ISSN 1977-1088 |
||
Službeni list Europske unije |
C 215 |
|
![]() |
||
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 60. |
Obavijest br. |
Sadržaj |
Stranica |
|
II Informacije |
|
|
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
Europska komisija |
|
2017/C 215/01 |
|
IV Obavijesti |
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
Vijeće |
|
2017/C 215/02 |
Plan djelovanja Europske unije za borbu protiv droga 2017.–2020. |
|
|
Europska komisija |
|
2017/C 215/03 |
||
2017/C 215/04 |
||
2017/C 215/05 |
Imenovanje vršitelja dužnosti službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima |
|
V Objave |
|
|
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA |
|
|
Europska komisija |
|
2017/C 215/06 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8493 – Deere & Company/Wirtgen) ( 1 ) |
|
2017/C 215/07 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8534 – Bouygues Immobilier/Accor/Nextdoor) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 ) |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
|
II Informacije
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/1 |
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama
(metodologija za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama)
(2017/C 215/01)
Sadržaj
1. |
Uvod | 1 |
2. |
Svrha | 4 |
3. |
Ključna načela | 5 |
3.1. |
Objava materijalnih informacija | 5 |
3.2. |
Točne, objektivne i razumljive informacije | 7 |
3.3. |
Sveobuhvatne, ali sažete informacije | 7 |
3.4. |
Strateška vizija usmjerena na budućnost | 8 |
3.5. |
Informacije usmjerene na dionike | 9 |
3.6. |
Usklađene i dosljedne informacije | 9 |
4. |
Sadržaj | 9 |
4.1. |
Poslovni model | 10 |
4.2. |
Politike i temeljita analiza | 10 |
4.3. |
Rezultati | 12 |
4.4. |
Glavni rizici i upravljanje njima | 12 |
4.5. |
Ključni pokazatelji uspješnosti | 13 |
4.6. |
Tematski aspekti | 14 |
5. |
Okviri za izvješćivanje | 19 |
6. |
Objavljivanje informacija o raznolikosti odbora | 19 |
1. UVOD
Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa („Direktiva”) stupila je na snagu 6. prosinca 2014. Tom se Direktivom izmjenjuje Direktiva 2013/34/EU (2) o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća. Dotična trgovačka društva počet će od 2018. primjenjivati Direktivu na informacije koje se odnose na financijsku godinu 2017.
Očekuje se da će se većom transparentnošću povećati (3) otpornost i uspješnost trgovačkih društava u financijskom i nefinancijskom pogledu. Time će se tijekom vremena pridonijeti snažnom rastu i većem zapošljavanju te većem povjerenju među dionicima, uključujući među ulagateljima i potrošačima. Transparentno poslovno upravljanje pogodno je i za dugoročna ulaganja.
Zahtjevi za objavljivanje nefinancijskih informacija primjenjuju se na određena velika trgovačka društva s više od 500 zaposlenika jer bi za mala i srednja poduzeća trošak ispunjavanja te obveze mogao biti veći od koristi. Ovim pristupom administrativno opterećenje zadržava se na najmanjoj mogućoj razini. Trgovačka društva moraju objavljivati relevantne, korisne informacije koje su nužne za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja društva te učinka njegovih aktivnosti, a ne iscrpno, detaljno izvješće. Nadalje, informacije se mogu objavljivati i na razini grupe, umjesto da ih objavljuje svako povezano poduzeće u grupi. Direktivom se trgovačkim društvima pruža i znatna fleksibilnost da objavljuju relevantne informacije na način koji smatraju najkorisnijim, među ostalim u zasebnom izvješću. Trgovačka društva mogu se oslanjati na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire.
Objavljivanje odgovarajućih nefinancijskih informacija ključan je element kojim se jamče održive financije. Europska komisija odlučila je 28. listopada 2016. osnovati Stručnu skupinu na visokoj razini za održive financije. To se temelji na cilju Komisije da izradi opsežnu i sveobuhvatnu strategiju EU-a o održivim financijama kao dio unije tržišta kapitala. Očekuje se da će skupina do kraja 2017. podnijeti Komisiji skup preporuka o politici.
Ciljevi održivog razvoja UN-a i Pariški sporazum
Kao odgovor na globalni Program održivog razvoja do 2030. koji je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela u rujnu 2015., Europska komisija objavila je 22. studenoga 2016. Komunikaciju „Budući koraci za održivu europsku budućnost” (4). Zahtjevima za objavljivanje koji proizlaze iz Direktive bitno se pridonosi ciljevima održivog razvoja, na primjer cilju 12. o osiguravanju održivih oblika potrošnje i proizvodnje (5) i cilju 5. o postizanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju svih žena i djevojčica (6).
Tim se zahtjevima pridonosi i provedbi Pariškog klimatskog sporazuma, a posebno se očekuje da će se većom transparentnošću postići veća usklađenost financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.
Odbor za financijsku stabilnost
Na zahtjev ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka Odbor za financijsku stabilnost osnovao je u prosincu 2015. radnu skupinu koju vodi industrija i koja treba izraditi preporuke za dobrovoljnu objavu financijskih rizika povezanih s klimom. Time se dopunjuje rad Studijske skupine za zelene financije skupine G20.
Rad te radne skupine pozorno se pratio i, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeo se u obzir u ovim smjernicama (7). Preporuke radne skupine u načelu se odnose na područja koja su već utvrđena Direktivom, na primjer upravljanje, strategija, upravljanje rizikom i mjerenje.
Neobvezujuće smjernice
U članku 2. Direktive navode se „smjernice za izvješćivanje” i propisuje se da „Komisija izrađuje neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti, radi olakšavanja relevantnog, korisnog i usporedivog objavljivanja nefinancijskih informacija poduzeća. […]”
U uvodnoj izjavi 17. Direktive navedeno je da bi pri izradi neobvezujućih smjernica „Komisija trebala uzeti u obzir sadašnje najbolje prakse, međunarodne trendove i rezultate srodnih inicijativa Unije.”
Neovisno o tome, trgovačka društva mogu odlučiti da će upotrebljavati općeprihvaćene, visokokvalitetne okvire za izvješćivanje i s njima se djelomično ili potpuno uskladiti. Ona se mogu oslanjati na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire i u tom slučaju moraju navesti koji okvir upotrebljavaju.
Komisija potiče trgovačka društva da, kada objavljuju nefinancijske informacije, iskoriste fleksibilnost koja im se nudi u Direktivi. Ovim smjernicama ne nastoje se potisnuti inovacije u praksama izvješćivanja.
Javno savjetovanje (8)
Komisija je provela opsežna javna savjetovanja, među ostalim opsežno javno savjetovanje na internetu. Postupak savjetovanja uključivao je i razgovore sa stručnjacima, radionice s dionicima i savjetovanje s prethodno navedenom Stručnom skupinom na visokoj razini za održive financije.
Nacionalni okviri, okviri EU-a, međunarodni okviri
Pri izradi ovih smjernica Komisija je preispitala nacionalne okvire, okvire EU-a i međunarodne okvire. Ovim smjernicama znatno je pridonijelo vodstvo i znanje organizacija koje su izradile te okvire. Načela i sadržaj ovog dokumenta u velikoj se mjeri temelje na sljedećim okvirima:
— |
CDP-u (nekadašnja organizacija Carbon Disclosure Project), |
— |
organizaciji Climate Disclosure Standards Bord, |
— |
Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovim dopunama, |
— |
Sustavu za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) i povezanim sektorskim referentnim dokumentima, |
— |
publikaciji Europske federacije udruga financijskih analitičara pod nazivom KPIs for Environmental, Social, Governance (ESG), a Guideline for the Integration of ESG into Financial Analysis and Corporate Valuation (ključni pokazatelji uspješnosti za okoliš, društvo i upravljanje; smjernice za njihovu integraciju u financijsku analizu i vrednovanje trgovačkih društava), |
— |
organizaciji Global Reporting Initiative, |
— |
Smjernicama FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi, |
— |
Smjernicama o strateškom izvješćivanju Vijeća za financijsko izvješćivanje UK-a, |
— |
Smjernicama za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, |
— |
okviru za izvješćivanje u skladu s vodećim načelima o poduzetništvu i ljudskim pravima, |
— |
normi ISO 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju, |
— |
međunarodnom okviru za integrirano izvješćivanje, |
— |
modelu Smjernica o izvješćivanju podataka o ESG-u ulagateljima u okviru Inicijative UN-a o održivim burzama, |
— |
Protokolu o prirodnom kapitalu, |
— |
vodičima o ekološkom otisku proizvoda i organizacija, |
— |
organizaciji Sustainability Accounting Standards Bord, |
— |
kodeksu o održivom razvoju Njemačkog vijeća za održivi razvoj, |
— |
Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada, |
— |
Globalnom sporazumu Ujedinjenih naroda (UN), |
— |
ciljevima održivog razvoja UN-a, Rezolucija od 25. rujna 2015.„Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”, |
— |
vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”. |
Važno Ovaj dokument izrađen je u skladu s člankom 2. Direktive 2014/95/EU da bi se dotičnim trgovačkim društvima pomoglo da nefinancijske informacije objavljuju na relevantan, koristan, usklađen i usporediviji način. Ova Komunikacija sadržava neobvezujuće smjernice i u njoj se ne utvrđuju nove pravne obveze. U mjeri u kojoj bi se ovom Komunikacijom mogla tumačiti Direktiva 2014/95/EU, stajalištem Komisije ne dovodi se u pitanje bilo koje tumačenje te Direktive koje bi mogao objaviti Sud Europske unije. Trgovačka društva koja se koriste ovim smjernicama mogu se oslanjati i na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire. Ovaj dokument nije tehnički standard i sastavljači nefinancijskih izvješća i bilo koja stranka koja djeluje u ime sastavljača ili na neki drugi način ne bi trebali tvrditi da su nefinancijska izvješća u skladu s ovim dokumentom. |
2. SVRHA
Ovim smjernicama nastoji se pomoći trgovačkim društvima da objavljuju visokokvalitetne, relevantne, korisne, usklađene i usporedivije nefinancijske informacije (okolišne, socijalne i povezane s upravljanjem) na način kojim se potiču snažan i održivi rast i zapošljavanje i osigurava transparentnost prema dionicima. Ove neobvezujuće smjernice predlažu se u okviru zahtjeva za izvješćivanje propisanih Direktivom. Njima se nastoji pomoći trgovačkim društvima da sastavljaju relevantna, korisna i sažeta nefinancijska izvješća u skladu sa zahtjevima iz Direktive. Uloženi su veliki napori kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, standardizirane objave ili puki formalni postupci.
Ovim neobvezujućim smjernicama naglasak se stavlja na relevantne, korisne i usporedive nefinancijske informacije u skladu s člankom 2. Direktive 2014/95/EU o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa.
Ove smjernice upućene su trgovačkim društvima koja u skladu s Direktivom moraju objavljivati nefinancijske podatke u svojem izvješću poslovodstva. Međutim, neobvezujuće smjernice mogle bi biti najbolja praksa za sva trgovačka društva koja objavljuju nefinancijske informacije, među ostalim za ostala trgovačka društva koja nisu obuhvaćena područjem primjene Direktive.
Europska komisija izradila je ove smjernice u cilju razvoja metodologije utemeljene na načelima koja je relevantna za trgovačka društva u svim gospodarskim sektorima i kojom im se pomaže da objavljuju relevantne, korisne i usporedive nefinancijske informacije. Komisija je pritom uzela u obzir najbolju praksu, relevantna kretanja i rezultate povezanih inicijativa u okviru EU-a i na međunarodnoj razini.
Ove smjernice odnose se na kontekst izvješća poslovodstva. Međutim, u skladu s člankom 1. Direktive moguć je i drugačiji prikaz nefinancijskog izvješća.
Nastoje se pružiti objektivne i fleksibilne smjernice o dostavljanju nefinancijskih informacija na način kojim se trgovačkim društvima pomaže da važne podatke objavljuju na usklađen i dosljedan način. Ovim smjernicama trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurati usporedivost trgovačkih društava i sektora.
Ovim pristupom priznaje se velika raznolikost uključenih poduzeća i sektora i okolnosti koje trgovačka društva moraju uključiti u svoje izvještaje. Uloženi su veliki napori kako bi se izbjegao jednaki pristup za sve i pretjerano preskriptivna metodologija.
U smjernicama se priznaje važnost veza i međuodnosa informacija (povezanost) između različitih aspekata nefinancijskih informacija ili između financijskih i nefinancijskih informacija.
3. KLJUČNA NAČELA
3.1. Objava materijalnih informacija
U članku 1. Direktive navodi se da dotična trgovačka društva:
„[…] u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti […]”
Pojam materijalnih informacija često upotrebljavaju sastavljači, revizori i korisnici financijskih informacija. Trgovačko društvo koje dobro razumije ključne sastavnice svojeg vrijednosnog lanca može utvrditi ključna pitanja i procijeniti aspekte na temelju kojih se informacije smatraju materijalnima.
U članku 2. stavku 16. Direktive o računovodstvu (2013/34/EU) materijalne informacije definiraju se kao „status informacije u slučaju kada se za njezin izostanak ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će utjecati na odluke koje donose korisnici na osnovi financijskog izvještaja poduzeća. Materijalnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki”.
Direktivom se uvodi novi element koji treba uzeti u obzir kada se procjenjuje materijalnost nefinancijskih informacija upućivanjem na informacije „u mjeri nužnoj za razumijevanje […] učinka aktivnosti (trgovačkog društva)” (9).
U uvodnoj izjavi 8. Direktive navedeno je da „poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi, trebala bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s pitanjima koja se ističu kao ona koja bi najvjerojatnije mogla prouzročiti ostvarenje osnovnih rizika kojima bi se izazvao ozbiljan učinak, zajedno s onima koji su se već ostvarili (10). […]”.
Učinak aktivnosti trgovačkog društva važno je uzeti u obzir kada se objavljuju nefinancijske informacije. Ti učinci mogu biti pozitivni i negativni. Objavljivanjem materijalnih informacija trebale bi se jasno i objektivno obuhvatiti obje vrste učinaka. Očekuje se da nefinancijsko izvješće sadržava točan pregled informacija koje su potrebne relevantnim dionicima.
Materijalne informacije moraju se ocjenjivati u kontekstu. Informacije nisu nužno materijalne u svim kontekstima. Pitanja koja treba uključivati u nefinancijsko izvješće specifična su za okolnosti trgovačkog društva, uzimajući u obzir konkretne situacije i sektorska pitanja. Trgovačka društva u određenom sektoru vjerojatno će se suočavati sa sličnim okolišnim, socijalnim i upravljačkim izazovima, na primjer zbog resursa na koje se oslanjaju za proizvodnju robe i pružanje usluga ili učinaka koje možda imaju na ljude, društvo i okoliš. Stoga može biti primjereno izravno usporediti objavljivanje relevantnih nefinancijskih informacija među trgovačkim društvima iz istog sektora.
Trgovačka društva mogu izvješćivati o nizu mogućih pitanja. Trgovačko društvo procjenjuje koje su informacije materijalne na temelju svoje analize važnosti tih informacija za razumijevanje njegova razvoja, poslovnih rezultata, položaja i učinka. Pri toj procjeni materijalnosti trebalo bi uzeti u obzir unutarnje i vanjske čimbenike (11).
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Banka može smatrati da njezina potrošnja vode u uredima i podružnicama nije bitno pitanje koje treba uključiti u izvješće poslovodstva. S druge strane, banka može procijeniti da su materijalne informacije socijalni i okolišni učinci projekata koje financira i njezina uloga u podupiranju realnog gospodarstva grada, regije ili države. |
Pri procjeni materijalnosti informacija može se uzeti u obzir niz čimbenika, primjerice sljedeći čimbenici:
— |
Poslovni model, strategija i glavni rizici: relevantno je uzeti u obzir ciljeve, strategije, pristup upravljanju i sustave upravljanja, vrijednosti, materijalnu i nematerijalnu imovinu, vrijednosni lanac i glavne rizike društva. |
— |
Glavna sektorska pitanja: slična pitanja vjerojatno će biti bitna za trgovačka društva koja posluju u istom sektoru ili koja imaju zajedničke lance opskrbe. Teme koje su već utvrdili konkurenti, potrošači ili dobavljači vjerojatno će biti relevantne i za trgovačko društvo (12). |
— |
Interesi i očekivanja relevantnih dionika: od trgovačkih društava očekuje se da komuniciraju s relevantnim dionicima i da nastoje dobro razumjeti njihove interese i probleme. |
— |
Učinak aktivnosti: od trgovačkih društava očekuje se da uzmu u obzir stvarnu i moguću ozbiljnost i učestalost učinaka. To uključuje učinke njihovih proizvoda, usluga i poslovnih odnosa (uključujući aspekte lanca opskrbe). |
— |
Javne politike i poticajni propisi: javne politike i propisi mogu utjecati na posebne okolnosti trgovačkog društva i na materijalnost informacija. |
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može smatrati da su učinci u okviru viših razina lanca opskrbe relevantni i bitni i o njima sukladno izvješćivati. Učinci mogu biti izravni ili neizravni. Na primjer, trgovačko društvo koje proizvodi mineralnu vodu može uzeti u obzir posebne mjere koje poduzima za zaštitu vodnih resursa koje upotrebljava. |
Trgovačka društva mogu objasniti mehanizme upravljanja i postupke koje primjenjuju kako bi procijenili materijalnost (13).
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo koje utječe na korištenje zemljišta i promjene ekosustava (na primjer, sječa šuma), izravno ili posredstvom svojeg lanca opskrbe, može razmotriti objavu odgovarajućih informacija o primijenjenom postupanju s dužnom pažnjom. |
Očekuje se redovito preispitivanje procjena materijalnosti kako bi se osiguralo da su teme o kojima se izvješćuje i dalje bitne. Preispitivanja bi se trebala češće obavljati u dinamičnim i inovativnim trgovačkim društvima i sektorima ili u trgovačkim društvima koja mijenjaju ili prilagođavaju svoje poslovne modele ili politike poslovanja, među ostalim o postupanju s dužnom pažnjom. Međutim, ona se mogu rjeđe provoditi u stabilnijim okolnostima.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo koje sudjeluje u lancima opskrbe minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja može razmotriti objavljivanje informacija o primijenjenom postupanju s dužnom pažnjom kako bi se osiguralo da poštuje ljudska prava i ne pridonosi sukobima. |
3.2. Točne, objektivne i razumljive informacije
U nefinancijskom izvješću trebali bi se u jednakoj mjeri uzeti u obzir povoljni i nepovoljni aspekti, a informacije bi trebalo ocjenjivati i prikazivati na nepristran način.
U nefinancijskom izvješću trebale bi se uzeti u obzir sve dostupne i pouzdane ulazne informacije, uzimajući u obzir potrebe relevantnih dionika za informacijama. Korisnike informacija ne bi trebalo zavaravati bitnim netočnostima, izostavljanjem materijalnih informacija ili objavom nematerijalnih informacija.
U nefinancijskom izvješću činjenice bi se trebale jasno razlikovati od stajališta ili tumačenja.
Točnost i preciznost informacija mogu se poboljšati na sljedeće načine:
— |
odgovarajućim mehanizmima korporativnog upravljanja (na primjer, pitanja održivosti i/ili transparentnosti povjeravaju se određenim neovisnim članovima odbora ili vijeću), |
— |
stabilnim i pouzdanim dokazima, internim sustavima kontrole i izvješćivanja, |
— |
učinkovitim uključivanjem dionika i |
— |
neovisnim vanjskim jamstvima. |
Razumljivost informacija može se poboljšati uporabom svakodnevnog jezika i dosljedne terminologije, izbjegavanjem standardiziranih fraza i, prema potrebi, definiranjem tehničkih pojmova.
Materijalne informacije trebalo bi kontekstualizirati na odgovarajući način radi njihova lakšeg razumijevanja. Poslovni rezultati trgovačkog društva mogu se, na primjer, prikazati upućivanjem na njegove strategije ili opće ciljeve. Od trgovačkih društava očekuje se da opišu u kakvom su odnosu nefinancijska pitanja i njihova dugoročna strategija, glavni rizici i politike.
Trgovačko društvo trebalo bi objasniti područje primjene i okvire objavljenih informacija, posebno kada se određene informacije odnose samo na jedan ili nekoliko njegovih segmenata ili isključuju određene segmente.
Razumljivost se može poboljšati i objašnjavanjem ključnih dijelova objavljenih informacija, na primjer načina mjerenja, temeljnih pretpostavki i izvora.
Nefinancijsko izvješće ne sastoji se samo od navođenja popisa ključnih pokazatelja uspješnosti. Radi točnijeg razumijevanja razvoja trgovačkog društva, njegovih poslovnih rezultata, položaja i učinka, trebalo bi objavljivati kvalitativne i kvantitativne informacije. Dok bi kvantitativne informacije mogle biti korisne za izvješćivanje o nekim nefinancijskim pitanjima (ključni pokazatelji uspješnosti, ciljevi itd.), kvalitativnim informacijama pruža se kontekst i poboljšava korisnost nefinancijskog izvješća i njegovo lakše razumijevanje. Kombiniranjem narativnog izvješćivanja, kvantitativnih informacija i vizualnog prikaza (14) povećava se učinkovitost i transparentnost komunikacije.
Objavljivanjem informacija na uobičajenom poslovnom jeziku te na materinjem jeziku trgovačkog društva poboljšat će se transparentnost trgovačkog društva i informacije će biti pristupačnije relevantnim ulagateljima i ostalim dionicima.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo koje objavljuje određene ključne pokazatelje uspješnosti može povećati transparentnost navođenjem informacija o svojoj svrsi i povezanosti s njegovom strategiji: definicijama i metodologiji; izvorima informacija, pretpostavkama i ograničenjima; opsegu predmetnih aktivnosti; referentnim vrijednostima; ciljevima; kretanjima; promjenama metodologije (ako postoje); i navođenjem kvalitativnih objašnjenja o prethodnim i očekivanim poslovnim rezultatima. |
3.3. Sveobuhvatne, ali sažete informacije
U članku 1. Direktive navodi se da predmetna trgovačka društva:
„[…] u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem […]”
Trebalo bi objaviti barem materijalne informacije o određenim kategorijama pitanja koja su izričito navedena u Direktivi, što uključuje:
— |
okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, |
— |
poštovanje ljudskih prava, |
— |
pitanja borbe protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. |
Trgovačka društva trebala bi objavljivati i druge materijalne informacije.
Očekuje se da će se objavljivanjem materijalnih informacija pružiti sveobuhvatan pregled trgovačkog društva u izvještajnoj godini, što se odnosi na opseg objavljenih informacija. Međutim, podrobnost dostavljenih informacija o određenom pitanju ovisi o njihovoj materijalnosti. Trgovačko društvo trebalo bi se usmjeriti na opseg i podrobnost informacija kojima će se dionicima pomoći da razumiju njegov razvoj, poslovne rezultate, položaj i učinak njegovih aktivnosti.
Očekuje se i da su nefinancijska izvješća sažeta te da se u njima izbjegava iznošenje nematerijalnih informacija. Objavljivanjem nematerijalnih informacija može se smanjiti razumljivost nefinancijskog izvješća jer se time mogu prikriti materijalne informacije. Trebalo bi izbjegavati općenite ili standardizirane informacije koje nisu materijalne.
Nefinancijsko izvješće može uključivati unutarnja unakrsna upućivanja ili oznake kako bi se osigurala njegova sažetost, ograničilo ponavljanje i navele poveznice na druge informacije (15).
Primjer Trgovačko društvo može sažeti informacije, usmjeriti se na materijalne informacije, ukloniti općenite informacije, ograničiti pojedinosti, izostaviti elemente koji više nisu relevantni, upotrebljavati unakrsno upućivanje i oznake i slično. |
3.4. Strateška vizija usmjerena na budućnost
Očekuje se da će se u izvješću dati uvid u poslovni model trgovačkog društva, strategiju i njezinu provedbu te da će se objasniti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne implikacije dostavljenih informacija.
Očekuje se da trgovačka društva objavljuju relevantne informacije o svojem poslovnom modelu, uključujući o svojoj strategiji i ciljevima. Objavljivanjem bi se trebao osigurati uvid u strateški pristup relevantnim nefinancijskim pitanjima, odnosno što trgovačko društvo radi, kako to radi i zašto.
Time se ne sprječava da se u odgovarajućoj mjeri uzmu u obzir poslovno osjetljive informacije. Relevantne informacije mogu se pružati i na općeniti način kojim se ulagateljima i ostalim dionicima svejedno pružaju korisne informacije.
Objavljivanjem ciljeva, referentnih vrijednosti i preuzetih obveza trgovačko društvo može pomoći ulagateljima i ostalim dionicima da kontekstualiziraju njegove poslovne rezultate. To može biti korisno za procjenu budućih izgleda. Vanjskim praćenjem preuzetih obveza i napretka u ostvarenju ciljeva pridonosi se većoj transparentnosti prema dionicima. Ciljevi i referentne vrijednosti mogu se prikazati u kvalitativnim ili kvantitativnim okvirima. Trgovačka društva mogu, prema potrebi, objavljivati relevantne informacije na temelju znanstveno utemeljenih scenarija.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može objaviti način pristupa održivoj poslovnoj strategiji te način na koji se poslovnim rezultatima u pogledu okoliša, socijalnih pitanja i upravljanja može pridonijeti ostvarivanju njegovih poslovnih ciljeva. Ono bi moglo objavljivati i ciljeve povezane s dostavljenim ključnim pokazateljima uspješnosti i objasniti neizvjesnosti i čimbenike na kojima bi se mogle temeljiti informacije usmjerene na budućnost i budući izgledi. |
Informacijama usmjerenima na budućnost omogućuje se da korisnici informacija bolje ocijene stabilnost i održivost razvoja trgovačkog društva, njegova položaja, poslovnih rezultata i učinka tijekom vremena. Njima se također korisnicima omogućuje da mjere napredak trgovačkog društva prema ostvarivanju dugoročnih ciljeva.
Primjer Trgovačko društvo može objaviti relevantne informacije o očekivanom učinku znanstveno utemeljenog scenarija o klimatskim promjenama i na njegove strategije i aktivnosti. Može također objaviti ciljeve za smanjenje broja nesreća na radu i profesionalnih bolesti. |
3.5. Informacije usmjerene na dionike
Od trgovačkih društava očekuje se da uzmu u obzir potrebe za informacijama svih relevantnih dionika. Ona bi se trebala usredotočiti na potrebe za informacijama svih dionika kao skupine, a ne na potrebe ili želje pojedinih ili netipičnih dionika, ili onih s nerazumnim potrebama za informacijama.
Ti dionici mogu biti, među ostalim: ulagatelji, radnici, potrošači, dobavljači, lokalne zajednice, javna tijela, ranjive skupine, socijalni partneri i civilno društvo.
Trgovačka društva trebala bi pružati relevantne, korisne informacije o svojem angažmanu s relevantnim dionicima te kako se uzimaju u obzir njihove potrebe za informacijama. Na primjer, norma ISO 26000 i Smjernice OECD-a za multinacionalna društva sadržavaju korisne smjernice o tom pitanju.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može objaviti materijalne informacije o svojem angažmanu s dionicima i objasniti kako to utječe na njegove odluke, poslovne rezultate i učinak njegovih aktivnosti. |
3.6. Usklađene i dosljedne informacije
Očekuje se da je nefinancijsko izvješće usklađeno s ostalim elementima izvješća poslovodstva.
Jasnim povezivanjem informacija navedenih u nefinancijskom izvješću i ostalih informacija navedenih u izvješću poslovodstva pridonosi se korisnosti, relevantnosti i povezanosti informacija. Izvješće poslovodstva trebalo bi se smatrati jedinstvenim, objektivnim i usklađenim skupom informacija.
Budući da su sadržaji uzajamno povezani, objašnjavanjem ključnih veza ulagateljima i ostalim dionicima olakšava se razumijevanje materijalnih informacija i međuovisnosti.
Sadržaj nefinancijskog izvješća trebao bi biti dosljedan tijekom vremena. Time se korisnicima informacija omogućuje da razumiju i uspoređuju prethodne i trenutačne promjene u razvoju, položaju i poslovnim rezultatima trgovačkog društva te u njegovu učinku te da ih pouzdano povežu s informacijama usmjerenima na budućnost.
Važno je uskladiti izbor i metodologiju ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se osigurala razumljivost i pouzdanost nefinancijskog izvješća. Međutim, možda će biti potrebna ažuriranja jer bi ključni pokazatelji uspješnosti mogli zastarjeti ili se mogu izraditi nove i bolje metodologije kojima se poboljšava kvaliteta informacija. Od trgovačkih društava očekuje se da objasne promjene u politici ili metodologiji izvješćivanja, razloge tih promjena i njihove učinke (na primjer ponovnim navođenjem prethodnih informacija, jasnim prikazivanjem učinka promjene politika ili metodologija izvješćivanja).
Primjer Trgovačko društvo može utvrditi odnose i veze između svojeg poslovnog modela i aspekata korupcije i podmićivanja. |
4. SADRŽAJ
Od trgovačkih društava očekuje se da specifične tematske aspekte i materijalne informacije koje trebaju uključiti u svoje objave definiraju točno, objektivno i sveobuhvatno, uključujući suradnjom s relevantnim dionicima.
Informacije u nefinancijskom izvješću međusobno su povezane. Na primjer, rezultati pokazuju ne samo ono što trgovačko društvo radi (primjenom svojeg poslovnog modela, politika i strategija), već i specifične okolnosti i rizike trgovačkog društva te razinu njegove učinkovitosti u upravljanju tim rizicima. Objašnjavanjem ključnih veza i međuovisnosti poboljšava se kvaliteta izvješća.
Pri izradi nefinancijskog izvješća trgovačka društva trebala bi poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka (16).
4.1. Poslovni model
U članku 1. Direktive utvrđeno je da nefinancijsko izvješće sadržava informacije koje uključuju:
a. „kratak opis poslovnog modela poduzeća;”.
U poslovnom modelu društva opisuje se dugoročan način uspostave i održavanja vrijednosti s pomoću njegovih proizvoda i usluga. Poslovnim modelom pruža se kontekst za izvješće poslovodstva u cjelini. On sadržava pregled načina rada trgovačkog društva i logičko objašnjenje njegove strukture tako što se opisuje kako ulazne vrijednosti pretvara u rezultate s pomoću svojih poslovnih aktivnosti. Drugim riječima, navodi se što trgovačko društvo radi, kako to radi i zašto.
Kada opisuju svoj poslovni model, trgovačka društva mogu razmotriti uključivanje odgovarajućih informacija o sljedećem:
— |
svojem poslovnom okruženju, |
— |
svojem ustrojstvu i strukturi, |
— |
tržištima na kojima posluju, |
— |
svojim ciljevima i strategijama i |
— |
glavnim kretanjima i čimbenicima koji bi mogli utjecati na njihov budući razvoj. |
Trgovačka društva mogu razmotriti uporabu ključnih pokazatelja uspješnosti za objašnjavanje svojeg poslovnog modela, glavnih kretanja i slično.
Očekuje se da trgovačka društva objasne svoj poslovni model na jasan i razumljiv način utemeljen na činjenicama. Poslovni model temelji se na činjenicama. Trgovačka društva trebala bi izbjegavati objavu nematerijalnih informacija kojima se nešto promiče ili kojima se izražavaju želje te kojima se odvraća pozornost od materijalnih informacija.
Kada trgovačka društva tijekom izvještajne godine bitno izmijene svoj poslovni model, od njih se očekuje da navedu te bitne promjene te ih objasne.
Primjer Trgovačko društvo može razmotriti objavu konkretnih informacija kojima se objašnjava sljedeće:
|
4.2. Politike i temeljita analiza
U članku 1. Direktive navodi se da nefinancijsko izvješće sadržava informacije koje uključuju:
b. „opis politika poduzeća u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode;”.
Trgovačka društva trebala bi objavljivati materijalne informacije kojima se pruža točan pregled njihovih politika. Ona bi trebala razmotriti objavu informacija o svojim pristupima ključnim nefinancijskim aspektima, glavnim ciljevima te načinu ostvarivanja tih ciljeva i provedbe tih planova. Pri objavljivanju informacija uzele bi se u obzir specifične okolnosti trgovačkog društva. U okviru objave tih informacija trgovačko društvo može objasniti odgovornosti i odluke svoje uprave i odbora te odnos dodijeljenih sredstava s ciljevima, upravljanjem rizikom i planiranim rezultatima. Na primjer, trgovačko društvo može objasniti relevantne aspekte upravljanja, (17) uključujući nadzor odbora.
Primjer Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje informacija o osobama u njegovoj organizaciji ili upravljačkoj strukturi odgovornima za utvrđivanje, provedbu i praćenje određene politike, na primjer o pitanjima povezanima s klimom (18). Ono može također objasniti ulogu i odgovornosti odbora/nadzornog odbora u pogledu okolišnih i socijalnih politika i politika povezanih s ljudskim pravima. |
Postupci temeljite analize odnose se na politike, upravljanje rizikom i rezultate. Trgovačko društvo provodi postupke temeljite analize kako bi osiguralo ostvarenje konkretnog cilja (npr. kako bi osiguralo da su emisije ugljika ispod određene razine ili da u lancima opskrbe nema trgovanja ljudima). Njima se pridonosi utvrđivanju, sprječavanju i smanjenju postojećih i mogućih negativnih učinaka.
Trgovačka društva trebala bi objavljivati materijalne informacije o provedenim postupcima temeljite analize, uključujući, ako je relevantno i razmjerno, informacije o svojim dobavljačima i lancima podugovaranja. Ona mogu razmotriti i objavljivanje odgovarajućih informacija o odlukama o njihovoj uspostavi i o predviđenom funkcioniranju postupaka, posebno u pogledu sprječavanja i smanjenja negativnih učinaka. Trgovačka društva mogu razmotriti i pružanje relevantnih informacija o utvrđivanju ciljeva i mjerenju napretka.
Na primjer, korisne smjernice o tome navedene su u smjernicama OECD-a za nekoliko sektora, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima, Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku ili u normi ISO 26000.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje informacija o svojim politikama koje su usmjerene na izbjegavanje uporabe štetnih kemikalija, posebno zabrinjavajućih tvari ili biocida u svojim proizvodima, poslovanju ili u lancu opskrbe. Ono može objavljivati i informacije o svojim politikama o istraživanju, razvoju i uporabi sigurnih alternativa. Trgovačka društva mogu objasniti način ocjenjivanja kvalitete i sigurnosti kemikalija koje upotrebljavaju te njihova učinka na okoliš te način ispunjavanja pravnih zahtjeva o kemijskoj sigurnosti (npr. REACH, CLP - razvrstavanje, označavanje i pakiranje). |
Primjer Trgovačko društvo može objaviti relevantne informacije o načinu utvrđivanja i ocjenjivanja rizika povezanih s klimom (19) i/ili prirodnim kapitalom te upravljanja njima. |
Kada trgovačka društva tijekom izvještajne godine bitno izmijene svoje glavne politike i postupke temeljite analize, od njih se očekuje da navedu te izmjene te ih objasne.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje sljedećih informacija o zdravlju i sigurnosti:
|
Može se dogoditi da trgovačko društvo nije izradilo politike o određenim pitanjima koja svejedno smatra bitnima. U tom slučaju trgovačko društvo trebalo bi navesti jasno i razumno objašnjenje zašto nije izradilo te politike. Ostali zahtjevi za izvješćivanje i dalje se primjenjuju (na primjer, poslovni model, glavni rizici itd.).
U članku 1. Direktive navedeno je: „Ako poduzeće ne provodi mjere povezane s jednim ili više od navedenih pitanja, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.”
4.3. Rezultati
U članku 1. Direktive utvrđeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:
c. „rezultate tih mjera;”.
Trgovačka društva trebala bi pružiti koristan, točan i objektivan pregled rezultata svojih politika.
Nefinancijskim informacijama koje su objavila trgovačka društva trebalo bi se pomoći ulagateljima i ostalim dionicima da razumiju i prate poslovne rezultate trgovačkog društva.
Relevantnim objavljivanjem rezultata politika mogu se pružiti korisne informacije o prednostima i nedostacima trgovačkog društva. U nefinancijskom izvješću trebali bi se na sveobuhvatan i sažet način navesti rezultati poslovanja i aktivnosti trgovačkog društva.
Trgovačka društva mogu razmotriti mogućnost objašnjavanja odnosa između financijskih i nefinancijskih rezultata te kako se njime upravlja tijekom vremena.
Analiza rezultata trebala bi uključivati relevantne nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti. Očekuje se da trgovačka društva objave ključne pokazatelje uspješnosti koje smatraju najkorisnijima za praćenje i ocjenjivanje napretka i za lakše uspoređivanje trgovačkih društava i sektora. Prema potrebi, trgovačka društva mogu razmotriti prikazivanje i objašnjavanje tih informacija u odnosu na ciljeve i referentne vrijednosti.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje specifičnih informacija kojima se objašnjava sljedeće:
|
4.4. Glavni rizici i upravljanje njima
U članku 1. Direktive navedeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:
d. „osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzeća, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzeće upravlja tim rizicima;”.
Trgovačka društva trebala bi objavljivati informacije o svojim glavnim rizicima, načinu upravljanja njima i njihova smanjenja. Ti rizici mogu biti povezani s njihovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama, lancem opskrbe i poslovnim odnosima ili s drugim aspektima. To bi uključivalo odgovarajuću perspektivu o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim glavnim rizicima. Očekuje se da trgovačka društva objasne kako glavni rizici mogu utjecati na njihov poslovni model, poslovanje, financijske rezultate i učinak njihovih aktivnosti.
Očekuje se da trgovačko društvo objavi materijalne informacije o glavnim rizicima, neovisno o tome proizlaze li oni iz njegovih odluka ili djelovanja, ili se temelje na vanjskim čimbenicima, te da objasni postupke koji se upotrebljavaju za utvrđivanje i ocjenjivanje takvih rizika.
Ako je relevantno i razmjerno, trebale bi se objavljivati i materijalne informacije o lancu opskrbe i lancu podugovaranja. To bi trebalo uključivati i materijalne informacije o tome kako trgovačko društvo upravlja glavnim rizicima i kako ih smanjuje.
Kada trgovačko društvo tijekom izvještajne godine bitno izmijeni svoje glavne rizike ili način upravljanja njima, od njega se očekuje da navede te bitne izmjene te ih objasni.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti uključivanje konkretnih informacija o:
|
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija o učincima svojeg poslovanja i strategije povezanih s klimom, uzimajući u obzir svoje posebne okolnosti i uključujući odgovarajuće procjene vjerojatnosti i uporabu analiza scenarija (20). |
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija o rizicima povezanima s kršenjem ljudskih prava, zaštitom radnika i zaštitom okoliša u njegovu lancu opskrbe i lancu podugovaranja te o načinu upravljanja mogućim negativnim učincima i njihovu smanjenju. |
4.5. Ključni pokazatelji uspješnosti
U članku 1. Direktive navedeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:
e. „nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje;”.
Nefinancijsko izvješće trebalo bi uključivati bitne opise i informacije utemeljene na pokazateljima, koji se zajednički nazivaju ključnim pokazateljima uspješnosti.
Očekuje se da trgovačka društva izvješćuju o ključnim pokazateljima uspješnosti koji su korisni s obzirom na njihove posebne okolnosti. Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi biti u skladu s načinom mjerenja koje trgovačko društvo doista upotrebljava u svojim internim postupcima upravljanja i procjene rizike. Na taj način povećava se relevantnost i korisnost objavljivanja informacija i poboljšava transparentnost. Objavljivanjem visokokvalitetnih, općepriznatih ključnih pokazatelja uspješnosti (na primjer načina mjerenja koja se opsežno upotrebljavaju u sektoru ili za posebna tematska pitanja) mogla bi se poboljšati usporedivost, posebno za trgovačka društva u istom sektoru ili vrijednosnom lancu.
Trgovačko društvo trebalo bi objavljivati ključne pokazatelja uspješnosti koji su nužni za razumijevanje njegova razvoja, poslovnih rezultata i položaja te učinka njegovih aktivnosti. Neki ključni pokazatelji uspješnosti mogu biti korisni za različita trgovačka društva i poslovne okolnosti. Ostali ključni pokazatelji uspješnosti više se odnose na pitanja i okolnosti u određenom sektoru. Trgovačka društva potiču se da objavljuju bitne opće i sektorske ključne pokazatelje uspješnosti. Uzimajući u obzir posebne okolnosti trgovačkih društava i potrebe ulagatelja i ostalih dionika za informacijama, očekuje se da trgovačka društva pruže točan i objektivan pregled uporabom općih i sektorskih ključnih pokazatelja uspješnosti te onih specifičnih za određeno trgovačko društvo.
Korisnici informacija znatno cijene kvantitativne informacije jer im pomažu da mjere napredak, provjeravaju dosljednost tijekom vremena i provode usporedbe. Odgovarajućim opisima kojima su popraćeni ključni pokazatelji uspješnosti poboljšava se razumljivost nefinancijskih izvješća.
Ključni pokazatelji uspješnosti smatraju se i učinkovitim alatima za povezivanje kvalitativnih i kvantitativnih informacija i za uspostavu veza. Njima se trgovačkim društvima omogućuje da sažeto i učinkovito pruže objektivan i sveobuhvatan pregled.
Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi se dosljedno upotrebljavati u svim izvještajnim razdobljima kako bi se mogle pružati pouzdane informacije o napretku i kretanjima. Ključni pokazatelji uspješnosti o kojima se izvješćuje mogu se, naravno, s vremenom promijeniti zbog poslovnih ili tehničkih razloga. U tim slučajevima trgovačka društva trebala bi objasniti zašto su se ključni pokazatelji uspješnosti promijenili. Ona mogu razmotriti, prema potrebi, ponovno navođenje informacija iz prošlosti i jasno i učinkovito objašnjavanje učinka tih promjena.
Trgovačka društva mogu objasniti prikupljanje podataka, metodologiju i okvire na kojima se temelji izvješćivanje. Ona mogu iznijeti i analizu objavljenih ključnih pokazatelja uspješnosti kojom će objasniti, na primjer, zašto su se ključni pokazatelji uspješnosti povećali ili smanjili tijekom izvještajne godine i kako bi se oni mogli promijeniti u budućnosti.
Trgovačka društva mogu predstaviti ključne pokazatelje uspješnosti u kontekstu ciljeva, prethodnih rezultata i prema potrebi ih usporediti s drugim trgovačkim društvima.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačka društva mogu razmotriti primjereno objavljivanje načina mjerenja i ciljeva koji se upotrebljavaju za ocjenjivanje relevantnih pitanja povezanih s okolišem i klimom te za upravljanje njima (21). |
4.6. Tematski aspekti
U članku 1. Direktive navedeno je da dotična trgovačka društva „[…] u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem […]”.
Objavljivanjem materijalnih informacija trebao bi se osigurati objektivan i sveobuhvatan pregled razvoja trgovačkog društva, njegovih poslovnih rezultata i položaja te učinka njegovih aktivnosti.
U određenim okolnostima trgovačka društva mogu smatrati da bi se objavljivanjem detaljnih informacija o predstojećim događajima ili pitanjima o kojima se pregovara mogla nanijeti ozbiljna šteta. Međutim, objavljivanjem sažetih informacija kojima se ne nanosi ozbiljna šteta može se znatno pridonijeti ispunjavanju općeg cilja transparentnosti.
Člankom 1. Direktive propisuje se da „države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi […] objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzeća […]”.
Tematski aspekti često su uzajamno povezani. Na primjer, okolišno pitanje koje je povezano s poslovanjem trgovačkog društva, njegovim proizvodima ili lancem opskrbe može utjecati i na sigurnosti i/ili zdravlje potrošača, zaposlenika ili dobavljača ili na ugled trgovačke marke. Očekuje se da trgovačka društva pruže jasan, točan i sveobuhvatan pregled kojim su obuhvaćeni svi relevantni aspekti određenog pitanja.
Sljedeće stavke mogu činiti neiscrpan popis tematskih aspekata koje trgovačka društva moraju uzeti u obzir kada objavljuju nefinancijske informacije:
a. Okolišna pitanja
Očekuje se da trgovačko društvo objavi relevantne informacije o stvarnim i mogućim učincima njegova poslovanja na okoliš te o tome kako postojeća i buduća okolišna pitanja mogu utjecati na njegov razvoj, poslovne rezultate ili položaj.
To može uključivati:
— |
objavu materijalnih informacija o sprječavanju i kontroli onečišćenja, |
— |
utjecaj na okoliš zbog uporabe energije, |
— |
izravne i neizravne emisije u atmosferu (22), |
— |
uporabu i zaštitu prirodnih resursa (npr. vode, tla) i povezanu zaštitu bioraznolikosti, |
— |
gospodarenje otpadom, |
— |
utjecaj na okoliš prometa ili uporabe proizvoda i usluga i raspolaganja njima i |
— |
razvoj zelenih proizvoda i usluga. |
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može objavljivati materijalne informacije na temelju metodologija propisanih u konkretnom zakonodavstvu. Na primjer, prilozi Preporuci Komisije 2013/179/EU uključuju metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija. To su metode ocjenjivanja životnog ciklusa kojima se trgovačkim društvima omogućuje da za svaki proizvod ili za cijelu organizaciju utvrde sljedeće: i. najrelevantnije učinke i ii. procese kojima doprinose i emisije duž lanca opskrbe. O utjecaju na okoliš može se izvješćivati zasebno ili u obliku jedinstvene objedinjene ocjene. |
Trgovačka društva mogu upućivati, prema potrebi, na materijalne informacije navedene u kontekstu određenih zahtjeva za izvješćivanje o utjecaju na okoliš (23).
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti sljedeće ključne pokazatelje uspješnosti:
|
b. Socijalna i kadrovska pitanja
Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o socijalnim i kadrovskim pitanjima (24). To uključuje:
— |
provedbu temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, |
— |
pitanja različitosti, na primjer različitost spolova i jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (uključujući dob, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, invaliditet, etničko porijeklo i ostale relevantne aspekte), |
— |
pitanja zapošljavanja, uključujući savjetovanje sa zaposlenicima i/ili njihovo sudjelovanje, zapošljavanje i uvjete rada, |
— |
odnose sa sindikatima, među ostalim poštovanje sindikalnih prava, |
— |
upravljanje ljudskim kapitalom, uključujući upravljanje restrukturiranjem, upravljanje karijerom i zapošljivošću, sustav naknada, osposobljavanje, |
— |
zdravlje i sigurnost na radu, |
— |
odnose s potrošačima, uključujući zadovoljstvo potrošača, dostupnost, proizvode s mogućim utjecajem na zdravlje i sigurnost potrošača, |
— |
učinke na ranjive potrošače, |
— |
odgovorni marketing i istraživanje i |
— |
odnose u zajednici, uključujući socijalni i gospodarski razvoj lokalnih zajednica. |
Trgovačkim društvima može biti korisno oslanjati se na općepriznate, visokokvalitetne okvire, primjerice Smjernice OECD-a za multinacionalna društva, Tripartitnu deklaraciju o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada ili normu ISO 26000.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje ključnih pokazatelja uspješnosti utemeljenih na sljedećim aspektima:
|
c. Poštovanje ljudskih prava
Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o mogućim i stvarnim učincima njihova poslovanja na nositelje prava.
Smatra se da je dobra praksa da trgovačko društvo izrazi svoju predanost poštovanju ljudskih prava. U okviru te predanosti može se definirati što trgovačko društvo očekuje od svoje uprave, zaposlenika i poslovnih partnera u pogledu ljudskih prava, uključujući ključne standarde rada. Informacijama se može objasniti na čija se prava obveza odnosi, na primjer prava djece, žena, domorodačkih naroda (25), osoba s invaliditetom (26), lokalnih zajednica, malih poljoprivrednih gospodarstava, žrtava trgovanja ljudima i prava radnika, uključujući onih koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, radnika u lancima opskrbe ili podizvođača, radnika migranata i njihovih obitelji.
Trgovačka društva trebala bi razmotriti mogućnost da objavljivanje materijalnih informacija o ljudskim pravima bude dio postupanja s dužnom pažnjom kao i objavljivanje informacija o postupcima i mehanizmima za sprječavanje kršenja ljudskih prava. To može uključivati, na primjer, informacije o tome kako ugovori trgovačkog društva s poduzećima u njegovu lancu opskrbe uključuju pitanja ljudskih prava i kako trgovačko društvo smanjuje moguće negativne učinke na ljudska prava i osigurava odgovarajući pravni lijek u slučaju povrede ljudskih prava.
Objavljene materijalne informacije mogu uključivati i informacije o tome kako trgovačko društvo pristupa, među ostalim, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”, Smjernicama OECD-a za multinacionalna društva i Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija i ključnih pokazatelja uspješnosti o sljedećem:
|
d. Pitanja borbe protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem
Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o načinu upravljanja pitanjima i slučajevima borbe protiv korupcije i podmićivanja.
Trgovačka društva mogu razmotriti objavljivanje informacija o organizaciji, odlukama, upravljačkim instrumentima i o resursima namijenjenima borbi protiv korupcije i podmićivanja.
Trgovačka društva mogu također razmotriti objašnjavanje načina ocjenjivanja borbe protiv korupcije i podmićivanja, poduzimanja mjere za sprječavanje ili smanjenja negativnih učinaka, praćenja djelotvornosti i komunikacije o tom pitanju unutar samog društva i prema vanjskim dionicima.
Trgovačkim društvima može biti korisno osloniti se na općepriznate, visokokvalitetne okvire, na primjer Smjernice OECD-a za multinacionalna društva ili norme ISO 26000.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija i ključnih pokazatelja uspješnosti koji se odnose na sljedeće aspekte:
|
e. Ostalo
Lanci opskrbe
Očekuje se da trgovačka društva, kada je to relevantno i razmjerno, objavljuju materijalne informacije o pitanjima lanca opskrbe koja znatno utječu na njihov razvoj, poslovne rezultate, položaj ili učinak. To bi uključivalo informacije potrebne za opće razumijevanje lanca opskrbe trgovačkog društva i informacije o tome kako se relevantna nefinancijska pitanja uzimaju u obzir pri upravljanju lancem opskrbe.
Ako trgovačko društvo smatra da bi se objavljivanjem detaljnih informacija o predstojećim događajima ili pitanjima o kojima se pregovara mogla uzrokovati ozbiljna šteta, ono može ispuniti opći cilj transparentnosti objavljivanjem sažetih informacija kojima se ne uzrokuje ozbiljna šteta.
Objavljivanjem materijalnih informacija može se pokazati kako trgovačko društvo pristupa, među ostalim, Smjernicama OECD-a za multinacionalna društva, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima i relevantnim okvirima specifičnima za određeni sektor, na primjer Smjernicama FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi.
Primjer i ključni pokazatelji uspješnosti Trgovačko društvo može razmotriti objavljivanje materijalnih informacija i ključnih pokazatelja uspješnosti koji se odnose na aspekte kao što je nadzor dobavljača u pogledu sljedećeg:
i praćenja učinka trgovačkog društva na dobavljače, na primjer, njegovih uvjeta plaćanja i prosječnih razdoblja plaćanja. |
Minerali iz područja zahvaćenih sukobima
Očekuje se da trgovačka društva, kada je to relevantno i razmjerno, objavljuju relevantne informacije o postupanju s dužnom pažnjom kako bi se osigurali odgovorni lanci opskrbe za kositar, tantal i volfram i zlato iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.
Objavljivanje informacija trebalo bi biti u skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovim dopunama. U tom kontekstu očekuje se da trgovačka društva objave relevantne informacije o uspješnosti svojih politika, praksi i rezultata u pogledu postupanja s dužnom pažnjom u odnosu na minerale iz područja zahvaćenih mineralima. Ona bi trebala objaviti i informacije o mjerama koje su poduzele za provedbu „okvira od pet koraka” (28) za dužnu pažnju na temelju rizika u lancima opskrbe mineralima kako je utvrđeno u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, uzimajući u obzir njihov položaj u lancu opskrbe.
Potom se očekuje od trgovačkih društava da objavljuju ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na prirodu i broj utvrđenih rizika, mjere poduzete za sprječavanje i smanjenje tih rizika te načina na koji je trgovačko društvo tijekom vremena pojačalo svoje napore u postupanju s dužnom pažnjom.
Posebni ključni pokazatelji uspješnosti Oni uključuju: udio izravnih relevantnih dobavljača koji su donijeli i provodili politiku dužne pažnje u pogledu minerala iz područja zahvaćenih sukobima u skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, udio kositra, tantala, volframa i zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja koji potječu iz odgovornih izvora i udio relevantnih potrošača koji u skladu s ugovorom zahtijevaju informacije o dužnoj pažnji u pogledu minerala iz područja zahvaćenih sukobima u skladu sa Smjernicama OCED-a o dužnoj pažnji. |
5. OKVIRI ZA IZVJEŠĆIVANJE
Trgovačko društvo može pri izradi svojeg nefinancijskog izvješća oslanjati na visokokvalitetne, općepriznate, nacionalne okvire, okvire EU-a ili međunarodne okvire. Nekim okvirima obuhvaćeni su različiti sektori i tematska pitanja (horizontalni okviri), a drugi su specifični za sektore ili tematska pitanja. Neki su usmjereni isključivo na objavljivanje nefinancijskih informacija, a ostali se odnose na transparentnost u širem kontekstu.
Općepriznati okvir izrađen na temelju utvrđenih postupaka obično trgovačkim društvima služi kao strukturirani predložak za izvješćivanje o ključnim pitanjima od općeg interesa, njime se ograničava administrativno opterećenje i olakšava uspoređivanje informacija.
U članku 1. Direktive navedeno je da se dotična poduzeća „[…] mogu osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, […] navode na koje se okvire oslanjaju”.
Trgovačko društvo koje se oslanja na jedan ili nekoliko okvira trebalo bi objaviti koji je okvir upotrebljavalo za svoje konkretne objave, čime se poboljšava jasnoća i usporedivost.
U uvodnoj izjavi 9. Direktive navedeni su primjeri postojećih okvira za izvješćivanje. Međutim, taj popis ne bi se trebalo smatrati iscrpnim.
U uvodnoj izjavi 9. Direktive navedeno je sljedeće:
„Prilikom pružanja tih informacija poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi mogu se osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije, kao što je Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) ili međunarodne okvire, kao što su Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN), vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a ‚Zaštita, poštovanje i pomoć’, Smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), norma (ISO) 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju, Tripartitna deklaracija o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada te Globalna inicijativa za izvješćivanje, ili na druge priznate međunarodne okvire.”
Trgovačka društva mogu razmotriti i uporabu drugih okvira za izvješćivanje, primjerice okviri navedeni u uvodu ovih smjernica.
6. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA O RAZNOLIKOSTI ODBORA
U ovom odjeljku navode se posebne smjernice kojima se velikim trgovačkim društvima uvrštenima na burzu nastoji pomoći (29) da opišu svoje politike raznolikosti odbora koji će se uključiti u njihovo izvješće o korporativnom upravljanju (30). Opis politike raznolikosti odbora nije dio nefinancijskog izvješća (31). Stoga se ovim odjeljkom smjernica ne dovodi u pitanje potreba za objavljivanjem materijalnih informacija o raznolikosti u okviru nefinancijskog izvješća.
Člankom 1. propisuje se da velika trgovačka društva uvrštena na burzu moraju u svojem izvješću o korporativnom upravljanju objaviti sljedeće:
„opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izvješće sadržava obrazloženje za to”.
Aspekti raznolikosti
U opisu politike raznolikosti trebalo bi navesti koji se kriteriji raznolikosti primjenjuju i treba objasniti razloge za njihov odabir. Pri odabiru tih kriterija trebalo bi uzeti u obzir sve relevantne aspekte raznolikosti kako bi se osiguralo da u odboru postoji dovoljna raznolikost stajališta i stručnosti potrebna za dobro razumijevanje trenutačnog stanja i dugoročnih rizika i prilika povezanih s djelatnošću društva. Pri ocjenjivanju profila potrebnih za optimalnu raznolikost odbora trebalo bi uzeti u obzir prirodu i složenost djelatnosti trgovačkog društva te društveni i okolišni kontekst u kojem trgovačko društvo posluje.
Aspekti raznolikosti trebali bi, u načelu, uključivati dob, spol ili obrazovanje i radno iskustvo. Ako je primjenjivo s obzirom na zemljopisnu prisutnost trgovačkog društva i poslovni sektor u kojem posluje, primjereno je uključiti i zemljopisno podrijetlo, međunarodno iskustvo, stručnost za relevantna pitanja održivosti, zastupljenost zaposlenika i ostale aspekte, na primjer socioekonomsku pozadinu.
Pri odabiru kandidata na temelju definiranih kriterija raznolikosti (32) trebalo bi uzeti u obzir pravila i opće prihvaćena načela nediskriminacije.
Ciljevi
Trgovačka društva trebala bi objaviti posebne mjerljive ciljeve za relevantne aspekte raznolikosti. Posebno je korisno utvrditi kvantitativne ciljeve i vremenske okvire, posebno u pogledu ravnoteže među spolovima.
Provedba i rezultati
Trgovačka društva trebala bi navesti kako se ciljevi njihove politike raznolikosti uzimaju u obzir pri planiranju u slučaju zamjene zaposlenika, odabiru, imenovanju i ocjenjivanju. Ona bi trebala objaviti i informacije o ulozi nadležnih odbora u tim postupcima. Trgovačka društva trebala bi, prema potrebi, objaviti i jesu li dioničari pri odabiru članova odbora ili obnovi njihova mandata dobili informacije o kriterijima i ciljevima raznolikosti.
Trgovačka društva trebala bi objaviti napredak u provedbi i zabilježene rezultate u pogledu svih aspekata raznolikosti politike barem u odnosu na prethodno izvješće. Ako ciljevi raznolikosti nisu ispunjeni, trgovačko društvo trebalo bi objaviti kako planira ispuniti ciljeve i navesti očekivane rokove unutar kojih će ti ciljevi biti ispunjeni.
(1) SL L 330, 15.11.2014., str. 1.
(2) SL L 182, 29.6.2013., str. 19.
(3) U smjernicama se upotrebljava naziv „trgovačko društvo” radi lakšeg razumijevanja kada se upućuje na „subjekt” koji izvješćuje neovisno o tome je li riječ o jednom „poduzeću” ili „grupi poduzeća” koja izvješćuje posredstvom svojeg matičnog društva.
(4) COM(2016) 739 final.
(5) Cilj 12.6.: „Poticati trgovačka društva, posebno velika i transnacionalna trgovačka društva, da prihvaćaju održive prakse i integriraju informacije o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja.”
(6) Cilj 5.5.: „Osigurati potpuno i stvarno sudjelovanje žena i jednake mogućnosti za vodstvo na svim razinama odlučivanja u političkom, gospodarskom i javnom životu.”
(7) Očekuje se da će se završno izvješće te radne skupine predstaviti na sastanku na vrhu skupine G20 7. – 8. srpnja 2017.
(8) Dodatne informacije o postupku javnog savjetovanja dostupne su na http://ec.europa.eu/finance/company-reporting/non-financial_reporting/index_en.htm#related-documents
(9) Članak 1. stavak 1. Direktive.
(10) U uvodnoj izjavi 8. Direktive navedeno je i da „[…] ozbiljnost takvih učinaka trebala bi se procjenjivati prema njihovu opsegu i težini. Rizici nepovoljnih učinaka mogu potjecati od aktivnosti samog poduzeća ili mogu biti povezani s njegovim poslovanjem te, kad je relevantno i razmjerno, s njegovim proizvodima, uslugama i poslovnim odnosima, uključujući lanac nabave i lanac podugovaratelja”.
(11) Na primjer, trgovačka društva mogla bi upotrebljavati preliminarnu analizu iz Priloga I. Uredbi o EMAS-u (Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32009R1221).
(12) Na primjer, u sektorskim referentnim dokumentima EMAS-a utvrđeni su najbolja praksa i pokazatelji povezani s okolišnim aspektima.
(13) Na primjer, trgovačka društva koja provode sustav upravljanja kvalitetom ili sustav upravljanja okolišem (npr. ISO 14001 ili EMAS) ili koja obavljaju procjenu okolišnog životnog ciklusa, mogu ih koristiti za procjenu materijalnosti i objaviti informacije o važnim aspektima.
(14) Grafikoni, dijagrami, grafovi itd.
(15) Unakrsno upućivanje i označavanje trebalo bi pametno osmisliti i biti jednostavno za uporabu, primjerice primjena praktičnog pravila da se samo jednom klikne na neku poveznicu izvan izvješća.
(16) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(17) Na primjer, o aspektu povezanom s klimom ili uvjetima zapošljavanja.
(18) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.
(19) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.
(20) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.
(21) Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao Odbor za financijsku stabilnost.
(22) Uključujući emisije stakleničkih plinova, otrovnih tvari, tvari koje uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju itd.
(23) Kao što su obveze koje proizlaze iz direktiva EU-a (Direktiva o industrijskim emisijama, Direktiva o sustavu trgovanja emisijama, REACH, Direktiva o odlagalištima otpada, Direktiva o otpadnim vozilima, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i Direktiva o opasnim tvarima) i Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.
(24) Podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu ili spolnu orijentaciju osobe smatraju se posebnom kategorijom osobnih podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679 koji se ne bi trebali obrađivati ako nije ispunjen jedan od uvjeta iz tog članka. Trgovačka društva trebala bi stoga objavljivati samo anonimizirane podatke ili objedinjene podatke (na temelju kojih se ne može identificirati osoba) u pogledu tih pitanja.
(25) Na primjer, u skladu s Konvencijom o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989. (br. 169) Međunarodne organizacije rada (ILO).
(26) Na primjer, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
(27) Na primjer, upućivanjem na Rezoluciju o dostojnom radu u globalnim opskrbnim lancima koja je donesena na 105. zasjedanju Međunarodne konferencije rada (ILO, 2016). http://www.ilo.org/ilc/ILCSessions/105/texts-adopted/WCMS_497555/lang--en/index.htm
(28) OECD (2016.) Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: treće izdanje, Izdanje OECD-a, Pariz http://dx.doi.org/10.1787/9789264252479-en.
(29) Dok se zahtjevi za objavljivanje nefinancijskih informacija primjenjuju na velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i koja imaju više od 500 zaposlenika, zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na raznolikost odbora primjenjuju se samo na velika trgovačka društva uvrštena na burzu.
(30) Kako je propisano u članku 20. Direktive 2013/34/EU.
(31) Kako je propisano u članku 19a. Direktive 2013/34/EU.
(32) Utemeljenih na etničkom podrijetlu, rasi, invaliditetu ili spolnoj orijentaciji.
IV Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Vijeće
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/21 |
PLAN DJELOVANJA EUROPSKE UNIJE ZA BORBU PROTIV DROGA 2017.–2020.
(2017/C 215/02)
SADRŽAJ
Uvod
1. |
Smanjenje potražnje za drogama |
2. |
Smanjenje opskrbe |
3. |
Koordinacija |
4. |
Međunarodna suradnja |
5. |
Informacije, istraživanje, praćenje i evaluacija |
Prilog I. – Petnaest glavnih pokazatelja za Plan djelovanja Europske unije za borbu protiv droga 2017.–2020.
Prilog II. – Glosar kratica
Uvod
Uporaba nedopuštenih droga i zlouporaba droga u općenitom smislu predstavljaju velik problem za pojedince, obitelji i zajednice diljem Europe. Osim utjecaja zlouporabe droga na zdravlje i društvo, tržište nedopuštenim drogama čini velik dio kriminalnih aktivnosti u europskom društvu te na globalnoj razini.
U prosincu 2012. Vijeće je usvojilo Strategiju EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2013.–2020. Cilj je Strategije doprinijeti smanjenju potražnje za drogama i opskrbe njima unutar EU-a. Njome se ujedno nastoji smanjiti zdravstvene i društvene rizike i štete prouzročene drogama, i to strateškim pristupom kojim se podupire i nadopunjuje nacionalne politike, pruža okvir za koordinirano i zajedničko djelovanje te stvara temelj i politički okvir za vanjsku suradnju EU-a u tom području. To će se postići integriranim i uravnoteženim pristupom koji se temelji na činjenicama.
Ciljevi Strategije su sljedeći:
— |
doprinijeti mjerljivom smanjenju potražnje za drogama, ovisnosti o drogama te zdravstvenih i društvenih rizika i štete povezanih s drogama, |
— |
doprinijeti ukidanju tržištâ nedopuštenih droga i mjerljivom smanjenju dostupnosti nedopuštenih droga, |
— |
potaknuti koordinaciju aktivnim diskursom i analizom razvoja i izazova u području droga na razini EU-a i međunarodnoj razini, |
— |
dodatno ojačati dijalog i suradnju između EU-a i trećih zemalja, međunarodnih organizacija i foruma o problemima droge, |
— |
doprinijeti boljem širenju rezultata praćenja, istraživanja i evaluacija te boljem razumijevanju svih aspekata fenomena droga i učinka intervencija kako bi se osigurao ispravan i sveobuhvatan činjenični temelj za politike i djelovanja. |
Ovaj Plan djelovanja EU-a za borbu protiv droga, kao i Strategija EU-a za borbu protiv droga, temelji se na osnovnim načelima prava EU-a te se njime podupiru temeljne vrijednosti Unije: poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, ravnopravnost, solidarnost, vladavina prava i ljudska prava. Ujedno se temelji na konvencijama UN-a koje pružaju međunarodni pravni okvir za rad na rješavanju, među ostalim, problema povezanih s uporabom nedopuštenih droga, kao i na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.
Planom se utvrđuju mjere koje će se provesti radi postizanja ciljeva Strategije. Mjere su utvrđene na temelju dvaju političkih područja Strategije:
— |
smanjenju potražnje za drogama, te |
— |
smanjenju opskrbe drogama; |
te na temelju triju međusektorskih tema Strategije:
— |
koordinaciji, |
— |
međunarodnoj suradnji, i |
— |
informacijama, istraživanjima, praćenju i evaluaciji. |
Mjere su usklađene s ciljevima Strategije EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2013.–2020. Prilikom pripreme mjera uzeta je u obzir potreba da se one temelje na činjenicama, da budu znanstveno ispravne, realne, vremenski određene, dostupne i mjerljive, s jasnim značenjem za EU i dodanom vrijednošću. U Planu djelovanja navode se rasporedi, odgovorne stranke, pokazatelji i mehanizmi prikupljanja/procjene podataka.
Na temelju postojećih mehanizama izvješćivanja niz glavnih pokazatelja utvrđen je u Prilogu I. Njima se olakšava mjerenje ukupne učinkovitosti ovog Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga te oni ne uključuju dodatno opterećenje u pogledu izvješćivanja. U Planu se, prema potrebi, upućuje na niz tih pokazatelja. Nadalje, u Planu su utvrđeni pokazatelji koji se temelje na izvorima podataka povezanima s programom, evaluacijom te ostalim izvorima. Uporaba tih pokazatelja ovisi o procesima prikupljanja podataka u svakoj državi članici ili na razini institucija EU-a.
U skladu s odredbom Strategije kojom se određuje da bi se njezina detaljna provedba trebala utvrditi u dvama uzastopnim planovima djelovanja, prvi Plan djelovanja kojim se provodi aktualna strategija za borbu protiv droga donesen je 2013. te je istekao 2016. U 2016. dovršena je vanjska procjena u sredini provedbenog razdoblja Strategije EU-a za borbu protiv droga i provedbe Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga 2013.–2016. U evaluaciji je zaključeno da je većina mjera predviđenih tim Planom djelovanja dovršena ili je u tijeku. U okviru rezultata evaluacije ujedno je ukazano na potrebu za drugim Planom djelovanja za provedbu Strategije EU-a za borbu protiv droga 2013.–2020. koji bi trebao biti ažurirana verzija Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga 2013.–2016. Dolje navedenim Planom djelovanja EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2017.–2020. uzeti su u obzir rezultati te evaluacije, kao i velike promjene u problematici zlouporabe droga te politikama za borbu protiv droga do kojih je došlo nakon donošenja prethodnog Plana djelovanja.
1. Smanjenje potražnje za drogama
Doprinijeti mjerljivom smanjenju uporabe nedopuštenih droga, problematične uporabe droga, ovisnosti o drogama i štetnog djelovanja droga na zdravlje i društvo, kao i doprinijeti odgodi početka uporabe droga
Cilj |
Mjera |
Raspored |
Odgovorna stranka |
Pokazatelj(i) |
Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Izvješća država članica o rezultatima mjera |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) |
|
Izvješća EMCDDA-e Izvješća država članica o rezultatima mjera |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) EMCDDA |
|
EMCDDA-ov portal najbolje prakse Komisijina izvješća Izvješća države članice Izvješća Foruma civilnog društva o drogama |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Komisija EMCDDA |
|
Izvješća EMCDDA-e Ankete Eurobarometra ESPAD HBSC/Svjetska zdravstvena organizacija za Europu |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
DČ Radna skupina Vijeća (HDG Lijekovi i medicinski proizvodi) EMA EMCDDA |
|
Izvješća države članice EMCDDA Izvješća EMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox EMCDDA-ov portal najbolje prakse Konačna evaluacija Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga Izvješća države članice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) |
Podaci države članice o:
|
Izvješća EMCDDA-e Izvješća države članice o rezultatima usluga |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) EMCDDA Komisija |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Izvješća države članice Forum civilnog društva o drogama Forum civilnog društva o HIV-u/AIDS-u, virusnom hepatitisu i tuberkulozi |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Izvješća države članice o uslugama |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Vijeće Radna skupina Vijeća (HDG) Država članica (DČ) Komisija EMCDDA |
|
EMCDDA-ov portal najbolje prakse Izvješća države članice Konačna evaluacija Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga |
2. Smanjenje opskrbe drogama
Pridonijeti mjerljivom smanjenju dostupnosti i opskrbe nedopuštenim drogama u EU-u
Cilj |
Mjera |
Raspored |
Odgovorna stranka |
Pokazatelj(i) |
Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka |
||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Europol Eurojust Radna skupina Vijeća (COSI) |
|
Izvješća Europola Izvješća Eurojusta Izvješća EMCDDA-e EMPACT-ova izvješća o pokretačima |
||||||||||||||||||||
|
|
2017. |
Vijeće Radna skupina Vijeća (COSI) Europol DČ Komisija |
|
EU SOCTA Višegodišnji strateški planovi (MASP-ovi) Operativni planovi EMPACT-ova izvješća o pokretačima Izvješća Europola |
||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Država članica (DČ) CEPOL Europol Radna skupina Vijeća (COSI) Komisija |
|
CEPOL-ovo godišnje izvješće CEPOL-ovi planovi i programi EMPACT-ova izvješća o pokretačima |
||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Komisija Država članica (DČ) Europol Radna skupina Vijeća (COSI) Regionalne platforme za razmjenu informacija Regionalne platforme za razmjenu sigurnosti |
|
Platforme za razmjenu sigurnosti/informacija i izvješća o evaluaciji Izvješća EMCDDA-e EU SOCTA EMPACT-ova izvješća o pokretačima Izvješća Europola MAOC(N) (3) |
||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Europol Komisija Radna skupina Vijeća (CUG COSI) |
|
Izvješća EU-a i tijela za provedbu zakona u državama članicama EMPACT-ova izvješća o Izvješća o pokretačima Izvješća Europola |
||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Europol Radna skupina Vijeća (CCWP COSI) |
|
EMPACT-ova izvješća o pokretačima Izvješća Europola Izvješća CCWP-a Izvješća države članice MAOC(N) Frontex |
||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Komisija Država članica (DČ) Vijeće Radna skupina Vijeća (HDG) EMCDDA Europol |
Opseg provedbe sljedećih pokazatelja:
|
Pregled postojećeg nacionalnog prikupljanja podataka o ponudi droga u državi članici Izvješća EMCDDA-e Izvješća Europola |
||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Vijeće Komisija Država članica (DČ) Eurojust |
|
Izvješća Eurojusta Izvješća države članice |
||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Komisija Vijeće Radna skupina Vijeća (HDG) Država članica (DČ) EMCDDA Europol Eurojust |
|
Izvješća države članice Izvješća EMCDDA-e Komisija (mjere EU-a) |
||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Vijeće Komisija Država članica (DČ) |
|
Godišnje izvješće INCB-a o prekursorima Izvješća Europske komisije i EMCDDA-e |
||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Komisija EMA Europol |
|
Izvješća CCWP-a i CUG-a Izvješća države članice |
||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Država članica (DČ) Radna skupina Vijeća (HDG DROIPEN) |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Izvješća države članice |
||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Vijeće Komisija Radna skupina Vijeća (HDG COSI CCWP) DČ Europol CEPOL EMCDDA Eurojust |
|
Privremena analiza ciklusa politike EU-a EMPACT-ova izvješća o Izvješća o pokretačima Izvješća Europola CEPOL-ovo statističko/godišnje izvješće Izvješća EMCDDA-e Izvješća države članice Izvješća agencija EU-a Komisija |
3. Kordinacija
Države članice i EU trebaju učinkovito koordinirati politiku o drogama
Cilj |
Mjera |
Raspored |
Odgovorna stranka |
Pokazatelj(i) |
Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka |
||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
PRES Vijeće ESVD Radna skupina Vijeća (HDG) |
|
Izvješća radne skupine Vijeća (HDG) Izvješća predsjedništva |
||||||||||||||||||
|
|
Svake dvije godine |
PRES DČ |
|
Izvješća predsjedništva |
||||||||||||||||||
|
|
|
PRES Radna skupina Vijeća (HDG) Država članica (DČ) Komisija EMCDDA Europol |
|
Izvješća predsjedništva |
||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
PRES PRES Trio Država članica (DČ) Komisija Radna skupina Vijeća (HDG) EMCDDA Europol |
|
Izvješća predsjedništva |
||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
ESVD Komisija Radna skupina Vijeća (HDG) Država članica (DČ) |
|
Periodična izvješća ESVD-a i Komisije Radnoj skupini Vijeća (HDG) Dublinska skupina |
||||||||||||||||||
|
|
Jednom godišnje 2017.–2020. |
Država članica (DČ) Komisija ESVD Vijeće Radna skupina Vijeća (HDG) |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Komisijina izvješća EMCDDA-ov portal najbolje prakse |
||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Izvješća države članice |
||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Komisija Radna skupina Vijeća (HDG) PRES |
|
Povratna informacija foruma civilnog društva EU-a o drogama i predstavnika civilnog društva na razini države članice i na razini EU-a Izvješća države članice Povratna informacija znanstvene zajednice putem EMCDDA-ova znanstvenog odbora |
4. Međunarodna suradnja
Ojačati dijalog i suradnju između EU-a i trećih zemalja te međunarodnih organizacija u području pitanja povezanih s drogom na sveobuhvatan i uravnotežen način
Cilj |
Mjera |
Raspored |
Odgovorna stranka |
Pokazatelj(i) |
Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Komisija ESVD PRES Radna skupina Vijeća (HDG) Država članica (DČ) |
|
Izvješća ESVD-a |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Komisija Država članica (DČ) ESVD |
|
Izvješća Komisije, ESVD-a i DČ-a o izradi, praćenju i evaluaciji programa |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
ESVD Komisija Država članica (DČ) |
|
Izvješća ESVD-a i Komisije Delegacije EU-a Izvješća Dublinske skupine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Komisija ESVD |
|
Izvješća UNODC-a i INCB-a o politikama borbe protiv droga u zemljama koje nisu članice EU-a Izvješća o praćenju i evaluaciji projekata EU-a i država članica UNDP-ova izvješća o ljudskom razvoju Izvješća Dublinske skupine o zemljama koje nisu članice EU-a |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Komisija ESVD |
|
Izvješća SZO-a Izvješća Dublinske skupine o zemljama koje nisu članice EU-a Razmjene mišljenja ESVD-a, Komisije i DČ-a o politikama zemalja koje nisu članice EU-a |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) ESVD Komisija Europol |
|
Izvješća Komisije i država članica Izvješća Europola Izvješća ESVD-a UNODC-ovo svjetsko izvješće o drogama |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
PRES Trio Komisija ESVD Država članica (DČ) |
|
Izvješća ESVD-a Izvješća o provedbi odgovarajućih planova djelovanja, gdje su dostupna |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Dublinska skupina Komisija ESVD Država članica (DČ) |
|
Izvješća Dublinske skupine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Od 2017. |
Komisija ESVD Država članica (DČ) |
|
Izvješća Komisije i ESVD-a Izvješća države članice Sustavi praćenja i evaluacije projekata i programa i izvješća o praćenju i evaluaciji projekata i programa |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Komisija COHOM/ESVD DČ |
|
Godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima Izvješća države članice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
ESVD PRES Država članica (DČ) Komisija Vijeće Radna skupina Vijeća (HDG) |
|
Izvješća ESVD-a Pokazatelj konvergencije Ishod preispitivanja 2019. Godišnja izvješća o ciljevima održivog razvoja |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Vijeće ESVD Komisija PRES Radna skupina Vijeća (HDG) EMCDDA |
|
Izvješća DČ-a, ESVD-a, Komisije |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Komisija Država članica (DČ) EMCDDA Europol Eurojust Frontex ESVD |
|
Izvješća EMCDDA-e Izvješća država pristupnica, država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja |
5. Informacije, istraživanja, praćenje i evaluacija
Pridonijeti boljem razumijevanju svih aspekata fenomena droga i utjecaja intervencija kako bi se osigurao dobar i sveobuhvatni temelj dokaza za politike i djelovanja
Cilj |
Mjera |
Raspored |
Odgovorna stranka |
Pokazatelj(i) |
Mehanizmi prikupljanja/procjene podataka |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Država članica (DČ) Komisija |
|
Komisija Izvješće u okviru godišnjeg dijaloga o istraživanjima |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Komisija EMCDDA |
|
Izvješća o istraživačkom projektu Preporuke Znanstvenog odbora EMCDDA-a o prioritetima istraživanja Citatni indeks SCI (Science Citation Index) i slični bibliometrijski alati Strateški istraživački program koji je razvio ERANID |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Komisija Država članica (DČ) EMCDDA |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Država članica (DČ) Komisija EU ATC EMCDDA Europol Frontex FRA EIGE Radna skupina Vijeća (COSI COTER TWP HLWG) |
|
Izvješća države članice Komisijina izvješća Izvješća agencija EU-a (EMCDDA Europol Frontex i FRA u okviru svojih redovitih aktivnosti izvješćivanja EIGE u okviru svojih redovitih aktivnosti izvješćivanja procjene rizika koje provodi FATF |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
EMCDDA Europol DČ Komisija |
|
Izvješća EMCDDA-e Izvješća države članice Forum civilnog društva o drogama Komisija |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Država članica (DČ) EMCDDA CEPOL |
|
Izvješća države članice CEPOL-ovo godišnje izvješće Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) Komisija EMCDDA Europol ECDC EMA |
|
Izvješća EMCDDA-e Izvješća EMA-e Izvješća države članice Usklađena izvješća o podacima koje podnose tijela EU-a uključujući EMCDDA EU SOCTA |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Komisija Država članica (DČ) EMCDDA Europol |
|
Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox EMCDDA-ovo i Europolovo izvješće o provedbi Izvješća laboratorija i istraživačkih instituta |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
2017.–2020. |
Komisija Država članica (DČ) EMCDDA |
|
Izvješća EMCDDA-e/Europola Komisijina izvješća |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) EMCDDA ECDC |
|
Izvješća o sustavu ranog upozorenja Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox Izvješća EMA-e |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
U tijeku |
Država članica (DČ) EMCDDA Komisija |
|
Raširenost putem interneta uključujući OpenAire i Cordis EMCDDA-ova internetska stranica Izvješća EMCDDA-e/nacionalni izvještajni paket u okviru mreže Reitox |
(1) „Koje se temelje na činjenicama“ u ovom bi kontekstu trebalo tumačiti kao „koje se temelje na dostupnim znanstvenim dokazima i iskustvu“.
(2) Zaključci Vijeća o provedbi Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2016. u pogledu minimalnih standarda kvalitete u smanjenju potražnje za drogama u Europskoj uniji, 11985/15.
(3) MAOC (N), sa sjedištem u Lisabonu, inicijativa je sedam država članica EU-a: Francuske, Irske, Italije, Španjolske, Nizozemske, Portugala i UK-a, a sufinancira se u okviru Fonda za unutarnju sigurnost Europske unije. Taj centar predstavlja forum za multilateralnu suradnju u cilju suzbijanja nedopuštene trgovine drogama morskim i zračnim putovima
(4) Zaključci Vijeća od 15. studenoga 2013. o poboljšanju praćenja ponude droga u Europskoj uniji.
(5) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji; Odluka Vijeća 2007/845/PUP o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom; Okvirna odluka Vijeća 2006/783/PUP o primjeni načela međusobnog priznavanja naloga za oduzimanje; Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP o izvršenju odluka o zamrzavanju imovine i osiguranju dokaza u Europskoj uniji, Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje COM(2016) 819; Okvirna odluka Vijeća 2005/212/PUP o oduzimanju imovinske koristi, sredstava i imovine pribavljene kaznenim djelima; Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP o izvršenju odluka o zamrzavanju imovine i osiguranju dokaza u Europskoj uniji.
(6) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ; Okvirna odluka Vijeća 2001/500/PUP o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, pljenidbi i oduzimanju imovine i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima; Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava COM(2016) 826, Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006; Uredba (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice; Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005.
(7) Okvirna odluka Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u pogledu definicije droge.
(8) U okviru programa Obzor 2020. (2014. – 2020.) već je približno 27 milijuna eura dodijeljeno projektima usmjerenima na ovisnost o drogama koji uključuju bihevioralna istraživanja i neuroznanost.
PRILOG I.
Petnaest glavnih pokazatelja za Plan djelovanja Europske unije za borbu protiv droga 2017.–2020. (1)
1. |
Postotak populacije koja trenutačno upotrebljava droge (tijekom prošlog mjeseca), koji je nedavno upotrebljavao droge (tijekom prošle godine), koji oduvijek upotrebljava droge (uporaba tijekom cijelog života) prema vrsti droge i dobnoj skupini (EMCDDA – istraživanje opće populacije) |
2. |
Procijenjeni trendovi u rasprostranjenosti problematične i intravenozne uporabe droga (EMCDDA – problematična uporaba droga) |
3. |
Trendovi u smrtnim slučajevima i smrtnosti povezanima s drogama među korisnicima droga (na temelju nacionalnih definicija) (EMCDDA – smrtni slučajevi povezani s drogama) |
4. |
Učestalost i pojava zaraznih bolesti prouzročenih uporabom droge među intravenoznim korisnicima droge, uključujući HIV i virusni hepatitis, spolno prenosive bolesti i tuberkulozu (EMCDDA – zarazne bolesti povezane s drogama) |
5. |
Trendovi u dobi prve uporabe nedopuštenih droga (Europski projekt školskih anketa o alkoholu i drogama (ESPAD), Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC) i istraživanje opće populacije o uporabi droga (EMCDDA – ključni epidemiološki pokazatelj)) |
6. |
Trendovi u broju ljudi koji se uključuju u liječenje od ovisnosti o drogama (EMCDDA – zahtjev za liječenjem) i procijenjeni ukupni broj ljudi u programu liječenja od ovisnosti o drogama (EMCDDA – zahtjev za liječenjem te zdravstvene i društvene reakcije) |
7. |
Trendovi u broju i količinama zaplijenjenih nedopuštenih droga (EMCDDA – zapljena droga: kanabis, uključujući biljni kanabis, heroin, kokain, čisti kokain, amfetamin, metamfetamin, „ecstasy“, LSD i druge tvari) |
8. |
Trendovi u maloprodajnoj cijeni i čistoći nedopuštenih droga (EMCDDA – cijena i čistoća: kanabis, uključujući biljni kanabis, heroin, kokain, čisti kokain, amfetamin, metamfetamin, „ecstasy“, LSD, druge tvari i sastavi droga u tabletama) |
9. |
Trendovi u broju početnih izvješća o kaznenim djelima povezanima s drogama, prema vrsti droge i vrsti kaznenog djela (opskrba protiv uporabe/posjedovanja) (EMCDDA – kaznena djela povezana s drogom) |
10. |
Učestalost uporabe droga među zatvorenicima (EMCDDA – uporaba droga u zatvorima) |
11. |
Procjena dostupnosti, pokrivenosti i kvalitete usluga i intervencija u područjima sprečavanja, smanjenja opasnosti, socijalne integracije i liječenja (EMCDDA – zdravstvene i društvene reakcije) (EMCDDA – zdravstvene i društvene reakcije) |
12. |
Intervencije koje se temelje na dokazima i odnose na sprečavanje, liječenje, socijalnu integraciju i oporavak te njihov očekivani utjecaj na učestalost uporabe droga i problematičnu uporabu droga (EMCDDA-ov portal najbolje prakse) |
13. |
Snažan dijalog i suradnja u području koje se odnosi na droge s drugim regijama, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i drugim strankama (izvješća ESVD-a) |
14. |
Razvoji nacionalnih strategija za borbu protiv droga, evaluacija, zakonodavstvo, mehanizmi koordinacije i procjene javnih rashoda u državama članicama EU-a (EMCDDA) |
15. |
Sustav ranog upozorenja o novim psihoaktivnim tvarima (EMCDDA/Europol) i procjena rizika za nove psihoaktivne tvari (EMCDDA) |
(1) Ti se pokazatelji temelje na postojećim sustavima izvješćivanja koji su prethodili ciljevima trenutačne Strategije i Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga, ali se njima osigurava sveobuhvatan skup resursa na razini EU-a za potporu praćenju i evaluaciji Strategije i Plana djelovanja.
PRILOG II.
Glosar kratica
CCWP |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za carinsku suradnju |
CELAC |
Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños (Zajednica latinoameričkih i karipskih država) |
CEPOL |
Europska visoka policijska škola |
CND |
Komisija za opojne droge (UN) |
COAFR |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za Afriku |
COASI |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za Aziju/Oceaniju |
COEST |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za istočnu Europu i srednju Aziju |
COHOM |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za ljudska prava |
COLAC |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za Latinsku Ameriku |
Komisija |
Europska komisija |
CONUN |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za Ujedinjene narode |
COSCE |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za OESS i Vijeće Europe |
COSI |
Vijeće Europske unije – Stalni odbor za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti |
COTRA |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za transatlantske odnose (Kanda i SAD) |
Radna skupina Vijeća |
Radna skupina Vijeća |
COTER |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za terorizam (međunarodni aspekti) |
COWEB |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za područje zapadnog Balkana |
CUG |
Vijeće Europske unije – Skupina za carinsku uniju |
DROIPEN |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za kazneno materijalno pravo |
ECDC |
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti |
ESVD |
Europska služba za vanjsko djelovanje |
EMA |
Europska agencija za lijekove |
EMCDDA |
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama |
EMPACT |
Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela |
ENFSI |
Europska mreža instituta forenzične znanosti |
ERA-net |
Europski istraživački prostor – mreža |
ERANID |
Mreža europskog istraživačkog prostora o nedopuštenim drogama |
ESPAD |
Europski projekt školskih anketa o alkoholu i drogama |
EU |
Europska unija |
Eurojust |
Europski ured za pravosudnu suradnju |
Europol |
Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva |
EU SOCTA |
Procjena prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala u EU-u |
Frontex |
Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije |
HBSC |
Anketa o ponašanju u vezi sa zdravljem u djece školske dobi |
HCV |
Virus hepatitisa C |
HDG |
Vijeće Europske unije – Horizontalna radna skupina za droge |
HIV |
Virus humane imunodeficijencije |
HLWG |
Vijeće Europske unije – Radna skupina na visokoj razini za azil i migracije |
INCB |
Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (UN) |
PUP |
Pravosuđe i unutarnji poslovi |
LGBTI |
Lezbijke, gej muškarci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe |
LSD |
Dietilamid lizerginske kiseline |
MAOC (N) |
Centar za pomorsku analizu i operacije |
MASP-ovi |
Višegodišnji strateški planovi (Europol) |
MOR |
Memorandum o razumijevanju |
DČ |
Država članica |
NPS |
nove psihoaktivne tvari |
PEN |
Internetski sustav prethodnog obavješćivanja o izvozu koji su razvili UNODC/INCB |
PICS |
Sustav komunikacije o pojavi prekursora |
PRES |
Rotirajuće predsjedništvo Vijeća Europske unije |
PRES Trio |
Grupiranje triju uzastopnih rotirajućih predsjedništava Vijeća Europske unije |
Reitox |
Europska informacijska mreža o drogama i ovisnosti o drogama (fr. Réseau Européen d’Information sur les Drogues et les Toxicomanies) |
SOCTA |
Procjena prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala |
TWP |
Vijeće Europske unije – Radna skupina za terorizam |
UN |
Ujedinjeni narodi |
UNAIDS |
Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS |
UNGASS |
Posebna sjednica Opće skupštine UN-a |
UNODC |
Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal |
UNDP |
Program Ujedinjenih naroda za razvoj |
SZO |
Svjetska zdravstvena organizacija (UN) |
Europska komisija
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/59 |
Tečajna lista eura (1)
4. srpnja 2017.
(2017/C 215/03)
1 euro =
|
Valuta |
Tečaj |
USD |
američki dolar |
1,1353 |
JPY |
japanski jen |
128,57 |
DKK |
danska kruna |
7,4367 |
GBP |
funta sterlinga |
0,87805 |
SEK |
švedska kruna |
9,6735 |
CHF |
švicarski franak |
1,0954 |
ISK |
islandska kruna |
|
NOK |
norveška kruna |
9,4850 |
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
CZK |
češka kruna |
26,132 |
HUF |
mađarska forinta |
308,30 |
PLN |
poljski zlot |
4,2426 |
RON |
rumunjski novi leu |
4,5884 |
TRY |
turska lira |
4,0377 |
AUD |
australski dolar |
1,4922 |
CAD |
kanadski dolar |
1,4730 |
HKD |
hongkonški dolar |
8,8646 |
NZD |
novozelandski dolar |
1,5594 |
SGD |
singapurski dolar |
1,5701 |
KRW |
južnokorejski von |
1 307,61 |
ZAR |
južnoafrički rand |
15,0182 |
CNY |
kineski renminbi-juan |
7,7220 |
HRK |
hrvatska kuna |
7,4165 |
IDR |
indonezijska rupija |
15 174,42 |
MYR |
malezijski ringit |
4,8790 |
PHP |
filipinski pezo |
57,343 |
RUB |
ruski rubalj |
67,3400 |
THB |
tajlandski baht |
38,617 |
BRL |
brazilski real |
3,7503 |
MXN |
meksički pezo |
20,6761 |
INR |
indijska rupija |
73,4970 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/60 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE
оd 4. srpnja 2017.
o financiranju programa rada za 2017. o izobrazbi u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja u okviru programa „Bolja izobrazba za sigurniju hranu”
(2017/C 215/04)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (1), a posebno njezin članak 84.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (2), a posebno njezin članak 36. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se opća pravila provedbe službenih kontrola kojima se provjerava poštovanje propisa koji su posebno usmjereni na sprečavanje, uklanjanje ili smanjivanje na prihvatljivu razinu rizika za zdravlje ljudi i životinja te na osiguranje dobrih poslovnih običaja u trgovini hranom i hranom za životinje i zaštitu interesa potrošača. Člankom 51. te Uredbe utvrđeno je da Komisija može organizirati tečajeve osposobljavanja za osoblje nadležnih tijela država članica koje je odgovorno za službene kontrole predviđene u toj Uredbi te da ti tečajevi mogu biti otvoreni za sudionike iz trećih zemalja, posebno iz zemalja u razvoju. Navedeni tečajevi mogu posebno obuhvaćati izobrazbu o pravnim propisima Europske unije o hrani i hrani za životinje te propisima o zdravlju i dobrobiti životinja. |
(2) |
Člankom 2. stavkom 1. točkom i. Direktive Vijeća 2000/29/EZ (4) utvrđena je pravna osnova za organiziranje tečajeva u području zdravlja bilja. |
(3) |
Komisija je 2006. izradila program „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” kako bi postigla ciljeve utvrđene Uredbom (EZ) br. 882/2004. U okviru Komunikacije Komisije od 20. rujna 2006. o boljoj izobrazbi za sigurniju hranu (5) istražuju se mogućnosti za organizaciju budućih izobrazbi. |
(4) |
Uredbom (EU) br. 652/2014 utvrđene su odredbe za upravljanje rashodima općeg proračuna Europske unije u područjima koja obuhvaćaju pravila u pogledu sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja. U skladu s člankom 31., Unija može financirati osposobljavanje osoblja nadležnih tijela odgovornih za službene kontrole iz članka 51. Uredbe (EZ) br. 882/2004 s ciljem razvoja usklađenog pristupa službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja. |
(5) |
Kako bi se osigurala provedba programa „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” u državama članicama, potrebno je donijeti odluku o financiranju i program rada za 2017. za izobrazbu u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja. Člankom 94. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (6) utvrđuju se detaljna pravila o donošenju odluke o financiranju. |
(6) |
Provedbenom odlukom Komisije 2013/770/EU (7) osniva se „Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu” (dalje u tekstu: „Agencija”). Tom Odlukom Agenciji su delegirane određene zadaće upravljanja i provedbe programa povezane s mjerama izobrazbe za sigurnost hrane koje se provode u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 i Direktivom 2000/29/EZ. |
(7) |
Potrebno je omogućiti plaćanje zatezne kamate u skladu s člankom 92. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i člankom 111. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012. |
(8) |
Kako bi se omogućila fleksibilnost u provedbi programa rada, primjereno je definirati izraz „značajna promjena” u smislu članka 94. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012. |
(9) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
ODLUČILA JE:
Članak 1.
Program rada
Donosi se godišnji program rada za provedbu programa „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” za 2017., kako je utvrđen u Prilogu.
Godišnji program rada predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 84. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
Članak 2.
Doprinos Unije
1. Najveći doprinos za provedbu programa rada za godinu 2017. iznosi 16 500 000 EUR i financira se odobrenim sredstvima iz proračunske linije 17 04 03 općeg proračuna Europske unije za 2017.
2. Odobrena sredstva predviđena stavkom 1. mogu obuhvaćati i dospjele kamate za zakašnjelo plaćanje.
Članak 3.
Klauzula o fleksibilnosti
Ukupne promjene dodijeljenih sredstava za određena djelovanja koje ne premašuju 20 % najvećeg doprinosa utvrđenog člankom 2. stavkom 1. ove Odluke ne smatraju se značajnima u smislu članka 94. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 ako te promjene ne utječu znatno na prirodu djelovanja i cilj programa rada. Povećanje najvećeg doprinosa utvrđenog člankom 2. stavkom 1. ove Odluke ne premašuje 20 %.
Promjene iz prvog stavka može primijeniti nadležni dužnosnik za ovjeravanje. Te promjene primjenjuju se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. srpnja 2017.
Za Komisiju
Vytenis ANDRIUKAITIS
Član Komisije
(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 189, 27.6.2014., str. 1.
(3) Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).
(4) Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. godine o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).
(5) Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu: „Bolja izobrazba za sigurniju hranu”, COM(2006) 519 završna verzija od 20. rujna 2006.
(6) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).
(7) Provedbena odluka Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ (SL L 341, 18.12.2013., str. 69.).
PRILOG
1. Uvod
Na temelju ciljeva utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 882/2004 i Direktivi 2000/29/EZ ovaj program rada sadržava djelovanja koja će se financirati i raščlambu proračuna za 2017. kako slijedi:
|
16 500 000 EUR |
||
UKUPNO |
16 500 000 EUR |
2. Javna nabava
Ukupna proračunska sredstva rezervirana za ugovore o javnoj nabavi u 2017. iznose 16 500 000 EUR.
PRAVNA OSNOVA
Uredba (EZ) br. 882/2004, članak 51. Direktiva 2000/29/EZ, članak 2. stavak 1. točka i. Uredba (EU) br. 652/2014, članak 31. i članak 36. stavak 1. |
PRORAČUNSKA LINIJA
Proračunska linija: 17 04 03 |
OKVIRNI BROJ I VRSTE PREDVIĐENIH UGOVORA
Za sva navedena tehnička pitanja potpisat će se jedan ili više izravnih odnosno okvirnih ugovora o uslugama. Procjenjuje se da će se potpisati 18 izravnih ili posebnih ugovora o uslugama. Vanjski izvoditelji uglavnom su uključeni u organizacijski i logistički aspekt aktivnosti povezanih s izobrazbom. |
PREDMET PREDVIĐENIH UGOVORA (AKO JE MOGUĆE)
Aktivnosti izobrazbe za 2017. odnosit će se na sljedeće teme:
Aktivnosti |
Iznos u eurima |
Planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima i kontrola bolesti životinja |
1 265 000 |
Ocjenjivanje i odobravanje sredstava za zaštitu bilja |
630 000 |
Integrirana zaštita bilja |
890 000 |
Materijal koji dolazi u dodir s hranom |
760 000 |
Kontrola sredstava za poboljšanje hrane |
1 215 000 |
Revizije sustava HACCP |
1 700 000 |
Higijena hrane i fleksibilnost |
1 200 000 |
Mikrobiološki kriteriji za hranu i kontrola zoonoza |
915 000 |
Nove tehnike istraživanja hrane |
900 000 |
Transmisivne spongiformne encefalopatije i nusproizvodi životinjskog podrijetla |
745 000 |
Unutarnja revizija službenih sustava kontrole |
910 000 |
Jačanje učinka općih revizija Unije |
880 000 |
Podrška za kontrole Unije u državama članicama i trećim zemljama |
430 000 |
Pristup EU-a otpornosti na antimikrobna sredstva |
1 110 000 |
Pristup EU-a analizi rizika |
630 000 |
Integracija u sustave EU-a za upravljanje informacijama |
1 100 000 |
Učenje i poučavanje na internetu, uključujući izradu alata, podršku i pomoć |
750 000 |
Izobrazba za nepredvidive slučajeve te konferencije i alati za učenje i širenje informacija u pogledu zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sigurnosti hrane |
470 000 |
UKUPNO |
16 500 000 |
OPERATIVNI CILJEVI
Operativni su ciljevi razvoj, organizacija i upravljanje programima izobrazbe u utvrđenim područjima kako bi se osigurala visoka razina kompetencija kontrolnog osoblja, kako bi službene kontrole u cijelom EU-u postale ujednačenije, objektivnije i učinkovitije te kako bi se doprinijelo većoj ujednačenosti postupaka kontrole između partnera iz EU-a i trećih zemalja.
OČEKIVANI REZULTATI
Komisija očekuje sljedeće rezultate:
(a) |
povećanje razine svijesti i znanja u utvrđenim područjima izobrazbe kod kontrolnog osoblja; |
(b) |
osiguravanje ujednačenog tumačenja trenutačnih odredbi i alata EU-a povezanih sa službenim kontrolama u utvrđenim područjima izobrazbe; |
(c) |
širenje najboljih praksi za službene kontrole u utvrđenim područjima izobrazbe; |
(d) |
poticanje razmjene iskustava kako bi se povećala razina stručnosti i usklađenosti u pristupu službenim kontrolama u utvrđenim područjima izobrazbe. |
PROVEDBA
Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (Odluka Komisije 2013/770/EU) upravljat će iznosom od 16 365 000 EUR i upotrebljavati ga za financiranje mjera za sigurnost hrane na temelju Uredbe (EZ) br. 882/2004 i Direktive 2000/29/EZ. S preostalih 135 000 EUR upravljat će Komisija u svrhu financiranja pomoći i potpore projektu učenja i poučavanja na internetu. |
OKVIRNI ROK ZA POKRETANJE POSTUPKA JAVNE NABAVE
Otprilike u trećem ili četvrtom tromjesečju 2017. |
OKVIRNI IZNOS ZA POZIV NA PODNOŠENJE PONUDA
16 500 000 EUR |
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/66 |
Imenovanje vršitelja dužnosti službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima
(2017/C 215/05)
S učinkom od 1. srpnja 2017. za vršitelja dužnosti službenika za saslušanje imenovan je g. Piotr OGONOWSKI od strane člana Komisije nadležnog za trgovinsku politiku, u skladu s člankom 3. Odluke predsjednika Europske komisije od 29. veljače 2012. o funkciji i opisu posla službenika za saslušanja u određenim trgovinskim postupcima (SL L 107, 19.4.2012., str. 5.).
V Objave
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
Europska komisija
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/67 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.8493 – Deere & Company/Wirtgen)
(Tekst značajan za EGP)
(2017/C 215/06)
1. |
Komisija je 28. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnik Deere & Company („Deere”, SAD) kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim operativnim poslovanjem poduzetnika Wirtgen Group („Wirtgen”, Njemačka). |
2. |
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće: — Deere: proizvodnja i prodaja strojeva za poljoprivredu, građevinarstvo i šumarstvo, industrijskih dizelskih motora i nekih drugih komponenata te opreme za održavanje travnatih površina. Poduzetnik Deere nudi i financijske usluge, uglavnom u vezi s vlastitom opremom. Posluje na svjetskoj razini i uvršten je u indeks S&P 500 na njujorškoj burzi NYSE, — Wirtgen: proizvodnja i prodaja građevinskih strojeva koja obuhvaća trgovačke marke Wirtgen, Vögele, Hamm, Kleemann, Benninghoven i Ciber, uključujući trgovačka društva i pružatelje usluga. Poduzetnik Wirtgen posluje na svjetskoj razini. |
3. |
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. |
4. |
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8493 – Deere & Company/Wirtgen, Komisiji mogu poslati telefaksom (+ 32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:
|
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
5.7.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 215/68 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.8534 – Bouygues Immobilier/Accor/Nextdoor)
Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka
(Tekst značajan za EGP)
(2017/C 215/07)
1. |
Komisija je 26. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnici Bouygues Immobilier SAS (Francuska) i Accor SA (Francuska) kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad cijelim poduzetnikom Nextdoor SAS (Francuska). |
2. |
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće: — Bouygues Immobilier: bavi se različitim djelatnostima u području nekretnina i osmišljavanjem projekata za stambene i poslovne zgrade te trgovačke centre, — Accor: djeluje u sektoru hotelijerstva, — Nextdoor: djeluje u sektoru poslovnih nekretnina, a uz pružanje niza poslovnih usluga, prije svega bavi se ponudom i stavljanjem na tržište inteligentnih i kolaborativnih rješenja za poslovne prostore namijenjene raznim tvrtkama. |
3. |
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz ove Obavijesti. |
4. |
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8534 – Bouygues Immobilier/Accor/Nextdoor, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:
|
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
(2) SL C 366, 14.12.2013., str. 5.