteti stručne prakse, trebat će se usmjeriti ne samo na razinu stečenih kvalifikacija, već i na područje u kojima se one stječu. Drugim, strateški važnim, financiranim načinima unaprjeđivanja vještina, posebno za osobe starije od 25 godina, proširila bi se ponuda vještina dostupnih državi, poduzećima i pojedincima koji žele napredovati u karijeri. Prisutni su i izazovi povezani s ponudom skrbi o djeci i socijalne skrbi, koji doprinose visokoj stopi zaposlenosti žena na nepuno radno vrijeme. Dosadašnje reforme skrbi o djeci bile su stalne, ali postupne. Vjerojatno će doći do znatnije promjene uz potpuno uvođenje nekih inicijativa tijekom sljedeće dvije godine. Relativno je nizak udio obuhvaćenosti djece mlađe od tri godine sustavom formalne skrbi o djeci. Iako je nedavnim mjerama donekle povećana dostupnost i cjenovna pristupačnost skrbi o djeci u dobi od 3 i 4 godine, njima nije riješeno pitanje ponude skrbi o djeci mlađoj od 3 godine. Kao rezultat prethodno najavljenih reformi i smanjenja rashoda, posebno u pogledu potpore za zaposlene, rezultati socijalnih politika, među ostalim u pogledu siromaštva među djecom, mogli bi u bližoj i srednjoročnoj budućnosti biti ugroženi, posebno u kontekstu više inflacije. Poseban je razlog za zabrinutost broj djece u zaposlenim kućanstvima koja žive u siromaštvu.

(10)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Ujedinjene Kraljevine i objavila je u Izvješću za Ujedinjenu Kraljevinu za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Ujedinjenoj Kraljevini u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Ujedinjenoj Kraljevini, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(11)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (5) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Ujedinjena Kraljevina 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U razdoblju 2018.–2019. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Ujedinjene Kraljevine.

2.

Poduzeti daljnje mjere za poticanje stambene ponude, među ostalim reformama pravila u području prostornog planiranja i njihovom provedbom.

3.

Riješiti pitanje neusklađenosti ponude i potražnje vještina te osigurati mogućnosti za razvoj vještina, među ostalim daljnjim jačanjem kvalitete stručne prakse i osiguranjem dodatnih financiranih načina razvoja u okviru daljnjeg obrazovanja.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na strani prihoda ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(5)  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.