ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 29

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 60.
28. siječnja 2017.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

II   Informacije

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2017/C 29/01

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8311 – Altor Fund IV/Transcom WorldWide AB) ( 1 )

1

2017/C 29/02

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8340 – Riverstone/AMCI/Fitzroy) ( 1 )

1


 

IV   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Vijeće

2017/C 29/03

Popis imenovanja koje je izvršilo Vijeće – srpanj – prosinac 2016. (socijalno područje)

2

2017/C 29/04

Obavijest namijenjena osobama, skupinama i subjektima navedenima na popisu iz članka 2. stavka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (vidjeti Prilog Uredbi Vijeća (EU) 2017/150)

6

2017/C 29/05

Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Uredbom Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma

7

2017/C 29/06

Obavijest osobama na koje se odnose mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2011/172/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) 270/2011 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu

8

2017/C 29/07

Obavijest osobama koje podliježu mjerama ograničavanja predviđenima u Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/153 i u Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149, o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu

9

2017/C 29/08

Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149, o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu

10

 

Europska komisija

2017/C 29/09

Tečajna lista eura

11

2017/C 29/10

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006)  ( 1 )

12

 

OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA

2017/C 29/11

Informativna obavijest Komisije u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Izmjene obveza javnih usluga za obavljanje redovitog zračnog prijevoza ( 1 )

13

2017/C 29/12

Informativna obavijest Komisije u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga ( 1 )

14

2017/C 29/13

Ažurirani popis carinskih ureda u kojima se proizvodi iz Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 1635/2006 mogu deklarirati za puštanje u slobodan promet u Europskoj zajednici

15

2017/C 29/14

Obvezujuća informacija o podrijetlu

19


 

V   Objave

 

ADMINISTRATIVNI POSTUPCI

 

Europska komisija

2017/C 29/15

Poziv na dostavu prijedloga – EACEA/05/2017 – Program akademske mobilnosti unutar Afrike

25

 

DRUGI AKTI

 

Europska komisija

2017/C 29/16

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

27

2017/C 29/17

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

32


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


II Informacije

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/1


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8311 – Altor Fund IV/Transcom WorldWide AB)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 29/01)

Dana 24. siječnja 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8311. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/1


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8340 – Riverstone/AMCI/Fitzroy)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 29/02)

Dana 23. siječnja 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8340. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


IV Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Vijeće

28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/2


Popis imenovanja koje je izvršilo Vijeće

srpanj – prosinac 2016. (socijalno područje)

(2017/C 29/03)

Odbor

Istek mandata

Objava u SL-u

Zamijenjena osoba

Ostavka/imenovanje

Član/zamjenik/

Kategorija

Zemlja

Imenovana osoba

Matično tijelo

Datum Odluke Vijeća

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

gđa Margaret LAWLOR

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Irska

g. Paul CULLEN

Politike o sigurnosti, zdravlju i kemikalijama

20.9.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Paweł PETTKE

Ostavka

Zamjenik

Poslodavci

Poljska

g. Rafał HRYNYK

3M Wrocław Sp. z o.o

29.9.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Etbin TRATNIK

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Slovenija

gđa Vladka KOMEL

Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Olivier MEUNIER

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Francuska

g. Arnaud PUJAL

Ministère du Travail, de l'Emploi et de la Santé

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

gđa Bénédicte LEGRAND-JUNG

Ostavka

Član

Vlada

Francuska

g. Patrick MADDALONE

Ministère du Travail, de l'Emploi et de la Santé

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

gđa Kristel PLANGI

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Estonija

gđa Eva PÕLDIS

Ministarstvo socijalnih pitanja Estonije

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Andrew Agius MUSCAT

Ostavka

Zamjenik

Poslodavci

Malta

g. Brian ZAHRA

Malta Hotels and Restaurants Association

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. John SCICLUNA

Ostavka

Član

Poslodavci

Malta

g. Lawrence MIZZI

Malta Employers Association

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

gđa Anne-Sofie DALENG

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Švedska

gđa Jonna JONSSON

Ministarstvo rada

8.11.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Vladimir TEJBUS

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Slovačka

g. Jozef KSINAN

Stalno predstavništvo Slovačke Republike pri EU-u

28.11.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Dominic FROST

Ostavka

Zamjenik

Poslodavci

Ujedinjena Kraljevina

g. Terry WOOLMER

EEF – the manufacturers' organisation

12.12.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

gđa Jana MALÁ

Ostavka

Član

Poslodavci

Češka Republika

gđa Nora ŠEJDOVÁ

Savez industrije Češke Republike

12.12.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. František HROBSKÝ

Ostavka

Zamjenik

Poslodavci

Češka Republika

gđa Jana MALÁ

Češko udruženje poslodavaca u energetskom sektoru

12.12.2016.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu

28.2.2019.

SL C 79, 1.3.2016.

g. Jozef KSINAN

Ostavka

Zamjenik

Vlada

Slovačka

gđa Lucia SABOVA DANKOVA

Nacionalni inspektorat rada

12.12.2016.

Savjetodavni odbor za usklađivanje sustavâ socijalne sigurnosti

19.10.2020.

SL C 341, 16.10.2015.

g. Michał MENES

Ostavka

Član

Sindikat

Poljska

g. Stanisław RÓŻYCKI

OPZZ

20.9.2016.

Savjetodavni odbor za usklađivanje sustavâ socijalne sigurnosti

19.10.2020.

SL C 341, 16.10.2015.

g. Koen MEESTERS

Ostavka

Član

Sindikat

Belgija

gđa Nathalie DIESBECQ

Studiedienst ACV

29.9.2016.

Savjetodavni odbor za slobodu kretanja radnika

24.9.2018.

SL C 348, 20.9.2016.

gđa Stefanie RIEDER

Ostavka

Zamjenik

Poslodavci

Austrija

gđa Barbara DALLINGER

Wirtschaftskammer Österreich, EU-Büro Brüssel

17.10.2016.

Savjetodavni odbor za slobodu kretanja radnika

24.9.2018.

SL C 348, 20.9.2016.

gđa Paloma MARTÍNEZ GAMO

Ostavka

Član

Vlada

Španjolska

gđa Sara CORRES ARMENDARIZ

Ministerio de Empleo y Seguridad Social

28.11.2016.

Savjetodavni odbor za slobodu kretanja radnika

24.9.2018.

SL C 348, 20.9.2016.

gđa Alexandra KRAMER

Ostavka

Član

Sindikat

Njemačka

g. Robert SPILLER

DGB Bundesvorstand

28.11.2016.

Upravni odbor Europskog instituta za ravnopravnost spolova

31.5.2019.

SL C 199, 4.6.2016.

gđa Maria de Fátima DUARTE

Ostavka

Član

Vlada

Portugal

g. Carlos Miguel RODRIGUES DUARTE

CIG

29.9.2016.

Upravni odbor Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu

7.11.2016.

SL C 360, 10.12.2013.

g. Octavian Alexandru BOJAN

Ostavka

Zamjenik

Poslodavci

Rumunjska

gđa Daniela SÂRBU

UGIR – Uniunea Generală a Industriaşilor din România

18.7.2016.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/6


Obavijest namijenjena osobama, skupinama i subjektima navedenima na popisu iz članka 2. stavka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma

(vidjeti Prilog Uredbi Vijeća (EU) 2017/150)

(2017/C 29/04)

O sljedećim informacijama obavješćuju se osobe, skupine i subjekti navedeni u Uredbi Vijeća (EU) 2017/150 (1).

Vijeće Europske unije utvrdilo je da su razlozi za uvrštavanje osoba, skupina i subjekata na navedeni popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Uredbom Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (2) i dalje valjani. Vijeće je stoga odlučilo zadržati te osobe, skupine i subjekte na popisu.

Uredbom (EZ) br. 2580/2001 predviđeno je zamrzavanje svih financijskih sredstava, druge financijske imovine i gospodarskih resursa koji pripadaju dotičnim osobama, skupinama i subjektima te da im nikakva financijska sredstva, druga financijska imovina i gospodarski resursi ne budu dostupni bilo na izravan ili neizravan način.

Dotične osobe, skupine i subjekte upućuje se na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice ili više njih navedenima u Prilogu Uredbi u svrhu pribavljanja odobrenja za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja u skladu s člankom 5. stavkom 2. te Uredbe.

Dotične osobe, skupine i subjekti mogu Vijeću podnijeti zahtjev za pribavljanje obrazloženja za njihovo zadržavanje na navedenom popisu (osim ako im je obrazloženje već priopćeno). Svi takvi zahtjevi šalju se na sljedeću adresu:

Council of the European Union (Attn: COMET designations)

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussels

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Dotične osobe, skupine i subjekti mogu u bilo kojem trenutku Vijeću predati zahtjev, zajedno s dodatnim dokumentima, za ponovno razmatranje odluke da ih se uvrsti i zadrži na popisu na gore navedenu adresu. Takvi zahtjevi razmatrat će se po njihovu primitku. U vezi s tim, dotične osobe, skupine i subjekte upućuje se na redovito preispitivanje popisa koje obavlja Vijeće u skladu s člankom 1. stavkom 6. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP (3). Kako bi se zahtjevi uzeli u obzir pri sljedećem preispitivanju, potrebno ih je poslati do 24. ožujka 2017.

Dotične osobe, skupine i subjekte upućuje se i na mogućnost osporavanja Uredbe Vijeća pred Općim sudom Europske unije u skladu s uvjetima iz članka 263. stavaka 4. i 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.


(1)  SL L 23, 28.1.2017., str. 3.

(2)  SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(3)  SL L 344, 28.12.2001., str. 93.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/7


Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Uredbom Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma

(2017/C 29/05)

Ispitanici se upućuju na sljedeće informacije u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (1):

Pravna osnova za taj postupak obrade je Uredba Vijeća (EZ) br. 2580/2001 (2).

Voditelj obrade u ovom postupku je Vijeće Europske unije koje zastupa glavni direktor uprave DG C (vanjski poslovi, proširenje, civilna zaštita) Glavnog tajništva Vijeća, a služba zadužena za postupak obrade je Odjel 1C uprave DG C s kojim se može stupiti u kontakt na adresi:

Council of the European Union

General Secretariat

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Svrha obrade uspostava je i ažuriranje popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2580/2001.

Ispitanici su fizičke osobe koje ispunjavaju kriterije za uvrštavanje na popis navedene u toj Uredbi.

Prikupljeni osobni podaci uključuju podatke potrebne za ispravno utvrđivanje identiteta dotične osobe, obrazloženje i druge povezane podatke.

Prikupljeni osobni podaci mogu se, prema potrebi, razmjenjivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom.

Ne dovodeći u pitanje ograničenja iz članka 20. stavka 1. točaka (a) i (d) Uredbe (EZ) br. 45/2001, na zahtjeve za pristup, kao i zahtjeve za ispravljanje ili podnošenje prigovora, odgovorit će se u skladu s odjeljkom 5. Odluke Vijeća 2004/644/EZ (3).

Osobni podaci ostat će pohranjeni pet godina od trenutka brisanja ispitanika s popisa osoba koje podliježu zamrzavanju imovine ili od trenutka kada mjere ograničavanja prestanu biti važeće ili za vrijeme trajanja sudskih postupaka, u slučaju da su pokrenuti.

Ispitanici mogu pokrenuti postupak pred Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.


(1)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(2)  SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(3)  SL L 296, 21.9.2004., str. 16.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/8


Obavijest osobama na koje se odnose mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2011/172/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) 270/2011 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu

(2017/C 29/06)

Osobama navedenima u Prilogu Odluci Vijeća 2011/172/ZVSP (1) te u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 270/2011 (2) o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu skreće se pozornost na sljedeće informacije.

Vijeće je u posjedu novih elemenata koji se odnose na osobe navedene u Prilogu Odluci 2011/172/ZVSP i Prilogu I. Uredbi (EU) br. 270/2011. Dotične osobe obavješćuju se da Vijeću mogu podnijeti zahtjev za dobivanje informacija koje su s njima povezane prije 17. veljače 2017. na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

GU C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Zaprimljene primjedbe razmotrit će se u svrhu periodičnog preispitivanja Vijeća, u skladu s člankom 5. Odluke 2011/172/ZVSP i člankom 12. Uredbe (EU) br. 270/2011.


(1)  SL L 76, 22.3.2011., str. 63.

(2)  SL L 76, 22.3.2011., str. 4.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/9


Obavijest osobama koje podliježu mjerama ograničavanja predviđenima u Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/153 i u Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149, o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu

(2017/C 29/07)

Sljedeće informacije daju se na pozornost osobama koje su navedene u Prilogu Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP (1), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/153 (2), i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 (3) kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149 (4).

Vijeće Europske unije, nakon što je preispitalo popis uvrštenih osoba, odlučilo je da bi osobe koje su navedene u tim prilozima trebale ostati uvrštene na popis osoba i subjekata na koje se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2011/72/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) 101/2011.

Dotične osobe upućuju se na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice ili država članica, kako je navedeno na internetskim stranicama u Prilogu II. Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011, kako bi pribavili odobrenje za uporabu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 4. Uredbe).

Dotične osobe mogu do 31. listopada 2017. podnijeti zahtjev Vijeću, zajedno s popratnom dokumentacijom, za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštenju na navedeni popis, na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Zaprimljene primjedbe razmotrit će se u svrhu idućeg preispitivanja popisa imenovanih osoba koje Vijeće provodi u skladu s člankom 5. Odluke 2011/72/ZVSP i člankom 12. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 101/2011.


(1)  SL L 28, 2.2.2011., str. 62.

(2)  SL L 23, 28.1.2017., str. 19.

(3)  SL L 31, 5.2.2011., str. 1.

(4)  SL L 23, 28.1.2017., str. 1.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/10


Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149, o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu

(2017/C 29/08)

Ispitanike se također upućuje na sljedeće informacije u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (1):

Pravna osnova za taj postupak obrade temelji se na Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 (2), kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149 (3).

Voditelj ovog postupka obrade je Vijeće Europske unije koje zastupa glavni direktor glavne uprave C (vanjski poslovi, proširenje, civilna zaštita) Glavnog tajništva Vijeća, a služba zadužena za postupak obrade je Odjel 1C glavne uprave C, s kojim se može stupiti u kontakt na sljedećoj adresi:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi 175

1048 Bruxelles/Brussels

BELGIJA

e-adresa: sanctions@consilium.europa.eu.

Svrha je postupka obrade uspostava i ažuriranje popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja u skladu s Uredbom (EU) br. 101/2011, kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2017/149.

Ispitanici su fizičke osobe koje ispunjavaju kriterije za uvrštenje navedene u toj Uredbi.

Prikupljanje osobnih podataka obuhvaća nužne podatke za ispravnu identifikaciju osobe o kojoj je riječ, obrazloženje i ostale povezane podatke.

U slučaju da se to smatra potrebnim, prikupljeni osobni podaci mogu se razmjenjivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom.

Ne dovodeći u pitanje ograničenja predviđena u članku 20. stavku 1. točkama (a) i (d) Uredbe (EZ) br. 45/2001, na sve zahtjeve za pristup, kao i zahtjeve za ispravljanje ili podnošenje prigovora, odgovara se u skladu s odjeljkom 5. Odluke Vijeća 2004/644/EZ (4).

Osobni podaci ostat će pohranjeni pet godina od trenutka brisanja ispitanika s popisa osoba na koje se primjenjuje zamrzavanje imovine ili od trenutka kada mjere ograničavanja prestanu važiti ili za vrijeme trajanja sudskih postupaka, u slučaju da su pokrenuti.

Ispitanici mogu pokrenuti postupak pred Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.


(1)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(2)  SL L 31, 5.2.2011., str. 1.

(3)  SL L 23, 28.1.2017., str. 1.

(4)  SL L 296, 21.9.2004., str. 16.


Europska komisija

28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/11


Tečajna lista eura (1)

27. siječnja 2017.

(2017/C 29/09)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,0681

JPY

japanski jen

123,01

DKK

danska kruna

7,4369

GBP

funta sterlinga

0,85170

SEK

švedska kruna

9,4528

CHF

švicarski franak

1,0689

ISK

islandska kruna

 

NOK

norveška kruna

8,9190

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

27,021

HUF

mađarska forinta

311,63

PLN

poljski zlot

4,3400

RON

rumunjski novi leu

4,5058

TRY

turska lira

4,1416

AUD

australski dolar

1,4169

CAD

kanadski dolar

1,4012

HKD

hongkonški dolar

8,2873

NZD

novozelandski dolar

1,4726

SGD

singapurski dolar

1,5250

KRW

južnokorejski von

1 253,96

ZAR

južnoafrički rand

14,4471

CNY

kineski renminbi-juan

7,3654

HRK

hrvatska kuna

7,4818

IDR

indonezijska rupija

14 276,89

MYR

malezijski ringit

4,7333

PHP

filipinski pezo

53,221

RUB

ruski rubalj

64,1625

THB

tajlandski baht

37,683

BRL

brazilski real

3,3834

MXN

meksički pezo

22,5452

INR

indijska rupija

72,7030


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/12


Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1))

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 29/10)

Odluke o davanju autorizacije

Upućivanje na odluku (2)

Datum odluke

Naziv tvari

Nositelj autorizacije

Broj autorizacije

Autorizirana uporaba

Datum isteka razdoblja preispitivanja

Obrazloženje odluke

C(2016) 8596

3. siječnja 2017.

Trikloretilen

EZ br. 201-167-4

CAS br. 79-01-6

Parker Hannifin Manufacturing Netherlands (Filtration & Separation) BV, Oude Kerkstraat 4, 4870 AG Etten-Leur, Nizozemska

REACH/16/7/0

Industrijska uporaba kao procesno otapalo za proizvodnju modula koji sadržavaju membrane od šupljih vlakana za odvajanje plina.

21. travnja 2028.

U skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi koji proizlazi iz uporabe te tvari i ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije u pogledu njihove tehničke izvedivosti i ekonomske opravdanosti.


(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/growth/sectors/chemicals/reach/about/index_hr.htm


OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA

28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/13


Informativna obavijest Komisije u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Izmjene obveza javnih usluga za obavljanje redovitog zračnog prijevoza

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 29/11)

Država članica

Francuska

Predmetni zračni put

Lannion (Côte-de-Granit) – Pariz (Orly)

Početni datum stupanja na snagu obveza javnih usluga

27. listopada 2003.

Datum stupanja na snagu izmjena

23. rujna 2017.

Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst i sve potrebne informacije i/ili dokumentacija u vezi s obvezom javnih usluga

Rješenje od 23. prosinca 2016. o izmjeni obveza javnih usluga koje se odnose na obavljanje redovitog zračnog prijevoza između Lanniona i Pariza (Orly)

NOR: DEVA1638280 A

http://www.legifrance.gouv.fr/initRechTexte.do

Sve informacije dostupne su na sljedećoj adresi:

Direction Générale de l’Aviation Civile

DTA/SDT/T2

50 rue Henry Farman

75 720 Pariz cedex 15

FRANCUSKA

Telefon: +33 158094321

E-adresa: osp-compagnies.dta@aviation-civile.gouv.fr


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/14


Informativna obavijest Komisije u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 29/12)

Država članica

Francuska

Predmetni zračni put

Lannion – Pariz (Orly)

Razdoblje valjanosti ugovora

Od 23. rujna 2017. do 22. rujna 2021.

Rok za predaju prijava i ponuda

3. travnja 2017. (do 17.00 sati prema lokalnom vremenu)

Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve potrebne informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i obvezom javnih usluga

Aéroport de Lannion – Côte de Granit

Syndicat Mixte de l’Aéroport - EPIC

Avenue Pierre Marzin

22300 Lannion

FRANCUSKA

Tel. +33 296058234

Faks +33 296058299

E-pošta: akguegan.aeroportlannion@orange.fr


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/15


Ažurirani popis carinskih ureda (1) u kojima se proizvodi iz Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 1635/2006 (2) mogu deklarirati za puštanje u slobodan promet u Europskoj zajednici

(2017/C 29/13)

Država članica

Carinski uredi

BELGIQUE/BELGIË

Anvers DE — voie maritime

Bierset — (Grâce-Hollogne) DE — voies aérienne et/ou terrestre

Bruxelles DE — voie aérienne

Zaventem D — voie aérienne

БЪЛГАРИЯ

ТМУ Варна

МП Варна-запад

МП Пристанище Варна

ТМУ Бургас

МП Пристанище Бургас център

ТМУ Столична

ČESKÁ REPUBLIKA

Svi carinski uredi

DANMARK

Sve luke i zračne luke u Danskoj

DEUTSCHLAND

Baden-Württemberg

HZA Lörrach — ZA Weil-am-Rhein-Autobahn

HZA Stuttgart — ZA Flughafen

HZA Ulm — ZA Aalen

 

Bayern

HZA München — ZA Flughafen

HZA Regensburg — ZA Furth-im-Wald-Schafberg

HZA Schweinfurt — ZA Bayreuth

HZA Nürnberg — ZA Erlangen - Tennenlohe

 

Berlin

HZA Berlin — ZA Marzahn

HZA Potsdam — ZA Berlin-Flughafen-Tegel

Brandenburg

Bereich HZA Frankfurt (Oder)

HZA Frankfurt (Oder) — ZA Frankfurt (Oder) Autobahn

HZA Frankfurt (Oder) — ZA Forst-Autobahn

Bereich HZA Potsdam

HZA Potsdam — ZA Berlin-Flughafen Schönefeld

Bremen

HZA Bremen — ZA Neustädter Hafen

HZA Bremerhaven — ZA Bremerhaven

 

Hamburg

HZA Hamburg-Stadt — ZA Oberelbe

HZA Hamburg-Hafen — ZA Waltershof

HZA Itzehoe — Hamburg-Flughafen

Hessen

HZA Frankfurt-am-Main-Flughafen

Mecklenburg-Vorpommern

HZA Stralsund — ZA Rostock-Grenzkontrollstelle Rostock

 

Niedersachsen

HZA Hannover — ZA Hannover-Nord

HZA Braunschweig — ZA Braunschweig-Broitzem

Nordrhein-Westfalen

HZA Dortmund — ZA Ost

HZA Düsseldorf — ZA Flughafen

Rheinland-Pfalz

HZA Koblenz — ZA Hahn-Flughafen

Schleswig-Holstein

HZA Kiel — ZA Lübeck Abfertigungsstelle Hafen

EESTI

Narva, Koidula, Luhamaa Frontier Posts, Tallinn Airport, Tallinn, Paljassaare and Muuga Ports

ΕΛΛΑΔΑ

Αθηνών, Πειραιά, Κρατικού Αερολιμένα Αθηνών, Θεσσαλονίκης, Αερολιμένα Μίκρας, Βόλου, Πατρών, Ηρακλείου, Αερολιμένα Ηρακλείου Κρήτης, Καβάλας, Ιωαννίνων, Ναυπλίου

ESPAÑA

Barcelona (Aeropuerto), Barcelona (Puerto), Irun (Carretera), La Junquera (Carretera), Madrid (Aeropuerto)

FRANCE

Svi carinski uredi

IRELAND

Svi carinski uredi

ITALIA

Ufficio di Sanità marittima ed aerea di Trieste

Ufficio di Sanità aerea di Torino — Caselle

Ufficio di Sanità aerea di Roma — Fiumicino

Ufficio di Sanità marittima ed aerea di Venezia

Ufficio di Sanità marittima ed aerea di Genova

Ufficio di Sanità marittima di Livorno

Ufficio di Sanità marittima ed aerea di Ancona

Ufficio di Sanità marittima ed aerea di Brindisi

Ufficio di Sanità aerea di Varese — Malpensa

Ufficio di Sanità aerea di Bologna — Panicale

Ufficio di Sanità marittima ed aerea di Bari

Posto d'Ispezione frontaliera di Chiasso

ΚΥΠΡΟΣ

Svi carinski uredi

LATVIJA

Roads: Grebneva, Pāternieki, Terehova; Railways: Daugavpils, Rēzekne-2; Seaports: Liepāja, Rīga, Ventspils; Airport: Rīga; Post: Rīga International branch of the Latvian Post Office

LIETUVA

Svi carinski uredi

LUXEMBOURG

Bureau des douanes et accises

Centre douanier — Luxembourg

Bureau des douanes et accises

Luxembourg-aéroport — Niederanven

MAGYARORSZÁG

Svi carinski uredi

MALTA

The Air Freight Section at Malta International Airport, Luqa

The Sea Freight Entry Processing Unit at Customs House, Valletta

The Parcel Post Office at Customs Office, Qormi

NEDERLAND

Svi carinski uredi

ÖSTERREICH

Nickelsdorf

Heiligenkreuz

Spielfeld

Tissis

Wien Flughafen Schwechat

POLSKA

Svi carinski uredi

PORTUGAL

Aeroportos de Lisboa, Porto e Faro

Portos de Lisboa e Leixões

ROMÂNIA

Svi carinski uredi

SLOVENIJA

Obrežje (road border crossing), Koper (port border crossing), Dobova (railway border crossing), Gruškovje (road border crossing), Jelšane (road border crossing), Brnik (air border crossing), Ljubljana (road and railway)

SLOVENSKO

Svi carinski uredi

SUOMI — FINLAND

Helsinki, Vaalimaa, Niirala, Vartius, Raja-Jooseppi, Utsjoki, Kilpisjärvi, Helsinki-Vantaan lentoasema

SVERIGE

Arlanda, Göteborg, Landvetter, Helsingborg, Karlskrona, Stockholm, Ystad, Karlshamn

UNITED KINGDOM

Belfast International Airport, Port of Belfast, Port of Dover, Port of Falmouth, Port of Felixstowe, Gatwick Airport, Glasgow Prestwick Airport, Manchester Airport, Port of Hull and Goole, Port of London, Port of Southampton


(1)  Ažuriranja su navedena u kurzivu.

(2)  SL L 306, 7.11.2006., str. 3.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/19


Obvezujuća informacija o podrijetlu

(2017/C 29/14)

Popis nadležnih tijela koja su države članice odredile za zaprimanje zahtjeva za obvezujuću informaciju o podrijetlu ili za izdavanje te informacije

Država članica

Carinsko tijelo

Telefon

Adresa elektroničke pošte

BELGIJA

 

 

 

Nepovlašteno podrijetlo

Service Public Fédéral Économie, PME, Classes Moyennes et Énergie

Direction générale du Potentiel économique

Intersectoriel - Politique Commerciale

bâtiment Atrium C

Rue du Progrès 50

1210 Bruxelles

Belgique

Federale Overheidsdienst Economie, K.M.O., Middenstand en Energie

Bestuur Economisch Potentieel

Intersectoraal - Handelspolitiek

City Atrium C

Vooruitgangsstraat 50

1210 Brussel

België

+32 22778467

marc.wegnez@economie.fgov.be

Povlašteno podrijetlo

Service Public Fédéral Finances

Administration Centrale des Douanes et Accises

Services des Procédures Douanières - direction 9

North Galaxy - Tour A (NG A9)

Boulevard du Roi Albert II, 33 - boîte 37

1030 Bruxelles

Belgique

Federale Overheidsdienst Financiën

Centrale Administratie der Douane en Accijnzen

Dienst Douaneprocedures - directie 9

North Galaxy - Toren A (NG A9)

Koning Albert II - laan 33, bus 37

1030 Brussel

België

+32 225763103

luc.verhaeghe@minfin.fed.be

BUGARSKA

National Customs Agency

Central Customs Directorate

47, G.S.Rakovski street

BG-1040 Sofia

+359 298594313

+359 298594145

origin@customs.bg

HRVATSKA

Customs Directorate of the Ministry of Finance of the Republic of Croatia

Central Office

Sector for customs tariff, value and origin Service for customs value and origin

Carinska uprava Ministarstva financija Republike Hrvatske

Središnji ured

Sektor za carinsku tarifu, vrijednost i podrijetlo

Služba za carinsku vrijednost i podrijetlo

Alexandera Von Humboldta 4a,

10000 Zagreb

+385 1 6211 308

+385 1 6211 321

podrijetlo@carina.hr

origin@carina.hr

ČEŠKA

Celní úřad pro Olomoucký kraj

Oddělení – Závazných informací

Blanická 19

772 71 Olomouc

+ 420 585 111 111

podatelna580000@cs.mfcr.cz

DANSKA

SKAT København

Sluseholmen 8B

DK-2450 København SV

+45 723 74204

Keld.Mikkelsen@Skat.dk

NJEMAČKA

 

 

 

Povlašteno podrijetlo

i

nepovlašteno podrijetlo

ako je zadnja obrada ili prerada izvršena izvan EU-a

ili

ako se odnosi na robu za koju postoje organizacije zajedničkog tržišta prema kojima odobravanje povlastica ovisi o utvrđivanju nepovlaštenog podrijetla robe.

Hauptzollamt Hannover

Waterloostraße 5

30169 Hannover

+49 511101 2480

poststelle.vzta-hza-hannover@zoll.bund.de

Nepovlašteno podrijetlo

Ako je roba u cijelosti dobivena ili proizvedena u EU-u ili je zadnja obrada ili prerada na njoj napravljena u EU-u.

To se ne odnosi na robu za koju postoje organizacije zajedničkog tržišta prema kojima odobravanje povlastica ovisi o utvrđivanju nepovlaštenog podrijetla robe.

Industrie- und Handelskammern

Deutscher Industrie- und Handelskammertag

Breite Straße 29

10178 Berlin

+49 302030 82321

behm.steffen@dihk.de

IRSKA

Office of the Revenue Commissioners

Classification, Origin and Valuation Section

Customs Division

St Conlon’s Road

Nenagh

County Tipperary

+353 6744260

origin&valuationsection@revenue.ie

ESTONIJA

Maksu-ja Tolliamet

Tolliosakond

Tollitalitus

Lõõtsa 8A

15176 Tallinn

+372 6762607

emta@emta.ee

GRČKA

Ministry of Finance

General Secretariat for Public Revenue

General Directorate of Customs and Excise

Section B Tariff

Preferential Regimes & Origin

10, Karageorgi Servias Str.

101 84 Athens

Υπουργείο Οικονομικών

Γενική Γραμματεία Δημοσίωυ Εσόδωυ

Γενική Διεύθυνση Τελωνείων & Ε.Φ.Κ.

Διεύθυνση Δασμολογικών Θεμάτων και Τελωνειακών Οικονομικών Καθεστώτων

Τμήμα Β Προτιμησιακών Δασμολογικών

Καθεστώτων και Καταγωγής

Καρ. Σερβίας 10

101 84 Αθήνα

+30 2106987491

+30 2106987493

+30 2106987541

+30 2106987513

d17-c@2001.syzefxis.gov.gr

ŠPANJOLSKA

Departamento de Aduanas e Impuestos Especiales

Avda. Llano Castellano, 17

28071 Madrid

+34 917289854/55/35

gesadu@aeat.es

FRANCUSKA

Direction Générale des Douanes et Droits Indirects

Bureau E/1

11, rue des Deux-Communes

93558 Montreuil CEDEX

+33 157534374

+33 157534278

dg-e1@douane.finances.gouv.fr

ITALIJA

Agenzia delle Dogane e dei Monopoli

Direzione Centrale Legislazione e Procedure Doganali

Ufficio applicazione tributi doganali

Via Mario Carucci, 71

00143 Roma

+39 0650245216

dogane.legislazionedogane.applicazione@agenziadogane.it

CIPAR

Department of Customs and Excise

Ministry of Finance

M. Karaoli Str.

1096 Nicosia

Postal address:

Customs Headquarters

1440 Nicosia

Τμήμα Τελωνείων

Υπουργείο Οικονομικών

Μ. Καραολή

1096 Λευκωσία

Ταχυδρομική Διεύθυνση:

Αρχιτελωνείο

1440 Λευκωσία

+357 22601651

+357 22601703

headquarters@customs.mof.gov.cy

LATVIJA

State Revenue Service of the Republic of Latvia

National Customs Board

Talejas Street 1

Riga, LV-1978

Latvijas Republikas

Valsts ieņēmumu dienesta

Muitas pārvalde

Talejas iela 1,

Rīga, LV-1978

+371 67121007

+371 67121011

MP.lietvediba@vid.gov.lv

LITVA

Muitinės departamentas prie Lietuvos Respublikos finansų ministerijos

A. Jakšto g. 1/25

01105 Vilnius

+370 52666067

+370 52666068

muitine@lrmuitine.lt

LUKSEMBURG

Direction des douanes et accises

Division TAXUD

BP 1605

1016 Luxembourg

+352 28182246

+352 28182347

Jean-Claude.Nilles@do.etat.lu

Laurent.Thilges@do.etat.lu

MAĐARSKA

Nemzeti Adó- és Vámhivatal Szakértői Intézete

Hősök fasora 20-24

1163 Budapest

+36 14022233

szi@nav.gov.hu

MALTA

Customs Department

Lascaris Wharf

Valletta. CMR02

+356 25685186

saviour.grima@gov.mt

NIZOZEMSKA

Douane Nederland/Kantoor Nijmegen

Landelijk Team Oorsprongszaken

PB 1537

6501 BM Nijmegen

+31 243813701

helpdesk.oorsprongszaken@belastingdienst.nl

AUSTRIJA

Bundesministerium für Finanzen

Johannesgasse 5

1010 Wien

+43 151433 / 504189

origin@bmf.gv.at

POLJSKA

Izba Celna w Warszawie

Wydział Wiążących Informacji WIT i WIP

ul. Erazma Ciołka 14 A

01-443 Warszawa

+48 225447540

wip@war.mofnet.gov.pl

PORTUGAL

Autoridade Tributária e Aduaneira

Direcção de Serviços de Tributação Aduaneira

Rua de Alfãndega no 5 r/c

1149-006 Lisboa

+351 218813765

dsta@at.gov.pt

RUMUNJSKA

Agenţia Naţională de Administrare Fiscală

Direcţia Generală a Vămilor

Str. Alexandru Ivasiuc nr. 34-40, sector 6

cod 060305

Bucuresti

+40 213155858

+40 213112456

origine@customs.ro

SLOVENIJA

Generalni carinski urad

Šmartinska 55

1523 Ljubljana

+386 14783921

ana.macek@gov.si

SLOVAČKA

Colný úrad Bratislava

Miletičova 42

824 59 Bratislava 26

+421 250263963

martin.strbik@financnasprava.sk

FINSKA

Tulli

PL 512

FI-00101 Helsinki

Tullen

PB 512

FI-00101 Helsingfors

+358 2955200

leena.lehtinen@tulli.fi

minna.raitanen@tulli.fi

ŠVEDSKA

Tullverket

Box 12854

112 98 Stockholm

+46 84565244

+46 84565522

anna.folkesson@tullverket.se

elisabet.andersson@tullverket.se

UJEDINJENA KRALJEVINA

HM Revenue & Customs

Excise, Customs, Stamps and Money

Duty Liability Team

10th Floor South-East

Alexander House

21 Victoria Avenue

Southend-on-Sea

Essex SS99 1AA

+44 1702367721

ken.sherlock@hmrc.gsi.gov.uk

dutyliability.policy@hmrc.gsi.gov.uk


V Objave

ADMINISTRATIVNI POSTUPCI

Europska komisija

28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/25


POZIV NA DOSTAVU PRIJEDLOGA – EACEA/05/2017

Program akademske mobilnosti unutar Afrike

(2017/C 29/15)

1.   Ciljevi i opis

Opći cilj programa jest promicati održivi razvoj i naposljetku pridonijeti smanjenju stope siromaštva povećanjem dostupnosti osposobljene i visoko kvalificirane stručne radne snage u Africi.

Poseban cilj programa jest poboljšanje vještina i sposobnosti studenata i osoblja putem bolje mobilnosti unutar Afrike. Jačanjem suradnje među visokoobrazovnim ustanovama u Africi povećat će se pristup kvalitetnom obrazovanju i potaknuti studente u Africi te im omogućiti da upišu postdiplomske studije na afričkom kontinentu. Osim toga, mobilnost osoblja (akademskog i administrativnog) osnažit će kapacitete visokoobrazovnih ustanova u Africi po pitanju međunarodne suradnje.

Konkretnije, programom se nastoji:

(a)

pridonijeti povećanju kvalitete visokog obrazovanja promicanjem internacionalizacije i usklađivanja programa te kurikuluma ustanova koje sudjeluju u programu;

(b)

omogućiti studentima, akademskom i ostalom osoblju da steknu korisno jezično, kulturno i radno iskustvo u kontekstu mobilnosti u drugoj afričkoj zemlji.

2.   Prihvatljivi podnositelji prijava i sastav partnerstva

Partnerstvo se mora sastojati od najmanje četiri, a najviše šest afričkih visokoobrazovnih ustanova kao partnera (uključujući podnositelja prijave) i jednog stručnog partnera iz EU-a.

Prihvatljive podnositelje prijava i partnere čine visokoobrazovne ustanove s kolegijima na postdiplomskoj razini (magistarski i/ili doktorski studij) visokog obrazovanja i kvalifikacijama koje priznaju nadležna tijela u njihovoj zemlji. Uvjete ispunjavaju samo visokoobrazovne ustanove koje priznaju mjerodavna državna tijela u Africi. Podružnice visokoobrazovnih ustanova izvan Afrike ne ispunjavaju uvjete.

Stručni partner mora biti visokoobrazovna ustanova iz države članice Europske unije kojoj je dodijeljena Povelja Erasmus za visoko obrazovanje.

3.   Prihvatljive aktivnosti i trajanje

Projekt uključuje organizaciju i provedbu mobilnosti studenata i osoblja za kvalitetne magistarske i doktorske programe te pružanje obrazovanja/osposobljavanja i ostalih usluga stranim studentima te zadataka za podučavanje/osposobljavanje, istraživanje i ostalih usluga osoblju iz zemalja u sklopu projekta. Mobilnost se mora održavati samo u jednoj od prihvatljivih zemalja u sklopu ovog poziva na dostavu prijedloga.

Trajanje projekta mora biti 60 mjeseci.

4.   Kriteriji za dodjelu sredstava

Sve prijave procijenit će vanjski stručnjaci na temelju triju kriterija za dodjelu sredstava navedena u nastavku:

Kriteriji

Bodovi

1.

Važnost

20

2.

Kvaliteta

70

2.1.

Akademska kvaliteta

15

2.2.

Sastav partnerstva i mehanizmi suradnje

15

2.3.

Organizacija i provedba mobilnosti

20

2.4.

Studentske prostorije/prostor za osoblje i naknadno praćenje

10

2.5.

Rodna uravnoteženost

10

3.

Održivost

10

Ukupno

100

Prijedlozi moraju imati najmanje 50 od 100 bodova da bi ih se moglo uzeti u obzir za financiranje.

5.   Proračun i bespovratna sredstava

Ukupni indikativni iznos dostupan u sklopu ovog poziva za dostavu prijedloga procjenjuje se na 9 900 000 EUR i treba omogućiti mobilnost za približno 350 osoba.

Svaka dodjela bespovratnih sredstava iznosit će od 1 000 000 EUR (minimalni iznos) do 1 400 000 EUR (maksimalni iznos).

Bespovratna sredstva EU-a dodjeljuju se na temelju prijava za jednokratne iznose za organizaciju mobilnosti i pojedinačne troškove za provedbu mobilnosti.

6.   Dostava prijedloga i rok

Rok za dostavu prijedloga za Program akademske mobilnosti unutar Afrike jest 2. svibnja 2017. u 12.00 (podne) po srednjoeuropskom vremenu.

Prijave za dodjelu bespovratnih sredstava moraju se dostaviti putem elektroničkog obrasca (eForm) i pripadajućih priloga izrađenih isključivo za ovu svrhu, koji će biti dostupni na internetskim stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu i kulturnu politiku (https://eacea.ec.europa.eu/intra-africa/funding/intra-africa-academic-mobility-scheme-2017_en).

Formalno valjanim prijavama smatrat će se samo elektroničke prijave (eForm s prilozima).

Uz to, podnositelji prijava moraju putem e-pošte poslati primjerak prijave (eForm s prilozima), s jasnom naznakom registarskog broja projekta koji su primili prilikom predaje obrasca eForm, na sljedeću adresu: EACEA-IntraAfrica-IntraACP@ec.europa.eu.

Prihvatit će se samo prijave dostavljene u roku i u skladu sa zahtjevima navedenima u pozivu na dostavu prijedloga. Prijave dostavljene samo putem e-pošte neće se prihvatiti.

7.   Potpune informacije

Smjernice poziva na dostavu prijedloga te sve povezane informacije i dokumenti za dostavu prijedloga u sklopu ovog poziva dostupni su na internetskim stranicama agencije: https://eacea.ec.europa.eu/intra-africa/funding/intra-africa-academic-mobility-scheme-2017_en.


DRUGI AKTI

Europska komisija

28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/27


Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 29/16)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„TRADITIONAL WELSH CIDER”

EZ br.: UK-PGI-0005-01251–7.8.2014.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv/i

„Traditional Welsh Cider”

2.   Država članica ili treća zemlja

Ujedinjena Kraljevina

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.8. Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Traditional Welsh Cider” (na velškom „Seidr Cymreig Traddodiadol”) jabučno je vino od soka dobivenog prvim prešanjem jabuka za preradu bilo koje sorte, autohtone ili neautohtone, koje se na tradicionalan način uzgajaju u Walesu. „Traditional Welsh Cider” može se proizvesti iz soka dobivenog prvim prešanjem jabuka mješavine sorti ili samo jedne sorte. „Traditional Welsh Cider” proizvodi se isključivo od stopostotnog čistog soka od jabuke.

Sorte jabuka za preradu koje se upotrebljavaju za „Traditional Welsh Cider” kategorizirane su kao gorko-slatke, oštre, slatke i gorko-oštre. Potrebne su vještine miješanja (kupažiranja) kako bi se izbalansirali tanini „gorko-slatkih” sorti s kiselošću onih „oštrih”. „Gorko-slatke” sorte sadržavaju tanine koji pružaju gorak okus i tamniju boju te proizvedu piće punog zaokruženog tijela. Oštre sorte sadržavaju visoke razine maleinske kiseline koje jabučnom vinu daje posebno gorak okus. „Slatke” sorte imaju niske razine tanina i kiselina, no mogu dodati voćnost i razblažiti učinak oštrih tanina. „Gorko-oštre” sorte sadržavaju i kiseline i tanine. Za spajanje tih osobina potrebna je vještina i temelji se na ukusu svakog pojedinog proizvođača jabučnog vina.

Boja proizvoda „Traditional Welsh Cider” u rasponu je od svijetle do tamnozlatne s nijansama crvene i brončane, ovisno o tome koje se sorte jabuka upotrebljavaju. Može biti bistar ili maglovit, no u pravilu je poluprozirni s čistim trpkim okusom i razinom slatkoće koja varira od iznimno suhe do vrlo slatke. Pretežno je voćni s balansom maleinske kiseline i taninima i ima alkoholnu jakost između 3,00 i 8,49 % vol.

Proizvod „Traditional Welsh Cider” ima čisti trpki okus s razinom slatkoće koja varira od iznimno suhe do vrlo slatke. Pretežno je voćni s balansom maleinske kiseline i taninima. Iako se uglavnom ne mjeri, razina tanina i kiselosti prosuđuje se prema stilu i sklonostima pojedinih proizvođača jabučnog vina.

Proizvode se tri vrste proizvoda „Traditional Welsh Cider” – nepjenušav, pjenušav koji još fermentira u boci i pjenušav sa sekundarnom fermentacijom u boci, kako je opisano.

Nepjenušav: to je jabučno vino bez karbonizacije iznad atmosferskog tlaka. Skladišteno u spremniku koji ne propušta zrak, parcijalni tlak ugljikova dioksida (CO2) bit će manji od 1 bara (100 kPa), a unutar poroznijeg spremnika, kao što je drvena bačva, parcijalni će tlak biti znatno manji od 1 bara. Jabučno vino koje se poslužuje izravno ili neizravno iz tih vrsta spremnika bit će nepjenušavo (bez mjehurića), odnosno bez vidljive pjenušavosti, iako je moguće da će se stvoriti nešto mjehurića ako temperatura jabučnog vina naraste iznad temperature na kojoj se čuva s obzirom na to da se s porastom temperature smanjuje topljivost CO2.

Pjenušav koji još fermentira u boci: do prirodne karbonizacije dolazi punjenjem jabučnog vina u boce prije nego što završi primarna fermentacija. Jabučno vino puni se u boce na osnovi relativne gustoće o kojoj odlučuje proizvođač kako bi se stvorila željena razine karbonizacije i slatkoće. Što se više karbonizacije postigne, to je manje preostale slatkoće. Za jabučno vino kod kojega je primijenjena metoda keeving (metoda ručne proizvodnje jabučnog vina za dobivanje prirodno slatkog jabučnog vina bez dodanog šećera) poželjna razina karbonizacije postiže se smanjivanjem broja stanica kvasca i lišavanjem kvasca hranjivih tvari, čime se sprečava dovršenje fermentacije do suhoće. Tlak CO2 koji se postiže u pjenušavom jabučnom vinu koje još fermentira u boci bit će u rasponu od 1,5 do 3,0 bara (150–300 kPa) na 0 °C, a s obzirom na to da sadržava sediment kvasca može izgledati maglovito ako se ne otvara i toči pažljivo. Ako keeving nije primijenjen, na nepcu će biti suh. Keeving se može primijeniti samo na „Traditional Welsh Cider” koji još fermentira u boci. Proizvođač može izračunati razinu postignute karbonizacije iz razlike u relativnoj gustoći (Δ SG – specific gravity) prije punjenja u boce i one pri dovršetku postupka fermentiranja u boci.

Iako bi alkoholna jakost pića „Traditional Welsh Cider” koje još fermentira u boci bila u sličnom rasponu kao nepjenušavo jabučno vino (od 3,00 % do maksimalno 8,49 % vol.), jabučno vino koje još fermentira u boci, osobito ako je na njega primijenjen keeving, u prosjeku naginje nižim vrijednostima toga raspona (3,0–5,5 % vol.) jer keeving rezultira nepotpunom fermentacijom voćnih šećera.

Pjenušav sa sekundarnom fermentacijom u boci: do prirodne karbonizacije dolazi punjenjem jabučnog vina u boce pri dovršetku primarne fermentacije i izazivanjem druge fermentacije dodavanjem šećera i kvasca koji su prikladni za fermentaciju. Karbonizacija kod jabučnog vina sa sekundarnom fermentacijom u boci viša je nego kod onoga koje još fermentira u boci te nakon pretakanja izgleda bistro. Na nepcu je suho s obzirom na to da sav šećer fermentira tijekom sekundarne fermentacije i nije dopušteno doziranje nakon pretakanja. Tlak CO2 koji se postiže u jabučnom vinu sa sekundarnom fermentacijom u boci bit će u rasponu od 4,0 do 6,0 bara (400–600 kPa) na 0 °C. Proizvođač može predvidjeti razinu karbonizacije iz količine dodanog šećera koji se može fermentirati i to može izračunati mjerenjem relativne gustoće (Δ SG) nakon dodavanja i pri dovršetku procesa fermentiranja u boci.

Iako alkoholna jakost jabučnog vina sa sekundarnom fermentacijom u boci može biti u rasponu nepjenušavog proizvoda „Traditional Welsh Cider” (od 3,00 % do maksimalno 8,49 % vol.), jabučno vino sa sekundarnom fermentacijom u boci u prosjeku naginje višim vrijednostima toga raspona zbog druge fermentacije do suhoće (5,5–8,49 % vol.).

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovine su za proizvodnju pića „Traditional Welsh Cider” sljedeće:

sok dobiven prvim prešanjem jabuka za preradu bilo koje sorte jabuka, autohtone ili neautohtone, koje se uzgajaju u Walesu,

dopušteni aditivi:

kultivirani kvasac, kako što je S. cerevisiae S.bayanus,

sulfit u obliku natrija ili kalijeva metabisulfita nije uvijek potreban, no dopušten je da bi se zaštitili mikrobiološki standardi. Kada proizvođač odluči dodati sulfit, to ne bi trebalo premašiti 200 mg po litri SO2 te, kako je propisano zakonom, njegovo dodavanje mora biti navedeno na etiketi,

kalcijev klorid i enzim pektin esteraza pri korištenju metodom keeving za smanjivanje količine kvasca i sadržaja hranjivih tvari kvasca.

3.4.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sljedeći se koraci u proizvodnji moraju poduzeti na zemljopisnom području:

nabavljanje jabuka iz određenih izvora,

prešanje/cijeđenje jabuka,

proizvodnja jabučnog vina,

fermentacija,

punjenje u boce i bačve.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Nepjenušavo jabučno vino

Punjenje u boce i bačve završni su postupci pakiranja koji se primjenjuju na nepjenušavo jabučno vino.

Sve punjenje u boce i bačve proizvoda „Traditional Welsh Cider” mora se odvijati unutar zemljopisnog područja; jabučno je vino nepasterizirani „živi” proizvod i kako bi se očuvala kvaliteta, sljedivost i kontrola temperature i izbjeglo bilo kakvo onečišćenje, prijevoz u ovoj fazi treba biti minimalan. Proizvodnja pića „Traditional Welsh Cider” oslanja se na utjecaje različitih čimbenika lokalnog prirodnog okoliša na završni proizvod i zato nije moguć prijevoz robe u rasutom stanju prije završnog pakiranja.

Pjenušavo: jabučno vino koje još fermentira u boci i sa sekundarnom fermentacijom u boci

Pjenušavo jabučno vino proizvodi se u bocama. Pjenušavost uzrokuje otopljeni ugljikov dioksid do kojeg može doći samo prirodnim putem (fermentacijom kvasca u začepljenoj boci), a ne umjetnom karbonizacijom.

Za jabučno vino koje još fermentira u boci: (završetak primarne fermentacije u boci)

Bez obzira na to je li upotrijebljena metoda keeving, jabučno se vino puni u boce na potrebnoj relativnoj gustoći kako bi se u boci stvorile potrebna fermentacija i slatkoća.

Za jabučno vino sa sekundarnom fermentacijom u boci: (sekundarna fermentacija u boci) Fermentacija u boci odnosi se na postupak sekundarne fermentacije nepjenušavog jabučnog vina u začepljenoj boci.

Jabučno vino koje se upotrebljava za taj postupak proizvedeno je prema potpuno jednakim zahtjevima kao nepjenušavo jabučno vino prije punjenja u boce. Boce moraju biti teške i s dnom ispupčenim prema gore, koje se mogu začepiti krunskim čepom od 29 mm ili prirodnim plutom ili plastičnim čepom sa zaštitnom mrežastom žicom, i moraju izdržati neprekidni unutarnji tlak od 6 do 12 bara na 25 °C.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Wales

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Jedinstvene individualne značajke pića „Traditional Welsh Cider” temelje se na tlu i klimi određenog područja koje utječu na značajke soka dobivenog prvim prešanjem autohtone ili neautohtone sorte ili sorti jabuka koje se uzgajaju i od kojih se radi jabučno vino tradicionalnom metodom. Sorta jabuka koja se upotrebljava utječe na okus i izgled jabučnog vina te se izobrazbom kojom se stječe stručnost i umijeće za ručnu proizvodnju postiže pravilna razina ukusa, okusa i izgleda.

Ugled proizvoda „Traditional Welsh Cider” temelji se na tlu i klimi određenog područja, a karakter i okus tipičan za „Traditional Welsh Cider” variraju ovisno o dijelu Walesa u kojem se proizvodi jabučno vino.

Nizinska su područja Walesa zbog prirode tla i klime izrazito prikladna za uzgoj jabuka za preradu jer je moguće odabrati zemljišta za voćnjak koja nisu u područjima s mnogo mraza u rano proljeće u razdoblju cvjetanja. Velšku klimu karakterizira mnogo kiše, što je neophodno u razdoblju cvjetanja i u jesen prije žetve. Karakter pića „Traditional Welsh Cider” varira ovisno o području Walesa u kojem se proizvodi jabučno vino. Na višim nadmorskim visinama postoji rizik od mraza u vrijeme cvjetanja, što dovodi do manjeg uroda, no s druge je strane fermentacija sporija te se smatra da to poboljšava okus jabučnog vina. Velška je klima dovoljno topla i sunčana u ključnim razdobljima za proizvodnju dovoljne količine voćnih šećera te dovoljno vlažna da pruži mnogo vode odraslim stablima jabuka za preradu i zadovolji potrebe novoposađenih stabala.

Velška pokrajina koja pruža najviše jabuka za „Traditional Welsh Cider” je istočni Monmouthshire. Duboko aluvijalno tlo sa sedimentima crvenog pješčenjaka odlično zadržava vlagu, a istodobno se kroz njega odlično odvodi voda u razdobljima s iznadprosječnim količinama kiše. Smatra se da ta kombinacija pruža voće bolje kvalitete, koja se zatim prenosi u jabučno vino. U pokrajini Monmouthshire postoje stabla jabuka za preradu čija je starost do 150 godina.

„Traditional Welsh Cider” proizvodi se fermentacijom soka od autohtonih i neautohtonih sorti jabuka koje se uzgajaju u Walesu. Pojedine sorte jabuka i njihove kombinacije koje se upotrebljavaju utječu na okus i izgled jabučnog vina. Boja proizvoda „Traditional Welsh Cider” u rasponu je od svijetle do tamnozlatne s nijansama crvene i brončane, ovisno o tome koje se sorte jabuka upotrebljavaju. Karakter i okus variraju ovisno i o području Walesa u kojem se proizvodi jabučno vino. Na višim je nadmorskim visinama fermentacija sporija i smatra se da to poboljšava okus jabučnog vina i rezultira čistim trpkim okusom.

Proizvod „Traditional Welsh Cider” može biti u rasponu od izrazito suhog do jako slatkog. Dodavanje šećera koji može fermentirati, poput glukoze, fruktoze i saharoze, dopušteno je samo u proizvodnji jabučnog vina sa sekundarnom fermentacijom u boci kako bi taj proces započeo. U sve druge vrste proizvoda „Traditional Welsh Cider” ne dodaje se dodatni šećer s obzirom na to da u velškim jabukama za preradu ima dovoljno prirodnih voćnih šećera.

Sok za proizvodnju pića „Traditional Welsh Cider” stopostotni je sok dobiven prvim prešanjem jabuka mješavine sorti ili samo jedne sorte, dok se u drugim dijelovima Ujedinjene Kraljevine katkad preša i drugi put. Osim toga, u drugim se dijelovima Ujedinjene Kraljevine katkad u sok dodaje šećer (šaptalizacija), što dovodi do naknadne fermentacije kojom se povećava sadržaj alkohola, a potom se razrjeđuje vodom, što rezultira homogenijim proizvodom. U usporedbi s time, dvije serije proizvoda „Traditional Welsh Cider” nikad nisu potpuno iste, što pridonosi jedinstvenim pojedinačnim značajkama ovoga ručno rađenog proizvoda.

Potrebne su posebne vještine tradicionalne proizvodnje u fazama muljanja, prešanja i miješanja za proizvodnju pića „Traditional Welsh Cider”. To se znanje i stručnost prenose s jednog proizvođača proizvoda „Traditional Welsh Cider” na drugog. Potrebne su posebne vještine kupažiranja kako bi se uravnotežili tanini „gorko-slatkih” sorti s kiselošću onih „oštrih”. „Gorko-slatke” sorte sadržavaju tanine kojima se dobiva gorak okus i tamnija boja, kao i piće punog zaokruženog tijela. „Oštre” sorte sadržavaju visoke razine maleinske kiseline, što jabučnom vinu daje posebno gorak okus. „Slatke” sorte imaju niske razine tanina i kiselina, no mogu dodati voćnost i razblažiti učinak oštrih tanina, „Gorko-oštre” sorte sadržavaju i tanine i kiselinu. Tanini se u pravilu ne mjere, već se sok miješa prema ukusu svakog pojedinačnog proizvođača jabučnog soka, što je posebna vještina. Novi proizvođači često prenose vještine jedni drugima te često dijele opremu dok nisu u mogućnosti priuštiti si vlastitu.

„Traditional Welsh Cider” datira iz tradicije velških farmera u 19. stoljeću koji su proizvodili dovoljno jabučnog vina za vlastite potrebe i za dopunjavanje svojih prihoda. „Traditional Welsh Cider” često se kao dio plaće davao poljoprivrednim radnicima. Isključivo su ga proizvodila domaćinstva za vlastite potrebe, a kad bi se njime katkad trgovalo, to se odvijalo na lokalnoj razini između susjednih farmi ili s obližnjim gostionicama. Komercijalna proizvodnja jabučnog vina bilo kojeg razmjera u Walesu jednostavno nije postojala.

Udruženje za velško kruškovo i jabučno vino (Welsh Perry and Cider Society) osnovano je 2001. i danas u Walesu ima otprilike 50 proizvođača jabučnog vina. Kampanja za pravi ale (CAMRA – Campaign for Real Ale (pivo gornjeg vrenja)) prepoznala je 2003. Udruženje za velško kruškovo i jabučno vino, dodijelivši im nagradu Pomona za „njihov izvanredno uspješni rad u promicanju pravog velškog jabučnog vina”. Španjolska Zaklada za jabučno vino u Asturiji dodijelila je 2009. godišnju nagradu kao priznanje. To je bilo za vrijednost i inovacije Udruženja u promicanju proizvodnje zanatskog jabučnog vina, podizanje razine svijesti o tradicionalnom jabučnom vinu i njihovu posvećenost održavanju kulturne baštine povezane s očuvanjem i obnavljanjem domaćih sorti jabuka stvaranjem banke gena u njihovu muzeju. Piće „Traditional Welsh Cider” postaje dobro etablirano i široko prepoznato u prehrambenoj industriji u Ujedinjenoj Kraljevini i u svijetu. Kao kvalitetan proizvod upotrebljavaju ga mnogi vrhunski kuhari i gastronomi i u njihovim se jelovnicima redovito navodi kao sastojak. Velški proizvođači jabučnog vina u 2005. osvojili su sve glavne nagrade na prvenstvima Ujedinjene Kraljevine u Readingu, pobijedivši u kategorijama šampiona jabučnog vina i jabučnog vina u boci.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.gov.uk/government/publications/protected-food-name-welsh-cider


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.


28.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 29/32


Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 29/17)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„TRADITIONAL WELSH PERRY”

EZ br.: UK-PGI-0005-01250 – 6.8.2014.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv

„Traditional Welsh Perry”

2.   Država članica ili treća zemlja

Ujedinjena Kraljevina

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.8. Ostali proizvodi navedeni na popisu u Prilogu I. Ugovoru (začini itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Traditional Welsh Perry” (na velškom „Perai Cymreig Traddodiadol”) naziv je za sok dobiven prvim prešanjem krušaka za preradu bilo koje autohtone ili neautohtone sorte koje se uzgajaju u Walesu tradicionalnim načinom proizvodnje. „Traditional Welsh Perry” proizvodi se od soka koji je dobiven prvim prešanjem samo jedne sorte krušaka za preradu ili mješavine različitih sorti. „Traditional Welsh Perry” proizvodi se isključivo od 100-postotnog čistog soka krušaka za preradu.

Boja proizvoda „Traditional Welsh Perry” varira u rasponu od blijedožute do tamnozlatne te je bistra ili maglovita s izrazito laganim ili punim voćnim okusom kruške koji je uravnotežen prirodnom slatkoćom zbog sorbitola koji sadržavaju upotrijebljene kruške, kao i citrusnom kiselošću i nježnom voćnom aromom. Okus je nadopunjen „tijelom” koje pružaju tanini i može imati trpki i suh ili pretežno slatki završni okus. Ima alkoholnu jakost između 3,00 i 8,49 % vol.

Proizvode se tri vrste proizvoda „Traditional Welsh Perry” – nepjenušav, pjenušav koji još fermentira u boci i pjenušav sa sekundarnom fermentacijom u boci, kako je opisano.

Nepjenušav: to je kruškovo vino bez karbonizacije iznad atmosferskog tlaka. Skladišteno u spremniku koji ne propušta zrak, parcijalni tlak ugljičnog dioksida (CO2) bit će manji od 1 bara (100 kPa), a unutar poroznijeg spremnika, kao što je drvena bačva, parcijalni će tlak biti znatno manji od 1 bara. Kruškovo vino koje se poslužuje izravno ili neizravno iz tih vrsta spremnika bit će nepjenušavo (bez mjehurića) i bez vidljivog pjenušanja, iako je moguće da će se stvoriti nešto mjehurića ako temperatura kruškovog vina naraste iznad temperature na kojoj se čuva – s obzirom na to da se s porastom temperature smanjuje topljivost CO2.

Pjenušav koji još fermentira u boci: do prirodne karbonizacije dolazi punjenjem kruškovog vina u boce prije nego što završi primarna fermentacija. Kruškovo vino puni se u boce na temelju relativne gustoće o kojoj odlučuje proizvođač kako bi se stvorila željena razine karbonizacije i slatkoće. Što se više karbonizacije postigne, to je manje preostale slatkoće. Za kruškovo vino kod kojega je primijenjena metoda keeving (metoda ručne proizvodnje kruškovog vina za dobivanje prirodno slatkoga kruškovog vina bez dodatnog šećera) poželjna razina karbonizacije postiže se smanjivanjem broja stanica kvasca i lišavanjem kvasca hranjivih tvari, čime se sprečava dovršenje fermentacije do suhoće. Tlak CO2 koji se postiže u kruškovom vinu koje još fermentira u boci bit će u rasponu od 1,5 do 3,0 bara (150 – 300 kPa) na 0 °C, a s obzirom na to da sadržava sediment kvasca može izgledati maglovito ako se ne otvara i toči pažljivo. Ako nije primijenjen keeving, kruškovo je vino na nepcu suho. Keeving se može primijeniti samo na proizvod „Traditional Welsh Perry” koji još fermentira u boci. Proizvođač može izračunati razinu postignute karbonizacije iz razlike u relativnoj gustoći (Δ SG – specific gravity) prije punjenja u boce i one pri dovršetku postupka fermentiranja u boci.

Iako bi alkoholna jakost proizvoda „Traditional Welsh Perry” koji još fermentira u boci bila u sličnom rasponu kao nepjenušavo kruškovo vino (od 3,00 % do maksimalno 8,49 % vol.), kruškovo vino koje još fermentira u boci, osobito ako je na njega primijenjen keeving, u prosjeku naginje nižim vrijednostima toga raspona (3,0 – 5,5 % vol.) jer keeving rezultira nepotpunom fermentacijom voćnih šećera.

Pjenušav sa sekundarnom fermentacijom u boci: do prirodne karbonizacije dolazi punjenjem kruškovog vina u boce pri dovršetku primarne fermentacije i izazivanjem druge fermentacije dodavanjem šećera i kvasca koji su prikladni za fermentaciju. Karbonizacija kod kruškovog vina sa sekundarnom fermentacijom u boci viša je nego kod onoga koje još fermentira u boci te nakon pretakanja izgleda bistro. Na nepcu je suho s obzirom na to da se sav šećer fermentira tijekom sekundarne fermentacije i nije dopušteno doziranje nakon pretakanja. Tlak CO2 koji se postiže u kruškovom vinu sa sekundarnom fermentacijom u boci bit će u rasponu od 4,0 do 6,0 bara (400 – 600 kPa) na 0 °C. Proizvođač može predvidjeti razinu karbonizacije iz količine dodanog šećera koji se može fermentirati i to može izračunati mjerenjem relativne gustoće (Δ SG) nakon dodavanja i pri dovršetku procesa fermentiranja u boci.

Iako bi alkoholna jakost kruškovog vina sa sekundarnom fermentacijom u boci bila unutar sličnog raspona kao nepjenušavi „Traditional Welsh Perry” (od 3,00 % do maksimalno 8,49 % vol.), u prosjeku kruškovo vino sa sekundarnom fermentacijom u boci naginje višim vrijednostima toga raspona zbog druge fermentacije do suhoće (5,5 – 8,49 % vol.).

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovine su za proizvodnju pića „Traditional Welsh Perry” sljedeće:

Sok dobiven prvim prešanjem krušaka za preradu bilo koje sorte krušaka, autohtone ili neautohtone, koje se uzgajaju u Walesu.

Dopušteni aditivi:

kultivirani kvasac, kao što je S.bayanus, S. cerevisiae,

sulfit u obliku natrija ili kalijeva metabisulfita nije uvijek potreban, no dopušten je da bi se zaštitili mikrobiološki standardi. Kada proizvođač odluči dodati sulfit, to ne bi trebalo premašiti 200 mg po litri te, kako je propisano zakonom, njegovo dodavanje mora biti navedeno na etiketi,

kalcijev klorid i enzim pektin esteraza pri korištenju metodom keeving za smanjivanje količine kvasca i sadržaja hranjivih tvari kvasca.

3.4.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sljedeći se koraci moraju poduzeti na zemljopisnom području:

nabavljanje krušaka iz određenih izvora

prešanje/cijeđenje krušaka

proizvodnja kruškovog vina

fermentacija

punjenje u boce i bačve.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Nepjenušavo kruškovo vino

punjenje u boce i bačve završni su postupci pakiranja koji se primjenjuju na nepjenušavo kruškovo vino.

Sve punjenje u boce i bačve proizvoda „Traditional Welsh Perry” mora se odvijati unutar zemljopisnog područja; kruškovo je vino nepasterizirani „živi” proizvod i kako bi se očuvala kvaliteta, sljedivost i kontrola temperature i izbjeglo bilo kakvo onečišćenje, prijevoz u ovoj fazi treba biti minimalan te nije moguć prijevoz robe u rasutom stanju prije završnog pakiranja.

Pjenušavo: koje još fermentira u boci i sa sekundarnom fermentacijom u boci

Pjenušavo kruškovo vino proizvodi se u bocama. Pjenušavost uzrokuje otopljeni ugljikov dioksid do kojeg može doći samo prirodnim putem (fermentacijom kvasca u začepljenoj boci), a ne umjetnom karbonizacijom.

Za kruškovo vino koje još fermentira u boci: (završetak primarne fermentacije u boci)

Bez obzira na to je li primijenjena metoda keeving, kruškovo se vino puni u boce prema potrebnoj relativnoj gustoći kako bi se u boci stvorile potrebna fermentacija i slatkoća.

Za kruškovo vino sa sekundarnom fermentacijom u boci: (sekundarna fermentacija u boci) Fermentacija u boci odnosi se na postupak sekundarne fermentacije nepjenušavoga kruškovog vina u začepljenoj boci.

Kruškovo vino koje se upotrebljava za te postupke proizvedeno je prema potpuno jednakim zahtjevima kao nepjenušavo kruškovo vino prije punjenja u boce. Boce moraju biti teške i s ispupčenim dnom prema gore, koje se mogu začepiti krunskim čepom ili prirodnim plutom ili plastičnim čepom sa zaštitnom mrežastom žicom, i moraju izdržati neprekidni unutarnji tlak od 6 do 12 bara na 25 °C.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Wales

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Jedinstvene individualne karakteristike proizvoda „Traditional Welsh Perry” temelje se na činjenici da je riječ o soku dobivenom prvim prešanjem autohtonih ili neautohtonih sorti krušaka za preradu koje se uzgajaju na određenom području. Kruškovo vino proizvodi se tradicionalnom metodom na određenom području s pomoću vještina koje su se razvile diljem Walesa, čemu svjedoči trenutačna zemljopisna raširenost članova Udruženja za velško kruškovo i jabukovo vino (Welsh Perry and Cider Society). Pojedine sorte krušaka i njihove kombinacije koje se upotrebljavaju utječu na okus i izgled kruškovog vina. Stoga postoji širok raspon proizvoda, čime se pridonosi jedinstvenim individualnim značajkama ovog ručno proizvedenog pića. Izobrazbom kojom se stječe stručnost i umijeće za ručnu proizvodnju postiže se pravilna razina ukusa, okusa i izgleda.

Ugled proizvoda „Traditional Welsh Perry” temelji se na tlu i klimi određenog područja. Karakter i okus pića „Traditional Welsh Perry” variraju ovisno o područjima Walesa na kojima se uzgajaju kruške za preradu i gdje se proizvodi kruškovo vino.

Nizinska su područja Walesa zbog prirode tla i klime izrazito prikladna za uzgoj krušaka za preradu jer je moguće odabrati zemljišta za voćnjak koja nisu u područjima s mnogo mraza u rano proljeće u razdoblju cvjetanja. Velšku klimu karakterizira obilje kiše, što je neophodno u razdoblju cvjetanja i u jesen prije žetve. Velška je klima dovoljno topla i sunčana u ključnim razdobljima za proizvodnju dovoljne količine voćnih šećera te dovoljno vlažna da pruži mnogo vode odraslim stablima krušaka za preradu i zadovolji potrebe novoposađenih stabala. Velška pokrajina koja pruža najviše krušaka za „Traditional Welsh Perry” istočni je Monmouthshire. Duboko aluvijalno tlo sa sedimentima crvenog pješčenjaka odlično zadržava vlagu, a istodobno se kroz njega odlično odvodi voda u razdobljima s iznadprosječnim količinama kiše. Smatra se da ta kombinacija pruža voće bolje kvalitete, koja se zatim prenosi u kruškovo vino. U pokrajini Monmouthshire postoje stabla kruške za preradu čija je starost u rasponu do 300 godina.

„Traditional Welsh Perry” proizvodi se fermentacijom soka od krušaka autohtonih i neautohtonih sorti koje se uzgajaju u Walesu. Isto tako, karakter pića „Traditional Welsh Perry” može se suptilno razlikovati ovisno o tome gdje je kruškovo vino fermentirano. Fermentacija je sporija na nižim temperaturama koje mogu ovisiti o zemljopisnoj širini, mikroklimi i nadmorskoj visini jer se tamo prirodni hlapivi aromatski spojevi mnogo više zadržavaju, a smatra se da to pojačava okus i miris kruškovog vina, što rezultira izrazito laganim ili punim voćnim okusom kruške s čistim trpkim okusom. Sorta ili sorte krušaka za preradu koje se upotrebljavaju mogu utjecati na okus i izgled kruškovog vina. Boja proizvoda „Traditional Welsh Perry” varira od blijede i gotovo bezbojno žute do tamnozlatne.

Piće „Traditional Welsh Perry” može biti u rasponu od izrazito suhog do jako slatkog. Dodavanje šećera koji može fermentirati poput glukoze, fruktoze i saharoze dopušteno je samo u proizvodnji kruškovog vina sa sekundarnom fermentacijom u boci kako bi taj proces započeo. U sve druge vrste proizvoda „Traditional Welsh Perry” ne dodaje se dodatni šećer s obzirom na to da u velškim kruškama za preradu ima dovoljno prirodnih voćnih šećera.

Sok za „Traditional Welsh Perry” stopostotni je sok dobiven prvim prešanjem krušaka mješavine sorti ili samo jedne sorte, dok se u drugim dijelovima Ujedinjene Kraljevine katkad preša i drugi put. Uz to, u drugim se dijelovima Ujedinjene Kraljevine u sok katkad dodaje šećer (šaptalizacija), što dovodi do naknadne fermentacije kojom se povećava sadržaj alkohola, a potom se razrjeđuje vodom, što rezultira homogenijim proizvodom. U usporedbi s time, dvije serije proizvoda „Traditional Welsh Perry” nikad nisu potpuno iste, što pridonosi jedinstvenim pojedinačnim značajkama ovoga ručno rađenog proizvoda.

„Traditional Welsh Perry” proizvodi se s pomoću vještina koje se upotrebljavaju diljem Walesa, čemu svjedoči trenutačna zemljopisna raširenost članova Udruženja za velško kruškovo i jabučno vino. Potrebne su posebne vještine tradicionalne proizvodnje za proizvodnju pića „Traditional Welsh Perry”. To se znanje i stručnost prenosi s jednog proizvođača proizvoda „Traditional Welsh Perry” na drugog. Prikupljanje voća, muljanje i obrada u odgovarajuće vrijeme mogu biti ključni jer neke sorte krušaka pri sazrijevanju vrlo brzo omekšaju i počnu se razgrađivati, zbog čega skladištenje voća može biti problematično. Utvrđivanje odgovarajućeg vremena najviše ovisi o sorti voća. Proizvođač kruškovog vina mora izrazito dobro poznavati sortu voća koja se upotrebljava, kao i detaljnu kronologiju žetve. Kruškovo vino proizvodi se samo od jedne sorte ili može biti proizvedeno iz mješavine različitih sorti. Miješanje (kupažiranje) različitih sorti prije i nakon fermentacije zahtijeva posebne vještine. Uz to, posebne su vještine potrebne i za određivanje toga zahtijeva li kruškovo vino s mnogo tanina produljeno skladištenje fermentiranog soka kako bi se omogućilo taloženje ili, umjesto toga, treba li voće podvrgnuti oksidaciji maceracijom (čime se omogućuje da izmuljana masa odstoji prije prešanja), ako je dostupna odgovarajuća oprema. Udruženje za velško kruškovo i jabučno vino među svojim članovima potiče širenje znanja, stručnosti i umijeća.

Povijesno gledajući, proizvodnja proizvoda „Traditional Welsh Perry” datira iz vremena kada je to bila aktivnost koja se provodila na farmama, no kruškovo je vino bilo mnogo otmjenije piće koje je većinom bilo rezervirano za farmere više klase i njihove obitelji, a ne piće za poljoprivredne radnike. Proizvodnja kruškovog vina na farmama smanjila se u 19. stoljeću kada se smanjila proizvodnja jabučnog vina i kada su se razvile tvornice jabučnog vina. Proizvodnja kruškovog vina nije se pokazala prikladnom za tvorničke metode proizvodnje jer mnogo tvorničkih metoda, poput stavljanja voća u vodene kanale u kojima je plutalo, nisu mogle biti upotrijebljene za kruške jer kruške tonu u vodi i zahtijevaju drukčije postupanje. Kao posljedica toga, proizvodnja kruškovog vina najvećim se dijelom izgubila, no preživjelo je mnogo stabala krušaka za preradu. Spora je obnova započela 2001. kada je osnovano Udruženje za velško kruškovo i jabučno vino te se sada diljem Walesa ponovno pojavljuje interes za proizvodnju proizvoda „Traditional Welsh Perry”, s otprilike 20 proizvođača kruškovog vina u Walesu. U dijelovima Walesa u kojima klima i zemljopisni čimbenici nisu povoljni za uzgoj krušaka za preradu proizvođači nabavljaju voće od velških uzgajivača s područja Walesa koja su pogodnija za uzgoj krušaka za preradu. Udruženje sada organizira godišnje prvenstvo u proizvodnji velškoga kruškovog vina.

Piće „Traditional Welsh Perry” postaje dobro etablirano i široko prepoznato u prehrambenoj industriji u Ujedinjenoj Kraljevini i u svijetu. Kao kvalitetan proizvod upotrebljavaju ga mnogi vrhunski kuhari i gastronomi i u njihovim se jelovnicima redovito navodi kao sastojak. Proizvod „Traditional Welsh Perry” pobijedio je 2008. u kategoriji Pravi okus Walesa za „Alkoholno piće” te je u 2012. osvojio „Laurence Baily Cup kao najbolje kruškovo vino na manifestaciji Bath and West Show.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.gov.uk/government/publications/protected-food-name-welsh-perry-pdo


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.