ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 189

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 60.
15. lipnja 2017.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

I   Rezolucije, preporuke i mišljenja

 

REZOLUCIJE

 

Vijeće

2017/C 189/01

Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.

1

2017/C 189/02

Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada Europske unije u području sporta (1. srpnja 2017. – 31. prosinca 2020.)

5

 

PREPORUKE

 

Vijeće

2017/C 189/03

Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje

15


 

II   Informacije

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2017/C 189/04

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8301 – GE/ATI/JV) ( 1 )

29

2017/C 189/05

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8190 – Weichai/Kion) ( 1 )

29


 

IV   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Vijeće

2017/C 189/06

Zaključci Vijeća o ulozi rada s mladima u podupiranju razvoja ključnih životnih vještina mladih koje im olakšavaju uspješan prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život

30

2017/C 189/07

Zaključci Vijeća o strateškim perspektivama za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.

35

2017/C 189/08

Zaključci Vijeća o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima

38

2017/C 189/09

Zaključci Vijeća i predstavnika vladâ država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o sportu kao platformi za socijalnu uključenost putem volontiranja

40

 

Europska komisija

2017/C 189/10

Tečajna lista eura

45

 

OBAVIJESTI U VEZI S EUROPSKIM GOSPODARSKIM PROSTOROM

 

Nadzorno tijelo EFTA-e

2017/C 189/11

Objava Norveške o Direktivi 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika – Objava poziva na podnošenje prijava za dozvole za proizvodnju nafte u norveškom epikontinentalnom pojasu – dodjela dozvola za unaprijed utvrđena područja u 2017.

46


 

V   Objave

 

SUDSKI POSTUPCI

 

Sud EFTA-e

2017/C 189/12

Nalog Suda od 15. studenoga 2016. u predmetu E-7/16 – Míla ehf. protiv Nadzornog tijela EFTA-e (Preliminarni prigovor nedopuštenosti – Državne potpore – Odluka o zaključivanju službenog istražnog postupka)

48

2017/C 189/13

Presuda Suda od 16. studenoga 2016. u predmetu E-4/16 – Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Kraljevine Norveške (Neusklađenost s presudom Suda kojom je utvrđeno neispunjenje obveza – Članak 33. Sporazuma o osnivanju Nadzornog tijela i Suda – Mjere potrebne za usklađivanje s presudom Suda)

49

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2017/C 189/14

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8467 – BNP Paribas/Commerz Finanz) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

50

2017/C 189/15

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8483 – Bain Capital/Cinven/Stada Arzneimittel) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

51

2017/C 189/16

Prethodna prijava koncentracije (M.8440 – DuPont/FMC (Health and Nutrition business)) ( 1 )

52

2017/C 189/17

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8504 – EDF Energy Services/ESSCI) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

53


 

Ispravci

2017/C 189/18

Ispravak postupka likvidacije – Odluka o pokretanju postupka likvidacije društva ADRIA Way ( SL C 123 od 20.4.2017. )

54


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


I Rezolucije, preporuke i mišljenja

REZOLUCIJE

Vijeće

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/1


Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.

(2017/C 189/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI DA:

1.

U Rezoluciji Vijeća o poticanju političkog sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe (1) navedeno je da će opći tematski prioritet europske suradnje za strukturirani dijalog u području mladih za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2017. biti „Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi” te da će ta tema biti zajednička nit koja će osigurati kontinuitet i dosljednost rada triju predsjedništava – nizozemskog, slovačkog i malteškog – u skladu s planom rada EU-a za mlade za razdoblje od 2016. do 2018.

UVAŽAVAJUĆI DA:

2.

Strukturirani dijalog proces je zasnovan na sudjelovanju, a ishodi petog radnog ciklusa temelje se na rezultatima ostvarenima zahvaljujući nacionalnim savjetovanjima održanima tijekom nizozemskog, slovačkog i malteškog predsjedanja, kao i na konferencijama EU-a za mlade u Amsterdamu u travnju 2016., Košicama u listopadu 2016. te na Malti u ožujku 2017.

3.

Nizozemsko predsjedništvo usredotočilo se na izazove i probleme s kojima se danas suočavaju mladi u Europi. Na konferenciji za mlade u Amsterdamu (travanj 2016.) oblikovana su pitanja za usmjeravanje savjetovanja s mladima, a nacionalne radne skupine na razini država članica pozvane su da to savjetovanje provedu i dostave povratne informacije.

4.

Na konferenciji za mlade u Košicama (listopad 2016.) ti su rezultati savjetovanja s mladima i predstavnicima mladih bili predmet razmatranja i rasprave, a tada su, zajedno s predstavnicima država članica, ujedno izrađene Zajedničke preporuke u okviru strukturiranog dijaloga o mladima, o kojima je, kao i o stanju mladih u Europi, u studenome 2016. raspravljalo Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. O rezultatima te rasprave obaviješten je predsjednik Europskog vijeća.

5.

Tijekom konferencije za mlade na Malti (ožujak 2017.) nastavljena je rasprava o Zajedničkim preporukama te su utvrđeni prioriteti i mjere za njihovu provedbu.

PRIMA NA ZNANJE:

6.

Zajedničke preporuke i mjere predložene u okviru strukturiranog dijaloga o mladima na temu „Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi”, u čijem su središtu sljedeće teme: pristup kvalitetnim i kritičkim informacijama, izgradnja otpornosti i samopouzdanja, nadilaženje straha i netolerancije, ususret obrazovnom sustavu kojim se ostvaruje potencijal mladih, poticanje sudjelovanja mladih u društvu, obnova povjerenja mladih u europski projekt, programi mobilnosti za sve i učinak rada s mladima i organizacija mladih za sve, kako je navedeno u Prilogu.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI I POŠTUJUĆI NAČELO SUPSIDIJARNOSTI:

7.

pri oblikovanju i provedbi budućih politika za mlade prema potrebi uzimaju u obzir Zajedničke preporuke i mjere predložene u okviru strukturiranog dijaloga o mladima;

8.

preispitaju proces strukturiranog dijaloga i njegove ciljeve koji se odnose na europsku suradnju u području mladih nakon 2018. te razmotre inovativne i učinkovite načine promicanja smislenog i konstruktivnog dijaloga i interakcije s mladima različitog podrijetla, organizacijama mladih, istraživačima koji se bave mladima i tvorcima politika, uključujući dionike iz drugih relevantnih sektora.

POZIVA KOMISIJU:

9.

da na temelju dokaza, ocjenjivanja i savjetovanjâ predloži obnovljeni proces strukturiranog dijaloga kao dio europske suradnje u području mladih nakon 2018.

UJEDNO SE SLAŽE SA SLJEDEĆIM:

10.

S obzirom na to da obnovljeni okvir za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) završava 2018., opći prioritet strukturiranog dijaloga s mladima i organizacijama mladih u sljedećem radnom ciklusu (od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2018.) trebao bi biti sljedeći okvir za europsku suradnju u području mladih. Naslov šestog ciklusa strukturiranog dijaloga bit će „Mladi u Europi: što slijedi?”

11.

Sljedeća tri predsjedništva – Estonija, Bugarska i Austrija – tijekom šestog radnog ciklusa strukturiranog dijaloga usmjerit će se na ocjenjivanje, preispitivanje i obnovu strukturiranog dijaloga s ciljem njegova daljnjeg poboljšanja i promicanja.


(1)  SL C 417, 15.12.2015., str. 10.


PRILOG

Zajedničke preporuke u okviru strukturiranog dijaloga o mladima

Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi

Pristup kvalitetnim i kritičkim informacijama

1.

Institucije EU-a i države članice trebale bi osmisliti politike i praksu koje se temelje na dokazima, koje za cilj imaju trajno unapređivanje vještina mladih da kritički vrednuju i obrađuju informacije kako formalnim tako i neformalnim obrazovanjem, ili nastaviti s njihovom provedbom.

2.

Institucije EU-a i države članice trebale bi, u suradnji s organizacijama civilnog društva, pružiti potporu transparentnim, neovisnim i raznolikim medijima koje vode mladi jer se time doprinosi povećanju medijske pismenosti te kritičkog i analitičkog razmišljanja među mladima. Odbor CULT Europskog parlamenta i Europska komisija pozivaju se da pri preispitivanju programa „Erasmus+”, „Europa za građane”, „Kreativna Europa” i svih drugih relevantnih programa vode računa o tom aspektu.

Mladi pod pritiskom: izgradnja otpornosti i samopouzdanja

1.

S obzirom na to da se u obrazovnom okružju od mladih sve više očekuju konkurentni rezultati, nacionalna nadležna tijela mladima moraju osigurati dovoljno vremena i prostora za aktivnosti koje im pomažu razviti otpornost, samosvijest i samopouzdanje.

2.

Nacionalna nadležna tijela trebala bi provoditi obrazovanje o mentalnoj dobrobiti i mentalnom zdravlju, kako putem sustava formalnog obrazovanja tako i u neformalnom okružju. Cilj je ukloniti stigmu podizanjem razine osviještenosti te mladima omogućiti da nauče kako očuvati svoje mentalno zdravlje i kako da o tom pitanju komuniciraju s vršnjacima.

Nadvladavanje straha i netolerancije – iskustvo raznolikosti

1.

Europska i nacionalna tijela trebala bi povećati financiranje i institucionalnu potporu za uspostavu lokalnih programa i razmjena na nacionalnoj razini kako bi se svim mladima omogućio izravan kontakt s drugim mladim osobama koje su drugačijeg podrijetla i koje dolaze iz drugačijih životnih situacija, kako bi se jačale međukulturne kompetencije, suzbijala diskriminacija, promicala empatija i solidarnost te kako bi iskusili dobrobiti koje proizlaze iz različitosti.

2.

Kako bi svi mladi živjeli u raznolikoj Europi, EU i nacionalna nadležna tijela moraju osmisliti ili poduprijeti programe osposobljavanja i usavršavanja za učitelje i nastavnike te školske zajednice kako bi se stvorilo sigurno i uključivo okružje u kojemu mladi mogu razvijati kompetencije za nadilaženje straha i diskriminacije.

Ususret obrazovnom sustavu kojim se ostvaruje potencijal mladih

1.

Od svih država članica tražimo predanost osiguravanju usluga usmjeravanja i savjetovanja koje će na svim stupnjevima obrazovanja mlade osnažiti kako bi se mogli razvijati i pronaći svoj životni put.

2.

Obrazovanje mlade ne oprema potrebnim praktičnim vještinama važnima za suvremeno društvo. Pozivamo sve države članice da potaknu uključivanje praktičnih životnih vještina u obrazovanje kako bi mladi mogli aktivno sudjelovati u raznolikim društvima i na radnome mjestu.

Poticanje društvenog angažmana mladih, posebno za ranjive skupine

1.

Obrazovne institucije i lokalni dionici trebali bi, u suradnji s mladima, pružati prilagođenu potporu i dostupne usluge te stvarati prostor za smislenu interakciju kako bi svi mladi mogli otkriti i prihvatiti svoje vrijednosti i identitet koje imaju kao pojedinci. To je temelj izgradnje uzajamnog povjerenja među mladima različitog podrijetla.

2.

Europska komisija i države članice trebale bi svakoj mladoj osobi osigurati mogućnost da, bez obzira na svoju osobnu i socijalnu situaciju, slobodno sudjeluje u volonterskim aktivnostima tako što će ih učiniti dostupnima. Angažman bi, na primjer u organizacijama mladih, trebalo osigurati s ciljem stvaranja osjećaja pripadnosti i osnaživanja mladih kao građana.

Obnova povjerenja mladih u europski projekt

1.

Europska komisija i Europski forum mladih trebali bi surađivati na analizi i razumijevanju načina na koji mladi pristupaju informacijama iz EU-a i o EU-u te osmisliti komunikacijsku strategiju kako bi se mlade Europljane informiralo o EU-u i o tome kako mogu pozitivno utjecati na europski projekt.

2.

Kako bi se premostio jaz između mladih i EU-a i njegovih politika, u svim bi državama članicama trebalo organizirati nacionalne i/ili regionalne festivale mladih EU-a povezane s europskim inicijativama. Na tim bi festivalima, na kojima bi se spojile društvene, političke i kulturne aktivnosti, trebalo okupiti mlade različita podrijetla. Takvim će se događajima putem zabavnog druženja potaknuti učenje i rasprava o EU-u i mogućnostima koje iz njega proizlaze te oblikovati njegove politike.

Program mobilnosti: zapošljavanje i obrazovanje dostupno svima

1.

Države članice i Europska komisija trebale bi nastaviti s naporima na svladavanju postojećih prepreka koje mlade sprečavaju u pristupu mobilnosti. Pristup programima mobilnosti trebalo bi pojednostavniti i bolje ga prilagoditi različitim potrebama mladih. Trebalo bi ponuditi informacije i usmjeravanje kako bi se povećala razina osviještenosti o prilikama za mobilnost.

2.

Države članice EU-a trebale bi izraditi pravni okvir za priznavanje i vrednovanje kompetencija stečenih s pomoću programa mobilnosti na nacionalnoj i europskoj razini. Time se neće samo osigurati jednak pristup raznovrsnim mogućnostima za učenje, nego i vrednovati stečene vještine te doprinijeti socijalnom uključivanju mladih.

Utjecaj rada s mladima i organizacija mladih za sve

1.

Države članice i Europska komisija trebale bi promicati i podupirati niz virtualnih i fizičkih prostora posvećenih kvalificiranom radu s mladima kako bi se odgovorilo na potrebe i interese svih mladih.

2.

Europska komisija i države članice trebale bi dodijeliti dostatna operativna sredstva kako bi se u okviru rada s mladima i organizacija mladih mogao provoditi održiv rad s mladima koji je pristupačan, relevantan i smislen za sve mlade.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/5


Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada Europske unije u području sporta

(1. srpnja 2017. – 31. prosinca 2020.)

(2017/C 189/02)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA,

I.   UVOD

1.

PODSJEĆAJU na nadležnost dodijeljenu Europskoj uniji, posebice člancima 6. i 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojima je sport područje u kojem se djelovanjem na razini EU-a treba podupirati, koordinirati i dopunjavati djelovanje država članica.

2.

PODSJEĆAJU na Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada Europske unije u području sporta za razdoblje od 2011. do 2014 (1) i od 2014. do 2017. (2)

3.

POZDRAVLJAJU izvješće Komisije o provedbi i relevantnosti plana rada Europske unije u području sporta za razdoblje od 2014. do 2017. (3)

4.

SMATRAJU da se sportom može doprinijeti glavnim prioritetima planova za sigurnosnu, ekonomsku i socijalnu politiku EU-a, a posebno strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast.

5.

PREPOZNAJU da sport ima pozitivnu ulogu u međusektorskoj suradnji na razini EU-a i na taj način pomaže osigurati održiv razvoj i na prikladan način pozabaviti se glavnim socioekonomskim i sigurnosnim izazovima s kojima se EU suočava, među ostalim migracijom, socijalnom isključenosti, radikalizacijom koja može dovesti do nasilnog ekstremizma, nezaposlenošću te nezdravim načinima života i pretilosti.

6.

PRIZNAJU da postoji potreba za odgovarajućom suradnjom sa sportskim dionicima među ostalim putem strukturiranog dijaloga (4).

7.

PRIMAJU NA ZNANJE rezultate Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti objavljene 2014., prepoznajući velike razlike među državama članicama, uključujući u pogledu rezultata o dobrovoljnom radu i sjedilačkom ponašanju, te primaju na znanje statističke podatke koje je izradio Eurostat i koji obuhvaćaju ključne gospodarske i društvene podatke o sportu.

8.

PREPOZNAJU potrebu za suradnjom s trećim zemljama, posebno zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za ulazak u EU, radi promicanja europskih vrijednosti putem sportske diplomacije te s nadležnim međunarodnim organizacijama u području sporta, uključujući Vijeće Europe, Svjetsku antidopinšku agenciju (WADA) i Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

9.

STOGA SU SUGLASNI

dalje razvijati okvir za europsku suradnju u području sporta uspostavom trećeg plana rada Europske unije u području sporta za djelovanje država članica i Komisije,

u vezi s konkretnim vremenskim okvirom za taj plan rada, točnije od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2020.,

da bi se aktivnosti na razini EU-a u području sporta trebale usredotočiti na prioritetne teme, ključna pitanja, rezultate i metode rada te strukture koji su navedeni u ovom planu rada, kako je utvrđeno u Prilogu I.

II.   DALJNJI RAZVOJ EUROPSKE DIMENZIJE U SPORTU USPOSTAVOM PLANA RADA EUROPSKE UNIJE

10.

SMATRAJU da bi u tom planu rada Europske unije u području sporta trebalo slijediti ove ciljeve:

osigurati, međusektorskom suradnjom, da druga područja politika EU-a budu svjesna doprinosa koji se može pružiti sportom u prevladavanju političkih izazova s kojima se EU suočava,

dodatno jačati bazu podataka za sport,

promicati kooperativni i usklađeni pristup između država članica i Komisije, te prema potrebi sa sportskim pokretom i drugim relevantnim dionicima, kako bi se na razini EU-a tijekom duljeg razdoblja pružila dodana vrijednost u području sporta,

rješavati transnacionalne izazove s pomoću usklađenog pristupa na razini EU-a,

uzeti u obzir specifičnu prirodu sporta,

doprinijeti glavnim prioritetima plana ekonomske i socijalne politike EU-a i održivom razvoju kako bi se potaknulo otvaranje radnih mjesta, rast i ulaganja kao i pripreme za razdoblje nakon 2020. (5),

promicati rodnu ravnopravnost,

uzeti u obzir odnos između obrazovanja i sporta, uključujući dvojne karijere,

nadovezati se na postignuća prvih dvaju planova rada Europske unije u području sporta,

dopuniti i ojačati utjecaj aktivnosti pokrenutih u okviru programa Erasmus+ u području sporta,

doprinijeti razvoju sporta na amaterskoj razini u EU-u.

11.

ISTIČU da bi ovaj plan rada Europske unije trebao biti fleksibilan okvir i instrument kojim se može pravodobno reagirati na kretanja u području sporta i uzeti u obzir prioritete budućih predsjedništava.

12.

SUGLASNI SU da bi države članice i Komisija trebale dati prioritet sljedećim temama i ključnim predmetima u razdoblju obuhvaćenom ovim planom rada. Svako predsjedništvo može ih nadopuniti s obzirom na moguća nova zbivanja:

1.

Integritet sporta, posebice promicanjem dobrog upravljanja koje uključuje zaštitu maloljetnika, specifičnost sporta, borbu protiv korupcije i namještanja utakmica, kao i borbu protiv dopinga;

2.

Gospodarska dimenzija sporta, posebice inovacije u sportu, te sport i jedinstveno digitalno tržište;

3.

Sport i društvo, posebice socijalna uključenost, uloga trenera, obrazovanje u sportu i s pomoću njega, sport i zdravlje, sport i okoliš te sport i mediji, kao i sportska diplomacija.

Pojedinosti u vezi s izvršenjem navedenih ključnih tema navedeni su u Prilogu I.

13.

SUGLASNI SU da

Vijeće i predstavnici vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, mogu revidirati plan rada EU-a s obzirom na postignute rezultate i razvoj politika na razini EU-a,

razmatranja plana rada EU-a u sredini razdoblja organizirat će se tijekom prve polovice 2019.

III.   RADNE METODE I STRUKTURE

14.

PREPOZNAJU da postoji potreba za nastavkom bliske suradnje među državama članicama i s Komisijom kako bi se proveo plan rada. Prepoznaju i da bi sportski pokret i relevantne nadležne organizacije na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini poput Vijeća Europe, WADA-e i WHO-a trebali biti usko uključeni u tu suradnju.

15.

SMATRAJU da

Trebalo bi utvrditi odgovarajuće radne strukture i metode za daljnje postupanje u vezi s postignućima iz prvih dvaju planova rada EU-a i za razvoj novih rezultata u skladu s prioritetnim temama i ključnim predmetima, kako je navedeno u stavku 12. gore;

Komisija bi prema potrebi trebala organizirati sastanke stručnih skupina i skupne sastanke u područjima politika kojima se među ostalim intenzivno bavilo u sklopu prethodnog i tekućeg plana rada u području sporta.

Sastanke bi se moglo organizirati na inicijativu jedne ili više država članica o temama od zajedničkog interesa (skupine zainteresiranih država članica). Na tim će se sastancima, među ostalim, baviti aktivnostima uzajamnog učenja među državama članicama sudionicama.

Druge strukture i metode rada mogu uključivati konferencije i seminare predsjedništva, neformalne sastanke ministara sporta i direktora za sport, studije Komisije te konferencije i seminare Komisije.

Ključna načela koja se odnose na različite metode rada navedena su u Prilogu II.

Vijeće će u drugoj polovici 2020. ocijeniti provedbu ovog plana rada EU-a na temelju izvješća koje će Komisija pripremiti tijekom prve polovice 2020.

IV.   DALJNJI KORACI

16.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA:

surađuju s Komisijom u učinkovitoj provedbi ovog plana rada EU-a koristeći se radnim strukturama i metodama utvrđenima ovom Rezolucijom,

uz poštovanje načela supsidijarnosti i autonomije upravljačkih struktura u sportu, vode računa o ovom planu rada EU-a pri razvoju politika na nacionalnoj razini,

redovito izvještavaju dionike u sportu o napretku u provedbi plana rada EU-a i prema potrebi se savjetuju s njima kako bi se osigurala relevantnost i vidljivost aktivnosti,

objavljuju, prema potrebi, u državama članicama i na odgovarajućim razinama, rezultate postignute u skladu s ovim i prethodnim radnim planovima EU-a u području sporta,

organiziraju sastanke o temama od zajedničkog interesa (skupine zainteresiranih država članica),

pokrenu i predvode vježbe uzajamnog učenja u suradnji s Komisijom.

17.

POZIVAJU PREDSJEDNIŠTVA VIJEĆA DA:

uzmu u obzir, među ostalim u kontekstu trija predsjedništva, prioritetne teme plana rada EU-a dok izrađuju svoj program te da svoj daljnji rad temelje na već postignutim rezultatima,

obavještavaju države članice o tekućem ili planiranom radu u drugim sastavima Vijeća koji ima utjecaj na sport,

na kraju razdoblja obuhvaćenog ovom Rezolucijom, te na temelju izvješća koje pripremi Komisija, prema potrebi predlože novi nacrt plana rada EU-a za sljedeće razdoblje,

razmotre ocjenu strukturiranog dijaloga sa sportskim pokretom (6).

18.

POZIVAJU KOMISIJU DA:

surađuje s državama članicama u provedbi ovog plana rada, posebice u pogledu rezultata navedenih u Prilogu I.,

obavještava države članice o tekućim ili planiranim inicijativama u drugim područjima politika EU-a koje imaju utjecaj na sport i povezanim kretanjima u Komisiji,

izvijesti Radnu skupinu za sport o mandatima stručnih skupina,

podupire države članice i ostale relevantne sudionike u njihovim aktivnostima u vezi s temama i ključnim predmetima utvrđenima ovom Rezolucijom, posebice:

proučavanjem načina za olakšavanje sudjelovanja država članica i stručnjaka te pozivanjem predstavnika iz sportskog pokreta i, prema potrebi, drugih dionika u stručne skupine navedene u Prilogu I., osiguravajući visoku i usklađenu razinu zastupljenosti i stručnog znanja,

osnivanjem stručnih skupina u sljedećim područjima:

integritet,

razvoj vještina i ljudskih resursa u sportu,

uspostavljanjem drugih oblika potpore poticanju razmjene dobrih praksi i uzajamnog učenja te izgradnji znanja (npr. studije),

pružanjem potrebnih stručnih savjeta o pitanjima u vezi s borbom protiv dopinga, posebice o usklađenosti svake buduće revizije Kodeksa protiv dopinga Svjetske antidopinške agencije s pravom EU-a,

osiguravanjem logističke i tehničke potpore prikupljanju i širenju relevantnih dokumenata i informacija o politici EU-a u području sporta,

organiziranjem posebnih skupnih sastanaka u područjima politika kojima se intenzivno bavilo u sklopu prethodnog i tekućeg plana rada u području sporta. Cilj je tih sastanaka raspraviti ishode relevantne za politiku projekata financiranih sredstvima EU-a koji koriste sportu te potaknuti razmjenu dobrih praksi i informacija o posebnim temama, primiti na znanje ostvareni napredak te utvrditi gdje je potrebno dodatno djelovanje, posebice u područjima navedenima u Prilogu I. Ta bi se vrsta sastanaka trebala organizirati barem jedanput na godinu,

osigura praćenje rada koji su obavile prethodne skupine na visokoj razini za „amaterski sport” te „sport i diplomaciju” koje je osnovala Komisija,

osigura daljnje postupanje u vezi s preporukama koje je dala prethodna stručna skupina za dobro upravljanje te osigura kontinuitet u pogledu trenutačnih pitanja u vezi s borbom protiv namještanja utakmica,

zalaže se za priznavanje vještina i kompetencija u sportu,

omogući strukturirani dijalog o sportu, uključujući i organizaciju godišnjeg foruma o sportu u EU-u, koji će okupljati sve ključne dionike s različitih razina sporta,

razvije godišnji Europski tjedan sporta i promiče taj Tjedan cijele godine kao alat za promicanje bavljenja sportom i tjelesnom aktivnošću u skladu s prioritetima ovog plana rada,

podupire prioritetne teme i odgovarajuće ključne predmete utvrđene ovim planom rada, koristeći se programom Erasmus+ i drugim relevantnim programima EU-a te europskim strukturnim i investicijskim fondovima,

tijekom prve polovice 2020. usvoji izvješće o provedbi i relevantnosti plana rada koje se temelji na dobrovoljnim doprinosima država članica. To izvješće bit će osnova za pripremu mogućeg sljedećeg plana rada EU-a tijekom druge polovice 2020.,

prema potrebi, stavi na raspolaganje javnosti rezultate ostvarene u okviru radnih struktura ovoga plana rada EU-a u području sporta te prethodnih planova.


(1)  SL C 162, 1.6.2011., str. 1.

(2)  SL C 183, 14.6.2014., str. 12.

(3)  5516/17 + ADD 1.

(4)  Rezolucija Vijeća od 18. studenoga 2010. kojom se Vijeće složilo da redovito, uglavnom na marginama sastanka Vijeća, sazove neformalni sastanak vodećih predstavnika javnih tijela i sportskog pokreta u Europskoj uniji s ciljem razmjene mišljenja o sportskim pitanjima u EU-u (SL C 322, 27.11.2010., str. 1.).

(5)  10 političkih prioriteta Junckerove Komisije http://ec.europa.eu/priorities/publications/president-junckers-political-guidelines_hr

(6)  Uključujući Rezoluciju Vijeća od 18. studenoga 2010. o strukturiranom dijalogu.


PRILOG

Ključne teme (stavak 12.), traženi rezultati i odgovarajuće radne strukture

Ključne teme

Metoda rada/Zadaće

Rezultat i ciljni rok

Voditelj(i)

Prioritet 1.: Integritet sporta

Borba protiv dopinga

Vijeće i njegova pripremna tijela

Stručni savjeti o pitanjima u vezi s borbom protiv dopinga pripremljeni na sastancima stručnjaka i o kojima će se raspravljati u okviru Radne skupine za sport, posebice o usklađenosti svake buduće revizije Kodeksa protiv dopinga Svjetske antidopinške agencije s pravom EU-a;

2017.–2019.

doprinos EU-a

Komisija i predsjedništvo

 

Priprema stajališta EU-a i njegovih država članica za sastanke CAHAMA-e i WADA-e, prema potrebi potpomognuta sastancima stručnjaka.

2017.–2020.

stajalište EU-a

Komisija i predsjedništvo

 

Seminar

Načini sprečavanja uporabe dopinga među mladima u profesionalnom i amaterskom sportu.

Druga polovica 2017.

izvješće

razmjena najbolje prakse

Predsjedništvo

Dobro upravljanje

Stručna skupina

Integritet

Primjena međunarodno priznatih standarda i inicijativa dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije, posebice izvan sporta, a koji bi se trebali primjenjivati u području sporta.

Namještanje utakmica

2018.–2020.

razmjena najbolje prakse

izvješće

Komisija

 

Vijeće i njegova pripremna tijela

Preporuke o mogućim budućim mjerama protiv korupcije u sportu na razini EU-a.

Druga polovica 2019.

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

Zaštita maloljetnika

Studija

Raširenost zlostavljanja djece u sportu

Prva polovica 2019.

izvješće

Komisija

 

Seminar

Daljnje aktivnosti u vezi s Preporukama o zaštiti mladih sportaša i zaštiti prava djece u sportu (1)

Druga polovica 2019.

razmjena dobre prakse

izvješće

Predsjedništvo

 

Vijeće i njegova pripremna tijela

Zaštita tjelesnog i moralnog integriteta maloljetnika u amaterskom i elitnom sportu.

Druga polovica 2019.

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

Specifičnost sporta

Skupina zainteresiranih država članica

Pravo EU-a u odnosu na sport i sportske organizacije

Prva polovica 2019.

(mog.) Preporuke/trenutačno stanje

SE, FR, ES, NL

 

Seminar

Specifičnost sporta unutar EU-a

Druga polovica 2019.

Razmjena mišljenja

izvješće

Komisija

Prioritet 2.: Gospodarska dimenzija sporta

Inovacije u sportu

Skupni sastanak

Gospodarska korist od sporta putem satelitskih računa za sport (SSA). Praktična uporaba satelitskih računa za sport za kreatore politika u području sporta.

Prva polovica 2018.

razmjena najbolje prakse

Komisija

 

Vijeće i njegova pripremna tijela

Podizanje razine svijesti o gospodarskoj dimenziji sporta, posebice u pogledu strategije Europa 2020. – s naglaskom na gospodarsku korist od sporta i inovacija.

Druga polovica 2018.

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

 

Konferencija

Podizanje razine svijesti o gospodarskoj dimenziji sporta, posebice u pogledu strategije Europa 2020. – s naglaskom na gospodarsku korist od sporta i inovacija.

Druga polovica 2018.

razmjena najbolje prakse

izvješće

Predsjedništvo

Sport i jedinstveno digitalno tržište

Seminar

Prednosti i izazovi jedinstvenog digitalnog tržišta za bolje financiranje i komercijalizaciju sporta

Prva polovica 2019.

izvješće

Predsjedništvo

Prioritet 3.: Sport i društvo

Sport i mediji

Konferencija

Uloga i utjecaj medija u sportu

Prva polovica 2020.

izvješće i razmjena najboljih praksi

Predsjedništvo

 

Vijeće i njegova pripremna tijela

Uloga i utjecaj medija u sportu

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

Uloga trenera

Vijeće i njegova pripremna tijela

Uloga trenera u društvu

Druga polovica 2017.

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

 

Konferencija

Uloga, status i odgovornost trenera u društvu.

Druga polovica 2017.

Izvješće

razmjena najbolje prakse

Predsjedništvo

Obrazovanje u sportu i s pomoću njega

Konferencija

Tjelesna aktivnost, sport i dvojna karijera sportaša s naglaskom na sveučilište i obrazovanje

Druga polovica 2017.

Izvješće

razmjena najbolje prakse

Predsjedništvo

 

Stručna skupina

Razvoj vještina i ljudskih resursa u sportu.

2018. – 2020.

smjernice

Komisija

 

Seminar

Sportske kvalifikacije i kompetencije za trenere

Prva polovica 2020.

izvješće

Predsjedništvo

Socijalna uključenost

Vijeće i njegova pripremna tijela

Promicanje europskih vrijednosti putem sporta

Prva polovica 2018.

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

 

Konferencija

Amaterski sport kao alat za integraciju i most između tradicije i inovacije

Prva polovica 2018.

izvješće

Predsjedništvo

 

Studija

Dostupnost sporta osobama s invaliditetom.

Druga polovica 2018.

izvješće

Komisija

 

Vijeće i njegova pripremna tijela

Dostupnost sporta osobama s invaliditetom.

Prva polovica 2019.

(mog.) zaključci Vijeća

Predsjedništvo

 

Konferencija

Prednosti bavljenja sportom u organiziranom okruženju za osobe u nepovoljnijem položaju

Prva polovica 2019.

priručnik s prikupljenim najboljim praksama/primjerima

Predsjedništvo

 

Skupni sastanak

Promicanje tjelesne aktivnosti za poboljšanje zdravlja

Druga polovica 2017.

razmjena najboljih praksi

Komisija

Sport i zdravlje

Seminar

Sport i tjelesna aktivnost na radnome mjestu

Druga polovica 2018.

izvješće

Predsjedništvo

Sport i okoliš

Skupina zainteresiranih država članica

Urbani razvoj, sport u prirodi, okolišna održivost u kontekstu velikih sportskih priredaba, energetski učinkoviti sportski objekti u skladu s okolišem

2019.–2020.

razmjena znanja i najbolje prakse

izvješće

FR, DE, PT

Sportska diplomacija

Studija

Sport kao potpora vanjskim odnosima EU-a

Druga polovica 2017.

preporuke na temelju analize slučajeva te dobra praksa

Komisija

 

Seminar

Praćenje Skupine na visokoj razini Komisije, zaključaka Vijeća iz studenoga 2016. i Seminara o sportskoj diplomaciji

Druga polovica 2017.

strategija o daljnjim koracima

Komisija


(1)  Stručna skupina za dobro upravljanje; „Izazovi: nasilje od kojega treba zaštititi maloljetnike u sportu”, Preporuke o zaštiti mladih sportaša i zaštiti prava djece u sportu, lipanj 2016., str. 12.


PRILOG

Načela koja se odnose na radne metode, strukture i izvješćivanje

Sudjelovanje država članica u radu stručnih skupina, sastanaka skupina i skupina zainteresiranih država članica dobrovoljno je i dostupno svim državama članicama.

Komisija će osigurati najprikladnije i najučinkovitije sudjelovanje stručnjaka iz različitih područja uključujući javnu upravu i sportske dionike.

Detaljna pravila o članstvu i radnim postupcima stručnih skupina Komisije obuhvaćena su Odlukom Komisije od 30. svibnja 2016. (1)

Skupine zainteresiranih država članica mogu utvrditi vlastite radne metode i strukture s obzirom na svoje specifične potrebe i željene rezultate. Komisija prema potrebi prati rad tih skupina.

Komisija će izvješćivati Radnu skupinu za sport o napretku rada tih stručnih skupina i sastanaka skupina te predstavljati njihove rezultate. Skupine zainteresiranih država članica imenovat će svojeg predstavnika da čini isto.

Radna skupina Vijeća za sport pružat će prema potrebi daljnje smjernice kako bi se zajamčilo željene rezultate i vremenski okvir.

Dnevni red i izvješća u vezi sa sastancima svih skupina bit će na raspolaganju svim državama članicama bez obzira na opseg njihova sudjelovanja u pojedinom području. Rezultati skupina objavit će se i distribuirati na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Rezultati različitih metoda rada uključit će se u izvješće Komisije o provedbi plana rada.


(1)  Odluka Komisije C(2016) 3301 final od 30. svibnja 2016. o uspostavi horizontalnih pravila za osnivanje i rad stručnih skupina Komisije.


PREPORUKE

Vijeće

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/15


PREPORUKA VIJEĆA

od 22. svibnja 2017.

o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje

(2017/C 189/03)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 165. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Kvalifikacije imaju različite svrhe. Poslodavcima pokazuju što njihovi nositelji načelno znaju i mogu učiniti („ishodi učenja”). One mogu biti preduvjet za pristup određenim reguliranim profesijama. Pomažu tijelima i pružateljima usluga u području obrazovanja i osposobljavanja u utvrđivanju razine i sadržaja učenja koje je stekao pojedinac. Važne su i za pojedinca kao način izražavanja osobnih postignuća. Stoga kvalifikacije imaju važnu ulogu u povećanju zapošljivosti, olakšavanju mobilnosti i pristupa daljnjem obrazovanju.

(2)

Kvalifikacije su formalni ishod postupka vrednovanja i potvrđivanja koji provodi nadležno tijelo i obično imaju oblik dokumenata kao što su svjedodžbe ili diplome. Njima se potvrđuje da je pojedinac postigao ishode učenja prema zadanim standardima. Ti ishodi učenja mogu se postići na različite načine u formalnom, neformalnom ili informalnom okruženju, bilo u nacionalnom ili međunarodnom kontekstu. Informacije o ishodima učenja trebale bi biti lako dostupne i transparentne.

(3)

Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (1) uspostavljen je zajednički referentni okvir od osam razina kvalifikacija iskazanih u obliku ishoda učenja s pripadajućim razinama koje odražavaju složenost. One služe kao tumač razlika između različitih sustava kvalifikacija i njihovih razina. Svrha je Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje poboljšati transparentnost, usporedivost i prenosivost kvalifikacija osoba.

(4)

Širi su ciljevi ove Preporuke doprinijeti osuvremenjivanju sustava obrazovanja i osposobljavanja te povećati zapošljivost, mobilnost i društvenu integraciju osoba koje uče ili rade. Nadalje, cilj je bolje povezivanje formalnog, neformalnog i informalnog učenja i podupiranje vrednovanja ishoda učenja stečenih u različitim okružjima.

(5)

Države članice razvile su ili razvijaju nacionalne kvalifikacijske okvire na temelju ishoda učenja te ih povezuju s Europskim kvalifikacijskim okvirom postupkom „povezivanja”. Razine Europskoga kvalifikacijskog okvira i opisnice ishoda učenja doprinose većoj transparentnosti i usporedivosti kvalifikacija u različitim nacionalnim sustavima. Doprinose i općem pomaku prema usmjerenosti na ishode učenja u području obrazovanja i osposobljavanja. Povezivanje s Europskim kvalifikacijskim okvirom trebalo bi se obavljati putem nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili, ako ti okviri ne postoje, putem nacionalnih kvalifikacijskih sustava (dalje u tekstu „nacionalni kvalifikacijski okviri ili sustavi”).

(6)

Kvalifikacije su transparentnije i usporedivije kada su prikazane u dokumentima koji sadrže povezivanje s primjenjivom razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira i opis postignutih ishoda učenja.

(7)

U provedbu Europskoga kvalifikacijskog okvira trebalo bi uključiti širok raspon dionika na razini Unije i nacionalnoj razini kako bi joj se osigurala široka potpora. Ključni dionici obuhvaćaju sve osobe koje uče, pružatelje obrazovanja i osposobljavanja, tijela nadležna za kvalifikacije, tijela nadležna za osiguravanje kvalitete, poslodavce, sindikate, industrijske, trgovinske i obrtničke komore, tijela uključena u priznavanje visokoškolskih i stručnih kvalifikacija, službe za zapošljavanje te službe nadležne za integraciju migranata.

(8)

U izvješću Europskom parlamentu i Vijeću od 19. prosinca 2013. o vrednovanju Europskoga kvalifikacijskog okvira Komisija je zaključila da je Europski kvalifikacijski okvir široko prihvaćen kao referentna točka za razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira, provedbu pristupa utemeljenoga na ishodima učenja te poboljšanje transparentnosti i priznavanja vještina i kompetencija. Naglasila je da bi Unija trebala omogućiti osobama koje uče ili rade da njihove vještine i kompetencije budu vidljivije, bez obzira na to gdje su ih stekli.

(9)

U tom je izvješću Komisija ujedno zaključila da je Savjetodavna skupina Europske komisije za provedbu Europskoga kvalifikacijskog okvira osigurala učinkovite smjernice za nacionalne postupke povezivanja te je uspostavila povjerenje i razumijevanje među zemljama sudionicama. Nadalje je zaključila da učinkovitost nacionalnih koordinacijskih točaka za Europski kvalifikacijski okvir uvelike ovisi o tome koliko su usko povezane s nacionalnim upravljanjem postupkom povezivanja.

(10)

S obzirom na pozitivno vrednovanje te skupine, nastavak rada Savjetodavne skupine Europske komisije za provedbu Europskoga kvalifikacijskog okvira presudan je za dosljednu, usklađenu, transparentnu i koordiniranu provedbu ove Preporuke.

(11)

Transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija jedan je od novih prioriteta u skladu sa Zajedničkim izvješćem Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.). U tom se izvješću naglašava potreba za daljnjim razvojem Europskoga kvalifikacijskog okvira radi povećanja transparentnosti i usporedivosti kvalifikacija. U pogledu nedavno pristiglih migranata u njemu se ujedno naglašava da bi postojeći instrumenti transparentnosti mogli pomoći i u boljem razumijevanju inozemnih kvalifikacija u Uniji i obratno.

(12)

Europski kvalifikacijski okvir i nacionalni kvalifikacijski okviri ili sustavi koji se s njime povezuju mogu služiti kao potpora postojećim praksama priznavanja zahvaljujući povećanom povjerenju, razumijevanju i usporedivosti kvalifikacija koje pružaju. Time se može olakšati postupak priznavanja u svrhu učenja i rada. Sveobuhvatni kvalifikacijski okviri kao što je Europski kvalifikacijski okvir mogli bi poslužiti kao informacijski alat za prakse priznavanja kako je navedeno u Preporuci o upotrebi kvalifikacijskih okvira u priznavanju inozemnih kvalifikacija donesenoj u skladu s Konvencijom o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u području Europe.

(13)

Nacionalni kvalifikacijski okviri i sustavi mijenjaju se s vremenom, stoga bi povezivanje s Europskim kvalifikacijskim okvirom trebalo preispitivati i ažurirati kad god je potrebno.

(14)

Povjerenje u kvalitetu i razinu kvalifikacija koje su dio nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava povezanih s Europskim kvalifikacijskim okvirom (dalje u tekstu „kvalifikacije s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira”) neophodno je za potporu mobilnosti osoba koje uče ili rade unutar sektorskih i zemljopisnih granica te preko njih. Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje obuhvaćena su zajednička načela za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Njima se poštovala odgovornost država članica za mehanizme osiguravanja kvalitete koji se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije u skladu s načelom supsidijarnosti. Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja i Europski referentni okvir za osiguravanje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju temelj su takvih zajedničkih načela.

(15)

Mogla bi se istražiti mogućnost razvoja registra izvan područja visokog obrazovanja za tijela čija je zadaća praćenje sustavâ osiguravanja kvalitete kvalifikacija.

(16)

Sustavi bodovanja mogu pomoći pojedincima da napreduju u učenju olakšavanjem fleksibilnih načina učenja i prijenosa među različitim razinama i vrstama obrazovanja i osposobljavanja te izvan nacionalnih granica, omogućujući osobama koje uče da prikupljaju i prenose različite ishode učenja postignute u različitim kontekstima učenja, što uključuje digitalno, neformalno i informalno učenje. Pristupom usmjerenim na ishode učenja mogu se olakšati i oblikovanje, postizanje i vrednovanje cjelovitih kvalifikacija ili dijelova kvalifikacija.

(17)

Sustavi bodovanja i na nacionalnoj i na europskoj razini djeluju u institucijskim kontekstima, kao što su visoko obrazovanje ili strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Na europskoj razini Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova razvijen je za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Za strukovno obrazovanje i osposobljavanje razvija se Europski sustav bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u skladu s Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog sustava bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) (2). Prema potrebi, mogle bi se promicati veze između nacionalnih kvalifikacijskih okvira i sustava bodovanja.

(18)

Iako se pravnom stečevinom Unije u pogledu zakonitih migracija i azila predviđa jednako postupanje s državljanima s obzirom na priznavanje kvalifikacija, pa čak i mjere olakšavanja za korisnike međunarodne zaštite, u skladu s Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), i dalje postoje visoke stope prekvalificiranosti i nedovoljne zaposlenosti među državljanima trećih zemalja s visokim obrazovanjem. Suradnjom između Unije i trećih zemalja u području transparentnosti kvalifikacija može se unaprijediti integracija migranata na tržišta rada Unije. S obzirom na sve veće migracijske tokove prema Uniji i iz nje potrebno je bolje razumijevanje i pravedno priznavanje kvalifikacija dodijeljenih izvan Unije.

(19)

Glavne karakteristike Europskoga kvalifikacijskog okvira, to jest njegov pristup usmjeren ishodima učenja, definicija opisnica razina i uspostava kriterija povezivanja kako ih je razvila Savjetodavna skupina Europske komisije za provedbu Europskoga kvalifikacijskog okvira, bile su izvor inspiracije za razvoj nacionalnih i regionalnih kvalifikacijskih okvira u cijelom svijetu. Sve veći broj trećih zemalja i regija traži bolje poveznice između svojega kvalifikacijskog okvira i Europskoga kvalifikacijskog okvira.

(20)

Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) predviđa se da se zajednički okviri osposobljavanja za regulirane profesije mogu uspostaviti delegiranim aktom Komisije kao zajednički skup znanja, vještina i kompetencija. Zajednički okviri osposobljavanja trebaju se temeljiti na razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira. Povezivanje s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira u kvalifikacijama ne smije utjecati na pristup tržištu rada ako su stručne kvalifikacije priznate u skladu s Direktivom 2005/36/EZ.

(21)

Okvir za kvalifikacije Europskog prostora visokog obrazovanja pruža opisnice za kratki ciklus (koji može biti povezan s prvim ciklusom ili obuhvaćen njime), prvi, drugi i treći ciklus visokog obrazovanja. Opisnica svakog ciklusa pruža prikaz postignuća i sposobnosti povezanih s kvalifikacijama dodijeljenima na kraju tog ciklusa. Europski kvalifikacijski okvir usklađen je s kvalifikacijskim okvirom za Europski prostor visokog obrazovanja i njegovim opisnicama ciklusa. Razine od 5. do 8. Europskoga kvalifikacijskog okvira odgovaraju kratkom ciklusu (koji može biti povezan s prvim ciklusom ili obuhvaćen njime), prvom, drugom odnosno trećem ciklusu kvalifikacijskog okvira za Europski prostor visokog obrazovanja.

(22)

Odlukom br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) pomaže se osobama da bolje predstave svoje vještine, kompetencije i kvalifikacije.

(23)

Komisija razvija Europsku klasifikaciju vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO). Ako se upotrebljava dobrovoljno, njome bi se moglo poduprijeti bolje povezivanje obrazovanja i zapošljavanja. Podaci koje države članice razrađuju u kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira mogli bi poslužiti kao doprinos za tu klasifikaciju.

(24)

Informacije o postupku povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom i o kvalifikacijama s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira trebale bi biti lako dostupne javnosti. Upotrebom zajedničkih struktura i formata podataka pomoglo bi se ostvarivanju tog cilja. Osim toga, njome bi se olakšali razumijevanje i upotreba objavljenih informacija o kvalifikacijama.

(25)

Potrebni su usklađenost, komplementarnost i sinergije na nacionalnoj razini i razini Unije među provedbom Europskoga kvalifikacijskog okvira, nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava te alata za transparentnost i priznavanje vještina, kompetencija i kvalifikacija, među ostalim onih za osiguravanje kvalitete, prikupljanje i prijenos bodova te alata za transparentnost i priznavanje vještina, kompetencija i kvalifikacija razvijenih u kontekstu Europskog prostora visokog obrazovanja.

(26)

Razvoj Europskoga kvalifikacijskog okvira trebao bi biti u potpunosti u skladu s postojećom europskom suradnjom u području obrazovanja i osposobljavanja u skladu sa strateškim okvirom ET 2020. i budućim europskim strateškim okvirima ET.

(27)

Ovom Preporukom ne zamjenjuju se niti utvrđuju nacionalni kvalifikacijski okviri ili sustavi. Europskim kvalifikacijskim okvirom ne opisuju se specifične kvalifikacije ni kompetencije pojedinca te bi posebne kvalifikacije trebalo povezivati s odgovarajućom razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira relevantnim nacionalnim kvalifikacijskim sustavima.

(28)

Ovom Preporukom potvrđuje se Europski kvalifikacijski okvir kao zajednički referentni okvir od osam razina iskazanih u obliku ishoda učenja, koji služi kao tumač razlika između različitih kvalifikacijskih okvira ili sustava i njihovih razina.

(29)

S obzirom na njezinu neobvezujuću prirodu ovom Preporukom poštuju se načela supsidijarnosti i proporcionalnosti podupiranjem i nadopunjavanjem aktivnosti država članica olakšavanjem daljnje suradnje među njima kako bi se povećala transparentnost, usporedivost i prenosivost kvalifikacija osoba. Trebalo bi je provoditi u skladu s nacionalnim pravom i praksom,

PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA U SKLADU S NACIONALNIM OKOLNOSTIMA:

1.

upotrebljavaju Europski kvalifikacijski okvir za povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava te za usporedbu svih vrsta i razina kvalifikacija u Uniji koje su dio nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava, posebno povezivanjem njihovih razina kvalifikacija s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira navedenima u Prilogu II. i upotrebom kriterija navedenih u Prilogu III.;

2.

prema potrebi preispitaju i ažuriraju povezivanje razina nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira utvrđenima u Prilogu II. te upotrebom kriterija iz Priloga III., uzimajući u obzir nacionalni kontekst;

3.

osiguraju da kvalifikacije s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira budu u skladu sa zajedničkim načelima za osiguravanje kvalitete utvrđenima u Prilogu IV., ne dovodeći u pitanje nacionalna načela za osiguravanje kvalitete koja se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije;

4.

prema potrebi, promiču veze između sustavâ bodovanja i nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava uzimajući u obzir zajednička načela za sustave bodovanja utvrđena u Prilogu V., ne dovodeći u pitanje nacionalne odluke o i. upotrebi sustavâ bodovanja te ii. njihovu povezivanju s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima. Ta zajednička načela neće dovesti do automatskog priznavanja kvalifikacija;

5.

prema potrebi, poduzmu mjere tako da sve novoizdane isprave nadležnih tijela o kvalifikacijama (npr. svjedodžbe, diplome, prilozi svjedodžbi, dopunske isprave o studiju) i/ili registri kvalifikacija sadrže jasno povezivanje s odgovarajućom razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira;

6.

rezultate postupka povezivanja stave na raspolaganje javnosti na nacionalnoj razini i razini Unije te, ako je moguće, osiguraju dostupnost i objavljivanje informacija o kvalifikacijama i njihovim ishodima učenja upotrebom podatkovnih polja u skladu s Prilogom VI.;

7.

potaknu socijalne partnere, javne službe za zapošljavanje, pružatelje obrazovnih usluga, tijela za osiguravanje kvalitete i tijela javne vlasti na upotrebu Europskoga kvalifikacijskog okvira radi potpore usporedbi kvalifikacija i transparentnosti ishodâ učenja;

8.

osiguraju nastavak i koordinaciju zadaća koje obavljaju nacionalne koordinacijske točke za Europski kvalifikacijski okvir. Glavne su zadaće nacionalnih koordinacijskih točaka za Europski kvalifikacijski okvir podupirati nacionalna tijela u povezivanju nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom i približiti Europski kvalifikacijski okvir pojedincima i organizacijama,

PREPORUČUJE KOMISIJI DA U SURADNJI S DRŽAVAMA ČLANICAMA I DIONICIMA U OKVIRU SAVJETODAVNE SKUPINE EUROPSKE KOMISIJE ZA PROVEDBU EUROPSKOGA KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA:

9.

podupire dosljednost u daljnjoj provedbi Europskoga kvalifikacijskog okvira u državama članicama usporedbom metodologija koje se upotrebljavaju za određivanje razina kvalifikacija u nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima te raspravom o njima, uzimajući u obzir nacionalne kontekste;

10.

uzimajući u obzir nacionalne kontekste, podupire razvoj metodologija za opis, upotrebu i primjenu ishodâ učenja kako bi se povećalo transparentnost i razumijevanje te usporedivost kvalifikacija;

11.

podupire uspostavu dobrovoljnih postupaka u vezi s određivanjem razina međunarodnih kvalifikacija putem nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava te razmjene informacija i savjetovanja među državama članicama o tim postupcima s ciljem osiguravanja dosljednosti;

12.

izradi smjernice za obavješćivanje u vezi s Europskim kvalifikacijskim okvirom, posebno u pogledu načina prikazivanja razina Europskoga kvalifikacijskog okvira na novoizdanim svjedodžbama, diplomama i dopunskim ispravama, i/ili o registrima kvalifikacija, u skladu s nacionalnim sustavima i propisima o svjedodžbama i diplomama;

13.

istraži mogućnosti za razvoj i primjenu kriterija i postupaka za omogućivanje, u skladu s međunarodnim sporazumima, usporedbe nacionalnih i regionalnih kvalifikacijskih okvira trećih zemalja s Europskim kvalifikacijskim okvirom;

14.

organizira suradničko učenje i razmjene primjera najbolje prakse među državama članicama i, prema potrebi, olakša uzajamno savjetovanje na zahtjev država članica,

PREPORUČUJE KOMISIJI DA:

15.

osigura potporu provedbi ove Preporuke mjerama koje se financiraju u okviru relevantnih programa Unije;

16.

osigura učinkovito upravljanje provedbom Europskoga kvalifikacijskog okvira održavanjem i potpunim podupiranjem Savjetodavne skupine Europske komisije za provedbu Europskoga kvalifikacijskog okvira uspostavljene 2009., koju čine predstavnici država članica i drugih zemalja sudionica, socijalni partneri i drugi dionici, prema potrebi. Savjetodavna skupina Europske komisije za provedbu Europskoga kvalifikacijskog okvira trebala bi osigurati općenitu usklađenost i promicati transparentnost postupka povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom te povjerenje u njega;

17.

izvješćuje o napretku nakon donošenja ove Preporuke, prema potrebi, u kontekstu relevantnih okvira politika u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja;

18.

procjenjuje i vrednuje u suradnji s državama članicama i nakon savjetovanja s dotičnim dionicima mjere poduzete kao odgovor na ovu Preporuku te da do 2022. izvijesti Vijeće o stečenom iskustvu i budućem razvoju, među ostalim, ako je potrebno, o mogućem preispitivanju i reviziji ove Preporuke.

Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje stavlja se izvan snage.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. svibnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

E. BARTOLO


(1)  SL C 111, 6.5.2008., str. 1.

(2)  SL C 155, 8.7.2009., str. 11.

(3)  Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

(4)  Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.).

(5)  Odluka br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass) (SL L 390, 31.12.2004., str. 6.).


PRILOG I.

Definicije

Za potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kvalifikacija” znači formalni rezultat postupka vrednovanja i potvrđivanja koja se stječe nakon odluke nadležnog tijela da je pojedinac ostvario ishode učenja prema zadanim standardima;

(b)

„nacionalni kvalifikacijski sustav” znači svi aspekti aktivnosti države članice povezani s priznavanjem učenja i drugi mehanizmi koji obrazovanje i osposobljavanje povezuju s tržištem rada i civilnim društvom. To uključuje razvoj i provedbu institucionalnih mehanizama i postupaka povezanih s osiguravanjem kvalitete, vrednovanjem i dodjeljivanjem kvalifikacija. Nacionalni kvalifikacijski sustav može se sastojati od nekoliko podsustava i može uključivati nacionalni kvalifikacijski okvir;

(c)

„nacionalni kvalifikacijski okvir” znači instrument za klasifikaciju kvalifikacija na temelju skupa kriterija za određene ostvarene razine učenja čiji je cilj integrirati i koordinirati nacionalne kvalifikacijske podsustave te poboljšati transparentnost, pristup, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija u odnosu na tržište rada i civilno društvo;

(d)

„međunarodna kvalifikacija” znači kvalifikacija koju je dodijelilo međunarodno tijelo osnovano u skladu sa zakonom (udruženje, organizacija, sektor ili poduzeće) ili nacionalno tijelo koje djeluje u ime međunarodnog tijela koja se upotrebljava u najmanje dvjema zemljama i uključuje ishode učenja vrednovane uz povezivanje sa standardima koje je utvrdilo međunarodno tijelo;

(e)

„ishodi učenja” znači opisi onoga što pojedinac zna, razumije i za što je sposoban nakon završenog postupka učenja, koji su definirani u smislu znanja, vještina te odgovornosti i samostalnosti;

(f)

„znanje” znači ishod usvajanja informacija učenjem. Znanje je skup činjenica, načela, teorija i praksi povezan s područjem rada ili učenja. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira znanje je opisano kao teorijsko i/ili činjenično;

(g)

„vještine” znači sposobnost primjene znanja i upotrebe umijeća u izvršavanju zadataka i rješavanju problema. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira vještine su opisane kao spoznajne (uključuju upotrebu logičkog, intuitivnog i kreativnog razmišljanja) ili praktične (uključuju manualnu spretnost i upotrebu metoda, materijala, alata i instrumenata);

(h)

„odgovornost i samostalnost” znači sposobnost pojedinca da samostalno i odgovorno primjenjuje znanje i vještine;

(i)

„kompetencija” znači dokazana sposobnost upotrebe znanja, vještina te osobnih, socijalnih i/ili metodoloških sposobnosti u radu ili učenju te u profesionalnom i osobnom razvoju;

(j)

„vrednovanje neformalnog i informalnog učenja” znači postupak u kojem nadležno tijelo potvrđuje da je pojedinac stekao ishode učenja u okruženju neformalnog i informalnog učenja s obzirom na odgovarajući standard, a sastoji se od sljedećih četiriju odvojenih faza: utvrđivanja određenih iskustava pojedinaca putem dijaloga, izrade dokumenata iz kojih su vidljiva iskustva pojedinca, službenog vrednovanja tih iskustava i potvrđivanja rezultata vrednovanja, što može dovesti do djelomične ili cjelovite kvalifikacije;

(k)

„priznavanje ishoda učenja” znači postupak u kojem nadležno tijelo dodjeljuje službeni status za stečene ishode učenja za potrebe nastavka obrazovanja ili zaposlenja: i. dodjeljivanjem kvalifikacija (svjedodžbi, diploma ili titula), ii. vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja, iii. dodjeljivanjem jednakovrijednosti statusa, bodova ili izuzeća;

(l)

„bodovi” znači potvrdu da je dio kvalifikacije koji se sastoji od koherentnog skupa ishoda učenja vrednovalo i potvrdilo nadležno tijelo, u skladu s dogovorenim standardom. Bodove dodjeljuju nadležna tijela kad pojedinac ostvari utvrđene ishode učenja, što se dokazuje odgovarajućim vrednovanjem i može se izraziti u kvantitativnom obliku (npr. u obliku broja bodova) koji prikazuje procijenjeno radno opterećenje koje je pojedincu obično potrebno za ostvarivanje odgovarajućih ishoda učenja;

(m)

„sustavi bodovanja” znači alat za transparentnost s ciljem olakšavanja priznavanja bodova. Ti sustavi mogu, među ostalim, obuhvaćati jednakovrijedne kvalifikacije, izuzeća, jedinice/module koji se mogu prikupljati i prenositi, samostalnost pružatelja obrazovnih usluga koji mogu osmisliti individualizirane načine učenja te vrednovanje neformalnog i informalnog učenja;

(n)

„prijenos bodova” znači postupak kojim se pojedincima koji su prikupili bodove u jednom kontekstu omogućuje da ih se vrednuje i prizna u drugom kontekstu.


PRILOG II.

Opisnice kojima se određuju razine u Europskome kvalifikacijskom okviru

Svaka od osam razina određena je skupom opisnica koje označavaju ishode učenja relevantne za kvalifikacije na toj razini u bilo kojem sustavu kvalifikacija.

 

znanje

vještine

odgovornost i samostalnost

 

U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira znanje je opisano kao teorijsko i/ili činjenično.

U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira vještine su opisane kao spoznajne (uključuju upotrebu logičkog, intuitivnog i kreativnog razmišljanja) i praktične (uključuju manualnu spretnost i upotrebu metoda, materijala, alata i instrumenata).

U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira odgovornost i samostalnost opisane su kao sposobnost pojedinca da samostalno i odgovorno primjenjuje znanje i vještine.

1. razina

Ishodi učenja relevantni za 1. razinu sljedeći su:

osnovno opće znanje

osnovne vještine potrebne za izvršavanje jednostavnih zadataka

rad ili učenje pod izravnim nadzorom u strukturiranom kontekstu

2. razina

Ishodi učenja relevantni za 2. razinu sljedeći su:

osnovno činjenično znanje o nekom području rada ili učenja

osnovne spoznajne i praktične vještine potrebne za primjenu relevantnih informacija radi izvršavanja zadataka i rješavanja rutinskih problema s pomoću jednostavnih pravila i alata

rad ili učenje pod nadzorom uz određenu mjeru samostalnosti

3. razina

Ishodi učenja relevantni za 3. razinu sljedeći su:

poznavanje činjenica, načela, postupaka i općih koncepata u području rada ili učenja

niz spoznajnih i praktičnih vještina potrebnih za izvršavanje zadataka i rješavanje problema odabirom i primjenom osnovnih metoda, alata, materijala i informacija

preuzimanje odgovornosti za dovršavanje zadataka u radu ili učenju

prilagodba vlastitog ponašanja okolnostima u rješavanju problema

4. razina

Ishodi učenja relevantni za 4. razinu sljedeći su:

činjenično i teorijsko znanje u širim kontekstima unutar područja rada ili učenja

niz spoznajnih i praktičnih vještina potrebnih za pronalazak rješenja za određene probleme u području rada ili učenja

samoorganizacija posla u okviru smjernica konteksta rada ili učenja koje su obično predvidljive, ali podložne promjenama

nadzor rutinskog rada drugih, preuzimanje odgovornosti u određenoj mjeri za vrednovanje i poboljšanje aktivnosti rada ili učenja

5. razina (*1)

Ishodi učenja relevantni za 5. razinu sljedeći su:

opsežno, specijalizirano, činjenično i teorijsko znanje unutar područja rada ili učenja te svijest o granicama tog znanja

sveobuhvatan niz spoznajnih i praktičnih vještina potrebnih za razvoj kreativnih rješenja za apstraktne probleme

upravljanje i nadzor u kontekstima aktivnosti rada ili učenja u kojima dolazi do nepredvidivih promjena

kritički osvrt na vlastiti rad i rad drugih te njegov razvoj

6. razina (*2)

Ishodi učenja relevantni za 6. razinu sljedeći su:

napredno znanje o području rada ili učenja, uključujući kritičko razumijevanje teorija i načela

napredne vještine, iskazivanje umijeća i inovativnosti potrebnih za rješavanje složenih i nepredvidivih problema u specijaliziranom području rada ili učenja

upravljanje složenim tehničkim ili profesionalnim aktivnostima ili projektima, preuzimanje odgovornosti za donošenje odluka u nepredvidivim kontekstima rada ili učenja

preuzimanje odgovornosti za upravljanje profesionalnim razvojem pojedinaca i skupina

7. razina (*3)

Ishodi učenja relevantni za 7. razinu sljedeći su:

visokospecijalizirano znanje koje dijelom obuhvaća najvažnije znanje u području rada ili učenja, kao temelj za inovativno razmišljanje i/ili istraživanje

kritička svijest o problemima povezanima sa znanjem u nekom području i na mjestu preklapanja različitih područja

specijalizirane vještine rješavanja problema potrebne u istraživanju i/ili inovacijama radi razvoja novog znanja i postupaka te integracije znanja iz različitih područja

upravljanje kontekstima rada ili učenja koji su složeni, nepredvidivi i zahtijevaju nove strateške pristupe te njihova prilagodba

preuzimanje odgovornosti za doprinos stručnom znanju i praksi i/ili za davanje kritičkog osvrta na strateške rezultate timova

8. razina (*4)

Ishodi učenja relevantni za 8. razinu sljedeći su:

znanje o najnovijim otkrićima u području rada ili učenja i na mjestu preklapanja različitih područja

najnaprednije i najspecijaliziranije vještine i metode, uključujući sintezu i vrednovanje, potrebne za rješavanje kritičkih problema u istraživanju i/ili inovacijama te za širenje i redefiniranje postojećeg znanja ili stručne prakse

pokazivanje znatnog autoriteta, inovativnosti, samostalnosti, akademskog i profesionalnog integriteta te kontinuirane predanosti razvoju novih ideja ili postupaka važnih za kontekst rada ili učenja, uključujući istraživanje

Okvir za kvalifikacije Europskoga prostora visokog obrazovanja sadrži opisnice za tri ciklusa koja su dogovorili ministri nadležni za visoko obrazovanje na sastanku u Bergenu u svibnju 2005. u okviru Bolonjskog procesa. Opisnica svakog ciklusa predstavlja generički opis uobičajenih očekivanja u pogledu postignuća i sposobnosti povezanih s kvalifikacijama koji predstavljaju kraj tog ciklusa.


(*1)  Opisnica za kratki ciklus koji je razvila Zajednička inicijativa za kvalitetu u okviru Bolonjskog procesa (koji može biti obuhvaćen prvim ciklusom ili povezan s njime) odgovara ishodima učenja za 5. razinu Europskoga kvalifikacijskog okvira.

(*2)  Opisnica za prvi ciklus odgovara ishodima učenja za 6. razinu Europskoga kvalifikacijskog okvira.

(*3)  Opisnica za drugi ciklus odgovara ishodima učenja za 7. razinu Europskoga kvalifikacijskog okvira.

(*4)  Opisnica za treći ciklus odgovara ishodima učenja za 8. razinu Europskoga kvalifikacijskog okvira.


PRILOG III.

Kriteriji i postupci za povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom

1.

Odgovornosti i/ili pravnu nadležnost svih relevantnih nacionalnih tijela uključenih u postupak povezivanja jasno određuju i objavljuju nadležna tijela.

2.

Postoji jasna i dokaziva poveznica između razina kvalifikacija u nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima i opisnica razina Europskoga kvalifikacijskog okvira.

3.

Nacionalni kvalifikacijski okviri ili sustavi i njihove kvalifikacije temelje se na načelu i cilju ishoda učenja te su povezani s mehanizmima vrednovanja neformalnog i informalnog učenja te, prema potrebi, sa sustavima bodovanja.

4.

Postupci za uključivanje kvalifikacija u nacionalni kvalifikacijski okvir ili za opisivanje mjesta kvalifikacija u nacionalnom kvalifikacijskom sustavu transparentni su.

5.

U nacionalnom sustavu (sustavima) osiguravanja kvalitete za obrazovanje i osposobljavanje upućuje se na nacionalne kvalifikacijske okvire ili sustave te je taj sustav (ti sustavi) usklađen s načelima osiguravanja kvalitete utvrđenima u Prilogu IV. ovoj Preporuci.

6.

Postupak povezivanja uključuje izričitu suglasnost relevantnih tijela za osiguravanje kvalitete o usklađenosti izvješća o povezivanju s relevantnim nacionalnim mehanizmima, odredbama i praksama osiguravanja kvalitete.

7.

U postupak povezivanja uključeni su međunarodni stručnjaci, a izvješća o povezivanju sadrže pisanu izjavu najmanje dvaju međunarodnih stručnjaka iz dviju različitih zemalja o postupku povezivanja.

8.

Nadležno tijelo ili tijela potvrđuju povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Nadležna tijela, uključujući nacionalne koordinacijske točke za Europski kvalifikacijski okvir, objavljuju jedno sveobuhvatno izvješće u kojem se utvrđuju povezivanje i popratni dokazi te u kojem se govori o svakom kriteriju zasebno. Isto se izvješće može upotrijebiti za samocertificiranje u kvalifikacijskom okviru Europskoga prostora visokog obrazovanja, u skladu s njegovim kriterijima samocertificiranja.

9.

U roku od šest mjeseci od upućivanja na izvješće o povezivanju ili njegova ažuriranja države članice i druge zemlje sudionice objavljuju izvješće o povezivanju i dostavljaju relevantne informacije za potrebe usporedbe na odgovarajućem europskom portalu.

10.

Uz postupak povezivanja sve novoizdane isprave povezane s kvalifikacijama iz nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava (npr. svjedodžbe, diplome, prilozi svjedodžbi, dopunske isprave o studiju) i/ili registri kvalifikacija koje su izdala nadležna tijela trebali bi sadržavati jasno povezivanje s odgovarajućom razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira s pomoću nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava.


PRILOG IV.

Načela osiguravanja kvalitete za kvalifikacije koje su dio nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava povezanih s Europskim kvalifikacijskim okvirom

Sve kvalifikacije s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira trebale bi imati osiguranu kvalitetu kako bi se povećalo povjerenje u njihovu kvalitetu i razinu.

U skladu s nacionalnim okolnostima i uzimajući u obzir sektorske razlike, osiguravanje kvalitete za kvalifikacije s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira trebalo bi (1)  (2):

1.

baviti se oblikovanjem kvalifikacija te primjenom pristupa usmjerenoga na ishode učenja;

2.

osigurati važeće i pouzdano vrednovanje u skladu s dogovorenim i transparentnim standardima temeljenima na ishodima učenja i obuhvatiti postupak certificiranja;

3.

sastojati se od mehanizama povratnih informacija i postupaka za stalno poboljšavanje;

4.

uključivati sve relevantne dionike u svim fazama postupka;

5.

sastojati se od usklađenih metoda vrednovanja, uz povezivanje samoprocjene i vanjskog pregleda;

6.

biti sastavni dio unutarnjeg upravljanja, uključujući aktivnosti povjerene podizvođačima, u tijelima koja izdaju kvalifikacije s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira;

7.

temeljiti se na jasnim i mjerljivim ciljevima, standardima i smjernicama;

8.

imati potporu u obliku odgovarajućih resursa;

9.

uključivati redovitu reviziju postojećih vanjskih nadzornih tijela ili agencija koje provode osiguravanje kvalitete;

10.

uključivati elektroničku dostupnost rezultata vrednovanja.


(1)  Ta zajednička načela potpuno su usklađena s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskome prostoru visokog obrazovanja i s Europskim osiguravanjem kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET).

(2)  Ovisno o nacionalnim okolnostima ta se načela katkad ne primjenjuju na opće obrazovanje.


PRILOG V.

Načela za sustave bodovanja u vezi s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima povezanima s Europskim kvalifikacijskim okvirom (1)

Europski kvalifikacijski okvir i nacionalni kvalifikacijski okviri ili sustavi trebali bi, pristupom usmjerenim na ishode učenja, bolje pružati potporu pojedincima pri kretanju i. među različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja, ii. unutar i između sektora obrazovanja i osposobljavanja, iii. između obrazovanja i osposobljavanja te tržišta rada i iv. unutar i preko granica. Ne dovodeći u pitanje nacionalne odluke o i. upotrebi sustavâ bodovanja te ii. njihovu povezivanju s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima, različiti sustavi bodovanja trebali bi, prema potrebi, biti kompatibilni s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima radi potpore prijelazima i olakšavanja prohodnosti. U tu bi svrhu sustavi bodovanja prema potrebi povezani s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima ili sustavima trebali biti u skladu sa sljedećim načelima:

1.

Sustavima bodovanja trebalo bi podupirati prilagodljive načine učenja, u korist pojedinaca.

2.

Pri oblikovanju i razvoju kvalifikacija trebalo bi sustavno primjenjivati pristup usmjeren na ishode učenja kako bi se omogućio prijenos (dijelova) kvalifikacija i prohodnost u učenju.

3.

Sustavima bodovanja trebao bi se omogućiti prijenos ishoda učenja i prohodnost pojedinaca preko institucionalnih i nacionalnih granica.

4.

Sustavi bodovanja trebali bi se temeljiti na jasnom i transparentnom osiguravanju kvalitete.

5.

Bodove koje pojedinac stekne trebalo bi dokumentirati, pri čemu se navode postignuti ishodi učenja, naziv nadležne institucije koja dodjeljuje bodove i, prema potrebi, odgovarajuća vrijednost bodova.

6.

Sustavi za prijenos i prikupljanje bodova trebali bi tvoriti sinergije s mehanizmima za vrednovanje prethodnog učenja kako bi zajedno olakšali i promicali prijenos i prohodnost.

7.

Sustave bodovanja trebalo bi razvijati i poboljšavati suradnjom među dionicima na odgovarajućoj nacionalnoj razini i razini Unije.


(1)  Ta zajednička načela potpuno su usklađena s Europskim sustavom prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) i Europskim sustavom bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET).


PRILOG VI.

Elementi za podatkovna polja za elektroničko objavljivanje informacija o kvalifikacijama s razinom Europskoga kvalifikacijskog okvira

PODACI

Obvezno/nije obvezno

Naziv kvalifikacije

obvezno

Polje (*1)

obvezno

Zemlja/regija (oznaka)

obvezno

Razina Europskoga kvalifikacijskog okvira

obvezno

Opis kvalifikacije (*3)

ili

znanje

obvezno

vještine

obvezno

odgovornost i samostalnost

obvezno

ili

polje za slobodan unos teksta u kojem se opisuje što pojedinac treba znati, razumjeti i moći

obvezno

Tijelo koje dodjeljuje kvalifikaciju ili nadležno tijelo (*2)

 

obvezno

Bodovi/teoretsko radno opterećenje potrebno za stjecanje ishodâ učenja

 

nije obvezno

Unutarnji postupci osiguravanja kvalitete

 

nije obvezno

Vanjsko tijelo za osiguravanje kvalitete/regulatorno tijelo

 

nije obvezno

Dodatne informacije o kvalifikaciji

 

nije obvezno

Izvor informacija

 

nije obvezno

Poveznica na relevantne dopunske isprave

 

nije obvezno

URL kvalifikacije

 

nije obvezno

Jezik informacija (oznaka)

 

nije obvezno

Zahtjevi za upis

 

nije obvezno

Datum isteka (prema potrebi)

 

nije obvezno

Načini stjecanja kvalifikacije

 

nije obvezno

Povezanost sa zanimanjima ili profesijama

 

nije obvezno


(*1)  ISCED FoET2013

(*2)  Minimalnim potrebnim informacijama o tijelu koje dodjeljuje kvalifikaciju ili nadležnom tijelu trebalo bi olakšati nalaženje informacija o tom tijelu, a uključivale bi njegov naziv ili, ako je primjenjivo, naziv skupine tijela koja dodjeljuju kvalifikaciju ili nadležnih tijela, uz URL ili podatke za kontakt.

(*3)  Taj opis sastoji se od poljâ za slobodan unos teksta, pri čemu nije propisana uporaba standardne terminologije, a države članice nisu obvezne prevesti opis na druge jezike EU-a.


II Informacije

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/29


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8301 – GE/ATI/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 189/04)

Dana 2. lipnja 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8301. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/29


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8190 – Weichai/Kion)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 189/05)

Dana 15. veljače 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8190. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


IV Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Vijeće

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/30


Zaključci Vijeća o ulozi rada s mladima u podupiranju razvoja ključnih životnih vještina mladih koje im olakšavaju uspješan prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život

(2017/C 189/06)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA:

1.

političku pozadinu ovog pitanja iz Priloga I. ovim zaključcima;

UVAŽAVA DA:

2.

Europska unija suočava se sa znatnim gospodarskim i socijalnim izazovima, koji dijelom proizlaze iz sve većih migracija te posljedica financijske i gospodarske krize.

3.

Ti su događaji poseban izazov za demokratske vrijednosti, socijalnu koheziju, mogućnosti za zapošljavanje i radni život, kao i za uključenost i dobrobit mladih, posebno onih koji su izloženi riziku i onih koji imaju manje mogućnosti.

4.

Jačanje poimanja aktivnoga građanstva među mladima, prava i obveza koji iz njega proizlaze, kao i njemu svojstvena prepoznavanja i poštovanja demokratskih vrijednosti, kulturne raznolikosti te jamstva slobode izražavanja i vjerovanja stjecanjem potrebnih životnih vještina (1) ključni su za uspješno svladavanje navedenih izazova.

5.

Razvoj životnih vještina jednako je važan i za hvatanje ukoštac s gospodarskim, političkim, socijalnim i ljudskim troškovima koji proizlaze iz visoke nezaposlenosti mladih, kao i za pružanje pomoći mladima da odrede i oblikuju svoju budućnost s pomoću kvalitetnih radnih mjesta, socijalne uključenosti i aktivnoga građanstva.

UZIMAJUĆI U OBZIR:

6.

Rezoluciju Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu (2), a posebno njezin navod: „Važno je ne usmjeriti se isključivo na neposredne potrebe tržišta rada, već se također usredotočiti na one aspekte obrazovanja i osposobljavanja kojima se mogu pokretati inovacije, poduzetništvo i kreativnost, oblikovati sektori, stvarati radna mjesta i nova tržišta, jačati položaj ljudi (osobito najranjivijih), obogatiti demokratski život te omogućiti razvoj angažiranih, talentiranih i aktivnih građana”;

7.

preispitivanje Preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (3) koje pruža priliku za primjenu uključiva pristupa razvoju kompetencija kojima se mladima može pomoći i olakšati im uspješan prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život. Iako se u njemu upotrebljava drukčija terminologija, u aktualnom europskom okviru ključnih kompetencija već se spominju mnoge životne vještine definirane u ovim zaključcima Vijeća.

ISTIČE DA:

8.

Iako su aspekti svladavanja izazova nezaposlenosti mladih te socijalne dislokacije i političke otuđenosti koja iz nje proizlaze brojni, uloga je sektora mladih mladima učinkovitim radom s njima omogućiti stjecanje i razvoj životnih vještina koje će im pomoći da svoj potencijal iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri i podržati ih u ostvarivanju i vođenju ispunjena i produktivna osobnog, društvenog i radnog života. Takve životne vještine mogu doprinijeti sprečavanju marginalizacije i suzbijanju propagande, retorike i ponašanja koji bi mogli biti povezani s radikalizacijom koja može dovesti do nasilnog ekstremizma.

PREPOZNAJE DA:

9.

Iako rad s mladima može obuhvaćati širok opseg mjera, projekata, programa, aktivnosti i inicijativa koje nude različiti pružatelji u različitim okružjima, obilježje koje definira praksu rada s mladima i njegovu usmjerenost osobni je i društveni razvoj mladih.

10.

Učinkovit rad s mladima može dati pozitivne ishode za mlade s pomoću:

razvoja njihovih kompetencija, a time i osnaživanja njihova osobnog razvoja,

promicanja i poticanja pozitivnih društvenih vrijednosti, ponašanja i stavova, posebno u njihovim odnosima s drugima,

poticanja njihovih kreativnih i inovacijskih sposobnosti i potencijala koji će im omogućiti uspješno sudjelovanje u radnom životu,

promicanja demokratskih vrijednosti, jačajući time aktivno građanstvo i demokratsko sudjelovanje.

11.

Životne vještine pozitivna su ponašanja iz kojih proizlazi potpora i kojima se rješavaju problemi, koje se primjereno i odgovorno primjenjuju u svakodnevnom životu: kod kuće, na internetu, u zajednici, tijekom obrazovanja/osposobljavanja i na radnome mjestu. To je niz osobnih i društvenih vještina stečenih obrazovanjem i osposobljavanjem, radom s mladima te neformalnim i informalnim učenjem, koje se mogu primijeniti u suočavanju s temama, pitanjima i problemima koji se obično javljaju u svakodnevnom životu.

SLAŽE SE DA:

12.

Životne vještine važne su za sve mlade, ali osobito se ističe njihova važnost za mlade koji su izloženi riziku i mlade koji imaju manje mogućnosti, kao i za njihove potrebe u području zapošljavanja, socijalne uključenosti i demokratskog sudjelovanja.

13.

Promicanje i osiguravanje stjecanja i razvijanja životnih vještina mladih može biti sastavni dio politike za mlade i na europskoj razini i na razini država članica.

NAPOMINJE DA:

14.

Prilog II. sadrži sažeti prikaz životnih vještina i niz obilježja. Taj sažeti prikaz nije ni preskriptivan ni konačan, a odražava one životne vještine koje se najbolje promiču radom s mladima i koje mladi stječu zahvaljujući tom radu. (4)

15.

Životne vještine definirane u Prilogu II. razvijaju se, a utvrđivanje načina na koji među njima treba utvrditi prioritete, predstavljati ih i promicati stvar je država članica i relevantnih europskih, nacionalnih i lokalnih dionika.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, UZ UVAŽAVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

16.

potiču doprinos rada s mladima razvoju životnih vještina mladih u okvirima politike za mlade i mjerama usmjerenima na pružanje potpore mladima;

17.

među pružateljima rada s mladima šire i promiču alate, metodologije i prakse za učenje, a osobito one koje su razvile osobe koje rade s mladima, kojima se mladima može pomoći u stjecanju životnih vještina;

18.

nastave podupirati aktivnosti obrazovanja, osposobljavanja i uzajamnog učenja za pružatelje rada s mladima kako bi se povećala njihova sposobnost za pružanje potpore mladima u stjecanju životnih vještina;

19.

prema potrebi prepoznaju i vrednuju programe obrazovanja i osposobljavanja kojima se povećava sposobnost osoba koje rade s mladima, bez obzira na to je li im to plaćen posao ili se njime bave volonterski, i voditelja mladih da se uspješno služe alatima, metodologijama i praksama za učenje kojima se mladima pomaže da utvrde, steknu i razviju životne vještine, primjenjujući pritom alate i metode za procjenu i samoprocjenu;

20.

promiču i osnaže volontiranje među mladima, čime im se može olakšati stjecanje životnih vještina i doprinijeti njihovu sudjelovanju u projektima i inicijativama u području rada s mladima, zajedno s pružateljima rada s mladima;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI:

21.

promiču i osiguraju mogućnosti za uzajamno i suradničko učenje, projekte i inicijative kojima se pružateljima rada s mladima omogućuje razmjena znanja, alata i iskustava u poticanju i razvoju životnih vještina mladih;

22.

razmotre pitanje koje se životne vještine koje mladi stječu zahvaljujući radu s mladima mogu utvrditi i dokumentirati te na koji se to način može učiniti, kako bi se olakšalo procjenjivanje i certificiranje s pomoću mehanizama za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja (5);

23.

u najvećoj mogućoj mjeri povećaju iskorištavanje programa Erasmus+ i drugih EU-ovih programa financiranja u svrhu podupiranja praktičnog rada s mladima s ciljem poticanja i razvoja životnih vještina mladih;

24.

pojačaju dijalog između rada s mladima, politike za mlade i istraživanja u području mladih te koordinaciju između lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine, čime se osigurava umrežavanje, suradnja, uzajamno učenje i razmjena u području promicanja i razvoja životnih vještina među mladima;

25.

utvrde, podrže i prošire postojeće i inovativne alate, metodologije i prakse kojima se potiču životne vještine u različitim okružjima rada s mladima;

26.

promiču i podrže međusektorska partnerstva i inicijative, posebno između pružatelja rada s mladima, ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, socijalnih službi i zavoda za zapošljavanje te socijalnih partnera koji pomažu mladima u stjecanju i razvoju životnih vještina.

POZIVA EUROPSKU KOMISIJU DA:

27.

doprinese prikupljanju znanja o životnim vještinama koje se potiču i razvijaju radom s mladima i pruži potporu državama članicama u promicanju izgradnje sposobnosti i profesionalnog razvoja osoba koje rade s mladima;

28.

promiče rad s mladima kao sastavni dio Novog programa vještina kojim se dopunjuju i podupiru svi aspekti tog programa i kojim im se dodaje vrijednost;

29.

promiče i podupire međusektorski pristup pružanju pomoći mladima da steknu i razviju potrebne kompetencije koje će im olakšati uspješan prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život;

30.

osigura da se ovim zaključcima Vijeća doprinese preispitivanju Preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje s ciljem jačanja dimenzije europskog okvira ključnih kompetencija koja se odnosi na životne vještine i usklađivanja s njome.


(1)  Definicija životnih vještina u značenju iz ovih zaključaka Vijeća nalazi se u stavcima 10. – 12. i Prilogu II.

(2)  Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu (SL C 467, 15.12.2016., str. 1.).

(3)  Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (SL L 394, 30.12.2006., str. 10.).

(4)  Za potrebe ovih zaključaka Vijeća pružateljima rada s mladima smatraju se sve organizacije, agencije i druga tijela, i oni koji primaju državne potpore i oni na volonterskoj osnovi, koji pružaju programe, projekte, inicijative i aktivnosti za mlade ljude utemeljene na radu s mladima.

(5)  Preporuka Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (SL C 398, 22.12.2012., str. 1.).


PRILOG I.

Politička pozadina

Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, SL L 394, 30.12.2006., str. 10.

Preporuka Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja, SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle, SL C 484, 24.12.2016., str. 1.

Zaključci Vijeća o doprinosu kvalitetnog rada s mladima razvoju, dobrobiti i socijalnoj uključenosti mladih, SL C 168, 14.6.2013., str. 5.

Zaključci Vijeća o povećanju potencijala politike za mlade pri postizanju ciljeva strategije Europa 2020., SL C 224, 3.8.2013., str. 2.

Zaključci Vijeća o jačanju socijalne uključenosti mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, SL C 30, 1.2.2014., str. 5.

Zaključci Vijeća o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih, SL C 183, 14.6.2014., str. 18.

Zaključci Vijeća o jačanju rada s mladima s ciljem osiguravanja povezanih društava, SL C 170, 23.5.2015., str. 2.

Rezolucija Vijeća o poticanju političkog sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe, SL C 417, 15.12.2015., str. 10.

Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.), SL C 417, 15.12.2015., str. 17.

Zaključci Vijeća o ulozi volonterskih aktivnosti u sportu u promicanju aktivnog građanstva, SL C 372, 20.12.2011., str. 24.

Zaključci Vijeća o povećanju uloge sporta na lokalnoj razini u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladim ljudima, SL C 172, 27.5.2015., str. 8.

komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (2016.)

Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu, SL C 467, 15.12.2016., str. 1.

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o sprečavanju radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam, SL C 467, 15.12.2016., str. 3.

Studije, izvješća stručnih skupina i deklaracije

Rad s mladima: vrijednost rada s mladima u Europskoj uniji (2014.)

Razvoj kreativnosti i potencijala mladih za inovacije neformalnim učenjem na načine relevantne za zapošljavanje (2014.)

Kvalitetan rad s mladima – zajednički okvir za budući razvoj rada s mladima (2015.)

Doprinos rada s mladima svladavanju izazova s kojima se suočavaju mladi, posebno prijelaza iz obrazovanja na zaposlenje (2015.)

Deklaracija Prve europske konvencije o radu s mladima (2010.)

Izvješće i deklaracija Druge europske konvencije o radu s mladima (2015.)


PRILOG II. (1)

Sažeti prikaz životnih vještina i njihovih obilježja

Međuljudske

Komunikacijske

Kognitivne

Osobne

Vodstvo, rješavanje sukoba, planiranje i organizacija, timski rad, pregovaranje, međukulturna osviještenost.

Izražavanje (i slušanje) stajališta i mišljenja, raspravljanje i debatiranje, digitalna i medijska pismenost, prezentiranje, zagovaranje.

Kritičko razmišljanje, argumentirana analiza, kreativno razmišljanje, rješavanje problema, odlučivanje, tumačenje, prosudba.

Samopouzdanje, samopoštovanje, otpornost, samostalnost, inicijativa, empatija.

Za takve životne vještine vrijedi sljedeće:

 

cjelovite su, u smislu da se njima želi doprinijeti razvoju cjelokupne osobe i toj osobi pomoći da postigne pozitivno samoostvarenje i kao pojedinac i kao društveno biće;

 

vrijedne su same po sebi jer mladima nude pozitivna iskustva učenja koja ih obogaćuju i podupiru u njihovu razvoju;

 

komplementarne su i jačaju jer mlade podržavaju u učenju i razvoju u kontekstu obrazovanja i osposobljavanja, obitelji, zajednice, građanskog i društvenog života te radnog mjesta;

 

transverzalne su i međusektorske, a bez obzira na kontekst, bilo to obrazovanje, radno mjesto, zajednica ili bavljenje kulturnim, društvenim ili političkim aktivnostima, vještine koje se stječu od neposredne su važnosti i koristi;

 

osnažuju i pružaju mogućnosti jer mladima omogućuju da svoje talente, sposobnosti i kapacitete, kao i ponašanje i stavove, konstruktivno izraze u osobnom, građanskom, kulturnom i radnom životu.


(1)  Sažeti prikaz životnih vještina sadržava neke od vještina i kompetencija koje se najčešće spominju u međunarodnoj literaturi, a posebno u studijama i izvješćima stručnih skupina iz Priloga I.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/35


Zaključci Vijeća o strateškim perspektivama za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.

(2017/C 189/07)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA:

1.

političku pozadinu tog pitanja iz Priloga ovim zaključcima;

UVAŽAVAJUĆI DA:

2.

Komunikacijom Komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Strategija EU-a za mlade – ulaganja i osnaživanje. Obnovljena otvorena metoda koordinacije za rad na izazovima i mogućnostima za mlade” (1) željelo se uspostaviti međusektorski pristup kako bi se osnažili mladi u Europi i kako bi im se osigurali resursi i mogućnosti za ostvarivanje samostalnosti.

3.

Rezolucija Vijeća pod naslovom „Obnovljeni okvir za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.)” (2) dosad je najopsežnija i najambicioznija strategija EU-a u području mladih. Razdoblje obuhvaćeno tim okvirom poklopilo se s financijskom i gospodarskom krizom koja je, uz manji ili veći negativan utjecaj na sve građane i države članice EU-a, nepovoljno i neproporcionalno zahvatila mlade, a posebno mlade koji imaju manje mogućnosti, rezultirala visokim razinama nezaposlenosti i povećanjem rizika od socijalne dislokacije i političkog otuđenja, pa čak i nasilne radikalizacije i ekstremizma, koji su zatim doveli u pitanje demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju.

4.

Kako su pokazala izvješća Europske komisije o mladima iz 2012. i 2015. te Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) (3), tim je okvirom dan važan i vrijedan doprinos ne samo suradnji u području mladih, nego i životu, izgledima, dobrobiti, sudjelovanju i uključivanju mladih diljem Europske unije.

5.

U planovima rada EU-a za mlade za razdoblja od 2014. do 2015. (4) i od 2016. do 2018. (5) ojačani su i unaprijeđeni instrumenti i procesi za provedbu obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih tako što ga se bolje uskladilo s ciljevima strategije Europa 2020. i usmjerilo na suočavanje s novim izazovima.

NAPOMINJE DA:

6.

Operativni vremenski okvir obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih završava krajem 2018., a operativni okviri strategije Europa 2020., desetogodišnje strategije Europske unije za rast i radna mjesta, i programa Erasmus+ završavaju krajem 2020.

ISTIČE DA:

7.

Promicanje i zaštita vrijednosti Europske unije, kako su navedene u članku 2. UEU-a (6), te poticanje osjećaja europskog identiteta među mladima, kao i njihova povjerenja u europski projekt razvojem njihovih kompetencija i promicanjem njihova političkog sudjelovanja, građanske angažiranosti, volonterskih aktivnosti te mobilnosti u svrhu učenja i dalje će biti presudni za odlučivanje o budućoj europskoj suradnji u području mladih.

8.

Uloga rada s mladima te neformalnog i informalnog učenja od ključne je važnosti za područje mladih i doprinosi razvoju kompetencija mladih.

SLAŽE SE SA SLJEDEĆIM:

9.

Trebalo bi razviti i poduprijeti novi okvir za europsku suradnju u području mladih nakon 2018., stavljajući naglasak na međusektorski pristup s jasnom dodanom vrijednošću na razini EU-a i u njega uključujući moguće planove rada EU-a za mlade, uzimajući pritom u obzir rezultate ocjenjivanja postojećeg okvira.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI I POŠTUJUĆI NAČELO SUPSIDIJARNOSTI:

10.

osiguraju da se izrada okvira za buduću europsku suradnju u području mladih temelji na dokazima, informacijama i opsežnu i uključivu savjetovanju sa svim relevantnim dionicima, uključujući mlade, pružatelje rada s mladima (7), osobe koje rade s mladima (i profesionalno i na volonterskoj osnovi) i tvorce politika na svim razinama kako bi se postigao konsenzus o svrsi i ciljevima buduće politike za mlade te predanost njihovu ostvarivanju;

11.

vode računa o tome da okvir za buduću europsku suradnju u području mladih bude međusektorski, fleksibilan, prilagodljiv potrebama i transparentan te da uzimaju u obzir političke, društvene i gospodarske okolnosti na europskoj i međunarodnoj razini;

12.

osiguraju da se programom Erasmus+ i drugim programima i instrumentima doprinosi provedbi tog okvira te da oni, kada je to primjereno, budu usklađeni s njome;

13.

okvir ponajprije usmjere na posebne teme politike za mlade, koje spadaju u nadležnost struktura odgovornih za mlade, ali i da dodatno ojačaju razvoj i inicijative u srodnim područjima politike kako bi se osigurala međusektorska suradnja i uzajamna potpora;

14.

ocijene, preispitaju i obnove strukturirani dijalog i njegove ciljeve kako bi se olakšao inovativan, smislen i usmjeren konstruktivan dijalog ne samo s mladima iz organizacija mladih, nego i s mladima različita podrijetla, mladima koji imaju manje mogućnosti i mladima koji nisu organizirani;

15.

nastave razmatrati kompetencije (znanje, vještine i stavove) i vrijednosti koje su mladima potrebne za ispunjen osobni, društveni i radni život, a posebno da dopru do mladih koji imaju manje mogućnosti te i njih obuhvate;

16.

vode računa o ulozi koju internet, društveni mediji i digitalizacija mogu imati u promicanju solidarnosti, političkog sudjelovanja i aktivnoga građanstva među mladima, kao i u borbi protiv političkog otuđenja, populizma, propagande i radikalizacije koja može dovesti do nasilnog ekstremizma;

17.

ocijene, dodatno ojačaju i osmisle, kada je to moguće, instrumente politika, alate i metode te komplementarne oblike suradnje, poput partnerstva EU-a i Vijeća Europe u području mladih, kako bi se učinkovita europska suradnja u području mladih održala i osnažila nakon 2018.

SLIJEDOM TOGA SLOŽNO:

18.

poziva buduća predsjedništva da pripreme novi nacrt okvira za europsku suradnju u području mladih nakon 2018., uzimajući pritom u obzir ove Zaključke i predstojeću inicijativu Komisije o strategiji EU-a u području mladih za razdoblje nakon 2018. Taj bi nacrt trebalo dostaviti Vijeću radi donošenja.


(1)  9008/09.

(2)  SL C 311, 19.12.2009., str. 1.

(3)  SL C 417, 15.12.2015., str. 17.

(4)  SL C 183, 14.6.2014., str. 5.

(5)  SL C 417, 15.12.2015., str. 1.

(6)  SL C 326, 26.10.2012., str. 17.

(7)  Pružateljima rada s mladima smatraju se sve organizacije, agencije i druga tijela, i oni koji primaju državne potpore i oni na volonterskoj osnovi, koji pružaju programe, projekte, inicijative i aktivnosti za mlade utemeljene na radu s mladima.


PRILOG

POLITIČKA POZADINA

1.

Ugovor o Europskoj uniji (1).

2.

Obnovljeni okvir za europsku suradnju u području mladih (2010.–2018.), u kojem su navedena dva opća strateška cilja i dvojni pristup njihovu ostvarivanju, pri čemu se primjenjuju posebne inicijative u području mladih i u središte postavljaju inicijative u osam područja djelovanja. Tim su okvirom također predviđeni trogodišnji ciklusi rada za koje treba dogovoriti prioritete, kao i strukturirani dijalog s mladima kako bi se došlo do informacija na kojima će se proces temeljiti.

3.

Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2015.), u kojem je ocijenjen učinak okvira u razdoblju od 2013. do 2015.

4.

Europa 2020., desetogodišnja strategija Europske unije za rast i radna mjesta, u koju su uključene vodeće inicijative „Mladi u pokretu” i „Program za nove vještine i radna mjesta”.

5.

Pariška deklaracija od 17. ožujka 2015., kojom se promiču građanstvo i zajedničke vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja.

6.

Komunikacija Komisije od 28. travnja 2015. o europskom programu sigurnosti, u kojoj se navodi da sudjelovanje mladih ima ključnu ulogu u sprečavanju nasilne radikalizacije promicanjem zajedničkih europskih vrijednosti, poticanjem socijalnog uključivanja te jačanjem međusobnog razumijevanja i snošljivosti.

7.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. lipnja 2016. pod naslovom „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti”.

8.

Rezolucija Vijeća od 15. prosinca 2016. o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu.

9.

Komunikacije Europske komisije od 7. prosinca 2016. naslovljene „Ulaganje u mlade u Europi”, „Poboljšanje i modernizacija obrazovanja” i „Europske snage solidarnosti”.

10.

Bijela knjiga o budućnosti Europe – Razmatranja i scenariji za EU27 do 2025.


(1)  SL C 326, 26.10.2012., str. 13.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/38


Zaključci Vijeća o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima

(2017/C 189/08)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

1.

PODSJEĆA na Zaključke Vijeća od 24. studenoga 2015. o kulturi u vanjskim odnosima EU-a s težištem na kulturi u razvojnoj suradnji (1) u kojima se, među ostalim, Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku pozivaju da predlože u većoj mjeri strateški usmjeren pristup kulturi u vanjskim odnosima EU-a;

2.

POZDRAVLJA činjenicu da su Komisija i Visoki predstavnik na taj poziv odgovorili izdavanjem zajedničke komunikacije „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (2)8. lipnja 2016.;

3.

PODSJEĆA na Zaključke Vijeća od 17. listopada 2016. o globalnoj strategiji EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku (3), u kojima se podupiru prioritetna područja za provedbu globalne strategije i naglašava uloga kulturne diplomacije;

4.

POZDRAVLJA činjenicu da je u globalnoj strategiji (4) prepoznata uloga kulture u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a općenito, a posebice u područjima kao što su borba protiv terorizma, otpornost društva i rješavanje sukoba;

5.

time PREPOZNAJE da je kultura dio strateškog i međusektorskog pristupa međunarodnim odnosima Unije;

6.

UZ DUŽNO POŠTOVANJE područjâ nadležnosti Europske unije odnosno država članica, kao i načela supsidijarnosti, NAGLAŠAVA da bi strateškim pristupom međunarodnim kulturnim odnosima trebalo obuhvatiti sva relevantna područja politika i uzeti u obzir zajedničku komunikaciju od 8. lipnja 2016. On bi trebao biti u skladu i s Konvencijom Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. i s Programom održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda. Točnije, takav bi pristup trebao:

(a)

obuhvaćati uzlaznu perspektivu, uz poštovanje neovisnosti kulturnog sektora, jačanje slobode izražavanja i integriteta umjetnikâ, ohrabrivanje izravnih kontakata među umjetnicima, kulturnim subjektima i civilnim društvom te omogućavanje dovoljne fleksibilnosti kako bi se u obzir uzeo globalni scenarij koji se brzo mijenja;

(b)

počivati na pretpostavci da se međunarodni kulturni odnosi mogu oblikovati samo poticanjem kulturne raznolikosti unutar EU-a, osnažujući na taj način građane u širenju njihova uvažavanja kulture i znanja o kulturi, stimulaciji njihove kreativnosti i poticanju uzajamnog učenja i dijaloga koji se razvija s vremenom, s ciljem daljnjeg razvoja međukulturnih kompetencija (5) i promicanja međukulturnog dijaloga;

(c)

poticati dosljednost i usklađenost napora, istodobno osiguravajući potpunu komplementarnost s mjerama država članica. Trebala bi postojati komplementarnost i s mjerama koje se provode na međunarodnoj razini, primjerice putem Vijeća Europe i UNESCO-a, izbjegavajući pritom udvostručenje napora;

7.

Uz spoznaju da je kultura temeljan dio međunarodnih odnosa EU-a, PREPORUČUJE da Skupina prijatelja predsjedništva bude aktivirana kako bi djelovala kao međusektorska platforma za osmišljavanje integriranog, sveobuhvatnog i postupnog strateškog pristupa EU-a međunarodnim kulturnim odnosima kojim se istražuju sinergije u svim relevantnim područjima politike, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti. Time bi ta skupina odredila zajednička strateška načela, ciljeve i prioritete takvog pristupa radi uključenja u plan i utvrdila koje bi zajedničke mjere mogle biti relevantne na razini EU-a;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE da:

8.

ojačaju suradnju između relevantnih ministarstava, posebno ministarstava kulture i vanjskih poslova, lokalnih i regionalnih tijela te dionika;

POZIVA KOMISIJU I EUROPSKU SLUŽBU ZA VANJSKO DJELOVANJE (ESVD) da:

9.

podrže Skupinu prijatelja predsjedništva pružanjem tehničkog stručnog znanja, primjerice putem Platforme za kulturnu diplomaciju (6);

10.

daju prednost inicijativama u području međunarodnih kulturnih odnosa putem politika i programa EU-a te razmotre ostvarivanje njihove vidljivosti putem jedinstvenog portala za pristup;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE, KOMISIJU I ESVD da:

11.

prikupljaju i razmjenjuju najbolje prakse u vezi s kulturnim inicijativama u trećim zemljama, među ostalim putem Platforme za kulturnu diplomaciju;

12.

razmotre sudjelovanje u oglednim projektima u trećim zemljama radi ispitivanja oblika suradnje, što obuhvaća zajedničke akcije i kreativna međusektorska partnerstva, uz sudjelovanje lokalnih kulturnih aktera, lokalnih i regionalnih tijela, relevantnih nevladinih organizacija, nacionalnih instituta za kulturu, klasterâ EUNIC-a (7) i delegacija EU-a.


(1)  Zaključci Vijeća o kulturi u vanjskim odnosima EU-a s težištem na kulturi u razvojnoj suradnji (SL C 417, 15.12.2015., str. 41.).

(2)  10082/16.

(3)  13202/16.

(4)  10715/16.

(5)  Zaključci Vijeća o međukulturnim kompetencijama od 22. svibnja 2008. (SL C 141, 7.6.2008., str. 14.).

(6)  Platformu kulturne diplomacije pokrenula je u ožujku 2016. Služba Europske komisije za instrumente vanjske politike kako bi pružala potporu institucijama EU-a u provedbi strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose. Cilj je Platforme obavljanje aktivnosti kojima se potiče kulturna suradnja EU-a s trećim zemljama i njihovim građanima, uglavnom podupiranjem i savjetovanjem institucija EU-a, što obuhvaća delegacije EU-a, te pokretanjem globalnog programa osposobljavanja za vodstvo u kulturi.

(Izvor: http://www.cultureinexternalrelations.eu/)

(7)  EUNIC (Nacionalni instituti za kulturu Europske unije) krovna je mreža koja okuplja nacionalne institute za kulturu i veleposlanstva.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/40


Zaključci Vijeća i predstavnika vladâ država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o sportu kao platformi za socijalnu uključenost putem volontiranja

(2017/C 189/09)

VIJEĆE EU-a I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

PODSJEĆAJUĆI DA

1.

Sport je najveća društvena i volonterska aktivnost u Europi. Mnogi se ljudi bave sportom i on igra važnu ulogu u zbližavanju ljudi različitog podrijetla.

2.

Europskim je društvima sve teže ostati kohezivnima i uključivima. Volontiranje u sportu kao oblik sudjelovanja u društvu može poboljšati društvenu integraciju, doprinosi aktivnom građanstvu te se njime može boriti protiv socijalne isključenosti (1).

3.

Volontiranjem u sportu može se među ranjivim članovima društva stvoriti jači osjećaj pripadnosti društvu. Time se može doprinijeti promicanju aktivnoga građanstva. U ovim se zaključcima Vijeća prepoznaju raznolikosti unutar europskog društva i njihov je cilj pozabaviti se skupinama kojima prijeti marginalizacija, poglavito migrantima i izbjeglicama (2), starijim osobama, osobama s invaliditetom i ranjivim mladim ljudima (3).

UVAŽAVAJUĆI DA

4.

Unatoč tek slabom oporavku od gospodarske i financijske krize niz država članica EU-a nastavio se boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti (4). Za socijalnu uključenost potrebno je jednako postupanje prema svim skupinama u društvu uz poseban naglasak na sudjelovanju.

5.

Sukobi, krize i nestabilne situacije u trećim zemljama doveli su do nezabilježenog porasta broja migranata i izbjeglica (5) u Europi od 2010. te izazvali migrantsku i izbjegličku krizu u Europi, pri čemu su se države članice EU-a jedva nosile s priljevom.

6.

Zajedničkom izjavom Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. žele se obuhvatiti najhitniji izazovi s kojima se EU danas suočava. U zajedničkoj je izjavi utvrđeno šest posebnih područja koje bi trebalo smatrati prioritetnima. Rad na socijalnoj dimenziji EU-a te reforma i razvoj migracijske politike EU-a nalaze se među tih šest prioritetnih područja (6).

7.

Volontiranjem u sportu može se doprijeti do ljudi na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, potaknuti aktivno građanstvo, a u mnogim područjima ono može biti i moćan društveni alat. Ono može poslužiti kao pomoć u integraciji sve veće migrantske populacije, u borbi protiv socijalne isključenosti ili u razvoju međugeneracijske solidarnosti te doprinijeti rodnoj ravnopravnosti. Igra sastavnu ulogu u stvaranju socijalne kohezije i uključivih zajednica. U vezi s time lokalne vlasti, u suradnji sa sportskim klubovima, udrugama i drugim subjektima koji se služe sportom u svom radu, igraju ključnu ulogu.

8.

Starije osobe važan su i sve veći dio europskog društva, gospodarstva, kulture i života. Kombinacija čimbenika kao što su niski prihodi, slabo zdravlje, starost i/ili rodno uvjetovana diskriminacija, smanjena fizička ili psihička sposobnost, nezaposlenost, izoliranost, zlostavljanje i ograničen pristup uslugama mogu dovesti do povećanja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (7) za neke pripadnike te skupine. Volontiranje u sportu može pogođene osobe izvući iz njihove izolacije i potaknuti ih da podijele svoje iskustvo, čime se podupire međugeneracijski dijalog.

9.

Osim što na taj način razvijaju razne vještine i kompetencije, volontiranjem u sportu mladi imaju prilike za neformalno i informalno učenje kojim mogu steći pozitivne društvene stavove utemeljene na vrijednostima razvijenima putem sporta. (8) Volontiranje u sportu može poslužiti i kao sigurnosna mreža za mlade koji se ne obrazuju ili ne rade te se nalaze na marginama društva (9).

10.

Jednake mogućnosti za osobe s invaliditetom omogućuju im da ravnopravno s drugima rade kao volonteri u sportu (10). Sve osobe s invaliditetom trebale bi imati pravo punog pristupa sportskim aktivnostima, uključujući i volontiranje (11).

UVIĐAJUĆI DA

11.

Prema podacima Eurobarometra iz 2014. 7 % građana EU-a kaže da sudjeluje u dobrovoljnom radu kojim se podupiru sportske aktivnosti (12). Anketom je utvrđeno da trećina ispitanika provede više od šest sati na mjesec volontirajući, pri čemu njih 8 % to čini 21 sat ili više.

12.

Volontiranje ima ključnu ulogu u uključivanju ljudi unutar neke zajednice jačanjem uloge aktivnih građana, povećanjem zapošljivosti i promicanjem vrijednosti i međukulturnog dijaloga. Dobrovoljne aktivnosti u sportu mogu poprimiti različite oblike i mogu se obavljati povremeno (primjerice priprema i organizacija lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih sportskih događaja) ili redovitije i svakodnevno (primjerice aktivnosti u okviru vođenja raznih sportskih tijela ili udruga koje su aktivne u području sporta) (13).

13.

I dalje nema dokaza kojima bi se poduprle politike u području socijalne uključenosti i volontiranja u sportu. Do danas nije provedena sustavna, transnacionalna studija usmjerena na političke uvjete, gospodarske i društvene posljedice i strukturna obilježja sportskih udruga, saveza, klubova i drugih tijela koja promiču socijalnu uključenost i volontiranje u sportu. (14)  (15)

14.

Cilj je Europskih snaga solidarnosti omogućiti većem broju mladih da sudjeluju u širokom rasponu aktivnosti solidarnosti volontiranjem, zapošljavanjem, pripravništvom ili naukovanjem radi hvatanja ukoštac s izazovima diljem Europe. Time im se može pomoći u razvoju kompetencija koje su im potrebne na tržištu rada i za aktivno građanstvo. Na taj bi se način zauzvrat moglo doprinijeti promicanju socijalne uključenosti i europskih vrijednosti (16).

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA

15.

istražuju i potiču volontiranje u sportu kao platformu za socijalnu uključenost. To se može postići podupiranjem i poticanjem mjesnih i regionalnih vlasti u suradnji sa sportskim klubovima i organizacijama, uključujući nevladine organizacije, služeći se sportom kao metodom u svom radu kako bi se osigurao pristup onim ljudima koji su društveno isključeni. Na taj bi se način promicanjem volontiranja u sportu promicali i razvijali inovativni načini poticanja socijalne uključenosti manjina i ranjivih skupina, među ostalim izoliranih starijih osoba, ranjivih mladih ljudi, osoba s invaliditetom i migranata i izbjeglica, pri čemu te manjine stječu nove vještine te se sport u njih usađuje kao način života.

16.

promiču volontiranje u sportu među ljudima iz svih sfera društva, uključujući migrante, starije osobe, osobe s invaliditetom i ranjive mlade ljude.

17.

razvijaju i promiču volontiranje u sportu kao vrijedan obrazovni koncept koji bi trebalo uvrstiti u različite razine informalnog i neformalnog učenja, uključivanjem organizacija mladih i sportskih organizacija i drugih dionika civilnog društva te jačanjem suradnje među njima. To bi moglo uključivati obrazovne programe u suradnji sa sportskim organizacijama kojima se ističu koristi tjelesne i mentalne dobrobiti kao i važnost volontera u sportu.

18.

promiču volontiranje putem organizacije velikih sportskih priredaba u partnerstvu sa sportskim pokretom. Velike sportske priredbe mogu iznjedriti sjajnu prigodu za stvaranje pogodnih uvjeta za osposobljavanje volontera, čime im se pomaže u stjecanju potrebnih kompetencija.

POZIVAJU EUROPSKU KOMISIJU DA

19.

podupire razmjenu dobrih praksi i znanja u vezi s volontiranjem u sportu diljem svih država članica EU-a s obzirom na doprinos i utjecaj koji volontiranje u sportu ima na socijalnu uključenost.

20.

razmotri podupiranje transnacionalnih inicijativa (npr. razmjena dobre prakse, studija, mreža, projekata) usmjerenih na provedbu nacionalnih i međunarodnih strateških mjera za socijalno uključivanje u okviru mreže EU-ovih programa financiranja, posebice Erasmusa+ i Europskog socijalnog fonda, s naglaskom na volontiranju u sportu.

POZIVAJU EUROPSKU KOMISIJU I DRŽAVE ČLANICE DA UNUTAR SVOJIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI

21.

razmotre Europski tjedan sporta kao inicijativu za promicanje volontiranja u sportu i uključivanje pojedinaca iz svih dijelova društva. To može biti način za dopiranje do svih razina društva putem aktivnosti u ugroženim područjima i privlačenje sportskih volontera na tim područjima.

22.

promiču priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja stečenog volontiranjem u sportu, posebice uporabom europskih alata i smjernica (17) kojima se može olakšati vrednovanje i poboljšati usporedivost, transparentnost i bolje priznavanje stečenih rezultata učenja. Cilj bi bio ispitati na koji način ojačati status volontera kako bi se osiguralo priznavanje kompetencija koje su stekli.

23.

promiču uporabu strukturnih i investicijskih fondova te Kohezijskog fonda za infrastrukturu, kao i drugih programa za sportske klubove radi poboljšanja prevladavajućih društvenih uvjeta, posebice na područjima s visokom koncentracijom skupina izloženih riziku od marginalizacije.

24.

promiču koncept Europskih snaga solidarnosti među sportskim organizacijama i potiču ih da sudjeluju u toj inicijativi kako bi mladi ljudi koji su aktivni u području sporta imali bolji pristup tom programu.

POZIVAJU SPORTSKE POKRETE DA RAZMOTRE

25.

poticanje uključivanja migranata i izbjeglica, starijih osoba, osoba s invaliditetom, ranjivih mladih ljudi u razne zadaće volontiranja u okviru amaterskih sportskih aktivnosti organiziranjem malih i velikih sportskih događaja i olakšavanjem pristupa sportskom volontiranju na razini amaterskog sporta s ciljem osnaživanja tih pojedinaca.

26.

razvoj suradnje sa sportskim organizacijama, organizacijama mladih i drugim nevladinim organizacijama o načinu promicanja, uključivanja i zadržavanja volontera kako bi se prilike za volontiranje u sportu maksimalno povećale, primjerice u okviru velikih sportskih priredaba.

27.

stvaranje mogućnosti za učenje i osposobljavanje radi poboljšanja vještina volonterskog osoblja u sportskim organizacijama, uključujući migrante i izbjeglice, starije građane, osobe s invaliditetom, ranjive mlade ljude i druge manjine, uzimajući istodobno u obzir razvoj sposobnosti osoba odgovornih za regrutiranje različitih skupina volontera i upravljanje njima.

28.

poticanje jednakih mogućnosti u sportskim klubovima, među ostalim jednako postupanje prema migrantima i skupinama izloženima riziku od marginalizacije u pogledu članstva i sudjelovanja kao klupskih volontera.

29.

promicanje uključenosti starijih osoba u sportskim klubovima i integraciju starijih volontera, služeći se njihovim vrijednim životnim iskustvom unutar sportskih struktura na svim razinama.


(1)  Socijalna isključenost shvaća se kao proces kojim se ljude tjera na rub društva, čime se ograničava njihov pristup resursima i mogućnostima, onemogućava njihovo sudjelovanje u uobičajenom socijalnom i kulturnom životu te se oni osjećaju marginaliziranima, nemoćnima i diskriminiranima.

(2)  Ovaj se dokument odnosi na integraciju migranata i izbjeglica u skladu sa Zaključcima Vijeća i predstavnika vlada država članica o integraciji državljana trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u, usvojenih 9. prosinca 2016. (15312/16).

(3)  Skupine koje su izložene većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti negoli opće stanovništvo. Etničke manjine, migranti, ljudi s invaliditetom, beskućnici, ovisnici o opojnim sredstvima, izolirane starije osobe i mladi često se suočavaju s poteškoćama kao što su niska razina obrazovanja i nezaposlenost ili podzaposlenost, koje mogu dovesti do daljnje socijalne isključenosti.

(4)  Social Policy Reforms in the EU: A Cross-national Comparison Social Inclusion Monitor Europe (SIM) –Reform Barometer. („Reforme socijalnih politika u EU-u: međunacionalna usporedba. Social Inclusion Monitor Europe (SIM) – barometar reformi.”) Jan Arpe, Simona Milio, Andrej Stuchlik (ur.).

(5)  Bijela knjiga o budućnosti Europe – Razmatranja i scenariji za EU27 do 2025., str. 4 „Izbjeglička kriza, zbog koje je u 2015. u Europu stiglo 1,2 milijuna ljudi, nezabilježena je od Drugoga svjetskog rata” (vidjeti i bilješku 3).

(6)  Zajednička izjava o godišnjem međuinstitucijskom programiranju za 2017. – donošenje. Dok. 15375/16.

(7)  Active Senior Citizens for Europe - A Guide to the EU („Aktivni stariji građani za Europu – vodič za EU”) (2012.). Mreža AGE Platform Europe.

(8)  SL C 372, 20.12.2011., str. 24.

(9)  Promicanje uključivosti i temeljnih vrijednosti formalnim i neformalnim učenjem: mjere na razini EU-a za provedbu Pariške deklaracije.

(10)  SL C 326, 3.12.2010., str. 5.

(11)  COM(2010) 636 final – „Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka”.

(12)  Sport i tjelesna aktivnost. Posebno izvješće Eurobarometra 412 (2014.).

(13)  Stručna skupina za razvoj ljudskih resursa i sport. Preporuke za poticanje volontiranja u sportu, najbolje prakse u vezi s pravnim i fiskalnim mehanizmima.

(14)  Projekt „Socijalna uključenost i volontiranje u sportskim klubovima u Europi” uz potporu programa Europske unije Erasmus+ (2015. – 2017.).

(15)  Europska mreža za uključivanje u sport – promicanje jednakih mogućnosti za migrante i manjine volontiranjem u sportu.

(16)  Članak 2. Ugovora o Europskoj uniji.

(17)  Preporuka Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (SL C 398, 22.12.2012., str. 1.).


PRILOG

Sljedeći ključni dokumenti naglašavaju važnost volontiranja u sportu kao alata za socijalnu uključenost:

1.

Strategija Europa 2020. i jedna od njezinih sedam ključnih inicijativa, kojom se naglašava potreba za rast i otvaranje radnih mjesta radi pomoći ljudima koji se nalaze na granici siromaštva i socijalno isključenima kako bi živjeli dostojanstveno i aktivno sudjelovali u društvu (7110/10).

2.

Zaključci Vijeća od 18. studenoga 2010. o ulozi sporta kao izvora i pokretača aktivne socijalne uključenosti (SL C 326, 3.12.2010., str. 5.).

3.

Komunikacija o politikama EU-a i volontiranju: priznavanje i promicanje prekograničnih volonterskih aktivnosti u EU-u (COM(2011) 568 final).

4.

Zaključci Vijeća o ulozi volonterskih aktivnosti u sportu u promicanju aktivnog građanstva (SL C 372, 20.12.2011., str. 24.).

5.

Preporuka Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (SL C 398, 22.12.2012., str. 1.).

6.

Plan rada EU-a u području sporta (2014.–2017.) (SL C 183, 14.6.2014., str. 12.).

7.

Sport i tjelesna aktivnost. Posebno izvješće Eurobarometra 412 (2014.).

8.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi program vještina za Europu: Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti (dok. 10038/16).

9.

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica o integraciji državljana trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u usvojeni 9. prosinca 2016. (15312/16).

10.

Zajednička izjava o godišnjem međuinstitucijskom planiranju programa za 2017. (15375/16).

11.

Ulaganje u mlade u Europi

(a)

Komunikacija Komisije upućena Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Ulaganje u mlade u Europi (dok. 15420/16).

(b)

Komunikacija Komisije upućena Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Europske snage solidarnosti (dok. 15421/16).

12.

Stručna skupina za razvoj ljudskih resursa i sport. Preporuke za poticanje volontiranja u sportu, najbolje prakse u vezi s pravnim i fiskalnim mehanizmima (prosinac 2016.).

13.

Europska mreža za uključivanje u sport – promicanje jednakih mogućnosti za migrante i manjine volontiranjem u sportu.

14.

COM(2010) 636 final – Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.–2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka.”


Europska komisija

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/45


Tečajna lista eura (1)

14. lipnja 2017.

(2017/C 189/10)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,1203

JPY

japanski jen

123,58

DKK

danska kruna

7,4363

GBP

funta sterlinga

0,87960

SEK

švedska kruna

9,7448

CHF

švicarski franak

1,0874

ISK

islandska kruna

 

NOK

norveška kruna

9,4140

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

26,163

HUF

mađarska forinta

306,39

PLN

poljski zlot

4,1967

RON

rumunjski novi leu

4,5664

TRY

turska lira

3,9362

AUD

australski dolar

1,4778

CAD

kanadski dolar

1,4796

HKD

hongkonški dolar

8,7392

NZD

novozelandski dolar

1,5453

SGD

singapurski dolar

1,5457

KRW

južnokorejski von

1 260,45

ZAR

južnoafrički rand

14,2697

CNY

kineski renminbi-juan

7,6147

HRK

hrvatska kuna

7,3995

IDR

indonezijska rupija

14 880,38

MYR

malezijski ringit

4,7702

PHP

filipinski pezo

55,465

RUB

ruski rubalj

63,9450

THB

tajlandski baht

38,023

BRL

brazilski real

3,7027

MXN

meksički pezo

20,2078

INR

indijska rupija

72,0350


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


OBAVIJESTI U VEZI S EUROPSKIM GOSPODARSKIM PROSTOROM

Nadzorno tijelo EFTA-e

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/46


Objava Norveške o Direktivi 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika

Objava poziva na podnošenje prijava za dozvole za proizvodnju nafte u norveškom epikontinentalnom pojasu – dodjela dozvola za unaprijed utvrđena područja u 2017.

(2017/C 189/11)

Norveško Ministarstvo nafte i energetike ovime objavljuje poziv na podnošenje prijava za dozvole za proizvodnju nafte u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Direktive 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika.

Dozvole za proizvodnju dodjeljivat će se samo dioničkim društvima registriranima u Norveškoj ili u drugoj državi koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u) ili fizičkim osobama s boravištem u državi koja je stranka Sporazuma o EGP-u.

Društvima koja nisu nositelji dozvole za norveški epikontinentalni pojas mogu se dodijeliti dozvole za proizvodnju ako su pretkvalificirana kao nositelji dozvole za norveški epikontinentalni pojas.

Ministarstvo će s pojedinačnim društvima i društvima koja se prijavljuju kao dio udruženja jednako postupati. Podnositelji pojedinačnih prijava ili podnositelji koji su dio udruženja koje zajednički podnosi prijavu smatrat će se jednim podnositeljem prijave za dozvolu za proizvodnju. Na temelju prijava koje su podnijela udruženja ili pojedinačni podnositelji Ministarstvo može odrediti sastav udruženja nositelja dozvola kojima će se dodijeliti nova dozvola za proizvodnju, uključujući isključivanje podnositelja prijave iz skupnih prijava i dodavanje pojedinačnih podnositelja prijave, te za takva udruženja imenovati upravitelja.

Dodjela sudjelujućeg interesa u dozvoli za proizvodnju podlijegat će pristupanju nositeljā dozvole sporazumu o djelatnostima povezanima s naftom, uključujući zajednički radni sporazum i računovodstveni sporazum. Ako se dozvola za proizvodnju stratigrafski podijeli, od nositeljā dviju stratigrafski podijeljenih dozvola zahtijevat će se i potpisivanje posebnog zajedničkog radnog sporazuma kojim se u tom pogledu uređuje njihov odnos.

Nositelji dozvola osnovat će nakon potpisivanja navedenih sporazuma zajednički pothvat u kojem će udio njihova sudjelujućeg interesa uvijek biti jednak sudjelujućem interesu u dozvoli za proizvodnju.

Dokumenti za dozvolu prvenstveno će se temeljiti na odgovarajućim dokumentima za dodjelu u unaprijed utvrđenim područjima za 2016. Cilj je industriju upoznati s glavnim elementima svih prilagodbi okvira prije roka za podnošenje prijave.

Kriteriji za dodjelu dozvole za proizvodnju

Za promicanje dobrog upravljanja resursima, brzog i učinkovitog iskorištavanja te proizvodnje nafte u norveškom epikontinentalnom pojasu, uključujući sastav udruženja za dozvole koja će to ostvariti, na dodjelu sudjelujućih interesa u dozvolama za proizvodnju i na imenovanje upravitelja primjenjuju se sljedeći kriteriji:

(a)

geološko znanje podnositelja prijave o predmetnom zemljopisnom području i prijedlog načina na koji nositelji dozvole namjeravaju učinkovito istraživati naftu;

(b)

odgovarajuća tehnička stručnost podnositelja prijave i način na koji tom stručnosti može aktivno pridonijeti troškovno učinkovitom istraživanju i, prema potrebi, proizvodnji nafte na predmetnom zemljopisnom području;

(c)

iskustvo podnositelja prijave u norveškom epikontinentalnom pojasu ili jednakovrijedno odgovarajuće iskustvo na drugim područjima;

(d)

podnositelj prijave raspolaže odgovarajućim financijskim sredstvima za istraživanje i, prema potrebi, proizvodnju nafte na predmetnom zemljopisnom području;

(e)

ako podnositelj prijave jest ili je bio nositelj dozvole za proizvodnju, Ministarstvo može uzeti u obzir sve oblike neučinkovitosti ili nedostatka odgovornosti koju je pokazao kao nositelj dozvole;

(f)

dozvole za proizvodnju uglavnom će se dodjeljivati zajedničkim pothvatima u okviru kojih je najmanje jedan nositelj dozvole izbušio barem jednu bušotinu u norveškom epikontinentalnom pojasu u svojstvu upravitelja ili posjeduje jednakovrijedno odgovarajuće operativno iskustvo izvan tog pojasa

(g)

dozvole za proizvodnju uglavnom će se dodjeljivati najmanje dvama nositeljima dozvole ako barem jedan od njih posjeduje iskustvo iz točke (f);

(h)

imenovani upravitelj za dozvole za proizvodnju u Barentsovu moru mora imati iskustvo bušenja najmanje jedne bušotine u norveškom epikontinentalnom pojasu u svojstvu upravitelja ili ima jednakovrijedno odgovarajuće operativno iskustvo izvan tog pojasa;

(i)

za dozvole za proizvodnju u dubokim vodama, imenovani upravitelj i najmanje jedan drugi nositelj dozvole moraju imati iskustvo bušenja najmanje jedne bušotine u norveškom epikontinentalnom pojasu u svojstvu upravitelja ili imaju jednakovrijedno odgovarajuće iskustvo izvan tog pojasa; za dozvolu za proizvodnju jedan nositelj dozvole mora imati iskustvo bušenja u dubokim vodama u svojstvu upravitelja;

(j)

za dozvole za proizvodnju za koje se očekuje bušenje istražnih bušotina pod visokim tlakom i/ili visokom temperaturom (HTHP), imenovani upravitelj i najmanje jedan drugi nositelj dozvole moraju imati iskustvo bušenja najmanje jedne bušotine u norveškom epikontinentalnom pojasu u svojstvu upravitelja ili imati jednakovrijedno odgovarajuće operativno iskustvo izvan tog pojasa; za dozvolu za proizvodnju jedan nositelj dozvole mora imati iskustvo bušenja u uvjetima visokog tlaka i/ili visoke temperature u svojstvu upravitelja.

Sektori za koje se može podnijeti prijava

Prijave za sudjelujuće interese u dozvolama za proizvodnju mogu se podnositi za sektore za koje u unaprijed utvrđenom području nije izdana dozvola, kako je prikazano na zemljovidima koje je objavila Norveška uprava za naftu. Prijave se mogu podnijeti i za površinu od koje se odustalo u unaprijed utvrđenom području nakon objave u skladu s ažuriranim zemljovidima Norveške uprave za naftu koji su dostupni na njezinim interaktivnim web-stranicama.

Svaka dozvola za proizvodnju može obuhvaćati najmanje jedan sektor ili dio sektora. Podnositelji prijava moraju ograničiti nacrt prijave na područja na kojima su utvrdili potencijal.

Potpuni tekst objave, uključujući detaljne zemljovide raspoloživih područja, dostupan je na web-stranici Norveške uprave za naftu www.npd.no/apa2017.

Prijave za dozvole za proizvodnju nafte šalju se na sljedeću adresu:

Ministry of Petroleum and Energy

PO Box 8148 Dep.

N-0033 Oslo

NORVEŠKA

Dva primjerka šalju se na sljedeću adresu:

The Norwegian Petroleum Directorate

P.O. Box 600

4003 Stavanger

NORVEŠKA

Rok: 1. rujna 2017. u 12.00 sati

Dodjela dozvola za proizvodnju nafte u okviru dodjele dozvola za unaprijed utvrđena područja u 2017. u norveškom epikontinentalnom pojasu predviđena je za prvo tromjesečje 2018.


V Objave

SUDSKI POSTUPCI

Sud EFTA-e

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/48


NALOG SUDA

od 15. studenoga 2016.

u predmetu E-7/16

Míla ehf. protiv Nadzornog tijela EFTA-e

(Preliminarni prigovor nedopuštenosti – Državne potpore – Odluka o zaključivanju službenog istražnog postupka)

(2017/C 189/12)

U predmetu E-7/16, Míla ehf. protiv Nadzornog tijela EFTA-e – ZAHTJEV u skladu s člankom 36. stavkom 2. Sporazuma između država EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda za poništenje Odluke br. 061/16/COL od 16. ožujka 2016. Nadzornog tijela EFTA-e o zaključivanju službenog istražnog postupka u pogledu navodne državne potpore dodijeljene davanjem u zakup optičkog vlakna kojim se prethodno upravljalo u ime NATO-a, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen (sudac izvjestitelj) i Páll Hreinsson, suci, donio je nalog 15. studenoga 2016. kao u izreci:

1.

Zahtjev se odbacuje kao nedopušten.

2.

Tužitelj snosi troškove postupka.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/49


PRESUDA SUDA

od 16. studenoga 2016.

u predmetu E-4/16

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Kraljevine Norveške

(Neusklađenost s presudom Suda kojom je utvrđeno neispunjenje obveza – Članak 33. Sporazuma o osnivanju Nadzornog tijela i Suda – Mjere potrebne za usklađivanje s presudom Suda)

(2017/C 189/13)

U predmetu E-4/16, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Kraljevine Norveške – ZAHTJEV za izjavu da Kraljevina Norveška nije ispunila svoje obveze iz članka 33. Sporazuma između država EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda jer nije, u predviđenom roku, donijela mjere potrebne za usklađivanje s presudom Suda od 2. prosinca 2013. u predmetu E-13/13 ESA protiv Norveške, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen i Páll Hreinsson (sudac izvjestitelj), suci, presudio je 16. studenoga 2016. kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da Kraljevina Norveška nije ispunila svoje obveze iz članka 33. Sporazuma između država EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda jer nije, u predviđenom roku, donijela mjere potrebne za usklađivanje s presudom Suda od 2. prosinca 2013. u predmetu E-13/13, ESA protiv Norveške.

2.

Nalaže Kraljevini Norveškoj plaćanje troškova postupka.


POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/50


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8467 – BNP Paribas/Commerz Finanz)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 189/14)

1.

Komisija je 6. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnik BNP Paribas Personal Finance S.A. („BNPP PF”, Francuska), društvo kći u stopostotnom vlasništvu poduzetnika BNP Paribas S.A., kupnjom imovine stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom Commerz Finanz GmbH („CFG”, Njemačka) koji je trenutačno pod zajedničkom kontrolom poduzetnikā BNPP PF i Commerzbank AG („Commerzbank”, Njemačka).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   CFG: banka koja posluje u području potrošačkih kredita koja je trenutačno pod zajedničkom kontrolom poduzetnikā BNPP PF i Commerzbank i uglavnom se bavi kreditima za stanovništvo u Njemačkoj. U okviru predviđene transakcije poduzeće će se između poduzetnikā BNPP PF i Commerzbank podijeliti diobom u dvije zasebne i neovisne poslovne jedinice, odnosno „jedinicu za financiranje na prodajnom mjestu” i „jedinicu za bankarsko poslovanje”. „Jedinica za financiranje na prodajnom mjestu” ostaje u okviru poduzetnika CFG (čiji je jedini dioničar poduzetnik BNPP PF), a bavit će se svim djelatnostima povezanima s distribucijom proizvoda poduzetnika CFG izravno kupcima ili preko prodajnog mjesta trgovca na malo (tradicionalna prodaja ili prodaja na internetu).

—   BNPP PF: poduzeće za financijske usluge koje je u stopostotnom vlasništvu poduzetnika BNP Paribas S.A. i uglavnom posluje u području potrošačkih kredita. BNP Paribas S.A. svjetska je bankarska grupa aktivna u svim glavnim bankarskim djelatnostima: poslovanje sa stanovništvom, upravljanje imovinom te poslovno i investicijsko bankarstvo.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8467 – BNP Paribas/Commerz Finanz, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/51


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8483 – Bain Capital/Cinven/Stada Arzneimittel)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 189/15)

1.

Komisija je 2. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom fondovi kojima upravlja poduzetnik Bain Capital Investors, L.L.C. („Bain Capital”, SAD) i fondovi kojima upravlja Cinven Capital Management (VI) Limited Partnership Incorporated, djelujući preko svojeg glavnog partnera, Cinven Capital Management (VI) General Partner Limited („Cinven”, UK), kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Stada Arzneimittel Aktiengesellschaft („Stada”, Njemačka).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   Bain Capital: ulaganje privatnog kapitala u društva u raznim sektorima, uključujući informacijsku tehnologiju, zdravstvo, maloprodaju i proizvode široke potrošnje, komunikacije, financijski sektor i sektor industrije/proizvodnje,

—   Cinven: ulaganje privatnog kapitala usmjereno na šest ključnih sektora: poslovne usluge, potrošači, financijske usluge, zdravstvo, industrija te tehnologija, mediji i telekomunikacije,

—   Stada: razvoj, proizvodnja, registracija, prodaja, komercijalizacija, distribucija i promidžba proizvoda bioznanosti kao što su lijekovi (osobito s djelatnim farmaceutskim sastojcima bez patentne zaštite), dodaci prehrani, kozmetički proizvodi i razni drugi zdravstveni proizvodi.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se Komisiji mogu poslati, uz naznaku referentnog broja M.8483 – Bain Capital/Cinven/Stada Arzneimittel, telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/52


Prethodna prijava koncentracije

(M.8440 – DuPont/FMC (Health and Nutrition business))

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 189/16)

1.

Komisija je 7. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4., a nakon upućivanja u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1), kojom poduzetnik E.I. du Pont de Nemours and Company („DuPont”, SAD), stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad segmentom poslovanja Zdravlje i prehrana („H&N”) poduzetnika FMC Corporation („FMC”, SAD), koji obuhvaća poslovanje povezano s dodacima za poboljšanje teksture hrane i s farmaceutskim pomoćnim tvarima (ali ne obuhvaća poslovanje povezano s Omega-3).

Ta predložena koncentracija dio je sporazuma o kupnji i prodaji imovine, koji su poduzetnici DuPont i FMC sklopili 31. ožujka 2017., kojim je predviđeno da će poduzetnik FMC kupiti određeni dio poslovanja poduzetnika DuPont u skladu s obvezama prodaje koje su preuzeli poduzetnici DuPont i The Dow Chemical Company („Dow”) kao dio Europskog postupka kontrole spajanja povezanog s predloženim spajanjem poduzetnikā Dow i DuPont (Predmet M.7932).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

DuPont je proizvođač raznih kemijskih proizvoda sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Krajnje je matično društvo grupe DuPont koja se bavi istraživanjem, razvojem, proizvodnjom, distribucijom i prodajom raznih kemijskih proizvoda, polimera, kemijskih proizvoda za poljoprivredu, sjemena, sastojaka hrane i drugih materijala. U okviru segmenta poslovanja H&N poduzetnik DuPont proizvodi i dobavlja proizvode posebno razvijene za poboljšanje sigurnosti, nutritivne kvalitete, teksture i trajnosti prehrambenih proizvoda i napitaka, lijekova i dodataka prehrani,

Dow je proizvođač raznih kemijskih proizvoda sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Krajnje je matično društvo grupe Dow koja djeluje u području plastike i kemijskih proizvoda, poljoprivrednih znanosti te ugljikovodika i energetskih proizvoda i usluga. Poduzetnik Dow ima samo ograničenu prisutnost u području prehrambenih proizvoda i proizvoda za poboljšavanje zdravlja,

FMC je globalno poduzeće sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama za proizvodnju kemikalija za posebne namjene, s interesima na poljoprivrednim, industrijskim i potrošačkim tržištima. Poslovanje je podijeljeno na tri segmenta: i. Poljoprivredna rješenja; ii. H&N; iii. Litij. Segment poslovanja H&N poduzetnika FMC obuhvaća tri široka proizvodna područja: nutritivni sastojci, pomoćne tvari koje poboljšavaju zdravlje i funkcionalni sastojci koji poboljšavaju zdravlje.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji, uz naznaku referentnog broja M.8440 – DuPont/FMC (Health and Nutrition business), telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).


15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/53


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8504 – EDF Energy Services/ESSCI)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 189/17)

1.

Komisija je 6. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnik EDF Energy Services Limited („EDFES”, Francuska) kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad poduzetnikom ESSCI Limited („ESSCI”, Ujedinjena Kraljevina).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   EDFES: poduzetnik je pod krajnjom kontrolom grupe EDF te je osnovan u svrhu pružanja energetskih usluga u Ujedinjenoj Kraljevini

—   ESSCI: djelatnost poduzetnika čini upravljanje tehničkim uslugama u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj; preko svojeg društva kćeri Imtech poduzetnik djeluje u području strojarstva i elektrotehnike, upravljanja tehničkom opremom te integracije industrijskih sustava.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8504 – EDF Energy Services/ESSCI, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


Ispravci

15.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 189/54


Ispravak postupka likvidacije – Odluka o pokretanju postupka likvidacije društva ADRIA Way

( Službeni list Europske unije C 123 od 20. travnja 2017. )

(2017/C 189/18)

Na stranici 3. u naslovu, nakon „Društvo za osiguranje” i nakon „Datum, datum stupanja na snagu i priroda odluke”:

umjesto:

„ADRIA Way”;

treba stajati:

„Cestovní pojišťovna ADRIA Way družstvo ‚v likvidaci’”.