5.7.2017

Službeni list Europske unije

C 215/1

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama

(metodologija za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama)

(2017/C 215/01)

Sadržaj

Uvod

Svrha

Ključna načela

3.1.

Objava materijalnih informacija

3.2.

Točne, objektivne i razumljive informacije

3.3.

Sveobuhvatne, ali sažete informacije

3.4.

Strateška vizija usmjerena na budućnost

3.5.

Informacije usmjerene na dionike

3.6.

Usklađene i dosljedne informacije

Sadržaj

4.1.

Poslovni model

4.2.

Politike i temeljita analiza

4.3.

Rezultati

4.4.

Glavni rizici i upravljanje njima

4.5.

Ključni pokazatelji uspješnosti

4.6.

Tematski aspekti

Okviri za izvješćivanje

Objavljivanje informacija o raznolikosti odbora

1. UVOD

Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa („Direktiva”) stupila je na snagu 6. prosinca 2014. Tom se Direktivom izmjenjuje Direktiva 2013/34/EU (2) o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća. Dotična trgovačka društva počet će od 2018. primjenjivati Direktivu na informacije koje se odnose na financijsku godinu 2017.

Očekuje se da će se većom transparentnošću povećati (3) otpornost i uspješnost trgovačkih društava u financijskom i nefinancijskom pogledu. Time će se tijekom vremena pridonijeti snažnom rastu i većem zapošljavanju te većem povjerenju među dionicima, uključujući među ulagateljima i potrošačima. Transparentno poslovno upravljanje pogodno je i za dugoročna ulaganja.

Zahtjevi za objavljivanje nefinancijskih informacija primjenjuju se na određena velika trgovačka društva s više od 500 zaposlenika jer bi za mala i srednja poduzeća trošak ispunjavanja te obveze mogao biti veći od koristi. Ovim pristupom administrativno opterećenje zadržava se na najmanjoj mogućoj razini. Trgovačka društva moraju objavljivati relevantne, korisne informacije koje su nužne za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja društva te učinka njegovih aktivnosti, a ne iscrpno, detaljno izvješće. Nadalje, informacije se mogu objavljivati i na razini grupe, umjesto da ih objavljuje svako povezano poduzeće u grupi. Direktivom se trgovačkim društvima pruža i znatna fleksibilnost da objavljuju relevantne informacije na način koji smatraju najkorisnijim, među ostalim u zasebnom izvješću. Trgovačka društva mogu se oslanjati na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire.

Objavljivanje odgovarajućih nefinancijskih informacija ključan je element kojim se jamče održive financije. Europska komisija odlučila je 28. listopada 2016. osnovati Stručnu skupinu na visokoj razini za održive financije. To se temelji na cilju Komisije da izradi opsežnu i sveobuhvatnu strategiju EU-a o održivim financijama kao dio unije tržišta kapitala. Očekuje se da će skupina do kraja 2017. podnijeti Komisiji skup preporuka o politici.

Ciljevi održivog razvoja UN-a i Pariški sporazum

Kao odgovor na globalni Program održivog razvoja do 2030. koji je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela u rujnu 2015., Europska komisija objavila je 22. studenoga 2016. Komunikaciju „Budući koraci za održivu europsku budućnost” (4). Zahtjevima za objavljivanje koji proizlaze iz Direktive bitno se pridonosi ciljevima održivog razvoja, na primjer cilju 12. o osiguravanju održivih oblika potrošnje i proizvodnje (5) i cilju 5. o postizanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju svih žena i djevojčica (6).

Tim se zahtjevima pridonosi i provedbi Pariškog klimatskog sporazuma, a posebno se očekuje da će se većom transparentnošću postići veća usklađenost financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

Odbor za financijsku stabilnost

Na zahtjev ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka Odbor za financijsku stabilnost osnovao je u prosincu 2015. radnu skupinu koju vodi industrija i koja treba izraditi preporuke za dobrovoljnu objavu financijskih rizika povezanih s klimom. Time se dopunjuje rad Studijske skupine za zelene financije skupine G20.

Rad te radne skupine pozorno se pratio i, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeo se u obzir u ovim smjernicama (7). Preporuke radne skupine u načelu se odnose na područja koja su već utvrđena Direktivom, na primjer upravljanje, strategija, upravljanje rizikom i mjerenje.

Neobvezujuće smjernice

U članku 2. Direktive navode se „smjernice za izvješćivanje” i propisuje se da „Komisija izrađuje neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti, radi olakšavanja relevantnog, korisnog i usporedivog objavljivanja nefinancijskih informacija poduzeća. […]”

U uvodnoj izjavi 17. Direktive navedeno je da bi pri izradi neobvezujućih smjernica „Komisija trebala uzeti u obzir sadašnje najbolje prakse, međunarodne trendove i rezultate srodnih inicijativa Unije.”

Neovisno o tome, trgovačka društva mogu odlučiti da će upotrebljavati općeprihvaćene, visokokvalitetne okvire za izvješćivanje i s njima se djelomično ili potpuno uskladiti. Ona se mogu oslanjati na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire i u tom slučaju moraju navesti koji okvir upotrebljavaju.

Komisija potiče trgovačka društva da, kada objavljuju nefinancijske informacije, iskoriste fleksibilnost koja im se nudi u Direktivi. Ovim smjernicama ne nastoje se potisnuti inovacije u praksama izvješćivanja.

Javno savjetovanje (8)

Komisija je provela opsežna javna savjetovanja, među ostalim opsežno javno savjetovanje na internetu. Postupak savjetovanja uključivao je i razgovore sa stručnjacima, radionice s dionicima i savjetovanje s prethodno navedenom Stručnom skupinom na visokoj razini za održive financije.

Nacionalni okviri, okviri EU-a, međunarodni okviri

Pri izradi ovih smjernica Komisija je preispitala nacionalne okvire, okvire EU-a i međunarodne okvire. Ovim smjernicama znatno je pridonijelo vodstvo i znanje organizacija koje su izradile te okvire. Načela i sadržaj ovog dokumenta u velikoj se mjeri temelje na sljedećim okvirima:

—	CDP-u (nekadašnja organizacija Carbon Disclosure Project),

—	organizaciji Climate Disclosure Standards Bord,

—	Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovim dopunama,

—	Sustavu za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) i povezanim sektorskim referentnim dokumentima,

—

publikaciji Europske federacije udruga financijskih analitičara pod nazivom KPIs for Environmental, Social, Governance (ESG), a Guideline for the Integration of ESG into Financial Analysis and Corporate Valuation (ključni pokazatelji uspješnosti za okoliš, društvo i upravljanje; smjernice za njihovu integraciju u financijsku analizu i vrednovanje trgovačkih društava),

—	organizaciji Global Reporting Initiative,

—	Smjernicama FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi,

—	Smjernicama o strateškom izvješćivanju Vijeća za financijsko izvješćivanje UK-a,

—	Smjernicama za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj,

—	okviru za izvješćivanje u skladu s vodećim načelima o poduzetništvu i ljudskim pravima,

—	normi ISO 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju,

—	međunarodnom okviru za integrirano izvješćivanje,

—	modelu Smjernica o izvješćivanju podataka o ESG-u ulagateljima u okviru Inicijative UN-a o održivim burzama,

—	Protokolu o prirodnom kapitalu,

—	vodičima o ekološkom otisku proizvoda i organizacija,

—	organizaciji Sustainability Accounting Standards Bord,

—	kodeksu o održivom razvoju Njemačkog vijeća za održivi razvoj,

—	Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada,

—	Globalnom sporazumu Ujedinjenih naroda (UN),

—	ciljevima održivog razvoja UN-a, Rezolucija od 25. rujna 2015.„Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”,

—	vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”.

Važno

Ovaj dokument izrađen je u skladu s člankom 2. Direktive 2014/95/EU da bi se dotičnim trgovačkim društvima pomoglo da nefinancijske informacije objavljuju na relevantan, koristan, usklađen i usporediviji način. Ova Komunikacija sadržava neobvezujuće smjernice i u njoj se ne utvrđuju nove pravne obveze. U mjeri u kojoj bi se ovom Komunikacijom mogla tumačiti Direktiva 2014/95/EU, stajalištem Komisije ne dovodi se u pitanje bilo koje tumačenje te Direktive koje bi mogao objaviti Sud Europske unije. Trgovačka društva koja se koriste ovim smjernicama mogu se oslanjati i na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire. Ovaj dokument nije tehnički standard i sastavljači nefinancijskih izvješća i bilo koja stranka koja djeluje u ime sastavljača ili na neki drugi način ne bi trebali tvrditi da su nefinancijska izvješća u skladu s ovim dokumentom.

2. SVRHA

Ovim smjernicama nastoji se pomoći trgovačkim društvima da objavljuju visokokvalitetne, relevantne, korisne, usklađene i usporedivije nefinancijske informacije (okolišne, socijalne i povezane s upravljanjem) na način kojim se potiču snažan i održivi rast i zapošljavanje i osigurava transparentnost prema dionicima. Ove neobvezujuće smjernice predlažu se u okviru zahtjeva za izvješćivanje propisanih Direktivom. Njima se nastoji pomoći trgovačkim društvima da sastavljaju relevantna, korisna i sažeta nefinancijska izvješća u skladu sa zahtjevima iz Direktive. Uloženi su veliki napori kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, standardizirane objave ili puki formalni postupci.

Ovim neobvezujućim smjernicama naglasak se stavlja na relevantne, korisne i usporedive nefinancijske informacije u skladu s člankom 2. Direktive 2014/95/EU o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa.

Ove smjernice upućene su trgovačkim društvima koja u skladu s Direktivom moraju objavljivati nefinancijske podatke u svojem izvješću poslovodstva. Međutim, neobvezujuće smjernice mogle bi biti najbolja praksa za sva trgovačka društva koja objavljuju nefinancijske informacije, među ostalim za ostala trgovačka društva koja nisu obuhvaćena područjem primjene Direktive.

Europska komisija izradila je ove smjernice u cilju razvoja metodologije utemeljene na načelima koja je relevantna za trgovačka društva u svim gospodarskim sektorima i kojom im se pomaže da objavljuju relevantne, korisne i usporedive nefinancijske informacije. Komisija je pritom uzela u obzir najbolju praksu, relevantna kretanja i rezultate povezanih inicijativa u okviru EU-a i na međunarodnoj razini.

Ove smjernice odnose se na kontekst izvješća poslovodstva. Međutim, u skladu s člankom 1. Direktive moguć je i drugačiji prikaz nefinancijskog izvješća.

Nastoje se pružiti objektivne i fleksibilne smjernice o dostavljanju nefinancijskih informacija na način kojim se trgovačkim društvima pomaže da važne podatke objavljuju na usklađen i dosljedan način. Ovim smjernicama trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurati usporedivost trgovačkih društava i sektora.

Ovim pristupom priznaje se velika raznolikost uključenih poduzeća i sektora i okolnosti koje trgovačka društva moraju uključiti u svoje izvještaje. Uloženi su veliki napori kako bi se izbjegao jednaki pristup za sve i pretjerano preskriptivna metodologija.

U smjernicama se priznaje važnost veza i međuodnosa informacija (povezanost) između različitih aspekata nefinancijskih informacija ili između financijskih i nefinancijskih informacija.

3. KLJUČNA NAČELA

3.1. Objava materijalnih informacija

U članku 1. Direktive navodi se da dotična trgovačka društva:

Pojam materijalnih informacija često upotrebljavaju sastavljači, revizori i korisnici financijskih informacija. Trgovačko društvo koje dobro razumije ključne sastavnice svojeg vrijednosnog lanca može utvrditi ključna pitanja i procijeniti aspekte na temelju kojih se informacije smatraju materijalnima.

U članku 2. stavku 16. Direktive o računovodstvu (2013/34/EU) materijalne informacije definiraju se kao „status informacije u slučaju kada se za njezin izostanak ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će utjecati na odluke koje donose korisnici na osnovi financijskog izvještaja poduzeća. Materijalnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki”.

Direktivom se uvodi novi element koji treba uzeti u obzir kada se procjenjuje materijalnost nefinancijskih informacija upućivanjem na informacije „u mjeri nužnoj za razumijevanje […] učinka aktivnosti (trgovačkog društva)” (9).

U uvodnoj izjavi 8. Direktive navedeno je da „poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi, trebala bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s pitanjima koja se ističu kao ona koja bi najvjerojatnije mogla prouzročiti ostvarenje osnovnih rizika kojima bi se izazvao ozbiljan učinak, zajedno s onima koji su se već ostvarili (10). […]”.

Učinak aktivnosti trgovačkog društva važno je uzeti u obzir kada se objavljuju nefinancijske informacije. Ti učinci mogu biti pozitivni i negativni. Objavljivanjem materijalnih informacija trebale bi se jasno i objektivno obuhvatiti obje vrste učinaka. Očekuje se da nefinancijsko izvješće sadržava točan pregled informacija koje su potrebne relevantnim dionicima.

Materijalne informacije moraju se ocjenjivati u kontekstu. Informacije nisu nužno materijalne u svim kontekstima. Pitanja koja treba uključivati u nefinancijsko izvješće specifična su za okolnosti trgovačkog društva, uzimajući u obzir konkretne situacije i sektorska pitanja. Trgovačka društva u određenom sektoru vjerojatno će se suočavati sa sličnim okolišnim, socijalnim i upravljačkim izazovima, na primjer zbog resursa na koje se oslanjaju za proizvodnju robe i pružanje usluga ili učinaka koje možda imaju na ljude, društvo i okoliš. Stoga može biti primjereno izravno usporediti objavljivanje relevantnih nefinancijskih informacija među trgovačkim društvima iz istog sektora.

Trgovačka društva mogu izvješćivati o nizu mogućih pitanja. Trgovačko društvo procjenjuje koje su informacije materijalne na temelju svoje analize važnosti tih informacija za razumijevanje njegova razvoja, poslovnih rezultata, položaja i učinka. Pri toj procjeni materijalnosti trebalo bi uzeti u obzir unutarnje i vanjske čimbenike (11).

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Banka može smatrati da njezina potrošnja vode u uredima i podružnicama nije bitno pitanje koje treba uključiti u izvješće poslovodstva. S druge strane, banka može procijeniti da su materijalne informacije socijalni i okolišni učinci projekata koje financira i njezina uloga u podupiranju realnog gospodarstva grada, regije ili države.

Pri procjeni materijalnosti informacija može se uzeti u obzir niz čimbenika, primjerice sljedeći čimbenici:

—	Poslovni model, strategija i glavni rizici: relevantno je uzeti u obzir ciljeve, strategije, pristup upravljanju i sustave upravljanja, vrijednosti, materijalnu i nematerijalnu imovinu, vrijednosni lanac i glavne rizike društva.

—	Glavna sektorska pitanja: slična pitanja vjerojatno će biti bitna za trgovačka društva koja posluju u istom sektoru ili koja imaju zajedničke lance opskrbe. Teme koje su već utvrdili konkurenti, potrošači ili dobavljači vjerojatno će biti relevantne i za trgovačko društvo (12).

—	Interesi i očekivanja relevantnih dionika: od trgovačkih društava očekuje se da komuniciraju s relevantnim dionicima i da nastoje dobro razumjeti njihove interese i probleme.

—	Učinak aktivnosti: od trgovačkih društava očekuje se da uzmu u obzir stvarnu i moguću ozbiljnost i učestalost učinaka. To uključuje učinke njihovih proizvoda, usluga i poslovnih odnosa (uključujući aspekte lanca opskrbe).

—	Javne politike i poticajni propisi: javne politike i propisi mogu utjecati na posebne okolnosti trgovačkog društva i na materijalnost informacija.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može smatrati da su učinci u okviru viših razina lanca opskrbe relevantni i bitni i o njima sukladno izvješćivati. Učinci mogu biti izravni ili neizravni. Na primjer, trgovačko društvo koje proizvodi mineralnu vodu može uzeti u obzir posebne mjere koje poduzima za zaštitu vodnih resursa koje upotrebljava.

Trgovačka društva mogu objasniti mehanizme upravljanja i postupke koje primjenjuju kako bi procijenili materijalnost (13).

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo koje utječe na korištenje zemljišta i promjene ekosustava (na primjer, sječa šuma), izravno ili posredstvom svojeg lanca opskrbe, može razmotriti objavu odgovarajućih informacija o primijenjenom postupanju s dužnom pažnjom.

Očekuje se redovito preispitivanje procjena materijalnosti kako bi se osiguralo da su teme o kojima se izvješćuje i dalje bitne. Preispitivanja bi se trebala češće obavljati u dinamičnim i inovativnim trgovačkim društvima i sektorima ili u trgovačkim društvima koja mijenjaju ili prilagođavaju svoje poslovne modele ili politike poslovanja, među ostalim o postupanju s dužnom pažnjom. Međutim, ona se mogu rjeđe provoditi u stabilnijim okolnostima.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo koje sudjeluje u lancima opskrbe minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja može razmotriti objavljivanje informacija o primijenjenom postupanju s dužnom pažnjom kako bi se osiguralo da poštuje ljudska prava i ne pridonosi sukobima.

3.2. Točne, objektivne i razumljive informacije

U nefinancijskom izvješću trebali bi se u jednakoj mjeri uzeti u obzir povoljni i nepovoljni aspekti, a informacije bi trebalo ocjenjivati i prikazivati na nepristran način.

U nefinancijskom izvješću trebale bi se uzeti u obzir sve dostupne i pouzdane ulazne informacije, uzimajući u obzir potrebe relevantnih dionika za informacijama. Korisnike informacija ne bi trebalo zavaravati bitnim netočnostima, izostavljanjem materijalnih informacija ili objavom nematerijalnih informacija.

U nefinancijskom izvješću činjenice bi se trebale jasno razlikovati od stajališta ili tumačenja.

Točnost i preciznost informacija mogu se poboljšati na sljedeće načine:

—	odgovarajućim mehanizmima korporativnog upravljanja (na primjer, pitanja održivosti i/ili transparentnosti povjeravaju se određenim neovisnim članovima odbora ili vijeću),

—	stabilnim i pouzdanim dokazima, internim sustavima kontrole i izvješćivanja,

—	učinkovitim uključivanjem dionika i

—	neovisnim vanjskim jamstvima.

Razumljivost informacija može se poboljšati uporabom svakodnevnog jezika i dosljedne terminologije, izbjegavanjem standardiziranih fraza i, prema potrebi, definiranjem tehničkih pojmova.

Materijalne informacije trebalo bi kontekstualizirati na odgovarajući način radi njihova lakšeg razumijevanja. Poslovni rezultati trgovačkog društva mogu se, na primjer, prikazati upućivanjem na njegove strategije ili opće ciljeve. Od trgovačkih društava očekuje se da opišu u kakvom su odnosu nefinancijska pitanja i njihova dugoročna strategija, glavni rizici i politike.

Trgovačko društvo trebalo bi objasniti područje primjene i okvire objavljenih informacija, posebno kada se određene informacije odnose samo na jedan ili nekoliko njegovih segmenata ili isključuju određene segmente.

Razumljivost se može poboljšati i objašnjavanjem ključnih dijelova objavljenih informacija, na primjer načina mjerenja, temeljnih pretpostavki i izvora.

Nefinancijsko izvješće ne sastoji se samo od navođenja popisa ključnih pokazatelja uspješnosti. Radi točnijeg razumijevanja razvoja trgovačkog društva, njegovih poslovnih rezultata, položaja i učinka, trebalo bi objavljivati kvalitativne i kvantitativne informacije. Dok bi kvantitativne informacije mogle biti korisne za izvješćivanje o nekim nefinancijskim pitanjima (ključni pokazatelji uspješnosti, ciljevi itd.), kvalitativnim informacijama pruža se kontekst i poboljšava korisnost nefinancijskog izvješća i njegovo lakše razumijevanje. Kombiniranjem narativnog izvješćivanja, kvantitativnih informacija i vizualnog prikaza (14) povećava se učinkovitost i transparentnost komunikacije.

Objavljivanjem informacija na uobičajenom poslovnom jeziku te na materinjem jeziku trgovačkog društva poboljšat će se transparentnost trgovačkog društva i informacije će biti pristupačnije relevantnim ulagateljima i ostalim dionicima.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo koje objavljuje određene ključne pokazatelje uspješnosti može povećati transparentnost navođenjem informacija o svojoj svrsi i povezanosti s njegovom strategiji: definicijama i metodologiji; izvorima informacija, pretpostavkama i ograničenjima; opsegu predmetnih aktivnosti; referentnim vrijednostima; ciljevima; kretanjima; promjenama metodologije (ako postoje); i navođenjem kvalitativnih objašnjenja o prethodnim i očekivanim poslovnim rezultatima.

3.3. Sveobuhvatne, ali sažete informacije

U članku 1. Direktive navodi se da predmetna trgovačka društva:

„[…] u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem […]”

Trebalo bi objaviti barem materijalne informacije o određenim kategorijama pitanja koja su izričito navedena u Direktivi, što uključuje:

—	okolišna, socijalna i kadrovska pitanja,

—	poštovanje ljudskih prava,

—	pitanja borbe protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati i druge materijalne informacije.

Očekuje se da će se objavljivanjem materijalnih informacija pružiti sveobuhvatan pregled trgovačkog društva u izvještajnoj godini, što se odnosi na opseg objavljenih informacija. Međutim, podrobnost dostavljenih informacija o određenom pitanju ovisi o njihovoj materijalnosti. Trgovačko društvo trebalo bi se usmjeriti na opseg i podrobnost informacija kojima će se dionicima pomoći da razumiju njegov razvoj, poslovne rezultate, položaj i učinak njegovih aktivnosti.

Očekuje se i da su nefinancijska izvješća sažeta te da se u njima izbjegava iznošenje nematerijalnih informacija. Objavljivanjem nematerijalnih informacija može se smanjiti razumljivost nefinancijskog izvješća jer se time mogu prikriti materijalne informacije. Trebalo bi izbjegavati općenite ili standardizirane informacije koje nisu materijalne.

Nefinancijsko izvješće može uključivati unutarnja unakrsna upućivanja ili oznake kako bi se osigurala njegova sažetost, ograničilo ponavljanje i navele poveznice na druge informacije (15).

Primjer

Trgovačko društvo može sažeti informacije, usmjeriti se na materijalne informacije, ukloniti općenite informacije, ograničiti pojedinosti, izostaviti elemente koji više nisu relevantni, upotrebljavati unakrsno upućivanje i oznake i slično.

3.4. Strateška vizija usmjerena na budućnost

Očekuje se da će se u izvješću dati uvid u poslovni model trgovačkog društva, strategiju i njezinu provedbu te da će se objasniti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne implikacije dostavljenih informacija.

Očekuje se da trgovačka društva objavljuju relevantne informacije o svojem poslovnom modelu, uključujući o svojoj strategiji i ciljevima. Objavljivanjem bi se trebao osigurati uvid u strateški pristup relevantnim nefinancijskim pitanjima, odnosno što trgovačko društvo radi, kako to radi i zašto.

Time se ne sprječava da se u odgovarajućoj mjeri uzmu u obzir poslovno osjetljive informacije. Relevantne informacije mogu se pružati i na općeniti način kojim se ulagateljima i ostalim dionicima svejedno pružaju korisne informacije.

Objavljivanjem ciljeva, referentnih vrijednosti i preuzetih obveza trgovačko društvo može pomoći ulagateljima i ostalim dionicima da kontekstualiziraju njegove poslovne rezultate. To može biti korisno za procjenu budućih izgleda. Vanjskim praćenjem preuzetih obveza i napretka u ostvarenju ciljeva pridonosi se većoj transparentnosti prema dionicima. Ciljevi i referentne vrijednosti mogu se prikazati u kvalitativnim ili kvantitativnim okvirima. Trgovačka društva mogu, prema potrebi, objavljivati relevantne informacije na temelju znanstveno utemeljenih scenarija.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može objaviti način pristupa održivoj poslovnoj strategiji te način na koji se poslovnim rezultatima u pogledu okoliša, socijalnih pitanja i upravljanja može pridonijeti ostvarivanju njegovih poslovnih ciljeva. Ono bi moglo objavljivati i ciljeve povezane s dostavljenim ključnim pokazateljima uspješnosti i objasniti neizvjesnosti i čimbenike na kojima bi se mogle temeljiti informacije usmjerene na budućnost i budući izgledi.

Informacijama usmjerenima na budućnost omogućuje se da korisnici informacija bolje ocijene stabilnost i održivost razvoja trgovačkog društva, njegova položaja, poslovnih rezultata i učinka tijekom vremena. Njima se također korisnicima omogućuje da mjere napredak trgovačkog društva prema ostvarivanju dugoročnih ciljeva.

Primjer

Trgovačko društvo može objaviti relevantne informacije o očekivanom učinku znanstveno utemeljenog scenarija o klimatskim promjenama i na njegove strategije i aktivnosti. Može također objaviti ciljeve za smanjenje broja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.

3.5. Informacije usmjerene na dionike

Od trgovačkih društava očekuje se da uzmu u obzir potrebe za informacijama svih relevantnih dionika. Ona bi se trebala usredotočiti na potrebe za informacijama svih dionika kao skupine, a ne na potrebe ili želje pojedinih ili netipičnih dionika, ili onih s nerazumnim potrebama za informacijama.

Ti dionici mogu biti, među ostalim: ulagatelji, radnici, potrošači, dobavljači, lokalne zajednice, javna tijela, ranjive skupine, socijalni partneri i civilno društvo.

Trgovačka društva trebala bi pružati relevantne, korisne informacije o svojem angažmanu s relevantnim dionicima te kako se uzimaju u obzir njihove potrebe za informacijama. Na primjer, norma ISO 26000 i Smjernice OECD-a za multinacionalna društva sadržavaju korisne smjernice o tom pitanju.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može objaviti materijalne informacije o svojem angažmanu s dionicima i objasniti kako to utječe na njegove odluke, poslovne rezultate i učinak njegovih aktivnosti.

3.6. Usklađene i dosljedne informacije

Očekuje se da je nefinancijsko izvješće usklađeno s ostalim elementima izvješća poslovodstva.

Jasnim povezivanjem informacija navedenih u nefinancijskom izvješću i ostalih informacija navedenih u izvješću poslovodstva pridonosi se korisnosti, relevantnosti i povezanosti informacija. Izvješće poslovodstva trebalo bi se smatrati jedinstvenim, objektivnim i usklađenim skupom informacija.

Budući da su sadržaji uzajamno povezani, objašnjavanjem ključnih veza ulagateljima i ostalim dionicima olakšava se razumijevanje materijalnih informacija i međuovisnosti.

Sadržaj nefinancijskog izvješća trebao bi biti dosljedan tijekom vremena. Time se korisnicima informacija omogućuje da razumiju i uspoređuju prethodne i trenutačne promjene u razvoju, položaju i poslovnim rezultatima trgovačkog društva te u njegovu učinku te da ih pouzdano povežu s informacijama usmjerenima na budućnost.

Važno je uskladiti izbor i metodologiju ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se osigurala razumljivost i pouzdanost nefinancijskog izvješća. Međutim, možda će biti potrebna ažuriranja jer bi ključni pokazatelji uspješnosti mogli zastarjeti ili se mogu izraditi nove i bolje metodologije kojima se poboljšava kvaliteta informacija. Od trgovačkih društava očekuje se da objasne promjene u politici ili metodologiji izvješćivanja, razloge tih promjena i njihove učinke (na primjer ponovnim navođenjem prethodnih informacija, jasnim prikazivanjem učinka promjene politika ili metodologija izvješćivanja).

Primjer

Trgovačko društvo može utvrditi odnose i veze između svojeg poslovnog modela i aspekata korupcije i podmićivanja.

4. SADRŽAJ

Od trgovačkih društava očekuje se da specifične tematske aspekte i materijalne informacije koje trebaju uključiti u svoje objave definiraju točno, objektivno i sveobuhvatno, uključujući suradnjom s relevantnim dionicima.

Informacije u nefinancijskom izvješću međusobno su povezane. Na primjer, rezultati pokazuju ne samo ono što trgovačko društvo radi (primjenom svojeg poslovnog modela, politika i strategija), već i specifične okolnosti i rizike trgovačkog društva te razinu njegove učinkovitosti u upravljanju tim rizicima. Objašnjavanjem ključnih veza i međuovisnosti poboljšava se kvaliteta izvješća.

Pri izradi nefinancijskog izvješća trgovačka društva trebala bi poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka (16).

4.1. Poslovni model

U članku 1. Direktive utvrđeno je da nefinancijsko izvješće sadržava informacije koje uključuju:

a. „kratak opis poslovnog modela poduzeća;”.

U poslovnom modelu društva opisuje se dugoročan način uspostave i održavanja vrijednosti s pomoću njegovih proizvoda i usluga. Poslovnim modelom pruža se kontekst za izvješće poslovodstva u cjelini. On sadržava pregled načina rada trgovačkog društva i logičko objašnjenje njegove strukture tako što se opisuje kako ulazne vrijednosti pretvara u rezultate s pomoću svojih poslovnih aktivnosti. Drugim riječima, navodi se što trgovačko društvo radi, kako to radi i zašto.

Kada opisuju svoj poslovni model, trgovačka društva mogu razmotriti uključivanje odgovarajućih informacija o sljedećem:

—	svojem poslovnom okruženju,

—	svojem ustrojstvu i strukturi,

—	tržištima na kojima posluju,

—	svojim ciljevima i strategijama i

—	glavnim kretanjima i čimbenicima koji bi mogli utjecati na njihov budući razvoj.

Trgovačka društva mogu razmotriti uporabu ključnih pokazatelja uspješnosti za objašnjavanje svojeg poslovnog modela, glavnih kretanja i slično.

Očekuje se da trgovačka društva objasne svoj poslovni model na jasan i razumljiv način utemeljen na činjenicama. Poslovni model temelji se na činjenicama. Trgovačka društva trebala bi izbjegavati objavu nematerijalnih informacija kojima se nešto promiče ili kojima se izražavaju želje te kojima se odvraća pozornost od materijalnih informacija.

Kada trgovačka društva tijekom izvještajne godine bitno izmijene svoj poslovni model, od njih se očekuje da navedu te bitne promjene te ih objasne.

Primjer

Trgovačko društvo može razmotriti objavu konkretnih informacija kojima se objašnjava sljedeće:

—	glavni proizvodi koje proizvodi i kako se njima zadovoljavaju potrebe potrošača/kupaca,

—	kako su ti proizvodi proizvedeni i zbog čega je taj pristup proizvodnji konkurentan i održiv,

—	obilježja tržišta na kojem posluje i kako bi se ono moglo razvijati.

4.2. Politike i temeljita analiza

U članku 1. Direktive navodi se da nefinancijsko izvješće sadržava informacije koje uključuju:

b. „opis politika poduzeća u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode;”.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati materijalne informacije kojima se pruža točan pregled njihovih politika. Ona bi trebala razmotriti objavu informacija o svojim pristupima ključnim nefinancijskim aspektima, glavnim ciljevima te načinu ostvarivanja tih ciljeva i provedbe tih planova. Pri objavljivanju informacija uzele bi se u obzir specifične okolnosti trgovačkog društva. U okviru objave tih informacija trgovačko društvo može objasniti odgovornosti i odluke svoje uprave i odbora te odnos dodijeljenih sredstava s ciljevima, upravljanjem rizikom i planiranim rezultatima. Na primjer, trgovačko društvo može objasniti relevantne aspekte upravljanja, (17) uključujući nadzor odbora.

Primjer

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje informacija o osobama u njegovoj organizaciji ili upravljačkoj strukturi odgovornima za utvrđivanje, provedbu i praćenje određene politike, na primjer o pitanjima povezanima s klimom (18). Ono može također objasniti ulogu i odgovornosti odbora/nadzornog odbora u pogledu okolišnih i socijalnih politika i politika povezanih s ljudskim pravima.

Postupci temeljite analize odnose se na politike, upravljanje rizikom i rezultate. Trgovačko društvo provodi postupke temeljite analize kako bi osiguralo ostvarenje konkretnog cilja (npr. kako bi osiguralo da su emisije ugljika ispod određene razine ili da u lancima opskrbe nema trgovanja ljudima). Njima se pridonosi utvrđivanju, sprječavanju i smanjenju postojećih i mogućih negativnih učinaka.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati materijalne informacije o provedenim postupcima temeljite analize, uključujući, ako je relevantno i razmjerno, informacije o svojim dobavljačima i lancima podugovaranja. Ona mogu razmotriti i objavljivanje odgovarajućih informacija o odlukama o njihovoj uspostavi i o predviđenom funkcioniranju postupaka, posebno u pogledu sprječavanja i smanjenja negativnih učinaka. Trgovačka društva mogu razmotriti i pružanje relevantnih informacija o utvrđivanju ciljeva i mjerenju napretka.

Na primjer, korisne smjernice o tome navedene su u smjernicama OECD-a za nekoliko sektora, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima, Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku ili u normi ISO 26000.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje informacija o svojim politikama koje su usmjerene na izbjegavanje uporabe štetnih kemikalija, posebno zabrinjavajućih tvari ili biocida u svojim proizvodima, poslovanju ili u lancu opskrbe. Ono može objavljivati i informacije o svojim politikama o istraživanju, razvoju i uporabi sigurnih alternativa. Trgovačka društva mogu objasniti način ocjenjivanja kvalitete i sigurnosti kemikalija koje upotrebljavaju te njihova učinka na okoliš te način ispunjavanja pravnih zahtjeva o kemijskoj sigurnosti (npr. REACH, CLP - razvrstavanje, označavanje i pakiranje).

Primjer

Trgovačko društvo može objaviti relevantne informacije o načinu utvrđivanja i ocjenjivanja rizika povezanih s klimom (19) i/ili prirodnim kapitalom te upravljanja njima.

Kada trgovačka društva tijekom izvještajne godine bitno izmijene svoje glavne politike i postupke temeljite analize, od njih se očekuje da navedu te izmjene te ih objasne.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje sljedećih informacija o zdravlju i sigurnosti:

—	politike o radnome mjestu,

—	ugovorne obveze dogovorene tijekom pregovora s dobavljačima i podizvođačima,

—	resurse povezane s upravljanjem rizikom, informacijama, osposobljavanjem, praćenjem, revizijom, suradnjom s lokalnim nadležnim tijelima i socijalnim partnerima.

Može se dogoditi da trgovačko društvo nije izradilo politike o određenim pitanjima koja svejedno smatra bitnima. U tom slučaju trgovačko društvo trebalo bi navesti jasno i razumno objašnjenje zašto nije izradilo te politike. Ostali zahtjevi za izvješćivanje i dalje se primjenjuju (na primjer, poslovni model, glavni rizici itd.).

U članku 1. Direktive navedeno je: „Ako poduzeće ne provodi mjere povezane s jednim ili više od navedenih pitanja, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.”

4.3. Rezultati

U članku 1. Direktive utvrđeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:

c. „rezultate tih mjera;”.

Trgovačka društva trebala bi pružiti koristan, točan i objektivan pregled rezultata svojih politika.

Nefinancijskim informacijama koje su objavila trgovačka društva trebalo bi se pomoći ulagateljima i ostalim dionicima da razumiju i prate poslovne rezultate trgovačkog društva.

Relevantnim objavljivanjem rezultata politika mogu se pružiti korisne informacije o prednostima i nedostacima trgovačkog društva. U nefinancijskom izvješću trebali bi se na sveobuhvatan i sažet način navesti rezultati poslovanja i aktivnosti trgovačkog društva.

Trgovačka društva mogu razmotriti mogućnost objašnjavanja odnosa između financijskih i nefinancijskih rezultata te kako se njime upravlja tijekom vremena.

Analiza rezultata trebala bi uključivati relevantne nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti. Očekuje se da trgovačka društva objave ključne pokazatelje uspješnosti koje smatraju najkorisnijima za praćenje i ocjenjivanje napretka i za lakše uspoređivanje trgovačkih društava i sektora. Prema potrebi, trgovačka društva mogu razmotriti prikazivanje i objašnjavanje tih informacija u odnosu na ciljeve i referentne vrijednosti.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje specifičnih informacija kojima se objašnjava sljedeće:

—	stvarne emisije ugljika, intenzitet emisija,

—	uporaba opasnih kemikalija ili biocida,

—	učinci na prirodni kapital i ovisnosti,

—	usporedba s ciljevima, promjene tijekom vremena,

—	ublažavajući učinci provedenih politika,

—	planovi za smanjenje emisija ugljika.

4.4. Glavni rizici i upravljanje njima

U članku 1. Direktive navedeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:

d. „osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzeća, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzeće upravlja tim rizicima;”.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati informacije o svojim glavnim rizicima, načinu upravljanja njima i njihova smanjenja. Ti rizici mogu biti povezani s njihovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama, lancem opskrbe i poslovnim odnosima ili s drugim aspektima. To bi uključivalo odgovarajuću perspektivu o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim glavnim rizicima. Očekuje se da trgovačka društva objasne kako glavni rizici mogu utjecati na njihov poslovni model, poslovanje, financijske rezultate i učinak njihovih aktivnosti.

Očekuje se da trgovačko društvo objavi materijalne informacije o glavnim rizicima, neovisno o tome proizlaze li oni iz njegovih odluka ili djelovanja, ili se temelje na vanjskim čimbenicima, te da objasni postupke koji se upotrebljavaju za utvrđivanje i ocjenjivanje takvih rizika.

Ako je relevantno i razmjerno, trebale bi se objavljivati i materijalne informacije o lancu opskrbe i lancu podugovaranja. To bi trebalo uključivati i materijalne informacije o tome kako trgovačko društvo upravlja glavnim rizicima i kako ih smanjuje.

Kada trgovačko društvo tijekom izvještajne godine bitno izmijeni svoje glavne rizike ili način upravljanja njima, od njega se očekuje da navede te bitne izmjene te ih objasni.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti uključivanje konkretnih informacija o:

—	neispravnim proizvodima koji bi mogli utjecati na sigurnost potrošača,

—	politikama koje se provode za rješavanje tog problema,

—	korektivnim mjerama kojima se zadovoljavaju potrebe potrošača na koje su ti proizvodili imali učinak.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija o učincima svojeg poslovanja i strategije povezanih s klimom, uzimajući u obzir svoje posebne okolnosti i uključujući odgovarajuće procjene vjerojatnosti i uporabu analiza scenarija (20).

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija o rizicima povezanima s kršenjem ljudskih prava, zaštitom radnika i zaštitom okoliša u njegovu lancu opskrbe i lancu podugovaranja te o načinu upravljanja mogućim negativnim učincima i njihovu smanjenju.

4.5. Ključni pokazatelji uspješnosti

U članku 1. Direktive navedeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:

e. „nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje;”.

Nefinancijsko izvješće trebalo bi uključivati bitne opise i informacije utemeljene na pokazateljima, koji se zajednički nazivaju ključnim pokazateljima uspješnosti.

Očekuje se da trgovačka društva izvješćuju o ključnim pokazateljima uspješnosti koji su korisni s obzirom na njihove posebne okolnosti. Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi biti u skladu s načinom mjerenja koje trgovačko društvo doista upotrebljava u svojim internim postupcima upravljanja i procjene rizike. Na taj način povećava se relevantnost i korisnost objavljivanja informacija i poboljšava transparentnost. Objavljivanjem visokokvalitetnih, općepriznatih ključnih pokazatelja uspješnosti (na primjer načina mjerenja koja se opsežno upotrebljavaju u sektoru ili za posebna tematska pitanja) mogla bi se poboljšati usporedivost, posebno za trgovačka društva u istom sektoru ili vrijednosnom lancu.

Trgovačko društvo trebalo bi objavljivati ključne pokazatelja uspješnosti koji su nužni za razumijevanje njegova razvoja, poslovnih rezultata i položaja te učinka njegovih aktivnosti. Neki ključni pokazatelji uspješnosti mogu biti korisni za različita trgovačka društva i poslovne okolnosti. Ostali ključni pokazatelji uspješnosti više se odnose na pitanja i okolnosti u određenom sektoru. Trgovačka društva potiču se da objavljuju bitne opće i sektorske ključne pokazatelje uspješnosti. Uzimajući u obzir posebne okolnosti trgovačkih društava i potrebe ulagatelja i ostalih dionika za informacijama, očekuje se da trgovačka društva pruže točan i objektivan pregled uporabom općih i sektorskih ključnih pokazatelja uspješnosti te onih specifičnih za određeno trgovačko društvo.

Korisnici informacija znatno cijene kvantitativne informacije jer im pomažu da mjere napredak, provjeravaju dosljednost tijekom vremena i provode usporedbe. Odgovarajućim opisima kojima su popraćeni ključni pokazatelji uspješnosti poboljšava se razumljivost nefinancijskih izvješća.

Ključni pokazatelji uspješnosti smatraju se i učinkovitim alatima za povezivanje kvalitativnih i kvantitativnih informacija i za uspostavu veza. Njima se trgovačkim društvima omogućuje da sažeto i učinkovito pruže objektivan i sveobuhvatan pregled.

Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi se dosljedno upotrebljavati u svim izvještajnim razdobljima kako bi se mogle pružati pouzdane informacije o napretku i kretanjima. Ključni pokazatelji uspješnosti o kojima se izvješćuje mogu se, naravno, s vremenom promijeniti zbog poslovnih ili tehničkih razloga. U tim slučajevima trgovačka društva trebala bi objasniti zašto su se ključni pokazatelji uspješnosti promijenili. Ona mogu razmotriti, prema potrebi, ponovno navođenje informacija iz prošlosti i jasno i učinkovito objašnjavanje učinka tih promjena.

Trgovačka društva mogu objasniti prikupljanje podataka, metodologiju i okvire na kojima se temelji izvješćivanje. Ona mogu iznijeti i analizu objavljenih ključnih pokazatelja uspješnosti kojom će objasniti, na primjer, zašto su se ključni pokazatelji uspješnosti povećali ili smanjili tijekom izvještajne godine i kako bi se oni mogli promijeniti u budućnosti.

Trgovačka društva mogu predstaviti ključne pokazatelje uspješnosti u kontekstu ciljeva, prethodnih rezultata i prema potrebi ih usporediti s drugim trgovačkim društvima.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačka društva mogu razmotriti primjereno objavljivanje načina mjerenja i ciljeva koji se upotrebljavaju za ocjenjivanje relevantnih pitanja povezanih s okolišem i klimom te za upravljanje njima (21).

4.6. Tematski aspekti

U članku 1. Direktive navedeno je da dotična trgovačka društva „[…] u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem […]”.

Objavljivanjem materijalnih informacija trebao bi se osigurati objektivan i sveobuhvatan pregled razvoja trgovačkog društva, njegovih poslovnih rezultata i položaja te učinka njegovih aktivnosti.

U određenim okolnostima trgovačka društva mogu smatrati da bi se objavljivanjem detaljnih informacija o predstojećim događajima ili pitanjima o kojima se pregovara mogla nanijeti ozbiljna šteta. Međutim, objavljivanjem sažetih informacija kojima se ne nanosi ozbiljna šteta može se znatno pridonijeti ispunjavanju općeg cilja transparentnosti.

Člankom 1. Direktive propisuje se da „države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi […] objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzeća […]”.

Tematski aspekti često su uzajamno povezani. Na primjer, okolišno pitanje koje je povezano s poslovanjem trgovačkog društva, njegovim proizvodima ili lancem opskrbe može utjecati i na sigurnosti i/ili zdravlje potrošača, zaposlenika ili dobavljača ili na ugled trgovačke marke. Očekuje se da trgovačka društva pruže jasan, točan i sveobuhvatan pregled kojim su obuhvaćeni svi relevantni aspekti određenog pitanja.

Sljedeće stavke mogu činiti neiscrpan popis tematskih aspekata koje trgovačka društva moraju uzeti u obzir kada objavljuju nefinancijske informacije:

a. Okolišna pitanja

Očekuje se da trgovačko društvo objavi relevantne informacije o stvarnim i mogućim učincima njegova poslovanja na okoliš te o tome kako postojeća i buduća okolišna pitanja mogu utjecati na njegov razvoj, poslovne rezultate ili položaj.

To može uključivati:

—	objavu materijalnih informacija o sprječavanju i kontroli onečišćenja,

—	utjecaj na okoliš zbog uporabe energije,

—	izravne i neizravne emisije u atmosferu (22),

—	uporabu i zaštitu prirodnih resursa (npr. vode, tla) i povezanu zaštitu bioraznolikosti,

—	gospodarenje otpadom,

—	utjecaj na okoliš prometa ili uporabe proizvoda i usluga i raspolaganja njima i

—	razvoj zelenih proizvoda i usluga.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može objavljivati materijalne informacije na temelju metodologija propisanih u konkretnom zakonodavstvu. Na primjer, prilozi Preporuci Komisije 2013/179/EU uključuju metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija. To su metode ocjenjivanja životnog ciklusa kojima se trgovačkim društvima omogućuje da za svaki proizvod ili za cijelu organizaciju utvrde sljedeće: i. najrelevantnije učinke i ii. procese kojima doprinose i emisije duž lanca opskrbe. O utjecaju na okoliš može se izvješćivati zasebno ili u obliku jedinstvene objedinjene ocjene.

Trgovačka društva mogu upućivati, prema potrebi, na materijalne informacije navedene u kontekstu određenih zahtjeva za izvješćivanje o utjecaju na okoliš (23).

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti sljedeće ključne pokazatelje uspješnosti:

—	energetsku učinkovitost i poboljšanja energetske učinkovitosti,

—	potrošnju energije iz neobnovljivih izvora energije i energetski intenzitet,

—	emisije stakleničkih plinova u metričkim tonama ekvivalenta CO2 i intenzitet emisija stakleničkih plinova,

—	emisije ostalih onečišćujućih tvari (mjerene u apsolutnim vrijednostima i u intenzitetu),

—	vađenje prirodnih resursa,

—	učinke na prirodni kapital i bioraznolikost i ovisnosti o njima

—	gospodarenje otpadom (npr. stope recikliranja).

b. Socijalna i kadrovska pitanja

Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o socijalnim i kadrovskim pitanjima (24). To uključuje:

—	provedbu temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada,

—	pitanja različitosti, na primjer različitost spolova i jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (uključujući dob, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, invaliditet, etničko porijeklo i ostale relevantne aspekte),

—	pitanja zapošljavanja, uključujući savjetovanje sa zaposlenicima i/ili njihovo sudjelovanje, zapošljavanje i uvjete rada,

—	odnose sa sindikatima, među ostalim poštovanje sindikalnih prava,

—	upravljanje ljudskim kapitalom, uključujući upravljanje restrukturiranjem, upravljanje karijerom i zapošljivošću, sustav naknada, osposobljavanje,

—	zdravlje i sigurnost na radu,

—	odnose s potrošačima, uključujući zadovoljstvo potrošača, dostupnost, proizvode s mogućim utjecajem na zdravlje i sigurnost potrošača,

—	učinke na ranjive potrošače,

—	odgovorni marketing i istraživanje i

—	odnose u zajednici, uključujući socijalni i gospodarski razvoj lokalnih zajednica.

Trgovačkim društvima može biti korisno oslanjati se na općepriznate, visokokvalitetne okvire, primjerice Smjernice OECD-a za multinacionalna društva, Tripartitnu deklaraciju o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada ili normu ISO 26000.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje ključnih pokazatelja uspješnosti utemeljenih na sljedećim aspektima:

—	različitosti spolova i ostalim aspektima različitosti,

—	zaposlenicima koji imaju pravo na roditeljski dopust, po spolu,

—	radnicima koji sudjeluju u aktivnostima za koje postoji veliki rizik od određenih nesreća ili bolesti,

—	broju nesreća na radu, vrstama ozljeda ili profesionalnim bolestima,

—	fluktuaciji osoblja,

—	udjelu zaposlenika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, po spolu,

—	godišnjem prosjeku satova osposobljavanja po radniku i po spolu,

—	postupcima savjetovanja zaposlenika,

—	broju zaposlenih osoba s invaliditetom.

c. Poštovanje ljudskih prava

Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o mogućim i stvarnim učincima njihova poslovanja na nositelje prava.

Smatra se da je dobra praksa da trgovačko društvo izrazi svoju predanost poštovanju ljudskih prava. U okviru te predanosti može se definirati što trgovačko društvo očekuje od svoje uprave, zaposlenika i poslovnih partnera u pogledu ljudskih prava, uključujući ključne standarde rada. Informacijama se može objasniti na čija se prava obveza odnosi, na primjer prava djece, žena, domorodačkih naroda (25), osoba s invaliditetom (26), lokalnih zajednica, malih poljoprivrednih gospodarstava, žrtava trgovanja ljudima i prava radnika, uključujući onih koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, radnika u lancima opskrbe ili podizvođača, radnika migranata i njihovih obitelji.

Trgovačka društva trebala bi razmotriti mogućnost da objavljivanje materijalnih informacija o ljudskim pravima bude dio postupanja s dužnom pažnjom kao i objavljivanje informacija o postupcima i mehanizmima za sprječavanje kršenja ljudskih prava. To može uključivati, na primjer, informacije o tome kako ugovori trgovačkog društva s poduzećima u njegovu lancu opskrbe uključuju pitanja ljudskih prava i kako trgovačko društvo smanjuje moguće negativne učinke na ljudska prava i osigurava odgovarajući pravni lijek u slučaju povrede ljudskih prava.

Objavljene materijalne informacije mogu uključivati i informacije o tome kako trgovačko društvo pristupa, među ostalim, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”, Smjernicama OECD-a za multinacionalna društva i Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija i ključnih pokazatelja uspješnosti o sljedećem:

—	slučajevima ozbiljnih utjecaja na ljudska prava povezanih s njegovim aktivnostima ili odlukama,

—	postupcima za zaprimanje i rješavanje pritužbi i za smanjenje povreda ljudskih prava i osiguravanje pravnih lijekova za te povrede,

—	postupcima i dobavljačima za koje postoji znatan rizik od povreda ljudskih prava,

—	postupcima i mjerama za sprječavanje trgovanja ljudima za sve vrste iskorištavanja, prisilnog ili obaveznog rada i rada djece, rada na crno i nesigurnih uvjeta rada, posebno u pogledu zemljopisnih područja u kojima postoji veći rizik od izloženosti zlouporabi

—	koliko su njihovi objekti, dokumenti i internetske stranice dostupni osobama s invaliditetom,

—	poštovanju slobode udruživanja i

—	suradnji s relevantnim dionicima.

d. Pitanja borbe protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem

Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o načinu upravljanja pitanjima i slučajevima borbe protiv korupcije i podmićivanja.

Trgovačka društva mogu razmotriti objavljivanje informacija o organizaciji, odlukama, upravljačkim instrumentima i o resursima namijenjenima borbi protiv korupcije i podmićivanja.

Trgovačka društva mogu također razmotriti objašnjavanje načina ocjenjivanja borbe protiv korupcije i podmićivanja, poduzimanja mjere za sprječavanje ili smanjenja negativnih učinaka, praćenja djelotvornosti i komunikacije o tom pitanju unutar samog društva i prema vanjskim dionicima.

Trgovačkim društvima može biti korisno osloniti se na općepriznate, visokokvalitetne okvire, na primjer Smjernice OECD-a za multinacionalna društva ili norme ISO 26000.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija i ključnih pokazatelja uspješnosti koji se odnose na sljedeće aspekte:

—	politike, postupke i standarde borbe protiv korupcije,

—	kriterije koji se upotrebljavaju u procjenama rizika povezanima s korupcijom,

—	postupke unutarnje kontrole i resurse namijenjene sprječavanju korupcije i podmićivanja,

—	zaposlenike koji su sudjelovali u primjerenom osposobljavanju,

—	uporabu mehanizama upozoravanja,

—	broj tekućih ili zaključenih sudskih postupaka o protutržišnom ponašanju.

e. Ostalo

Lanci opskrbe

Očekuje se da trgovačka društva, kada je to relevantno i razmjerno, objavljuju materijalne informacije o pitanjima lanca opskrbe koja znatno utječu na njihov razvoj, poslovne rezultate, položaj ili učinak. To bi uključivalo informacije potrebne za opće razumijevanje lanca opskrbe trgovačkog društva i informacije o tome kako se relevantna nefinancijska pitanja uzimaju u obzir pri upravljanju lancem opskrbe.

Ako trgovačko društvo smatra da bi se objavljivanjem detaljnih informacija o predstojećim događajima ili pitanjima o kojima se pregovara mogla uzrokovati ozbiljna šteta, ono može ispuniti opći cilj transparentnosti objavljivanjem sažetih informacija kojima se ne uzrokuje ozbiljna šteta.

Objavljivanjem materijalnih informacija može se pokazati kako trgovačko društvo pristupa, među ostalim, Smjernicama OECD-a za multinacionalna društva, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima i relevantnim okvirima specifičnima za određeni sektor, na primjer Smjernicama FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi.

Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti

Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija i ključnih pokazatelja uspješnosti koji se odnose na aspekte kao što je nadzor dobavljača u pogledu sljedećeg:

—	radne prakse, uključujući rada djece i prisilnog rada, rada na crno, plaća, nesigurnih uvjeta rada (uključujući sigurnost zgrada, zaštitnu opremu, zdravlje radnika) (27),

—	trgovanja ljudima i ostalih pitanja povezanih s ljudskim pravima,

—	emisija stakleničkih plinova i ostalih vrsta onečišćenja vode i okoliša,

—	sječe šuma i ostalih rizika povezanih s bioraznolikošću

i praćenja učinka trgovačkog društva na dobavljače, na primjer, njegovih uvjeta plaćanja i prosječnih razdoblja plaćanja.

Minerali iz područja zahvaćenih sukobima

Očekuje se da trgovačka društva, kada je to relevantno i razmjerno, objavljuju relevantne informacije o postupanju s dužnom pažnjom kako bi se osigurali odgovorni lanci opskrbe za kositar, tantal i volfram i zlato iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Objavljivanje informacija trebalo bi biti u skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovim dopunama. U tom kontekstu očekuje se da trgovačka društva objave relevantne informacije o uspješnosti svojih politika, praksi i rezultata u pogledu postupanja s dužnom pažnjom u odnosu na minerale iz područja zahvaćenih mineralima. Ona bi trebala objaviti i informacije o mjerama koje su poduzele za provedbu „okvira od pet koraka” (28) za dužnu pažnju na temelju rizika u lancima opskrbe mineralima kako je utvrđeno u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, uzimajući u obzir njihov položaj u lancu opskrbe.

Potom se očekuje od trgovačkih društava da objavljuju ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na prirodu i broj utvrđenih rizika, mjere poduzete za sprječavanje i smanjenje tih rizika te načina na koji je trgovačko društvo tijekom vremena pojačalo svoje napore u postupanju s dužnom pažnjom.

Posebni ključni pokazatelji uspješnosti

Oni uključuju: udio izravnih relevantnih dobavljača koji su donijeli i provodili politiku dužne pažnje u pogledu minerala iz područja zahvaćenih sukobima u skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, udio kositra, tantala, volframa i zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja koji potječu iz odgovornih izvora i udio relevantnih potrošača koji u skladu s ugovorom zahtijevaju informacije o dužnoj pažnji u pogledu minerala iz područja zahvaćenih sukobima u skladu sa Smjernicama OCED-a o dužnoj pažnji.

5. OKVIRI ZA IZVJEŠĆIVANJE

Trgovačko društvo može pri izradi svojeg nefinancijskog izvješća oslanjati na visokokvalitetne, općepriznate, nacionalne okvire, okvire EU-a ili međunarodne okvire. Nekim okvirima obuhvaćeni su različiti sektori i tematska pitanja (horizontalni okviri), a drugi su specifični za sektore ili tematska pitanja. Neki su usmjereni isključivo na objavljivanje nefinancijskih informacija, a ostali se odnose na transparentnost u širem kontekstu.

Općepriznati okvir izrađen na temelju utvrđenih postupaka obično trgovačkim društvima služi kao strukturirani predložak za izvješćivanje o ključnim pitanjima od općeg interesa, njime se ograničava administrativno opterećenje i olakšava uspoređivanje informacija.

U članku 1. Direktive navedeno je da se dotična poduzeća „[…] mogu osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, […] navode na koje se okvire oslanjaju”.

Trgovačko društvo koje se oslanja na jedan ili nekoliko okvira trebalo bi objaviti koji je okvir upotrebljavalo za svoje konkretne objave, čime se poboljšava jasnoća i usporedivost.

U uvodnoj izjavi 9. Direktive navedeni su primjeri postojećih okvira za izvješćivanje. Međutim, taj popis ne bi se trebalo smatrati iscrpnim.

U uvodnoj izjavi 9. Direktive navedeno je sljedeće:

„Prilikom pružanja tih informacija poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi mogu se osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije, kao što je Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) ili međunarodne okvire, kao što su Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN), vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a ‚Zaštita, poštovanje i pomoć’, Smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), norma (ISO) 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju, Tripartitna deklaracija o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada te Globalna inicijativa za izvješćivanje, ili na druge priznate međunarodne okvire.”

Trgovačka društva mogu razmotriti i uporabu drugih okvira za izvješćivanje, primjerice okviri navedeni u uvodu ovih smjernica.

6. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA O RAZNOLIKOSTI ODBORA

U ovom odjeljku navode se posebne smjernice kojima se velikim trgovačkim društvima uvrštenima na burzu nastoji pomoći (29) da opišu svoje politike raznolikosti odbora koji će se uključiti u njihovo izvješće o korporativnom upravljanju (30). Opis politike raznolikosti odbora nije dio nefinancijskog izvješća (31). Stoga se ovim odjeljkom smjernica ne dovodi u pitanje potreba za objavljivanjem materijalnih informacija o raznolikosti u okviru nefinancijskog izvješća.

Člankom 1. propisuje se da velika trgovačka društva uvrštena na burzu moraju u svojem izvješću o korporativnom upravljanju objaviti sljedeće:

„opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izvješće sadržava obrazloženje za to”.

Aspekti raznolikosti

U opisu politike raznolikosti trebalo bi navesti koji se kriteriji raznolikosti primjenjuju i treba objasniti razloge za njihov odabir. Pri odabiru tih kriterija trebalo bi uzeti u obzir sve relevantne aspekte raznolikosti kako bi se osiguralo da u odboru postoji dovoljna raznolikost stajališta i stručnosti potrebna za dobro razumijevanje trenutačnog stanja i dugoročnih rizika i prilika povezanih s djelatnošću društva. Pri ocjenjivanju profila potrebnih za optimalnu raznolikost odbora trebalo bi uzeti u obzir prirodu i složenost djelatnosti trgovačkog društva te društveni i okolišni kontekst u kojem trgovačko društvo posluje.

Aspekti raznolikosti trebali bi, u načelu, uključivati dob, spol ili obrazovanje i radno iskustvo. Ako je primjenjivo s obzirom na zemljopisnu prisutnost trgovačkog društva i poslovni sektor u kojem posluje, primjereno je uključiti i zemljopisno podrijetlo, međunarodno iskustvo, stručnost za relevantna pitanja održivosti, zastupljenost zaposlenika i ostale aspekte, na primjer socioekonomsku pozadinu.

Pri odabiru kandidata na temelju definiranih kriterija raznolikosti (32) trebalo bi uzeti u obzir pravila i opće prihvaćena načela nediskriminacije.

Ciljevi

Trgovačka društva trebala bi objaviti posebne mjerljive ciljeve za relevantne aspekte raznolikosti. Posebno je korisno utvrditi kvantitativne ciljeve i vremenske okvire, posebno u pogledu ravnoteže među spolovima.

Provedba i rezultati

Trgovačka društva trebala bi navesti kako se ciljevi njihove politike raznolikosti uzimaju u obzir pri planiranju u slučaju zamjene zaposlenika, odabiru, imenovanju i ocjenjivanju. Ona bi trebala objaviti i informacije o ulozi nadležnih odbora u tim postupcima. Trgovačka društva trebala bi, prema potrebi, objaviti i jesu li dioničari pri odabiru članova odbora ili obnovi njihova mandata dobili informacije o kriterijima i ciljevima raznolikosti.

Trgovačka društva trebala bi objaviti napredak u provedbi i zabilježene rezultate u pogledu svih aspekata raznolikosti politike barem u odnosu na prethodno izvješće. Ako ciljevi raznolikosti nisu ispunjeni, trgovačko društvo trebalo bi objaviti kako planira ispuniti ciljeve i navesti očekivane rokove unutar kojih će ti ciljevi biti ispunjeni.

(1) SL L 330, 15.11.2014., str. 1.

(2) SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(3) U smjernicama se upotrebljava naziv „trgovačko društvo” radi lakšeg razumijevanja kada se upućuje na „subjekt” koji izvješćuje neovisno o tome je li riječ o jednom „poduzeću” ili „grupi poduzeća” koja izvješćuje posredstvom svojeg matičnog društva.

(4) COM(2016) 739 final.

(5) Cilj 12.6.: „Poticati trgovačka društva, posebno velika i transnacionalna trgovačka društva, da prihvaćaju održive prakse i integriraju informacije o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja.”

(6) Cilj 5.5.: „Osigurati potpuno i stvarno sudjelovanje žena i jednake mogućnosti za vodstvo na svim razinama odlučivanja u političkom, gospodarskom i javnom životu.”

(7) Očekuje se da će se završno izvješće te radne skupine predstaviti na sastanku na vrhu skupine G20 7. – 8. srpnja 2017.

(8) Dodatne informacije o postupku javnog savjetovanja dostupne su na http://ec.europa.eu/finance/company-reporting/non-financial_reporting/index_en.htm#related-documents

(9) Članak 1. stavak 1. Direktive.

(10) U uvodnoj izjavi 8. Direktive navedeno je i da „[…] ozbiljnost takvih učinaka trebala bi se procjenjivati prema njihovu opsegu i težini. Rizici nepovoljnih učinaka mogu potjecati od aktivnosti samog poduzeća ili mogu biti povezani s njegovim poslovanjem te, kad je relevantno i razmjerno, s njegovim proizvodima, uslugama i poslovnim odnosima, uključujući lanac nabave i lanac podugovaratelja”.

(11) Na primjer, trgovačka društva mogla bi upotrebljavati preliminarnu analizu iz Priloga I. Uredbi o EMAS-u (Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32009R1221).

(12) Na primjer, u sektorskim referentnim dokumentima EMAS-a utvrđeni su najbolja praksa i pokazatelji povezani s okolišnim aspektima.

(13) Na primjer, trgovačka društva koja provode sustav upravljanja kvalitetom ili sustav upravljanja okolišem (npr. ISO 14001 ili EMAS) ili koja obavljaju procjenu okolišnog životnog ciklusa, mogu ih koristiti za procjenu materijalnosti i objaviti informacije o važnim aspektima.

(14) Grafikoni, dijagrami, grafovi itd.

(15) Unakrsno upućivanje i označavanje trebalo bi pametno osmisliti i biti jednostavno za uporabu, primjerice primjena praktičnog pravila da se samo jednom klikne na neku poveznicu izvan izvješća.

(16) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(17) Na primjer, o aspektu povezanom s klimom ili uvjetima zapošljavanja.

(18) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.

(19) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.

(20) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.

(21) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao Odbor za financijsku stabilnost.

(22) Uključujući emisije stakleničkih plinova, otrovnih tvari, tvari koje uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju itd.

(23) Kao što su obveze koje proizlaze iz direktiva EU-a (Direktiva o industrijskim emisijama, Direktiva o sustavu trgovanja emisijama, REACH, Direktiva o odlagalištima otpada, Direktiva o otpadnim vozilima, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i Direktiva o opasnim tvarima) i Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

(24) Podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu ili spolnu orijentaciju osobe smatraju se posebnom kategorijom osobnih podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679 koji se ne bi trebali obrađivati ako nije ispunjen jedan od uvjeta iz tog članka. Trgovačka društva trebala bi stoga objavljivati samo anonimizirane podatke ili objedinjene podatke (na temelju kojih se ne može identificirati osoba) u pogledu tih pitanja.

(25) Na primjer, u skladu s Konvencijom o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989. (br. 169) Međunarodne organizacije rada (ILO).

(26) Na primjer, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(27) Na primjer, upućivanjem na Rezoluciju o dostojnom radu u globalnim opskrbnim lancima koja je donesena na 105. zasjedanju Međunarodne konferencije rada (ILO, 2016). http://www.ilo.org/ilc/ILCSessions/105/texts-adopted/WCMS_497555/lang--en/index.htm

(28) OECD (2016.) Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: treće izdanje, Izdanje OECD-a, Pariz http://dx.doi.org/10.1787/9789264252479-en.

(29) Dok se zahtjevi za objavljivanje nefinancijskih informacija primjenjuju na velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i koja imaju više od 500 zaposlenika, zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na raznolikost odbora primjenjuju se samo na velika trgovačka društva uvrštena na burzu.

(30) Kako je propisano u članku 20. Direktive 2013/34/EU.

(31) Kako je propisano u članku 19a. Direktive 2013/34/EU.

(32) Utemeljenih na etničkom podrijetlu, rasi, invaliditetu ili spolnoj orijentaciji.

5.7.2017

Službeni list Europske unije

C 215/21

PLAN DJELOVANJA EUROPSKE UNIJE ZA BORBU PROTIV DROGA 2017.–2020.

(2017/C 215/02)

SADRŽAJ

Uvod

Smanjenje potražnje za drogama

Smanjenje opskrbe

Koordinacija

Međunarodna suradnja

Informacije, istraživanje, praćenje i evaluacija

Prilog I. – Petnaest glavnih pokazatelja za Plan djelovanja Europske unije za borbu protiv droga 2017.–2020.

Prilog II. – Glosar kratica

Uvod

Uporaba nedopuštenih droga i zlouporaba droga u općenitom smislu predstavljaju velik problem za pojedince, obitelji i zajednice diljem Europe. Osim utjecaja zlouporabe droga na zdravlje i društvo, tržište nedopuštenim drogama čini velik dio kriminalnih aktivnosti u europskom društvu te na globalnoj razini.

U prosincu 2012. Vijeće je usvojilo Strategiju EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2013.–2020. Cilj je Strategije doprinijeti smanjenju potražnje za drogama i opskrbe njima unutar EU-a. Njome se ujedno nastoji smanjiti zdravstvene i društvene rizike i štete prouzročene drogama, i to strateškim pristupom kojim se podupire i nadopunjuje nacionalne politike, pruža okvir za koordinirano i zajedničko djelovanje te stvara temelj i politički okvir za vanjsku suradnju EU-a u tom području. To će se postići integriranim i uravnoteženim pristupom koji se temelji na činjenicama.

Ciljevi Strategije su sljedeći:

—	doprinijeti mjerljivom smanjenju potražnje za drogama, ovisnosti o drogama te zdravstvenih i društvenih rizika i štete povezanih s drogama,

—	doprinijeti ukidanju tržištâ nedopuštenih droga i mjerljivom smanjenju dostupnosti nedopuštenih droga,

—	potaknuti koordinaciju aktivnim diskursom i analizom razvoja i izazova u području droga na razini EU-a i međunarodnoj razini,

—	dodatno ojačati dijalog i suradnju između EU-a i trećih zemalja, međunarodnih organizacija i foruma o problemima droge,

—	doprinijeti boljem širenju rezultata praćenja, istraživanja i evaluacija te boljem razumijevanju svih aspekata fenomena droga i učinka intervencija kako bi se osigurao ispravan i sveobuhvatan činjenični temelj za politike i djelovanja.

Ovaj Plan djelovanja EU-a za borbu protiv droga, kao i Strategija EU-a za borbu protiv droga, temelji se na osnovnim načelima prava EU-a te se njime podupiru temeljne vrijednosti Unije: poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, ravnopravnost, solidarnost, vladavina prava i ljudska prava. Ujedno se temelji na konvencijama UN-a koje pružaju međunarodni pravni okvir za rad na rješavanju, među ostalim, problema povezanih s uporabom nedopuštenih droga, kao i na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.

Planom se utvrđuju mjere koje će se provesti radi postizanja ciljeva Strategije. Mjere su utvrđene na temelju dvaju političkih područja Strategije:

—	smanjenju potražnje za drogama, te

—	smanjenju opskrbe drogama;

te na temelju triju međusektorskih tema Strategije:

—	koordinaciji,

—	međunarodnoj suradnji, i

—	informacijama, istraživanjima, praćenju i evaluaciji.

Mjere su usklađene s ciljevima Strategije EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2013.–2020. Prilikom pripreme mjera uzeta je u obzir potreba da se one temelje na činjenicama, da budu znanstveno ispravne, realne, vremenski određene, dostupne i mjerljive, s jasnim značenjem za EU i dodanom vrijednošću. U Planu djelovanja navode se rasporedi, odgovorne stranke, pokazatelji i mehanizmi prikupljanja/procjene podataka.

Na temelju postojećih mehanizama izvješćivanja niz glavnih pokazatelja utvrđen je u Prilogu I. Njima se olakšava mjerenje ukupne učinkovitosti ovog Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga te oni ne uključuju dodatno opterećenje u pogledu izvješćivanja. U Planu se, prema potrebi, upućuje na niz tih pokazatelja. Nadalje, u Planu su utvrđeni pokazatelji koji se temelje na izvorima podataka povezanima s programom, evaluacijom te ostalim izvorima. Uporaba tih pokazatelja ovisi o procesima prikupljanja podataka u svakoj državi članici ili na razini institucija EU-a.

U skladu s odredbom Strategije kojom se određuje da bi se njezina detaljna provedba trebala utvrditi u dvama uzastopnim planovima djelovanja, prvi Plan djelovanja kojim se provodi aktualna strategija za borbu protiv droga donesen je 2013. te je istekao 2016. U 2016. dovršena je vanjska procjena u sredini provedbenog razdoblja Strategije EU-a za borbu protiv droga i provedbe Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga 2013.–2016. U evaluaciji je zaključeno da je većina mjera predviđenih tim Planom djelovanja dovršena ili je u tijeku. U okviru rezultata evaluacije ujedno je ukazano na potrebu za drugim Planom djelovanja za provedbu Strategije EU-a za borbu protiv droga 2013.–2020. koji bi trebao biti ažurirana verzija Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga 2013.–2016. Dolje navedenim Planom djelovanja EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2017.–2020. uzeti su u obzir rezultati te evaluacije, kao i velike promjene u problematici zlouporabe droga te politikama za borbu protiv droga do kojih je došlo nakon donošenja prethodnog Plana djelovanja.

1. Smanjenje potražnje za drogama

Doprinijeti mjerljivom smanjenju uporabe nedopuštenih droga, problematične uporabe droga, ovisnosti o drogama i štetnog djelovanja droga na zdravlje i društvo, kao i doprinijeti odgodi početka uporabe droga

Cilj

Mjera

Raspored

Odgovorna stranka

Pokazatelj(i)

Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka

1.	Spriječiti uporabu droga te, kao drugo, odgoditi početak uporabe droga

Poboljšati dostupnost i učinkovitost mjera prevencije koje se temelje na činjenicama (1) i kojima se uzimaju u obzir dolje navedeni čimbenici rizika i zaštite

(a)	čimbenici povezani sa stanovništvom, primjerice dob, rod, obrazovanje, kulturni i društveni čimbenici;

(b)	situacijski čimbenici, primjerice beskućništvo, status migranta ili tražitelja azila, uporaba droga u noćnom životu i u rekreativnom kontekstu, radno mjesto te vožnja pod utjecajem droga; i

(c)	osobni čimbenici, primjerice mentalno zdravlje, ponašanje i psihosocijalni razvoj te ostali čimbenici za koje je poznato da utječu na individualnu podložnost uporabi droga, kao što su genetski utjecaji i obiteljske okolnosti

U tijeku

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelji 1, 11, 12

—	Dostupnost i razina provedbe, na razini države članice, općih i okolišnih mjera prevencije koje se temelje na činjenicama

—	Dostupnost i razina provedbe, na razini države članice, ciljanih mjera prevencije koje se temelje na činjenicama, uključujući mjere koje se temelje na obitelji i zajednici

—	Dostupnost i razina provedbe, na razini države članice, navedenih mjera prevencije koje se temelje na činjenicama

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Izvješća država članica o rezultatima mjera

2.	Uz sprečavanje uporabe droga ojačati i bolje usmjeriti preventivne mjere i mjere odvraćanja radi pomicanja dobne granice prve uporabe nedopuštenih droga i drugih psihoaktivnih supstanci

U tijeku

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelji 1, 5, 11, 12

—	Dostupnost i razina provedbe, na razini država članica, preventivnih mjera i mjera odvraćanja koje se temelje na činjenicama i koje su usmjerene na mlade osobe u obitelji, zajednici i mjestima formalnog/neformalnog obrazovanja

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća država članica o rezultatima mjera

Razmjena najbolje prakse u pogledu svih oblika preventivnih mjera usmjerenih na djecu i mlade, roditelje te obrazovno okružje, istodobno uzimajući u obzir rodno specifične potrebe, uključujući obrazovne aktivnosti, programe čija je okosnica zajednica, programe orijentirane na uporabu interneta i društvenih medija.

U tijeku

Država članica (DČ)

EMCDDA

—	Pregled razmjena najboljih praksi među državama članicama

—	Pozitivne evaluacije bihevioralnih ishoda najboljih intervencijskih praksi (ako su dostupne)

EMCDDA-ov portal najbolje prakse

Komisijina izvješća

Izvješća države članice

Izvješća Foruma civilnog društva o drogama

4.	Podići razinu svijesti o rizicima i posljedicama povezanima s uporabom nedopuštenih droga i drugih psihoaktivnih tvari te poboljšati vještine i kompetencije za sprječavanje uporabe droga.

U tijeku

Država članica (DČ)

Komisija

EMCDDA

—	Glavni pokazatelji 5, 12

—	Razina svijesti među općom populacijom i mladima o zdravim stilovima života te rizicima i posljedicama uporabe nedopuštenih droga i drugih psihoaktivnih tvari te razina vještina i kompetencija osoba uključenih u sprječavanje uporabe droga

Izvješća EMCDDA-e

Ankete Eurobarometra

ESPAD

HBSC/Svjetska zdravstvena organizacija za Europu

5.	Omogućiti bolje informirane reakcije na izazov zlouporabe psihoaktivnih lijekova.

2017.–2020.

DČ

Radna skupina Vijeća (HDG Lijekovi i medicinski proizvodi)

EMA

EMCDDA

—	Niz inicijativa koje su usmjerene na promicanje odgovarajuće uporabe psihoaktivnih lijekova

—	Prikupljanje dokaza i međunarodnih primjera o tome kako smanjiti rizik od prosljeđivanja psihoaktivnih lijekova u nedopuštene svrhe i njihove zlouporabe

—	Broj tečajeva za liječnike i druge zdravstvene radnike o uporabi lijekova za kontroliranje boli i olakšavanje patnje

Izvješća države članice

EMCDDA

Izvješća EMA

Poboljšati učinkovitost liječenja ovisnosti o drogama i rehabilitacije, uključujući usluge za osobe s komorbiditetom, s ciljem smanjenja uporabe nedopuštenih droga, problematične uporabe droga, pojave ovisnosti o drogama te zdravstvenih i društvenih rizika i štete povezanih s drogama te poticati oporavak i socijalnu (re)integraciju problematičnih korisnika droga i ovisnika o drogama.

Razviti i proširiti raznolikost, dostupnost i pokrivenost sveobuhvatnim integriranim uslugama liječenja koje se temelje na činjenicama, kao i mogućnost pristupa tim uslugama. Osigurati da se te usluge odnose na uporabu više različitih droga (kombiniranu uporabu nedopuštenih i dopuštenih tvari, uključujući psihoaktivne lijekove, alkohol i duhan) i na rastuće potrebe sve starijeg stanovništva koje upotrebljava droge, kao i na rodno specifična pitanja.

(a)	Provoditi i poboljšati osposobljavanje namijenjeno zdravstvenim i socijalnim radnicima u vezi s ovisničkim ponašanjima.

(b)	Razvijati i provoditi programe ranog otkrivanja i intervencije, kratkih intervencija i liječenja za djecu i mlade koji upotrebljavaju droge.

U tijeku

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelji 1, 6, 11

—	Opseg i raznolikost sveobuhvatnih i integriranih usluga liječenja, na razini države članice, koje se temelje na činjenicama, uključujući one koje se odnose na uporabu više različitih droga i na potrebe sve starije populacije koja upotrebljava droge

—	Podaci države članice o zadržavanju na liječenju i ishodima

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

EMCDDA-ov portal najbolje prakse

Konačna evaluacija Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga

Izvješća države članice

Proširiti pružanje usluga rehabilitacije/reintegracije i oporavka, s naglaskom na uslugama:

(a)	koje su usmjerene na pružanje kontinuirane skrbi putem vođenja predmeta i međuagencijske suradnje za pojedince;

(b)	koje su usmjerene na poticanje socijalne (re)integracije (uključujući zapošljivost i stanovanje) problematičnih korisnika droga i ovisnika o drogama, uključujući zatvorenike i korisnike droge koji stare, ako je relevantno;

(c)	kojima se unapređuje proces postavljanja dijagnoze i liječenje psihijatrijskog i tjelesnog komorbiditeta koji uključuje uporabu droga, npr. s pomoću brzog testiranja na hepatitis B i C te HIV, kao i na druge spolno prenosive infekcije i tuberkulozu

(d)	kojima se uzimaju u obzir rodno specifične potrebe te

(e)	kojima se dopire do ugroženih zajednica/skupina stanovništva.

U tijeku

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelj 11

Podaci države članice o:

—	Opsegu povećanja usluga rehabilitacije/reintegracije i oporavka u kojima se primjenjuju pristup vođenja predmeta i međuagencijski pristup

—	Opsegu povećanja broja rodno specifičnih programa rehabilitacije/reintegracije i oporavka

—	Opsegu povećanja broja programa skrbi unutar zajednice i u zatvorima, posebno usmjerenih na korisnike droga s komorbiditetom, uključujući partnerstva između usluga koje se odnose na mentalno zdravlje i rehabilitaciju/reintegraciju i oporavak od uporabe droga

—	Razini i trajanju suzdržavanja od uporabe nedopuštenih i/ili dopuštenih droga među ljudima koji su napustili liječenje od ovisnosti o drogama

—	Dostupnosti mogućnosti liječenja koja su u skladu s potrebama ljudi koji se vraćaju uporabi droga i korisnika droga koji stare

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća države članice o rezultatima usluga

(a)

Proporcionalno povećati, prema potrebi, dostupnost, pokrivenost i pristup uslugama za smanjenje rizika i štete, npr. programe zamjene igala i šprica, liječenje supstitucijskim opioidima, programe za postupanje u slučaju predoziranja opioidima, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica uporabe droga te kako bi se spriječio i značajno smanjio broj izravnih i neizravnih smrtnih slučajeva povezanih s drogama, kao i zaraznih bolesti koje se prenose krvlju i koje su povezane s uporabom droga, ali nisu ograničene na HIV i virusni hepatitis, kao i spolno prenosive bolesti i tuberkuloza, u skladu s preporukom SZO-a o sveobuhvatnom paketu zdravstvenih usluga za osobe koje intravenozno uzimaju droge

(b)

Učinkovitije sprječavati smrtne slučajeve povezane s drogama u skladu s nacionalnim okolnostima, primjerice u slučaju opijata, osiguravanjem pristupa odobrenim oblicima farmaceutskog doziranja medicinskih proizvoda koji sadrže nalokson, a koji su izričito odobreni za liječenje simptoma predoziranja opioidima koje provode obučeni laici u nedostatku medicinskih stručnjaka

(c)	Utvrditi i ukloniti prepreke u otkrivanju i pristupu liječenju HIV-a i hepatitisa C među osobama koje droge uzimaju intravenozno, uključujući zatvorenike i ostale ugrožene skupine

(d)

Razmjenjivati informacije i, prema potrebi, najbolje prakse o mjerama smanjenja rizika i štete, primjerice programima za razmjenu igala i šprica, liječenje supstitucijskim opioidima, prostorijama za konzumaciju droge, programima za distribuciju naloksona, laičkim intervencijama, programima liječenja izvan ustanova, liječenju hepatitisa C, testiranju sastava tableta, samotestiranju na HIV/AIDS, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom

U tijeku

Država članica (DČ)

EMCDDA

Komisija

—	Glavni pokazatelji 2, 3, 4, 11

—	Opseg povećane dostupnosti i pristupa mjerama za smanjenje rizika i štete temeljenih na činjenicama u državi članici, gdje je primjenjivo

—	Pregled razmjena najboljih praksi o mjerama smanjenja rizika i štete

—

Broj država članica koje ostvaruju preporuke SZO-a o sveobuhvatnom paketu zdravstvenih usluga za osobe koje intravenozno uzimaju droge:

—	Programi za šprice/igle

—	Liječenje supstitucijskim opioidima

—	Testiranje na HIV i savjetovanje

—	Liječenje HIV-a i skrb

—	Programi za kondome

—	Biheviorističke intervencije

—	Prevencija i postupanje s hepatitisom, tuberkulozom i mentalnim zdravljem

—	Intervencije u vezi sa spolnim reproduktivnim zdravljem

—	Osposobljavanje za nalokson za laike kao neizostavan preduvjet programa za sigurnu kućnu uporabu

—	Obuhvat programa liječenja supstitucijskim opioidima među ovisnicima o opioidima

—	Stupanj dostupnosti, prema potrebi, usluga za smanjenje štete kao što su programi za distribuciju naloksona, mjere i programi za smanjenje štete tijekom noćnog života koji su usmjereni na ugrožene zajednice/skupine stanovništva

—	Broj programa kojima se olakšava pristup liječenju virusa hepatitisa C (HCV) za osobe koje droge uzimaju intravenozno te broj osoba obuhvaćenih tim programima

—	Stupanj provedbe smjernica ECDC-a/EMCDDA-e za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti među osobama koje droge uzimaju intravenozno

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Izvješća države članice

Forum civilnog društva o drogama

Forum civilnog društva o HIV-u/AIDS-u, virusnom hepatitisu i tuberkulozi

9.	Proporcionalno povećati razvoj, dostupnost i pokrivenost mjera zdravstvene skrbi za korisnike droga u zatvoru te nakon puštanja iz zatvora u cilju postizanja kvalitete skrbi koja je jednaka onoj u zajednici

U tijeku

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelj 10

—

Dostupnost usluga za korisnike droga u zatvorima (poput programa liječenja supstitucijskim opioidima i, gdje je primjenjivo, programa za distribuciju naloksona te programa razmjene igala i šprica, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, te prevencije i postupanja s HIV-om, hepatitisom B, hepatitisom C i tuberkulozom), kao i opseg u kojem politike i prakse zdravstvene skrbi u zatvoru obuhvaćaju modele skrbi koji uključuju najbolje prakse u procjeni potreba i kontinuiranoj skrbi za zatvorenike tijekom služenja kazne u zatvoru

—	Opseg u kojem usluge u zatvoru i usluge u zajednici pružaju kontinuiranu skrb za zatvorenike nakon puštanja iz zatvora, s posebnim naglaskom na izbjegavanje predoziranja

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Izvješća države članice o uslugama

3.	Uključiti koordinirane i kvalitetne pristupe najbolje prakse u smanjenje potražnje za drogama

10.

Provesti minimalne standarde kvalitete EU-a koje je Vijeće donijelo 2015. (2), a kojima se doprinosi smanjenju jaza između znanosti i prakse za:

(a)	okolišne, opće, selektivne i navedene mjere prevencije;

(b)	mjere za rano otkrivanje i intervenciju;

(c)	mjere za smanjenje rizika i štete te

(d)	mjere za liječenje, rehabilitaciju, socijalnu integraciju i oporavak

i pratiti njihovu provedbu.

2017.–2020.

Vijeće

Radna skupina Vijeća (HDG)

Država članica (DČ)

Komisija

EMCDDA

—	revizija, temeljena na činjenicama, mjera i programa za smanjenje potražnje za drogama koji se provode u skladu sa standardima,

—	broj specijaliziranih programa za osposobljavanje osoba koje se bave smanjenjem potražnje za drogama i/ili procjena broja takvih osoba koje su obuhvaćene tim programima,

—	uključenost civilnog društva u provedbu standarda, među ostalim u planiranje i uvođenje,

—	broj projekata i programa koji se podupiru na razini EU-a i kojima se promiče razmjena najboljih praksi u provedbi tih standarda,

—	uključenost u međuministarsku suradnju za potporu provedbi tih standarda.

EMCDDA-ov portal najbolje prakse

Izvješća države članice

Konačna evaluacija Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga

2. Smanjenje opskrbe drogama

Pridonijeti mjerljivom smanjenju dostupnosti i opskrbe nedopuštenim drogama u EU-u

Cilj

Mjera

Raspored

Odgovorna stranka

Pokazatelj(i)

Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka

4.	Poboljšati učinkovitu koordinaciju kaznenog progona i suradnju unutar EU-a kako bi se suprotstavilo nedopuštenim aktivnostima povezanima s drogom u skladu s, ako je potrebno, odgovarajućim djelovanjima utvrđenima ciklusom politike EU-a

11.	Na najbolji način upotrijebiti dostupne instrumente, kanale i alate za komunikaciju provedbe zakona za razmjenu obavještajnih podataka i informacija radi usporedbe i analize informacija povezanih s drogama

U tijeku

Država članica (DČ)

Europol

Eurojust

Radna skupina Vijeća (COSI)

—	Glavni pokazatelji 7, 15

—	Opseg ciljanih aktivnosti velikog učinka koje su vodile obavještajne službe, zajedničkih operacija, zajedničkih istraživačkih timova te inicijativa prekogranične suradnje usmjerenih na kriminalne organizacije koje sudjeluju u nedopuštenim aktivnostima povezanima s drogama

—	Povećana uporaba sustavâ razmjene informacija, analize i ekspertnih sustava Europola povezanih s drogama ili drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva

—	Rezultati dobiveni od EMPACT-ovih projekata te bilateralnih i multilateralnih inicijativa

—	Broj predmeta povezanih s drogama upućenih Eurojustu i Europolu, uključujući kvalitativne, kontekstualne informacije o tim predmetima

Izvješća Europola

Izvješća Eurojusta

Izvješća EMCDDA-e

EMPACT-ova izvješća o pokretačima

12.	Utvrditi i dati prednost najvećim opasnostima koje se odnose na organizirani kriminal povezan s drogama

2017.

Vijeće

Radna skupina Vijeća (COSI)

Europol

DČ

Komisija

—	ciklus politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala za razdoblje 2018.–2021. na snazi

EU SOCTA

Višegodišnji strateški planovi (MASP-ovi)

Operativni planovi

EMPACT-ova izvješća o pokretačima

Izvješća Europola

13.

Ojačati CEPOL-ovu izobrazbu službenika za provedbu zakona u odnosu na nedopuštenu proizvodnju i trgovinu drogama i financijski kriminal, posebno metode i tehnike izobrazbe

(a)	raditi na rješavanju problema uporabe novih komunikacijskih tehnologija u nedopuštenoj proizvodnji i trgovini drogama;

(b)	poboljšati zapljenu imovine;

(c)	boriti se protiv pranja novca;

(d)	otkriti i onesposobiti nedopuštene ilegalne laboratorije i uzgajališta kanabisa.

2017.–2020.

Država članica (DČ)

CEPOL

Europol

Radna skupina Vijeća (COSI)

Komisija

—	Procjenu potreba osposobljavanja provoditi redovito

—	Dostupnost i prihvaćanje odgovarajućih programa izobrazbe

—	Broj službenika za provedbu zakona koji su završili izobrazbu i koji su kao rezultat toga učinkovito razmješteni

CEPOL-ovo godišnje izvješće

CEPOL-ovi planovi i programi

EMPACT-ova izvješća o pokretačima

14.	Poboljšati aktivnosti protiv opojnih droga jačanjem i praćenjem učinkovitosti regionalnih platformi za razmjenu informacija i regionalnih platformi za razmjenu sigurnosti u cilju ometanja i suzbijanja prijetnji koje nastaju promjenom putova trgovine drogama

U tijeku

Komisija

Država članica (DČ)

Europol

Radna skupina Vijeća (COSI)

Regionalne platforme za razmjenu informacija

Regionalne platforme za razmjenu sigurnosti

—	Glavni pokazatelj 7

—	Broj aktivnosti koje provodi obavještajna služba i koje dovode do ometanja i suzbijanja putova trgovine drogama

—	Razina razmjene informacija putem učinkovite aktivnosti mreže časnika za vezu

Platforme za razmjenu sigurnosti/informacija i izvješća o evaluaciji

Izvješća EMCDDA-e

EU SOCTA

EMPACT-ova izvješća o pokretačima

Izvješća Europola

MAOC(N) (3)

15.	Ojačati djelovanja kako bi se spriječilo prosljeđivanje prekursora i pred-prekursora za droge za uporabu u nedopuštenoj proizvodnji droga

U tijeku

Država članica (DČ)

Europol

Komisija

Radna skupina Vijeća (CUG

COSI)

—	Broj slučajeva i količina zaustavljenih ili zaplijenjenih pošiljaka prekursora namijenjenih za nedopuštenu uporabu

—	Rezultati dobiveni od EMPACT-ovih projekata

—	Uporaba internetskog sustava prethodnog obavješćivanja o izvozu (PEN) i povećana uporaba Sustava komunikacije o pojavi prekursora (PICS)

—	Broj zajedničkih pratećih sastanaka i ostalih aktivnosti povezanih sa sprečavanjem prosljeđivanja prekursora i pred-prekursora u nedopuštene svrhe

Izvješća EU-a i tijela za provedbu zakona u državama članicama

EMPACT-ova izvješća o

Izvješća o pokretačima

Izvješća Europola

16.

Boriti se protiv prekograničnog trgovanja drogama, uključujući u kontejnerskim pošiljkama te paketima i poboljšati sigurnost na graničnim prijelazima, posebno u morskim lukama, zračnim lukama i na kopnenim graničnim prijelazima EU-a, pojačanim naporima koji uključuju razmjenu informacija i obavještajnih podataka putem odgovarajućih tijela za izvršavanje zakonodavstva

U tijeku

Država članica (DČ)

Europol

Radna skupina Vijeća

(CCWP

COSI)

—	Broj multidisciplinarnih/multiagencijskih zajedničkih operacija i inicijativa za prekograničnu suradnju

—	Pojačana razmjena informacija, primjerice u obliku memoranduma o razumijevanju o kojima su se sporazumjela tijela za izvršavanje zakonodavstva i odgovarajuća tijela kao što su zrakoplovne kompanije, službe za brzu dostavu zrakoplovom, brodarske tvrtke, lučke vlasti i kemijske tvrtke

—	Rezultati dobiveni od EMPACT-ovih projekata

—	Poboljšana razmjena obavještajnih podataka i informacija o prekograničnoj trgovini drogama uporabom, između ostalog, dostupnih sustava za nadzor graničnih prijelaza

—	Provedba Direktive EU-a o evidenciji podataka o putnicima (PNR)

EMPACT-ova izvješća o pokretačima

Izvješća Europola

Izvješća CCWP-a

Izvješća države članice

MAOC(N)

Frontex

17.	Provesti ključne pokazatelje o smanjenju opskrbe drogama koje je Vijeće donijelo 2013. (4)

2017.–2020.

Komisija

Država članica (DČ)

Vijeće

Radna skupina Vijeća (HDG)

EMCDDA

Europol

Opseg provedbe sljedećih pokazatelja:

—	broj i količina zapljene droge

—	čistoća i sadržaj droga

—	cijene droga

—	uklonjena postrojenja za proizvodnju droge

—	kaznena djela povezana s drogama

—	dostupnost droga u anketama među stanovništvom

—	procjene veličine tržišta

Pregled postojećeg nacionalnog prikupljanja podataka o ponudi droga u državi članici

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća Europola

5.	Poboljšati učinkovitu pravosudnu suradnju i zakonodavstvo unutar EU-a

18.	Ojačati pravosudnu suradnju EU-a usmjerenu na prekograničnu trgovinu drogama, pranje novca te zapljenu prihoda od organiziranog kriminala povezanog s drogama

2017.–2020.

Vijeće

Komisija

Država članica (DČ)

Eurojust

—	Pravodobna provedba dogovorenih mjera i zakonodavstva EU-a o (a) zapljeni i naplati imovine stečene kriminalom (5); (b) pranju novca (6); (c) usklađivanju kaznenih djela trgovine drogama i sankcija diljem EU-a (7)

—	Povećani broj financijskih istraga i zapljena s obzirom na prihode od organiziranog kriminala povezanog s drogama putem suradnje tijelâ za izvršavanje zakonodavstva i pravosudne suradnje EU-a

—	Pravodobne i učinkovite reakcije na zahtjeve za uzajamnu pravnu pomoć i europske uhidbene naloge s obzirom na nedopuštenu trgovinu drogama

Izvješća Eurojusta

Izvješća države članice

19.	Donijeti i provesti nove zakonodavne mjere EU-a za rješavanje pitanja pojave, uporabe i brzog širenja novih psihoaktivnih tvari

2017.–2020.

Komisija

Vijeće

Radna skupina Vijeća (HDG)

Država članica (DČ)

EMCDDA

Europol

Eurojust

—	Postojeće zakonodavstvo EU-a

—	Provedba zakonodavstva EU-a u državi članici

—	Ažuriranje smjernica EU-a za postupke razmjene informacija i procjene rizika

—	Praćenje učinaka novih zakonodavnih mjera s posebnim naglaskom na učinak zamjene na nezakonitom tržištu drogama

Izvješća države članice

Izvješća EMCDDA-e

Komisija

(mjere EU-a)

20.	Provoditi zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na prekursore za droge radi sprečavanja njihova prosljeđivanja u nedopuštene svrhe bez ometanja zakonite trgovine

U tijeku

Vijeće

Komisija

Država članica (DČ)

—	Informacije o slučajevima i količini zaustavljenih ili zaplijenjenih pošiljaka prekursora namijenjenih za nedopuštenu uporabu

—	Rezultati dobiveni od EMPACT-ovih projekata

—	Uporaba internetskog sustava prethodnog obavješćivanja o izvozu (PEN) i povećana uporaba Sustava komunikacije o pojavi prekursora (PICS)

—	Broj zajedničkih pratećih sastanaka i ostalih aktivnosti povezanih sa sprečavanjem prosljeđivanja prekursora i pred-prekursora u nedopuštene svrhe.

Godišnje izvješće INCB-a o prekursorima

Izvješća Europske komisije i EMCDDA-e

21.	Raditi na rješavanju problema uporabe određenih farmakološki djelatnih tvari (kako je utvrđeno Direktivom 2011/62/EU) kao sredstava za ublaživanje nedopuštenih droga

U tijeku

Država članica (DČ)

Komisija

EMA

Europol

—	Informacije o zapljeni djelatnih tvari koje se upotrebljavaju kao sredstva za ublaživanje nedopuštenih droga

—	Pravodobna provedba novih zahtjeva zakonodavstva EU-a usmjerenih na osiguranje opskrbnog lanca za djelatne tvari u skladu s Direktivom 2011/62/EU, Direktivom o krivotvorenim lijekovima

Izvješća CCWP-a i CUG-a

Izvješća države članice

22.

Države članice trebaju osigurati i primjenjivati, kada je to prikladno i u skladu sa svojim zakonskim okvirima, alternative prisilnim sankcijama za prijestupnike koji upotrebljavaju droge, primjerice:

(a)	obrazovanje,

(b)	(odgodu izvršenja kazne uz) liječenje,

(c)	odgodu istrage ili kaznenog progona,

(d)	rehabilitaciju i oporavak

(e)	skrb nakon rehabilitacije i socijalnu reintegraciju

2017.–2020.

Država članica (DČ)

Radna skupina Vijeća (HDG

DROIPEN)

—	Povećana dostupnost i provedba alternativa prisilnim sankcijama za prijestupnike koji upotrebljavaju droge u području obrazovanja, liječenja, rehabilitacije, skrbi nakon rehabilitacije i socijalne integracije

—	Povećano praćenje, provedba i evaluacija alternativa prisilnim sankcijama

—	Vrsta i broj alternativa prisilnim sankcijama koje se osiguravaju i provode u državi članici

—	Informacije o učinkovitosti primjene alternativa prisilnim sankcijama

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Izvješća države članice

6.	Učinkovito reagirati na trenutačne i nove trendove u nedopuštenim aktivnostima povezanima s drogom

23.	Utvrditi strateške reakcije usmjerene na ulogu novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i smještaj povezanih internetskih stranica u proizvodnji, marketingu, nabavi i distribuciji nedopuštenih droga i novih psihoaktivnih tvari na nacionalnoj razini i razini EU-a.

2017.–2020.

Vijeće

Komisija

Radna skupina Vijeća (HDG

COSI

CCWP)

DČ

Europol

CEPOL

EMCDDA

Eurojust

—	Rezultati dobiveni mjerama provedbe zakona usmjerenim na kriminal povezan s drogama na internetu

—	Povećan broj zajedničkih operacija i inicijativa za prekograničnu suradnju

—	Broj i utjecaj financiranih istraživačkih projekata i alata koji su razvijeni kao potpora provedbi zakona

—	Broj sporazuma/rasprava s relevantnim partnerima iz industrije

—	Uspostava pojmovnika

—	Uspostava inventara alata za praćenje

—	Broj tečajeva osposobljavanja za relevantne dionike

—	Broj sastanaka s međunarodnim partnerima na kojima se raspravljalo o djelovanju

Privremena analiza ciklusa politike EU-a

EMPACT-ova izvješća o

Izvješća o pokretačima

Izvješća Europola

CEPOL-ovo statističko/godišnje izvješće

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća države članice

Izvješća agencija EU-a

Komisija

3. Kordinacija

Države članice i EU trebaju učinkovito koordinirati politiku o drogama

Cilj

Mjera

Raspored

Odgovorna stranka

Pokazatelj(i)

Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka

7.	Osigurati učinkovitu koordinaciju EU-a u području droga

24.

Poboljšati razmjenu informacija između HDG-a i drugih relevantnih radnih skupina Vijeća, a posebno COSI-ja radi poboljšanja koordinacije u pogledu stupa smanjenja opskrbe drogama

Poboljšati razmjenu informacija između HDG-a i drugih relevantnih geografskih i tematskih radnih skupina Vijeća, uključujući, primjerice, COSI, COAFR, COASI, COEST, COLAC, COTRA, COWEB, CONUN, COHOM, CCWP, COSCE, CUG i DROIPEN

U tijeku

PRES

Vijeće

ESVD

Radna skupina Vijeća (HDG)

—	Opseg u kojem su Strategija EU-a i Plan djelovanja EU-a za borbu protiv droga uzeti u obzir u programima drugih radnih skupina Vijeća kao što su COSI, COAFR, COASI, COEST, COLAC, COTRA, COWEB, CONUN, COHOM, CCWP, COSCE, CUG i DROIPEN.

—

Uključivanjem redovite točke na dnevni red HDG-a u vezi s 1) aktivnostima u području prioriteta ciklusa politike EU-a povezanih s drogama (na temelju izvješća EMPACT-a, jedanput po predsjedništvu) i 2) relevantnim aktivnostima drugih radnih skupina Vijeća, u prisutnosti predsjednikâ drugih relevantnih radnih skupina, prema potrebi

Izvješća radne skupine Vijeća (HDG)

Izvješća predsjedništva

25.	Svako predsjedništvo može sazvati sastanke nacionalnih koordinatora za droge te ostalih skupina ako je prikladno kako bi razmotrili nove trendove, učinkovite intervencije i druge političke razvoje dodane vrijednosti u Strategiji EU-a za borbu protiv droga i državi članici

Svake dvije godine

PRES

DČ

—	Opseg u kojem dnevni red sastanka nacionalnih koordinatora za droge odražava razvoje, trendove i nove uvide u reakcije politike te osigurava poboljšanu komunikaciju i razmjenu informacija

Izvješća predsjedništva

26.	HDG će olakšati (a) praćenje provedbe Plana djelovanja putem tematskih rasprava i (b) godišnji dijalog o stanju fenomena droge u Europi

(a)

U tijeku

(b)	Jednom godišnje

PRES

Radna skupina Vijeća (HDG)

Država članica (DČ)

Komisija

EMCDDA

Europol

—	Opseg provedbe Plana djelovanja

—	Broj mjera iz Plana djelovanja o kojima se raspravljalo tijekom tematskih rasprava u HDG-u

—	Pravodobnost dijaloga u HDG-u o najnovijim trendovima povezanima s drogama i podacima

Izvješća predsjedništva

27.	Osigurati dosljednost i neprekidnost djelovanja države članice i EU-a u predsjedništvima kako bi se ojačao integrirani, uravnoteženi pristup drogama u EU-u koji se temelji na dokazima

U tijeku

PRES

PRES Trio

Država članica (DČ)

Komisija

Radna skupina Vijeća (HDG)

EMCDDA

Europol

—	Opseg dosljednosti i neprekidnosti djelovanja u predsjedništvima

—	Napredak u provedbi prioriteta Strategije EU-a za borbu protiv droga u predsjedništvima

Izvješća predsjedništva

28.	Osigurati koordinaciju politika i reakcija EU-a na droge, poticati međunarodnu suradnju između EU-a, trećih zemalja i međunarodnih organizacija

U tijeku

ESVD

Komisija

Radna skupina Vijeća (HDG)

Država članica (DČ)

—	Razine dosljednosti i usklađenosti ciljeva, očekivanih rezultata i mjera predviđenih djelovanjima EU-a u području droga

—	Uključivanje prioriteta povezanih s drogama u strategije odgovarajućih tijela EU-a

—	Intenzivirati suradnju između HDG-a i geografskih/regionalnih i tematskih radnih skupina Vijeća, uključujući COSI, COAFR, COASI, COEST, COLAT, COTRA, COWEB, CONUN i COHOM, CCWP, COSCE, CUG i DROIPEN

—	Broj izvješća Dublinske skupine

Periodična izvješća ESVD-a i Komisije Radnoj skupini Vijeća (HDG)

Dublinska skupina

29.

(a)	Postići koordiniranu i odgovarajuću razinu sredstava na razini EU-a i na razini države članice kako bi se ispunili prioriteti Strategije EU-a za borbu protiv droga

(b)

Jačati suradnju između odgovarajućih državnih tijela i sektora nevladinih organizacija s ciljem rješavanja problema rastućeg trenda ovisnosti o stimulantima, posebno metamfetamina, s naglaskom na stvaranju i razmjeni najboljih praksi u sprečavanju širenja lokalnih epidemija, što obuhvaća napore za smanjenje potražnje i ponude, te na razmjeni informacija o sprečavanju zlouporabe medicinskih proizvoda za proizvodnju metamfetamina.

Jednom godišnje

2017.–2020.

Država članica (DČ)

Komisija

ESVD

Vijeće

Radna skupina Vijeća (HDG)

—	Glavni pokazatelj 14

—	Iznos financiranja na razini EU-a te, ako je prikladno, na razini države članice

—	Opseg koordinacije financijskih programa povezanih s drogama u radnim skupinama Vijeća i Komisiji

—	Razina umrežavanja između stručnjaka i iz institucionalnog i iz neinstitucionalnog sektora

—	Raspoloživost dostupnih intervencija

—	Broj razrađenih intervencija

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Komisijina izvješća

EMCDDA-ov portal najbolje prakse

8.	Osigurati učinkovitu koordinaciju politike povezane s drogama na nacionalnoj razini

30.	Koordinirati djelovanja usmjerena na politiku za borbu protiv droga među ministarstvima i odgovarajućim agencijama na razini države članice te osigurati multidisciplinarni prikaz, ili unos podataka, delegacijama HDG-a

U tijeku

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelj 14

—	Učinkovitost mehanizama koordinacije horizontalne politike o drogama na razini države članice

—	Broj djelovanja koja se preklapaju i odnose na smanjenje potražnje i opskrbe drogama na razini države članice

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Izvješća države članice

9.	Osigurati sudjelovanje civilnog društva u politici o drogama

31.	Promicati i jačati dijalog i uključenost civilnog društva i znanstvene zajednice u oblikovanje, provedbu, praćenje i evaluaciju politika o drogama na razinama države članice i EU-a

U tijeku

Država članica (DČ)

Komisija

Radna skupina Vijeća (HDG)

PRES

—	Pravodobni dijalozi između foruma civilnog društva EU-a o drogama i HDG-a tijekom svakog razdoblja trajanja predsjedništva

—	Uključenost foruma civilnog društva EU-a u pregled provedbe Plana djelovanja Europske unije za borbu protiv droga

—	Razina uključenosti civilnog društva i znanstvene zajednice u oblikovanje, provedbu, praćenje i evaluaciju politika o drogama u državi članici i EU-u

—	Pravodobni dijalog između znanstvene zajednice (prirodnih i društvenih znanosti, uključujući neuroznanost i bihevioralno istraživanje) i HDG-a

Povratna informacija foruma civilnog društva EU-a o drogama i predstavnika civilnog društva na razini države članice i na razini EU-a

Izvješća države članice

Povratna informacija znanstvene zajednice putem EMCDDA-ova znanstvenog odbora

4. Međunarodna suradnja

Ojačati dijalog i suradnju između EU-a i trećih zemalja te međunarodnih organizacija u području pitanja povezanih s drogom na sveobuhvatan i uravnotežen način

Cilj

Mjera

Raspored

Odgovorna stranka

Pokazatelj(i)

Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka

10.	Integrirati Strategiju EU-a za borbu protiv droga u cjelokupni okvir vanjske politike EU-a kao dio sveobuhvatnog pristupa koji u cijelosti i na usklađen i koordiniran način upotrebljava različite politike te diplomatske, političke i financijske instrumente koje EU ima na raspolaganju

32.	Osigurati političku usklađenost između unutarnjih i vanjskih aspekata politike EU-a o drogama te u potpunosti integrirati pitanja povezana s drogom u političke dijaloge i okvirne sporazume između EU-a i njezinih partnera te zalaganje EU-a za globalna pitanja ili izazove

U tijeku

Komisija

ESVD

PRES

Radna skupina Vijeća (HDG)

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelj 13

—	Prioriteti politike o drogama povećano su se odrazili u vanjskim politikama i djelovanjima EU-a

—	Uključenje prioriteta povezanih s drogama u strategije EU-a s trećim zemljama i regijama

—	Broj uspostavljenih sporazuma, strateških dokumenata i planova djelovanja

Izvješća ESVD-a

33.

Osigurati da se prioriteti politike i ravnoteža između smanjenja potražnje i opskrbe dobro odražavaju u mogućnostima politike te u programiranju i provedbi te praćenju vanjske pomoći, posebno u zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama, putem projekata koji obuhvaćaju:

(a)	razvoj integriranih i uravnoteženih politika o drogama koje se temelje na dokazima;

(b)	smanjenje opskrbe; sprečavanje prosljeđivanja prekursora i pred-prekursora za droge u nedopuštene svrhe;

(c)	smanjenju potražnje za drogama; te

(d)	alternativne razvojne mjere

U tijeku

Komisija

Država članica (DČ)

ESVD

—	Opseg u kojem se prioriteti politike o drogama EU-a, osobito ravnoteža između smanjenja potražnje i opskrbe, odražavaju u financiranim prioritetima i projektima

—	Razina provedbe koordiniranih djelovanja u planovima djelovanja između EU-a i trećih zemalja i regija

—	Broj nacionalnih strategija i planova djelovanja trećih zemalja koji obuhvaćaju integrirane politike o drogama

Izvješća Komisije, ESVD-a i DČ-a o izradi, praćenju i evaluaciji programa

34.	Poboljšati kapacitet i ojačati ulogu delegacija EU-a kako bi mogla proaktivno sudjelovati u pitanjima politika o drogama i djelotvorno izvješćivati o stanju u pogledu droga na lokalnoj razini

2017.–2020.

ESVD

Komisija

Država članica (DČ)

—	Odgovarajuća stručnost, izobrazba i političke smjernice koje se pružaju delegacijama EU-a

—	Poboljšana regionalna mreža među delegacijama EU-a o pitanjima povezanima s drogama

—	Poboljšana koordinacija s državom članicom

Izvješća ESVD-a i Komisije

Delegacije EU-a

Izvješća Dublinske skupine

35.

Promicati i provesti pristup EU-a alternativnom razvoju (u skladu sa Strategijom EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2013.–2020., pristupom EU-a alternativnom razvoju i Smjernicama UN-a za alternativni razvoj 2013.) u suradnji s trećim zemljama, uzimajući u obzir ljudska prava, sigurnost ljudi, rodne aspekte i specifične okvirne uvjete, uključujući:

(a)	uključivanje alternativnog razvoja u širi program država članica, poticanje trećih zemalja koje to žele da integriraju alternativni razvoj u svoje nacionalne strategije;

(b)	pridonošenje inicijativama koje su usmjerene na smanjenje siromaštva, sukoba i izloženosti podupiranjem održivih, zakonskih i rodno osjetljivih sredstava za život za osobe koje su prethodno bile ili su trenutačno uključene u nedopušteni uzgoj usjeva za proizvodnju droga

(c)

osiguravanje odgovarajuće razine financiranja EU-a i države članice te stručnosti za dodatno jačanje i poticanje napora zemalja izvan EU-a u rješavanju i sprečavanju nedopuštenog uzgoja usjeva za proizvodnju droga mjerama za ruralni razvoj i jačanjem vladavine prava kako bi se suočilo s izazovima smanjenja siromaštva, javnog zdravlja, sigurnosti i zaštite

U tijeku

Država članica (DČ)

Komisija

ESVD

—

Broj nacionalnih politika, strategija i planova djelovanja trećih zemalja koji obuhvaćaju:

—	integrirane pristupe problemu nedopuštenog uzgoja usjeva za proizvodnju droga i

—	učinkovito organizirane inicijative alternativnog razvoja

—	Broj ocijenjenih projekata koji prikazuju pozitivne ishode povezane s održivim, zakonskim i rodno osjetljivim sredstvima za život

—	Poboljšanja pokazatelja ljudskog razvoja

—	Broj projekata i programa za ruralni razvoj koje financiraju EU i države članice u regijama gdje se odvija nedopušteni uzgoj usjeva za proizvodnju droga ili u regijama u kojima postoji rizik od nedopuštenog uzgoja usjeva za proizvodnju droga

—	Prijavljeno lokalno smanjenje dugoročnog nedopuštenog uzgoja usjeva za proizvodnju droga

Izvješća UNODC-a i INCB-a o politikama borbe protiv droga u zemljama koje nisu članice EU-a

Izvješća o praćenju i evaluaciji projekata EU-a i država članica

UNDP-ova izvješća o ljudskom razvoju

Izvješća Dublinske skupine o zemljama koje nisu članice EU-a

36.

Podupirati treće zemlje, uključujući civilno društvo tih zemalja, u razvoju i provedbi inicijativa za smanjenje rizika i opasnosti posebno kada postoji rastuća prijetnja virusa koji se prenose krvlju i povezani su s drogom i uporabom droga te uključuju, ali nisu ograničeni na HIV i virusni hepatitis, kao i spolno prenosivih bolesti i tuberkuloze

U tijeku

Država članica (DČ)

Komisija

ESVD

—	Broj i kvaliteta razvijenih inicijativa za smanjenje rizika i opasnosti

—	Učestalost smrtnih slučajeva povezanih s drogama u trećim zemljama i virusa koji se prenose krvlju i povezani su s drogom te uključuju, ali nisu ograničeni na HIV i virusni hepatitis, kao i spolno prenosivih bolesti i tuberkuloze

Izvješća SZO-a

Izvješća Dublinske skupine o zemljama koje nisu članice EU-a

Razmjene mišljenja ESVD-a, Komisije i DČ-a o politikama zemalja koje nisu članice EU-a

37.

Podupirati treće zemlje u suočavanju s problemom organiziranog kriminala povezanog s drogama, uključujući trgovinu drogama, na sljedeće načine:

(a)	razmjenom obavještajnih podataka i razmjenom najbolje prakse;

(b)	jačanjem kapaciteta borbe protiv opojnih droga i razvojem stručnosti zemalja podrijetla te tranzitnih zemalja;

(c)	suradnjom s međunarodnim partnerima radi suočivanja s čimbenicima koji omogućuju trgovinu drogama kao što su korupcija, slabe institucije, loše upravljanje i nedostatak financijskih regulatornih kontrola;

(d)	jačanjem suradnje u području utvrđivanja imovine i naplate, posebno stvaranjem odgovarajućih nacionalnih platformi te

(e)	jačanjem regionalne i međuregionalne suradnje

(f)	uključivanjem vladavine prava i međunarodnih standarda i načela ljudskih prava u mjere provedbe zakona povezanih s drogama

U tijeku

Država članica (DČ)

ESVD

Komisija

Europol

—	Broj i učinkovitost projekata i programa EU-a i DČ-a u zemljama koje nisu članice EU-a

—	Održivo smanjenje trgovine drogama

Izvješća Komisije i država članica

Izvješća Europola

Izvješća ESVD-a

UNODC-ovo svjetsko izvješće o drogama

38.

(a)

Pojačati suradnju i/ili provesti dijalog s partnerima, uključujući:

—	države pristupnice, države kandidatkinje i potencijalne države kandidatkinje

—	zemlje članice Europske politike susjedstva

—	Sjedinjene Američke Države

—	Rusku Federaciju

—

ostale prioritetne države i regije, osobito:

—	Afganistan, Pakistan i Iran

—	republike središnje Azije

—

Kinu

—	Latinsku Ameriku i Karipsko otočje (CELAC)

—	Afriku, posebno Zapadnu Afriku

—	druge zemlje, ovisno o nacionalnom i međunarodnom razvoju situacije

(b)	Razmotriti mogućnosti za suradnju (npr. u obliku bilateralnih dijaloga, zajedničkih projekata) s ostalim trećim zemljama u pogledu ozbiljnih problema povezanih s drogom

U tijeku

PRES Trio

Komisija

ESVD

Država članica (DČ)

—	Glavni pokazatelj 13

—	Pojačana suradnja u području droga s odgovarajućim partnerima

—	Organizirani dijalozi

—	Prihvaćene deklaracije

—	Provedeni programi i planovi djelovanja

Izvješća ESVD-a

Izvješća o provedbi odgovarajućih planova djelovanja, gdje su dostupna

39.	Poboljšati savjetodavne mehanizme Dublinske skupine pojačanom koordinacijom i sudjelovanjem EU-a, boljim oblikovanjem, boljom provedbom i boljim širenjem preporuka

U tijeku

Dublinska skupina

Komisija

ESVD

Država članica (DČ)

—	Razina aktivnosti u strukturama Dublinske skupine uključujući broj preporuka Dublinske skupine koje su učinkovito provedene

—	Postignuta modernizacija metoda rada Dublinske skupine

Izvješća Dublinske skupine

40.	Održati godišnji dijalog o pomoći povezanoj s drogama koju EU i država članica pružaju trećim zemljama praćen pismenim ažuriranjem

Od 2017.

Komisija

ESVD

Država članica (DČ)

—	Prezentacija Komisije i ESVD-a Horizontalnoj skupini za droge, barem jednom godišnje

Izvješća Komisije i ESVD-a

Izvješća države članice

Sustavi praćenja i evaluacije projekata i programa i izvješća o praćenju i evaluaciji projekata i programa

41.

Osigurati da su promicanje i zaštita ljudskih prava u potpunosti integrirani u političke dijaloge te u planiranje i provedbu odgovarajućih programa i projekata povezanih s drogama uključujući provedbom pristupa koji se temelji na pravima i posebnog alata za smjernice o ljudskim pravima i procjenu učinka

U tijeku

Komisija

COHOM/ESVD

DČ

—	Ljudska su prava učinkovito uključena u vanjske politike i djelovanja EU-a u vezi s drogama

—	Proveden je alat za smjernice i procjenu u vezi s ljudskim pravima

Godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima

Izvješća države članice

11.	Poboljšati povezanost pristupa i transparentnosti EU-a u Ujedinjenim narodima (UN) te ojačati koordinaciju EU-a i međunarodnih tijela u odnosu na područje droga

42.

Pridonijeti oblikovanju programa za međunarodnu politiku o drogama uključujući putem:

(a)	afirmativnijeg djelovanja delegacija EU-a i država članica u Općoj skupštini UN-a i Komisiji za opojne droge (CND);

(b)	koordiniranog djelovanja delegacija EU-a i država članica na svim drugim forumima UN-a koji se bave pitanjima droga (npr. Svjetska zdravstvena skupština, Vijeće za ljudska prava, Politički forum na visokoj razini za održivi razvoj)

(c)	pripreme, koordinacije i usvajanja zajedničkih stajališta EU-a i zajedničkih rezolucija u Općoj skupštini UN-a i CND-u uključujući, prije CND-a, o uvrštavanju tvari na popise, te osiguravanjem da EU zauzima jedinstven čvrst stav na ovim i drugim međunarodnim forumima;

(d)	promicanja i praćenja provedbe preporuka iz završnog dokumenta posebnog zasjedanja Glavne skupštine UN-a (UNGASS) iz 2016. kao ključnog referentnog dokumenta za rasprave koje su od važnosti za međunarodnu politiku u području borbe protiv droga u svim odgovarajućim forumima

(e)	ministarskog sastanka koji će se održati tijekom 62. zasjedanja CND-a u Beču 2019.; i

(f)	osiguravanja značajnog uključivanja civilnog društva i znanstvene zajednice u proces preispitivanja

U tijeku

ESVD

PRES

Država članica (DČ)

Komisija

Vijeće

Radna skupina Vijeća (HDG)

—	Glavni pokazatelj 13

—	Broj izjava EU-a u okviru foruma CND-a i drugih foruma UN-a

—	Broj zajedničkih stajališta EU-a koja podupiru druge regije i međunarodna tijela

—	Broj zajedničkih stajališta EU-a u pogledu odluka CND-a o uvrštavanju tvari na popis

—	Zaključak odluka CND-a o uvrštavanju tvari na popis

—	Razina uspješnog usvajanja rezolucija EU-a u UN-u uključujući u Komisiji za opojne droge (CND)

—	Učinkovito promicanje politika EU-a u UN-u, uključujući u Komisiji za opojne droge (CND)

—	Donošenje Zajedničkog stajališta EU-a za postupak pregleda 2019.; doprinos EU-a CND-ovoj definiciji metoda za postupak 2019.

—	Provedba zajedničkog stajališta EU-a o procesu nakon UNGASS-a

—	Ishod preispitivanja u 2019. Političke deklaracije i akcijskog plana UN-a o međunarodnoj suradnji usmjerenoj prema integriranoj i uravnoteženoj strategiji za borbu protiv svjetskog problema droga

—	Napredak u provedbi ciljeva održivog razvoja povezanih s drogama

Izvješća ESVD-a

Pokazatelj konvergencije

Ishod preispitivanja 2019.

Godišnja izvješća o ciljevima održivog razvoja

43.	Ojačati partnerstva s UNODC-om, SZO-om, UNAIDS-om i drugim odgovarajućim agencijama UN-a, međunarodnim i regionalnim tijelima te organizacijama i inicijativama (kao što su Vijeće Europe i inicijativa Pariški pakt)

U tijeku

Vijeće

ESVD

Komisija

PRES

Radna skupina Vijeća (HDG)

EMCDDA

—	Glavni pokazatelji 13, 15

—	Broj razmjena informacija i aktivnosti između EU-a i odgovarajućih međunarodnih i regionalnih tijela te organizacija i inicijativa

—	Učinkovitost partnerstva s odgovarajućim tijelima

Izvješća DČ-a, ESVD-a, Komisije

12.	Podupirati postupak prilagodbe i usklađivanja država pristupnica, država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja s pravnom stečevinom EU-a u području droga putem ciljane pomoći i praćenja

44.	Pružiti državama pristupnicama, državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama ciljanu tehničku pomoć i ostalu pomoć i potporu prema potrebi kako bi se olakšala njihova prilagodba i usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u području droga

U tijeku

Komisija

Država članica (DČ)

EMCDDA

Europol

Eurojust

Frontex

ESVD

—	Glavni pokazatelj 15

—	Povećana usklađenost država s pravnom stečevinom EU-a

—	Broj i kvaliteta dovršenih projekata

—	Uspostava nacionalne strategije za borbu protiv droga i nacionalnih struktura za koordinaciju borbe protiv droga

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća država pristupnica, država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja

5. Informacije, istraživanja, praćenje i evaluacija

Pridonijeti boljem razumijevanju svih aspekata fenomena droga i utjecaja intervencija kako bi se osigurao dobar i sveobuhvatni temelj dokaza za politike i djelovanja

Cilj

Mjera

Raspored

Odgovorna stranka

Pokazatelj(i)

Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka

13.	Osigurati odgovarajuća ulaganja u istraživanje, prikupljanje podataka, praćenje, evaluaciju i razmjenu informacija o svim aspektima fenomena droga

45.	Promicati odgovarajuće financiranje multidisciplinarnih istraživanja i studija povezanih s drogama na razini EU-a, uključujući putem financijskih programa koji se odnose na EU (2014.–2020.)

2017.–2020.

Država članica (DČ)

Komisija

—	Iznos i vrsta financiranja EU-a koje je osigurano za različite programe i projekte

Komisija

Izvješće u okviru godišnjeg dijaloga o istraživanjima

46.

Osigurati da projekti koje financira EU:

(a)	uzimaju u obzir prioritete Strategije EU-a za borbu protiv droga te Plana djelovanja za borbu protiv droga;

(b)	uzimaju u obzir razlike u formuliranju politike;

(c)	pružaju dodanu vrijednost te osiguravaju usklađenost i sinergiju te

(d)	izbjegavaju udvostručivanje s istraživanjem u sklopu drugih programa i tijela

(e)	uzimaju u obzir važnost bihevioralnog istraživanja i neuroznanosti (8)

(f)	uključuju jasne pokazatelje za mjerenje njihova utjecaja

2017.–2020.

Komisija

EMCDDA

—	Uključenost prioriteta Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga u kriterije za financiranje i procjenu istraživanja povezanih s drogama koja financira EU

—	Broj, učinak, komplementarnost i vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava i ugovora koji se odnose na istraživanja povezana s drogama koja financira EU

—	Broj članaka i izvješća o istraživanju koji se odnose na istraživanja povezana s drogama koja financira EU i koji su objavljeni u stručnim časopisima s čimbenicima velikog utjecaja

—	Godišnja rasprava u HDG-u o istraživanjima povezanima s drogama koja financira EU uključujući preporuke Znanstvenog odbora EMCDDA-a o prioritetima za istraživanja

Izvješća o istraživačkom projektu

Preporuke Znanstvenog odbora EMCDDA-a o prioritetima istraživanja

Citatni indeks SCI (Science Citation Index) i slični bibliometrijski alati

Strateški istraživački program koji je razvio ERANID

47.	Promicati evaluacije politika i intervencija koje se temelje na dokazima na nacionalnoj razini, razini EU-a i međunarodnoj razini

2017.–2020.

Komisija

Država članica (DČ)

EMCDDA

—	Glavni pokazatelj 14

—	Smjernice EMCDDA-e o evaluaciji koja se upotrebljava za potporu nacionalnim procesima

—	Uključenost odgovarajućih studija u učinkovitost i učinke EU-a te međunarodne politike o drogama

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

48.

Pojačati analiziranje (uključujući mapiranje izvora informacija) i razmjenu informacija o odnosu između trgovine drogom i:

(a)	financiranja terorističkih skupina i aktivnosti, uključujući sva preklapanja između utvrđenih ruta za proizvodnju droge i područja trgovine te područja sukoba te izvora financiranja terorističkih ćelija u EU-u stečenih nezakonitim aktivnostima, što uključuje trgovinu drogama;

(b)

krijumčarenja migranata (stvaranjem sinergija s Akcijskim planom EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata (2015.–2020.) u kojem je predviđeno istraživanje i analiza rizika od krijumčarenja i drugih kaznenih djela kao što je trgovina drogama), uključujući:

—	posebnu usredotočenost na ugrožene migrante i njihovo moguće iskorištavanje za potrebe trgovine drogama i/ili kao krajnjih korisnika droga, a posebno na maloljetne osobe i žene.

—	istraživanje svih preklapanja između kriminalnih krugova za trgovanje drogama i krijumčarenje migranata te njihovih načina djelovanja i utvrđenih puteva.

(c)	trgovanja ljudima, i to stvaranjem sinergija s pravnim i političkim okvirom EU-a koji se odnosi na trgovanje ljudima, uključujući Strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima za razdoblje 2012.–2016.

2017.–2020.

Država članica (DČ)

Komisija

EU ATC

EMCDDA

Europol

Frontex

FRA

EIGE

Radna skupina Vijeća

(COSI

COTER

TWP

HLWG)

—

Razina poboljšanja razumijevanja potencijalnih veza između trgovine drogom i:

—	financiranja terorizma

—	krijumčarenja migranata

—	trgovine ljudima

—	Materijali EU-a i nacionalni materijali (primjerice izvješća, studije i članci u kojima se obrađuju te teme)

Izvješća države članice

Komisijina izvješća

Izvješća agencija EU-a (EMCDDA Europol

Frontex i FRA u okviru svojih redovitih aktivnosti izvješćivanja

EIGE u okviru svojih redovitih aktivnosti izvješćivanja

procjene rizika koje provodi FATF

14.	Održavati mrežu i suradnju te razviti kapacitet unutar i diljem infrastrukture znanja EU-a za informacije, istraživanje, praćenje i evaluaciju droga, posebno nedopuštenih droga

49.

U suradnji s odgovarajućim strankama nastaviti s provedbom sveobuhvatnih analiza:

(a)	situacije povezane s drogama u EU-u;

(b)	dinamike uporabe droga među općim stanovništvom i ciljanim skupinama

(c)	reakcija na uporabu droga,

a EMCDDA bi u određenom trenutku trebala dostaviti ažuriranu verziju pregleda zakonodavstva u EU-u koje se odnosi na kanabis iz 2017. te bi trebalo nastaviti pratiti i izvješćivati o zakonodavstvu koje se odnosi na kanabis na nacionalnoj razini i u trećim zemljama

U tijeku

EMCDDA

Europol

DČ

Komisija

—	Glavni pokazatelji 1–15

—	Utvrđeni trenutačni manjci u bazi znanja i razvijen okvir na razini EU-a za povećanje analiza iz trenutačnih baza podataka

—	Broj pregleda i tematskih analiza situacije povezane s drogama

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća države članice

Forum civilnog društva o drogama

Komisija

50.	Poboljšati osposobljavanje, koje se temelji na činjenicama, osoba koje sudjeluju u odgovoru na fenomen droga

2017.–2020.

Država članica (DČ)

EMCDDA

CEPOL

—	Broj inicijativa na razini država članica i EU-a za izobrazbu stručnjaka u području smanjenja potražnje za drogama i smanjenja opskrbe drogama

—	Broj provedenih inicijativa na razini država članica i EU-a za izobrazbu stručnjaka u području prikupljanja podataka i izvješćivanja o smanjenju potražnje za drogama i smanjenju opskrbe drogama

Izvješća države članice

CEPOL-ovo godišnje izvješće

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

51.

Poboljšati prikupljanje podataka, istraživanje, analizu i izvješćivanje o:

(a)	smanjenju potražnje za drogama;

(b)	smanjenju opskrbe drogama;

(c)	novim trendovima, kao što su uporaba više različitih droga i zlouporaba psihoaktivnih lijekova koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost;

(d)	virusima koji se prenose krvlju i koji su povezani s uporabom droga te uključuju, ali nisu ograničeni na HIV i virusni hepatitis, kao i spolno prenosivim bolestima i tuberkulozi;

(e)	psihijatrijskom i tjelesnom komorbiditetu;

(f)	problemima s drogama među zatvorenicima te dostupnosti i pokrivenosti intervencija povezanih sa smanjenjem potražnje za drogama i uslugama u zatvorima te

(g)	drugim problemima i posljedicama povezanima s nedopuštenim tvarima, kao i s uporabom više različitih droga (kombiniranom uporabom nedopuštenih i dopuštenih tvari, uključujući psihoaktivne lijekove, alkohol i duhan)

(h)	usklađenosti politika o drogama s međunarodnim standardima i načelima ljudskih prava

U tijeku

Država članica (DČ)

Komisija

EMCDDA

Europol

ECDC

EMA

—	Povećana dostupnost i provedba pokazatelja koji se temelje na dokazima i koji su znanstveno ispravni o smanjenju opskrbe drogama i smanjenju potražnje za drogama

—

Na razini države članice, opseg novih pokrenutih istraživanja novih trendova kao što su uporaba više različitih droga i zlouporaba psihoaktivnih lijekova; bolesti koje se prenose krvlju i koje su povezane s uporabom droga te uključuju, ali nisu ograničene na HIV i virusni hepatitis, kao i spolno prenosive bolesti i tuberkuloza; psihijatrijskog i tjelesnog komorbiditeta; ostalih problema i posljedica povezanih i sa dopuštenim i s nedopuštenim tvarima

—	Provedena studija koja je obuhvatila cijeli EU o zastrašenosti zajednice povezane s drogama i njezinim utjecajem na najugroženije pojedince, obitelji i zajednice te reakcije na tu zastrašenost

—	Usvajanje pokazatelja koji se temelje na dokazima i koji su znanstveno ispravni o problemima povezanima s drogom među zatvorenicima

Izvješća EMCDDA-e

Izvješća EMA-e

Izvješća države članice

Usklađena izvješća o podacima koje podnose tijela EU-a uključujući EMCDDA

EU SOCTA

52.	Poboljšati mogućnost otkrivanja, procjene i učinkovite reakcije na pojavu i uporabu novih psihoaktivnih tvari te praćenja opsega utjecaja tih novih tvari na broj i profil korisnika

U tijeku

Komisija

Država članica (DČ)

EMCDDA

Europol

—	Glavni pokazatelj 6

—	Opseg novog pokrenutog epidemiološkog, farmakološkog i toksikološkog istraživanja novih psihoaktivnih tvari koje podupiru istraživački programi država članica i EU-a

—	Opseg razmjene informacija, najbolje prakse i obavještajnih podataka

—	Opseg u kojem toksikološki laboratoriji i istraživački instituti dijele podatke o toksikološkim i zdravstvenim analizama novih psihoaktivnih tvari

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

EMCDDA-ovo i Europolovo izvješće o provedbi

Izvješća laboratorija i istraživačkih instituta

53.

Pojačati napore za razmjenu podataka forenzične znanosti, uključujući potporu otkrivanju novih psihoaktivnih tvari, laboratorijske referentne standarde, koji se odnose na nove psihoaktivne tvari i razvoj zajedničke metodologije za otkrivanje novih tvari poboljšanjem suradnje sa Zajedničkim istraživačkim centrom Komisije te putem postojećih mreža kao što je radna skupina za droge Europske mreže instituta forenzične znanosti u okviru zaključaka Vijeća u području pravosuđa i unutarnjih poslova o viziji za europsku forenzičnu znanost za 2020. i Europskom mrežom carinskih laboratorija

2017.–2020.

Komisija

Država članica (DČ)

EMCDDA

—	Glavni pokazatelj 15

—	Opseg razmjene podataka forenzične znanosti o novim psihoaktivnim tvarima kao potpora otkrivanju novih psihoaktivnih tvari

—	Olakšanje pristupa laboratorijskim referentnim standardima koje omogućuju laboratoriji i instituti forenzične znanosti te carinski laboratoriji

—	Napredak u razvoju zajedničke metodologije za otkrivanje novih psihoaktivnih tvari

Izvješća EMCDDA-e/Europola

Komisijina izvješća

54.	Na razini države članice i EU-a poboljšati i povećati sposobnost utvrđivanja, procjene i reakcije na a) promjene u ponašanju tijekom uporabe droga i b) pojave epidemija povezanih s drogama

U tijeku

Država članica (DČ)

EMCDDA

ECDC

—	Broj i učinkovitost razvijenih i provedenih novih inicijativa javnog zdravlja povezanih s drogama

—	Broj i učinkovitost postojećih mjera i inicijativa koje su prilagođene za uzimanje u obzir uporabe droga ili pojave epidemije

—	Broj i učinak izvješća o ranom upozorenju, procjene rizika i upozorenja

Izvješća o sustavu ranog upozorenja

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

Izvješća EMA-e

15.	Poboljšati distribuciju rezultata praćenja, istraživanja i evaluacije na razini EU-a i nacionalnoj razini

55.

Države članice nastavljaju podupirati napore EU-a u praćenju i razmjeni informacija, uključujući suradnju i odgovarajuću potporu Nacionalnim informacijskim jedinicama za droge mreže Reitox

(a)	Organizacija europskih događanja namijenjenih prijenosu i širenju znanja od istraživanja prema tvorcima politika i stručnjacima

U tijeku

Država članica (DČ)

EMCDDA

Komisija

—	Rašireni otvoreni pristup izlaznim podacima koji se odnose na studije koje financira EU

—	Opseg u kojem financiranje iz Nacionalnih informacijskih jedinica za droge mreže Reitox i drugih izvora ispunjava zahtjeve

—	Broj i učinkovitost inicijativa za distribuciju koje provode Nacionalne informacijske jedinice za droge mreže Reitox

—	Broj događanja organiziranih na razini EU-a namijenjenih prijenosu i širenju znanja od istraživanja prema tvorcima politika i stručnjacima

Raširenost putem interneta uključujući OpenAire i Cordis

EMCDDA-ova internetska stranica

Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox

(1) „Koje se temelje na činjenicama“ u ovom bi kontekstu trebalo tumačiti kao „koje se temelje na dostupnim znanstvenim dokazima i iskustvu“.

(2) Zaključci Vijeća o provedbi Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2016. u pogledu minimalnih standarda kvalitete u smanjenju potražnje za drogama u Europskoj uniji, 11985/15.

(3) MAOC (N), sa sjedištem u Lisabonu, inicijativa je sedam država članica EU-a: Francuske, Irske, Italije, Španjolske, Nizozemske, Portugala i UK-a, a sufinancira se u okviru Fonda za unutarnju sigurnost Europske unije. Taj centar predstavlja forum za multilateralnu suradnju u cilju suzbijanja nedopuštene trgovine drogama morskim i zračnim putovima

(4) Zaključci Vijeća od 15. studenoga 2013. o poboljšanju praćenja ponude droga u Europskoj uniji.

(5) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji; Odluka Vijeća 2007/845/PUP o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom; Okvirna odluka Vijeća 2006/783/PUP o primjeni načela međusobnog priznavanja naloga za oduzimanje; Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP o izvršenju odluka o zamrzavanju imovine i osiguranju dokaza u Europskoj uniji, Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje COM(2016) 819; Okvirna odluka Vijeća 2005/212/PUP o oduzimanju imovinske koristi, sredstava i imovine pribavljene kaznenim djelima; Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP o izvršenju odluka o zamrzavanju imovine i osiguranju dokaza u Europskoj uniji.

(6) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ; Okvirna odluka Vijeća 2001/500/PUP o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima; Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava COM(2016) 826, Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006; Uredba (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice; Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005.

(7) Okvirna odluka Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u pogledu definicije droge.

(8) U okviru programa Obzor 2020. (2014. – 2020.) već je približno 27 milijuna eura dodijeljeno projektima usmjerenima na ovisnost o drogama koji uključuju bihevioralna istraživanja i neuroznanost.

PRILOG I.

Petnaest glavnih pokazatelja za Plan djelovanja Europske unije za borbu protiv droga 2017.–2020. (1)

1.	Postotak populacije koja trenutačno upotrebljava droge (tijekom prošlog mjeseca), koji je nedavno upotrebljavao droge (tijekom prošle godine), koji oduvijek upotrebljava droge (uporaba tijekom cijelog života) prema vrsti droge i dobnoj skupini (EMCDDA – istraživanje opće populacije)

2.	Procijenjeni trendovi u rasprostranjenosti problematične i intravenozne uporabe droga (EMCDDA – problematična uporaba droga)

3.	Trendovi u smrtnim slučajevima i smrtnosti povezanima s drogama među korisnicima droga (na temelju nacionalnih definicija) (EMCDDA – smrtni slučajevi povezani s drogama)

4.	Učestalost i pojava zaraznih bolesti prouzročenih uporabom droge među intravenoznim korisnicima droge, uključujući HIV i virusni hepatitis, spolno prenosive bolesti i tuberkulozu (EMCDDA – zarazne bolesti povezane s drogama)

5.	Trendovi u dobi prve uporabe nedopuštenih droga (Europski projekt školskih anketa o alkoholu i drogama (ESPAD), Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC) i istraživanje opće populacije o uporabi droga (EMCDDA – ključni epidemiološki pokazatelj))

6.	Trendovi u broju ljudi koji se uključuju u liječenje od ovisnosti o drogama (EMCDDA – zahtjev za liječenjem) i procijenjeni ukupni broj ljudi u programu liječenja od ovisnosti o drogama (EMCDDA – zahtjev za liječenjem te zdravstvene i društvene reakcije)

7.	Trendovi u broju i količinama zaplijenjenih nedopuštenih droga (EMCDDA – zapljena droga: kanabis, uključujući biljni kanabis, heroin, kokain, čisti kokain, amfetamin, metamfetamin, „ecstasy“, LSD i druge tvari)

8.	Trendovi u maloprodajnoj cijeni i čistoći nedopuštenih droga (EMCDDA – cijena i čistoća: kanabis, uključujući biljni kanabis, heroin, kokain, čisti kokain, amfetamin, metamfetamin, „ecstasy“, LSD, druge tvari i sastavi droga u tabletama)

9.	Trendovi u broju početnih izvješća o kaznenim djelima povezanima s drogama, prema vrsti droge i vrsti kaznenog djela (opskrba protiv uporabe/posjedovanja) (EMCDDA – kaznena djela povezana s drogom)

10.	Učestalost uporabe droga među zatvorenicima (EMCDDA – uporaba droga u zatvorima)

11.	Procjena dostupnosti, pokrivenosti i kvalitete usluga i intervencija u područjima sprečavanja, smanjenja opasnosti, socijalne integracije i liječenja (EMCDDA – zdravstvene i društvene reakcije) (EMCDDA – zdravstvene i društvene reakcije)

12.	Intervencije koje se temelje na dokazima i odnose na sprečavanje, liječenje, socijalnu integraciju i oporavak te njihov očekivani utjecaj na učestalost uporabe droga i problematičnu uporabu droga (EMCDDA-ov portal najbolje prakse)

13.	Snažan dijalog i suradnja u području koje se odnosi na droge s drugim regijama, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i drugim strankama (izvješća ESVD-a)

14.	Razvoji nacionalnih strategija za borbu protiv droga, evaluacija, zakonodavstvo, mehanizmi koordinacije i procjene javnih rashoda u državama članicama EU-a (EMCDDA)

15.	Sustav ranog upozorenja o novim psihoaktivnim tvarima (EMCDDA/Europol) i procjena rizika za nove psihoaktivne tvari (EMCDDA)

(1) Ti se pokazatelji temelje na postojećim sustavima izvješćivanja koji su prethodili ciljevima trenutačne Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga, ali se njima osigurava sveobuhvatan skup resursa na razini EU-a za potporu praćenju i evaluaciji Strategije i Plana djelovanja.

PRILOG II.

Glosar kratica

CCWP	Vijeće Europske unije – Radna skupina za carinsku suradnju
CELAC	Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños (Zajednica latinoameričkih i karipskih država)
CEPOL	Europska visoka policijska škola
CND	Komisija za opojne droge (UN)
COAFR	Vijeće Europske unije – Radna skupina za Afriku
COASI	Vijeće Europske unije – Radna skupina za Aziju/Oceaniju
COEST	Vijeće Europske unije – Radna skupina za istočnu Europu i srednju Aziju
COHOM	Vijeće Europske unije – Radna skupina za ljudska prava
COLAC	Vijeće Europske unije – Radna skupina za Latinsku Ameriku
Komisija	Europska komisija
CONUN	Vijeće Europske unije – Radna skupina za Ujedinjene narode
COSCE	Vijeće Europske unije – Radna skupina za OESS i Vijeće Europe
COSI	Vijeće Europske unije – Stalni odbor za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti
COTRA	Vijeće Europske unije – Radna skupina za transatlantske odnose (Kanda i SAD)
Radna skupina Vijeća	Radna skupina Vijeća
COTER	Vijeće Europske unije – Radna skupina za terorizam (međunarodni aspekti)
COWEB	Vijeće Europske unije – Radna skupina za područje zapadnog Balkana
CUG	Vijeće Europske unije – Skupina za carinsku uniju
DROIPEN	Vijeće Europske unije – Radna skupina za kazneno materijalno pravo
ECDC	Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti
ESVD	Europska služba za vanjsko djelovanje
EMA	Europska agencija za lijekove
EMCDDA	Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama
EMPACT	Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela
ENFSI	Europska mreža instituta forenzične znanosti
ERA-net	Europski istraživački prostor – mreža
ERANID	Mreža europskog istraživačkog prostora o nedopuštenim drogama
ESPAD	Europski projekt školskih anketa o alkoholu i drogama
EU	Europska unija
Eurojust	Europski ured za pravosudnu suradnju
Europol	Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva
EU SOCTA	Procjena prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala u EU-u
Frontex	Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije
HBSC	Anketa o ponašanju u vezi sa zdravljem u djece školske dobi
HCV	Virus hepatitisa C
HDG	Vijeće Europske unije – Horizontalna radna skupina za droge
HIV	Virus humane imunodeficijencije
HLWG	Vijeće Europske unije – Radna skupina na visokoj razini za azil i migracije
INCB	Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (UN)
PUP	Pravosuđe i unutarnji poslovi
LGBTI	Lezbijke, gej muškarci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe
LSD	Dietilamid lizerginske kiseline
MAOC (N)	Centar za pomorsku analizu i operacije
MASP-ovi	Višegodišnji strateški planovi (Europol)
MOR	Memorandum o razumijevanju
DČ	Država članica
NPS	nove psihoaktivne tvari
PEN	Internetski sustav prethodnog obavješćivanja o izvozu koji su razvili UNODC/INCB
PICS	Sustav komunikacije o pojavi prekursora
PRES	Rotirajuće predsjedništvo Vijeća Europske unije
PRES Trio	Grupiranje triju uzastopnih rotirajućih predsjedništava Vijeća Europske unije
Reitox	Europska informacijska mreža o drogama i ovisnosti o drogama (fr. Réseau Européen d’Information sur les Drogues et les Toxicomanies)
SOCTA	Procjena prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala
TWP	Vijeće Europske unije – Radna skupina za terorizam
UN	Ujedinjeni narodi
UNAIDS	Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS
UNGASS	Posebna sjednica Opće skupštine UN-a
UNODC	Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal
UNDP	Program Ujedinjenih naroda za razvoj
SZO	Svjetska zdravstvena organizacija (UN)

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 215

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 5. srpnja 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 215/01	Komunikacija Komisije – Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama (metodologija za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama)	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2017/C 215/02	Plan djelovanja Europske unije za borbu protiv droga 2017.–2020.	21
	Europska komisija
2017/C 215/03	Tečajna lista eura	59
2017/C 215/04	Provedbena odluka Komisije оd 4. srpnja 2017. o financiranju programa rada za 2017. o izobrazbi u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja u okviru programa Bolja izobrazba za sigurniju hranu	60
2017/C 215/05	Imenovanje vršitelja dužnosti službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima	66

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 215/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8493 – Deere & Company/Wirtgen) ( 1 )	67
2017/C 215/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8534 – Bouygues Immobilier/Accor/Nextdoor) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	68

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1353
JPY	japanski jen	128,57
DKK	danska kruna	7,4367
GBP	funta sterlinga	0,87805
SEK	švedska kruna	9,6735
CHF	švicarski franak	1,0954
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,4850
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,132
HUF	mađarska forinta	308,30
PLN	poljski zlot	4,2426
RON	rumunjski novi leu	4,5884
TRY	turska lira	4,0377
AUD	australski dolar	1,4922
CAD	kanadski dolar	1,4730
HKD	hongkonški dolar	8,8646
NZD	novozelandski dolar	1,5594
SGD	singapurski dolar	1,5701
KRW	južnokorejski von	1 307,61
ZAR	južnoafrički rand	15,0182
CNY	kineski renminbi-juan	7,7220
HRK	hrvatska kuna	7,4165
IDR	indonezijska rupija	15 174,42
MYR	malezijski ringit	4,8790
PHP	filipinski pezo	57,343
RUB	ruski rubalj	67,3400
THB	tajlandski baht	38,617
BRL	brazilski real	3,7503
MXN	meksički pezo	20,6761
INR	indijska rupija	73,4970

Aktivnosti	Iznos u eurima
Planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima i kontrola bolesti životinja	1 265 000
Ocjenjivanje i odobravanje sredstava za zaštitu bilja	630 000
Integrirana zaštita bilja	890 000
Materijal koji dolazi u dodir s hranom	760 000
Kontrola sredstava za poboljšanje hrane	1 215 000
Revizije sustava HACCP	1 700 000
Higijena hrane i fleksibilnost	1 200 000
Mikrobiološki kriteriji za hranu i kontrola zoonoza	915 000
Nove tehnike istraživanja hrane	900 000
Transmisivne spongiformne encefalopatije i nusproizvodi životinjskog podrijetla	745 000
Unutarnja revizija službenih sustava kontrole	910 000
Jačanje učinka općih revizija Unije	880 000
Podrška za kontrole Unije u državama članicama i trećim zemljama	430 000
Pristup EU-a otpornosti na antimikrobna sredstva	1 110 000
Pristup EU-a analizi rizika	630 000
Integracija u sustave EU-a za upravljanje informacijama	1 100 000
Učenje i poučavanje na internetu, uključujući izradu alata, podršku i pomoć	750 000
Izobrazba za nepredvidive slučajeve te konferencije i alati za učenje i širenje informacija u pogledu zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sigurnosti hrane	470 000
UKUPNO	16 500 000


	(1) Tekst značajan za EGP.