12.1.2017

Službeni list Europske unije

C 9/3

Sažetak mišljenja Europskoga nadzornika za zaštitu podataka o Prvom paketu reformi zajedničkog europskog sustava azila (Uredba o Eurodacu, Uredba o EASO-u i Dublinska uredba)

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na portalu Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)

(2017/C 9/04)

Posljednjih nekoliko godina Europa je suočena s rastućom migrantskom i izbjegličkom krizom, koja je 2015. postala još zahtjevnija. Zbog toga je Komisija predložila reformu Dublinske uredbe kako bi je prilagodila trenutačnoj situaciji. Ta je reforma je kombinirana s Prijedlogom za stvaranje Agencije Europske unije za azil kako bi se pomoglo državama članicama u obavljanju njihovih dužnosti povezanih s azilom.

Otkada je uspostavljen, svrha Eurodaca jest omogućiti dokaze u obliku otisaka prstiju kako bi se odredila država članica odgovorna za obradu prijave za azil koja je podnesena u EU-u.

Komisija je predložila i preinaku Uredbe o Eurodacu. Glavna je promjena u ovoj Uredbi proširenje područja primjene Eurodaca na registraciju osoba nacionalnosti trećih zemalja koje su pronađene u ilegalnom boravku u državama članicama ili su zadržane u vezi s neregularnim prelaskom granice države članice s trećom zemljom.

Europski nadzornik za zaštitu podataka prepoznaje potrebu za učinkovitijim upravljanjem migracijama i azilom u EU-u. Međutim, on preporučuje važna poboljšanja za bolje razumijevanje legitimnih prava i interesa relevantnih pojedinaca na koje može utjecati obrada osobnih podataka, pogotovo ranjivih skupina ljudi kojima je potrebna posebna zaštita, poput migranata i izbjeglica.

U svom mišljenju Europski nadzornik za zaštitu podataka, između ostaloga, preporučuje sljedeće glavne točke:

—	spominjanje u Dublinskoj uredbi da se uvođenje upotrebe jedinstvenog indentifikatora u dublinskoj bazi podataka možda neće u svakom slučaju upotrebljavati u druge svrhe osim onih opisanih u Dublinskoj uredbi,

—	provođenje potpune zaštite podataka i procjene utjecaja na privatnost u preinačenom Eurodacu iz 2016. kako bi se odredio utjecaj na privatnost novog predloženog teksta i proširenja područja primjene baze podataka Eurodaca,

—	procjena potrebe za prikupljanjem i upotrebom fotografija lica kategorija osoba spomenutih u preinačenom Eurodacu iz 2016. i proporcionalnosti njihova prikupljanja, oslanjajući se na dosljedno istraživanje ili na pristup temeljen na dokazima,

—	provođenje detaljne procjene situacije maloljetnika i ravnoteže između rizika i štete procesa uzimanja otisaka prstiju maloljetnika te njihovih prednosti, kao dodatak Memorandumu s objašnjenjima.

U Mišljenju su definirani i drugi nedostaci različitih prijedloga te su prepoznate dodatne preporuke u pogledu zaštite podataka i privatnosti koje bi se trebale uzeti u obzir u zakonodavnom procesu.

I. UVOD I KONTEKST

U travnju 2016. Komisija je donijela Komunikaciju pod naslovom „Prema reformi zajedničkog europskog sustava azila i proširivanju zakonitih mogućnosti za dolazak u Europu” (1), kojom se definiraju prioriteti za poboljšanje zajedničkog europskog sustava azila (CEAS). U tom kontekstu, 4. svibnja 2016. Komisija je izdala tri prijedloga, kao dio prvog paketa reformi CEAS-a:

—

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (u daljnjem tekstu „Dublinski prijedlog”) (2),

—	Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za azil i stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010 (u daljnjem tekstu „Prijedlog za Agenciju Europske unije za azil” ili „Prijedlog EUAA”) (3), i

—

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. 603/2013 o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu [Uredbe (EU) br. 604/2013] o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona (preinaka 2016.) (u daljnjem tekstu „Prijedlog preinake Eurodaca 2016.”) (4).

Prije objave preinake Eurodaca i Prijedloga EASO-a, Europski nadzornik za zaštitu podataka bio je neslužbeno kontaktiran te je dao neslužbene komentare o oba teksta Komisiji.

Europski nadzornik za zaštitu podataka razumije potrebu EU-a za rješavanjem izazova migracijske i izbjegličke krize od 2015. godine, kao i potrebu za učinkovitom i usklađenom politikom EU-a za rješavanje neregularne imigracije unutar EU-a, kao i prema EU-u. Uz puno poštovanje prema ulozi zakonodavca u procjeni potrebe i proporcionalnosti predloženih mjera, Europski nadzornik za zaštitu podataka će, u svojoj savjetodavnoj ulozi, u ovom Mišljenju dati neke preporuke u vezi sa zaštitom podataka i privatnosti, kako bi pomogao zakonodavcu da zadovolji zahtjeve članka 7. i 8. Povelje o temeljnim ljudskim pravima koji se odnose na pravo na privatnost i zaštitu podataka i članka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Europski nadzornik za zaštitu podataka najprije će riješiti glavne preporuke povezane s trima prijedlozima. Te glavne preporuke predstavljaju glavne probleme kojima se bavi Europski nadzornik za zaštitu podataka i to bi se u svakom slučaju trebalo spomenuti u zakonodavnom procesu. Dodatne su preporuke točke za koje Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da je potrebno objašnjenje, dodatne informacije ili manje preinake. Ova bi razlika trebala pomoći zakonodavcu da dâ prioritet glavnim problemima spomenutim u ovom Mišljenju.

IV. ZAKLJUČAK

68.

Europski nadzornik za zaštitu podataka podržat će nastojanja povezana sa zaštitom podataka u različitim tekstovima. Europski nadzornik za zaštitu podataka svjestan je da kultura zaštite podataka postaje dio zakonodavnih procesa i može se također vidjeti u nacrtima prijedloga.

69.

Uz puno poštovanje prema ulozi zakonodavca u procjeni potrebe i proporcionalnosti predloženih mjera, Europski nadzornik za zaštitu podataka, u svojoj savjetodavnoj ulozi, u ovom Mišljenju pruža neke preporuke povezane sa zaštitom podataka i privatnosti, imajući na umu tri obrađena prijedloga.

70.

Što se tiče Dublinskog prijedloga, Europski nadzornik za zaštitu podataka izražava zabrinutost zbog činjenice da se jedinstveni identifikator može upotrebljavati u druge svrhe, primjerice za identifikaciju pojedinaca u drugim bazama podataka, što usporedbu baza podataka čini lakom i jednostavnom. Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se naznači da je bilo koja druga upotreba identifikatora zabranjena.

71.

Što se tiče Prijedloga preinake Eurodaca, Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da proširenje područja primjene Eurodaca izaziva zabrinutost u vezi s poštivanjem načela o ograničenju svrhe sadržanog u članku 7. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Europski nadzornik za zaštitu podataka također preporučuje daljnju specifikaciju vrsta mjera osim uklanjanja i repatrijacije koje bi mogle poduzeti države članice na temelju podataka Eurodaca. Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da Komisija omogući potpunu zaštitu podataka i procjenu utjecaja na privatnost preinake Eurodaca iz 2016. kako bi se odredio utjecaj na privatnost predloženog teksta.

72.

Nadzornik je također zabrinut zbog uključivanja fotografija lica: Uredba se ne odnosi na bilo kakvu procjenu potrebe za prikupljanjem i upotrebom fotografija lica kategorija osoba spomenutih u Prijedlogu preinake Eurodaca. Također, Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da bi prijedlog trebao razjasniti slučajeve u kojima će doći do usporedbe otisaka prstiju i/ili fotografija lica, s obzirom na to da nacrt Prijedloga preinake upućuje na to da bi se takva usporedba trebala obavljati sistematski.

73.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također preporučuje da se na raspolaganje stavi detaljna procjena s obzirom na situaciju maloljetnika, ravnotežu između rizika i štete takvih postupaka za maloljetnike te njihove prednosti, kao dodatak Memorandumu objašnjenja. U tom kontekstu, uredba bi trebala detaljnije definirati (tj. u uvodnoj izjavi) značenje uzimanja otisaka prstiju maloljetnika na način prihvatljiv djeci.

74.

S obzirom na razdoblje zadržavanja, koje će u načelu biti pet godina, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje pružanje više detalja i objašnjenja o tome zašto i kako je razdoblje zadržavanja podataka od pet godina smatrano neophodnim u ovom kontekstu za postizanje novih svrha baze podataka Eurodaca. Također, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje smanjenje razdoblja zadržavanja na stvarno trajanje zabrane ulaska određenog pojedinca. Konačno, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se u Prijedlogu naznači da je početak razdoblja zadržavanja datum prvog procesuiranja otisaka prstiju u državi članici.

75.

Konačno, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje blokiranje svih podataka u svrhu kaznenog progona nakon tri godine, te prestanak razlikovanja različitih kategorija pojedinaca izvan EU-a u tom kontekstu.

76.

Osim gore navedenih glavnih nedostataka, preporuke Europskog nadzornika za zaštitu podataka u važećem Mišljenju odnose se na sljedeće aspekte:

—

povezano s prijedlogom preinake Eurodaca,

—	Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se u tekstu Prijedloga naznači da krajnju odgovornost u obradi osobnih podataka imaju države članice koje će se smatrati kontrolorima u smislu Direktive 95/46/EZ,

—	trebalo bi ponovo napraviti nacrt članka 37. kako bi se razjasnilo u kojem je slučaju međunarodni prijenos dopušten ili zabranjen, posebno kada je riječ o prijenosu u državu podrijetla podnositelja zahtjeva,

—	članak 38. stavak 1. trebao bi naznačiti da države članice mogu prenijeti samo podatke koji su neophodni za povratak,

—	za prikupljanje otisaka prstiju pojedinaca ne bi smjela biti dopuštena prisila. To bi trebalo biti naznačeno u Uredbi o Eurodacu,

—	u tom kontekstu, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se razjasni da se zadržavanje ne bi smjelo smatrati sankcijom za nepridržavanje obveze davanja otisaka prstiju,

—

upotreba stvarnih podataka od strane eu-LISA-e u svrhu testiranja izaziva veliku zabrinutost i to ne bi smjelo biti dopušteno Uredbom o Eurodacu. Zakonodavac bi trebao razmotriti i procijeniti alternativu u obliku upotrebe podataka koji nisu stvarni, uzimajući u obzir rizik poštivanja privatnosti pojedinaca. U svakom slučaju, tekst ne bi trebao podrazumijevati anonimnost biometrijskih podataka, s obzirom na to da će se oni uvijek povezivati s pojedincem te se samim time smatrati osobnim podacima,

—	s obzirom na obradu informacija od strane eu-LISA-e, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se naznači potreba za uspostavom odgovarajućih mjera zaštite kada je riječ o pristupu podacima od strane vanjskih dobavljača,

—	naposljetku, Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja nastojanja u osiguravanju da nezavisno tijelo procijeni pristup tijela kaznenog progona. Međutim, imenovana tijela i tijela za procjenu ne bi trebala biti dio iste organizacije, kako bi se očuvala nezavisnost tijela za procjenu,

—

povezano s prijedlogom EUAA,

—	Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se naznači da bi stručnjacima iz Agencije trebao biti dopušten pristup bazama podataka samo u skladu s pravnim aktima koji se odnose na te baze podataka i pravila o zaštiti podataka,

—	Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se detaljnije naznači što točno podrazumijevaju administrativne svrhe u članku 30. stavku 3., s obzirom na to da bi se svaka svrha koju provodi administracija mogla smatrati administrativnom svrhom,

—	Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje razjašnjavanje odgovornosti za osiguravanje sigurnosti opreme koju upotrebljava Agencija, a koja bi se trebala definirati na svakom koraku životnog vijeka opreme – od nabave, preko pohrane i upotrebe, do kraja životnog vijeka i odlaganja.

U Bruxellesu 21. rujna 2016.

Giovanni BUTTARELLI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) COM(2016) 197 završna verzija.

(2) COM(2016) 270 završna verzija.

(3) COM(2016) 271 završna verzija.

(4) COM(2016) 272 završna verzija.

12.1.2017

Službeni list Europske unije

C 9/7

POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA 2017.

JEDNOSTAVNI PROGRAMI

Bespovratna sredstva za mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 1144/2014

(2017/C 9/06)

1. Kontekst i svrha ovoga poziva

1.1. Mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima

Dana 22. listopada 2014. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) br. 1144/2014 o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (1). Ta je Uredba dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/1829 (2), a pravila za njezinu primjenu utvrđena su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1831 (3).

Opći je cilj mjera informiranja i promocije jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora Unije.

Posebni su ciljevi mjera informiranja i promocije sljedeći:

(a)	podizanje razine svijesti o vrijednostima poljoprivrednih proizvoda Unije i visokim standardima koji se primjenjuju na metode proizvodnje u Uniji;

(b)	povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih proizvoda Unije i određenih prehrambenih proizvoda te povećanje njihove prepoznatljivosti u Uniji i izvan nje;

(c)	podizanje razine svijesti o sustavima kvalitete Unije i njihova prepoznavanja;

(d)	povećanje tržišnog udjela poljoprivrednih proizvoda i određenih prehrambenih proizvoda Unije, s posebnim naglaskom na ona tržišta u trećim zemljama koja imaju najveći potencijal za rast;

(e)	ponovno uspostavljanje redovnih tržišnih uvjeta u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu, gubitka povjerenja potrošača ili drugih specifičnih problema.

1.2. Godišnji program rada Komisije za 2017.

U Godišnjem programu rada Komisije za 2017. g., donesenom provedbenom odlukom (4)9. studenoga 2016., utvrđuju se pojedinosti za dodjelu sufinanciranja i prioriteti djelovanja za prijedloge jednostavnih programa i programa u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama. Dostupan je na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/agriculture/promotion/annual-work-programmes/2017_hr

1.3. Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu

Europska komisija povjerila je Izvršnoj agenciji za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (dalje u tekstu: Chafea) zadatak upravljanja određenim dijelovima mjera informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, uključujući evaluaciju jednostavnih programa.

1.4. Važeći poziv na podnošenje prijedloga

Ovaj poziv na podnošenje prijedloga odnosi se na provedbu jednostavnih programa, u okviru dijelova 1.2.1.1. i 1.2.1.2. Priloga I. Godišnjem programu rada za 2017. koji je povezan s djelovanjem u sklopu tematskih prioriteta 1 i 2, odnosno jednostavnih programa na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama.

2. Cilj(evi) – teme – prioriteti

U dijelovima 1.2.1.1. i 1.2.1.2. Priloga I. Godišnjem programu rada za 2017. utvrđuju se tematski prioriteti za mjere koje će se sufinancirati na temelju ovog poziva (vidi i odjeljak 6.2. u nastavku u pogledu prihvatljivih aktivnosti). Za financiranje će se uzimati u obzir samo prijedlozi koji točno odgovaraju temi i opisu koji su navedeni u tim odjeljcima godišnjeg programa rada. Stoga se ovim dokumentom poziva najavljuje osam tema prijedloga. Prijave podnesene u okviru ovog poziva moraju biti obuhvaćene područjem primjene jedne od tih prioritetnih tema. Organizacija predlagateljica može podnijeti više prijava za različite projekte u okviru iste prioritetne teme. Moguće je i podnijeti više prijava za različite projekte u okviru različitih prioritetnih tema.

3. Raspored

Rok za podnošenje prijedloga jest 20. travnja 2017., 17 sati CET (srednjoeuropsko vrijeme).

	Faze	Datum i vrijeme ili okvirno razdoblje
(a)	Objava poziva	12.1.2017.
(b)	Rok za podnošenje prijava	20.4.2017.
(c)	Razdoblje evaluacije (okvirno)	21.4.–31.8.2017.
(d)	Odluka Komisije (okvirno)	listopad 2017.
(e)	Informiranje podnositeljâ prijave (okvirno)	listopad 2017.
(f)	Potpisivanje ugovora s državom članicom (okvirno)	siječanj 2018.
(g)	Datum početka djelovanja (okvirno)	> 1.1.2018.

4. Raspoloživi proračun

Ukupni proračun predviđen za sufinanciranje aktivnosti u sklopu važećeg poziva iznosi 85 500 000 EUR. Okvirni iznosi raspoloživi po temi navedeni su u tablici „Prihvatljive aktivnosti” u točki 6.

Taj iznos podliježe raspoloživosti odobrenih sredstava nakon što proračunsko tijelo EU-a donese proračun za 2018. ili sredstava predviđenih u sustavu privremenih dvanaestina. Taj iznos podliježe i raspoloživosti odobrenih sredstava za sljedeće tri godine uzimajući u obzir nediferenciranu prirodu odobrenih sredstava.

Komisija zadržava pravo da ne dodijeli sva raspoloživa sredstva.

5. Uvjeti prihvatljivosti

Prijave se moraju poslati prije isteka roka za podnošenje prijava navedenog u odjeljku 3.

Prijave mora podnijetii koordinator putem internetskog portala za sudionike (elektronički sustav podnošenja prijava dostupan je na: https://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/agrip/index.html

Ako podnositelji prijave ne ispune navedene zahtjeve, prijava će se odbaciti.

Prijedlozi se mogu podnijeti na bilo kojem službenom jeziku Europske unije. Međutim, pri pripremanju prijedloga podnositelji prijava trebali bi uzeti u obzir da će ugovorima upravljati države članice. Stoga podnositelje prijava potičemo da svoje prijedloge podnesu na jeziku (ili jezicima) države članice u kojoj se nalazi organizacija predlagateljica, osim ako je ta država članica dala do znanja da pristaje potpisati ugovor na engleskom jeziku (5). Ako je prijedlog napisan na nekom drugom službenom jeziku EU-a, poželjno je priložiti prijevod stručnog dijela (dijela B) prijedloga na engleski jezik kako bi neovisni stručnjaci koji sudjeluju u stručnom dijelu evaluacije lakše mogli pregledati prijedloge.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Podnositelji prijava koji ispunjavaju uvjete

Prijedloge jednostavnih programa mogu podnijeti isključivo pravne osobe ili drugi subjekti koji nemaju pravnu osobnost prema primjenjivom nacionalnom pravu, pod uvjetom da njihovi zastupnici mogu preuzeti pravne obveze u ime tog subjekta i pružati jamstva za zaštitu financijskih interesa Unije istovjetna onima koja pružaju pravne osobe navedene u članku 131. stavku 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Točnije, prihvatljive su prijave sljedećih organizacija i tijela, navedenih u članku 7. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1144/2014:

trgovinske ili međutrgovinske organizacije osnovane u državi članici, koje su reprezentativne za dotični sektor ili dotične sektore u toj državi članici, a posebno sektorske organizacije iz članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 te skupine iz članka 3. točke 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 pod uvjetom da su reprezentativne za naziv koji je zaštićen u okviru potonje uredbe i koji je obuhvaćen tim programom;

ii.	organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača iz članaka 152. i 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koje je priznala određena država članica; ili

iii.

tijela poljoprivredno-prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnost usmjereni ka informiranju o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj promociji i kojima je dotična država članica povjerila jasno definiranu zadaću pružanja javnih usluga u tom području. Ta tijela moraju biti zakonito osnovana u državi članici o kojoj je riječ barem dvije godine prije datuma poziva za podnošenje prijedloga iz članka 8. stavka 2.

Prethodno navedene organizacije koje podnose prijedlog smiju podnijeti prijedlog pod uvjetom da su reprezentativne za sektor ili proizvod o kojemu je riječ i da je prijedlog usklađen s uvjetima utvrđenima člankom 1. stavkom 1. ili člankom 1. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829 od 23. travnja 2015., točnije:

trgovinska ili međutrgovinska organizacija osnovana u državi članici, kako je navedena u članku 7. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 1144/2014, smatra se reprezentativnom za sektor obuhvaćen programom:

—	ako predstavlja najmanje 50 % broja proizvođača ili 50 % obujma ili vrijednosti utržive proizvodnje dotičnog proizvoda odnosno proizvodâ ili sektora u dotičnoj državi članici; ili

—	ako je riječ o sektorskoj organizaciji koju je država članica priznala u skladu s člankom 158. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ili u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

ii.

skupina, kako je utvrđena u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i navedena u članku 7. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 1144/2014, smatra se reprezentativnom za naziv koji je zaštićen na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 i obuhvaćen programom ako predstavlja najmanje 50 % obujma ili vrijednosti utržive proizvodnje proizvoda odnosno proizvodâ čiji je naziv zaštićen;

iii.

organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1144/2014 smatraju se reprezentativnima za proizvod odnosno proizvode ili sektor obuhvaćene programom ako ih je država članica priznala u skladu s člancima 154. ili 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili člankom 14. Uredbe (EU) br. 1379/2013;

iv.	tijelo poljoprivredno-prehrambenog sektora iz članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1144/2014 reprezentativno je za sektor odnosno sektore obuhvaćene programom ako su u njegovu članstvu predstavnici tog proizvoda odnosno proizvodâ ili sektora.

Odstupajući od prethodno navedenih točaka i. i ii., smiju se prihvatiti niži pragovi ako u podnesenom prijedlogu organizacija predlagateljica pokaže da postoje posebne okolnosti, uključujući dokaze o strukturi tržišta, kojima bi se opravdalo postupanje s organizacijom predlagateljicom kao reprezentativnom za dotični proizvod odnosno proizvode ili sektor.

Prijedloge može podnijeti jedna ili više organizacija predlagateljica iz iste države članice EU-a.

Prihvatljive su samo prijave tijela osnovanih u državama članicama EU-a.

Neprihvatljivi subjekti: podnositelji prijave koji već primaju sredstva Unije za iste mjere informiranja i promocije koje su dio njihovog (njihovih) prijedloga nisu prihvatljivi za primanje sredstava Unije za te mjere na temelju Uredbe (EU) br. 1144/2014.

Kako bi se ocijenila prihvatljivost podnositeljâ prijave, potrebni su sljedeći popratni dokumenti:

—	privatni subjekt: izvadak iz službenog lista, primjerak društvenog ugovora ili izvadak iz trgovačkog registra ili registra udruga,

—	javni subjekt: preslika rezolucije ili odluke o osnivanju javnog poduzeća odnosno nekog drugog službenog dokumenta kojim se osniva subjekt javnog prava,

—	subjekti bez pravne osobnosti: dokumenti kojima se dokazuje da njihov predstavnik (predstavnici) ima (imaju) sposobnost preuzimanja pravnih obveza u njihovo ime,

—	dokumenti kojima se dokazuje da podnositelj prijave ispunjava kriterije reprezentativnosti utvrđene člankom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829.

6.2. Prihvatljive aktivnosti

Prijedlozi moraju ispunjavati kriterije prihvatljivosti navedene u Prilogu II. Godišnjem programu rada, a to je sljedeće:

(a)	prijedlozima mogu biti obuhvaćeni samo proizvodi i sustavi navedeni u članku 5. Uredbe (EU) br. 1144/2014;

(b)

prijedlozima se mora osigurati da se mjere provode preko provedbenih tijela kako je navedeno u članku 13. Uredbe (EU) br. 1144/2014. Organizacije predlagateljice moraju odabrati tijela zadužena za provedbu programa osiguravajući najbolju vrijednost za novac te nepostojanje sukoba interesa (vidi članak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829 i odjeljak 11.1. točku (e) ovog poziva). Organizacija predlagateljica obvezuje se odabrati tijelo zaduženo za provedbu programa najkasnije prije potpisivanja ugovora (vidi članak 10. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831);

(c)	ako organizacija predlagateljica predlaže da će sama provoditi neke dijelove prijedloga, mora osigurati da troškovi mjere koju planira sama provesti nisu veći od uobičajenih tržišnih cijena;

(d)	prijedlozi moraju biti usklađeni s pravom Unije kojim se uređuju predmetni proizvodi i sa svim odredbama opisanima u članku 3. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829;

(e)	ako se poruka koja se prenosi odnosi na informacije o utjecaju na zdravlje, prijedlozi moraju biti u skladu s pravilima iz članka 3. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829;

(f)	ako se prijedlogom predlaže navođenje podrijetla ili marki, mora biti u skladu s pravilima navedenima u Poglavlju II. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831.

Za potrebe procjene prihvatljivosti planiranih aktivnosti potrebno je navesti sljedeće informacije:

—	prijedlozi koji se odnose na nacionalne sustave kvalitete moraju uključivati dokumentaciju ili upućivanje na javno dostupne izvore koji dokazuju da taj sustav kvalitete priznaje država članica;

—

prijedlozi usmjereni na unutarnje tržište kojima se prenosi poruka o dobrim prehrambenim navikama ili odgovornoj konzumaciji alkohola moraju opisivati na koji su način predloženi program i njegova poruka (ili poruke) usklađeni s odgovarajućim nacionalnim pravilima u području javnog zdravstva u državi članici u kojoj će se program provoditi. Obrazloženje treba uključivati upućivanja ili dokumentaciju kojom se potvrđuje ta tvrdnja.

Osim toga, prijedlog mora biti u skladu i s jednim od tematskih prioriteta koji su za jednostavne programe navedeni u Godišnjem programu rada za 2017. U nastavku slijede odlomci iz Godišnjeg programa rada za 2017. u kojima je detaljnije opisano osam tema za koje se mogu podnijeti prijave. U tekstu se opisuje tema, predviđeni povezani iznos te ciljevi i očekivani rezultati.

Aktivnosti u sklopu tematskog prioriteta 1.: jednostavni programi na unutarnjem tržištu

Teme

Ukupni predviđeni iznos

Prioriteti za sljedeću godinu, ciljevi koje se nastoji ostvariti i očekivani rezultati

Tema 1. – programi informiranja i promocije kojima je cilj podizanje razine svijesti i prepoznavanja sustava kvalitete Unije kako su utvrđeni člankom 5. stavkom 4. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1144/2014

12 375 000 EUR

Cilj je podizanje razine svijesti o sustavima kvalitete Unije i njihovo prepoznavanje:

(a)	sustavi kvalitete: zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP), zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) te neobvezne oznake kvalitete;

(b)	metoda organske proizvodnje;

(c)	logotip za kvalitetne poljoprivredne proizvode specifične za rubna područja Unije.

Programi informiranja i promocije usmjereni na sustave kvalitete Unije trebali bi biti ključan prioritet na unutarnjem tržištu jer se takvim sustavima potrošačima pružaju jamstva kvalitete i značajki proizvoda ili primijenjenog proizvodnog procesa, ostvaruje dodana vrijednost za dotične proizvode i pospješuju njihove mogućnosti na tržištu.

Jedan od očekivanih rezultata jest povećanje razine prepoznatljivosti logotipa povezanog sa sustavima kvalitete Unije među europskim potrošačima znajući da, prema podacima posebnog Eurobarometra (br. 440), samo 20 % europskih potrošača prepoznaje logotipe proizvoda koji nose zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), 17 % ih prepoznaje zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP, PGI), a 15 % oznaku zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, koji predstavljaju tri glavna sustava kvalitete u Uniji. Uz to, samo 23 % europskih potrošača prepoznaje logotip organskog uzgoja.

Konačan očekivani ishod jest povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih prehrambenih proizvoda Unije registriranih u sklopu sustava kvalitete Unije, povećanje njihove prepoznatljivosti i udjela na tržištu.

Tema 2. – programi informiranja i promocije usmjereni na isticanje posebnih značajki poljoprivrednih metoda koje se upotrebljavaju u Uniji i značajki europskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te programa kvalitete utvrđenih člankom 5. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1144/2014

10 125 000 EUR

Cilj je isticanje posebnih značajki poljoprivrednih metoda koje se upotrebljavaju u Uniji, posebice u pogledu sigurnosti hrane, sljedivosti, izvornosti, označavanja, nutritivnog i zdravstvenog aspekta (uključujući dobre prehrambene navike i odgovornu konzumaciju prihvatljivih alkoholnih pića), dobrobiti životinja, zaštite okoliša i održivosti te svojstava poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, posebice u pogledu njihove kvalitete, okusa, raznolikosti ili tradicija.

Očekivani ishod jest povećanje svijesti o dobrobitima poljoprivrednih proizvoda Unije među europskim potrošačima te povećanje konkurentnosti i potrošnje tih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda Unije, povećanje njihove prepoznatljivosti i udjela na tržištu. poljoprivredno-prehrambeni proizvodi

Aktivnosti u sklopu tematskog prioriteta 2.: jednostavni programi u trećim zemljama (6)

Teme	Ukupni predviđeni iznos	Prioriteti za sljedeću godinu, ciljevi koje se nastoji ostvariti i očekivani rezultati
Tema 3 (*1). – programi informiranja i promocije usmjereni na jednu ili više sljedećih zemalja: Kina (uključujući Hong Kong i Makao), Japan, Južna Koreja, Tajvan, regija jugoistočne Azije ili Indija	14 750 000 EUR	Programi informiranja i promocije trebali bi biti usmjereni na jednu ili više zemalja utvrđenih u odgovarajućoj temi. Ciljevi tih programa trebali bi biti usklađeni s općim i posebnim ciljevima utvrđenima člankom 2. Uredbe (EU) br. 1144/2014. Konačni očekivani ishod jest povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih prehrambenih proizvoda Unije, povećanje njihove prepoznatljivosti i udjela na tržištu u ciljanim zemljama.
Tema 4 (*1). – programi informiranja i promocije usmjereni na jednu ili više sljedećih zemalja: SAD, Kanada ili Meksiko	11 600 000 EUR
Tema 5 (1). – programi informiranja i promocije usmjereni na jednu ili više zemalja Afrike ili Bliskog istoka (2), Iran ili Tursku	8 450 000 EUR
Tema 6 (*1). – programi informiranja i promocije usmjereni na geografska područja koja nisu navedena pod temama 3., 4. i 5.	11 600 000 EUR
Tema 7. – programi informiranja i promocije koji se odnose na mliječne proizvode, proizvode od svinjskog mesa ili kombinaciju tih proizvoda, usmjereni na bilo koju treću zemlju Proizvodi koji ispunjavaju uvjete pod ovom temom jesu oni navedeni u Dijelu XVII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) koji se odnosi na proizvode od svinjskog mesa te u dijelu XVI. Priloga I. toj Uredbi koji se odnosi na mlijeko i mliječne proizvode.	12 600 000 EUR
Tema 8. – programi informiranja i promocije za proizvode od govedine usmjereni na bilo koju treću zemlju. Proizvodi koji ispunjavaju uvjete pod ovom temom jesu oni navedeni u dijelu XV. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	4 000 000 EUR

Organizacija predlagateljica trebala bi podnijeti nekoliko prijava (jedna po temi) ako želi jednim programom obuhvatiti nekoliko prioritetnih regija u trećim zemljama. Druga je mogućnost da podnese prijavu za temu „programi informiranja i promocije usmjereni na druga zemljopisna područja”. Ta se tema odnosi na zemljopisna područja koja nisu navedena u temama 3. do 5., ali se može odnositi i na kombinaciju nekoliko prioritetnih regija navedenih u temama 3. do 5.

Vrste prihvatljivih aktivnosti

Mjere promocije i informiranja mogu se osobito sastojati od sljedećih aktivnosti prihvatljivih u okviru ovog poziva:

1.	Upravljanje projektom

Odnosi s javnošću

—	aktivnosti povezane s odnosima s javnošću

—	događanja za novinare

Internetske stranice, društvene mreže

—	postavljanje, ažuriranje i održavanje web-mjesta

—	društvene mreže (uspostava računa, redovito objavljivanje)

—	ostalo (mobilne aplikacije, platforme za e-učenje, „webinari” itd.)

Oglašavanje

—

u tisku

—	na televiziji

—

na radiju

—	na internetu

—	na otvorenom

—

u kinu

Komunikacijski alati

—	publikacije, kompleti promotivnih materijala za medije, promotivni proizvodi

—	promotivni videozapisi

Događanja

—	štandovi na sajmovima

—	seminari, radionice, izravni poslovni sastanci (B2B), tečajevi osposobljavanja za struku/kuhare, aktivnosti u školama

—	tjedni restorana

—	sponzoriranje događaja

—	studijska putovanja u Europu

Promidžba na prodajnim mjestima

—	dani kušanja

—	ostalo: promidžba u publikacijama trgovaca na malo, oglašavanje na prodajnim mjestima

Razdoblje provedbe

Sufinancirana mjera (programi informiranja/promocije) mora se provesti u razdoblju od najmanje godinu dana, ali ne duljem od tri godine.

U prijedlogu bi trebalo navesti trajanje mjere.

7. Kriteriji isključivanja

7.1. Isključivanje iz sudjelovanja

Podnositelji prijava bit će isključeni iz sudjelovanja u postupku poziva na podnošenje prijedloga ako se nalaze u nekoj od sljedećih situacija za isključivanje (7):

(a)

ako je gospodarski subjekt u stečaju, u postupku u slučaju nesolventnosti ili u postupku likvidacije, ako njegovom imovinom upravlja stečajni upravitelj ili sud, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako su mu poslovne aktivnosti suspendirane ili ako je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonima ili drugim propisima;

(b)

ako je konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da gospodarski subjekt krši svoje obveze u pogledu plaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s pravom zemlje u kojoj ima poslovni nastan, zemlje u kojoj se nalazi javni naručitelj ili zemlje u kojoj se izvršava ugovor;

(c)

ako je konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da je gospodarski subjekt kriv za tešku povredu dužnosti zbog kršenja primjenjivih zakona ili drugih propisa ili etičkih normi profesije kojoj gospodarski subjekt pripada ili zbog protupravnog postupanja koje utječe na njegovu profesionalnu vjerodostojnost u slučaju da se takvim postupanjem pokazuje protuzakonita namjera ili gruba nepažnja, posebno uključujući bilo koje od sljedećih postupanja:

i.	prijevarno ili nesavjesno lažno predstavljanje podataka potrebnih za provjeru nepostojanja osnova za isključenje ili ispunjenja kriterija za odabir ili pri izvršenju ugovora;

ii.	dogovaranje s drugim gospodarskim subjektima radi narušavanja tržišnog natjecanja;

iii.	kršenje prava intelektualnog vlasništva;

iv.	pokušaj utjecanja na proces odlučivanja javnog naručitelja tijekom postupka nabave;

v.	pokušaj da se dobiju povjerljive informacije koje bi mu mogle omogućiti nepoštenu prednost u postupku nabave;

(d)

ako je konačnom presudom utvrđeno da je gospodarski subjekt kriv za bilo koju od sljedećih stavki:

i.	prijevaru, u smislu članka 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, sastavljene Aktom Vijeća od 26. srpnja 1995. (8);

ii.

korupciju, kako je definirana člankom 3. Konvencije o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije, sastavljene Aktom Vijeća od 26. svibnja 1997. (9), te člankom 2. stavkom 1. Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP (10), kao i korupciju definiranu pravom zemlje u kojoj se javni naručitelj nalazi, zemlje u kojoj je osnovan gospodarski subjekt ili zemlje u kojoj se izvršava ugovor;

iii.	sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, kako je definirano člankom 2. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP (11);

iv.	pranje novca ili financiranje terorizma, kako je definirano člankom 1. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12);

v.	teroristička kaznena djela ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, kako su definirana člankom 1. odnosno 3. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP (13) ili poticanje, pomaganje ili sudioništvo i pokušaj počinjenja takvih kaznenih djela navedenih u članku 4. te Odluke;

vi.	rad djece ili druge oblike trgovanja ljudima, kako je definirano člankom 2. Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14);

(e)

ako je gospodarski subjekt pokazao znatne nedostatke u poštovanju glavnih obveza pri izvršenju ugovora koji se financira iz proračuna, što je dovelo do preuranjenog otkaza ugovora ili primjene ugovornih kazni ili drugih ugovornih sankcija, ili što je otkriveno nakon provjera, revizija ili istraga dužnosnika za ovjeravanje, OLAF-a ili Revizorskog suda;

(f)	ako je konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da je gospodarski subjekt počinio nepravilnosti u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95.

7.2. Isključivanje iz dodjele

Podnositelji prijava bit će isključeni iz dodjele sufinanciranja ako su za vrijeme postupka dodjele bespovratnih sredstava u jednoj od situacija opisanih u članku 107. Financijske uredbe:

(a)	u situaciji su za isključenje utvrđenoj u skladu s člankom 106. Financijske uredbe;

(b)	pogrešno su prikazali podatke koji su uvjet za sudjelovanje u postupku ili nisu dostavili takve podatke za vrijeme postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Kako bi dokazao usklađenost s razlozima za isključenje, podnositelj prijave mora označiti odgovarajuće polje pri podnošenju elektroničke prijave. Svi korisnici koji su odabrani za sufinanciranje moraju potpisati časnu izjavu kojom potvrđuju da nisu ni u jednoj od situacija navedenih u članku 106. stavku 1. i člancima od 107. do 109. Financijske uredbe. Podnositelji prijava trebaju slijediti upute na portalu za sudionike.

8. Kriteriji za odabir

8.1. Financijska sposobnost

Podnositelji prijava moraju imati stabilne i dostatne izvore financiranja za održavanje svojih aktivnosti tijekom razdoblja provedbe mjere te za sudjelovanje u njezinu financiranju.

Financijska sposobnost svih podnositelja prijave procijenit će se u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe br. 966/2012. Procjena se neće provesti ako:

—	doprinos EU-a koji traži podnositelj prijave iznosi ≤ 60 000 EUR,

—	podnositelj prijave jest javno tijelo.

Prateća dokumentacija koju je potrebno priložiti elektroničkoj prijavi kako bi se mogla ocijeniti financijska sposobnost uključuje sljedeće:

—	godišnje financijske izvještaje (uključujući bilancu stanja i račun dobiti i gubitaka) za prethodnu financijsku godinu za koju su računi zaključeni (za novoosnovane subjekte umjesto izvještaja dostavlja se poslovni plan),

—	prethodno ispunjen obrazac o financijskoj održivosti u kojem su sažeto prikazani potrebni podatci iz godišnjih financijskih izvještaja na temelju kojih se procjenjuje financijska sposobnost podnositelja prijave.

Osim toga, za koordinatora ili drugog korisnika koji traži doprinos EU-a u iznosu od ≥ 750 000 EUR (granična vrijednost koja se primjenjuje po korisniku):

—	izvješće o reviziji koje sastavlja odobreni vanjski revizor i kojim se potvrđuju financijska izvješća za posljednju dostupnu financijsku godinu. Ta se odredba ne primjenjuje na javna tijela.

8.2. Operativna sposobnost

Podnositelji prijave moraju imati stručnu sposobnost i kvalifikacije potrebne za izvršenje mjere.

Kao dokaz o tome u dijelu B prijedloga moraju se navesti sljedeći podatci:

—	opći profil (kvalifikacije i iskustvo) osoblja podnositelja prijave koje je u prvom redu nadležno za upravljanje predloženom mjerom i njezinu provedbu,

—	izvješće o aktivnostima organizacije predlagateljice (organizacijâ predlagateljica) ili opis aktivnosti koje su provedene u vezi s aktivnostima koje su prihvatljive za sufinanciranje kako je opisano pod točkom 6. (prethodno).

U slučajevima u kojima organizacije predlagateljice predlažu same provesti određene dijelove prijedloga, mora se dostaviti dokaz o tome da imaju najmanje tri godine iskustva u provođenju mjera informiranja i promocije.

9. Kriteriji za dodjelu sredstava

Dio B prijave služi za evaluaciju prijedloga prema kriterijima za dodjelu.

Od projekata se općenito očekuje da imaju djelotvornu upravljačku strukturu, jasnu strategiju i precizan opis očekivanih rezultata.

Sadržaj svakog prijedloga procijenit će se prema sljedećim kriterijima i potkriterijima:

Kriteriji

Najveći broj bodova

Prag

1.	Dimenzija Unije

2.	Tehnička kvaliteta projekta

3.	Kvaliteta upravljanja

4.	Proračun i isplativost

UKUPNO

100

Odbijaju se prijedlozi koji su ispod navedenog ukupnog praga i/ili pojedinačnih pragova.

Pri ocjenjivanju svakog od glavnih kriterija za dodjelu uzimaju se u obzir sljedeći potkriteriji:

Dimenzija Unije

(a)	relevantnost predloženih mjera informiranja i promocije za opće i posebne ciljeve navedene u članku 2. Uredbe (EU) br. 1144/2014, ciljeve navedene u članku 3. te Uredbe, kao za i prioritete, ciljeve i očekivane rezultate objavljene u sklopu odgovarajućeg tematskog okvir

(b)	poruka kampanje koja je povezana s Unijom

(c)	utjecaj projekta na razini Unije

Tehnička kvaliteta projekta

(a)	kvaliteta i relevantnost analize tržišta

(b)	prikladnost strategije, ciljeva i ključnih poruka programa;

(c)	prikladan odabir aktivnosti u pogledu ciljeva i strategije programa, uravnotežene mješavine komunikacije i sinergije aktivnosti;

(d)	sažeti opis aktivnosti;

(e)	kvaliteta predloženih metoda i indikatora procjene.

Kvaliteta upravljanja

(a)	organizacija projekta i struktura upravljanja;

(b)	mehanizmi kontrole kvalitete i upravljanja rizicima.

Proračun i isplativost

(a)	povrat ulaganja

(b)	odgovarajuća raspodjela proračuna u odnosu na ciljeve i opseg aktivnosti;

(c)	dosljednost između predviđenih troškova i rezultata;

(d)	realistična procjena broja osoba/dana za aktivnosti koje provodi organizacija predlagateljica, uključujući troškove koordinacije projekta.

Nakon evaluacije svi se prihvatljivi prijedlozi rangiraju prema ukupnom broju bodova koji su im dodijeljeni. Prijedlogu ili prijedlozima koji se nalaze na vrhu ljestvice poretka dodijelit će se sufinanciranje ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava.

Posebna rang-lista uspostavit će se za svaku od prioritetnih tema navedenih u dijelu 6.2. ovoga poziva.

Ako na istoj rang-listi postoje dva (ili više) prijedloga s jednakim brojem bodova, zadržat će se prijedlog(-zi) koji omogućuje diversifikaciju u pogledu proizvoda ili ciljanih tržišta. To znači da će između dvaju ex aequo prijedloga Komisija prvo odabrati onaj čiji sadržaj (ponajprije u pogledu proizvoda, a zatim u pogledu ciljnih tržišta) još uvijek nije zastupljen na rang-listi. Ako taj kriterij nije primjenjiv, Komisija će prvo odabrati program koji je dobio najviše bodova za pojedinačne kriterije dodjele. Prvo će usporediti bodove za „dimenziju Unije”, zatim za „tehničku kvalitetu” te naposljetku za „proračun i isplativost”.

10. Pravne obveze

Nakon evaluacije Chafea utvrđuje popis prijedloga za koje se preporučuje financiranje, a rangirani su prema ukupnom broju bodova koji su im dodijeljeni.

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1144/2014, Europska komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju odabrani jednostavni programi, moguće izmjene tih programa koje je potrebno napraviti i odgovarajuća proračunska sredstva (odluka o dodjeli).

U odluci Komisije bit će naveden popis odabranih programa kojima je odobren financijski doprinos Unije u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1144/2014. Ta će se odluka uputiti nadležnim državama članicama. Dotične države članice odgovorne su za pravilnu provedbu odabranih jednostavnih programa te za odgovarajuća plaćanja.

Čim Komisija donese taj provedbeni akt, primjerke odabranih programa prosljeđuje državama članicama o kojima je riječ. Države članice bez odlaganja moraju obavijestiti te organizacije predlagateljice o tome jesu li njihove prijave prihvaćene.

Države članice sklapaju ugovore o provedbi programa s odabranim organizacijama predlagateljicama u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 10. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831. Ugovorom se posebice opisuju uvjeti i razina financiranja, kao i obveze ugovornih strana.

11. Financijske odredbe

11.1. Opća načela

(a)

Zabrana kumulativne dodjele

Mjera samo jedanput može dobiti bespovratna sredstva iz proračuna EU-a.

Proračunom Unije ni u kojem se slučaju neće dvaput financirati isti troškovi.

Podnositelji prijave moraju navesti izvore i iznose sredstava Unije koja su primili ili zatražili za istu mjeru ili dio mjere ili za svoje funkcioniranje (bespovratna sredstva za poslovanje) te sva druga sredstva koja su primili ili zatražili za istu mjeru.

(b)	Zabrana retroaktivnosti Bespovratna sredstva nije moguće dodijeliti unatrag za mjere koje su već završene.

(c)

Sufinanciranje

Sufinanciranje znači da se bespovratnim sredstvima EU-a ne mogu u cijelosti pokriti sredstva potrebna za provedbu mjere.

Preostale troškove snosi samo organizacija predlagateljica.

Financijski doprinosi koje članovi dodijele korisniku, posebice za upotrebu za troškove koji su prihvatljivi u sklopu te aktivnosti, dopušteni su i smatrat će se primicima.

(d)

Uravnoteženi proračun

Procijenjeni proračun mjere mora se prikazati u dijelu A obrasca za prijavu. Mora sadržavati uravnotežene prihode i rashode.

Proračun se mora sastaviti u eurima.

Podnositelji prijava koji predviđaju da troškovi neće nastati u eurima pozivaju se na uporabu tečajne liste objavljene u Službenom listu Europske unije:

http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/inforeuro_en.cfm

(e)

Provedbeni ugovori/podugovaranje

Ako je radi provedbe mjere potrebno sklapanje ugovorâ o nabavi (provedbeni ugovori), korisnik mora sklopiti ugovor za onu ponudu koja je ekonomski najpovoljnija ili ima najnižu cijenu (prema potrebi), pritom izbjegavajući sukobe interesa te zadržati dokumentaciju za slučaj revizije.

Ako je organizacija predlagateljica javnopravno tijelo u smislu članka 2. stavka 1. točke 4. Direktive 2014/24/EU, podugovaratelje mora birati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi ta Direktiva.

Podugovaranje, odnosno eksternalizacija određenih zadaća ili aktivnosti koje čine dio mjere kako je opisano u prijedlogu, mora ispunjavati uvjete primjenjive na ugovor o provedbi (kako je prethodno navedeno), a uz njih i sljedeće uvjete:

—	mora biti opravdano uzimajući u obzir prirodu mjere i ono što je potrebno za njezinu provedbu,

—	mora biti jasno navedeno u stručnim i financijskim dijelovima prijedloga.

(f)

Podugovaranje sa subjektima koji su strukturno povezani s korisnikom

Podugovori se mogu sklopiti i sa subjektima koji su strukturno povezani s korisnikom, ali jedino ako je cijena ograničena na stvarne troškove nastale za subjekt (tj. bez profitne marže).

Zadaće koje takvi subjekti trebaju provoditi moraju biti jasno navedene u stručnom dijelu prijedloga.

11.2. Oblici financiranja

Sufinanciranje ima oblik nadoknade određenog dijela prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali, a činit će ga i paušalni iznos koji pokriva neizravne troškove (jednake 4 % prihvatljivih troškova osoblja) koji su povezani s provedbom aktivnosti (15).

Maksimalni zatraženi iznos

Bespovratna sredstva EU-a ograničena su na sljedeće najveće stope sufinanciranja:

—	za jednostavne programe na unutarnjem tržištu: 70 % prihvatljivih troškova programa,

—	za jednostavne programe u trećim zemljama: 80 % prihvatljivih troškova programa,

—	za jednostavne programe na unutarnjem tržištu korisnika s poslovnim nastanom u državama članicama koje 1. siječnja 2014. ili poslije tog datuma primaju financijsku pomoć u skladu s člancima 136. i 143. UFEU-a (16): 75 % prihvatljivih troškova programa,

—	za jednostavne programe u trećim zemljama korisnika s poslovnim nastanom u državama članicama koje 1. siječnja 2014. ili poslije tog datuma primaju financijsku pomoć u skladu s člancima 136. i 143. UFEU-a: 85 % prihvatljivih troškova programa.

Zadnja se dva postotka primjenjuju na one programe o kojima Komisija odluči prije datuma od kojeg dotična država članica više ne prima takvu financijsku pomoć.

Stoga se dio ukupnih prihvatljivih troškova navedenih u procjeni proračuna mora financirati iz izvora koji nisu bespovratna sredstva EU-a (načelo sufinanciranja).

Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi jesu stvarno nastali troškovi korisnika bespovratnih sredstava, koji zadovoljavaju sve kriterije navedene u članku 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829.

Neprihvatljivi troškovi

Neprihvatljivi troškovi jesu troškovi koji nisu u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829, točnije:

—	povrat na kapital,

—	dug i troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza,

—	rezervacije za gubitke ili dugove,

—	kamate po dugu,

—	sumnjiva dugovanja,

—	negativne tečajne razlike,

—	troškovi prijenosa sredstava Komisije koje naplaćuje banka korisnika,

—

troškovi koje je korisnik iskazao, a koji su obuhvaćeni drugom mjerom za koju se primaju bespovratna sredstva Europske unije. Neizravni troškovi posebno nisu prihvatljivi u okviru bespovratnih sredstava za mjeru koja su dodijeljena korisniku koji već prima bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna Unije tijekom predmetnog razdoblja,

—	doprinosi u naravi,

—	prekomjerni ili nepotrebni izdatci,

—	PDV koji se može odbiti,

—	troškovi nastali tijekom suspenzije provedbe mjere.

Izračun konačnog iznosa bespovratnih sredstava

Konačni iznos bespovratnih sredstava izračunava se nakon završetka programa i nakon odobrenja zahtjeva za plaćanje.

„Konačni iznos bespovratnih sredstava” ovisi o stvarnom opsegu provedbe programa u skladu s uvjetima i odredbama Ugovora.

Iznos izračunava država članica nakon plaćanja preostalog iznosa, u skladu s člankom 15. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831.

11.3. Organizacija plaćanja

Organizacija predlagateljica može podnijeti zahtjev za isplatu predujma državi članici o kojoj je riječ u skladu s člankom 13. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831.

Zahtjeve za plaćanje financijskog doprinosa Unije tijekom provedbe organizacija predlagateljica podnosi državama članicama u skladu s člankom 14. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831.

Zahtjeve za plaćanje preostalog iznosa organizacija predlagateljica podnosi državama članicama u skladu s člankom 15. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831.

11.4. Jamstvo predujma

U skladu s člankom 13. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1831, predujam se isplaćuje pod uvjetom da organizacija predlagateljica položi osiguranje jednako iznosu tog predujma u korist države članice u skladu s poglavljem IV. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 907/2014 (17).

12. Publicitet

Korisnici moraju jasno potvrditi doprinos Europske unije u svim aktivnostima za koje se bespovratna sredstva upotrebljavaju.

U tom su pogledu korisnici dužni istaknuti ime i amblem Europske unije u svim publikacijama, plakatima, programima i drugim proizvodima ostvarenima u okviru sufinanciranog projekta.

Pravila grafičke reprodukcije europskog amblema mogu se pronaći u Međuinstitucijskom stilskom priručniku (18).

Osim toga, sav vizualni materijal proizveden u okviru programa promocije koji sufinancira Europska unija mora sadržavati oznaku „Enjoy it’s from Europe”. Smjernice za uporabu potpisa i sve grafičke datoteke mogu se preuzeti s promotivnih internetskih stranica na poslužitelju Europa (19).

Naposljetku, svi pisani materijali, odnosno brošure, plakati, letci, natpisi, reklamni panoi, tiskani oglasi, članci u novinama, internetske stranice (isključujući male promidžbene proizvode) trebali bi sadržavati izjavu o odricanju odgovornosti u skladu s uvjetima opisanima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, u kojoj se navodi da su u materijalima izneseni stavovi autora. Europska komisija ne prihvaća nikakvu odgovornost za moguću uporabu informacija koje ti materijali sadržavaju.

13. Zaštita podataka

Odgovor na sve pozive na podnošenje prijedloga uključuje evidentiranje i obradu osobnih podataka (poput imena, adrese i životopisa osoba koje sudjeluju u sufinanciranoj mjeri). Ti se podatci obrađuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka. Osim ako je drukčije navedeno, pitanja i svi zatraženi osobni podatci potrebni su za evaluaciju prijave u skladu sa specifikacijama poziva na podnošenje prijedloga te ih samo u tu svrhu obrađuju Izvršna agencija / Komisija ili treće strane koje djeluju u ime i pod odgovornošću Izvršne agencije / Komisije. Osobe na koje se podatci odnose mogu pronaći detaljnije informacije o postupcima obrade, svojim pravima i načinu njihova ostvarivanja u izjavi o zaštiti osobnih podataka objavljenoj na portalu za sudionike:

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/support/legal_notices.html

i internetskim stranicama Agencije:

http://ec.europa.eu/chafea/about/data_protection.html

Podnositeljima prijave savjetuje se da redovito provjeravaju odgovarajuću izjavu o zaštiti osobnih podataka kako bi bili pravodobno obaviješteni o mogućim izmjenama do kojih može doći prije ili nakon roka za podnošenje prijedloga. Korisnici preuzimaju zakonsku obvezu obavješćivanja svojeg osoblja o odgovarajućim postupcima obrade osobnih podataka koje provodi Agencija; u tu im svrhu, prije slanja njihovih podataka Agenciji, moraju dostaviti izjavu o zaštiti osobnih podataka koju je Agencija objavila na portalu za sudionike; osobni se podatci mogu unijeti u sustav ranog otkrivanja i isključivanja (EDES) Europske komisije predviđen člancima 105.a i 108. Financijske uredbe EU-a u skladu s primjenjivim odredbama.

14. Postupak podnošenja prijedloga

Prijedlozi se moraju podnijeti do roka utvrđenog u dijelu 5. putem elektroničkog sustava za podnošenje: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/agrip/index.html

Prije podnošenja prijedloga:

1.	Pronađite poziv: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/agrip/index.html

2.	Izradite račun za podnošenje prijedloga: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html

3.	Registrirajte sve partnere putem registra korisnika: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html

Podnositelje prijava obavješćuje se pisanim putem o rezultatima postupka odabira.

Podnošenjem prijedloga podnositelj prijave prihvaća postupke i uvjete opisane u ovom pozivu i dokumentima na koje on upućuje.

Nije dopuštena nijedna izmjena prijave nakon isteka roka za podnošenje prijedloga. Međutim, ako postoji potreba za pojašnjenjem određenih dijelova ili za ispravkom administrativnih pogrešaka, Komisija/Agencija može u tu svrhu kontaktirati s podnositeljem prijave tijekom postupka evaluacije (20).

Kontakti

Ako imate pitanja o mrežnim alatima za podnošenje prijava, obratite se informatičkoj službi za korisnike koja je u tu svrhu uspostavljena na portalu za sudionike:

http://ec.europa.eu/research/index.cfm?lg=hr&pg=enquiries

Za sva ostala pitanja dostupna je služba za korisnike agencije Chafea na: +352 4301 36611, adresa e-pošte: CHAFEA-AGRI-CALLS@ec.europa.eu, radnim danima od 9.30 do 12.00 i od 14.30 do 17.00 CET (srednjoeuropsko vrijeme). Korisnička podrška nije dostupna vikendom i tijekom praznika.

Često postavljana pitanja objavljuju se na internetskim stranicama agencije Chafea:

http://ec.europa.eu/chafea/agri/faq.html

U svoj korespondenciji koja se odnosi na ovaj poziv (npr. pri traženju informacija ili podnošenju prijave) mora se jasno navesti uputa na ovaj konkretan poziv. Nakon što se elektroničkim sustavom za razmjenu podataka prijedlogu dodijeli identifikacijski broj, podnositelj prijave mora upotrijebiti taj broj u svoj kasnijoj korespondenciji.

Nakon isteka roka za podnošenje prijava nisu moguće izmjene prijave.

Povezani dokumenti

—	Vodič za podnositelje prijave s odgovarajućim prilozima

—	Obrazac za prijavu

—	Primjer ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (verzija s jednim i više korisnika)

(1) Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1829 od 23. travnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 266, 13.10.2015., str. 3.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1831 оd 7. listopada 2015. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 266, 13.10.2015., str. 14.).

(4) Provedbena odluka Komisije od 9.11.2016. g. o donošenju programa rada za 2017. g. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, C(2016) 7100 konačna verzija.

(5) Te će informacije biti dostupne na http://ec.europa.eu/agriculture/promotion/member-states_hr

(6) Uključena područja slijede klasifikaciju zemalja i regija Ujedinjenih naroda. Za više detalja o popisu zemalja koje čine ta geografska područja posjetite: http://unstats.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm.

(*1) Programi ne smiju obuhvaćati mlijeko/mliječne proizvode, proizvode od svinjskog mesa, proizvode od govedine ili kombinaciju tih triju vrsta proizvoda. No mogu ih obuhvaćati ako su oni povezani s drugim poljoprivrednim prehrambenim proizvodima.

(*2) Bliski istok naziva se i „Zapadna Azija”.

(*3) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20. 12. 2013., str. 671.).

(7) Članak 106. Financijske uredbe i njezina pripadajuća Pravila primjene koja su donesena Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1929 odnosno Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2462.

(8) SL C 316, 27.11.1995., str. 48.

(9) SL C 195, 25.6.1997., str. 1.

(10) Okvirna odluka Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru (SL L 192, 31.7.2003., str. 54.).

(11) Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42.).

(12) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25. 11. 2005., str. 15.).

(13) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(14) Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.).

(15) Podnositelji prijava mole se da obrate pozornost na činjenicu da u slučaju primitka bespovratnih sredstava za poslovanje neizravni troškovi nisu prihvatljivi.

(16) Na dan objave ovoga poziva: Grčka.

(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 907/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanja i ostalih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, jamstava i upotrebe eura (SL L 255, 28.8.2014., str. 18.).

(18) http://publications.europa.eu/code/hr/hr-5000100.htm

(19) http://ec.europa.eu/agriculture/promotion_hr

(20) Članak 96. Financijske uredbe.

12.1.2017

Službeni list Europske unije

C 9/23

POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA 2017.

PROGRAMI U KOJIMA SUDJELUJE VIŠE KORISNIKA

Bespovratna sredstva za mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama u skladu s Uredbom (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća

(2017/C 9/07)

1. Kontekst i svrha ovoga poziva

1.1. Mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima

Dana 22. listopada 2014. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) br. 1144/2014 o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (1). Ta je Uredba dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/1829 (2), a pravila njezine primjene utvrđena su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1831 (3).

Opći je cilj mjera informiranja i promocije jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora Unije.

Posebni su ciljevi mjera informiranja i promocije sljedeći:

(a)	podizanje razine svijesti o vrijednostima poljoprivrednih proizvoda Unije i visokim standardima koji se primjenjuju na metode proizvodnje u Uniji;

(b)	povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih proizvoda Unije i određenih prehrambenih proizvoda te povećanje njihove prepoznatljivosti u Uniji i izvan nje;

(c)	podizanje razine svijesti o sustavima kvalitete Unije i njihova prepoznavanja;

(d)	povećanje tržišnog udjela poljoprivrednih proizvoda i određenih prehrambenih proizvoda Unije, s posebnim naglaskom na ona tržišta u trećim zemljama koja imaju najveći potencijal za rast;

(e)	ponovno uspostavljanje redovnih tržišnih uvjeta u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu, gubitka povjerenja potrošača ili drugih specifičnih problema.

1.2. Godišnji program rada Komisije za 2017.

U Godišnjem programu rada Komisije za 2017. g., donesenom provedbenom odlukom (4)9. studenoga 2016., utvrđuju se pojedinosti za odobrenje sufinanciranja i prioriteti djelovanja za prijedloge jednostavnih programa i programa u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama. Dostupan je na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/agriculture/promotion/annual-work-programmes/2017_hr

1.3. Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu

Europska komisija povjerila je Izvršnoj agenciji za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (dalje u tekstu: „Chafea”) zadatak upravljanja određenim fazama provedbe programa, uključujući objavljivanje poziva za podnošenje prijedloga, zaprimanje i evaluaciju prijedloga, pripremu i potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za programe u kojima sudjeluje više korisnika te praćenje njihove provedbe.

1.4. Važeći poziv na podnošenje prijedloga

Ovaj poziv na podnošenje prijedloga odnosi se na provedbu programa u kojima sudjeluje više korisnika, u okviru dijelova 1.2.1.3 i 1.2.1.4 Priloga I. Godišnjem programu rada za 2017. koji je povezan s djelovanjem u sklopu tematskog prioriteta 3: programi u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu te prioriteta 4: programi u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu ili u trećim zemljama.

2. Cilj(evi) – Teme – Prioriteti

U dijelovima 1.2.1.3. i 1.2.1.4. Priloga I. Godišnjem programu rada za 2017. utvrđuju se tematski prioriteti za aktivnosti koje će se provoditi na temelju ovog poziva. Za financiranje će se uzimati u obzir samo prijedlozi koji točno odgovaraju temi i opisu koji su navedeni u tim dijelovima Godišnjeg programa rada. Stoga se ovim dokumentom poziva najavljuju tri teme prijedloga. Prijave podnesene u okviru ovog poziva moraju biti obuhvaćene područjem primjene jedne od tih prioritetnih tema. Organizacija predlagateljica može podnijeti više prijava za različite projekte u okviru iste prioritetne teme. Organizacija predlagateljica također može podnijeti više prijava za različite projekte u okviru različitih prioritetnih tema.

3. Raspored

Rok za podnošenje prijedloga jest 20. travnja 2017., 17 sati CET (srednjoeuropsko vrijeme).

	Faze	Datum i vrijeme ili okvirno razdoblje
(a)	Objava poziva	12.1.2017.
(b)	Rok za podnošenje prijava	20.4.2017.
(c)	Razdoblje evaluacije (okvirno)	21.4. – 31.8.2017.
(d)	Informiranje podnositeljâ prijave (okvirno)	< 20.10.2017.
(e)	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (okvirno)	< 20.1.2018.
(f)	Datum početka djelovanja (okvirno)	> 1.1.2018.

4. Raspoloživi proračun

Ukupni proračun predviđen za sufinanciranje programa u kojima sudjeluje više korisnika procjenjuje se na 43 000 000 EUR.

Taj iznos podliježe raspoloživosti odobrenih sredstava predviđenih u sklopu općeg proračuna EU-a za 2017. nakon što ga donese proračunsko tijelo EU-a ili sredstava predviđenih u sustavu privremenih dvanaestina.

Chafea zadržava pravo da ne dodijeli sva raspoloživa sredstva.

5. Uvjeti prihvatljivosti

Prijave se moraju poslati prije isteka roka za podnošenje prijava navedenog u odjeljku 3.

Prijave mora podnijeti koordinator putem internetskog portala za sudionike (elektronički sustav podnošenja prijava dostupan je na: https://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/agrip/index.html

Ako podnositelji prijave ne ispune navedene zahtjeve, prijava će se odbaciti.

Iako se prijedlozi mogu podnijeti na bilo kojem službenom jeziku Europske unije, podnositeljima prijave savjetuje se da svoje prijedloge podnesu na engleskom jeziku kako bi olakšali obradu prijava, uključujući njihov pregled koji obavljaju neovisni stručnjaci koji sudjeluju u stručnom dijelu evaluacije. Osim toga, podnositelji prijave trebali bi biti svjesni da će Chafea za komunikaciju s korisnicima u pogledu praćenja i nadzora sufinanciranih aktivnosti (faza upravljanja bespovratnim sredstvima) u načelu upotrebljavati engleski jezik.

Ako je prijedlog napisan na nekom drugom službenom jeziku EU-a, poželjno je priložiti prijevod stručnog dijela (dijela B) prijedloga na engleski jezik kako bi neovisni stručnjaci lakše mogli pregledati prijedloge.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Podnositelji prijava koji ispunjavaju uvjete

Prijedloge mogu podnijeti samo pravne osobe; subjekti koji nemaju pravnu osobnost prema primjenjivom nacionalnom pravu prijavu mogu podnijeti pod uvjetom da njihovi zastupnici mogu preuzeti pravne obveze u ime tog subjekta i pružati jamstva za zaštitu financijskih interesa Unije istovjetna onima koja pružaju pravne osobe navedene u članku 131. stavku 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Točnije, prihvatljive su prijave sljedećih organizacija i tijela, navedenih u članku 7. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1144/2014:

ii.	trgovinske ili međutrgovinske organizacije Unije koje su reprezentativne za dotični sektor ili sektore na razini Unije;

iii.	organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača iz članaka 152. i 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koje je priznala određena država članica; ili

iv.

Prethodno navedene organizacije koje podnose prijedlog smiju podnijeti prijedlog pod uvjetom da su reprezentativne za sektor ili proizvod o kojemu je riječ u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829, točnije:

trgovinska ili međutrgovinska organizacija osnovana u državi članici ili na razini Unije, kako je navedena u članku 7. stavku 1. točki (a) odnosno (b) Uredbe (EU) br. 1144/2014, smatra se reprezentativnom za sektor obuhvaćen programom:

—	ako predstavlja najmanje 50 % broja proizvođača ili 50 % obujma ili vrijednosti utržive proizvodnje dotičnog proizvoda odnosno proizvodâ ili sektora u dotičnoj državi članici ili na razini Unije, ili

—	ako je riječ o sektorskoj organizaciji koju je država članica priznala u skladu s člankom 158. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ili u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

ii.

iii.

iv.	tijelo poljoprivredno-prehrambenog sektora iz članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1144/2014 reprezentativno je za sektor odnosno sektore obuhvaćene programom ako su u njegovu članstvu predstavnici tog proizvoda odnosno proizvodâ ili sektora.

Odstupajući od prethodno navedenih točaka (i) i (ii), smiju se prihvatiti niži pragovi ako u podnesenom prijedlogu organizacija predlagateljica pokaže da postoje posebne okolnosti, uključujući dokaze o strukturi tržišta, kojima bi se opravdalo postupanje s organizacijom predlagateljicom kao reprezentativnom za dotični proizvod odnosno proizvode ili sektor.

Prijedloge mogu podnijeti:

(a)	barem dvije organizacije navedene u točkama (a), (c) ili (d) članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1144/2014, koje moraju potjecati iz barem dviju država članica; ili

(b)	jedna organizacija iz Unije ili više njih iz članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1144/2014.

Prihvatljive su samo prijave tijela osnovanih u državama članicama EU-a.

Neprihvatljivi subjekti: podnositelji prijave koji već primaju sredstva Unije za iste mjere informiranja i promocije nisu prihvatljivi za primanje sredstava Unije za te mjere na temelju Uredbe (EU) br. 1144/2014.

Kako bi se ocijenila prihvatljivost podnositeljâ prijave, potrebni su sljedeći popratni dokumenti:

—	privatni subjekt: izvadak iz službenog lista, primjerak društvenog ugovora ili izvadak iz trgovačkog registra ili registra udruga,

—	javni subjekt: preslika rezolucije ili odluke o osnivanju javnog poduzeća odnosno nekog drugog službenog dokumenta kojim se osniva subjekt javnog prava,

—	subjekti bez pravne osobnosti: dokumenti kojima se dokazuje da njihov predstavnik (predstavnici) ima (imaju) sposobnost preuzimanja pravnih obveza u njihovo ime,

—	dokumenti kojima se dokazuje da podnositelj prijave ispunjava kriterije reprezentativnosti utvrđene člankom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1829.

6.2. Prihvatljive aktivnosti

Prijedlozi moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(a)	prijedlozima mogu biti obuhvaćeni samo proizvodi i sustavi navedeni u članku 5. Uredbe (EU) br. 1144/2014;

(b)	prijedlozi moraju biti usklađeni s pravom Unije kojim se uređuju dotični proizvodi i njihovo trgovanje te moraju imati dimenziju Unije;

(c)

prijedlozi na unutarnjem tržištu koji obuhvaćaju jedan ili više sustava navedenih u članku 5. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1144/2014, u svojoj osnovnoj poruci koja je povezana s Unijom moraju biti usmjereni na taj sustave (ili sustave). Ako u okviru programa jedan proizvod ili više njih ilustrira taj sustav odnosno sustave, moraju se pojaviti kao sekundarna poruka povezana s glavnom porukom Unije;

(d)

ako se poruka koja se prenosi programom u kojem sudjeluje više korisnika odnosi na informacije o utjecaju na zdravlje, za tu poruku mora vrijediti sljedeće:

—	na unutarnjem tržištu mora biti usklađena s Prilogom Uredbi (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5) ili je mora prihvatiti nacionalno tijelo nadležno za javno zdravstvo u državi članici u kojoj se aktivnosti provode,

—	kad je riječ o trećim zemljama, mora je prihvatiti nacionalno tijelo nadležno za javno zdravlje u zemlji u kojoj se operacije provode;

(e)	ako se prijedlogom predlaže navođenje podrijetla ili robnih marki, to mora biti u skladu s pravilima iz poglavlja II. Provedbene uredbe (EU) 2015/1831.

Za potrebe procjene prihvatljivosti planiranih aktivnosti potrebno je navesti sljedeće informacije:

—	prijedlozi koji se odnose na nacionalne sustave kvalitete moraju uključivati dokumentaciju ili upućivanje na javno dostupne izvore koji dokazuju da taj sustav kvalitete priznaje država članica,

—

prijedlozi usmjereni na unutarnje tržište kojima se prenosi poruka o dobrim prehrambenim navikama ili odgovornoj konzumaciji alkohola moraju opisivati na koji su način predloženi program i njegova poruka (ili poruke) usklađeni s odgovarajućim nacionalnim pravilima u području javnog zdravstva u državi članici u kojoj će se program provoditi. Obrazloženje treba uključivati upućivanje ili dokumentaciju kojom se potvrđuje ta tvrdnja.

Osim toga, prijedlog mora biti u skladu i s jednim od tematskih prioriteta koji su za programe u kojima sudjeluje više korisnika navedeni u Godišnjem programu rada za 2017. U nastavku slijede odlomci iz Godišnjeg programa rada za 2017. u kojima su detaljnije opisane tri teme za koje se mogu podnijeti prijave u okviru ovoga poziva na podnošenje prijedloga. U tekstu se opisuje tema, predviđeni povezani iznos te ciljevi i očekivani rezultati.

Aktivnosti u sklopu tematskog prioriteta 3: Programi u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu

Tema

Ukupan predviđeni iznos

Prioriteti za sljedeću godinu, ciljevi koje se nastoji ostvariti i očekivani rezultati

Tema A – programi kojima se podiže svijest o održivoj poljoprivredi u Uniji i uloga poljoprivredno-prehrambenog sektora u suzbijanju klimatskih promjena i zaštiti okoliša (*1)

15 050 000 EUR

Aktivnosti bi trebale isticati ekološku održivost poljoprivrede u Uniji te njezinu pozitivnu ulogu u suzbijanju klimatskih promjena i zaštiti okoliša.

Aktivnostima bi se trebalo objasniti na koji način proizvod(i) koji se promovira(ju) i način(i) njegove/njihove proizvodnje doprinose sljedećem:

(a)	ublažavanju klimatskih promjena (npr. smanjenje emisija stakleničkih plinova) i/ili prilagođavanju istima (npr. ušteda vode, usjevi otporni na određene klimatske uvjete i njihove varijante); te

(b)

barem jednom od sljedećega:

i.	očuvanju bioraznolikosti i održive uporabe (npr. biljni i životinjski svijet, krajolik, genetski resursi);

ii.	održivom gospodarenju vodom (npr. učinkovita potrošnja vode, smanjenje količine nutrijenata ili pesticida);

iii.	održivom gospodarenju tlom (npr. kontroliranje erozija; ravnoteža nutrijenata; sprječavanje acidifikacije i salinizacije).

Aktivnosti u sklopu tematskog prioriteta 4: Programi u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu ili u trećim zemljama

Teme

Ukupan predviđeni iznos

Prioriteti za sljedeću godinu, ciljevi koje se nastoji ostvariti i očekivani rezultati

Tema B – programi informiranja i promocije usmjereni na povećanje svijesti i prepoznavanje sustava kvalitete Unije navedenih u članku 5. stavku 4. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1144/2014

15 050 000 EUR

Očekivani ishodi jesu povećanje razine prepoznatljivosti logotipa koji se povezuje s tim sustavima kvalitete Unije među potrošačima te povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Unije te njihova udjela na tržištu.

Cilj je podizanje razine svijesti o sustavima kvalitete Unije i njihovo prepoznavanje:

(a)	sustavi kvalitete: zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP), zajamčeno tradicionalni specijaliteti (ZTS) te neobvezne oznake kvalitete;

(b)	metoda organske proizvodnje;

(c)	logotip za kvalitetne poljoprivredne proizvode specifične za rubna područja Unije.

Tema C – programi informiranja i promocije kojima se ističu posebne značajke poljoprivrednih metoda koje se upotrebljavaju u Uniji i značajki poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda EU-a te sustava kvalitete navedenih u članku 5. stavku 4. točki (d) Uredbe (EU) br. 1144/2014

12 900 000 EUR

Cilj je isticanje barem jedne od posebnih značajki poljoprivrednih metoda koje se upotrebljavaju u Uniji, posebice u pogledu sigurnosti hrane, sljedivosti, izvornosti, označavanja, nutritivnog i zdravstvenog aspekta (uključujući dobre prehrambene navike i odgovornu konzumaciju prihvatljivih alkoholnih pića), dobrobiti životinja, zaštite okoliša i održivosti (osim onih obuhvaćenih temom A) te svojstava poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, posebice u pogledu njihove kvalitete, okusa, raznolikosti ili tradicija.

Očekivani ishodi jesu povećanje svijesti o dobrobitima poljoprivrednih proizvoda Unije među potrošačima te povećanje konkurentnosti i potrošnje tih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda Unije, povećanje njihove prepoznatljivosti i udjela na tržištu.

Vrste prihvatljivih aktivnosti

Mjere promocije i informiranja mogu se osobito sastojati od sljedećih aktivnosti prihvatljivih u okviru ovog poziva:

1.	Upravljanje projektom

Odnosi s javnošću

—	aktivnosti povezane s odnosima s javnošću

—	događanja za novinare

Internetske stranice, društvene mreže

—	postavljanje, ažuriranje i održavanje web-mjesta

—	društvene mreže (uspostava računa, redovito objavljivanje)

—	ostalo (mobilne aplikacije, platforme za e-učenje, „webinari” itd.)

Oglašavanje

—

u tisku

—	na televiziji

—

na radiju

—	na internetu

—	na otvorenom

—

u kinu

Komunikacijski alati

—	publikacije, kompleti promotivnih materijala za medije, promotivni proizvodi

—	promotivni videozapisi

Događanja

—	štandovi na sajmovima

—	seminari, radionice, izravni poslovni sastanci (B2B), tečajevi osposobljavanja za struku/kuhare, aktivnosti u školama

—	tjedni restorana

—	sponzoriranje događaja

—	studijska putovanja u Europu

Promidžba na prodajnim mjestima

—	dani kušanja

—	ostalo: promidžba u publikacijama trgovaca na malo, oglašavanje na prodajnim mjestima

Razdoblje provedbe

Sufinancirana mjera (programi informiranja/promocije) mora se provesti u razdoblju od najmanje godinu dana, ali ne duljem od tri godine.

U prijedlogu bi trebalo navesti trajanje mjere.

7. Kriteriji isključivanja

7.1. Isključivanje iz sudjelovanja

Podnositelji prijava bit će isključeni iz sudjelovanja u postupku poziva na podnošenje prijedloga ako se nalaze u nekoj od situacija za isključivanje koje su opisane u članku 106. Financijske uredbe i njezinim Pravilima primjene (6):

(a)

(b)

(c)

i.	prijevarno ili nesavjesno lažno predstavljanje podataka potrebnih za provjeru nepostojanja osnova za isključenje ili ispunjenja kriterija za odabir ili pri izvršenju ugovora;

ii.	dogovaranje s drugim gospodarskim subjektima radi narušavanja tržišnog natjecanja;

iii.	kršenje prava intelektualnog vlasništva;

iv.	pokušaj utjecanja na proces odlučivanja javnog naručitelja tijekom postupka nabave;

v.	pokušaj da se dobiju povjerljive informacije koje bi mu mogle omogućiti nepoštenu prednost u postupku nabave;

(d)

ako je konačnom presudom utvrđeno da je gospodarski subjekt kriv za bilo koju od sljedećih stavki:

i.	prijevaru, u smislu članka 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, sastavljene Aktom Vijeća od 26. srpnja 1995. (7);

ii.

korupciju, kako je definirana člankom 3. Konvencije o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije, sastavljene Aktom Vijeća od 26. svibnja 1997. (8), te člankom 2. stavkom 1. Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP (9), kao i korupciju definiranu pravom zemlje u kojoj se javni naručitelj nalazi, zemlje u kojoj je osnovan gospodarski subjekt ili zemlje u kojoj se izvršava ugovor;

iii.	sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, kako je definirano člankom 2. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP (10);

iv.	pranje novca ili financiranje terorizma, kako je definirano člankom 1. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11);

v.	teroristička kaznena djela ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, kako su definirana člankom 1. odnosno 3. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP (12) ili poticanje, pomaganje ili sudioništvo i pokušaj počinjenja takvih kaznenih djela, navedenih u članku 4. te Odluke;

vi.	rad djece ili druge oblike trgovanja ljudima, kako je definirano člankom 2. Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13);

(e)

(f)	ako je konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da je gospodarski subjekt počinio nepravilnosti u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95.

7.2. Isključivanje iz dodjele

Podnositelji prijava bit će isključeni iz dodjele sufinanciranja ako su za vrijeme postupka dodjele bespovratnih sredstava u jednoj od situacija opisanih u članku 107. Financijske uredbe:

(a)	u situaciji su za isključenje utvrđenoj u skladu s člankom 106. Financijske uredbe;

(b)	pogrešno su prikazali podatke koji su uvjet za sudjelovanje u postupku ili nisu dostavili takve podatke za vrijeme postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Kako bi dokazao usklađenost s razlozima za isključenje, koordinator mora označiti odgovarajuće polje pri podnošenju elektroničke prijave. Svi korisnici (u slučaju dodjele bespovratnih sredstava za aktivnost s više korisnika) koji su odabrani za sufinanciranje moraju potpisati časnu izjavu kojom potvrđuju da nisu ni u jednoj od situacija navedenih u članku 106. stavku 1. i člancima od 107. do 109. Financijske uredbe. Podnositelji prijava trebaju slijediti upute na portalu za sudionike.

8. Kriteriji za odabir

8.1. Financijska sposobnost

Podnositelji prijava moraju imati stabilne i dostatne izvore financiranja za održavanje svojih aktivnosti tijekom razdoblja provedbe mjere te za sudjelovanje u njezinu financiranju.

Financijska sposobnost podnositelja prijave procijenit će se u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe br. 966/2012. Procjena se neće provesti ako:

—	podnositelj prijave jest javno tijelo,

—	doprinos EU-a koji traži podnositelj prijave iznosi ≤ 60 000 EUR.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti za procjenu financijske sposobnosti uključuje sljedeće:

—	račun dobiti i gubitka, bilancu posljednje financijske godine za koju je izvršen završni račun,

—	u slučaju novoosnovanih subjekata prethodno navedene dokumente moguće je zamijeniti poslovnim planom.

Osim toga, za podnositelja prijave koji traži doprinos EU-a u iznosu od ≥ 750 000 EUR (granična vrijednost koja se primjenjuje po podnositelju prijave):

—	izvješće o reviziji koje sastavlja odobreni vanjski revizor i kojim se potvrđuju financijska izvješća za posljednju dostupnu financijsku godinu. Ta se odredba ne primjenjuje na javna tijela.

Procjena financijske sposobnosti podnositelja prijave provodit će se s pomoću portala za sudionike.

8.2. Operativna sposobnost

Podnositelji prijave moraju imati stručnu sposobnost i kvalifikacije potrebne za izvršenje mjere.

Kao dokaz o tome u dijelu B prijedloga moraju se navesti sljedeći podatci:

—	opći profil (kvalifikacije i iskustvo) osoblja podnositelja prijave koje je u prvom redu nadležno za upravljanje predloženom mjerom i njezinu provedbu,

—	izvješće o aktivnostima organizacije predlagateljice (organizacijâ predlagateljica) ili opis aktivnosti koje su provedene u vezi s aktivnostima koje su prihvatljive za sufinanciranje.

9. Kriteriji za dodjelu sredstava

Dio B prijave služi za evaluaciju prijedloga prema kriterijima za dodjelu.

Od projekata se općenito očekuje da imaju djelotvornu upravljačku strukturu, jasnu strategiju i precizan opis očekivanih rezultata.

Sadržaj svakog prijedloga procijenit će se prema sljedećim kriterijima i potkriterijima:

Kriteriji

Najveći broj bodova

Prag

1.	Dimenzija Unije

2.	Tehnička kvaliteta projekta

3.	Kvaliteta upravljanja

4.	Proračun i isplativost

UKUPNO

100

Odbijaju se prijedlozi koji su ispod navedenog ukupnog praga i/ili pojedinačnih pragova.

Pri ocjenjivanju svakog od glavnih kriterija za dodjelu uzimaju se u obzir sljedeći potkriteriji:

Dimenzija Unije

(a)	relevantnost predloženih mjera informiranja i promocije za opće i posebne ciljeve navedene u članku 2. Uredbe (EU) br. 1144/2014, ciljeve navedene u članku 3. te Uredbe, kao za i prioritete, ciljeve i očekivane rezultate objavljene u sklopu odgovarajućeg tematskog okvira;

(b)	poruka kampanje koja je povezana s Unijom;

(c)	utjecaj projekta na razini Unije.

Tehnička kvaliteta

(a)	kvaliteta i relevantnost analize tržišta;

(b)	prikladnost strategije, ciljeva i ključnih poruka programa;

(c)	prikladan odabir aktivnosti u pogledu ciljeva i strategije programa, uravnotežene mješavine komunikacije i sinergije aktivnosti;

(d)	sažet opis aktivnosti;

(e)	kvaliteta predloženih metoda i indikatora procjene.

Kvaliteta upravljanja

(a)	organizacija projekta i struktura upravljanja;

(b)	mehanizmi kontrole kvalitete i upravljanja rizicima.

Proračun i isplativost

(a)	povrat ulaganja;

(b)	odgovarajuća raspodjela proračuna u odnosu na ciljeve i opseg aktivnosti;

(c)	dosljednost između predviđenih troškova i rezultata;

(d)	realistična procjena broja osoba/dana za aktivnosti koje provodi organizacija predlagateljica, uključujući troškove koordinacije projekta.

Posebna rang-lista uspostavit će se za svaku od prioritetnih tema navedenih u dijelu 6.2. ovoga poziva.

Ako na posljednjem mjestu iste rang-liste postoje dva ili više prijedloga s jednakim brojem bodova, zadržat će se prijedlog(zi) koji omogućuje diversifikaciju u pogledu proizvoda ili ciljanih tržišta. To znači da će između dvaju ex aequo prijedloga Komisija prvo odabrati onaj čiji sadržaj (prvenstveno u pogledu proizvoda, a zatim u pogledu ciljanih tržišta) još uvijek nije zastupljen na rang-listi. Ako taj kriterij nije dovoljan za razlikovanje prijedloga, Komisija će prvo odabrati program koji je dobio najviše bodova za pojedinačne kriterije dodjele. Prvo će usporediti bodove za „dimenziju Unije”, zatim za „tehničku kvalitetu” te naposljetku za „proračun i isplativost”.

10. Pravne obveze

Koordinatori prijedloga koji su uključeni u popis za financiranje bit će pozvani na sudjelovanje u fazi prilagodbe prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava; prilagodba će se provoditi s pomoću elektroničkog sustava za pripremu dodjele bespovratnih sredstava (SYGMA). Ako se pokaže uspješnom, dovest će do potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji je pripremljen u eurima i u kojem se navode uvjeti i razina financiranja.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava prvo mora elektroničkim putem potpisati koordinator u ime konzorcija, a zatim Chafea. Svi sukorisnici moraju pristupiti ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava elektroničkim potpisivanjem pristupnog obrasca za dodjelu bespovratnih sredstava.

11. Financijske odredbe

Financijskom uredbom i Pravilima primjene (14) utvrđuju se primjenjiva pravila provedbe programa u kojima sudjeluje više korisnika.

11.1. Opća načela

(a)

Zabrana kumulativne dodjele

Mjera samo jedanput može dobiti bespovratna sredstva iz proračuna EU-a.

Proračunom Unije ni u kojem se slučaju neće dvaput financirati isti troškovi.

(b)

Zabrana retroaktivnosti

Bespovratna sredstva nije moguće dodijeliti unatrag za mjere koje su već završene.

Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za mjeru koja se već počela provoditi samo ako podnositelj prijave može dokazati da je mjeru morao početi provoditi prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

U takvim slučajevima troškovi prihvatljivi za financiranje ne smiju nastati prije datuma podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava.

(c)

Sufinanciranje

Sufinanciranje znači da se bespovratnim sredstvima EU-a ne mogu u cijelosti pokriti sredstva potrebna za provedbu mjere.

Preostale troškove snosi isključivo organizacija predlagateljica. Financijski doprinosi koje članovi dodijele korisniku, posebice za upotrebu za troškove koji su prihvatljivi u sklopu te aktivnosti, dopušteni su i smatrat će se primicima.

(d)

Uravnoteženi proračun

Procijenjeni proračun mjere mora se prikazati u dijelu A obrasca za prijavu. Mora sadržavati uravnotežene prihode i rashode.

Proračun se mora sastaviti u eurima.

Podnositelji prijava koji predviđaju da troškovi neće nastati u eurima pozivaju se na uporabu tečajne liste objavljene u Službenom listu Europske unije:

http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/inforeuro_en.cfm

(e)

Provedbeni ugovori/podugovaranje

—	mora biti opravdano uzimajući u obzir prirodu mjere i ono što je potrebno za njezinu provedbu,

—	glavne zadaće mjera (tj. tehnička i financijska koordinacija mjere i upravljanje strategijom) ne mogu biti podugovorene,

—	mora biti jasno navedeno u stručnim i financijskim dijelovima prijedloga.

Podugovaranje sa subjektima koji su strukturno povezani s korisnikom

Podugovori se mogu sklopiti i sa subjektima koji su strukturno povezani s korisnikom, ali jedino ako je cijena ograničena na stvarne troškove nastale za subjekt (tj. bez profitne marže).

Zadaće koje takvi subjekti trebaju provoditi moraju biti jasno navedene u stručnom dijelu prijedloga.

11.2. Oblici financiranja

Maksimalan zatraženi iznos

Bespovratna sredstva EU-a ograničena su na sljedeće najveće stope sufinanciranja:

—	za programe u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama: 80 % prihvatljivih troškova programa,

—	u slučaju podnositelja prijava s nastanom u državama članicama koji 1. siječnja 2014. g. ili nakon tog datuma primaju financijsku pomoć u skladu s člancima 136. i 143. UFEU-a (16), postotak iznosi 85 %.

To se primjenjuje samo na ona bespovratna sredstva koje Chafea odobri prije datuma od kojeg država članica o kojoj je riječ više ne prima takvu financijsku pomoć.

Stoga se dio ukupnih prihvatljivih troškova navedenih u procjeni proračuna mora financirati iz izvora koji nisu bespovratna sredstva EU-a (načelo sufinanciranja).

Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi jesu stvarno nastali troškovi korisnika bespovratnih sredstava koji zadovoljavaju sve kriterije navedene u članku 6. ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

—	Prihvatljivi (izravni i neizravni) troškovi navedeni su u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (vidi članak 6. stavke 1., 2. i 3.)

—	Neprihvatljivi troškovi navedeni su u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (vidi članak 6.4.)

Izračun konačnog iznosa bespovratnih sredstava

Konačni iznos bespovratnih sredstava ovisi o stvarnom opsegu provedbe aktivnosti u skladu s uvjetima i odredbama Ugovora.

Taj iznos izračunava Chafea prilikom plaćanja preostalog iznosa u sljedećim koracima:

1.	primjena stope nadoknade na prihvatljive troškove;

2.	ograničenje najvećeg iznosa bespovratnih sredstava;

3.	smanjenje zbog pravila o zabrani stvaranja dobiti;

4.	smanjenje zbog neispravne provedbe ili povrede drugih obveza.

Svrha ili učinak bespovratnih sredstava EU-a ne smije biti stvaranje dobiti u okviru aktivnosti. „Dobit” se definira kao višak iznosa dobivenog primjenom prvog i drugog koraka uvećan za ukupne primitke iz aktivnosti koji prelazi ukupne prihvatljive troškove aktivnosti.

U tom pogledu, u slučaju ostvarenja dobiti Chafea ima pravo na povrat postotka dobiti koji odgovara doprinosu EU-a za pokriće prihvatljivih stvarno nastalih troškova korisnika za provođenje aktivnosti. Partner (koordinator ili drugi korisnik) koji zatraži doprinos EU-a u iznosu ≤ 60 000 EUR izuzet je iz ove odredbe.

11.3. Organizacija plaćanja

Isplata pretfinanciranja koje čini 20 % iznosa bespovratnih sredstava prenijet će se koordinatoru u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (čl. 16.2.).

Međuplaćanja se plaćaju koordinatoru u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (čl. 16.3.). Međuplaćanja su namijenjena za povrat prihvatljivih troškova nastalih za provedbu programa tijekom odgovarajućih izvještajnih razdoblja.

Ukupni iznos pretfinanciranja i međuplaćanja ne smije biti veći od 90 % najvećeg iznosa bespovratnih sredstava.

Chafea utvrđuje iznos plaćanja preostalog iznosa na temelju izračuna konačnog iznosa bespovratnih sredstava i u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ako je ukupni iznos prethodnih plaćanja veći od konačnog iznosa bespovratnih sredstava, umjesto plaćanja preostalog iznosa vrši se povrat sredstava.

11.4. Jamstvo za pretfinanciranje

Ako financijska sposobnost podnositelja prijave nije zadovoljavajuća, može se zatražiti jamstvo za pretfinanciranje u iznosu do iznosa pretfinanciranja kako bi se ograničili financijski rizici povezani s plaćanjem pretfinanciranja.

Ako se financijsko jamstvo zatraži, u eurima ga izdaje banka ili ovlaštena financijska institucija sa sjedištem u jednoj od država članica Europske unije. Blokirani iznosi na bankovnim računima ne prihvaćaju se kao financijska jamstva.

Jamstvo se može zamijeniti solidarnim jamstvom treće osobe ili solidarnim jamstvom korisnikâ mjere koji su ugovorne strane istog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Jamac nastupa kao jamac na prvi poziv i ne može zahtijevati da Chafea prva poduzima mjere protiv glavnog dužnika (tj. predmetnog korisnika).

Jamstvo za pretfinanciranje izričito ostaje na snazi do plaćanja preostalog iznosa i, ako se plaćanje preostalog iznosa nadomjesti povratom sredstava, do tri mjeseca nakon što je korisnik primio obavijest o terećenju.

Za korisnika koji prima doprinos EU-a u iznosu ≤ 60 000 EUR (bespovratna sredstva niske vrijednosti) nisu potrebna jamstva.

12. Publicitet

12.1. Dužnosti korisnikâ

Korisnici moraju jasno potvrditi doprinos Europske unije u svim aktivnostima za koje se bespovratna sredstva upotrebljavaju.

U tom su pogledu korisnici dužni istaknuti ime i amblem Europske unije u svim publikacijama, plakatima, programima i drugim proizvodima ostvarenima u okviru sufinanciranog projekta.

Pravila grafičke reprodukcije europskog amblema mogu se pronaći u Međuinstitucijskom stilskom priručniku (17).

Osim toga, sav vizualni materijal proizveden u okviru programa promocije koji sufinancira Europska unija mora sadržavati oznaku „Enjoy it’s from Europe”:

Smjernice za uporabu potpisa i sve grafičke datoteke mogu se preuzeti s promotivnih internetskih stranica na poslužitelju Europa (18).

Naposljetku, svi pisani materijali, odnosno brošure, plakati, letci, transparenti, oglasni panoi, tiskani oglasi, članci u novinama, internetske stranice (isključujući male promidžbene proizvode) trebali bi sadržavati izjavu o odricanju odgovornosti u skladu s uvjetima opisanima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, u kojoj se navodi da su u materijalima izneseni stavovi autora. Europska komisija/Agencija ne prihvaća nikakvu odgovornost za moguću uporabu informacija koje ti materijali sadržavaju.

12.2. Dužnosti agencije Chafea

Sve informacije povezane s dodjelom bespovratnih sredstava u tijeku financijske godine objavljuju se na internetskim stranicama agencije Chafea najkasnije 30. lipnja u godini koja slijedi nakon financijske godine u kojoj su bespovratna sredstva dodijeljena.

Chafea će objaviti sljedeće informacije:

—	naziv korisnika (pravni subjekt),

—	adresu korisnika ako je on pravna osoba, ili regiju ako je fizička osoba, kako je utvrđeno za razinu NUTS 2 (19), ako ima prebivalište unutar EU-a ili ekvivalent ako ima prebivalište izvan EU-a,

—	predmet bespovratnih sredstava,

—	dodijeljeni iznos.

13. Zaštita podataka

Odgovor na sve pozive na podnošenje prijedloga uključuje evidentiranje i obradu osobnih podataka (poput imena, adrese i životopisa osoba koje sudjeluju u sufinanciranoj mjeri). Ti se podatci obrađuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka. Osim ako je drukčije navedeno, pitanja i svi zatraženi osobni podatci potrebni su za evaluaciju prijave u skladu sa specifikacijama poziva na podnošenje prijedloga te ih samo u tu svrhu obrađuju Izvršna agencija/Komisija ili treće strane koje djeluju u ime i pod odgovornošću Izvršne agencije/Komisije. Osobe na koje se podatci odnose mogu pronaći detaljnije informacije o postupcima obrade, svojim pravima i načinu njihova ostvarivanja u izjavi o zaštiti osobnih podataka objavljenoj na portalu za sudionike:

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/support/legal_notices.html

i internetskim stranicama Agencije:

http://ec.europa.eu/chafea/about/data_protection.html

Podnositeljima prijave savjetuje se da redovito provjeravaju odgovarajuću izjavu o zaštiti osobnih podataka kako bi bili pravodobno obaviješteni o mogućim izmjenama do kojih može doći prije ili nakon roka za podnošenje prijedloga. Korisnici preuzimaju zakonsku obvezu obavješćivanja svojeg osoblja o odgovarajućim postupcima obrade koje provodi Agencija; u tu im svrhu prije slanja njihovih podataka Agenciji moraju dostaviti izjavu o zaštiti osobnih podataka koju je Agencija objavila na portalu za sudionike; osobni se podatci mogu unijeti u sustav ranog otkrivanja i isključivanja (EDES) Europske komisije predviđen člancima 105.a i 108. Financijske uredbe EU-a u skladu s primjenjivim odredbama.

14. Postupak podnošenja prijedloga

Prijedlozi se moraju podnijeti prije isteka roka utvrđenog u dijelu 5. putem elektroničkog sustava za podnošenje na:

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/agrip/index.html

Prije podnošenja prijedloga:

1.	Pronađite poziv: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/agrip/index.html

2.	Izradite račun za podnošenje prijedloga: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html

3.	Registrirajte sve partnere putem registra korisnika: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html

Podnositelje prijava obavješćuje se pisanim putem o rezultatima postupka odabira.

Podnošenjem prijedloga podnositelj prijave prihvaća postupke i uvjete opisane u ovom pozivu i dokumentima na koje on upućuje.

Kontakti

Ako imate pitanja o mrežnim alatima za podnošenje prijava, obratite se informatičkoj službi za korisnike koja je u tu svrhu uspostavljena na portalu za sudionike:

http://ec.europa.eu/research/index.cfm?lg=hr&pg=enquiries

Za sva ostala pitanja dostupna je služba za korisnike agencije Chafea na: +352 430136611, adresa e-pošte: CHAFEA-AGRI-CALLS@ec.europa.eu, radnim danima od 9.30 do 12.00 i od 14.30 do 17.00 CET (srednjoeuropsko vrijeme). Korisnička podrška nije dostupna vikendom i tijekom praznika.

Često postavljana pitanja objavljuju se na internetskim stranicama agencije Chafea:

http://ec.europa.eu/chafea/agri/faq.html

Povezani dokumenti

—	Obrazac za prijavu

—	Primjer ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (verzija s jednim i više korisnika)

—	Upute za podnositelje prijave

(4) Provedbena odluka Komisije od 9. studenoga 2016. g. o donošenju programa rada za 2017. g. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama.

(5) Uredba (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani (SL L 404, 30.12.2006., str. 9.).

(*1) Kampanje u sklopu Teme A ne bi smjele promicati organsku metodu proizvodnje Unije kao glavnu poruku.

(6) Članak 106. Financijske uredbe i njezina pripadajuća Pravila primjene koja su donesena Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2015/1929, odnosno Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2462.

(7) SL C 316, 27.11.1995., str. 48.

(8) SL C 195, 25.6.1997., str. 1.

(9) Okvirna odluka Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru (SL L 192, 31.7.2003., str. 54.).

(10) Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42.).

(11) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.).

(12) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(13) Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.).

(14) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.) i Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(15) Podnositelji prijava mole se da obrate pozornost na činjenicu da u slučaju primitka bespovratnih sredstava za poslovanje neizravni troškovi nisu prihvatljivi.

(16) Na dan objave ovoga poziva: Grčka.

(17) http://publications.europa.eu/code/hr/hr-5000100.htm

(18) http://ec.europa.eu/agriculture/promotion_hr

(19) Uredba Komisije (EZ) br. 105/2007 od 1. veljače 2007. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 39, 10.2.2007., str. 1.).

(20) Članak 96. Financijske uredbe.

12.1.2017

Službeni list Europske unije

C 9/42

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 9/12)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE KOJA NIJE MANJA ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„HUILE D’OLIVE DE CORSE”/„HUILE D’OLIVE DE CORSE – OLIU DI CORSICA”

EZ br.: PDO-FR-02123 – 24.2.2016.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i pravni interes

Syndicat A.O.C. Oliu di Corsica

26, quartier de la Poste

20260 Lumio

FRANCE

Tel. +33 495566497

Telefaks +33 495551660

E-pošta: oliudicorsica@orange.fr

Društvo za ZOI ulja „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” čine proizvođači, prerađivači i prerađivači-distributeri maslina te ono ima pravni interes za podnošenje zahtjeva za izmjenu.

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje (primjenjuju) izmjena (izmjene)

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Zemljopisno područje
—	☒	Dokaz o podrijetlu
—	☒	Način proizvodnje
—	☒	Povezanost
—	☒	Označivanje
—	☒	Ostalo [državni zahtjevi, podaci o skupini, načini identifikacije čestica, kontrolno tijelo]

4. Vrsta izmjene (izmjena)

—	☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

5. Izmjena (izmjene)

5.1. Rubrika „Opis proizvoda”

Ova se rubrika dodatno pojašnjuje i dopunjuje kako bi se više uzeli u obzir tradicionalno znanje i iskustvo te običaji proizvođača. Tim boljim opisom omogućeno je s pomoću dodatnog natpisa „tradicionalna berba” razlikovanje ulja dobivenog od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem. To je ulje već bilo obuhvaćeno početnom registracijom koja se zasnivala na dosta opširnoj definiciji proizvoda, ali nije bilo identificirano kao takvo. Ovo razlikovanje rezultat je želje skupine koja podnosi zahtjev da bolje opiše i identificira proizvod te da potrošaču navede jasnu informaciju o tehnici berbe.

—

Na temelju kontrola provedenih od priznavanja ove oznake organoleptički opis dopunjen je opisima kojima se bolje identificira proizvod. Odredbe koje se odnose na boju proizvoda ne mijenjaju se.

Prema tome, početni tekst:

„„Huile d’olive de Corse” ili „Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” jest ulje kojemu je svojstven blagi okus, a ljutine i gorčine gotovo da i nema. Arome su blage te podsjećaju na suho voće, pecivo i makiju. Njegova boja je slamnatožuta do svijetložuta, uz zelene odsjaje.”

zamjenjuje se sljedećim: „„Huile d’olive de Corse” ili „Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” jest ulje kojemu su svojstvene arome koje podsjećaju na bademe, artičoke, sijeno, suho voće ili jabuku. Njegova boja je slamnatožuta do svijetložuta, uz zelene odsjaje.”

Uvođenjem natpisa „tradicionalna berba” za ulja dobivena od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem uvode se dodatna organoleptička svojstva koja se odnose na tehniku berbe: punog je i bogatog okusa, a svojstvene su mu sljedeće karakteristične i dominantne arome: crnih maslina, suhog sijena, suhog voća (badem, orah, lješnjak), cvjetnih mirisa makije, gljiva i niskog raslinja.

—

U specifikaciji određene su i uvedene razine gorčine i ljutine (ili pikantnosti): Ulju „Huile d’olive de Corse” ili „Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” svojstvene su gorčina i ljutina niže ili jednake 3 na ljestvici vrijednosti (od 0 do 10) Međunarodnog vijeća za masline (IOC). U odnosu na početan opis koji je glasio: „ljutine i gorčine gotovo da i nema”, ovo blago povišenje razine povezano je s razvojem novih nasada i modernizacijom maslinika. Upotrebom tehnika strojnog branja dobivaju se malo manje zrele masline i ulje malo veće gorčine i ljutine. Ulja koja imaju natpis „tradicionalna berba” dobivaju se od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem, odnosno zrelijih maslina. Dobiveno ulje je blaže, odnosno ljutine i gorčine niže ili jednake vrijednosti 1 na ljestvici Međunarodnog vijeća za masline (IOC).

—	U cilju očuvanja kvalitete proizvoda određen je peroksidni broj i uključen u specifikaciju. Na osnovi analiza proizvoda, u prvoj fazi stavljanja na tržište taj se broj ograničava na 16 miliekvivalenata (meq) peroksidnog kisika po kilogramu maslinovog ulja.

5.2. Rubrika „Dokaz o podrijetlu”

U skladu s razvojem nacionalnih zakona i propisa tekst rubrike „Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja” pročišćen je i sadržava prije svega obveze prijavljivanja i vođenja evidencije o sljedivosti proizvoda te o praćenju uvjeta proizvodnje.

U okviru toga, kontrolno tijelo propisuje ovlaštenje izvođača, kojim bi se potvrdila njihova sposobnost ispunjavanja zahtjeva specifikacije.

Usto, toj se rubrici dodaje i nekoliko odredaba o evidencijama i deklaracijama kojima se jamči sljedivost i kontrola usklađenosti proizvoda sa zahtjevima specifikacije.

5.3. Rubrika „Način proizvodnje”

Izmjene se uvode u način izrade i odnose se na:

Sorte maslina

Vremenski okvir za preusmjeravanje na sorte maslina kojima se ostvaruje pravo na upotrebu oznake (s obzirom na to da popis sorti nije izmijenjen) ukida se jer većina predmetnih proizvođača poštuje minimalni postotak prisutnih sorti, iako bi se ta stopa trebala ostvariti do 2025.

Prema tome, početni tekst:

„Međutim, maslinici posađeni prije datuma objave teksta nacionalnog propisa o definiciji oznake, koji nisu u skladu s odredbama o sortama, i dalje imaju pravo na oznaku „Huile d’olive de Corse” ili „Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” za svoj urod pod uvjetom da predmetna gospodarstva Nacionalnom institutu za oznake izvornosti (Institut national des appellations d’origine) dostave pojedinačni vremenski okvir za preusmjeravanje navedenog gospodarstva na odgovarajuće sorte. Tim vremenskim okvirom treba se propisati da stabla masline prethodno navedenih sorti čine najmanje 30 % maslinika na gospodarstvu 2010., 40 % 2015., 50 % 2020. i 70 % 2025.

Počevši od berbe 2010., upotreba maslina iz ovih maslinika dopušta se za proizvodnju maslinovog ulja s oznakom ako su te masline kombinirane barem s jednom od prethodno navedenih sorti.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Međutim, maslinici posađeni prije datuma objave teksta nacionalnog propisa o definiciji oznake, 26. studenoga 2004., koji nisu u skladu s odredbama o sortama, i dalje imaju pravo na oznaku „Huile d’olive de Corse” ili „Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” za svoj urod pod uvjetom da stabla masline prethodno navedenih sorti čine najmanje 70 % maslinika na gospodarstvu.

Upotreba maslina iz ovih maslinika dopušta se za proizvodnju maslinovog ulja s oznakom ako su te masline kombinirane barem s jednom od prethodno navedenih sorti”.

Neki proizvođači podnijeli su prigovor na ukidanje tog vremenskog okvira za vrijeme roka za nacionalni postupak prigovora. Proizvođači koji zadovoljavaju uvjete utvrđene člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012 imaju pravo na prijelazno razdoblje zaključno s 31. prosinca 2025.

Prihvaćene sorte oprašivača (maslinici i ulje)

U početnom tekstu bilo je predviđeno maksimalno 5 % sorti oprašivača u maslinicima i ulju.

S obzirom na poteškoće u provedbi kontrole iz odredbe o maksimalnoj količini maslina nastalih od sorti oprašivača u ulju (osobito provjera dokumentacije) te s obzirom na to da je riječ o minimalnim količinama, predlaže se da se u specifikaciji ukine ta odredba. Međutim, odredba o prisutnosti sorti oprašivača u maslinicima zadržava se.

Navodnjavanje

Kako bi se ograničilo kasno navodnjavanje i omogućilo dozrijevanje plodova u povoljnim uvjetima, predlaže se da se radi preciznosti rečenica izmijeni i glasi: „Za vrijeme vegetacije stabla masline navodnjavanje je dopušteno do početka dozrijevanja”.

Gustoća sadnje

Odredbe o gustoći ostaju neizmijenjene: za svako stablo mora se predvidjeti površina od najmanje 24 kvadratna metra. Načini izračuna te površine precizirani su (umnožak dviju udaljenosti između redova i razmaka među stablima) u svrhu pojašnjenja i kontrole odredbe. Najmanja udaljenost od 4 metra između stabala ostaje neizmijenjena.

Datum berbe/prinos

Najprije su datum početka berbe i povećanje ili smanjenje prinosa u iznimnim klimatskim prilikama bili određeni odlukom prefekta ili ministra u vezi s prijedlozima Nacionalnog instituta za oznake izvornosti (Institut national des appellations d’origine) na temelju mišljenja skupine.

U okviru pojednostavnjenja administrativnih postupaka predlaže se da se taj datum utvrđuje odlukom ravnatelja Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO) na temelju obrazloženog prijedloga skupine.

Nadalje, propisane odredbe u slučaju iznimnih klimatskih prilika brišu se u skladu s odredbama propisanima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

Berba maslina

Kako bi se precizirali uvjeti upotrebe natpisa „tradicionalna berba”, dodaje se: „Samo ulja dobivena od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem prikupljanjem plodova s pomoću mreža ili drugih spremnika ispod stabla imaju pravo na natpis „tradicionalna berba””.

Zdravstvena kvaliteta maslina

Kako bi se osigurala zdravstvena kvaliteta maslina, precizira se da se masline trebaju dostaviti u mlinove u dobrom zdravstvenom stanju. U svrhu pojašnjenja pojma „zdravih” maslina iz registrirane specifikacije, određen je maksimalan prag od 10 % za broj maslina oštećenih štetnicima, mrazom ili tučom.

Prema tome, početni tekst: „Korištene masline moraju biti u zdrave” nadopunjuje se i glasi:

„U mlinove se dostavljaju u dobrom zdravstvenom stanju. Upotrebljavaju se zdrave masline. Ukupni maksimalni prag maslina oštećenih štetnicima, mrazom ili tučom u seriji za preradu ograničen je na 10 %”.

Zrelost maslina

Kako bi se osnažila odredba i olakšala kontrola, zahtjevi o stupnju zrelosti maslina utvrđeni su za fazu prerade, a ne više za fazu dostave u mlin.

Ova se odredba mijenja i s obzirom na razvoj novih nasada s mehaničkim tehnikama berbe pri kojima su masline nižeg stupnja zrelosti.

Prema tome, odlomak „Ulje se dobiva od maslina koje su ubrane zrele. Za svako gospodarstvo ukupna količina dostavljena u mlin tijekom sezone maslina mora sadržavati: - maksimalno 20 % zelenih maslina, - minimalno 50 % crnih maslina” zamjenjuje se sljedećim:

„Svaka serija obrađenih maslina mora sadržavati minimalno 50 % maslina koje poprimaju boju.

Za ulje „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” s natpisom „tradicionalna berba” svaka serija obrađenih maslina mora sadržavati više od 50 % crnih maslina.”

Obrada i postupci ekstrakcije

Uz zadržavanje odredbi aktualne specifikacije o načinima ekstrakcije (ekstrakcija isključivo mehaničkim postupcima bez dodataka osim vode), nadopunjuje se i popis odobrenih postupaka obrade kako bi bio iscrpan i kako bi se uzele u obzir sve faze proizvodnje. Prema tome, dodaje se: uklanjanje listova, drobljenje, miješanje, ekstrakcija centrifugiranjem ili prešanjem. Riječ je o tehnikama koje se trenutačno upotrebljavaju.

Nadalje, odredba o udjelu slobodnih masnih kiselina, izraženom kao oleinska kiselina, premješta se pod rubriku „Opis proizvoda”. Briše se oznaka za ulje „djevičansko” jer se to svojstvo odnosi isključivo na analitička svojstva ulja, a maslinovo ulje „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” može biti „djevičansko” ili „ekstradjevičansko”.

5.4. Rubrika „Povezanost”

Rubrika „Povezanost” ažurirana je, sažeta i dopunjena kako bi se bolje pojasnila povezanost između svojstava ulja „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica”, zemljopisnog područja te znanja i iskustva proizvodnje. Uvode se podaci „posebnost proizvoda” i „uzročna povezanost” u skladu s promjenama rubrike „opis proizvoda”. Poglavito se odnose na arome proizvoda, kao što su badem, sijeno, složene arome makije i umjerenu ljutinu i pikantnost koje su povezane s uvođenjem stupnjeva gorčine i ljutine pod točkom „opis proizvoda”.

5.5. Rubrika „Označivanje”

Natpisi na etiketi specifični za oznaku izvornosti usklađeni su s odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 (korištenje oznake ZOI Europske unije). Osim toga, oznaka „Zaštićena oznaka izvornosti” u skladu je i s obveznim natpisima na etiketi proizvoda oznake izvornosti.

Uvodi se obveza dodavanja natpisa „tradicionalna berba” neposredno nakon naziva oznake na uljima koja se dobivaju od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem. Označivanje tih ulja mora sadržavati i informaciju kojom se pojašnjuje da su navedena ulja dobivena od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem.

5.6. Ostalo

Uzevši u obzir izmjene nacionalnih zakona i propisa, rubrika „Nacionalni zahtjevi” sastavljena je u obliku tablice s glavnim točkama koje je potrebno nadzirati, njihovim referentnim vrijednostima i načinom njihova ocjenjivanja.

Ažurirani su podaci o skupini.

U rubrici „Određivanje zemljopisnog područja” pojašnjene su faze koje se moraju provoditi na zemljopisnom području oznake izvornosti: „Masline se beru i prerađuju na zemljopisnom području koje obuhvaća područja sljedećih općina.”

Nadalje, u specifikaciji su ispravljene pogreške u nazivu općina koje su obuhvaćene zemljopisnim područjem oznake izvornosti, ali tim se ispravcima nisu izmijenile granice zemljopisnog područja proizvodnje koje ostaju neizmijenjene. Precizira se da su granice zemljopisnog područja prijavljene katastru općina koje su djelomično prihvaćene i da je grafička dokumentacija predana u odgovarajućoj vijećnici. Precizirani su i načini identifikacije čestica.

Na kraju je ažurirana rubrika „Informacije o kontrolnom tijelu”.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„HUILE D’OLIVE DE CORSE”/„HUILE D’OLIVE DE CORSE – OLIU DI CORSICA”

EZ br.: PDO-FR-02123 – 24.2.2016.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv (nazivi)

„Hulie d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Klasa 1.5. Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulja itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Za ulje „Huile d’olive de Corse” ili „Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” svojstvene su arome koje podsjećaju na badem, artičoku, sijeno, suho voće ili jabuku. Njegova boja je slamnatožuta do svijetložuta, uz zelene odsjaje.

Pri prvom stavljanju na tržište, pikantnost (označeno kao „ljutina” u smislu ovog jedinstvenog dokumenta) i gorčina niže su od ili jednake vrijednosti 3 na organoleptičkoj ljestvici Međunarodnog vijeća za masline (COI).

Slobodna kiselost, izražena u oleinskoj kiselini, iznosi najviše 1,5 grama na 100 grama maslinova ulja.

U fazi prvog stavljanja na tržište indeks peroksida mora biti niži od ili jednak 16 miliekvivalenata peroksidnog kisika po kilogramu maslinovog ulja.

Ulje „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” s natpisom „tradicionalna berba” ima sljedeća dodatna svojstva: punog je i bogatog okusa, a svojstvene su mu sljedeće karakteristične i dominantne arome: crnih maslina, suhog sijena, suhog voća (badem, orah, lješnjak), cvjetnih mirisa makije, gljiva i niskog raslinja.

Pri prvom stavljanju na tržište, ljutina i gorčina niže su ili jednake vrijednosti 1 po organoleptičkoj ljestvici Međunarodnog vijeća za masline (COI).

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Maslinova ulja dobivaju se prije svega od sljedećih sorti:

Sabine (upotrebljava se i naziv Aliva Bianca, Biancaghja), Ghjermana, Capanace, Raspulada, Zinzala, Aliva Néra (drugog naziva Ghjermana du Sud), Curtinese.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi postupci proizvodnje, od proizvodnje sirovine do proizvodnje maslinova ulja, provode se na određenom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Osim obveznih oznaka predviđenih propisima o označivanju i prezentiranju prehrambenih proizvoda, etiketa ulja s oznakom izvornosti „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olive de Corse – Oliu di Corsica” sadržava sljedeće oznake:

—	naziv oznake za „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica”,

—	natpis „tradicionalna berba” neposredno nakon naziva oznake, za ulja dobivena od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem.

—	natpis: „Zaštićena oznaka izvornosti”.

—	oznaku ZOI-ja Europske unije.

Ti natpisi nalaze se u istom vidnom polju.

Navode se uočljivim, čitljivim, neizbrisivim slovima koja su dovoljno velika da se dobro ističu u okviru u kojem su ispisana i da ih se može jasno razlikovati od svih drugih pismenih navoda i znakova.

Označivanje ulja s pravom na natpis „tradicionalna berba” sadržava informaciju kojom se pojašnjuje da su ulja dobivena od maslina sakupljenih prirodnim opadanjem.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje oznake izvornosti ulja „Hulie d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” odgovara ukupnom području Korzike, osim sljedećih općina: Aiti, Albertacce, Alzi, Asco, Aullène, Bastelica, Bocognano, Bustanico, Calacuccia, Cambia, Campana, Carcheto-Brustico, Carpineto, Carticasi, Casamaccioli, Casanova, Ciamanacce, Corscia, Cozzano, Cristinacce, Erone, Evisa, Felce, Ghisoni, Guagno, Guitera-les-Bains, Lano, Lozzi, Mausoléo, Mazzola, Muracciole, Novale, Olmi-Cappella, Ortale, Orto, Palneca, Pastricciola, Perelli, Pianello, Piazzali, Piedipartino, Pie-d’Orezza, Pietricaggio, Piobetta, Pioggiola, Poggiolo, Quasquara, Quenza, Renno, Rezza, Rusio, Saliceto, Sampolo, San-Lorenzo, Soccia, Tarrano, Tasso, Tavera, Tolla, Valle-d’Alesani, Vallica, Vivario, Zicavo.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Smještena između 41° i 43° sjeverne zemljopisne širine, 160 km od provansalskih obala, Korzika je izduženi planinski otok koji se proteže u smjeru sjever-jug, s prosječnom nadmorskom visinom od 568 metara i veoma razvedenog reljefa.

S geološkog viđenja, tla na kojima su smješteni maslinici nastala su poglavito razgradnjom dviju glavnih različitih stijena (granit i škriljavac, vapnenačka stijena s udubljenjima, jedino na samom jugu). Tipovi tla koji su nastali ovim procesima siromašna su tla s obzirom na to da su dosta plitka i s niskim udjelom gline, ali su i suha sa slabim rezervama vode. Opskrba vodom stoga potpuno ovisi o padalinama i, iako količina padalina varira tijekom godina i ovisno o mikroregijama, činjenica je da je riječ o mediteranskom sustavu s dugim sušnim ljetnim razdobljima u trajanju od otprilike pet mjeseci.

Ta tla posebno karakteriziraju erozivne pojave, koje su naglašene na padinama.

Osim ljetne suše, klimu karakteriziraju temperature koje su pogodne za maslinike, blage zime, vruća ljeta, velika insolacija i maritimni utjecaji koji osiguravaju izrazitu vlažnost zraka.

Razvoj maslina ovisi i o temperaturi: visoki reljef podrazumijeva izloženost mrazu iznad određene prosječne visine, a granica te visine mijenja se ovisno o izloženosti padina.

Na područjima izloženima mrazu uzgoj maslina nije se razvio.

Glavno područje na kojem se uzgajaju masline nalazi se u vegetacijskom području od 0 do 400 metara na sjevernim padinama (osojnim) i do 600 metara na južnim padinama (prisojnim), i karakteriziraju ga redovi hrasta plutnjaka i crnike, uz pinj, vrijesak, maginju, mirtu, tršlju, hlapiniku i uskolisnu komoriku.

Stabla maslina na Korzici sežu daleko u povijest i na njima se zasniva otočki uzgoj maslina. I podrijetlo zasađenih sorti može se u velikoj mjeri objasniti povijesnim čimbenicima: tako je sorta Sabine, najrasprostranjenija na Korzici i uglavnom prisutna na području Balagne, sorta lokalne selekcije koja se dobiva isključivo od divljih stabala masline. Capanace je sorta koja prevladava na području Cap Corse te je isto lokalne selekcije. Ta se sorta izgleda prilagodila dosta nepovoljnim uvjetima. Isto tako, stabla sorte „Capanace” na području Cap Corse izložena su u pravilu jakim vjetrovima i prskanju mora.

Nedavna istraživanja pokazala su da su neke sorte podrijetlom iz Toskane (Ghjermana i Ghjermana di Balagna), a druge, kao Zinzala dobivene su križanjem lokalnih maslina i uvezenih sorti.

Te glavne sorte ustalile su se i raširile, najčešće kombinacijom, na područjima na kojima su im pogodni uvjeti tla i klime. Starost stabala i danas svjedoči o podudarnosti tih sorti i zemljopisne sredine na kojoj su posađena te o neupitnoj povezanosti s terenom.

Proizvodnja ulja „Hulie d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” zasniva se na starim običajima koji su posebno prilagođeni sredini:

—	Način kultiviranja bio je i ostao usko povezan sa sredinom: slaba gustoća u maslinicima i kasna berba. To dugo zadržavanje maslina na stablima još više naglašava razliku u proizvodnji.

—

Berba maslina obavljala se tradicionalno trešnjom, berbom izravno sa stabla ili sakupljanjem na zemlji ovisno o području, opsegu berbe, sorti maslina i sezonskim uvjetima. Najčešće korištena metoda bilo je sakupljanje s tla. Danas su je proizvođači napustili, a sakupljanje se obavlja visećim mrežama ili uz pomoć drugih spremnika za sakupljanje ispod stabla.

Vrijeme berbe maslina proteže se na dulji vremenski period u skladu s razdobljima cvata različitih sorti.

—

Mljevenje se obavlja u mnogo kraćim rokovima nego nekad. Ti rokovi koji su uvelike bili uzrok prejake kiselosti ulja, danas su znatno skraćeni zahvaljujući poboljšanom kapacitetu i modernizaciji mlinova. Ipak su ponekad duži od onih u kontinentalnom dijelu zbog udaljenosti maslinika i običaja proizvođača.

To globalno poboljšanje realizacije načina berbe i mlinova omogućilo je bolju kvalitetu maslinovih ulja.

Posebnosti proizvoda

Ulju „Hulie d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” svojstvene su blaga ljutina i pikantnost. Arome se stoga mogu izraziti u finoći i postići dobru složenost.

Nasumična raznovrsna vegetacija u okolici maslinika doprinosi prisutnosti arome badema, sijena i složenih aroma makije u konačnom proizvodu „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” s natpisom „tradicionalna berba”.

Upotrebljava se za prehranu, njegu, brojne religijske ili svjetovne rituale te je sastavni dio života otočana i poznato je po svojoj kvaliteti.

Posebnost korzikanskog maslinarstva proizlazi i iz raznovrsnosti starih i endemičnih sorti.

Upotreba sorti s manjim plodovima, koje su slabo prilagođene konzumaciji kao stolne masline, i tradicija proizvodnje ulja, a ne stolnih maslina, objašnjava činjenicu da se maslinici svih mikroregija zemljopisnog područja upotrebljavaju isključivo za proizvodnju maslinovog ulja.

Uzročna povezanost

Specifičnost maslinovog ulja naziva „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” proizlazi iz očuvanja određene tradicije i modernih tehnika proizvodnje u kombinaciji sa specifičnom prirodnom sredinom.

Stablo masline spontano je nastanilo različite prostore, što je zbog selekcije i križanja doprinijelo razvoju velikog broja sorti na relativno malom prostoru, a to je posebnost u odnosu na druga mediteranska uzgojna područja maslina na kojima je uglavnom prisutna jedna sorta ili više sorti s jednom dominantnom sortom.

Neovisno o vlastitim pojedinim karakteristikama, stabla su izložena zajedničkim modelima djelovanja i dijele klimatske uvjete koji uzrokuju spor razvoj sirovine, u specifičnoj okolini.

Dugo zadržavanje maslina na stablu zbog izostanka mraza na područjima nasada maslinika ključni je čimbenik u specifičnosti ulja „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” jer maslina poprima mirise vegetacijskih vrsta iz okoline, osobito makije; mirise koji se tako osjete u osebujnim aromama ulja „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” s natpisom „tradicionalna berba”.

Prema tome, međuovisnost prirodnih i ljudskih, lokalnih i specifičnih čimbenika doprinosi ublažavanju različitosti proizvoda uzrokovane sortom, tlom ili izloženošću te daje ulju „Huile d’olive de Corse”/„Huile d’olives de Corse – Oliu di Corsica” autentična svojstva zajednička maslinarskoj proizvodnji cijelog otoka.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CdCHuiledeCorsemodifie.doc

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 9

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 12. siječnja 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 9/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8132 – FMC Technologies/Technip) ( 1 )	1
2017/C 9/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8211 – Marubeni/Toho Gas/Galp Energia/GGND) ( 1 )	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 9/03	Tečajna lista eura	2
	Europski nadzornik zaštite podataka
2017/C 9/04	Sažetak mišljenja Europskoga nadzornika za zaštitu podataka o Prvom paketu reformi zajedničkog europskog sustava azila (Uredba o Eurodacu, Uredba o EASO-u i Dublinska uredba)	3

	V Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europski ured za odabir osoblja (EPSO)
2017/C 9/05	Obavijest o otvorenim natječajima	6
	Europska komisija
2017/C 9/06	Poziv na podnošenje prijedloga za 2017. – Jednostavni programi – Bespovratna sredstva za mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 1144/2014	7
2017/C 9/07	Poziv na podnošenje prijedloga za 2017. – Programi u kojima sudjeluje više korisnika – Bespovratna sredstva za mjere informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama u skladu s Uredbom (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća	23
	SUDSKI POSTUPCI
	Sud EFTA-e
2017/C 9/08	Zahtjev za savjetodavno mišljenje Suda EFTA-e koji je 6. siječnja 2016. podnio Okružni sud u Oslu (Oslo tingrett) u predmetu Synnøve Finden protiv Staten v/Landbruks- og matdepartmentet (Predmet E-1/16)	38
2017/C 9/09	Postupak koji je 17. studenoga 2016. Nadzorno tijelo EFTA-e pokrenulo protiv Islanda (Predmet E-17/16)	39
2017/C 9/10	Postupak koji je 17. studenoga 2016. Nadzorno tijelo EFTA-e pokrenulo protiv Islanda (Predmet E-18/16)	40
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 9/11	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8207 – Emerson Electric/Pentair valves and controls business) ( 1 )	41
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2017/C 9/12	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	42

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0503
JPY	japanski jen	122,14
DKK	danska kruna	7,4338
GBP	funta sterlinga	0,86725
SEK	švedska kruna	9,5695
CHF	švicarski franak	1,0721
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,0633
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,021
HUF	mađarska forinta	309,45
PLN	poljski zlot	4,3703
RON	rumunjski novi leu	4,4960
TRY	turska lira	4,0747
AUD	australski dolar	1,4241
CAD	kanadski dolar	1,3919
HKD	hongkonški dolar	8,1452
NZD	novozelandski dolar	1,5027
SGD	singapurski dolar	1,5112
KRW	južnokorejski von	1 260,59
ZAR	južnoafrički rand	14,4742
CNY	kineski renminbi-juan	7,2826
HRK	hrvatska kuna	7,5562
IDR	indonezijska rupija	13 999,45
MYR	malezijski ringit	4,6964
PHP	filipinski pezo	52,180
RUB	ruski rubalj	63,3625
THB	tajlandski baht	37,375
BRL	brazilski real	3,3786
MXN	meksički pezo	22,9635
INR	indijska rupija	71,8315


	(1) Tekst značajan za EGP.