6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/1

6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/2

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 1987. o političkom rješenju armenskog pitanja (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. i politici Europske unije u tom području (2),

—

uzimajući u obzir Protokol o uspostavi diplomatskih odnosa između Republike Armenije i Republike Turske i Protokol o razvoju odnosa između Republike Armenije i Republike Turske potpisane u Zürichu 10. listopada 2009.,

—

uzimajući u obzir izjavu Njegove Svetosti pape Franje od 12. travnja 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da se 2015. obilježava stota obljetnica genocida nad Armencima koji je počinilo Osmansko Carstvo;

B.

budući da sve više država članica i nacionalnih parlamenta priznaju genocid nad Armencima počinjen u Osmanskom Carstvu;

C.

budući da je jedan od glavnih razloga europskog pokreta ujedinjenja želja da se spriječe ponovni ratovi i zločini protiv čovječnosti u Europi;

D.

budući da su Turska i Armenija započele proces diplomatske normalizacije i 2009. godine u Zürichu potpisale protokole o uspostavi i razvijanju odnosa;

E.

budući da je izuzetno važno pamtiti događaje iz prošlosti jer pomirenje nije moguće bez istine i sjećanja;

1.

uoči stote obljetnice odaje počast sjećanju na milijun i pol nevinih armenskih žrtava stradalih u Osmanskom carstvu; pridružuje se obilježavanju stote obljetnice genocida nad Armencima u duhu europske solidarnosti i pravde; poziva Komisiju i Vijeće da se pridruže tom obilježavanju;

2.

podsjeća na svoju Rezoluciju od 18. lipnja 1987. kojom je između ostalog potvrdio da tragični događaji na području Osmanskog Carstva u kojima su između 1915. i 1917. stradali Armenci predstavljaju genocid u skladu s definicijom iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.; osuđuje sve zločine protiv čovječnosti i genocide te duboko žali zbog svih pokušaja njihova poricanja;

3.

odaje počast sjećanju na nevine žrtve svih genocida i zločina počinjenih protiv čovječnosti; predlaže da se uspostavi međunarodni dan sjećanja na genocid kako se ne bi zaboravilo pravo svih naroda i nacija u svijetu na mir i dostojanstvo;

4.

naglašava da bi pravodobno i učinkovito kažnjavanje genocida i zločina protiv čovječnosti trebali biti prioriteti međunarodne zajednice i Europske unije;

5.

pozdravlja izjave predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana i premijera Republike Turske Ahmeta Davutoğlua kojima izražavaju sućut i priznaju zločine protiv osmanskih Armenaca, što je korak u pravom smjeru; potiče Tursku da iskoristi obilježavanje stogodišnjice genocida nad Armencima kao važnu priliku da nastavi s naporima suočavanja sa svojom prošlošću, uključujući otvaranje arhiva, da prizna genocid nad Armencima i tako utre put istinskom pomirenju između turskog i armenskog naroda;

6.

pohvaljuje poruku Njegove Svetosti pape Franje od 12. travnja 2015. u kojoj odaje počast stotoj obljetnici genocida nad Armencima u duhu mira i pomirbe;

7.

poziva Tursku da poštuje i u okviru svojih nadležnosti u potpunosti ispuni preuzete obveze o zaštiti kulturne baštine, a posebno da u dobroj vjeri sastavi integrirani inventar armenske i ostale kulturne baštine uništene ili oštećene tijekom proteklog stoljeća;

8.

poziva Armeniju i Tursku da se koriste uspješnim primjerima pomirenja između europskih nacija i da se usredotoče na plan u čijem je središtu suradnja među narodima; vjeruje da bi to pridonijelo povijesnom pomirenju Armenaca i Turaka u duhu istine i poštovanja; podržava inicijative civilnog društva između Turske i Armenije kojima se pokušavaju normalizirati odnosi; potiče Tursku i Armeniju da započnu s normalizacijom odnosa ratifikacijom i provedbom protokola o uspostavi diplomatskih odnosa bez postavljanja preduvjeta, otvaranjem granice i aktivnim poboljšanjem odnosa, posebno u smislu prekogranične suradnje i gospodarske integracije;

9.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Republike Armenije te vladi i parlamentu Republike Turske.

6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/4

—

uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njezinu drugu alineju te alineje od četvrte do sedme,

—

uzimajući u obzir, između ostalog, članak 2., članak 3. stavak 3. drugu alineju te članke 6. i 7. UEU-a,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima od 7. prosinca 2000. („Povelja”), koja je proglašena 12. prosinca 2007. u Strasbourgu i koja je stupila na snagu zajedno s Ugovorom iz Lisabona u prosincu 2009.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o strategiji EU-a za uključivanje Roma (1), Komunikaciju Komisije od 5. travnja 2011. o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. (COM(2011)0173), Komunikaciju Komisije od 2. travnja 2014. o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma (COM(2014)0209) i Preporuku Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama od 9. prosinca 2013.,

—

uzimajući u obzir rezultate pilot istraživanja o Romima iz 2011. koje je provela Agencija za temeljna prava,

—

uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

—

uzimajući u obzir Izjavu Odbora ministara Vijeća Europe o porastu rasne netrpeljivosti prema Romima i rasističkog nasilja usmjerenog protiv Roma u Europi, usvojenu 1. veljače 2012.,

—

uzimajući u obzir Opću preporuku politike br. 13 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o borbi protiv rasne netrpeljivosti prema Romima i diskriminacije Roma,

—

uzimajući u obzir sveobuhvatni Akcijski plan koji su usvojile države sudionice OESS-a, uključujući države članice EU-a i zemlje kandidatkinje za članstvo, kojim se pozornost posvećuje poboljšanju situacije Roma i Sintija na području OESS-a, u sklopu kojeg se države obvezuju, između ostalog, povećati svoje napore kako bi se zajamčilo da su Romi i Sinti u mogućnosti u potpunosti i jednako sudjelovati u našim društvima, te iskorijeniti njihovu diskriminaciju,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da Romi, s procijenjenim stanovništvom od 10 do 12 milijuna u Europi, najveća europska etnička manjina;

B.

budući da se riječ „Romi” u ovoj Rezoluciji koristi kao zajednički naziv koji obuhvaća različite povezane skupine diljem Europe, bez obzira jesu li ili nisu sjedilačke, kao što su Romi, Putnici, Sinti, Manuši, Kale, Romaničeli, Bojaši, Aškali, Egipćani, Jeniši, Domi i Lomi, čija se kultura i životni stil mogu razlikovati;

C.

budući da je rasna netrpeljivost prema Romima kao posebna vrsta rasizma usmjerena na Rome ideologija koja se temelji na rasnoj superiornosti, obliku dehumanizacije i institucionalnom rasizmu koji se hrani povijesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije;

D.

budući da je rasna netrpeljivost prema Romima jedan od glavnih uzroka diskriminacije i marginalizacije koju je romski narod pretrpio tijekom povijesti u mnogim europskim zemljama;

E.

budući da mnogobrojni Romi još uvijek žive u pretežno lošim uvjetima i suočavaju se s ekstremnim razinama socijalne isključenosti i diskriminacije;

F.

budući da je situacija europskih Roma, koji su povijesno dio društva u mnogim europskim državama, no bez jedinstvene matične države, i koji su doprinijeli Europi kao njezini građani, različita u odnosu na nacionalne manjine u Europi, što opravdava posebne mjere na europskoj razini; budući da su Romi dio europske kulture i vrijednosti;

G.

budući da su Romkinje često izložene višestrukoj i intersekcijskoj diskriminaciji na temelju roda i etničkog podrijetla, te imaju ograničeni pristup zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim službama te donošenju odluka; budući da se diskriminacija može pojaviti unutar općeg društva u kontekstu sve češćeg rasizma protiv Roma, ali i unutar zajednica kojima te žene pripadaju zbog njihova spola;

H.

budući da su Komunikacijom Komisije od 5. travnja 2011. o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. države članice pozvane da usvoje ili dodatno razviju sveobuhvatni pristup integraciji Roma i da podrže niz zajedničkih ciljeva; budući da se Preporukom Vijeća od 9. prosinca 2013. države članice poziva da poduzmu učinkovite mjere politike kako bi osigurale jednako postupanje prema Romima i poštovanje njihovih temeljnih prava, uključujući jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju;

I.

budući da su Ujedinjeni narodi odredili 27. siječnja, dan oslobađanja koncentracijskog logora „Auschwitz-Birkenau”, kao Međunarodni dan sjećanja na Holokaust;

J.

budući da su nacisti i drugi režimi te njihovi saveznici za vrijeme Drugog svjetskog rata prema procjenama ubili barem 500 000 Roma te budući da je u pojedinim državama više od 80 % romskog stanovništva istrijebljeno; budući da je barem 23 000 Roma ubijeno plinom u „Ciganskom logoru” (Zigeunerlager) u Auschwitz-Birkenau za vrijeme Drugog svjetskog rata te da je u jednoj noći, s 2. na 3. kolovoza 1944. godine 2 897 Roma, i to većinom žene, djeca i starije osobe, ubijeno u tom logoru; budući da su romske organizacije stoga odabrale 2. kolovoza kao dan za obilježavanje sjećanja na sve romske žrtve tog genocida;

K.

budući da je genocid nad Romima koji su počinili nacisti i drugi režimi te njihovi saveznici za vrijeme Drugog svjetskog rada činjenica koja se još uvijek većinom zanemaruje te ju stoga šira javnost ne priznaje i često nije prepoznata niti se podučava u školama, čime se romsko stanovništvo nalazi među „zanemarenim” žrtvama genocida počinjenog za vrijeme Drugog svjetskog rata;

L.

budući da je obilježavanje sjećanja na zločine protiv čovječnosti i teška kršenja ljudskih prava ključno kako bi se ostvarili mir, pomirenje, demokracija i ljudska prava u Europi; budući da genocid nad Romima u Europi zaslužuje potpuno priznanje razmjerno s težinom zločina koje su počinili nacisti i drugi režimi, a koji su bili osmišljeni tako da fizički uklone Rome u Europi, kao i Židove i druge ciljane skupine;

M.

budući da je priznavanje i obilježavanje sjećanja na genocid nad Romima počinjen za vrijeme Drugog svjetskog rata važno kako bi se, gdje je primjereno, romskom stanovništvu pružila naknada za okrutnosti koje su protiv njih počinili nacisti i drugi režimi te njihovi saveznici za vrijeme Drugog svjetskog rata;

N.

budući da bi priznavanje genocida nad Romima počinjenog za vrijeme Drugog svjetskog rata i uspostavljanje europskog dana posvećenog sjećanju na taj događaj stoga predstavljalo važan simbolični korak naprijed u borbi protiv rasne netrpeljivosti prema Romima i doprinijelo općem znanju o romskoj povijesti u Europi;

1.

izražava duboku zabrinutost zbog porasta rasne netrpeljivosti prema Romima koja se iskazuje, između ostalog, antiromskom retorikom i nasilnim napadima na Rome u Europi, uključujući ubojstva, što nije u skladu s normama i vrijednostima Europske unije i predstavlja veliku prepreku uspješnoj socijalnoj integraciji Roma i jamčenju punog poštovanja njihovih ljudskih prava;

2.

ističe da diskriminacija i marginalizacija nikad nisu posljedica slabosti svojstvene pojedincu ili skupini koja trpi takvu diskriminaciju i marginalizaciju, već su većinom rezultat neuspjeha općeg društva da prizna prava pojedinaca i neuspjeha u pružanju nužnih struktura s pomoću kojih bi se pojedinci pozvali na ta prava;

3.

poziva države članice da učinkovito provedu Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, kako bi se spriječila i iskorijenila diskriminacija Roma, osobito u području zapošljavanja, obrazovanja i pristupa stanovanju;

4.

ističe potrebu za borbom protiv rasne netrpeljivosti prema Romima na svakoj razini i svim mogućim sredstvima te ističe da je ta pojava osobito postojan, nasilan, opetovan i uobičajen oblik rasizma; poziva države članice da dodatno pojačaju borbu protiv rasne netrpeljivosti prema Romima kao dio nacionalnih strategija integracije Roma kojima se promiču najbolje prakse;

5.

pozdravlja uključenost romskih zajednica i nevladinih organizacija u provedbu nacionalnih strategija integracije Roma i poziva na njihovu daljnju uključenost u oblikovanje, nadziranje, ocjenjivanje i provedbu tih strategija;

6.

ističe potrebu za jamčenjem uključenosti posebnih mjera za prava žena i rodnu jednakost u nacionalne strategije integracije Roma, i da se prilikom procjene i godišnjeg nadziranja u obzir uzmu prava žena i perspektiva jednakosti spolova u svakom segmentu nacionalnih strategija integracije Roma;

7.

poziva države članice i Komisiju da djecu smatraju prioritetom prilikom provedbe Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma i ponavlja da je važno promicati jednaki pristup stanovanju, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i dostojnim uvjetima života za romsku djecu;

8.

poziva države članice da učinkovito provedu Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, kako bi se uspješno borile protiv rasne netrpeljivosti prema Romima, antiromske retorike i nasilnih napada na Rome, kao i odobravanja, nijekanja i grubog trivijaliziranja genocida nad Romima;

9.

podsjeća da su Romi dio kulture i zajedničkih vrijednosti Europe te stoga potiče države članice i druge europske zemlje da započnu dijalog o povijesti romskog stanovništva s građanima i mladima, osobito o genocida nad Romima u Drugom svjetskom ratu;

10.

snažno i nedvosmisleno osuđuje sve oblike rasizma i diskriminacije s kojima se suočavaju Romi te ističe potrebu da se učinkovito riješi problem rasne netrpeljivosti prema Romima kako bi mjere u drugim područjima bile učinkovite;

11.

u tom pogledu poziva Komisiju da učinkovito prati i nadzire pridržavaju li se države članice temeljnih vrijednosti EU-a; poziva Komisiju da zajamči da se temeljna prava, demokracija i vladavina prava poštuju u svim državama članicama, da učinkovito prati i nadzire pridržavaju li se države članice tih vrijednosti, te da zajamči da će reagirati na sva sustavna kršenja koja bi se mogla dogoditi;

12.

službeno priznaje, stoga, povijesnu činjenicu da se genocid nad Romima dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata;

13.

poziva države članice da službeno priznaju taj genocid i druge oblike progona Roma kao što su deportacija i zatvaranje koji su se odvijali za vrijeme Drugog svjetskog rata;

14.

izjavljuje da bi Europski dan trebao biti posvećen sjećanju na žrtve genocida nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata i da bi se taj dan trebao zvati Europski dan sjećanja na Rome u Holokaustu;

15.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe, OESS-u i Ujedinjenim narodima.

6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/8

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0068 – C8-0058/2015),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 (1)(Uredba o EGF-u),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (2), a posebno njezin članak 12.,

—

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013,), a posebno njegovu točku 13.,

—

uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0124/2015),

A.

budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.

budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i stavljena na raspolaganje što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka za mobilizaciju EGF-a;

C.

budući da je usvajanje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri obradi zahtjeva za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih mjera i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.

budući da je Francuska podnijela zahtjev EGF/2014/017 FR/Mory-Ducros za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 2 513 radnika u poduzeću Mory-Ducros SAS koje posluje u odjeljku 49. klasifikacije NACE 2 („Kopneni prijevoz i cjevovodni transport”), a otpuštanjima su zahvaćeni radnici u 84 postrojenja diljem matičnog dijela Francuske;

E.

budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.

slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Francuska stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

2.

napominje da su francuske vlasti predale zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a 6. listopada 2014. i da je Komisija svoju procjenu učinila dostupnom 23. veljače 2015.; izražava zadovoljstvo zbog razdoblja ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

3.

napominje da ukupni troškovi iznose 10 087 000 EUR, od čega je 35 000 EUR namijenjeno za nadzor i certificiranje te da financijski doprinos iz EGF-a iznosi 6 052 200 EUR, tj. 60 % ukupnih troškova;

4.

smatra da su otpuštanja u poduzeću Mory-Ducros SAS povezana s općim padom proizvodnje materijalnih dobara u Europi zbog kojeg je došlo do smanjenja količine robe za prijevoz te je započelo nadmetanje cijenama u sektoru cestovnog prijevoza što je dovelo do stalnog pada operativnih marži i do niza gubitaka u tom sektoru u Francuskoj od 2007.; napominje da je nakon toga uslijedio niz bankrota, uključujući bankrot poduzeća Mory-Ducros; zaključuje da su ti događaji izravno povezani sa svjetskom financijskom i gospodarskom krizom;

5.

naglašava da je kao ishod nagodbe po zatvaranju poduzeća Mory-Ducros SAS stvoren novi poslovni subjekt MORY Global, koji je otkupio 50 od ukupno 84 agencije i ponovno zaposlio 2 107 od 4 911 radnika čime je 2 804 radnika ostalo bez posla;

6.

ističe da više od 17 % korisnika, za koje se očekuje da će biti obuhvaćeni predloženim mjerama, ima između 55 i 64 godina te da bi im se sudjelovanjem u predloženim mjerama pomoglo da izbjegnu dugoročnu nezaposlenost i socijalnu isključenost;

7.

napominje da je do sada za sektor „Kopneni prijevoz i cjevovodni transport” podnesen još jedan zahtjev za sredstva iz EGF-a (EGF/2011/001 AT/Nieder – und Oberoesterreich) koji se također temelji na financijskoj i gospodarskoj krizi;

8.

pozdravlja činjenicu da su francuske vlasti 24. veljače 2014. radi brze pomoći radnicima odlučile započeti provedbu usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika, što je bilo mnogo prije odluke o odobravanju zahtjeva pa čak i samog zahtjeva za odobravanje sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

9.

primjećuje da se usluge prilagođene potrebama radnika sastoje od samo jedne mjere koja će se provoditi prema načelu „sve na jednom mjestu” (Cellule de reclassement), za što će biti zadužene tri ugovorne agencije; primjećuje da Francuska od EGF-a traži samo financiranje tog punkta „sve na jednom mjestu”; očekuje da se Komisija i francuske vlasti strogo drže načela prema kojemu će se isplate agencijama obavljati u ratama i na temelju postignutih rezultata;

10.

napominje da je stečajni upravitelj nakon savjetovanja s predstavnicima otpuštenih radnika odabrao tri ugovorne agencije koje upravljaju programom Cellule de reclassement kako bi se u što većoj mjeri obuhvatilo matični dio Francuske i što veći broj radnika reintegriralo na tržište rada;

11.

smatra da se praćenjem djelatnosti agencija preko redovitih pisanih izvješća jamči odgovarajuća uporaba sredstava EGF-a kako bi se sudionicima pružilo savjetovanje o zaposlenju prilagođeno njihovim potrebama, dostatan broj poslovnih ponuda i vođenje u otvaranju poduzeća u okviru sustava „sve na jednom mjestu”;

12.

podsjeća da se sredstvima EGF-a nastoji pomoći radnicima da pronađu novi posao putem izobrazbe, a ne financirati agencije i njihove administrativne troškove;

13.

napominje da je zadaća ugovornih agencija podupirati i usmjeravati otpuštene radnike i pomoći im da ostanu na tržištu rada i pronađu nova zaposlenja;

14.

smatra da su radnici u dobnim skupinama od 55 do 64 izloženi većem riziku od dugoročne nezaposlenosti i isključenja s tržišta rada; stoga smatra da treba uzeti u obzir posebne potrebe radnika prilikom osmišljavanja pristupa prilagođenom njima;

15.

podsjeća da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa prilagođenih usluga za pogođene radnike trebali predvidjeti budući izgledi na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen s pomakom u smjeru održivog gospodarstva koje na učinkovit način gospodari resursima;

16.

pozdravlja uporabu sredstava Europskog socijalnog fonda za daljnje aktivne mjere (npr. duže tečajeve izobrazbe), koje nisu sadržane u zahtjevu koji je podnijela Francuska;

17.

izražava žaljenje što ne postoje financijska sredstva namijenjena mjerama EGF-a za komunikaciju i promidžbu; smatra da promidžba i informiranje o tim djelovanjima imaju važnu ulogu ne samo u privlačenju korisnika već i u isticanju aktivnosti Unije u socijalnom području;

18.

očekuje od francuskih vlasti da se pridržavaju odredaba Uredbe o EGF-u vezi s pružanjem informacija i objavom financiranih aktivnosti unatoč činjenici da nisu zatražile financiranje pripremnih aktivnosti, upravljanja i informiranja te oglašavanja;

19.

napominje da informacije o usklađenom paketu usluga prilagođenih posebnim potrebama koji će se financirati iz EGF-a obuhvaćaju podatke o komplementarnosti s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova; naglašava da su francuske vlasti potvrdile da za prihvatljiva djelovanja nije primljena financijska pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da u svojim godišnjim izvješćima iznese usporednu procjenu tih podataka kako bi se u potpunosti poštovale postojeće odredbe te kako bi se zajamčilo da neće biti dvostrukog financiranja usluga sredstvima Unije;

20.

cijeni unaprijeđene postupke koje je Komisija uvela nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije;

21.

odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

22.

nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

23.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/12

—

uzimajući u obzir nacrt Vijeća (05126/2015),

—

uzimajući u obzir članak 160. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0025/2015),

—

uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0066/2015),

1.

prihvaća nacrt Vijeća s predloženim izmjenama;

2.

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.

poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti svoj nacrt;

4.

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/14

—

uzimajući u obzir nacrt Vijeća (05125/2015),

—

uzimajući u obzir članak 150. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0026/2015),

—

uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0065/2015),

1.

prihvaća nacrt Vijeća;

2.

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.

traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

6.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 328/15

—

uzimajući u obzir nacrt uredbe Vijeća (05479/2015),

—

uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (C8-0047/2015),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.: pouke koje treba izvući i smjernice za budućnost (1),

—

uzimajući u obzir članak 86. i članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak Poslovnika,

—

uzimajući u obzir preporuku Odbora za proračune i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0125/2015),

1.

daje suglasnost za nacrt uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., kako je navedeno u prilogu ovoj Rezoluciji;

2.

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.