25.5.2016

Službeni list Europske unije

C 186/2

Tečajna lista eura (1)

24. svibnja 2016.

(2016/C 186/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1168
JPY	japanski jen	122,56
DKK	danska kruna	7,4365
GBP	funta sterlinga	0,76513
SEK	švedska kruna	9,3060
CHF	švicarski franak	1,1079
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,3355
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,025
HUF	mađarska forinta	316,00
PLN	poljski zlot	4,4358
RON	rumunjski novi leu	4,5083
TRY	turska lira	3,3035
AUD	australski dolar	1,5597
CAD	kanadski dolar	1,4684
HKD	hongkonški dolar	8,6743
NZD	novozelandski dolar	1,6604
SGD	singapurski dolar	1,5445
KRW	južnokorejski von	1 329,32
ZAR	južnoafrički rand	17,4501
CNY	kineski renminbi-juan	7,3226
HRK	hrvatska kuna	7,4950
IDR	indonezijska rupija	15 278,26
MYR	malezijski ringit	4,5959
PHP	filipinski pezo	52,267
RUB	ruski rubalj	74,4262
THB	tajlandski baht	39,914
BRL	brazilski real	3,9639
MXN	meksički pezo	20,5852
INR	indijska rupija	75,5780

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

25.5.2016

Službeni list Europske unije

C 186/4

Izvršni sažetak Preliminarnog mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o sporazumu između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih podataka u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela

(Cijeli tekst ovog Mišljenja na engleskom, francuskom i njemačkom nalazi se na internetskim stranicama Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)

(2016/C 186/04)

Ovo Mišljenje temelji se na općoj obvezi da međunarodni sporazumi koje sklapa EU moraju biti usklađeni s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i poštivati temeljna prava na kojima se zasniva zakonodavstvo EU-a. Konkretno, provedena je procjena u svrhu analize usklađenosti sadržaja krovnog sporazuma s člancima 7., 8. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i člankom 16. UFEU-a koji osiguravaju zaštitu osobnih podataka.

IZVRŠNI SAŽETAK

Istraga i progon kaznenih djela zakoniti je cilj politike, a međunarodna je suradnja, uključujući razmjenu informacija, postala važnija nego ikada. Dosadašnje nepostojanje pouzdanog zajedničkog okvira EU-a u ovom području uzrokovalo je nedostatak dosljednih mjera za zaštitu temeljnih prava i sloboda pojedinaca. Kao što Europski nadzornik za zaštitu podataka već dugo tvrdi, u svrhu provođenja zakona EU treba održiva rješenja za razmjenu osobnih podataka s trećim zemljama, koja su potpuno usklađena s Ugovorima EU-a i Poveljom o temeljnim pravima.

Stoga pozdravljamo i aktivno podržavamo napore Europske komisije da postigne prvi „krovni sporazum” sa SAD-om. Ovim se međunarodnim sporazumom za provedbu zakona nastoji razmjenu informacija po prvi put utemeljiti na zaštiti podataka. Iako smo svjesni da u sporazumima s trećim zemljama nije moguće u potpunosti ponoviti terminologiju i definicije iz zakonodavstva EU-a, mjere za zaštitu pojedinaca moraju biti jasne i učinkovite kako bi bile u potpunosti usklađene s primarnim zakonodavstvom EU-a.

Sud Europske unije posljednjih je godina potvrdio načela zaštite podataka, uključujući pravednost, točnost i važnost podataka, neovisan nadzor i pojedinačna prava pojedinaca. Ta se načela u istoj mjeri odnose na javna tijela kao i na privatna poduzeća, bez obzira na bilo koju potvrdu EU-a o primjerenosti mjera zaštite podataka trećih zemalja; ako u obzir uzmemo osjetljivost podataka koje zahtijeva kaznena istraga, ona doista postaju sve važnija.

Ovo Mišljenje institucijama EU-a nastoji pružiti konstruktivne i objektivne savjete dok Komisija dovršava ovaj osjetljiv zadatak, što će imati široke posljedice ne samo na suradnju između EU-a i SAD-a u području provedbe zakona, nego i na buduće međunarodne sporazume. Iako se „krovni sporazum” smatra odvojenim, mora se uzeti u obzir zajedno s nedavno najavljenim „štitom privatnosti” između EU-a i SAD-a u vezi s prijenosom osobnih podataka u komercijalne svrhe. Analiza interakcije ovih dvaju instrumenata i reforma okvira za zaštitu podataka EU-a može iziskivati daljnja razmatranja.

Potičemo strane da prije nego Sporazum bude podnesen Parlamentu na usuglašavanje pažljivo razmotre značajan napredak koji je ostvaren od prošlog rujna, kada su iznijele namjeru sklapanja Sporazuma nakon donošenja Zakona o sudskoj zaštiti. Iako mnoge već predviđene mjere za zaštitu smatramo dobrodošlima, one trebaju biti pojačane i s obzirom na presudu u slučaju Schrems, koja je donesena u listopadu, a poništava Odluku o sigurnoj luci, te politički sporazum EU-a o reformi zaštite podataka iz prosinca, koji se odnosi na prijenos te pravosudnu i policijsku suradnju.

Europski je nadzornik za zaštitu podataka identificirao tri ključna poboljšanja te preporučuje njihovo uvrštenje u tekst kako bi se osigurala usklađenost s Poveljom i člankom 16. Ugovora:

—	pojašnjenje da se sve mjere za zaštitu primjenjuju na sve pojedince, ne samo na državljane EU-a,

—	osiguranje učinkovitosti odredaba koje se odnose na sudsku zaštitu u smislu Povelje,

—	pojašnjenje da se skupni prijenos osjetljivih podataka ne smatra dopuštenim.

Mišljenje u popratnom dokumentu s objašnjenjima donosi dodatne preporuke za pojašnjenje predviđenih mjera za zaštitu. Institucijama ostajemo na raspolaganju za daljnje savjete i dijalog o ovom pitanju.

I. Kontekst parafiranog Sporazuma

Vijeće je 3. prosinca 2010. donijelo odluku kojom se Komisija ovlašćuje za otvaranje pregovora o Sporazumu između Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o zaštiti osobnih podataka tijekom njihovog prijenosa i obrade za potrebe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela, uključujući terorizam, u okviru policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (dalje u tekstu: „Sporazum”) (1).

Pregovori između Komisije i SAD-a službeno su započeli 29. ožujka 2011. godine (2). Državno odvjetništvo Sjedinjenih Američkih Država je 25. lipnja 2014. najavilo poduzimanje zakonodavnih mjera za osiguranje sudske zaštite u vezi s pravima na privatnost u SAD-u koja se odnose na građane EU-a (3). Nakon nekoliko rundi pregovora koji su trajali 4 godine, Sporazum je parafiran 8. rujna 2015. Prema stajalištu Komisije, cilj je potpisati i službeno sklopiti Sporazum tek nakon što se u SAD-u donese Zakon o sudskoj zaštiti (4).

Europski parlament daje pristanak za parafirani tekst Sporazuma, a Vijeće ga potpisuje. Napominjemo da se sve do obavljanja navedenih radnji i službenog potpisivanja Sporazuma mogu ponovno otvoriti pregovori oko određenih točaka. U tom kontekstu, Europski nadzornik za zaštitu podataka izdaje ovo Mišljenje na temelju teksta parafiranog Sporazuma objavljenog na internetskim stranicama Komisije (5). Ovo Preliminarno mišljenje temelji se na prvoj analizi složenog pravnog teksta, a ne dovodi u pitanje nijednu dodatnu preporuku donesenu na temelju dodatnih informacija koje će postati dostupne, uključujući razvoj događaja u zakonodavstvu SAD-a poput donošenja Zakona o sudskoj zaštiti. Europski je nadzornik za zaštitu podataka identificirao tri ključne točke koje zahtijevaju poboljšanje i istaknuo druge aspekte za koje preporuča važna pojašnjenja. Sporazum se nakon unosa navedenih poboljšanja može smatrati usklađenim s primarnim zakonom EU-a.

V. Zaključci

53.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja namjeru da se osigura pravno obvezujući instrument koji ima za cilj osigurati visoku razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose između EU-a i SAD-a radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela, uključujući terorizam.

54.

Većinom materijalnih odredbi Sporazuma nastoji se u potpunosti ili djelomično udovoljiti ključnim jamstvima u pogledu prava na zaštitu osobnih podataka u EU-u (poput prava pojedinaca na koje se podaci odnose, neovisnog nadzora i prava na sudsko preispitivanje).

55.

Iako Sporazum tehnički ne predstavlja odluku koja se odnosi na potvrdu o primjerenosti, on podrazumijeva opću pretpostavku o usklađenosti za prijenose podataka koji se u okviru Sporazuma temelje na pojedinom pravnom temelju. Stoga je važno osigurati da u tekstu Sporazuma ta „pretpostavka” bude pojačana svim potrebnim mjerama za zaštitu kako bi se izbjeglo svako kršenje Povelje, a osobito njezinih članaka 7., 8. i 47.

56.

Europski nadzornik za zaštitu podataka radi osiguranja sukladnosti s Poveljom i člankom 16. UFEU-a preporuča tri ključna poboljšanja teksta:

1.	pojašnjenje da se sve mjere za zaštitu primjenjuju na sve pojedince, ne samo na državljane EU-a;

2.	osiguranje učinkovitosti odredaba koje se odnose na sudsku zaštitu u smislu Povelje;

3.	pojašnjenje da se skupni prijenos osjetljivih podataka ne smatra dopuštenim.

57.

Osim toga, Europski nadzornik za zaštitu podataka radi pravne sigurnosti preporuča uvođenje sljedećih poboljšanja ili pojašnjenja u tekst Sporazuma ili deklaracija s objašnjenjima koje se prilažu Sporazumu, odnosno u fazi provedbe Sporazuma, kako je opisano u ovom Mišljenju:

1.	članak 5. stavak 3. mora se tumačiti tako da poštuje ulogu nadzornih tijela kako bi bio u skladu s člankom 8. stavkom 3. Povelje;

2.	pojedini pravni temelji za prijenos (članak 5. stavak 1.) moraju u potpunosti biti u skladu s mjerama za zaštitu navedenima u Sporazumu, a u slučaju proturječnih odredbi pojedinog pravnog temelja i Sporazuma, prednost ima potonji;

3.	u slučaju neučinkovite zaštite podataka tijekom njihova prijenosa nadležnim tijelima na razini države, relevantne će mjere prema članku 14. stavku 2. uključivati, prema potrebi, mjere koje se odnose na već razmijenjene podatke;

definicije postupaka obrade i osobnih podataka (članak 2.) usklađene su kako bi bile u skladu s njihovim utvrđenim značenjem prema zakonodavstvu EU-a; u slučaju da strane u potpunosti ne usklade te definicije, u popratnim dokumentima Sporazuma s objašnjenjima treba navesti pojašnjenje da se uporaba ovih dvaju pojmova u suštini ne razlikuje od njihovog značenja u zakonodavstvu EU-a;

5.	mogao bi se dodati indikativan popis „posebnih uvjeta” tijekom skupnog prijenosa podataka (članak 7. stavak 3.) u deklaraciji s objašnjenjima;

6.	strane namjeravaju primjenjivati odredbe koje se odnose na obavijesti o povredi podataka (članak 10.), s ciljem da se što više ograniči propust obavijesti, s jedne strane, i izbjegne prekomjerno kašnjenje obavijesti;

7.	odredba članka 12. stavka 1. o zadržavanju podataka dopunjuje se s obzirom na svrhu načela ograničenja na koje se pozivaju strane Sporazuma objašnjenjem „s određenom svrhom za koju su preneseni”;

8.	strane Sporazuma razmatraju povećanje vlastitih napora kako bi osigurale da ograničenja za ostvarivanje prava na pristup budu ograničena na ono što je nužno za očuvanje nabrojanih javnih interesa i jačanje obveze transparentnosti;

u detaljnim deklaracijama s objašnjenjima Sporazuma izričito navodi se (članak 21.):

—	nadzorna tijela koja su nadležna za ovaj predmet i mehanizam međusobnog obavještavanja strana o budućim promjenama,

—	učinkovite ovlasti koje mogu ostvariti,

—	identitet i lokaciju mjesta za kontakt koji će nadležnom nadzornom tijelu pomoći u identifikaciji (vidjeti članak 22. stavak 2.).

58.

Konačno, Europski nadzornik za zaštitu podataka podsjeća na potrebu da u slučaju nedostatka jasnoće i očite proturječnosti odredbi sva tumačenja, primjena i provedbene mjere Sporazuma moraju biti kompatibilni s ustavnim načelima EU-a, a osobito s obzirom na članak 16. UFEU-a i članke 7. i 8. Povelje, bez obzira na dobrodošla poboljšanja provedena nakon preporuka navedenih u ovom Mišljenju.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. veljače 2016.

Giovanni BUTTARELLI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) Vidjeti MEMO 10/1661 Europske komisije, objavljen 3. prosinca 2010., dostupan na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-10-1661_en.htm.

(2) Vidjeti MEMO 11/203 Europske komisije, objavljen 29. ožujka 2011., dostupan na: http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-11-203_en.htm.

(3) Vidjeti Priopćenje za javnost 14-668 Ureda državnog odvjetništva, objavljeno 25. lipnja 2014., dostupno na: http://www.justice.gov/opa/pr/attorney-general-holder-pledges-support-legislation-provide-eu-citizens-judicial-redress.

(4) Vidjeti MEMO 15/5612 Europske komisije, objavljen 8. rujna 2015., dostupan na: http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-5612_en.htm.

(5) Tekst dostupan na: http://ec.europa.eu/justice/data-protection/files/dp-umbrella-agreement_en.pdf.

25.5.2016

Službeni list Europske unije

C 186/7

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o razmjeni podataka o državljanima trećih zemalja u pogledu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS)

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na portalu EDPS-a www.edps.europa.eu)

(2016/C 186/05)

Zakonodavac EU-a već dugo predviđa proširenje razmjene podataka iz kaznene evidencije u EU-u na državljane trećih zemalja (TCN) u ECRIS-u (Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije). Prijedlog proširenja ECRIS-a na državljane trećih zemalja ubrzan je Programom sigurnosti EU-a, u kojem se priznaje da ECRIS „ne djeluje učinkovito u pogledu državljana trećih zemalja osuđenih u EU-u”.

Okvir ECRIS-a trenutačno se koristi državljanstvom država članica osuđenih osoba kao središnjom točkom u razmjeni informacija. Zbog toga je opravdano stvaranje paralelnog sustava za državljane trećih zemalja. Komisija je odlučila provesti razmjenu informacija u pogledu kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja u decentraliziranom sustavu korištenjem filtra za indekse za svaku državu članicu koja sudjeluje. Filtar za indekse ažurirat će se specifičnim informacijama svaki put kada državljanin treće zemlje bude osuđen te će se slati drugim državama članicama.

EDPS je pažljivo analizirao zakonodavni prijedlog i daje preporuke s ciljem pružanja pomoći zakonodavcu i osiguravanja usklađenosti novih mjera sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka, posebno člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

Premda EDPS pozdravlja prijedlog decentraliziranog sustava EU-a za obradu podataka povezanih s kaznenom evidencijom državljana trećih zemalja temeljenog na mogućnosti pretrage na osnovi „pronađen rezultat/nije pronađen rezultat” uz uporabu tehničkih mjera namijenjenih ograničavanju miješanja u prava na poštovanje privatnog života i zaštite osobnih podataka, EDPS ističe tri glavna razloga za zabrinutost i druge dodatne preporuke dodatno pojašnjene u Mišljenju.

Prvo, potrebno je uspostaviti odgovarajući režim za državljane trećih zemalja, poput onoga koji postoji za državljane država članica EU-a za obradu otisaka prstiju, kojim se uzima u obzir specifičnost nacionalnih kaznenih sustava, čime se zadovoljavaju zahtjevi nužnosti i razmjernosti obrade osobnih podataka.

Drugo, tekst prijedloga netočno upućuje na informacije u filtru za indekse kao „anonimne”. EDPS preporuča pojašnjenje kako su informacije obrađivane za potrebe ECRIS-TCN-a osobni podaci koji su podvrgnuti procesu pseudonimizacije, a ne anonimni podaci.

Treće, EDPS smatra da stvaranje različite vrste sustava za obradu podataka za državljane država članica EU-a koji imaju državljanstvo treće zemlje, uz onaj uspostavljen za državljane država članica EU-a, ne zadovoljava zahtjeve nužnosti u zakonodavstvu EU-a o zaštiti podataka i može voditi k diskriminaciji. Stoga, EDPS preporuča da se mjere u prijedlogu odnose samo na državljane trećih zemalja, a ne i na državljane država članica EU-a koji također imaju državljanstvo treće zemlje.

I. UVOD I POZADINA

I.1. Savjetovanje s EDPS-om

Dana 19. siječnja 2016. Europska komisija objavila je prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (1) (dalje u tekstu: „Prijedlog”). Provedeno je neformalno savjetovanje s EDPS-om prije objavljivanja Prijedloga. Ipak, EDPS žali što nije primio zahtjev za mišljenjem nakon objavljivanja Prijedloga.

I.2. Cilj Prijedloga

ECRIS je elektronički sustav za razmjenu podataka o prethodnim osuđujućim presudama koje su protiv određene osobe izrekli kazneni sudovi u EU-u u svrhe pokretanja kaznenog postupka protiv te osobe i, ako je tako dopušteno nacionalnim pravom, u druge svrhe. Sustav se temelji na Okvirnoj odluci Vijeća 2009/315/PUP (2) (dalje u tekstu: „Okvirna odluka”) i Odluci Vijeća 2009/316/PUP (3).

Prema obrazloženju uz Prijedlog, osnovno je načelo ECRIS-a da se potpuni podaci o prethodnim osuđujućim presudama protiv građanina EU-a mogu dobiti od države članice čija je ta osoba državljanin, koja može na zahtjev pružiti iscrpne, ažurne podatke o kaznenoj evidenciji svojih državljana, bez obzira na to gdje su u EU-u osuđujuće presude izrečene. Ova struktura trenutačno vlastima otežava razmjenu informacija o osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva (dalje u tekstu: TCN) s pomoću ECRIS-a, budući da „državljani trećih zemalja nemaju državljanstvo države članice” i budući da se „za potpuni pregled kaznene evidencije određene osobe moraju […] slati zahtjevi svim državama članicama koje su izrekle osuđujuće presude” (4).

Stoga je cilj Prijedloga poboljšati učinkovitost ECRIS-a u pogledu razmjene informacija što se odnose na kaznenu evidenciju o državljanima trećih zemalja.

Obrazloženje opisuje sustav koji je odabran kako bi se postigao taj cilj. Sustav će biti organiziran na decentralizirani način, što znači da neće biti jedinstvene baze podataka EU-a koja bi sadržavala relevantne informacije, već će svaka država članica održavati datoteku s podacima. Države članice morat će izvući podatke o identitetu iz svoje kaznene evidencije i unijeti ih u zasebnu datoteku – „filtar za indekse” – kad god se donese osuđujuća presuda protiv državljana treće zemlje. Podaci će biti pretvoreni u „šifre i ključeve”. Filtar za indekse proslijedit će se svim državama članicama omogućujući im neovisno pretraživanje u vlastitim prostorijama. Sustav će omogućiti državama članicama da usporede vlastite podatke s datotekom i otkriju postoje li dodatni unosi u kaznenoj evidenciji u drugim državama članicama (sustav „pronađen rezultat/nije pronađen rezultat”).

II. ZAKLJUČAK

37.

Kako je već navedeno u EDPS-ovom mišljenju o prijedlogu ECRIS-a iz 2006. godine, „za državljane trećih zemalja može biti potreban drugi sustav” jer, „zbog očitih razloga, predloženi sustav ne može djelovati u tim slučajevima” (5). Stoga pozdravljamo sadašnji Prijedlog i prepoznajemo važnost učinkovite razmjene informacija izdvojenih iz kaznenih evidencija o osuđenim osobama, posebno u kontekstu usvajanja Programa sigurnosti EU-a (6).

38.

Nakon pažljive analize Prijedloga, EDPS daje sljedeće preporuke kako bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka:

1)	u pogledu obveznog korištenja otiscima prstiju za državljane trećih zemalja, potrebno je stvoriti odgovarajući mehanizam za državljane trećih zemalja poput onoga koji postoji za državljane država članica EU-a, u skladu s postojećim pravilima o prikupljanju otisaka prstiju na nacionalnoj razini;

2)	upućivanja na anonimne podatke treba ukloniti iz Prijedloga i zamijeniti ih točnim upućivanjem na proces pseudonimizacije;

podaci, koji se trebaju pohraniti na nacionalnoj razini, o državljanima država članica EU-a protiv kojih je donesena osuđujuća presuda i o državljanima trećih zemalja protiv kojih je donesena osuđujuća presuda ne bi trebali biti kategorizirani na različite načine, proširivanjem istog mehanizma koji trenutačno postoji za državljane država članica EU-a (npr. „neobavezni podaci”, „dodatni podaci”) i na državljane trećih zemalja;

4)	uporabu sustava filtra za indekse treba ograničiti samo na osobne podatke državljana trećih zemalja, kategoriju osoba koja ne treba uključivati državljane država članica EU-a koji također imaju državljanstvo treće zemlje.

39.

Dodatno, EDPS daje sljedeće preporuke koje bi osnažile zaštitu osobnih podataka što se obrađuju za potrebe ECRIS-TCN-a:

preambula Prijedloga treba uključivati upućivanje na Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija te slobodnom kretanju takvih podataka (DPD), pojašnjavajući odnos među instrumentima;

2)	u provedbenim aktima koje će predložiti Komisija treba se osigurati dodatna zaštita za potrebe obrade otisaka prstiju, u pogledu procesa upisa, isticanja razine točnosti i uspostavljanja pomoćnog postupka;

Sastavljeno u Bruxellesu 13. travnja 2016.

Giovanni BUTTARELLI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) COM(2016) 7 završna verzija, 2016/0002 (COD), Strasbourg, 19. siječnja 2016.

(2) Okvirna odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica (SL L 93, 7.4.2009., str. 23.).

(3) Odluka Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009. o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne odluke 2009/315/PUP (SL L 93, 7.4.2009., str. 33.).

(4) Obrazloženje Prijedloga, str. 3.

(5) Mišljenje EDPS-a o Prijedlogu Okvirne odluke Vijeća o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica (COM(2005) 690 završna verzija) (SL C 313, 20.12.2006., str. 26., stavci 15. i 18.).

(6) Europski program sigurnosti – Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 28. travnja 2015., COM(2015) 185 završna verzija.

25.5.2016

Službeni list Europske unije

C 186/10

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlogu Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na portalu EDPS-a www.edps.europa.eu)

(2016/C 186/06)

Izvršni sažetak

Europa se danas suočava s migracijskom krizom koja zahtijeva brz odgovor i sa sve većim prijetnjama terorizma. EU stoga želi osnažiti upravljanje svojim vanjskim granicama. U tom kontekstu, prijedlogom Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži nastoji se uspostaviti opća načela europskog integriranog upravljanja granicama te ojačati ovlasti agencije Frontex.

EDPS prepoznaje ovu potrebu za učinkovitijim upravljanjem migracijama i jačanjem unutarnje sigurnosti što zahtijeva obradu osobnih podataka. Međutim, Prijedlog Komisije također bi mogao prouzročiti ozbiljno zadiranje u prava migranata i izbjeglica, a oni su ranjiva skupina ljudi kojima je osobito potrebna zaštita.

U ovom Mišljenju ukazuje se na pet glavnih razloga za zabrinutost u području obrade podataka i poziva na dodatna poboljšanja predloženog teksta ne bi li se osigurala potpuna usklađenost s načelima obrade podataka. EDPS smatra kako će takva usklađenost biti odlučujuća za uspjeh te inicijative i njezinu zadovoljavajuću ocjenu prilikom pravnog preispitivanja. Posebno preporučujemo:

—	u pogledu svrhe Prijedloga, zasebne procjene nužnosti i razmjernosti mjera za postizanje dvaju identificiranih ciljeva migracija i sigurnosti, uz napomenu kako će ti ciljevi pokrenuti primjenu različitih pravila o zaštiti podataka,

—	u pogledu prikupljanja osobnih podataka, pojašnjenje razmjera i opsega aktivnosti Agencije u području obrade podataka zbog toga što sadašnji Prijedlog implicira kako će nova Agencija prerasti u središte za osobne podatke gdje će se nalaziti ogromne količine osobnih podataka,

—	jasno razgraničenje odgovornosti između nove Agencije i država članica EU-a tako da ne postoje nejasnoće u pogledu odgovornosti koje proizlaze iz obveza svakog nadzornika glede zaštite podataka,

—	pojašnjenja o prijenosima osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, imajući na umu kako takvi prijenosi moraju bili temeljeni ili na ocjeni dostatnosti ili na primjeni odgovarajuće zaštite,

—	u pogledu poštovanja temeljnih prava migranata i izbjeglica, jamstva s obzirom na obavještavanje migranata i izbjeglica o njihovim pravima na način da oni mogu razumjeti i ostvariti ta prava.

Sveukupno promatrano, nova Agencija mora biti dovoljno opremljena i sposobna izvršavati svoje odgovornosti u pogledu pravila o zaštiti podataka i zaštite interesa i prava pojedinaca na koje se odnose obrađivani osobni podaci.

1. Kontekst Prijedloga

Dana 15. prosinca 2015. Komisija je objavila važan skup mjera poznatiji kao „Paket mjera za granice” (1), s ciljem jačanja upravljanja vanjskim granicama Europske unije i boljom zaštitom schengenskog prostora. Glavna je inicijativa tog paketa izrada Prijedloga uredbe o osnivanju europske granične i obalne straže (2) (dalje u tekstu: „Prijedlog”) kojim se određuju općenita načela europskog integriranog upravljanja granicama i koji predstavlja nastavak Komisijinog migracijskog programa (3) te u određenoj mjeri njezinog programa sigurnosti (4), oba prethodno objavljena u proljeće 2015.

Dana 17. prosinca 2015. Europsko vijeće pozvalo je na brzo usvajanje Prijedloga i pozvalo je Vijeće Europske unije na postizanje političkog dogovora prije isteka mandata sadašnjeg predsjedništva (5). Suzakonodavci su ubrzali svoja razmatranja Prijedloga. Nizozemsko predsjedništvo namjerava poštovati zatraženi rok (6), dok je Europski parlament preliminarno zakazao plenarnu sjednicu radi preispitivanja Prijedloga za početak lipnja (7).

EDPS svjestan je migracijske krize i terorističkih prijetnji s kojima se EU danas suočava kao i važnosti poduzimanja brzih i smislenih mjera kako bi se odgovorilo na ovu situaciju na razini EU-a. On pozdravlja napore Europske komisije radi brzog odgovora na trenutačni razvoj događaja. Ipak, uloga je EDPS-a podsjetiti na važnost poštivanja temeljnog prava na zaštitu podataka i pružiti savjete o boljim načinima uključivanja jamstva u pogledu zaštite podataka u nove zakonodavne mjere u svjetlu članaka 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije (8) (dalje u tekstu: „Povelja”) i članka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Žao nam je što prethodno spomenutim programom nije bilo predviđeno savjetovanje s EDPS-om u ranijoj fazi zakonodavnog procesa.

U ovom je Mišljenju EDPS ukazao na pet glavnih problematičnih područja koja zahtijevaju dodatna poboljšanja predloženog teksta kako bi se osigurala usklađenost s okvirom za zaštitu podataka. Usmjerit će svoje komentare na svrhe Prijedloga, prikupljanje osobnih podataka, odgovornost za obradu osobnih podataka, prijenose osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te poštovanje temeljnih prava migranata i izbjeglica. Naposljetku, istaknut će aspekte Prijedloga gdje su potrebna važna pojašnjenja.

8. Zaključak

EDPS pozdravlja nekoliko aspekata Prijedloga, posebno činjenicu da tekst obuhvaća određene zaštitne mehanizme, na primjer one kojima se ograničavaju razdoblja zadržavanja podataka. Međutim, uzimajući u obzir učinak ometanja temeljnih prava migranata i izbjeglica, EDPS općenitije smatra kako treba provesti posebnu procjenu nužnosti i razmjernosti aktivnosti obrade predviđene za svaku svrhu Prijedloga. Spojivost različitih svrha obrada predviđenih člankom 45. stavkom 1. Prijedloga također treba provjeriti.

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i usklađenost s načelima obrade podataka, EDPS posebno preporučuje uvođenje sljedećih poboljšanja i pojašnjenja u završni tekst inicijative:

—

Navođenje i ograničavanje svrhe

—	izričitije i zasebno opisati dvije svrhe koje se želi postići Prijedlogom u cijelom tekstu,

—	osigurati spojivost načina na koji se podaci obrađuju i izrijekom se pozvati na spojivost svrha u članku 45. stavku 1.,

—	preformulirati članak 45. stavak 3. kako bi se izrijekom zabranila daljnja obrada zadržanih osobnih podataka u druge svrhe osim onih određenih u članku 45. stavku 1.,

—

Odgovornosti Agencije

—	pojasniti opseg aktivnosti Agencije u pogledu obrade osobnih podataka prikupljenih tijekom zajedničkih operacija i drugih operativnih zadataka iscrpno navodeći u članku 46. kategorije podataka koji mogu biti korišteni i/ili prolaziti kroz Agenciju,

—	izbjegavati nepreciznost u pogledu odgovornosti za aktivnosti obrade i usklađenost između Agencije, države članice domaćina i matične države članice u slučaju zajedničkih operacija,

—	pojasniti, u članku 46., u kojim će okolnostima podaci koje na granici prikupe države članice biti preneseni Agenciji čime se aktivira njezina odgovornost kao nadzornika,

—

Kvaliteta i sigurnost podataka

—	pojasniti članak 46. stavak 1. točku (c) tako da se ne može tumačiti kao općenito ovlaštenje za prikupljanje takvih podataka bez obzira na kategorije osoba određene u članku 46. stavku 1. točkama (a) i (b),

—	jasno odrediti odgovornost za sigurnost opreme kojom se koristi EBCG, a navedena je u člancima 37. i 38. u svim koracima životnog ciklusa opreme,

—

Prijenosi

—	spomenuti međunarodne organizacije u članku 44. stavku 4. s obzirom na zabranu prijenosa osobnih podataka i uskladiti članak 51. stavak 4.,

—	pojasniti članak 51. drugačijom formulacijom njegova stavka 4. i njegovom podjelom na dvije odredbe kako bi se zasebno obradila suradnja subjekata unutar EU-a i suradnja s međunarodnim organizacijama,

—

Prava osoba na koju se podaci odnose

—	navesti u članku 72. da će službenici za zaštitu podataka zasebno obrađivati prigovore temeljem prava na zaštitu podataka i povezane prigovore,

—	osigurati da se informacije pružene osobama na koje se podaci odnose u ovom kontekstu prenose na način primjeren dobi, jasnim i jednostavnim jezikom te izbjegavajući pravnu terminologiju,

—	uključiti nacionalna tijela za zaštitu podataka u popis tijela koja se navode u članku 15. stavku 3. točki (l),

—	otkloniti mogućnost da časnici za vezu pristupaju nacionalnim i europskim informacijskim sustavima iz članka 11. stavka 4. ako nije pružen dokaz da postoji takva potreba.

U Bruxellesu 18. ožujka 2016.

Giovanni BUTTARELLI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) Paket mjera za granice uključuje ukupno 13 zakonodavnih dokumenata: prijedlog o osnivanju europske granične i obalne straže praćen komunikacijom Komisije, prijedlog izmjena Zakonika o schengenskim granicama radi uvođenja obveznih sustavnih provjera građana EU-a koji ulaze u ili napuštaju EU, prijedlog uspostave europske putne isprave za povratak državljana trećih zemalja čiji je boravak nezakonit, praktičan priručnik za primjenu Europskog sustava nadzora granica i upravljanje njime, izvješće o napretku uspostave žarišnih točaka u Grčkoj, izvješće o napretku uspostave žarišnih točaka u Italiji, prijedlog privremene obustave obveza Švedske temeljem mehanizma EU-a za premještanje, preporuku Komisije za dobrovoljni program prihvata s Turskom, izvješće o daljnjem postupanju nakon sastanka čelnika o zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti, prijedlog izmjena osnivačkog akta Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice te prijedlog izmjena osnivačkog akta Europske agencije za pomorsku sigurnost. Svi su dokumenti dostupni na: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/securing-eu-borders/index_en.htm

(2) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (COM(2015) 671 završna verzija).

(3) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski migracijski program”, Bruxelles, 13. svibnja 2015., COM(2015) 240 završna verzija; u to je vrijeme Komisija već uočila da: „Intenziviranje operacija na Sredozemlju svjedoči o tome da upravljanje vanjskim granicama sve više postaje zajednička odgovornost. Kao i u slučaju europskog sustava granične straže, ovime bi se obuhvatio novi pristup funkcijama obalne straže u EU-u, tako što bi se razmatrale inicijative kao što su dijeljenje sredstava, zajedničke vježbe i uporaba civilnih i vojnih resursa te mogućnost pomaka ka europskoj obalnoj straži.”

(4) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski program sigurnosti”, Strasbourg, 28. travnja 2015., COM(2015) 185 završna verzija.

(5) Pogledajte zaključke sastanka Europskog vijeća održanog 17. i 18. prosinca 2015. dostupne na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-28-2015-INIT/en/pdf

(6) Pogledajte glavne rezultate sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održanog 25. veljače 2016. dostupne na internet stranici Vijeća na adresi: http://www.consilium.europa.eu/en/meetings/jha/2016/02/25/

(7) Europski parlament – Zakonodavni opservatorij sadrži posebnu internetsku stranicu o tom predmetu: http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=&reference=2015/0310(COD)

(8) Povelja o temeljnim pravima Europske unije (SL C 364, 18.12.2000., str. 1.).

25.5.2016

Službeni list Europske unije

C 186/15

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 186/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„SICILIA”

EU br: IT-PGI-0005-01305 – 29.1.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv

„Sicilia”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.5. Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

U trenutku pakiranja proizvod sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” mora imati sljedeće karakteristike:

Kemijska/fizikalna analiza

Kiselost (izražena kao oleinska kiselina): najviše 0,5 %

Peroksidni broj ≤ 12 mEqO2/kg

Ukupni sadržaj polifenola: ≥ 100 mg/kg

Organoleptička procjena (metoda Međunarodnog vijeća za masline)

Proizvod odlikuje jedinstven voćni okus i organoleptička svojstva trave, rajčice i artičoke, kojima intenzitet varira ovisno o tlu, klimi, agronomskim i tehnološkim faktorima, a zbog kojih se ekstradjevičansko maslinovo ulje „Sicilia” ističe u odnosu na druga ulja.

Medijan	Najmanje	Najviše
Voćno (zrela maslina)	≥ 2	≤ 8
Voćno (zelena maslina)	≥ 2	≤ 8
Trava i/ili rajčica i/ili artičoka	> 2	≤ 8
Gorko	> 2	≤ 7
Pikantno	> 2	≤ 8

Senzorni profil ulja sastoji se od izravnih i neizravnih olfaktornih svojstava (miris i okus) zajedno s kemijskim osjetima koji podsjećaju na „rajčicu” (list, zeleni ili zreli plod) i „artičoku”, koji se mogu utvrditi samostalno ili u kombinaciji. Usto, ulju je gotovo uvijek pridruženo svojstvo „trava”.

Druga tipična osobina ulja „Sicilia” njegova je pripadnost kategoriji voćnih ulja: gotovo uvijek može se kategorizirati kao ulje između srednjeg i intenzivnog voćnog svojstva, iako ima veoma skladna pozitivna atributna svojstva kao što su gorčina i pikantnost.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Zbog svojeg središnjeg položaja na Sredozemlju otok Sicilija mnogo je puta tijekom povijesti mijenjao vladare i bio izvrgnut brojnim različitim utjecajima (kulturnim, arhitektonskim, vjerskim, kulinarskim itd.). Upravo sektor maslinarstva dobro simbolizira taj dugi proces obogaćivanja kad su u pitanju usjevi, uzgojne tehnike i sortna bioraznolikost. Ti su uvjeti obogatili Siciliju te stvorili brojem sorti i uzgojnim tehnikama jedinstveno i neusporedivo maslinarstvo i uljarstvo.

Proizvod sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” mora se dobiti od sljedećih sorti maslina koje su u maslinicima prisutne same ili u kombinaciji te koje su podijeljene kako slijedi, po redu važnosti i reprezentativnosti:

Glavne zastupljene sorte:

Biancolilla, Cerasuola, Moresca, Nocellara del Belice, Nocellara Etnea, Ogliarola Messinese i Tonda Iblea.

Sporedne sorte:

Aitana, Bottone di Gallo, Brandofino, Calatina, Cavalieri, Crastu, Erbano, Giarraffa, Lumiaru, Marmorigna, Minuta, Nasitana, Nerba, Nocellara Messinese, Olivo di Mandanici, Piricuddara, Santagatese, Vaddarica, Verdello, Verdese, Zaituna, i njihovi sinonimi. Ostale sorte prisutne u maslinicima smiju se koristiti do najviše 10 %. Ako je na gospodarstvu zastupljeno više od 10 % drugih sorti, ti se maslinici ne smiju registrirati u sustav praćenja ZOZP „Sicilia”.

Glavnim sortama zasađeno je više od 85 % maslinarskih površina regije.

Ulje koje se može proizvesti od svih spomenutih sorti, samih ili u kombinaciji, ima organoleptičke osobine već opisane u odjeljku 3.2., koje prosječni potrošač može lako prepoznati po okusu i mirisu u senzorskom rasponu od srednje do visoke vrijednosti opisanih svojstava „zelena ili zrela rajčica”, „artičoka” i „svježa trava”.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnog postupka – uzgoj, berba i ekstrakcija ulja – moraju se provesti na određenom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Ekstradjevičansko maslinovo ulje sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” mora se uskladištiti i pakirati u području proizvodnje navedenom u specifikaciji. Tomu nije razlog samo očita činjenica da je taj teritorij geografski odvojen od ostatka europskoga kontinenta, nego se tako izbjegava i izlaganje proizvoda u prijevozu kemijskim/fizikalnim faktorima koji bi doveli do smanjenja oksidacijske stabilnosti te stoga do pogoršanja kvalitativnih osobina, osobito polifenola koji su prepoznatljivo obilježje ekstradjevičanskog maslinova ulja sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia”. Osim toga, na Siciliji postoji široka mreža od 251 punionice/pogona za pakiranje (podaci AGEA – 2013.), a njihovo kroz povijest stečeno iskustvo i znanje jamči očuvanje pokazatelja kvalitete. Proizvod sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” mora se na tržište pustiti u odgovarajućim spremnicima kapaciteta ne većeg od pet litara.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Zabranjeno je dodati bilo kakav opis proizvodu sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” ako nije izrijekom spomenut u specifikacijama proizvoda, uključujući sljedeće pridjeve: fine (fino), scelto (izabrano), selezionato (odabrano) ili superiore (vrhunsko). Dopušteno je istinito i provjerljivo spominjanje opisa metoda pojedinih proizvođača, na primjer: monovarietale (jednosortno), nakon čega slijedi ime upotrebljene sorte, raccolto a mano (ručna berba) itd. Dopuštena je istinita uporaba naziva, poslovnih naziva i robnih marki ako ne sadržavaju pohvalne izraze i nisu takvi da mogu potrošača dovesti u zabludu. Nazivi gospodarstava, imanja i farmi smiju se upotrijebiti samo ako je proizvod dobiven isključivo od maslina ubranih na maslinicima što pripadaju spomenutom gospodarstvu. Spominjanje pakiranja na maslinarskom gospodarstvu ili u maslinarskoj zadruzi ili u poduzeću koje je smješteno u području proizvodnje dopušteno je jedino ako se ulje pakira upravo u njemu. Zabranjena je upotreba drugih zemljopisnih odrednica. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Sicilia” mora se navesti uočljivim i neizbrisivim slovima da je se može jasno razlikovati od svih ostalih navedenih podataka. Osim toga, način identificiranja ulja mora biti usklađen s pravilima označivanja u važećem zakonodavstvu. Obvezno je na oznaci navesti godinu proizvodnje ulja.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvodno područje ekstradjevičanskog maslinova ulja sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” cijelo je administrativno područje regije Sicilije.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Specifičan zemljopisni položaj Sicilije pruža prirodne uvjete nužne za proizvodnju ekstradjevičanskog maslinova ulja tipičnih kemijskih/fizikalnih i organoleptičkih svojstava opisanih specifikacijom.

Bioraznolikost nastala zbog zemljopisne odvojenosti od kontinentalne Europe dala je jedinstven niz sorti kojima se to područje razlikuje od ostalih maslinarskih područja.

Organoleptička svojstva ekstradjevičanskog maslinova ulja sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” određena su tlom, klimom i ljudskim faktorima koji su u tijesnoj vezi s područjem.

Veza između područja, stabla masline i sicilijanske kulture stvorila je proizvod kojemu je ugled potvrđen brojnim priznanjima što su ih stručnjaci i korisnici dali ekstradjevičanskome maslinovu ulju „Sicilia”.

Treba naglasiti da zakonodavstvo ne dopušta uljarima upotrebu zemljopisnih odrednica na oznakama, a prijetnja velikim novčanim kaznama odvraća ih i od spominjanja tih imena u promidžbenim akcijama te na web-mjestima.

Unatoč tomu, veza područja, stabla masline i sicilijanske kulture stvorila je proizvod kojemu je ugled potvrđen brojnim priznanjima što su ih stručnjaci i potrošači dali ekstradjevičanskome maslinovu ulju proizvedenome na Siciliji.

Zadnjih desetljeća proizvođači ekstradjevičanskog maslinova ulja „Sicilia” primaju brojna priznanja na svim velikim međunarodnim natjecanjima maslinova ulja:

ulje je osvojilo prvu, drugu i treću nagradu na natjecanju Orciolo d’Oro u svim ili u najmanje jednoj od sljedećih kategorija: „blago”, „srednje” i „intenzivno” – većinom u kategorijama „srednje” i „intenzivno”: 1997., 1998., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008. i 2012.; 1. i 2. nagradu 2009. i 2010.; 3. nagradu 2011.; 1. nagradu 2013.

Osvojilo je zlatnu medalju (Sol d’Oro) na natjecanju Sol d’Oro 2009., 2010. i 2011, srebrnu medalju (Sol d’Argento) 2009., 2012. i 2013. te brončanu medalju (Sol di Bronzo) 2010., 2011., 2012. i 2013.

Osvojilo je 1., 2. i 3. nagradu na natjecanju Sirena d’Oro di Sorrento 2003., 2004., 2005. i 2006. te 2. i 3. nagradu ostalih godina.

Gospodarstva koja proizvode ekstradjevičansko maslinovo ulje „Sicilia” osvojila su 1., 2. i 3. nagradu na natjecanju Leone d’Oro 2007. te 1. nagradu 2010. i 2012.

Od 1996, maslinovo ulje „Sicilia” 15 je puta osvojilo 1. nagradu u svim trima kategorijama na natjecanju Montiferru, kao i velik broj 2. i 3. nagrada.

Ugled je spoj materijalnih vrijednosti proizvoda (kemijskih/fizikalnih i organoleptičkih svojstava) i percepcije njegovih neopipljivih osobina što su se razvile tijekom stoljetne povijesti sicilijanskoga maslinarstva i uljarstva.

Potvrde ugleda ekstradjevičanskog maslinova ulja „Sicilia” nađu se i u povijesnim spisima koji potvrđuju da je velik broj uljara inzistirao na spominjanju sicilijanskoga podrijetla svoga proizvoda na oznaci.

Iz vremena prije 1992. prikupljen je velik broj računa iz 1988. i 1989. na kojima je bila odrednica „Sicilia”. Nekoliko računa namijenjenih stranom tržištu potječe iz 1996. i 2000.

Ime se jasno spominje i u katalogu sicilijanskoga maslinova ulja od 1997. do 2009.

U toj je dokumentaciji i niz oznaka s riječju „Sicilia”, s boca ulja pakiranih i označenih izvan Italije (Carluccio’s London – Olio extra vergine d’oliva – Sicilia), nekoliko oznaka ekstradjevičanskog sicilijanskoga maslinova ulja Agata & Valentina i Trader Giotto’s distribuiranog u Sjedinjenim Američkim Državama, a koje navode ime „Sicilia” te oznake uljare Barbera s imenom „Sicilia” za strana tržišta i oznake društva EFFe1 srl s imenom „Sicilia”.

S vremenom je došlo do rasta kvalitete ekstradjevičanskog maslinova ulja „Sicilia” te rasta ugleda na raznim tržištima. Stoga je to ulje meta krivotvoritelja, što dovodi do velikih financijskih gubitaka.

Područje proizvodnje ekstradjevičanskog maslinova ulja sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” može se definirati po Köppenovoj klasifikaciji klime kao područje umjereno tople kišne klime (razred C), u kojem je prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od 18 °C, ali viša od -3 °C, ili preciznije, riječ je o vlažnoj suptropskoj mezotermalnoj klimi (razred Csa), tj. tipičnoj sredozemnoj klimi s prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca većom od 22 °C, te s režimom padalina koji odlikuje koncentracija padalina u hladnome razdoblju (jesen/zima).

Sredozemna klima (Cs) najrjeđa je umjerena klima, a u slučaju Sicilije ima i mnoge osobine koje bitno utječu na kemijski, a posebno na organoleptički sastav ekstradjevičanskog maslinova ulja; zbog toga se ono znatno razlikuje od ulja proizvedenog u susjednim zemljopisnim područjima, posebno omjerom mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina (MUFA/PUFA) te kvalitetom biofenola i nepostojanih aromatičnih sastojaka (alkoholi, aldehidi i esteri).

Osobine ekstradjevičanskog maslinova ulja sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia” posljedica su i djelovanja sunčeva zračenja, temperature, vlažnosti i vjetra; oni bitno utječu na fiziologiju stabla masline i djeluju na fazu mirovanja i vegetacije te na sve ostale fenološke faze (cvjetanje, zametanje i razvoj ploda, šaranje i zrioba). Količina fotosintetski aktivnog zračenja u ovome području Sredozemlja stvara uvjete za veću akumulaciju biomase u raznim organima biljke što zajedno s ograničenom dostupnošću vode i umjerenom temperaturom stvara veći ukupni sadržaj biofenola, a ponajviše specifičnih fenola, kao i drugih prekursorskih spojeva koji oblikuju aromu ulja. Ograničena dostupnost vode i svi opisani vrhunski klimatski uvjeti karakteristika su otoka, a odgovorni su i za trajnu prisutnost svojstava gorčine i pikantnosti kojima je u maslinovu ulju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Sicilia” medijan uvijek veći od 2 te se stoga ulje pretežno kvalificira kao „srednje” i „intenzivno”. Opisano tlo i klima ne utječu samo na brzinu rasta usjeva (CGR) povezanu s fotosintezom (količina sunčeva zračenja, površina i struktura lista), nego i na respiratorne procese biljne stanice, te metaboličke putove koji proizvode širok spektar biljnih metabolita: aminokiseline, masti i njihove spojeve, izoprenoide (npr. terpene, uključujući skvalen, mentol i limonen, koji biljci, cvijetu i plodu daju karakterističan miris te biosintetske prekursore sterola) i porfirin (povezan s klorofilom i fotosintezom).

Profilom opisanim u odjeljku 3.2 definira se jedinstveni karakter maslinova ulja sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Sicilia”, koji se sustavno potvrđuje stalnom prisutnošću aroma zelene rajčice, artičoke i svježe trave kojima pogoduju spomenuti klimatski uvjeti, kao i organoleptičkim svojstvima uvijek povezanima s glavnim sortama iz odjeljka 3.3.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Cjeloviti tekst specifikacija proizvoda dostupan je na internetu: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

Ili:

izravno na stranici Ministarstva poljoprivrede, prehrambene i šumarske politike (www.politicheagricole.it) pod „Qualità e sicurezza” (gore desno na zaslonu) te zatim pod „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE”.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 186

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 25. svibnja 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 186/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7772 – Western Digital/Sandisk) ( 1 )	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 186/02	Tečajna lista eura	2
	Europski revizorski sud
2016/C 186/03	Tematsko izvješće br. 8/2016 – Željeznički prijevoz tereta u EU-u i dalje nije na pravome putu	3
	Europski nadzornik zaštite podataka
2016/C 186/04	Izvršni sažetak Preliminarnog mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o sporazumu između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih podataka u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela	4
2016/C 186/05	Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o razmjeni podataka o državljanima trećih zemalja u pogledu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS)	7
2016/C 186/06	Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlogu Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži	10

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 186/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8024 – NTT Data International/IT Services Business of Dell) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	13
2016/C 186/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8048 – Ardagh/Ball Rexam Divestment Business) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	14
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2016/C 186/09	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	15