15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/1

Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu

(2016/C 467/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

UVAŽAVAJUĆI NOVI KONTEKST POLITIKA u kojemu:

—

novi načini rada, automatizacije i robotizacije utječu na vrste znanja, vještina i kompetencija potrebnih u svijetu koji je više no ikada kompetitivan, kompleksan i multikulturalan, mnogi gospodarski sektori u procesu su ubrzane tehnološke i strukturne promjene, a digitalna kompetencija i transverzalne vještine postale su neophodne za prevladavanje nedostatka vještinâ i njihove neusklađenosti s potrebama na tržištu rada te za osposobljavanje ljudi za postizanje rezultata i prilagodbu budućim poslovima i društvenim promjenama,

—	niske razine osnovnih i transverzalnih vještina te digitalne kompetencije mogu ugroziti zapošljivost i aktivno sudjelovanje u društvu,

—

istodobno su, u većoj ili manjoj mjeri, dijelovi Europe izloženi različitim pojavama, poput duljih perioda niskoga gospodarskog rasta i rasta zapošljavanja koji osobito utječu na mlade, sve starijeg stanovništva, kao i povećanih migracijskih tokova, niskih razina inovacije i novih sigurnosnih rizika,

PRIMA NA ZNANJE Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija pod naslovom „Novi program vještina za Europu: suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (1); POZDRAVLJA doprinos te Komunikacije zajedničkim naporima usmjerenima na razvoj vještina unutar EU-a te zbližavanju svijeta rada i svijeta obrazovanja te PODSJEĆA da će odgovarajuća tijela Vijeća preispitati pojedinačne prijedloge proizašle iz Novog programa vještina za Europu;

SLAŽE SE da bi, zbog njihove velike važnosti, trebalo istaknuti sljedeće aspekte:

(a)

zadatak je obrazovanja i osposobljavanja da budu priprema ne samo za tržište rada već i da doprinesu socijalnoj uključenosti i koheziji, putem obuhvatnijeg osobnog razvoja pojedinaca i cjeloživotnog učenja, rezultirajući kritički osviještenim, samouvjerenim, aktivnim i neovisnim pojedincem koji je sposoban razumjeti složenost modernog društva i koji je spreman nositi se s ubrzanim promjenama koje su dio tog društva. Važno je ne usmjeriti se isključivo na neposredne potrebe tržišta rada, već se također usredotočiti na one aspekte obrazovanja i osposobljavanja kojima se mogu pokretati inovacije, poduzetništvo i kreativnost, oblikovati sektori, stvarati radna mjesta i nova tržišta, jačati položaj ljudi (osobito najranjivijih), obogatiti demokratski život te omogućiti razvoj angažiranih, talentiranih i aktivnih građana. S obzirom na nedavne tragične događaje povezane s radikalizacijom u pojedinim dijelovima Europe, još bi se neodložnije trebalo usredotočiti na građanske, demokratske i interkulturne kompetencije te na kritičko mišljenje;

(b)

za razvoj širokog raspona kompetencija za život i budući rad učenicima svih dobnih skupina potrebni su izvrsni učitelji, nastavnici i voditelji osposobljavanja. Učitelji, nastavnici i voditelji osposobljavanja mogu potaknuti učenike, pomoći im da steknu složenije i relevantnije znanje, vještine i kompetencije te mogu imati ključnu ulogu u uvođenju novih metoda poučavanja i učenja. Međutim, potrebni su kontinuirani napori kako bi se privuklo, podržalo i zadržalo talent i izvrsnost u nastavničkoj profesiji, i to osiguravanjem odgovarajućeg radnog okružja za učitelje, nastavnike i voditelje osposobljavanja koji bi trebali biti upoznati s najnovijim dostignućima te bi trebali usvojiti otvoren svjetonazorski pristup tehnološkim i društvenim promjenama kojih su svjedoci;

(c)

bolja povezanost obrazovanja i osposobljavanja sa svijetom rada, uz uključenost svih relevantnih dionika, ima jednu od ključnih uloga u oslobađanju potencijala i talenta svih pojedinaca te doprinosi njihovoj boljoj zapošljivosti, integraciji i aktivnom sudjelovanju u društvu; takva povezanost također pomaže osigurati kontinuiranu fleksibilnost obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja te njihovo prilagođavanje društvenim promjenama i promjenama na tržištu rada. Također je važno promicati predanost poslodavaca cjeloživotnom učenju svojih zaposlenika;

(d)

stjecanje digitalne kompetencije od rane dobi od ključne je važnosti, no obrazovanjem i osposobljavanjem treba reagirati ne samo na trenutačne potrebe tržišta rada za specifično utvrđenim tehničkim vještinama, već i u skladu s dugoročnim ciljem razvoja fleksibilnog načina razmišljanja i znatiželje, potrebnih za prilagođavanje i stjecanje novih, još nepoznatih vještina, znanja i kompetencija koji će biti potrebni za usmjeravanje tehnološkog razvoja budućnosti;

(e)

provedba mjera navedenih u Novom programu vještina za Europu trebala bi biti usklađena sa strateškim okvirom za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020.) jer se njime okuplja sve oblike učenja, u potpunosti poštuje supsidijarnost, nudi korisnu platformu za pružanje potpore politikama država članica te potiče suradnju na razini EU-a, a trebala bi biti usklađena i s drugim relevantnim procesima politika, primjerice s europskim semestrom. Modaliteti usklađivanja na europskoj razini u području obrazovanja, osposobljavanja i vještina, kao i pitanja izvješćivanja, trebali bi biti efikasni i učinkoviti te dogovoreni između država članica i Komisije. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti stručnost država članica, na temelju već postojećih struktura;

(f)	trebalo bi razmotriti dostupnost odgovarajućih sredstava EU-a kako bi se osigurala održivost dogovorenih mjera u okviru Novog programa vještina za Europu.

3.	POZIVA Komisiju da prilikom podnošenja daljnjih očekivanih rezultata u okviru Novog programa vještina za Europu uzme u obzir ovu Rezoluciju.

(1) Dok. 10038/16.

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/3

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o sprečavanju radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam

(2016/C 467/02)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA,

PODSJEĆAJUĆI na političku pozadinu ovog pitanja koja je navedena u Prilogu, a posebno na Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja (1) i

PRIZNAJUĆI da:

—	Europska unija zajednički je prostor za izgradnju naprednog i mirnog područja suživota i poštovanja raznolikosti na temelju zajedničkih vrijednosti i načela priznatih člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji;

—

Izazovi pred Europom koji proizlaze iz nedavnih terorističkih djela naglašavaju hitnost sprečavanja i suzbijanja radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam (2). Mnogi osumnjičenici za terorizam radikalizirani su državljani zemalja Europske unije često zavedeni ideološkim utjecajima vanjskih aktera koji se služe snažnim i fleksibilnim tehnološkim sredstvima regrutiranja i navođenja uz neposredne metode;

—

Ljudski i socijalni uvjeti koji stvaraju plodno tlo za radikalizaciju, posebno među mladima, složeni su i višestruki i mogu uključivati: dubok osjećaj osobne i/ili kulturne otuđenosti, stvarne i/ili pretpostavljene tegobe, ksenofobiju i diskriminaciju, ograničene mogućnosti za obrazovanje, osposobljavanje ili zapošljavanje, društvenu marginalizaciju, urbano i ruralno propadanje, geopolitičke interese, iskrivljena ideološka i vjerska uvjerenja, nestrukturirane obiteljske veze, osobnu traumu ili probleme s duševnim zdravljem;

—	Izazovi ublažavanja temeljne ranjivosti društva u pogledu radikalizacije te prepoznavanja i onemogućivanja ideoloških pokretača nasilnog ekstremizma pozivaju na međuinstitucijski savez aktera koji pripadaju različitim područjima politika;

—	Od ključne je važnosti pozabaviti se svim vrstama radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam, neovisno o vjerskoj i/ili političkoj ideologiji iza nje.

POTVRĐUJU prijeku potrebu za međusektorskom suradnjom, kao i potporom EU-a mjerama država članica radi sprečavanja radikalizacije, s ciljem očuvanja našeg načina života i osiguravanja boljih mogućnosti za mlade (3);

NAGLAŠAVAJU važnost jačanja suradnje s međunarodnim organizacijama koje su aktivno uključene u sprečavanje radikalizacije i promicanje ljudskih prava, kao što su Ujedinjeni narodi (posebice UNESCO), Vijeće Europe, OECD i drugi multilateralni forumi;

POZDRAVLJAJU Komunikaciju Komisije (4) o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu;

Preventivna uloga obrazovanja i rada s mladima

SLAŽU SE da obrazovanje i osposobljavanje, uključujući formalno, neformalno i informalno učenje, predstavljaju snažan način promicanja zajedničkih vrijednosti (5), npr. putem obrazovanja o ljudskim pravima i građanskog odgoja i obrazovanja, obrazovnih programa usmjerenih na učenje na temelju prošlog iskustva i uključivog okruženja za učenje, poticanja sudjelovanja, društvene mobilnosti i uključivosti, polažući na taj način čvršće temelje za društvo i demokratski život;

SLAŽU SE da rad s mladima, sport na lokalnoj razini i kulturne aktivnosti također mogu biti učinkoviti u obraćanju mladim ljudima kojima prijeti rizik od radikalizacije; S obzirom na to da dolaze iz različitog društvenog okružja, individualan pristup vrlo je važan;

ISTIČU da je od ključne važnosti opažanje uznemirujućeg ponašanja te djelovanje prilikom prvih znakova radikalizacije, tako što će svi relevantni akteri (6) komunicirati i blisko surađivati s roditeljima, vršnjacima i širom obitelji;

ISTIČU da iako kognitivne vještine i dalje ostaju ključne, tijekom procesa učenja potrebno je u istoj mjeri razvijati društvene, građanske i međukulturalne kompetencije, komunikaciju i vještine rješavanja sukoba, empatiju, odgovornost, kritičko mišljenje i medijsku pismenost (7);

SLAŽU SE da učitelji i nastavnici, edukatori (8) i drugo nastavno osoblje trebaju biti bolje osposobljeni i opremljeni kako bi se nosili s raznolikošću i potrebama svih učenika i polaznika i kako bi putem pozitivnih narativa, životnih iskustava i miroljubivih svjetonazora prenijeli zajedničke vrijednosti;

SMATRAJU da bi se sprečavanje radikalizacije trebalo poduprijeti mjerama koje se financiraju uglavnom iz programa Erasmus+, europskih strukturnih i investicijskih fondova, programâ Obzor 2020., Kreativna Europa, Europa za građane, Programa o pravima, jednakosti i građanstvu te Fonda za unutarnju sigurnost;

Sigurnosni aspekti borbe protiv radikalizacije

—

PRIMJEĆUJU da radikalizacija koja vodi u terorizam i nasilni ekstremizam predstavlja značajne i promjenjive izazove za sigurnost naših građana koje sveobuhvatno moraju rješavati prvenstveno države članice, osobito na lokalnoj razini, ali je usto potrebna usklađena potpora na razini EU-a u skladu s Ugovorima;

—	PRIMJEĆUJU da nedavni teroristički napadi i planirani napadi u Europi pokazuju kako je globalna teroristička prijetnja postala više decentralizirana, složenija i u mnogim aspektima teže ju je opaziti, djelomično zbog sve bržeg procesa radikalizacije;

—	UZIMAJU U OBZIR da bi se broj povratnika, uključujući posebice strane terorističke borce povratnike, njihove obitelji i maloljetnike mogao povećati;

—

POTVRĐUJU da odlučan odgovor na transnacionalnu prijetnju radikalizacije uz preventivne mjere na razini EU-a, zahtijeva brzu provedbu vanjskih napora EU-a za rješavanje njezinih temeljnih uzroka, uz poseban naglasak na suradnju s područjem zapadnog Balkana, Turskom i sjevernom Afrikom i potporu tim područjima;

Suzbijanje terorističke propagande i govora mržnje na internetu

—

PRIMJEĆUJU potrebu za uključivanjem pružatelja usluga u borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu (9) i suradnjom s njima, potpuno poštujući slobodu izražavanja, s obzirom na ulogu društvenih medija kao glavnog sredstva za pronalazak, pripremu i poticanje mogućih radikala na počinjenje nasilnih djela te NAGLAŠAVAJU važnost pristupa koji uključuje više dionika (10);

—	NAGLAŠAVAJU ulogu Internetskog foruma EU-a u razvijanju sredstava za ograničavanje dostupnosti terorističkog sadržaja na internetu te osnaživanje partnera iz civilnog društva u objavljivanju alternativnog diskursa na internetu;

—

PREPOZNAJU vrijedan posao koji obavljaju Agencija za temeljna prava (FRA), Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) i njezin Centar izvrsnosti te Savjetodavna skupina za strateško komuniciranje u vezi sa Sirijom (SSCAT) te NAGLAŠAVAJU važnost prave povezanosti između nacionalnih i lokalnih aktera;

—	SMATRAJU da inicijative na internetu i izvan njega kojima se predstavljaju drukčiji, pozitivni i umjereni diskursi mogu biti ključne u promicanju uzajamnog poštovanja i sprečavanju radikalizacije; PRIMJEĆUJU potrebu za daljnjim vrednovanjem i analizom učinka protuargumentacije;

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA:

—	potiču suradnju među institucijama za obrazovanje i osposobljavanje, lokalnih zajednica, lokalnih i regionalnih uprava, roditelja, šire obitelji, aktera iz područja mladih, volontera i civilnog društva radi poboljšanja uključenosti i jačanja osjećaja pripadnosti te pozitivnog identiteta;

—

razvijaju kompetencije učitelja i nastavnika, edukatora i drugog nastavnog osoblja kako bi mogli uočiti rane znakove radikaliziranog ponašanja te voditi „teške razgovore” (11), kojima se pokreće dijalog s učenicima i drugim mladim ljudima o osjetljivim temama vezanima za osobne osjećaje, načela i uvjerenja;

—

se, prema potrebi, služe postojećim alatima i materijalima za učitelje i nastavnike, edukatore i drugo nastavno osoblje ili razviju nove, uključujući mreže u okviru kojih edukatori mogu razmjenjivati savjete i smjernice o tome kako postupati u zahtjevnim slučajevima, kao i dežurne telefonske linije za pomoć mladima;

—	promiču globalni i građanski odgoj i obrazovanje, kao i volontiranje, kako bi poboljšali društvene, građanske i međukulturalne kompetencije;

—	potiču uključivo (12) obrazovanje za svu djecu i mlade, boreći se pritom protiv rasizma, ksenofobije, vršnjačkog nasilja i diskriminacije na bilo kojoj osnovi;

—

se pozabave, uz potporu Komisije i agencija EU-a koje se time bave, uporabom interneta za radikalizaciju koja vodi u terorizam i novačenje, posebice razvojem suradnje s pružateljima usluga, suradnjom na strateškoj komunikaciji i, prema potrebi, prijavljenim internetskim sadržajima poštujući pritom temeljna prava u skladu s obvezama iz međunarodnog prava;

—	podupiru rad Internetskog foruma EU-a i rad Europskog centra za borbu protiv terorizma (ECTC), posebice rad koji obavlja EU IRU;

—	podupiru organizacije civilnog društva radi promicanja uzajamnog poštovanja i suzbijanja zločina iz mržnje, govora mržnje i terorističke propagande uz pozitivnu alternativu u pogledu nasilnih ekstremističkih diskursa i ideologija kao i razvijanje protudiskursa za nasilne ekstremističke ideologije;

—	služe se mrežama diljem EU-a radi nastavka razmjene „najboljih praksi” u vezi s borbom protiv radikalizacije, kao što je Centar izvrsnosti RAN-a;

—

uz prijelaz SSCAT-a (Savjetodavna skupina za strateško komuniciranje u vezi sa Sirijom) u Europsku mrežu za strateško komuniciranje (ESCN) nastave rabiti savjetodavne usluge i usluge razmjene informacija ESCN-a radi razumijevanja i bolje reakcije na radikalizaciju i polarizaciju u zajednicama Europe, primjerice uključivanjem osoblja u ESCN u Bruxellesu;

—	nastave razvijati programe za deradikalizaciju, povlačenje i rehabilitaciju za povratnike, među ostalim posebice za strane terorističke borce povratnike, njihove obitelji i maloljetnike;

POZIVAJU Komisiju da

—	nastavi, u bliskoj suradnji s državama članicama raditi na posebnom alatu (13) koji se temelji na najboljim praksama za osobe koje rade s mladima kako bi se mladima pomoglo da razviju svoju demokratsku otpornost, medijsku pismenost, snošljivost, kritičko mišljenje i vještine rješavanja sukoba;

—

promiče i podupire uzajamno učenje za učitelje i nastavnike, edukatore i drugo nastavno osoblje, stručnjake, tvorce politika i istraživače, kako bi se omogućila razmjena najboljih praksi i bolje razumio problem radikalizacije, među ostalim izradom okvira politika i internetskog sažetog prikaza dobrih praksi (14);

—

s obzirom na hitan i izrazito višestruk izazov sprečavanja i suzbijanja radikalizacije, organizira konferenciju više dionika (15) na kojoj bi se okupili različiti sektori i relevantni dionici (npr. iz područja pravosuđa, unutarnjih poslova, obrazovanja, mladih, sporta, kulture i socijalnih pitanja) i mladi;

—	promiče uzajamno razumijevanje i poštovanje među studentima i drugim mladim ljudima iz EU-a i trećih zemalja kroz direktne i virtualne razmjene, kao što su proširenje mreže eTwinning Plus na odabrane zemlje u susjedstvu EU-a te virtualne razmjene mladih u okviru programa Erasmus+;

—

potiče izravne kontakte među mladima u nepovoljnom društvenom položaju i pozitivnih uzora kao što su umjetnici, sportaši ili poduzetnici te svaku priču o uspjehu primjenjivu na mlade ljude koja bi ih nadahnula stvarnim iskustvima (16). Kako bi pomogli u stvaranju vjerodostojnih pozitivnih drukčijih narativa u odnosu na nasilni ekstremistički diskurs, nekoć radikalizirane osobe mogle bi isto tako podijeliti svoje iskustvo;

—

ojača suradnju s pružateljima usluga, pozdravljajući snažno uključivanje digitalne industrije i civilnog društva i razvoj inicijativa radi daljnjeg jačanja učinkovitog uklanjanja terorističkog sadržaja (posebno razvojem Platforme za zajednički prijavljeni sadržaj) kao i širenje alternativnog diskursa posebice kroz najavljeni Program osnaživanja civilnog društva;

—	se nadoveže na rad Agencije EU-a za temeljna prava u promicanju međusobnog poštovanja, nediskriminacije, temeljnih sloboda i solidarnosti diljem EU-a;

—	uzme u obzir ove zaključke pri pripremi i provedbi predloženih mjera.

(1) Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, Pariz, 17. ožujka 2015.

(2) Priznajući da ne vodi nužno sva radikalizacija u nasilni ekstremizam, radi kratkoće ovog teksta dalje se navodi kao radikalizacija.

(3) Izjava iz Bratislave od 16. rujna 2016.

(4) 10466/16.

(5) Ugovor o Europskoj uniji, članak 2.

(6) Dok. 9640/16 – Poput učitelja i nastavnika, nastavnika na sveučilištima, socijalnih radnika, osoba koje rade s mladima, pružatelja zdravstvene skrbi, volontera, susjeda, sportskih trenera, vjerskih i neformalnih vođa, lokalnih policijskih službenika.

(7) 9641/16.

(8) Za potrebe ovog teksta pojam „edukator” odnosi se na osobe koje pružaju formalno, neformalno i/ili informalno učenje.

(9) Kodeks postupanja pri suzbijanju nezakonitoga govora mržnje na internetu od 31. svibnja 2016. (Komisija uz Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft).

(10) Primjećujući u tom kontekstu prijedlog Komisije (dok. 9479/16) za proširenjem određenih odredaba Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, posebice zabranu poticanja na nasilje i mržnju, na platforme za razmjenu videosadržaja.

(11) RAN-ov Manifest za obrazovanje – osnaživanje edukatora i škola.

(12) Kao što je navedeno u Zajedničkom izvješću Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) (2015/C-417/04).

(13) Trenutačni rad stručne skupine za rad s mladima za aktivno građanstvo, sprečavanje marginalizacije i nasilne radikalizacije, kao što je utvrđeno u planu rada EU-a za mlade 2016. – 2018. (SL C 417, 15.12.2015., str. 1.).

(14) U sklopu mandata radne skupine unutar okvira ET 2020. za promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja.

(15) Kao što je redovita konferencija na visokoj razini RAN-a o radikalizaciji.

(16) Mrežom će se upravljati lokalno putem nacionalnih agencija za Erasmus+ koje će omogućiti i prilagodbu lokalnim uvjetima.

PRILOG

Pri donošenju ovih zaključaka Vijeće posebno PODSJEĆA na sljedeće:

—	Strategiju EU-a za borbu protiv terorizma (14469/4/05)

—	Revidiranu Strategiju EU-a za borbu protiv radikalizacije i novačenja terorista (9956/14)

—	Zaključke Vijeća za vanjske poslove o borbi protiv terorizma od 9. veljače 2015. (6026/15)

—	Sastanak Europskog vijeća 12. veljače 2015. na kojemu su čelnici država i vlada pozvali na sveobuhvatan pristup, kojim se među ostalim obuhvaćaju inicijative u vezi s društvenom uključenosti koje su od velike važnosti za sprečavanje nasilne radikalizacije.

—	Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja Europske unije u Parizu 17. ožujka 2015.

—	Europski program sigurnosti (8293/15)

—	Nacrt zaključaka Vijeća o obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015. – 2020. (9798/15)

—	Zaključke Vijeća Europske unije i država članica koje su se sastale unutar Vijeća o poboljšanju kaznenopravnog odgovora na radikalizaciju koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma (14419/15)

—	Zajedničko izvješće o obrazovanju i osposobljavanju u okviru ET 2020. iz studenoga 2015. (14440/1/15 REV 1)

—	Napomenu koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma Vijeću o „Trenutačnom stanju provedbe izjave članova Europskog vijeća od 12. veljače 2015., zaključaka Vijeća za PUP od 20. studenoga 2015. i zaključaka Europskog vijeća od 18. prosinca 2015.” (6785/16)

—	Zajedničku izjavu ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i predstavnika institucija EU-a o terorističkim napadima u Bruxellesu 22. ožujka 2016., kojom se poziva na provođenje 10 mjera u području borbe protiv terorizma, među ostalim nastavak razvoja preventivnih mjera (7371/16)

—	Komunikaciju o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije (8128/16)

—	Zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o ulozi sektora mladih u integriranom i međusektorskom pristupu sprečavanju i suzbijanju nasilne radikalizacije mladih (9640/16)

—	Zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja (9641/16)

—	Zaključke Vijeća o primjeni Povelje o temeljnim pravima u 2015. (posebice dijela koji se odnosi na nediskriminaciju, govor mržnje, rasizam i ksenofobiju) (10005/16)

—	Izjavu iz Bratislave od 16. rujna 2016.

—	Dokument o obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije i provedbi borbe protiv terorizma: druga polovica 2016. (11001/1/16 REV 1)

—	Prvo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije od 12. listopada 2016. (COM(2016) 670 final).

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/8

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o promicanju novih pristupa u radu s mladima radi otkrivanja i razvoja potencijala mladih

(2016/C 467/03)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA,

PODSJEĆAJUĆI NA:

Političku pozadinu ovog pitanja iz Priloga ovim zaključcima.

PRIZNAJU DA:

Mlade žene i muškarci posjeduju unutarnji potencijal i talent koji mogu biti korisni njima, ali i cijelom društvu. Potencijal mladih žena i muškaraca može se promatrati putem kompetencija (znanje, vještine, stavovi), koje se temelje na njihovoj kreativnosti i raznolikosti.

Mladi teže razvoju svog potencijala, talenata i kreativnosti u vezi s aktivnim građanstvom, osobnim razvojem i zapošljivošću. Dok razvoj talenata znači preoblikovanje izvanrednih sposobnosti u izvrsnost, razvoj potencijala znači razvoj prikrivenih kvaliteta ili sposobnosti koje mogu dovesti do uspjeha ili korisnosti u budućnosti, uzimajući u obzir pojedinačne situacije mladih žena ili muškaraca.

Kako bi otkrili i razvili potencijal i talente svih mladih, EU i njegove države članice trebaju podupirati i promicati provedbu učinkovitih međusektorskih politika kojima se potiče i podržava mlade te im se pomaže da ostvare svoj puni potencijal. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti onima u teškoj životnoj situaciji.

Rad s mladima služi za dopiranje do mladih, uključujući one koji su marginalizirani ili im prijeti marginalizacija. Međutim, budući da se stil života i ponašanje mladih mijenjaju u kontekstu novih društvenih i tehnoloških promjena, ključno je i dalje razvijati nove metode i pristupe u radu s mladima. Radi boljeg razumijevanja mladih i povezivanja s njima trebalo bi povećati prisutnost rada s mladima u digitalnom svijetu.

ISTIČU DA:

Rad s mladima provodi se u raznim oblicima i okružjima, prilagođava se različitim potrebama, snovima, težnjama i životnim uvjetima mladih. Njegova mogućnost dopiranja do mladih i reagiranja na nove promjene donosi kvalitativnu promjenu u životu mladih i društvu.

Procesi učenja u radu s mladima pomažu mladima da holistički razviju svoje kompetencije, među ostalim znanje, vještine i stavove. Rad s mladima često služi kao potpora mladima u suočavanju s različitim životnim izazovima, bilo tijekom prijelaza iz obrazovanja na posao, razdoblja nezaposlenosti, različitih novih prijetnji koje uključuju radikalizaciju koja dovodi do nasilnog ekstremizma ili u traženju pozitivna identiteta i osjećaja pripadnosti.

Okruženje za rad s mladima trebalo bi biti poticajno, prilagodljivo, privlačno i usklađeno s novim trendovima u životu mladih te ih tako podupirati u otkrivanju i razvoju njihova potencijala, koji u okviru formalnog obrazovanja ili u drugim sektorima često može ostati skriven i nejasan. To bi okruženje trebalo biti mjesto eksperimentiranja i isprobavanja novina, u kojem su neuspjesi dopušteni i smatraju se dijelom procesa učenja i društvene integracije.

Pokazalo se da su aktivnosti razvijene u radu s mladima učinkovite u pozitivnom razvoju osobnosti mladih i potrebno ih je dodatno podupirati i jačati. Poticanje inovacija u radu s mladima trebalo bi promatrati kao dio odgovora na stalne promjene, čiji je cilj privlačenje interesa svih mladih, uključujući one koji još aktivno ne sudjeluju u aktivnostima rada s mladima. Inovacije bi trebale biti dio trajnog razvoja kvalitete rada s mladima koji se prilagođava potrebama, interesima i iskustvima mladih kakvima ih sami doživljavaju (1).

10.

Kako bi se privuklo mlade i osiguralo veći učinak na njihov život, u daljnjem razvoju obrazovanja i osposobljavanja osoba koje rade s mladima trebalo bi razmotriti i uzeti u obzir nova okružja u kojima mladi provode vrijeme, kao što su moderna gradska infrastruktura i virtualni prostor, te nove pristupe koji se temelje na inovativnim internetskim i neinternetskim alatima (poput igrifikacije (2), aktivnosti temeljenih na GPS-u (3), značaka za uspjeh u učenju (4) ili promišljanja dizajnerskom metodologijom (design thinking) (5)).

11.

Sami mladi trebali bi igrati ključnu ulogu u oblikovanju, razvoju i provedbi postupka uvođenja inovacija u rad s mladima kako bi te inovacije bile uspješne.

12.

Sposobnosti osoba koje rade s mladima (bili oni volonteri ili zaposleni) mogu se poboljšati obrazovanjem, osposobljavanjem i mogućnostima umrežavanja, savjetovanjem te financijskom potporom radi pronalaska i primjene novih i inovativnih pristupa u radu s mladima s ciljem dopiranja do većeg broja mladih, posebno onih do kojih je teško doprijeti, i postizanja većeg učinka na njihov život.

13.

Za stvaranje politike za mlade koja se temelji na činjenicama potrebna su redovita ažuriranja na temelju najnovijih i relevantnih podataka koji se prikupljaju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Tim bi podacima trebalo obuhvaćati i informacije o stilu života i sadašnjim životnim trendovima (6) mladih.

14.

Osim za razvoj sektora rada s mladima kao takvog, međusektorska suradnja ključna je i za razvoj novih pristupa u radu s mladima. U kontekstu provedbe novih pristupa u radu s mladima i praksi politike za mlade potrebno je olakšavati i promicati suradnju dionika koji predstavljaju različite sektore kako bi se zajamčilo učinkovito prepoznavanje prilika za suradnju (7) i doprinijelo kvaliteti prakse rada s mladima te boljem ostvarivanju potreba mladih.

UZIMAJUĆI U OBZIR NAČELO SUPSIDIJARNOSTI, POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA:

15.

Promiču, podupiru i ocjenjuju iskorištavanje, oblikovanje, razvoj, testiranje i širenje novih alata i pristupa koji će se rabiti u radu s mladima putem međusektorske suradnje kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na aktualne potrebe i buduće izazove, interese i očekivanja mladih i društva. Kako bi se zajamčila kvaliteta, mladi, istraživači u području mladih, osobe koje rade s mladima i organizacije mladih trebali bi biti pozvani na aktivno sudjelovanje u svim fazama tog procesa.

16.

Unaprjeđuju sposobnosti osoba koje rade s mladima (volontera ili zaposlenih) za inovacije te razvoj potencijala i talenata mladih pružanjem prilika za obrazovanje i osposobljavanje posebno se usredotočivši na:

a)	primjenu i prilagodbu inovativnih pristupa u praksi rada s mladima;

b)	uključivanje informacija o najnovijim životnim trendovima mladih u obrazovanje za rad s mladima i praksu rada s mladima;

c)	primjenu međusektorske suradnje u oblikovanju novih i inovativnih alata i pristupa za praksu rada s mladima;

d)	metode, ponajprije za otkrivanje, a zatim i razvoj potencijala i talenata mladih izgradnjom njihova samopoštovanja i samopouzdanja;

e)	sudjelovanje mladih kao izvora vrijednih informacija i stručnosti, npr. u razvoju digitalnih kompetencija;

f)	dopiranje do mladih kojima prijeti marginalizacija primjenom inovativnih pristupa i usmjeravanjem na razvoj njihova potencijala i talenta.

17.

Potiču, prema potrebi, održive potpore, uključujući financijsku potporu, organizacijama koje rade s mladima i za mlade, posebno u pogledu skupnih projekata te poštujući načela (8) rada s mladima radi izgradnje njihovih sposobnosti za inovacije.

18.

Blisko surađuju s predstavnicima regionalnih i lokalnih vlasti, savjeta mladih i organizacija za rad s mladima, mladima i drugim dionicima u području mladih kako bi se poruke iz ovih zaključaka široko primijenile u praksi na regionalnoj i lokalnoj razini.

19.

Prema potrebi promiču i podupiru prostore i mogućnosti u partnerstvu s lokalnim vlastima kako bi se mladima omogućilo da se sastaju i razvijaju zajedničke inicijative.

20.

Razmotre stvaranje fleksibilnih prostora i mogućnosti za eksperimentiranje te pokušaje i pogreške, s pomoću kojih osobe koje rade s mladima i mladi mogu naučiti reagirati na uvjete i stilove života koji se brzo mijenjaju te naučiti kako se nositi sa složenošću.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH POJEDINAČNIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI I UZ UVAŽAVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

21.

Razmotre redovito prikupljanje i analizu informacija o životnim trendovima mladih i podupru prosljeđivanje nalaza relevantnim dionicima, među ostalim nacionalnim, regionalnim i lokalnim donositeljima politika, volonterima u radu s mladima, voditeljima mladih i osobama koje rade s mladima.

22.

Traže inovativne pristupe primijenjene u praksi rada s mladima, uključujući druga relevantna područja poput obrazovanja i osposobljavanja, sporta i kulture, socijalnih usluga, informacijskih i komunikacijskih tehnologija itd., te stvore mogućnosti za prilagodbu inovativnih pristupa iz drugih područja politika području rada s mladima, kao i za razmjenu primjera dobre prakse.

23.

Prema potrebi utvrde nove kompetencije koje trebaju osobe koje rade s mladima i razviju module za obrazovanje i osposobljavanje kojima se osobama koje rade s mladima olakšava stjecanje novih kompetencija, uključujući digitalne kompetencije.

24.

Stvaranjem, praćenjem i ocjenjivanjem politika, strategija i inicijativa za mlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini utvrde nove pristupe u radu s mladima kojima se pomaže u otkrivanju i razvoju potencijala i talenta svih mladih.

POZIVAJU EUROPSKU KOMISIJU DA:

25.

Provodi redovitu analizu i u Izvješće o mladima umetne dio u kojem se navode ažurirane i točne informacije o najnovijim stilovima života i životnim trendovima mladih.

26.

Podržava razmjenu informacija o stilovima života i životnim trendovima mladih te primjera dobre prakse i inovativnih pristupa primijenjenih u radu s mladima na razini država članica EU-a, kao i izvan EU-a. Organizira sastanke stručnjaka, konferencije i druge aktivnosti uzajamnog učenja te razmotri uporabu platformi poput Europske konvencije o radu s mladima za promicanje inovativnih pristupa u radu s mladima.

27.

Na najbolji mogući način iskoristi postojeće programe EU-a, poput programa Erasmus+, radi potpore provedbi inovativnih pristupa u praksi rada s mladima.

(1) Kvalitetan rad s mladima – zajednički okvir za budući razvoj rada s mladima. Izvješće Stručne skupine za sustave kvalitete rada s mladima u državama članicama EU-a, Europska komisija, 2015.

(2) Igrifikacija znači primjenu mehanizama igre na aktivnosti koje nisu igra kako bi se promijenilo ponašanje ljudi. Postoje primjeri aplikacija kojima se broje koraci koje osoba napravi svaki dan, koje pružaju nagrade i omogućuju usporedbu s drugima. Različiti elementi dinamike i mehanizama igre mogu se provesti i primijeniti i u radu s mladima. (Gamification 101: An Introduction to the Use of Game Dynamics to Influence Behaviour, Bunchball, 2010.).

(3) Aktivnosti temeljene na GPS-u služe se elektroničkim uređajima sa sustavom za pozicioniranje GPS (uglavnom pametni telefoni) za različite aktivnosti kojima se potiče na kretanje, orijentiranje u novom okruženju, obavljanje različitih zadataka ili proširivanje znanja o zanimljivim mjestima.

(4) Značke za uspjeh u učenju virtualne su značke u internetskom prostoru kojima se potvrđuju postignuća osoba koje uče. Neka poduzeća podupiru tu zamisao, među njima i Mozilla, koja je razvila internetsku platformu Open Badges. To se dobro uklapa u inicijative u vezi s priznavanjem neformalnog učenja u radu s mladima.

(5) Promišljanje dizajnerskom metodologijom (design thinking) suradnički je, optimističan i eksperimentalan pristup usmjeren na čovjeka. Može se dobro primijeniti na mlade jer oni tako postaju sastavni dio promjene, a istodobno oblikuju novo rješenje. Može se primijeniti za (pre)oblikovanje različitih programa, alata ili prostora za mlade. (Design Thinking for Educators Toolkit, 2012.).

(6) Informacije o stilu života i životnim trendovima mladih uključuju pojedinosti o mladima iz sociološkog, psihološkog i pedagoškog aspekta. U tim informacijama trebali bi se nalaziti odgovori na pitanja poput: Koji su interesi mladih? Čega se boje? Kako uče? Kako provode slobodno vrijeme? Kako komuniciraju na društvenim mrežama? Kako upravljaju svojim financijama?

(7) U tom bi kontekstu kao primjer mogla poslužiti kreativna radionica s ciljem stvaranja nove aplikacije za mobilne uređaje kojoj prisustvuju osobe koje rade s mladima, mladi i stručnjaci za IKT.

(8) Vidjeti bilješku 1.

PRILOG

Pri donošenju ovih zaključaka Vijeće posebno podsjeća na sljedeće:

—	Komunikaciju Komisije „Europa 2020.” (1) koju je prihvatilo Europsko vijeće i njezine najvažnije inicijative „Nove vještine i radna mjesta” (2), „Unija inovacija” (3) te „Digitalna agenda za Europu” (4).

—	Zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o ulozi sektora mladih u integriranom i međusektorskom pristupu sprečavanju i suzbijanju nasilne radikalizacije mladih (5).

—	Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 15. prosinca 2015. o planu rada Europske unije za mlade za razdoblje od 2016. do 2018. (6)

—	Zaključke Vijeća od 18. svibnja 2015. o jačanju međusektorske suradnje u području politika s ciljem učinkovitog rješavanja socijalno-ekonomskih izazova s kojima se suočavaju mladi (7).

—	Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih (8).

—	Zaključke Vijeća od 25. studenoga 2013. o jačanju socijalne uključenosti mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (9).

—	Zaključke Vijeća od 16. svibnja 2013. o doprinosu kvalitetnog rada s mladima razvoju, dobrobiti i socijalnoj uključenosti mladih (10).

—	Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (11).

—	Zaključke Vijeća od 11. svibnja 2012. o poticanju kreativnog i inovativnog potencijala mladih (12).

—	Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 18. studenoga 2010. o radu s mladima (13).

—	Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 11. svibnja 2010. o aktivnom uključivanju mladih radi borbe protiv nezaposlenosti i siromaštva (14).

—

Studije i deklaracije:

—	Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) (15).

—	Izvješće Stručne skupine za sustave kvalitete rada s mladima u državama članicama EU-a (2015.).

—	Deklaraciju Druge europske konvencije o radu s mladima (2015.) (16).

(1) 7110/10.

(2) 17066/10.

(3) 14035/10.

(4) 9981/10/REV 1.

(5) 9640/16.

(6) SL C 417, 15.12.2015., str. 1.

(7) SL C 172, 27.5.2015., str. 3.

(8) SL C 183, 14.6.2014., str. 18.

(9) SL C 30, 1.2.2014., str. 5.

(10) SL C 168, 14.6.2013., str. 5.

(11) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(12) SL C 169, 15.6.2012., str. 1.

(13) SL C 327, 4.12.2010., str. 1.

(14) SL C 137, 27.5.2010., str. 1.

(15) SL C 417, 15.12.2015., str. 17.

(16) http://pjp-eu.coe.int/documents/1017981/8529155/The+2nd+European+Youth+Work+Declaration_FINAL.pdf/cc602b1d-6efc-46d9-80ec-5ca57c35eb85

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/12

Zaključci Vijeća o sportskoj diplomaciji

(2016/C 467/04)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI na političku pozadinu ovog pitanja koja je navedena u Prilogu.

PREPOZNAJUĆI da je sport mogući alat za potporu međukulturne, gospodarske i političke suradnje i razumijevanje među narodima i kulturama te da njegov potencijal može biti dijelom proširenja i jačanja kontakata između EU-a i trećih zemalja;

UVIĐAJUĆI DA

—

Sportska diplomacija može se shvaćati kao korištenje sportom kao sredstvom utjecaja na diplomatske, međukulturalne, socijalne, gospodarske i političke odnose. Ona je neodvojiv dio javne diplomacije koja predstavlja dugotrajan proces komunikacije s javnošću i organizacijama s ciljevima poput povećanja privlačnosti i ugleda pojedine zemlje, regije ili grada te utjecaja na donošenje odluka u područjima politike. Njome se pomaže ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva na način koji je vidljiv i razumljiv široj javnosti.

—

Sportska diplomacija na razini EU-a obuhvaća sve relevantne alate iz područja sporta kojima se koriste EU i njegove države članice kako bi surađivali sa zemljama izvan EU-a i međunarodnim vladinim organizacijama. Njima bi se trebalo usredotočiti na političku suradnju i potporu politikama, projektima i programima. Naglasak bi trebalo staviti na ulogu sporta u vanjskim odnosima Unije, uključujući promicanje europskih vrijednosti.

PREPOZNAJUĆI da je sportsku diplomaciju moguće ostvariti u bliskoj suradnji sa sportskim pokretom poštujući istodobno njegovu samostalnost. Time se obuhvaćaju područja poput promicanja pozitivnih sportskih vrijednosti te se doprinosi razvoju političke, društvene i gospodarske suradnje i odnosa.

PREPOZNAJUĆI vrijednosti koje se mogu promicati sportom, kao što su fair play, jednakost, poštovanje različitosti, integritet, disciplina, izvrsnost, prijateljstvo, tolerancija i međusobno razumijevanje koji mogu zbližiti različite ljude i zemlje. Sportska diplomacija koristi se univerzalnošću sporta za nadilaženje jezičnih, društveno-kulturnih i vjerskih razlika te stoga ima velik potencijal za promicanje multikulturalnog dijaloga te pružanje doprinosa razvoju i miru.

NAGLAŠAVAJUĆI da sportski djelatnici i sportske priredbe mogu znatno doprinijeti razvoju sportske diplomacije. Njima se među stranom javnošću i organizacijama može pobuditi pozitivna slika i oblikovati percepcija kako bi se poduprlo postizanje širih vanjskopolitičkih ciljeva. U tom kontekstu sportom se može doprinijeti jačanju i nadogradnji nacionalne diplomacije i diplomacije EU-a.

S OBZIROM NA TO da sport može biti platforma za izgradnju međuljudskih odnosa, primjerice pružanjem potpore programima razmjene sportaša, mladih ljudi, trenera i stručnjaka ili organizacijom međunarodnih sportskih natjecanja na elitnoj i amaterskoj razini.

POŠTUJUĆI NJIHOVE ODGOVARAJUĆE NADLEŽNOSTI I UZIMAJUĆI U OBZIR NAČELO SUPSIDIJARNOSTI, POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA:

Podižu razinu svijesti u državama članicama, Europskoj komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje (uključujući delegacije EU-a) o potencijalu sporta u pogledu doprinosa javnoj diplomaciji;

Potiču suradnju među tijelima javne vlasti i sportskog pokreta kako bi se iskoristio potencijal sporta u vanjskoj politici;

10.

Produbljuju odnose s relevantnim sportskim organizacijama i međunarodnim vladinim organizacijama kao i drugim dionicima putem strukturiranog dijaloga EU-a o sportu u okviru sastanaka Vijeća, Foruma o sportu u EU-u i drugih struktura;

11.

Bolje iskorištavaju potencijal sporta, među ostalim edukacijom i uključivanjem poznatih sportaša kao glasnika koji će promicati pozitivne sportske i europske vrijednosti;

12.

Promiču velike sportske priredbe kao važan aspekt međukulturne, društvene i gospodarske diplomacije EU-a u slučajevima u kojima mogu doprinijeti gospodarskim ciljevima EU-a u pogledu rasta, zapošljavanja i konkurentnosti;

13.

Osiguraju da sportska diplomacija ostane dio političkog programa EU-a;

14.

Ispitaju mogućnost uporabe mreže ambasadora Europskog tjedna sporta kako bi se promicale pozitivne sportske vrijednosti i europske vrijednosti s ciljem povećanja privlačnosti, prepoznatljivosti i vidljivosti EU-a u trećim zemljama;

15.

Podupiru aktivnosti, kao što su konferencije, seminari, aktivnosti uzajamnog učenja ili neformalne ad hoc skupine, kojima bi se moglo doprinijeti pripremi strateškog pristupa sportskoj diplomaciji u okviru EU-a te da sudjeluju u tim aktivnostima.

POZIVA KOMISIJU DA:

16.

Osigura da se sport i njegov moguć doprinos ostvarivanju ambicija EU-a u pogledu vanjskih odnosa uzimaju u obzir u sporazumima s trećim zemljama, među ostalim u okviru sporazumâ o pristupanju, pridruživanju, suradnji i europskom susjedstvu;

17.

Prikuplja i širi empirijske dokaze učinkovitosti sporta kao sredstva za promicanje vrijednosti, međukulturalnog dijaloga, razvoja i mira;

18.

Organizira konferenciju na visokoj razini s ciljem rasprave o mogućnostima suradnje u području sportske diplomacije, među ostalim u okviru moguće platforme ili mreže za unapređivanje znanja u području sportske diplomacije, posebice prikupljanjem i razmjenom najboljih praksi o ulozi sportske diplomacije u društvu te ispita mogućnost pripreme obrazovnih smjernica ili modula za javna tijela i relevantne dionike uključene u pitanja sportske diplomacije;

19.

Ispita mogućnost financiranja aktivnosti povezanih sa sportom iz programâ financiranja vanjskih odnosa EU-a i razmotri pružanje potpore projektima povezanima sa sportskom diplomacijom uz sudjelovanje trećih zemalja putem programa financiranja EU-a u području vanjskih odnosa EU-a kao i putem programa Erasmus+;

20.

Razmotri uključivanje trećih zemalja u Europski tjedan sporta.

PRILOG

Pri donošenju ovih zaključaka Vijeće posebno podsjeća na sljedeće:

—	Članak 165. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) prema kojem Unija i države članice podupiru suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području obrazovanja i sporta, osobito s Vijećem Europe;

—	Komisijinu Bijelu knjigu o sportu (2007.) u kojoj se ističe da društvena uloga sporta ima potencijal i za jačanje vanjskih odnosa Unije (1);

—	Komunikaciju Komisije „Razvoj europske dimenzije u sportu” kojom se naglašava da bi suradnja s europskim trećim zemljama, posebice zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama te Vijećem Europe trebala biti prioritet (2);

—	izvješće Skupine na visokoj razini za sportsku diplomaciju koju je osnovala Europska komisija (2016.).

(1) Dok. 11811/07 + ADD 1 – 4.

(2) Dok. 5597/11 + ADD 1 – 3.

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/15

Tečajna lista eura (1)

14. prosinca 2016.

(2016/C 467/05)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0644
JPY	japanski jen	122,39
DKK	danska kruna	7,4359
GBP	funta sterlinga	0,83963
SEK	švedska kruna	9,7553
CHF	švicarski franak	1,0747
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,0223
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,023
HUF	mađarska forinta	314,89
PLN	poljski zlot	4,4402
RON	rumunjski novi leu	4,5153
TRY	turska lira	3,7125
AUD	australski dolar	1,4177
CAD	kanadski dolar	1,3961
HKD	hongkonški dolar	8,2561
NZD	novozelandski dolar	1,4741
SGD	singapurski dolar	1,5157
KRW	južnokorejski von	1 241,10
ZAR	južnoafrički rand	14,5508
CNY	kineski renminbi-juan	7,3499
HRK	hrvatska kuna	7,5405
IDR	indonezijska rupija	14 143,75
MYR	malezijski ringit	4,7303
PHP	filipinski pezo	52,918
RUB	ruski rubalj	65,1386
THB	tajlandski baht	37,882
BRL	brazilski real	3,5242
MXN	meksički pezo	21,5666
INR	indijska rupija	71,8245

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/16

ODLUKA KOMISIJE

od 9. prosinca 2016.

o sklapanju, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

(2016/C 467/06)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 101. stavak 2.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća kojom se Komisiji, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, odobrava sklapanje Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji,

budući da:

(1)	Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane (dalje u tekstu „SSP”), potpisan je 16. lipnja 2008. i stupio je na snagu 1. lipnja 2015. (1)

(2)	Republika Hrvatska postala je država članica Europske unije 1. srpnja 2013.

(3)	U skladu s člankom 6. stavkom 2. drugim podstavkom Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji iz 2012. pristupanje Hrvatske SSP-u trebalo bi dogovoriti sklapanjem protokola uz SSP između Vijeća, koje odlučuje jednoglasno u ime država članica, i dotične treće zemlje.

(4)	Vijeće je 24. rujna 2012. ovlastilo Komisiju da započne pregovore s Bosnom i Hercegovinom radi sklapanja protokola uz SSP.

(5)

Ti su pregovori uspješno zaključeni te je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (dalje u tekstu „Protokol”) parafiran 18. srpnja 2016.

(6)	Protokolom su obuhvaćena pitanja iz nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju.

(7)	Protokol bi trebala sklopiti Komisija u ime Europske zajednice za atomsku energiju u pogledu pitanja iz nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju.

(8)	Vijeće je 21. studenog 2016. donijelo Odluku o odobrenju sklapanja Protokola od strane Europske komisije u ime Europske zajednice za atomsku energiju (2).

(9)	Potpisivanje i sklapanje Protokola podliježe posebnom postupku u pogledu pitanja obuhvaćenih Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

(10)	Protokol bi trebalo odobriti,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Odobrava se sklapanje, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Tekst Protokola priložen je Odluci Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, i privremenoj primjeni Protokola (3).

Članak 2.

Član Komisije zadužen za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju ovlašćuje se za potpisivanje Protokola te deponiranje obavijesti iz članka 7. Protokola.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2016.

Za Komisiju

Johannes HAHN

Član Komisije

(1) SL L 164, 30.6.2015., str. 2.

(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.

(3) Još nije objavljeno u Službenom listu.

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/18

POZIV NA DOSTAVU PRIJEDLOGA EACEA/41/2016

u okviru programa Erasmus+

Ključna aktivnost 3: Podrška reformi politike – inicijative za inovacije u području politike

Europski projekti buduće suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja

(2016/C 467/07)

1. Opis, ciljevi i prioriteti

Projekti suradnje okrenuti budućnosti (FLCP) transnacionalni su projekti suradnje s ciljem utvrđivanja, ispitivanja, razvoja ili procjene inovativnih pristupa politici s potencijalom za njihovu opću primjenu te za doprinos poboljšanju sustava obrazovanja i osposobljavanja. Trebali bi ponuditi iscrpno poznavanje ciljnih skupina, situacija učenja, podučavanja ili osposobljavanja te učinkovite metodologije i alatima koji pomažu u razvoju politike, kao i zaključke važne za donositelje politike u obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama.

FLCP projekte stoga bi trebali voditi i provoditi ključni dionici koji mogu dokazati svoju prethodnu izvrsnost i vrhunsko znanje, sposobnost za inovacije ili postizanje sustavnog učinka putem svojih aktivnosti te potencijal za primjenu programa politike u područjima obrazovanja i osposobljavanja.

Prijedlozi u okviru ovog poziva trebaju biti usklađeni s novim prioritetima za europsku suradnju iz Zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) (1).

Posebni ciljevi ovog poziva su:

—	pokrenuti dugoročne promjene i ispitati inovativna rješenja na terenu u području obrazovanja i osposobljavanja s potencijalom za njihovu opću primjenu te za stvaranje sustavnog i održivog utjecaja na sustave obrazovanja i osposobljavanja;

—	podržati transnacionalnu suradnju i uzajamno učenje među ključnim dionicima u pitanjima usmjerenim na budućnost;

—	olakšati prikupljanje i analizu dokaza kao potporu inovativnoj politici i praksi.

Prijedlozi koji se predaju u sklopu ovog poziva moraju se odnositi na jedan od pet prioriteta u nastavku:

—	osnovne vještine koje trebaju usvojiti niskokvalificirane odrasle osobe;

—	promicanje pristupa koji se temelje na učinku u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

—	promicanje inovativne tehnologije u području stručnog usmjeravanja;

—	profesionalizaciju osoblja (školsko obrazovanje, uključujući i rani predškolski odgoj);

—	postizanje ciljeva obnovljene strategije EU-a za visoko obrazovanje.

Prijedlozi koji ne obuhvaćaju nijedan od pet prioriteta poziva neće se razmatrati.

2. Prihvatljivi podnositelji prijava

Izraz „podnositelji prijave” odnosi se na sve organizacije i institucije koje sudjeluju u prijavi neovisno o njihovoj ulozi u projektu.

Prihvatljivi su podnositelji prijava javne ili privatne organizacije aktivne u području obrazovanja i osposobljavanja ili drugih sektora poput neformalnog učenja, uključujući između ostalog sektore mladih, druge socioekonomske sektore, i/ili organizacije koje provode međusektorske aktivnosti.

Prihvatljivi podnositelji prijava za ovaj poziv su sljedeći:

—	nadležna tijela na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini odgovorna za politiku obrazovanja i osposobljavanja;

—	neprofitne, privatne ili javne organizacije;

—	istraživački centri;

—	škole ili druge obrazovne ustanove;

—	visokoškolske ustanove;

—	gospodarske komore;

—	mreže dionika;

—	centri za priznavanje;

—	tijela za procjenjivanje/osiguranje kvalitete;

—	trgovinske organizacije i zaposlenici;

—	sindikati i udruženja zaposlenika;

—	usluge profesionalnog usmjeravanja;

—	civilno društvo i kulturne organizacije;

—

poduzeća;

—	međunarodne organizacije.

Prihvatljive su samo prijave pravnih osoba sa sjedištem u jednoj od sljedećih država uključenih u program:

—	28 država članica Europske unije;

—	države članice EFTA-e/EGP-a: Island, Lihtenštajn, Norveška;

—	države kandidatkinje za članstvo u EU-u: bivša jugoslavenska Republika Makedonija i Turska.

Sastav minimalnog partnerstva potreban za ovaj poziv podrazumijeva tri organizacije koje predstavljaju tri države koje su uključene u program.

3. Prihvatljive aktivnosti i trajanje projekta

Aktivnosti moraju započeti 1. studenog 2017., 1. prosinca 2017. ili 1. siječnja 2018.

Trajanje projekta mora biti između 24 i 36 mjeseci. Međutim, ako nakon potpisivanja ugovora i početka projekta, korisnici, zbog posve opravdanih razloga izvan njihovog utjecaja, više ne mogu dovršiti projekt unutar predviđenog razdoblja, može se odobriti produljenje razdoblja prihvatljivosti. Odobrit će se najveće produljenje od dodatnih 6 mjeseci ako se zatraži prije isteka roka navedenog u ugovoru o dodjeli sredstava.

Aktivnosti koje će se financirati u okviru ovog poziva mogu uključivati (popis nije konačan):

—	analize, studije, zadatke mapiranja;

—	istraživačke aktivnosti;

—	aktivnosti obuke;

—	izradu nacrta izvješća, projektnih zaključaka, preporuka politike;

—	radionice;

—	konferencije/seminare;

—	testove i procjene inovativnih pristupa na temeljnoj razini;

—	mjere usmjerene k podizanju svijesti i informiranju;

—	mjere usmjerene k stvaranju i poboljšanju mreža, razmjene dobrih praksi;

—	razvoj alata za informacijske i komunikacijske tehnologije (softver, platforme, aplikacije itd.) ili resursa za učenje;

—	unaprjeđenje intelektualnih rezultata.

4. Kriteriji dodjele

Prihvatljive prijave procijenit će se na temelju isključenja, odabira i kriterija dodjele (2).

Kriteriji dodjele su sljedeći:

1.	važnost projekta (30 %)

2.	kvaliteta izrade i provedbe projekta (30 %)

3.	kvaliteta partnerskih i suradničkih dogovora (20 %)

4.	utjecaj na razvoj i širenje politike (20 %)

Samo prijedlozi koji su postignuli najmanji prag kvalitete:

—	prag od najmanje 50 % svakog kriterija (tj. najmanje 15 bodova za „Važnost projekta” i „Kvalitetu izrade i provedbe projekta”; 10 bodova za „Kvalitetu partnerskih i suradničkih dogovora” i „Utjecaj na razvoj i širenje politike” te

—	prag od najmanje 70 % ukupnog rezultata (tj. ukupnog rezultata 4 kriterija dodjele)

razmotrit će se za dodjelu sredstava EU-a. Odbacuju se prijave koje nisu dosegnule navedene pragove.

5. Proračun

Ukupni proračun dostupan za sufinanciranje projekata u sklopu važećeg poziva iznosi 8 000 000 EUR.

Financijski doprinos iz EU-a ne smije premašiti 75 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Najveći iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosit će 500 000 EUR.

Agencija zadržava pravo ne dodijeliti sva sredstva raspoloživa za ovaj poziv.

6. Rok za dostavu prijava

Prijave se moraju dostaviti najkasnije do 14. ožujka 2017. - 12 h podne SEV.

Podnositelji prijave trebaju pozorno pročitati sve informacije o pozivu za dostavu prijedloga, o postupku za dostavu i upotrebi dokumenata koji su sastavni dio prijave (paket za prijavu) na adresi: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding/forward-looking-cooperation-projects-2017-eacea412016_en

Obrazac za prijavu dostupan je na sljedećoj internetskoj adresi: https://eacea.ec.europa.eu/PPMT/

Cjeloviti paket za prijavu mora se predati putem interneta uz pomoć ispravnog e-obrasca, pravilno ispunjenog i dopunjenog svim odgovarajućim i primjenjivim prilozima i popratnim dokumentima.

Obrasci za prijavu koji ne sadrže sve potrebne informacije i koji se ne predaju putem interneta prije isteka roka neće se uzimati u obzir.

7. Dodatne informacije

Više detalja potražite u Smjernicama za podnositelje prijave.

Smjernice za podnositelje prijave i paket za prijavu dostupni su na sljedećoj internetskoj stranici: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding/forward-looking-cooperation-projects-2017-eacea412016_en

Kontaktni podaci e-pošte: EACEA-Policy-Support@ec.europa.eu

(1) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(2) Vidjeti 7., 8. i 9. odjeljak Smjernica za podnositelje prijave.

15.12.2016

Službeni list Europske unije

C 467/27

Postupak koji je 26. rujna 2016. Nadzorno tijelo EFTA-e pokrenulo protiv Islanda

(Predmet E-14/16)

(2016/C 467/14)

Nadzorno tijelo EFTA-e, koje zastupaju Carsten Zatschler, Audur Ýr Steinarsdóttir i Øyvind Bø, zastupnici Nadzornog tijela EFTA-e, 35 Rue Belliard, B-1040 Bruxelles, pokrenulo je 26. rujna 2016. pred Sudom EFTA-e postupak protiv Islanda.

Nadzorno tijelo EFTA-e od Suda EFTA-e zahtijeva da:

utvrdi da Island nije ispunio svoje obveze iz akta iz Priloga XIII. poglavlja II. točke 17.d Sporazumu o Europskome gospodarskom prostoru (Direktiva Vijeća 95/50/EZ od 6. listopada 1995. o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu), prilagođenoga Sporazumu na temelju njegova Protokola 1. zbog toga što

i.	nije osigurao da se nadzor provodi na reprezentativnom broju pošiljaka opasnih tvari koje se prevoze u cestovnom prometu, kako je propisano člankom 3. stavkom 1.;

ii.	pri provedbi nadzora nije koristio zapisnik iz Priloga I. Direktivi, kako je propisano člankom 4. stavkom 1.;

iii.	nije osigurao da se nadzor u okviru Direktive provodi nasumce nad što je moguće većim dijelom cestovne mreže, kako je propisano člankom 4. stavkom 2.;

iv.

nije osigurao da mjesta odabrana za takav nadzor omogućuju usklađivanje vozila koja su počinila prekršaj s propisima ili, ako to nadležno tijelo koje provodi nadzor smatra prikladnim, njihovo isključenje iz prometa na mjestu zaustavljanja ili na za tu svrhu namijenjenom mjestu bez da se pritom ugrozi sigurnost, kako je propisano člankom 4. stavkom 3.;

v.	nije osigurao da se, prema potrebi te ako se time ne ugrožava sigurnost, uzorci tvari koje se prevoze mogu uzeti radi ispitivanja u laboratorijima koja je nadležno tijelo ovlastilo, kako je propisano člankom 4. stavkom 4.;

vi.	nije osigurao da se nadzor provodi u razumnom vremenskom roku, kako je propisano člankom 4. stavkom 5.;

vii.

nije osigurao da nadležna tijela koja provode nadzor mogu vozila za koja se utvrdi da su počinila jednu ili više povreda propisa o prijevozu opasnih tvari isključiti iz prometa na mjestu zaustavljanja ili na za to namijenjenu mjestu i zatražiti da se prije no što nastave vožnju usklade s odredbama ili se, ovisno o okolnostima ili sigurnosnim zahtjevima, mogu provesti druge odgovarajuće mjere, kako je propisano člankom 5.;

viii.

nije osigurao da se nadzor može provoditi i u prostorijama poduzeća, kako je propisano člankom 6. stavkom 1. i

ix.	Nadzornom tijelu EFTA-e nije slao godišnje izvješće kako je propisano člankom 9. stavkom 1.;

2.	naredi Islandu snošenje troškova tog postupka.

Pravna pozadina i činjenična osnova te navedeni razlozi:

—

Zahtjev se odnosi na činjenicu da Island do najkasnije 16. studenoga 2015. nije postupio u skladu s obrazloženim mišljenjem Nadzornog tijela EFTA-e, iznesenim 16. rujna 2015., u pogledu toga da ta država nije ispunila svoje obveze iz akta iz Priloga XIII. poglavlja II. točke 17.d Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva Vijeća 95/50/EZ od 6. listopada 1995. o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu), prilagođenog Sporazumu na temelju njegova Protokola 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 467

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 15. prosinca 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	I Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Vijeće
2016/C 467/01	Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu	1

	V Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europska komisija
2016/C 467/07	Poziv na dostavu prijedloga EACEA/41/2016 u okviru programa Erasmus+ – Ključna aktivnost 3: Podrška reformi politike – inicijative za inovacije u području politike – Europski projekti buduće suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja	18
	Europski ured za odabir osoblja (EPSO)
2016/C 467/08	Obavijest o otvorenom natječaju	21
	SUDSKI POSTUPCI
	Sud EFTA-e
2016/C 467/09	Presuda Suda оd 2. listopada 2015. u predmetu E-7/15 – Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Kraljevine Norveške (Propust države članice EFTA-e da ispuni svoje obveze – Direktiva 2008/50/EZ o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu – Granične vrijednosti za određene onečišćujuće tvari u okolnom zraku – Plan za poboljšanje kvalitete zraka)	22
2016/C 467/10	Presuda Suda od 27. listopada 2015. u predmetu E-10/15 – Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda (Propust države članice EGP-a/EFTA-e da ispuni svoje obveze – Neprovedba – Direktiva 2009/126/EZ o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama)	23
2016/C 467/11	Presuda Suda od 27. listopada 2015. u predmetu E-11/15 – Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda (Propust države EGP-a/EFTA-e da ispuni svoje obveze – Neprovedba – Direktiva 2011/83/EU o pravima potrošača)	24
2016/C 467/12	Postupak protiv Nadzornog tijela EFTA-e koji je 20. rujna 2016. pokrenulo društvo Marine Harvest ASA (Predmet E-12/16)	25
2016/C 467/13	Postupak koji je 26. rujna 2016. Nadzorno tijelo EFTA-e pokrenulo protiv Islanda (Predmet E-13/16)	26
2016/C 467/14	Postupak koji je 26. rujna 2016. Nadzorno tijelo EFTA-e pokrenulo protiv Islanda (Predmet E-14/16)	27
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 467/15	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8204 – Barloworld South Africa/BayWa/JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	28
2016/C 467/16	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8325 – KKR/Hilding Anders) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	29

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2016/C 467/02	Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o sprečavanju radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam	3
2016/C 467/03	Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o promicanju novih pristupa u radu s mladima radi otkrivanja i razvoja potencijala mladih	8
2016/C 467/04	Zaključci Vijeća o sportskoj diplomaciji	12
	Europska komisija
2016/C 467/05	Tečajna lista eura	15
2016/C 467/06	Odluka Komisije od 9. prosinca 2016. o sklapanju, u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji	16


	(1) Tekst značajan za EGP