23.12.2014

Službeni list Europske unije

C 463/1

Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom

(2014/C 463/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA:

Zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o upravljanju u području kulture (1) u kojima je naglašeno koliko je važno upravljanje u području kulture učiniti otvorenijim, participativnim, učinkovitim i dosljednim i u kojima su države članice pozvane na promicanje participativnog pristupa oblikovanju politika u području kulture;

Zaključke Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (2) u kojima je prepoznata važnost kulturne baštine za međusektorske politike te njezina posebna uloga u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast i u kojima su države članice pozvane na promicanje dugoročnih modela politike nasljeđa koji su utemeljeni na činjenicama te koje pokreću društvo i građani;

POZDRAVLJAJUĆI:

komunikaciju Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” u kojoj je prepoznato da je kulturna baština zajednički resurs i zajedničko dobro, a briga za nju stoga zajednička odgovornost (3);

UZIMAJUĆI U OBZIR:

veće prepoznavanje, na međunarodnoj razini, pristupa za poticanje održivog razvoja koji je usmjeren na ljude i utemeljen na kulturi te važnost transparentnih, participativnih i na informacijama utemeljenih sustava upravljanja u kulturi kako bi se zadovoljile potrebe svih članova društva (4);

veće prepoznavanje, na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, socijalne dimenzije kulturne baštine i važnosti aktiviranja sinergija među različitim dionicima kako bi se kulturna baština zaštitila, razvila i prenijela budućim naraštajima (5);

usvajanje pristupa kulturnoj baštini u više programa EU-a koji je lokalno ukorijenjen i usmjeren na ljude, među ostalim u programu za istraživanja Obzor 2020. te pristupa lokalnom razvoju koji predvodi lokalna zajednica, uz potporu europskih strukturnih i investicijskih fondova. Taj je pristup prepoznat i u zajedničkoj inicijativi planiranja „Kulturno nasljeđe i globalne promjene: novi izazov za Europu”;

usvajanje participativnih pristupa u inicijativama EU-a „Europske prijestolnice kulture” i „Oznaka kulturne baštine” (6);

PREPOZNAJUĆI DA participativno upravljanje kulturnom baštinom (7):

nudi prilike za poticanje demokratskog sudjelovanja, održivosti i socijalne kohezije te prilike za suočavanje sa socijalnim, političkim i demografskim izazovima današnjice;

traži aktivno uključivanje relevantnih dionika u okvir javnog djelovanja, to jest javnih vlasti i tijela, privatnih aktera, organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija, volonterskog sektora te zainteresiranih osoba, u odlučivanje, planiranje, provedbu, praćenje i ocjenjivanje politika i programa kulturne baštine kako bi se povećale odgovornost i transparentnost ulaganja javnih sredstava te izgradilo povjerenje javnosti u političke odluke;

10.

doprinosi povećanju svijesti o vrijednostima kulturne baštine kao zajedničkog resursa, čime se smanjuje rizik od zlouporabe, a povećavaju socijalne i gospodarske koristi;

11.

podržava suvremene kulturne, umjetničke i kreativne radove koji su čvrsto povezani s identitetom i vrijednostima te se često temelje na tradicionalnim znanjima i vještinama te nematerijalnoj baštini ljudi, zbog čega bi mogli predstavljati kulturnu baštinu budućih naraštaja;

12.

pomaže aktivirati nove prilike koje otvaraju globalizacija, digitalizacija i nove tehnologije koje mijenjaju način na koji se kulturna baština stvara, način na koji joj se može pristupiti te način na koji se njome služi;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA:

13.

razviju okvire upravljanja koji obuhvaćaju više razina i imaju više dionika i koji kulturnu baštinu prepoznaju kao zajednički resurs, jačanjem povezanosti između lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine upravljanja kulturnom baštinom, uvažavajući načelo supsidijarnosti, kako bi korist za ljude bila predviđena na svim razinama;

14.

promiču uključivanje relevantnih dionika omogućivanjem njihova sudjelovanja u svim fazama postupka odlučivanja;

15.

promiču okvire upravljanja kojima se prepoznaje važnost interakcije između materijalne, nematerijalne i digitalne kulturne baštine te kojima se uzima u obzir, poštuje i jača njezina društvena, kulturna, simbolička i gospodarska vrijednost te vrijednost u odnosu na okoliš;

16.

promiču okvire upravljanja kojima se olakšava provedba međusektorskih politika, omogućujući da se kulturnom baštinom doprinese ciljevima u različitim područjima politika, što uključuje doprinos pametnom, održivom i uključivom rastu;

17.

razviju sinergije između održivih strategija turizma i lokalnih kulturnih i kreativnih sektora, među ostalim promicanjem okvira upravljanja u koje je aktivno uključeno lokalno stanovništvo, kako bi se potaknula održiva kvalitetna kulturna turistička ponuda i doprinijelo oživljavanju urbanih i ruralnih područja, uz istodobno čuvanje integriteta i održavanje kulturne vrijednosti baštine te uspostavljanje ravnoteže između gospodarskih prilika i dobrobiti građana;

18.

na odgovarajući način u te svrhe iskoriste financiranje EU-a te nacionalno financiranje;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRIMA SVOJIH POJEDINAČNIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI I UZ UVAŽAVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

19.

surađuju na pitanjima povezanima s participativnim upravljanjem kulturnom baštinom, uključujući pitanja u okviru Radnog plana za kulturu 2015.–2018. (8), kako bi se utvrdila i proširila najbolja praksa te povećao kapacitet sektora kulturne baštine za učinkovito bavljenje tim pitanjima;

20.

promiču prijenos tradicionalnih vještina i znanja između naraštaja, kao i njihovu inovativnu uporabu i obogaćivanje putem znanstvenog i tehnološkog napretka;

21.

upotrijebe digitalna sredstva kako bi povećale pristup upravljanju kulturnom baštinom i sudjelovanje u njoj za sve društvene skupine;

22.

istraže ulogu virtualnih zajednica u razvoju i provedbi politika kulturne baštine, u podupiranju upravljanja kulturnom baštinom, u razvoju znanja i u financiranju (npr. putem korištenja kreativnošću mnoštva (crowd-sourcing) i kolektivnog financiranja (crowd-funding));

23.

ostvare konkretan napredak u upravljanju inicijativom Europeana (9) kako bi se zajamčila njezina dugoročna održivost i njezin razvoj kao projekta koji pokreće kulturna baština te olakšalo njezino povezivanje s obrazovanjem, kulturnim turizmom i drugim sektorima; po potrebi promiču ponovnu uporabu sadržaja digitalne kulturne baštine kako bi se povećala kulturna raznolikost i potaknula uporaba znanja o baštini u suvremenom umjetničkom izričaju te u kulturnim i kreativnim sektorima;

24.

promiču sudjelovanje građana u okviru pametnog modela razvoja za europske gradove u koji je aktivno uključena kulturna baština kako bi se doprinijelo inovaciji i oživljavanju europskih gradova povezujući ih sa srodnim lokacijama i područjima, promičući njihovu privlačnost te privlačeći ulaganja, nove gospodarske aktivnosti i poduzeća;

25.

prate komunikaciju „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” u cilju suradnje na razvoju sveobuhvatne europske strategije za kulturnu baštinu;

26.

poboljšaju suradnju s međunarodnim organizacijama poput Vijeća Europe i Unescoa u cilju promicanja participativnog pristupa upravljanju kulturnom baštinom;

POZIVA KOMISIJU DA:

27.

promiče istraživanja utemeljena na činjenicama o učinku participativnih pristupa u politikama kulturne baštine i upravljanju njome u cilju doprinosa razvoju strateških pristupa kulturnoj baštini;

28.

nastavi dijalog s organizacijama i platformama civilnog društva u područjima politika koja su povezana s baštinom te razmotri podnošenje prijedloga za „europsku godinu kulturne baštine”.

(1) SL C 393, 19.12.2012., str. 8.

(2) SL C 183, 14.6.2014., str. 36.

(3) Dok. 12150/14.

(4) Konferencija UN-a „Budućnost kakvu želimo” (Rio de Janeiro, lipanj 2012.); kongres Unescoa „Stavljanje kulture u središte politika održivog razvoja” (Hangzhou, svibanj 2013.); forum Unescoa „Kultura, kreativnost i održivi razvoj. Istraživanja, inovacije, prilike” (Firenca, listopad 2014.).

(5) Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Faroa, 2005.).

(6) SL L 132, 3.5.2014., str. 1. i SL L 303, 22.11.2011., str. 1.

(7) Kulturna baština jest materijalna, nematerijalna i digitalna, kako je definirano u Zaključcima Vijeća od 21. svibnja 2014.

(8) SL C 463, 23.12.2014., str. 4.

(9) Kako je navedeno u Zaključcima Vijeća od 10. svibnja 2012. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL C 169, 15.6.2012., str. 5.).

23.12.2014

Službeni list Europske unije

C 463/4

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu (2015.–2018.)

(2014/C 463/02)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

I. UVOD

PODSJEĆAJUĆI na ciljeve koji su člankom 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) dodijeljeni Europskoj uniji u području kulture;

PODSJEĆAJUĆI na Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o europskoj agendi za kulturu (1) i njezine strateške ciljeve, posebno promicanje kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga, promicanje kulture kao katalizatora kreativnosti i promicanje kulture kao ključnog elementa u međunarodnim odnosima Unije;

PODSJEĆAJUĆI na Uredbu (EU) br. 1295/2013 o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.–2020.) (2), a posebno njegovih općih ciljeva kojima se želi unaprijediti europska kulturna i jezična raznolikost, promicati europsku kulturnu baštinu i ojačati konkurentnost europskih kulturnih i kreativnih sektora s ciljem promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta;

PODSJEĆAJUĆI na znatan doprinos kulturnih i kreativnih sektora gospodarskom, socijalnom i regionalnom razvoju, važnost tih sektora za strategiju Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast i činjenicu da će rasprava ministara kulture na sastanku Vijeća 25. studenoga 2014. doprinijeti odgovoru Vijeća u okviru revizije strategije sredinom provedbenog razdoblja planirane za 2015.;

UZIMAJUĆI U OBZIR rezultate posla obavljenog u okviru plana rada Vijeća za kulturu 2011.–2014. (3), kao i rezultate konačne evaluacije koju su izvršile države članice u okviru Vijeća (4) koji su temelj završnog izvješća Komisije o provedbi i relevantnosti plana rada za kulturu 2011.–2014. (5);

UZIMAJUĆI U OBZIR zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o upravljanju u području kulture (6), a posebno odredbu o redovnom obavještavanju i obavještavanju u ranoj fazi u vezi s politikama i djelovanjima EU-a u drugim područjima politika s izravnim ili neizravnim učinkom na pitanja i politike koji se odnose na kulturu,

DOGOVORILI SU:

—	uspostavljanje, uz uzimanje u obzir načela supsidijarnosti, četverogodišnjeg plana rada za kulturu za razdoblje 2015.–2018. kojim bi se predvidjela revizija sredinom provedbenog razdoblja,

—	usmjeravanje aktivnosti u području kulture na prioritetne teme, ključna pitanja, rezultate i metode rada, kako je navedeno u ovom planu rada,

—	usvajanje prioriteta za plan rada, kako je navedeno u Prilogu I.,

—	osnivanje radnih skupina koje bi se sastojale od stručnjaka koje države članice imenuju na temelju prioriteta, načela i mandata određenih u prilozima I. i II. i praćenje njihova rada.

SMATRAJU da bi se četverogodišnji plan rada trebao voditi sljedećim načelima:

(a)	nastavka na postignuća prethodnog plana rada za kulturu (2011.–2014.) istodobno mu dodajući jaču stratešku dimenziju kako bi se ojačala veza između plana rada i rada Vijeća i njegovih rotirajućih predsjedništava;

(b)	usredotočenosti na teme koje imaju jasnu dodanu vrijednost za EU;

(c)	uzimanja u obzir unutarnjeg značaja kulture i umjetnosti za unapređivanje kulturne raznolikosti;

(d)

osiguravanja izvrsnosti, inovativnosti i konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora promicanjem djelovanja umjetnika, stvaratelja i djelatnika u kulturi te priznavanjem doprinosa sektorâ ciljevima strategije Europa 2020. za rast i zapošljavanje uz posvećivanje posebne pažnje izazovima prelaska na digitalnu tehnologiju;

(e)	uključivanja kulture u područja drugih politika, gdjegod je relevantno, u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a;

(f)	poticanja međusektorske suradnje;

(g)	osiguravanja sinergija s programom Kreativna Europa;

(h)	djelovanja u smjeru politike utemeljene na činjenicama.

II. PRIORITETI I METODE RADA

—

DOGOVORILI SU slijediti prioritete, kako su navedeni u Prilogu I.:

A.	dostupna i uključiva kultura;

B.	kulturna baština;

C.	kulturni i kreativni sektori: kreativno gospodarstvo i inovativnost;

D.	promicanje kulturne raznolikosti, kulture u vanjskim odnosima EU-a i mobilnosti,

—

SLAŽU SE da su pouzdani, usporedivi i ažurni statistički podaci koji se odnose na kulturu temelj dobrog donošenja politike za kulturu te su stoga statistički podaci međusektorski prioritet ovog plana rada; i stoga SA ZANIMANJEM OČEKUJU rezultate posla koji će se obaviti pod pokroviteljstvom Eurostata kako bi se osiguralo redovito stvaranje i širenje statističkih podataka o kulturi, istodobno uzimajući u obzir preporuke iz izvješća projekta ESS-net Culture,

—	DOGOVORILI SU ocijeniti posao koji je do sada obavljen u području kulture u vanjskim odnosima EU-a i potrebu nastavka djelovanja u tom području, u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom,

—

DOGOVORILI SU primjenu različitih metoda rada, ovisno o svrsi i temi:

i.	otvorene metode koordinacije (OMK), koja bi i dalje trebala biti glavna metoda rada za suradnju između država članica;

ii.	neformalnih sastanaka službenika iz ministarstava kulture, kao i sa službenicima iz drugih ministarstava;

iii.	ad-hoc skupina stručnjaka ili tematskih seminara koje organizira Komisija kako bi se dodatno ispitala pitanja u vezi s temama iz plana rada i kako bi se međudjelovalo s drugim instrumentima plana rada;

iv.	sastanaka za ocjenu postignutog koje Komisija organizira za područja politika kojima se intenzivno bavilo u prethodnim planovima rada za kulturu;

v.	konferencija, studija i inicijativa za uzajamno učenje.

III. DJELOVANJA

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA:

—	razmotre, uz poštovanje načela supsidijarnosti, rezultate postignute ovim planom rada pri oblikovanju politika na nacionalnoj razini,

—	šire informacije o rezultatima plana rada zainteresiranim dionicima na svim razinama.

POZIVAJU PREDSJEDNIŠTVA VIJEĆA DA:

—	prilikom oblikovanja svojeg 18-mjesečnog programa uzmu u obzir, u kontekstu trojnog predsjedništva, prioritete plana rada,

—	obavijeste pripremno tijelo Vijeća na području kulture o poslu koji su druga pripremna tijela Vijeća obavila i koji ima izravan ili neizravan učinak na pitanja i politike koji se odnose na kulturu (7),

—	sazovu, prema potrebi, neformalne sastanke (između ostalog i one zajedničke i međusektorske naravi) kako bi u obzir uzeli i raspravili rezultate postignute planom rada te kako bi ih širili,

—	razmotre, na temelju završnog izvješća, koje je na temelju dobrovoljnih doprinosa država članica pripremila Komisija, predlaganje novog plana rada.

POZIVAJU KOMISIJU DA:

—

podupire države članice i ostale relevantne dionike u njihovoj suradnji unutar okvira utvrđenog tim zaključcima, posebice:

(a)	potporom najobuhvatnijem mogućem sudjelovanju država članica, kao i stručnjaka i drugih dionika, u radnim strukturama iz Priloga I.;

(b)	dopunjavanjem rada skupina OMK-a studijama, kao i uzajamnim učenjem,

—	širi informacije o rezultatima plana rada na onoliko jezika koliko se procijeni potrebnim, između ostalog digitalnim sredstvima, npr. na svojim internetskim stranicama,

—	u što je moguće ranijoj fazi izvijesti nadležno pripremno tijelo Vijeća u području kulture o svojim relevantnim inicijativama, posebno u vezi s prijedlozima, za koje je procjenom učinka istaknut izravan ili neizravan učinak na pitanja koja se odnose na kulturu (8),

—	osigura međusobnu razmjenu informacija između skupina OMK-a u području kulture i između njih i relevantnih skupina OMK-a koje rade u srodnim sektorima,

—	redovito obavještava pripremna tijela Vijeća u području kulture o napretku rada u području statističkih podataka za kulturu,

—	redovito obavlja savjetovanje s dionicima na europskoj razini, između ostalog i civilnim društvima, i obavještava ih o napretku plana rada kako bi se osigurala relevantnost i vidljivost aktivnosti, između ostalog i putem Europskog kulturnog foruma,

—	prije kraja prve polovice 2018. usvoji završno izvješće o provedbi i relevantnosti plana rada koje se temelji na dobrovoljnim doprinosima država članica.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRIMA SVOJIH POJEDINAČNIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI I UZ UVAŽAVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

—	zajednički, uz suradnju i suglasnost, djeluju korištenjem radnih struktura i metoda određenih u ovim zaključcima kako bi u području kulture na razini EU-a ostvarili dodanu vrijednost,

—	uzmu u obzir kulturu pri oblikovanju, provedbi i ocjeni politika i djelovanja u drugim područjima politike, s posebnim naglaskom na osiguranju ranog i djelotvornog uključivanja u postupak oblikovanja politike,

—

bolje promiču doprinos kulture ukupnim ciljevima strategije Europa 2020., s obzirom na ulogu sektora u postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta i uzevši u obzir njegove pozitivne učinke na područja kao što su zapošljavanje, socijalna uključenost, obrazovanje i osposobljavanje, turizam, istraživanje i inovacije i regionalni razvoj,

—	promiču čitanje kao sredstvo širenja znanja, unaprjeđivanja kreativnosti, potpore pristupu kulturi, kulturne raznolikosti i razvijanja svijesti o europskom identitetu, uzimajući u obzir različite uvjete koji se primjenjuju na elektroničke i tiskane knjige,

—	redovito i u ranoj fazi šire informacije o politikama i djelovanjima EU-a s izravnim ili neizravnim utjecajem na pitanja i politike koji se odnose na kulturu i u tom pogledu ih potiču na razmjenu informacija digitalnim sredstvima, između ostalog virtualnim platformama,

—

potiču suradnju s trećim zemljama, posebice zemljama kandidatkinjama, potencijalnim zemljama kandidatkinjama i zemljama obuhvaćenim europskom politikom susjedstva te s mjerodavnim međunarodnim organizacijama u području kulture, među ostalim, Vijećem Europe i putem redovnih sastanaka s dotičnim trećim zemljama,

—	poduzimaju reviziju provedbe plana rada na sredini provedbenog razdoblja s ciljem mogućih prilagodbi ili preusmjeravanja s obzirom na postignute rezultate i oblikovanja politika na razini EU-a.

(1) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 221.

(3) SL C 325, 2.12.2010., str. 1.

(4) Dok. 9591/14.

(5) Dok. 12646/14.

(6) SL C 393, 19.12.2012., str. 8.

(7) U skladu sa zaključcima Vijeća o upravljanju u području kulture iz 2012.

(8) Vidjeti bilješku 7.

PRILOG I.

Prioriteti plana rada za kulturu za 2015.–2018.

Prioritetno područje A: Dostupna i uključiva kultura

Europska agenda za kulturu: Kulturna raznolikost i međukulturni dijalog (3.1.)

Strategija Europa 2020.: Uključivi rast (prioritet 3.)

Djelovanja poduzima(ju)	Teme	Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)	Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored
Države članice	A.1. Razvoj ključne kompetencije „kulturna svijest i izričaj”	OMK (1), međusektorski Stručnjaci će utvrditi dobre prakse za razvoj ove ključne kompetencije i za njezino uključivanje u obrazovne politike, na temelju znanja i stavova utvrđenih u Preporuci Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2).	Krajem 2015. Priručnik dobre prakse za tijela vlasti na nacionalnoj i europskoj razini u području kulture i obrazovanja
Države članice	A.2. Promicanje pristupa kulturi putem digitalnih sredstava: politike i strategije za razvoj publike	OMK	2015.–2016.
	Digitalne tehnologije promijenile su način na koji ljudi pristupaju i koriste se kulturnim sadržajima te ih proizvode. Kako prelazak na digitalnu tehnologiju utječe na politike razvoja publike i prakse kulturnih ustanova?	Stručnjaci će opisati postojeće politike i programe te utvrditi dobre prakse.	Priručnik dobre prakse za kulturne ustanove i djelatnike u kulturi.
	Promicanje čitanja u digitalnom okruženju kako bi se potakao pristup i razvoj publike. Opisivanje regulatornog okvira s posebnim osvrtom na prakse licenciranja, prekogranične usluge i elektroničku posudbu javnih knjižnica.	Podskupina OMK-a (3) Stručnjaci će opisati najbolje prakse.	2015. Izvješće koje sadržava studije slučaja.
Države članice	A.3. Poticanje doprinosa kulture socijalnoj uključenosti	OMK	2017.–2018.
Države članice	Kako se javnim politikama mogu poticati i podržavati kulturne ustanove pri njihovu radu u okviru partnerstava s drugim sektorima (zdravstvena skrb, socijalna skrb, zatvorska služba itd.)?	Stručnjaci će opisati postojeće javne politike koje se bave socijalnom uključenosti putem kulture te će utvrditi dobre prakse.	Smjernice za kreatore politika i kulturne ustanove.

Prioritetno područje B: Kulturna baština

Europska agenda za kulturu: Kulturna raznolikost i međukulturni dijalog (3.1.)

Strategija Europa 2020.: Pametni i održivi rast (prioriteti 1. i 2.)

Djelovanja poduzima(ju)	Teme	Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)	Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored
Države članice	B.1. Participativno upravljanje kulturnom baštinom	OMK	2015.–2016.
Države članice	Utvrđivanje inovativnih pristupa višerazinskom upravljanju materijalnom, nematerijalnom i digitalnom baštinom koji uključuju javni sektor, privatne dionike i civilno društvo. Pristupit će se rješavanju pitanja suradnje između različitih razina vlasti i područja politika.	Stručnjaci će opisati i usporediti javne politike na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi utvrdili dobre prakse također u suradnji s postojećim mrežama za baštinu.	Priručnik dobre prakse za kreatore politika i ustanove kulturne baštine.
Države članice	B.2. Vještine, osposobljavanje i prijenos znanja: tradicionalna i nova zanimanja u vezi s baštinom (eng. heritage professions)	OMK, međusektorski	2017.–2018.
Države članice	Izgradnja kapaciteta za stručnjake za baštinu (eng. heritage professionals). Usmjeravanje na prijenos tradicionalnih vještina i stručnih znanja te na nova zanimanja, uključujući u okviru prijelaza na digitalnu tehnologiju. Poticat će se sudjelovanje stručnjaka u području obrazovanja.	Stručnjaci će opisati postojeće programe osposobljavanja i utvrdili nove vještine i potrebe za osposobljavanjem u području materijalne, nematerijalne i digitalne baštine.	Priručnik dobre prakse za kulturne i obrazovne ustanove.
Komisija	B.3. Procjena i prevencija rizika u pogledu očuvanja kulturne baštine od posljedica prirodnih katastrofa i opasnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem Opisivanje postojećih strategija i praksi na nacionalnoj razini. Prekomjerno iskorištavanje, onečišćenje, neodrživ razvoj, područja sukoba i prirodne katastrofe (požar, poplave, potres) neki su od čimbenika koje je potrebno uzeti u obzir.	Studija	2016.

Prioritetno područje C: Kulturni i kreativni sektori: Kreativno gospodarstvo i inovativnost

Europska agenda za kulturu: Kultura kao pokretač kreativnosti (3.2.)

Strategija Europa 2020.: Pametni i održivi rast (prioriteti 1. i 2.)

Djelovanja poduzima(ju)

Teme

Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)

Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored

Države članice

C.1. Pristup financiranju

OMK (4), međusektorski

2015.

Usmjeravanje na financijski ekosustav kulturnih i kreativnih sektora. Razmatranje financijskih instrumenata poput kredita i vlasničkih udjela. Pregled i analiza alternativnog financiranja, poput javno-privatnih fondova, poslovnih anđela, rizičnog kapitala, kolektivnog financiranja (eng. crowdfunding), sponzorstva, donacija i filantropije.

Poticat će se sudjelovanje financijskih i ekonomskih stručnjaka.

Stručnjaci će utvrditi inovativne sheme financiranja i investicijske prakse u kulturnim i kreativnim sektorima.

Preporuke za tijela javne vlasti.

C.2. Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkog i inovacijskog potencijala kulturnih i kreativnih sektora

Države članice

(a)	Kulturna i kreativna preplitanja za poticanje inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti. Proučiti i promicati sinergije između kulturnih i kreativnih sektora, s jedne strane, i drugih relevantnih sektora, s druge strane.

Mogući zaključci Vijeća

2015.

Države članice

(b)	Utvrditi inovativne mjere za promicanje poduzetništva i novih poslovnih modela u kulturnim i kreativnim sektorima.

OMK, međusektorski

2016.–2017.

Poticat će se sudjelovanje ekonomskih stručnjaka i stručnjaka za poduzetništvo.

Stručnjaci će utvrditi dobru praksu za mjere poslovne potpore kulturnim i kreativnim poduzetnicima.

Priručnik dobre prakse i preporuke za tijela javne vlasti.

Države članice

C.3. Održivi kulturni turizam

OMK, međusektorski

2017.–2018.

Utvrditi načine stvaranja europske turističke ponude koja se temelji na materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini kao čimbeniku konkurentnosti s ciljem privlačenja novih oblika održivog turizma. Razmotriti kako digitalizacija kulturnih sadržaja i digitalne usluge mogu potaknuti širenje transeuropskih turističkih mreža i unaprijediti razvoj ruta, uključujući novih malih destinacija, također uzimajući u obzir aktivnosti, festivale i kulturna događanja povezana sa suvremenom umjetnosti.

Poticat će se sudjelovanje stručnjaka za turizam.

Stručnjaci će opisati metode i alate kojima se europska kulturna baština čini dostupnom i interoperabilnom sa sustavom turističke promidžbe i stavljanja na tržište.

Smjernice za kreatore politika

Prioritetno područje D: Promicanje kulturne raznolikosti, kulture u vanjskim odnosima EU-a i mobilnosti

Europska agenda za kulturu: Kulturna raznolikost i međukulturni dijalog (3.1.), Kultura kao vitalni element u međunarodnim odnosima (3.3.)

Strategija Europa 2020.: Održivi i uključivi rast (prioriteti 2., 3.), Upotreba instrumenata vanjske politike EU-a

Djelovanja poduzima(ju)

Teme

Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)

Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored

Države članice/Komisija

D.1. Konvencija Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja

Ocijeniti provedbu Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. na temelju izvješća koje je u ime EU-a izrađeno u 2012. (5) Razmotriti njezin utjecaj na sporazume i protokole o kulturnoj suradnji u okviru ugovora o slobodnoj trgovini. Preispitati njezinu primjenu, posebice u digitalnom kontekstu.

Aktivnosti za provedbu ocjene stanja

2015.

D.2. Kultura u vanjskim odnosima EU-a

(a)	Kultura u politikama razvojne suradnje EU-a

Države članice

—	Podupirati uključivanje kulture u agendu razvojne suradnje EU-a, instrumente i programe s trećim zemljama te ocijeniti ulogu kulture u održivom razvoju.

Mogući zaključci Vijeća

2015.

Komisija/države članice

—	Postojeći programi koji se bave kulturom u zemljama europske politike susjedstva

Studija

Rasprava i daljnji postupci u pripremnom tijelu Vijeća u području kulture, uz sudjelovanje Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD)

2015.

Države članice

(b)	Jačanje strateškog pristupa kulturi u vanjskim odnosima EU-a

Zajednički neformalni sastanci visokih dužnosnika iz ministarstava kulture i visokih dužnosnika odgovornih za kulturu pri ministarstvima vanjskih poslova, uz moguće sudjelovanje ESVD-a (6)

2015.–2018.

Komisija/države članice

(c)	Pripremno djelovanje u vezi s kulturom u vanjskim odnosima EU-a (7): rasprava, analiza i daljnji postupci koji uključuju pripremno tijelo Vijeća u području kulture i ESVD.

Analiza i daljnje aktivnosti

2015.–2018.

Komisija

D.3. Međukulturni dijalog i mobilnost

2016., izvješća za svaku temu

(a)	Međukulturni dijalog

Sastanak s ciljem ocjene stanja

(b)	Mobilnost djelatnika u kulturi, uključujući porezne prepreke mobilnosti umjetnika u prekograničnim situacijama. Poticat će se sudjelovanje poreznih stručnjaka.

Sastanak s ciljem ocjene stanja

(c)	Mobilnost zbirki

Sastanak s ciljem ocjene stanja

(d)	Nezakonita trgovina kulturnim dobrima, pravila EU-a o uvozu kulturnih dobara koja su nezakonito izvezena iz trećih zemalja.

Studija

2016.

Države članice

D.4. Kinematografija: poboljšanje distribucije europskih filmova

OMK

2017.–2018.

Utvrditi komplementarnosti između filmskih politika i instrumenata potpore na regionalnoj, nacionalnoj i razini EU-a s ciljem poboljšanja distribucije europskih filmova, posebice u digitalnom okruženju.

Poticat će se sudjelovanje stručnjaka iz ministarstava zaduženih za filmsku politiku i stručnjaka iz nacionalnih filmskih fondova i zavoda.

Stručnjaci će utvrditi dobre prakse, uzimajući u obzir rezultate Europskog filmskog foruma (8).

Priručnik dobre prakse.

(1) Radna skupina osnovana 2014. prema planu rada za kulturu 2011.–2014., čiji je mandat produljen. Sastoji se od stručnjaka iz ministarstava kulture i ministarstava obrazovanja.

(2) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.

(3) Radi se o podskupini radne skupine OMK-a za poticanje pristupa kulturi digitalnim sredstvima.

(4) Radna skupina uspostavljena 2014. prema planu rada za kulturu 2011.–2014.

(5) Četverogodišnje periodično izvješće u ime Europske unije o mjerama zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja u okviru Konvencije Unesco-a iz 2008. – Radni dokument službi Komisije (SWD(2012) 129 završna verzija).

(6) Sastanci koje organiziraju rotirajuća predsjedništva Vijeća na dobrovoljnoj osnovi.

(7) http://cultureinexternalrelations.eu/wp-content/uploads/2013/05/Executive-Summary-ENG_13.06.2014.pdf

(8) Europski filmski forum je platforma strukturiranog dijaloga koju je Komisija uspostavila Komunikacijom o europskom filmu u digitalnom dobu (dokument 10024/14). Prvi rezultat ovog strukturiranog dijaloga očekuje se za 2016.

PRILOG II.

Načela povezana s članstvom i djelovanjem radnih skupina koje osnivaju države članice u okviru plana rada za kulturu za 2015.–2018.

Članstvo

—	Sudjelovanje država članica u radu skupina je dobrovoljno te im se države članice mogu pridružiti u svakom trenutku.

—

Svaka država članica zainteresirana za sudjelovanje u radu skupina imenovat će stručnjake kao članove radne skupine. Država članica pobrinut će se da imenovani stručnjaci imaju praktično iskustvo u relevantnom području na nacionalnoj razini te će osigurati učinkovitu komunikaciju s nadležnim nacionalnim vlastima. Komisija koordinira postupkom imenovanja. Kako bi se utvrdio najprimjereniji stručni profil za svaku temu, države članice mogu imenovati, prema potrebi, drugog stručnjaka za svako tematsko područje.

—	Svaka radna skupina može odlučiti pozvati neovisne stručnjake kako bi doprinijeli radu skupine, predstavnike civilnog društva, kao i predstavnike europskih trećih zemalja.

Radni postupci

—	Skupine se bave temama utvrđenima planom rada u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u Prilogu I.

—	Utvrđivanje ciljeva i vremenski okvir za njihovo postizanje mogu se revidirati tijekom revizije sredinom provedbenog razdoblja, i to u svjetlu postignutih rezultata i razvoja politika na razini EU-a.

—	Skupina u prosjeku postoji 18 mjeseci tijekom kojih se može održati u prosjeku šest sastanaka.

—	Svaka radna skupina biti će odgovorna za imenovanje svog predsjedatelja ili supredsjedatelja za svako tematsko područje u okviru svojih prioriteta.

Izvješćivanje i informacije

—	Predsjedatelji radnih skupina podnosit će Odboru za poslove u kulturi izvješća o napretku rada u svojim skupinama. Odboru za poslove u kulturi bit će omogućeno davanje smjernica radnim skupinama kako bi se zajamčili željeni ishod i koordiniranje radom skupina.

—	Za svaki cilj naveden u Prilogu I. skupine će podnijeti rezultat obavljenog posla koji će sadržavati konkretne i upotrebljive rezultate.

—	Dnevni red i zapisnici sa sastanaka svih skupina bit će na raspolaganju svim državama članicama bez obzira na opseg njihovog sudjelovanja u pojedinom području. Rezultati skupina će se objaviti.

—	Komisija će pružiti logističku i tajničku potporu radu skupina. Komisija će u najvećoj mogućoj mjeri podupirati skupine na druge primjerene načine (uključujući putem studija koje su relevantne za njihovo područje rada).

—	Navedeni izvještaji će biti obuhvaćeni završnim izvješćem Komisije o provedbi plana rada.

23.12.2014

Službeni list Europske unije

C 463/20

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 463/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„PONT-L’EVEQUE”

EZ br.: FR-PDO-0117-01044 – 12.10.2012.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—

☐ Naziv proizvoda

—

☒ Opis proizvoda

—

☒ Zemljopisno područje

—

☒ Dokaz o podrijetlu

—

☒ Način proizvodnje

—

☒ Povezanost

—

☒ Označivanje

—

☐ Nacionalni zahtjevi

—

☒ Ostalo: nadzori

2. Vrsta izmjene

—

☐ Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka

—

☒ Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koju nisu objavljeni ni jedinstveni dokument ni sažetak

—

☐ Izmjena specifikacije koja ne uključuje nikakve izmjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

—

☐ Privremena izmjena specifikacije proizvoda zbog obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3. Izmjena (izmjene)

3.1. Opis proizvoda

Opisom proizvoda ažuriraju se određeni tehnički i organoleptički podatci za opisivanje sira „Pont-l’Evêque”.

Kako bi se opisao svaki oblik, težina suhe tvari, koja je prethodno navedena samo za sir „Pont-l’Évêque” i mali sir „Pont-l’Évêque”, sad se navodi i za veliki sir „Pont-l’Évêque” i polovicu sira „Pont-l’Évêque”. Neto navedena težina na pakiranju jasno je utvrđena i za svaki oblik na temelju postojeće prakse kako bi se proizvod bolje opisao:

—	veliki sir „Pont-l’Evêque” neto težine naznačene na pakiranju od 1 200 do 1 600 g i težine suhe tvari od 650 do 850 g,

—	sir „Pont-l’Evêque” neto težine navedene na pakiranju od 300 do 400 g,

—	polovica sira „Pont-l’Evêque” neto težine navedene na pakiranju od 150 do 200 g,

—	mali sir „Pont-l’Evêque” neto težine navedene na pakiranju od 180 do 250 g.

Ukidanje narančaste boje kore i zamjena zlatnožutih do narančastih nijansi bojom od bjelkaste do crvenkaste posljedica je odluke skupine da zabrani upotrebu boje annatto za bojanje kore.

Ukinuto je da kora mora biti glatka s obzirom na to da je riječ o pogrešci koja se nalazi u specifikaciji registriranoj u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 od 12. lipnja 1996. o registraciji oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u skladu s postupkom utvrđenim člankom 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (3) jer kora sira „Pont-l’Evêque” nikad nije bila glatka.

Dodano je i pojašnjenje kako bi se bolje opisala uobičajena praksa. Kora, naime, može biti četkana (fizička radnja suhom ili vlažnom četkom po kori) ili oprana (prskanje vodene otopine pod pritiskom). Četkanje se uvijek primjenjivalo i bilo je izjednačeno s pranjem iako nije kao takvo navedeno u specifikaciji registriranoj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/96. Stoga je jasno određeno da se četkanje može smatrati načinom pranja, a proizvoljni karakter jednoga ili drugoga ipak je bio naznačen izrazom „može biti”.

Naposljetku, elementi koji se odnose na način proizvodnje (cijeđenje i soljenje) premješteni su u odgovarajuće poglavlje.

3.2. Zemljopisno područje

Izmijenjeno zemljopisno područje sira „Pont-l’Evêque” sada obuhvaća 1 365 općina, odnosno 38 % površine područja navedenog u specifikaciji registriranoj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/96 (isključeno je 2 129 općina). Smanjenje zemljopisnog područja rezultat je rada na jačanju povezanosti oznake „Pont-l’Evêque” i normandijskih sustava ispaše za proizvodnju mlijeka, te na utvrđivanju jezgre oznake i njezinih svojstava (prirodno okruženje/praksa). Tako svaka općina revidiranog zemljopisnog područja pripada području koje je pogodno za rast trave, koje je obilježeno hladnom i vlažnom klimom i/ili postojanjem močvara i dolina te koje se odlikuje šumovitim krajolikom koji svjedoči o održavanju tradicije uzgoja životinja koje daju mlijeko i zahtijevaju velike količine trave.

Nadalje, navedeno smanjenje područja povezano je s revizijom specifikacije kojom se naglašava povezanost s podnebljem, a za proizvodnju mlijeka dijelom je obvezan uzgoj normandijske pasmine i ishrana u kojoj prevladava ispaša.

3.3. Dokaz o podrijetlu

Izmjene stavka 4.1. povezane su s promjenama u nacionalnim propisima. Posebno valja napomenuti da su uvrštene odredbe o akreditaciji poslovnih subjekata kako bi se priznala njihova sposobnost udovoljavanja uvjetima specifikacije one oznake kojom se žele koristiti.

U stavku 4.2. predviđena je posebna izjava kojom se gospodarski subjekti obvezuju na postupak razvoja stada prema normandijskoj pasmini.

Odredba o izjavama potrebnima za poznavanje i praćenje količina omogućuje skupini prikupljanje podataka potrebnih za dobro poznavanje i praćenje oznake izvornosti „Pont-l’Evêque”.

Nadopunjeni su stavci o vođenju evidencije i nadzoru proizvoda.

3.4. Način proizvodnje

U specifikaciji su navedene brojne točke načina proizvodnje kako bi se bolje opisali tradicionalni uvjeti proizvodnje mlijeka i prerade sira koji pridonose svojstvima i ugledu sira „Pont-l’Evêque”:

— Uvjeti proizvodnje mlijeka:

Sir „Pont-l’Evêque” proizvodi se dijelom od mlijeka dobivenog od krava normandijske pasmine koje čine najmanje 50 % svih mliječnih krava svakog gospodarstva. Kako bi se uzgajivačima i proizvođačima sira „Pont-l’Evêque” omogućilo obvezivanje i prilagodba na ovaj novi uvjet proizvodnje, u specifikaciji je predviđeno prijelazno razdoblje do kraja travnja 2017. Ovom se izmjenom omogućuje jačanje povezanosti s podnebljem obvezujući na upotrebu krava normandijske pasmine u mliječnim stadima.

Kako bi se olakšala primjena specifikacije, uvedena je definicija stada: riječ je o cijelom goveđem mliječnom stadu na jednom gospodarstvu, koje čine krave u laktaciji, zasušene krave i junice za obnovu stada.

Mliječne krave pasu barem šest mjeseci u godini. Svako gospodarstvo raspolaže s najmanje 0,33 ha travnate površine po mliječnoj kravi, od čega je najmanje 0,25 ha travnate površine za ispašu dostupno iz prostorija za mužnju te 2 ha pašnjaka po hektaru silažnog kukuruza upotrijebljenog za hranu životinja u stadu. Time se osigurava ishrana u kojoj prevladava trava (ispaša, sijeno, …), a povezana je s tradicijom uzgoja na travnjacima zemljopisnog područja.

Kako bi se osigurala povezanost sa zemljopisnim područjem, najmanje 80 % suhe tvari osnovnog obroka stada (krmiva) potječe sa zemljišnih čestica gospodarstva smještenih u zemljopisnom području.

Izvan razdoblja ispaše mliječnim se kravama svaki dan daje sijeno. Unos dodataka ishrani ograničen je na 1 800 kg po kravi u stadu tijekom jedne kalendarske godine. U specifikaciji su navedeni dopuštena krmiva i dodatci ishrani. Povezanost s podnebljem tako je potvrđena autonomnošću ishrane gospodarstava i ograničenim unosom dodataka ishrani.

— Mlijeko u izradi sira:

Kako bi se u najvećoj mjeri spriječili problemi s kvarenjem sirovine, određeni su rokovi za skladištenje mlijeka za izradu sira „Pont-l’Evêque”. Mlijeko ne može biti uskladišteno dulje od 48 sati na farmi i dulje od 96 sati od trenutka prve mužnje do početka dozrijevanja, a taj je rok smanjen na 72 sata za sireve proizvedene od sirovog mlijeka.

Osim toga, kako bi se spriječila bilo kakva praksa koja nije u skladu s tradicionalnim znanjem i umijećem, dodano je da se ne smije koncentrirati mlijeko djelomičnim uklanjanjem vodenastog dijela prije zgrušavanja i da, osim mliječnih sirovina, jedini sastojci ili pomoćne tvari za proizvodnju ili aditivi koji su dopušteni u mlijeku i u njegovoj proizvodnji jesu sirilo, neškodljive bakterijske kulture, kvasac, plemenite plijesni, sol i kalcijev klorid.

Ovom posljednjom odredbom upućuje se na zabranu boje annatto: boja za koru annatto upotrebljavala se za ispravljanje nedostataka na površini kore uzrokovanih zdravstvenim stanjem mlijeka. Zahvaljujući poboljšanju zdravstvene kvalitete mlijeka posljednjih godina upotreba boje annatto postala je suvišna. Proizvođači sira „Pont-l’Evêque” ne upotrebljavaju je već više od 15 godina.

— Uvjeti proizvodnje sira:

U odnosu na specifikaciju registriranu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/96 jasnije su utvrđeni uvjeti izrade sira „Pont-l’Evêque”, od dodavanja sirila u mlijeko do zrenja. Riječ je o opisu, osobito putem ciljnih vrijednosti, različitih faza postupka proizvodnje sira „Pont-l’Evêque” koji su u skladu s lokalnim, dosljednim i neprekinutim običajima.

Tako su određeni:

—	posuda s mlijekom od najviše 600 litara, čime se omogućuje stavljanje u kalup odjedanput i jamči da je kod svih sireva stavljenih u kalup vrijeme grušanja mlijeka bilo jednako,

—	uvjeti zrenja: manje od 26 sati na temperaturi manjoj od 40 °C, kako bi se odredili parametri povezani s tom fazom,

—	uvjeti sirenja: u skladu s tradicijom, jedino pomoću sirila životinjskog podrijetla i na temperaturi dodavanja sirila od 32 do 40 °C,

—	metoda proizvodnje gruša: rezanje u obliku zrna srednje veličine manjih od 25 mm i miješanje kako bi se prilično velik dio tekućine ocijedio u posudama,

—	djelomično uklanjanje sirutke prije stavljanja u kalup, što je posljedica gnječenja tijesta i prisilnog cijeđenja,

—	vremenski razmak između dodavanja sirila i stavljanja u kalup: smjesa se u kalup stavlja najkasnije dva sata nakon dodavanja sirila kako bi se ograničilo kiseljenje gruša,

—	uvjeti cijeđenja u kalupu: najmanje deset sati na temperaturi od 17 do 31 °C, a ti su temperaturni uvjeti precizniji od pojmova sobne temperature i grijane prostorije navedenih u specifikaciji registriranoj na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/96, s više okretanja,

—	soljenje: provodi se jedan do četiri dana nakon dodavanja sirila, što je najkraće potrebno vrijeme da bi se razvila površinska flora,

—	faza i uvjeti dodatnog brisanja: ponovno brisanje odgovara fazi između soljenja i početka zrenja, čiji su temperaturni uvjeti (od 10 do 22 °C) utvrđeni u svrhu određivanja ovog parametra,

—	zabrana čuvanja mliječnih sirovina, proizvoda u pripremi, gruša ili svježeg sira držanjem na temperaturi nižoj od 0 °C kako bi se spriječila svaka praksa koja nije u skladu s tradicionalnim znanjem i umijećem.

— Zrenje sira:

Promijenjeni su uvjeti zrenja kako bi se postigla što bolja organoleptička svojstva sireva. Najkraće trajanje zrenja, koje je prethodno bilo 14 dana za sve oblike, sada je produljeno na 18 dana od dodavanja sirila, osim za veliki sir „Pont-l’Evêque”, čije zrenje traje 21 dan. Zrenje traje najmanje osam do devet dana, ovisno o obliku, na temperaturi od 11 do 19 °C. Kako bi temperatura sireva koji izlaze iz faze dodatnog brisanja nakon soljenja (čija je temperatura, podsjetimo se, od 10 do 22 °C) mogla postupno padati, najviša temperatura zrenja povećana je s 14 na 19 °C. Sir „Pont-l’Evêque” može biti stavljen na dodatno zrenje na temperaturi od 4 do 15 °C nakon eventualnog pakiranja. Upućivanje na kulture kojima se razvija crvenilo (Brevibacterium linens) uklonjeno je iz specifikacije jer njihov razvoj nije sustavan ni nužno potreban. Budući da hlađenje potrebno prilikom prijevoza zaustavlja zrenje, navodi se i da najkraće trajanje zrenja ne obuhvaća vrijeme prijenosa između proizvodnih pogona i pogona za zrenje te je utvrđeno da prenošenje ne smije trajati dulje od 72 sata.

3.5. Povezanost

Ovaj je dio specifikacije iznova napisan u skladu s odredbama strukture specifikacije ZOI-ja. Opisana je posebnost zemljopisnog područja, posebnost proizvoda i uzročna povezanost između fizičkih i ljudskih čimbenika zemljopisnog područja i svojstava proizvoda. Tako su jasnije određena pojašnjenja o znanju i umijeću svojstvenom proizvodnji mlijeka, načinu proizvodnje i prerade sira koji doprinosi svojstvima i posebnosti sira „Pont-l’Evêque”. Osim toga, potvrđena je prisutnost normandijske pasmine, kojoj danas konkuriraju druge, produktivnije mliječne pasmine.

3.6. Označivanje

Kako bi se specifikacija uskladila s nacionalnim propisima, izostavljena je odredba o obveznom stavljanju logotipa „INAO”. Navodi se da je obvezan naziv „Zaštićena oznaka izvornosti” ili „ZOI”, kao i oznaka ZOI Europske unije.

3.7. Ostalo

Utvrđena su tijela nadležna za kontrolu specifikacije, a specifikaciji se dodaje tablica glavnih točaka koje treba kontrolirati kao i metoda njihova ocjenjivanja.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (4)

„PONT-L’EVEQUE”

EZ br.: FR-PDO-0117-01044 – 12.10.2012.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1. Naziv

„Pont-l’Evêque”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Pont-l’Evêque” odnosi se na sireve od kravljeg mlijeka mekanog tijesta i s pljesnivom korom koja se može četkati ili ispirati, kvadratnog ili pravokutnog oblika i koji sadržava najmanje 45 grama masne tvari na 100 grama sira nakon potpunog sušenja. Kora je bjelkaste do crvenkaste boje, tijesto meko, ne lijepi se i nije tekuće, boje bjelokosti do svjetložute, ujednačene teksture s nekoliko rupica, okus je blag s raznim aromama (biljnim, mliječnim, kremastim ili lagano dimljenim).

Oblici sira „Pont-l’Evêque” jesu sljedeći:

—	veliki sir „Pont-l’Evêque” ima kvadratnu površinu duljine od 190 do 210 mm, neto težinu navedenu na pakiranju od 1 200 i 1 600 g i težinu suhe tvari od 650 do 850 grama,

—	sir „Pont-l’Evêque” ima kvadratnu površinu duljine od 105 do 115 mm, neto težinu navedenu na pakiranju od 300 do 400 g i težinu suhe tvari najmanje 140 grama,

—	polovica sira „Pont-l’Evêque” ima pravokutnu površinu duljine od 105 do 115 mm i širine od 52 do 57 mm, neto težinu navedenu na pakiranju od 150 do 200 g i težinu suhe tvari najmanje 70 grama,

—	mali sir „Pont-l’Evêque” ima kvadratnu površinu duljine od 85 do 95 mm, neto težinu navedenu na pakiranju od 180 do 250 g i najmanju težine suhe tvari 85 grama.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Od 1. svibnja 2017. najmanje 50 % ukupnog broja mliječnih krava na gospodarstvima mora biti normandijske pasmine.

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Kako bi se posebnom ishranom sa zemljopisnog područja osigurala povezanost podneblja i proizvoda, mliječne krave pasu najmanje šest mjeseci u godini, a gospodarstvo raspolaže s najmanje 0,33 ha travnate površine po mliječnoj kravi, od čega je najmanje 0,25 ha travnate površine za ispašu dostupno iz prostorija za mužnju te 2 ha pašnjaka po hektaru silažnog kukuruza upotrijebljenog za hranu životinja u stadu.

Najmanje 80 % osnovnog obroka (u suhoj tvari) stada sastavljenog od krmiva proizvodi se na zemljišnim česticama gospodarstva smještenim na zemljopisnom području. Unos dodataka ishrani ograničen je na 1 800 kg po kravi u stadu tijekom jedne kalendarske godine.

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se u zemljopisnom području određenom u točki 4.

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila za označivanje

Svaki sir „Pont-l’Evêque” s oznakom ZOI koji se stavlja na tržište snabdjeven je zasebnom naljepnicom koja sadržava naziv oznake izvornosti ispisan slovima veličine najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na etiketi, naziv „Zaštićena oznaka izvornosti” ili „ZOI” i znak ZOI Europske unije.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Popis kantona i općina zemljopisnog područja proizvodnje ZOI-ja „Pont-l’Evêque”.

U departmanu Calvados

Cijeli kantoni Aunay-sur-Odon, Balleroy, Bayeux, Le Bény-Bocage, Blangy-le-Château, Cambremer, Caumont-l’Eventé, Condé-sur-Noireau, Dozulé, Honfleur, Isigny-sur-Mer, Lisieux, Livarot, Mézidon-Canon, Orbec, Pont-l’Evêque, Saint-Pierre-sur-Dives, Saint-Sever-Calvados, Thury-Harcourt, Trévières, Trouville-sur-Mer, Vassy, Vire.

Kanton Cabourg osim općina Colombelles, Escoville, Hérouvillette, Ranville. Kanton Falaise-Nord, osim općina Aubigny, Bons-Tassilly, Falaise, Potigny, Saint-Pierre-Canivet, Soulangy, Soumont-Saint-Quentin, Ussy, Villers-Canivet. Kanton Villers-Bocage osim općina Le Locheur, Missy, Noyers-Bocage.

Općine Airan, Argences, Barou-en-Auge, Bazenville, la Caine, Canteloup, Cléville, Courcy, Commes, Curcy-sur-Orne, Goupillières, Grimbosq, Hamars, La Hoguette, Janville, Jort, Longues-sur-Mer, Louvagny, Magny-en-Bessin, Le Manoir, Manvieux, Montigny, Moult, Les Moutiers-en-Auge, Les Moutiers-en-Cinglais, Norrey-en-Auge, Ouffières, Préaux-Bocage, Port-en-Bessin-Huppain, Ryes, Saint-Vaast-sur-Seulles, Saint-Ouen-du-Mesnil-Oger, Saint-Pair, Saint-Pierre-du-Jonquet, Sainte-Honorine-du-Fay, Saint-Martin-de-sallen, Sommervieu, Tracy-sur-Mer, Troarn, Trois-Monts, Vaux-sur-Aure, Vendeuvre, Vienne-en-Bessin.

U departmanu Eure

Cijeli kantoni Bernay-est, Beuzeville, Cormeilles, Thiberville.

Kanton Bernay-Ouest, osim općina Plasnes, Valailles. Kanton Broglie, osim općine Mesnil-Rousset. Kanton Pont-Audemer, osim općina Colletot, Corneville-sur-Risle. Kanton Quillebeuf-sur-Seine, osim općina Aizier, Bourneville, Sainte-Croix-sur-Aizier, Tocqueville, Vieux-Port. Kanton Saint-Georges-du-Vièvre, osim općina Saint-Benoît-des-Ombres, Saint-Christophe-sur-Condé, Saint-Grégoire-du-Vièvre, Saint-Pierre-des-Ifs.

Općine Morsan, Notre-Dame-d’Epine, Saint-Victor-d’Epine.

U departmanu La Manche

Cijeli kantoni Barenton, Barneville-Carteret, Brécey, Bréhal, Canisy, Carentan, Cerisy-la-Salle, Coutances, Gavray, La Haye-du-Puits, La Haye-Pesnel, Isigny-le-Buat, Juvigny-le-Tertre, Lessay, Marigny, Montebourg, Montmartin-sur-Mer, Mortain, Percy, Périers, Sourdeval, Saint-Clair-sur-l’Elle, Sainte-Mère-Eglise, Saint-Hilaire-du-Harcouët, Saint-Jean-de-Daye, Saint-Lô, Saint-Lô-Est, Saint-Lô-Ouest, Saint-Malo-de-la-Lande, Saint-Ovin, Saint-Pois, Saint-Sauveur-Lendelin, Saint-Sauveur-le-Vicomte, Le Teilleul, Tessy-sur-Vire, Torigni-sur-Vire, Valognes, Vesly, Villedieu-les-Poêles.

Kanton Avranches, osim općina Avranches, Marcey-les-Grèves, Saint-Martin-des-Champs, Vains, Le Val-Saint-Père. Kanton Quettehou, osim općine Octeville-l’Avenel.

Općine Les Chéris, Marcilly, Le Mesnil-Ozenne.

U departmanu Orne

Cijeli kantoni Athis-de-l’Orne, Briouze, Domfront, La Ferté-Macé, Flers, Flers-Nord, Flers-Sud, Gacé, Juvigny-sous-Andaine, Le Merlerault, Messei, Passais, Putanges-Pont-Ecrepin, Sées, Tinchebray, Vimoutiers.

Kanton Carrouges, osim općine Ciral. Kanton Courtomer, osim općina Bures, Sainte-Scolasse-sur-Sarthe. Kanton Ecouché, osim općina Goulet, Sentilly. Kanton Exmes, osim općine Silly-en-Gouffern. Kanton Ferté-Frênel, osim općina Couvains, Gauville, Glos-la-Ferrière, Marnefer, Saint-Nicolas-de-Sommaire. Kanton Mortrée, osim općina Boissei-la-Lande, Marcei, Médavy, Saint-Christophe-le-Jajolet, Saint-Loyer-des-Champs.

Općine Boitron, Bursard, Chambois, Coudehard, Ecorches, Essay, Louvières-en-Auge, Mont-Ormel, Montreuil-la-Cambe, Neauphe-sur-Dive, Nécy, Saint-Gervais-des-Sablons, Saint-Lambert-sur-Dives, Trun.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje oznake „Pont-l’Evêque” prostire se na dijelu područja triju departmana Donje Normandije (Calvados, Manche et Orne) te na zapadnom rubnom dijelu departmana Eure. To područje odlikuje se umjerenom oceanskom klimom s obilnim padalinama (> 700 mm) dobro raspoređenima tijekom cijele godine. U travnatim krajolicima blagog reljefa prevladava šumovit okoliš i gusta hidrografska mreža s brojnim povezanim močvarama. Pašnjaci koji su povijesno zauzimali znatan dio poljoprivredne površine zemljopisnog područja i danas zauzimaju više od pola toga područja.

Ova regija s tradicijom uzgoja goveda kolijevka je normandijske pasmine koja je, iako joj konkurira produktivnija pasmina „Prim’Holstein”, uvijek bila prisutna na zemljopisnom području uz istaknuto nastojanje da se održi i razvija njezino brojčano stanje. Danas su uvjeti ishrane mliječnih krava još uvijek obilježeni prevladavajućim udjelom trave u obroku životinja i njezinim konzumiranjem u svježem obliku tijekom najmanje šest mjeseci godišnje. Tako je za gospodarstva određena najmanja travnata površina po mliječnoj kravi. Osim toga, kako bi potvrdili prevlast trave, osobito u odnosu na kukuruz, gospodarstva raspolažu s dva puta više travnatih površina nego površina s kukuruzom koji se upotrebljava za ishranu stada.

Ova vrlo stara tradicija ispaše i proizvodnje mlijeka, koja se održava i danas, urodila je znanjem i umijećem izrade sira s poznatim mekim tijestom. Preradom sira koja zahtijeva posude za grušanje ograničene veličine, isključivom upotrebom životinjskog sirila i vrlo sitnim do srednjim rezanjem gruša održavaju se ovo starinsko znanje i umijeće.

Ugled ovog sira koji se konzumira nakon relativno kratkog razdoblja zrenja dokazan je od 1622. godine: normandijski pisac Hélie le Cordier objavljuje poemu od 16 pjevanja u čast sira „Pont-l’Évêque” iz koje dolazi slavna rečenica: „Svi ga vole jer je napravljen s toliko umijeća da, bio mlad ili star, posve je kremast”. Tako je sir „Pont l’Evêque” od početka 18. stoljeća upotrebom drvenih kalupa dobio svoj kvadratni oblik kako bi se razlikovao od drugih.

5.2. Posebnosti proizvoda

Sir „Pont-l’Evêque” proizvodi se od kravljeg mlijeka, mekog je tijesta te od početka upotrebe drvenog kalupa u 18. stoljeću ima kvadratni ili pravokutni oblik, oštrih rubova i kutova. Njegova kora bjelkaste do crvenkaste boje obavija meko tijesto koje se ne lijepi, boje bjelokosti do svjetložute. Blagog je okusa s često mliječnim, biljnim i ponekad blago dimljenim aromama.

5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Kišoviti i blagi klimatski uvjeti zemljopisnog područja omogućuju znatnu proizvodnju krmiva tijekom cijele godine. Time se omogućuje proizvodnja mlijeka od životinja koje se prije svega hrane travom. To mlijeko, dobiveno od krava koje dugo pasu, vrlo je pogodno za proizvodnju sira. Prisutnost krava normandijske pasmine samo naglašava tu posebnost.

Uz znanje i umijeće uzgoja krmiva i proizvodnje mlijeka razvilo se znanje i umijeće izrade sira zahvaljujući kojem je davno nastao ugled sira „Pont L’Evêque”. To znanje i umijeće izrade sira obuhvaća tehnologiju proizvodnje takozvanih „mekih tijesta” koja relativno kratko dozrijevaju. Prilagođena su odsutnosti klimatskih i topografskih ograničenja koja ne zahtijevaju da se mlijeko dugo čuva u obliku sira. Stoga se dobiva blag i aromatičan sir koji stoljećima održava vrlo visoku kvalitetu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (5))

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CDCPontl-Eveque.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) SL L 148, 21.6.1996., str. 1.

(4) Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(5) Vidjeti bilješku 4.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 463

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 57. 23. prosinca 2014.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2014/C 463/01	Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom	1

2014/C 463/02	Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu (2015.–2018.)	4

	Europska komisija
2014/C 463/03	Tečajna lista eura	15

	Europska služba za vanjsko djelovanje
2014/C 463/04	Obavijest o stupanju na snagu	16

	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2014/C 463/05	Državni praznici u 2015.	17

	V Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europska komisija
2014/C 463/06	Poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa rada za dodjelu bespovratnih sredstava u području transeuropskih telekomunikacijskih mreža u okviru instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2014.–2020. (Odluka Komisije C(2014) 2069, kako je izmijenjena Odlukom C(2014) 9588)	18

2014/C 463/07	Poziv na podnošenje prijava za Europsku prijestolnicu kulture – EAC/A03/2014	19

	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2014/C 463/08	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	20

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2259
JPY	japanski jen	147,06
DKK	danska kruna	7,4401
GBP	funta sterlinga	0,78490
SEK	švedska kruna	9,5536
CHF	švicarski franak	1,2035
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,0565
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,618
HUF	mađarska forinta	315,33
LTL	litavski litas	3,45280
PLN	poljski zlot	4,2665
RON	rumunjski novi leu	4,4666
TRY	turska lira	2,8423
AUD	australski dolar	1,5057
CAD	kanadski dolar	1,4257
HKD	hongkonški dolar	9,5098
NZD	novozelandski dolar	1,5803
SGD	singapurski dolar	1,6171
KRW	južnokorejski von	1 343,82
ZAR	južnoafrički rand	14,2082
CNY	kineski renminbi-juan	7,6271
HRK	hrvatska kuna	7,6650
IDR	indonezijska rupija	15 255,54
MYR	malezijski ringit	4,2839
PHP	filipinski pezo	54,723
RUB	ruski rubalj	67,1555
THB	tajlandski baht	40,282
BRL	brazilski real	3,2455
MXN	meksički pezo	17,8608
INR	indijska rupija	77,4769

Belgique/België	1.1, 6.4, 1.5, 14.5, 25.5, 21.7, 15.8, 1.11, 2.11, 11.11, 15.11, 25.12
България	1.1, 3.3, 10.4, 11.4, 12.4, 13.4, 1.5, 6.5, 24.5, 6.9, 22.9, 1.11, 24.12, 25.12, 26.12
Česká republika	1.1, 6.4, 1.5, 8.5, 5.7, 6.7, 28.9, 28.10, 17.11, 24.12, 25.12, 26.12
Danmark	1.1, 2.4, 3.4, 5.4, 6.4, 1.5, 14.5, 24.5, 25.5, 5.6, 24.12, 25.12, 26.12, 31.12
Deutschland	1.1, 3.4, 6.4, 1.5, 14.5, 25.5, 21.7, 15.8, 3.10, 1.11, 24.12, 25.12, 26.12, 31.12
Eesti	1.1, 24.2, 3.4, 5.4, 1.5, 24.5, 23.6, 24.6, 20.8, 24.12, 25.12, 26.12
Éire/Ireland	1.1, 17.3, 3.4 6.4, 4.5, 1.6, 3.8, 26.10, 25.12, 28.12
Ελλάδα	1.1, 6.1, 23.2, 25.3, 10.4, 13.4, 1.5, 1.6, 28.10, 25.12
España	1.1, 6.1, 3.4, 1.5, 15.8, 12.10, 8.12, 25.12
France	1.1, 6.4, 1.5, 14.5, 25.5, 14.7, 21.7, 15.8, 1.11, 11.11, 25.12
Hrvatska	1.1, 6.1, 5.4, 6.4, 1.5, 4.6, 22.6, 25.6, 5.8, 15.8, 8.10, 1.11, 25.12, 26.12
Italia	1.1, 6.1, 6.4, 25.4, 1.5, 2.6, 15.8, 1.11, 8.12, 25.12, 26.12
Κύπρος/Kıbrıs	1.1, 6.1, 23.2, 25.3, 1.4, 10.4, 12.4, 13.4, 1.5, 31.5, 1.6, 15.8, 1.10, 28.10, 24.12, 25.12, 26.12
Latvija	1.1, 3.4, 5.4, 6.4, 1.5, 4.5, 10.5, 24.5, 23.6, 24.6, 18.11, 24.12, 25.12, 26.12, 31.12
Lietuva	1.1, 16.2, 11.3, 5.4, 1.5, 3.5, 7.6, 24.6, 6.7, 15.8, 1.11, 24.12, 25.12
Luxembourg	1.1, 6.4, 1.5, 14.5, 25.5, 23.6, 15.8, 1.11, 25.12, 26.12
Magyarország	1.1, 2.1, 15.3, 5.4, 6.4, 1.5, 24.5, 25.5, 20.8, 21.8, 23.10, 1.11, 24.12, 25.12, 26.12
Malta	1.1, 10.2, 19.3, 31.3, 3.4, 7.6, 29.6, 15.8, 8.9, 21.9, 8.12, 13.12, 25.12
Nederland	1.1, 5.4, 6.4, 27.4, 5.5, 14.5, 24.5, 25.5, 25.12, 26.12
Österreich	1.1, 6.1, 6.4, 1.5, 14.5, 25.5, 4.6, 15.8, 26.10, 1.11, 8.12, 25.12, 26.12
Polska	1.1, 6.1, 5.4, 6.4, 1.5, 3.5, 4.6, 15.8, 1.11, 11.11, 25.12, 26.12
Portugal	1.1, 3.4, 5.4, 25.4, 1.5, 10.6, 15.8, 8.12, 25.12
România	1.1, 2.1, 24.1, 12.4, 13.4, 1.5, 31.5, 1.6, 15.8, 30.11, 1.12, 25.12, 26.12
Slovenija	1.1, 6.4, 1.5, 14.5, 15.5, 25.6, 24.12, 25.12, 28.12, 29.12, 30.12, 31.12
Slovensko	1.1, 6.1, 3.4, 6.4, 1.5, 8.5, 5.7, 1.9, 15.9, 1.11, 17.11, 24.12, 25.12, 26.12
Suomi/Finland	1.1, 6.1, 25.3, 27.3, 28.3, 1.5, 5.5, 15.5, 25.6, 5.11, 6.12, 25.12, 26.12
Sverige	1.1, 6.1, 3.4, 5.4, 6.4, 1.5, 14.5, 24.5, 6.6, 20.6, 31.10, 25.12, 26.12
United Kingdom	Wales and England: 1.1, 3.4, 6.4, 4.5 25.5, 31.8, 25.12, 28.12 Northern Ireland: 1.1, 17.3, 3.4, 6.4, 4.5, 25.5, 13.7, 31.8, 25.12, 28.12 Scotland: 1.1, 2.1, 3.4, 4.5, 25.5, 3.8, 30.11, 25.12, 28.12