20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/1

---

Preporuka za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke

(ESB/2014/13)

(predložila Europska središnja banka)

(2014/C 188/01)

OBRAZLOŽENJE

I.   UVOD

Vijeće Europske unije donijelo je 23. studenoga 1998. Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 (1). Sukladno članku 107. stavku 6. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, ESB je prethodno Vijeću dostavio Preporuku ESB/1998/10 (2). Nakon toga, ESB je također dostavio Preporuku ESB/2008/9 (3) koja je prethodila donošenju Uredbe Vijeća (EZ) br. 951/2009 (4). Stoga je prikladno slijediti isti postupak koji je trenutno određen člankom 129. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uvesti predložene izmjene Uredbe (EZ) br. 2533/98.

II.   PRIMJEDBE KOJE SE ODNOSE NA ČLANKE:

Korištenje statističkih podataka za izvršavanje nadzornih funkcija

Radi smanjenja tereta izvještavanja, a na način da je potrebno prikupiti podatke samo jednom, sukladno članku 8. stavku 1. točki (d) Uredbe (EZ) br. 2533/98, nacionalne središnje banke trenutno su ovlaštene koristiti povjerljive statističke podatke za izvršavanje njihovih funkcija u području nadzora. Potrebno je odrediti da ESB, kojemu su dodijeljene posebne funkcije u području bonitetnog nadzora kreditnih institucija Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (5), slično kao i nacionalne središnje banke kojima su dodijeljene posebne funkcije u području bonitetnog nadzora, može koristiti povjerljive statističke podatke za izvršavanje ovih funkcija.

Istodobno je potrebno pojasniti da se prijenos povjerljivih statističkih podataka između članica ESSB-a i drugih tijela država članica i Unije nadležnih za (a) nadzor kreditnih institucija, tržišta i infrastruktura; i (b) stabilnost financijskog sustava, Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), može provesti radi pružanja potpore odgovarajućim zadaćama. Tijela mogu između ostaloga obuhvaćati nadležna tijela odgovorna za nadzor i makrobonitetni nadzor, Europska nadzorna tijela (6), Europski odbor za sistemske rizike, kao i tijela ovlaštena za sanaciju kreditnih institucija.

Preporuka za:

---

(1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).

(2)  Preporuka ESB/1998/10 za Uredbu Vijeća (EZ) o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL C 246, 6.8.1998., str. 12.).

(3)  Preporuka ESB/2008/9 za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL C 251, 3.10.2008., str. 1.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 951/2009 od 9. listopada 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2533/98 o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 269, 14.10.2009., str. 1.).

(5)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(6)  Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

(7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).

(8)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(9)  Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/4

---

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem

(2014/C 188/02)

1.   UVOD

1.

Ovom se Komunikacijom daju smjernice za ocjenjivanje javnog financiranja važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) u skladu s pravilima o državnim potporama.

2.

VPZEI-jevi mogu predstavljati vrlo važan doprinos gospodarskom rastu, zapošljavanju i konkurentnosti industrije i gospodarstva Unije s obzirom na njihove pozitivne učinke prelijevanja na cijelo unutarnje tržište i europsko društvo.

3.

VPZEI-jevima se omogućuje okupljanje znanja, stručnosti, financijskih sredstava i gospodarskih subjekata iz cijele Unije u cilju prevladavanja važnih tržišnih ili sistemskih nedostataka i društvenih izazova koji se inače ne bi mogli riješiti. Osmišljeni su u cilju udruživanja javnog i privatnog sektora u provedbi velikih projekata koji Uniji i njezinim građanima donose znatne koristi.

4.

VPZEI-jevi mogu biti relevantni za sve politike i aktivnosti kojima se ostvaruju zajednički europski ciljevi, posebno u pogledu ciljeva strategije Europa 2020. (1), vodećih inicijativa Unije i ključnih područja gospodarskog rasta kao što su ključne pomoćne tehnologije (2).

5.

Inicijativom za modernizaciju državnih potpora (SAM) (3) nastoji se državne potpore usmjeriti prema ciljevima od zajedničkog europskog interesa u skladu s prioritetima strategije Europa 2020. u cilju rješavanja tržišnih nedostataka ili drugih važnih sistemskih nedostataka koji sprečavaju promicanje rasta i zapošljavanja i razvoj integriranog, dinamičnog i konkurentnog unutarnjeg tržišta. Često je potrebno da u provedbi VPZEI-jeva u velikoj mjeri sudjeluju tijela javne uprave jer u protivnom ti projekti ne bi mogli postići financiranje na tržištu. U slučaju da javno financiranje takvih projekata predstavlja državnu potporu, ovom se Komunikacijom utvrđuju primjenjiva pravila kako bi se osiguralo očuvanje ravnopravnosti na unutarnjem tržištu.

6.

Pravila o javnom financiranju VPZEI-jeva već su utvrđena u Okviru za IRI (4) i Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša (5) u kojima se daju smjernice za primjenu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Ugovor). Modernizacija državnih potpora izvrsna je prilika za ažuriranje i konsolidaciju postojećih smjernica u jedinstvenom dokumentu kako bi ih se uskladilo s ciljevima strategije Europa 2020. i ciljevima modernizacije državnih potpora te proširilo na druga područja u kojima bi se mogle primijeniti. Ovom se Komunikacijom stoga zamjenjuju sve postojeće odredbe o VPZEI-jevima. Na taj se način ovom Komunikacijom državama članicama daju posebne i interdisciplinarne smjernice usmjerene na poticanje razvoja važnih projekata suradnje kojima se promiču zajednički europski interesi.

7.

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora propisano je sljedeće: „potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem”. U skladu s tim, ovom su Komunikacijom propisane smjernice o kriterijima koje će Komisija primjenjivati na ocjenjivanje državnih potpora namijenjenih promicanju provedbe VPZEI-jeva. U njoj se prvo određuje područje primjene te navodi popis kriterija koje će Komisija primjenjivati pri procjeni prirode i važnosti tih projekata za potrebe primjene članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora. Zatim se objašnjava kako će Komisija ocjenjivati spojivost javnog financiranja VPZEI-jeva s pravilima o državnim potporama.

8.

Ovom se Komunikacijom ne isključuje mogućnost da se spojivost potpora za promicanje provedbe VPZEI-jeva s unutarnjim tržištem može utvrditi i na temelju drugih odredbi Ugovora, posebno na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora i njihovih provedbenih pravila. Okvir za državne potpore trenutno je u postupku modernizacije kako bi se državama članicama ponudilo više mogućnosti za subvencioniranje važnih projekata kojima se otklanjaju tržišni nedostatci i kohezijski izazovi u raznim područjima u cilju promicanja održivog razvoja i zapošljavanja. Međutim, tim odredbama možda nisu u cijelosti obuhvaćene važnost, posebnosti i značajke VPZEI-jeva te se može pokazati potrebnim da se na njih primjenjuju odredbe o prihvatljivosti i spojivosti te postupovne odredbe koje su utvrđene u ovoj Komunikaciji.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

9.

Ova se Komunikacija primjenjuje na VPZEI-jeve u svim sektorima ekonomskih djelatnosti.

10.

Ova se Komunikacija ne primjenjuje: (a) na mjere koje se odnose na potpore poduzećima u teškoćama, kako su utvrđena u smjernicama za sanaciju i restrukturiranje (6) ili bilo kojim naknadnim smjernicama, kako su izmijenjene ili zamijenjene; (b) na mjere koje uključuju potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava u skladu s prethodnom odlukom Komisije kojom je potpora proglašena nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem; (c) na mjere potpore koje same po sebi, s obzirom na uvjete koji su s njima povezani ili s obzirom na način financiranja podrazumijevaju neizbježnu povredu prava Unije (7), a posebno: — mjere potpore za koje dodjeljivanje potpore ovisi o obvezi korisnika da ima poslovni nastan u određenoj državi članici ili da većina njegovih poslovnih jedinica ima poslovni nastan u toj državi članici, — mjere potpore za koje dodjeljivanje potpore ovisi o obvezi korisnika da upotrebljava robu proizvedenu ili usluge pružene na državnom području, — mjere potpore kojima se korisniku ograničava mogućnost korištenja rezultata istraživanja, razvoja i inovacija u ostalim državama članicama.

3.   KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

11.

Pri odlučivanju je li određeni projekt obuhvaćen člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora primjenjuju se sljedeći kriteriji:

3.1.   Definicija projekta

12.

Prijedlog potpore odnosi se na jedinstveni projekt koji ima jasno definirane ciljeve i uvjete provedbe, uključujući sudionike na projektu i financiranje (8).

13.

Komisija može smatrati prihvatljivim i „integrirani projekt”, to jest skupinu pojedinačnih projekata unutar zajedničke strukture, plana ili programa koji su usmjereni na ostvarenje istog cilja i temelje se na usklađenom sistemskom pristupu. Pojedinačni sastavni dijelovi integriranog projekta mogu se odnositi na zasebne razine opskrbnog lanca, no moraju biti komplementarni i nužni za postizanje važnog europskog cilja (9).

3.2.   Zajednički europski interes

3.2.1.   Opći zbirni kriteriji

14.

Projekt mora na konkretan, jasan i prepoznatljiv način doprinositi ostvarenju jednog ili više ciljeva Unije te mora imati znatan učinak na konkurentnost Unije, održivi rast, rješavanje društvenih izazova ili stvaranje vrijednosti diljem Unije.

15.

Projekt mora predstavljati važan doprinos ostvarenju ciljeva Unije, na primjer, time što je od presudne važnosti za strategiju Europa 2020., Europski istraživački prostor, Europsku strategiju za ključne pomoćne tehnologije (10), Energetsku strategiju za Europu (11), okvir za klimatsku i energetsku politiku za 2030. (12), Europsku strategiju energetske sigurnosti (13), Elektroničku strategiju za Europu, transeuropske prometne i energetske mreže i vodeće inicijative Unije kao što su Unija inovacija (14), Digitalna agenda za Europu (15), Europa koja učinkovitije raspolaže resursima (16) ili Integrirana industrijska politika za razdoblje globalizacije (17).

16.

Projekt uobičajeno mora uključivati više država članica (18) i njegove koristi ne smiju biti ograničene na države članice koje ga financiraju, već se moraju širiti i na velik dio Unije. Koristi projekta moraju biti jasno definirane na konkretan i prepoznatljiv način (19).

17.

Koristi projekta ne smiju biti ograničene na uključene poduzetnike ili sektor, već moraju imati širi značaj i primjenu u europskom gospodarstvu ili društvu putem pozitivnih učinaka prelijevanja (kao što su sistemski učinci na više razina vrijednosnog lanca ili na uzlaznim/silaznim tržištima, alternativne uporabe u drugim sektorima ili modalne promjene), definiranih na jasan, konkretan i prepoznatljiv način.

18.

Projekt mora uključivati sufinanciranje od korisnika.

19.

Projekt mora biti u skladu s načelom ukidanja subvencija štetnih za okoliš, koji se ističe u Planu za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima (20) te u nekoliko zaključaka Vijeća (21).

3.2.2.   Općeniti pozitivni pokazatelji

20.

Pored zbirnih kriterija iz odjeljka 3.2.1., Komisija će zauzeti povoljniji stav: (a) ako je projekt osmišljen kako bi se omogućilo sudjelovanje svim zainteresiranim državama članicama, uzimajući u obzir vrstu projekta, cilj koji se želi ostvariti i potrebe za financiranjem; (b) ako je u strukturu projekta uključena Komisija ili bilo koje drugo pravno tijelo na koje je Komisija prenijela svoje ovlasti, kao što je Europska investicijska banka; (c) ako je u odabir projekta uključena Komisija ili bilo koje drugo pravno tijelo na koje je Komisija prenijela svoje ovlasti, pod uvjetom da to tijelo u tu svrhu djeluje kao provedbena struktura; (d) ako je u strukturu upravljanja projektom uključena Komisija, ili bilo koje drugo pravno tijelo na koje je Komisija prenijela svoje ovlasti, i nekoliko država članica; (e) ako projekt podrazumijeva opsežno suradničko međudjelovanje s obzirom na broj partnera, uključenost organizacija iz raznih sektora, ili uključenost poduzetnika raznih veličina; (f) ako projekt podrazumijeva sufinanciranje sredstvima Unije (22).

3.2.3.   Posebni kriteriji

21.

Projekti IRI-ja moraju biti vrlo inovativne prirode ili predstavljati važnu dodatnu vrijednost u smislu IRI-ja s obzirom na vrhunac tehnologije u dotičnom sektoru.

22.

Projekti koji podrazumijevaju industrijsku uporabu moraju omogućiti razvoj novog proizvoda ili usluge važnog istraživačkog i inovacijskog sadržaja i/ili uvođenje bitno inovativnog proizvodnog procesa. Redovita nadogradnja postojećih objekata bez inovativne dimenzije i razvoj novih verzija istih proizvoda ne smatraju se VPZEI-jem.

23.

Projekti u području zaštite okoliša, energetike ili prijevoza moraju biti od velike važnosti za okolišnu, energetsku (uključujući sigurnost opskrbe energijom) ili prijevoznu strategiju Unije ili pak znatno doprinositi unutarnjem tržištu, uključujući te sektore, no ne ograničavajući se na njih.

3.3.   Važnost projekta

24.

Kako bi se smatrao VPZEI-jem, projekt mora biti važan u kvantitativnom ili kvalitativnom smislu. Trebao bi biti iznimno opsežan ili sadržajan i/ili podrazumijevati vrlo visok stupanj tehnološkog ili financijskog rizika.

4.   KRITERIJI SPOJIVOSTI

25.

Prilikom ocjenjivanja spojivosti potpora za promicanje provedbe VPZEI-ja s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, Komisija će uzeti u obzir sljedeće kriterije (23).

26.

Komisija će provesti test ravnoteže kako bi ocijenila prevladavaju li očekivani pozitivni učinci nad mogućim negativnim učincima navedenima u nastavku.

27.

S obzirom na prirodu projekata, Komisija može smatrati da se prisutnost tržišnog nedostatka ili drugih važnih sistemskih nedostataka te doprinos zajedničkom europskom interesu podrazumijevaju ako projekt ispunjuje kriterije prihvatljivosti prethodno navedene u odjeljku 3.

4.1.   Nužnost i razmjernost potpora

28.

Potporama se, međutim, ne subvencioniraju troškovi projekta koje bi poduzeće ionako imalo i ne nadoknađuje se uobičajeni poslovni rizik ekonomske djelatnosti. Provedba projekta trebala bi biti nemoguća bez potpore, ili bi on trebao biti mnogo manjeg sadržaja ili opsega ili se provoditi na drukčiji način čime bi se znatno ograničile njegove očekivane koristi (24). Potpora se smatra razmjernom samo ako se isti rezultat ne bi mogao postići s manje potpore.

29.

Država članica Komisiji dostavlja odgovarajuće informacije o projektu kojem je dodijeljena potpora te sveobuhvatan opis protučinjeničnog scenarija koji odgovara situaciji u kojoj niti jedna država članica nije dodijelila potporu. Protučinjenični scenarij može se sastojati u izostanku alternativnog projekta ili jasno određenog i dovoljno predvidljivog alternativnog projekta koji je korisnik uzeo u obzir pri internom donošenju odluka i može se odnositi na alternativni projekt koji se u cijelosti ili djelomično provodi izvan Unije.

30.

Ako alternativni projekt ne postoji, Komisija će se uvjeriti da iznos potpore ne premašuje minimalni iznos potreban kako bi projekt kojem je dodijeljena potpora ostvario dostatnu dobit, primjerice omogućujući postizanje unutarnje stope povrata koja odgovara određenoj referentnoj vrijednosti ili zahtijevanoj stopi sektora ili poduzetnika. U tu se svrhu mogu upotrebljavati i uobičajene stope povrata koje korisnik zahtijeva u drugim projektima ulaganja slične vrste, njegov trošak kapitala u cjelini ili vrijednosti povrata uobičajeno zabilježene u dotičnoj industriji. Svi relevantni očekivani troškovi i koristi moraju se uzeti u obzir za vrijeme cjelokupnog trajanja projekta.

31.

Maksimalna razina potpore utvrđuje se s obzirom na utvrđeni manjak financijskih sredstava u odnosu na prihvatljive troškove. Ako je to opravdano analizom manjka financijskih sredstava, intenzitet potpore mogao bi doseći i 100 % prihvatljivih troškova. Manjak financijskih sredstava odnosi se na razliku između pozitivnih i negativnih novčanih tokova tijekom cjelokupnog trajanja ulaganja, diskontiranih na njihovu trenutačnu vrijednost na temelju primjerenog faktora diskontiranja koji odgovara unutarnjoj stopi povrata potrebnoj kako bi korisnik izvršio projekt, posebno s obzirom na postojeće rizike. Prihvatljivi troškovi su oni utvrđeni u Prilogu (25).

32.

Ako se pokaže, primjerice na temelju internih dokumenata poduzetnika, da je korisnik potpore suočen s jasnim izborom između provedbe projekta kojem je dodijeljena potpora ili alternativnog projekta bez potpore, Komisija će usporediti očekivane trenutačne neto vrijednosti ulaganja u projekt kojem je dodijeljena potpora i protučinjenični projekt, uzimajući u obzir vjerojatnost nastupanja različitih poslovnih scenarija.

33.

Komisija će u analizi uzeti u obzir sljedeće elemente: (a)    opis planirane promjene : promjena u ponašanju koja se očekuje kao posljedica državne potpore, to jest država članica mora točno navesti je li pokrenut novi projekt ili je povećana veličina, opseg ili brzina provedbe projekta. Promjena ponašanja mora se utvrditi usporedbom očekivanog ishoda i razine planirane djelatnosti s potporom i bez nje. Razlika između dvaju scenarija ukazuje na utjecaj mjere potpore i na njezin učinak poticaja; (b)    razinu profitabilnosti : ako provedba projekta sama po sebi nije dovoljno profitabilna za privatnog poduzetnika, ali bi donijela znatnu korist društvu, vjerojatnije je da potpora ima učinak poticaja.

34.

Radi rješavanja stvarnog ili potencijalnog narušavanja međunarodne trgovine, Komisija može uzeti u obzir činjenicu da su konkurenti koji se nalaze izvan Unije u posljednje tri godine izravno ili neizravno primili ili će primiti potpore jednakog intenziteta za slične projekte. Međutim, ako je vjerojatno da će do narušavanja međunarodne trgovine doći nakon više od tri godine, s obzirom na posebnu prirodu dotičnog sektora, referentno razdoblje može se produljiti u skladu s tim. Ako je to ikako moguće, dotična država članica Komisiji će dostaviti dovoljno informacija kako bi joj omogućila da procijeni situaciju, a posebno potrebu uzimanja u obzir konkurentne prednosti koju uživa konkurent iz treće zemlje. Ako Komisija nema dokaza o dodijeljenim ili predloženim potporama, svoju odluku može donijeti i na temelju indicija.

35.

Pri prikupljanju dokaza Komisija može upotrebljavati svoje istražnih ovlasti (26).

36.

Instrument potpore mora se odabrati s obzirom na tržišni nedostatak i druge važne sistemske nedostatke koji se tim instrumentom nastoje ukloniti. Primjerice, ako je temeljni problem nemogućnost pristupa financiranju, države članice trebale bi pribjeći potpori u obliku potpore likvidnosti, kao što je zajam ili jamstvo (27). Ako je poduzetniku nužno osigurati i određeni stupanj podjele rizika, izabrani instrument potpore uobičajeno bi trebao biti povratni predujam. Povratni instrumenti potpore uglavnom će se smatrati pozitivnim pokazateljem.

37.

U analizi prema potrebi treba uzeti u obzir ciljeve energetske sigurnosti i energetske učinkovitosti.

38.

Komisija će povoljnije ocjenjivati one projekte koji budu obuhvaćali znatan vlastiti doprinos korisnika ili neovisnih privatnih ulagača. Doprinos u materijalnoj i nematerijalnoj imovini te u zemljištu obračunava se prema tržišnoj cijeni.

39.

Odabir korisnika u konkurentnom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju smatrat će se pozitivnim pokazateljem.

4.2.   Sprečavanje nedopuštenog narušavanja tržišnog natjecanja i test ravnoteže

40.

Države članice trebale bi dostaviti dokaze da je predložena mjera potpore primjereni instrument politike za ostvarivanje cilja projekta. Mjera potpore neće se smatrati primjerenom ako je isti rezultat moguće ostvariti drugim instrumentima politika ili instrumentima potpora kojima se manje narušava tržišno natjecanje.

41.

Potpora se smatra spojivom ako su negativni učinci mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu između država članica ograničeni i ako nad njima prevladavaju pozitivni učinci kojima se doprinosi cilju od zajedničkog interesa.

42.

Pri ocjeni negativnih učinaka mjere potpore Komisija će svoju analizu usmjeriti na predvidljivi učinak koji bi potpora mogla imati na tržišno natjecanje među poduzetnicima na dotičnim tržištima, uključujući uzlazna i silazna tržišta, te na rizik od pretjeranog kapaciteta.

43.

Komisija će ocijeniti rizik od sprečavanja pristupa tržištu i zlouporabe vladajućeg položaja, posebno u slučaju neširenja ili ograničenog širenja rezultata istraživanja. U projektima koji uključuju izgradnju infrastrukture (28) mora se osigurati otvoren i nediskriminirajući pristup infrastrukturi te nediskriminirajuće određivanje cijena (29).

44.

Komisija će ocijeniti moguće negativne učinke na trgovinu uključujući rizik od utrke za subvencijama do koje može doći među državama članicama, prvenstveno s obzirom na odabir lokacije.

4.3.   Transparentnost

45.

Države članice osiguravaju da na sveobuhvatnom web-mjestu o državnim potporama, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, bude objavljeno sljedeće: (a) tekst mjere potpore i njezine provedbene odredbe, ili poveznica na njih; (b) naziv davatelja potpore ili više njih; (c) naziv pojedinačnog korisnika, oblik i iznos potpore dodijeljene svakom korisniku, datum dodjele, vrsta poduzetnika (MSP/veliki poduzetnik); regija u kojoj se poduzetnik nalazi (na drugoj razini NUTS-a); te glavni sektor gospodarstva u kojem posluje poduzeće korisnik, na razini skupine prema NACE-u (30).

46.

Taj se zahtjev može zanemariti za dodjele pojedinačnih potpora manjih od 500 000 EUR. Te se informacije moraju objaviti nakon donošenja odluke o dodjeli potpore, moraju se čuvati barem 10 godina i moraju biti dostupne općoj javnosti bez ograničenja (31). Od država članica neće se tražiti da dostave prethodno navedene informacije prije 1. srpnja 2016.

5.   ZAVRŠNE ODREDBE

5.1.   Obveza prijave

47.

U skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, države članice moraju unaprijed obavijestiti Komisiju o planiranim dodjelama ili izmjenama državnih potpora, uključujući potpore za VPZEI.

48.

Države članice uključene u isti VPZEI pozvane su da, kad god je to moguće, Komisiji podnesu zajedničku prijavu.

5.2.    Ex post evaluacija i izvješćivanje

49.

Provedba projekta mora biti podložna redovitom izvješćivanju. Ako je potrebno, Komisija može tražiti provedbu ex post evaluacije.

5.3.   Stupanje na snagu, važenje i revizija

50.

Ova se Komunikacija primjenjuje od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2020.

51.

Načela propisana u ovoj Komunikaciji Komisija primjenjuje na sve prijavljene projekte potpora o kojima odluku mora donijeti nakon objave Komunikacije u Službenom listu Europske unije, čak i ako su projekti bili prijavljeni prije te objave.

52.

U skladu s obavijesti o određivanju pravila koja se primjenjuju na ocjenu nezakonitih državnih potpora (32), Komisija će u slučaju neprijavljenih potpora primijeniti ovu Komunikaciju ako su potpore dodijeljene nakon njezina stupanja na snagu te propise koji su na snazi u vrijeme dodjeljivanja potpore u ostalim slučajevima.

53.

Komisija može odlučiti izmijeniti ovu Komunikaciju kad god je to potrebno iz razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi se uzele u obzir druge politike Unije, međunarodne obveze i razvoj na tržištima ili iz nekog drugog opravdanog razloga.

---

(1)  Komunikacija Komisije „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”, COM(2010) 2020 završna verzija, 3.3.2010.

(2)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Europska strategija za ključne pomoćne tehnologije – most prema rastu i novim radnim mjestima”, COM(2012) 341 završna verzija, 26.6.2012.

(3)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Modernizacija državnih potpora u EU-u (SAM)”, COM(2012) 209 završna verzija, 8.5.2012.

(4)  Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (SL C 323, 30.12.2006., str. 1.).

(5)  Smjernice Zajednice o državnim potporama za zaštitu okoliša (SL C 82, 1.4.2008., str. 1.).

(6)  Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (SL C 244, 1.10.2004., str. 2.). Kako je objašnjeno u točki 20. tih Smjernica, budući da je u opasnosti sam njegov opstanak, poduzeće u teškoćama ne može se smatrati odgovarajućim sredstvom za promoviranje drugih ciljeva javne politike sve dok nije osigurana njegova održivost.

(7)  Vidjeti na primjer predmet C-156/98 Njemačka protiv Komisije [2000.] ECR I-6857, točku 78. i predmet C-333/07 Régie Networks protiv Rhone Alpes Bourgogne [2008.] ECR I-10807, točke 94.–116.

(8)  U slučaju istraživanja i razvoja, kada se dva ili više projekata ne mogu jasno razdvojiti jedni od drugih i posebno kada nemaju neovisne mogućnosti za tehnološki uspjeh, moraju se smatrati jedinstvenim projektom. Potpora za projekt koji dovodi samo do promjene lokacije projekta unutar Europskog gospodarskog prostora (EGP) bez promjene prirode, veličine ili opsega projekta ne smatra se spojivom.

(9)  Dalje u tekstu jedinstveni projekt i integrirani projekt nazivaju se „projektom”.

(10)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Europska strategija za ključne pomoćne tehnologije – most prema rastu i novim radnim mjestima”, COM(2012) 341 završna verzija, 26.6.2012.

(11)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Energija 2020., strategija za konkurentnu, održivu i sigurnu energiju”, COM(2010) 639 završna verzija.

(12)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Okvir za klimu i energiju u razdoblju 2020.–2030.”, COM(2014) 15 završna verzija.

(13)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Europska strategija energetske sigurnosti”, COM(2014) 330 završna verzija.

(14)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Vodeća inicijativa strategije Europa 2020. – Unija inovacija”, COM(2010) 546 završna verzija, 6.10.2010.

(15)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Digitalna agenda za Europu”, COM(2010) 245 završna verzija/2, 26.8.2010.

(16)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Europa koja učinkovitije raspolaže resursima – vodeća inicijativa strategije Europa 2020.”, COM(2011) 21, 26.1.2011.

(17)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Integrirana industrijska politika za razdoblje globalizacije – stavljanje konkurentnosti i održivosti u središte”, COM(2010) 614 završna verzija, 28.10.2010.

(18)  Osim projekata međusobno povezanih istraživačkih infrastruktura i projekata TEN-T-a koji su od presudne transnacionalne važnosti jer su dio fizički povezane prekogranične mreže ili su ključni za poboljšanje upravljanja prekograničnom trgovinom ili interoperabilnosti.

(19)  Sama činjenica da projekt provode poduzetnici u više zemalja ili da istraživačku infrastrukturu naknadno upotrebljavaju poduzeća s nastanom u raznim državama članicama nije dovoljna da se projekt smatra VPZEI-jem. Sud je podržao politiku Komisije da se projekt može opisati kao projekt od zajedničkog europskog interesa za potrebe članka 107. stavka 3. točke (b) kada je dio transnacionalnog europskog programa koji zajednički podržava niz vlada država članica ili proizlazi iz zajedničkog djelovanja država članica u borbi protiv zajedničke prijetnje. Spojeni predmeti C-62/87 i 72/87 Exécutif regional wallon i SA Glaverbel protiv Komisije [1988.] ECR 1573, točka 22.

(20)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija; „Plan za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima”, COM(2011) 571 završna verzija, 20.9.2011.

(21)  U Zaključcima Europskog vijeća od 23. svibnja 2013. potvrđena je, na primjer, potreba za ukidanjem subvencija štetnih za okoliš ili gospodarstvo, uključujući za fosilna goriva, kako bi se omogućila ulaganja u novu i inteligentnu energetsku infrastrukturu.

(22)  Sredstva Unije kojima središnje upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela Unije, a koja nisu pod izravnom ili neizravnom kontrolom države članice i ne predstavljaju državnu potporu.

(23)  Prema Sudu Europske unije, Komisija ima diskrecijsko pravo u pogledu ocjene spojivosti VPZEI-jeva. Spojeni predmeti C-62/87 i 72/87 Exécutif regional wallon i SA Glaverbel protiv Komisije [1988.] ECR 1573, točka 21.

(24)  Zahtjev za potporu mora biti predan prije početka radova, to jest početka građevinskih radova na ulaganju ili prve čvrste obveze za naručivanje opreme ili druge obveze koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije. Kupnja zemljišta i pripremni radovi, primjerice ishođenje dozvola i provođenje preliminarnih studija izvedivosti, ne smatraju se početkom radova.

(25)  U slučaju integriranog projekta prihvatljivi troškovi moraju se navesti na razini svakog pojedinačnog projekta.

(26)  Vidjeti članak 1. stavak 3. Uredbe Vijeća (EU) br. 734/2013 od 22. srpnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 204, 31.7.2013., str. 15.).

(27)  Potpore u obliku jamstva moraju biti vremenski ograničene, a potpore u obliku zajma podložne razdobljima otplate.

(28)  Kako bi se izbjegla svaka sumnja, pilot-linije ne smatraju se infrastrukturama.

(29)  Ako projekt obuhvaća energetsku infrastrukturu, na njega se primjenjuju propisi o tarifama i pristupu i zahtjevi o razdvajanju u skladu sa zakonodavstvom o unutarnjem tržištu.

(30)  Osim poslovnih tajni i drugih povjerljivih informacija u opravdanim slučajevima i uz pristanak Komisije (Komisija Komunikacije C(2003) 4582 o profesionalnim tajnama u odlukama o državnim potporama (SL C 297, 9.12.2003., str. 6.)).

(31)  Te se informacije objavljuju u roku od 6 mjeseci od dana dodjele potpore. U slučaju nezakonite potpore od država članica tražit će se da osiguraju objavu tih informacija ex post, najkasnije 6 mjeseci od datuma odluke Komisije. Informacije su dostupne u formatu koji omogućuje njihovo pretraživanje, izdvajanje i jednostavnu objavu na internetu, primjerice u formatu CSV ili XML.

(32)  Obavijest Komisije o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na ocjenu nezakonite državne potpore (SL C 119, 22.5.2002., str. 22.).

---

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/13

---

Tečajna lista eura (1)

19. lipanj 2014.

(2014/C 188/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3620
JPY	japanski jen	138,82
DKK	danska kruna	7,4564
GBP	funta sterlinga	0,79985
SEK	švedska kruna	9,0885
CHF	švicarski franak	1,2170
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,3140
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,435
HUF	mađarska forinta	305,31
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1326
RON	rumunjski novi leu	4,3940
TRY	turska lira	2,9025
AUD	australski dolar	1,4478
CAD	kanadski dolar	1,4749
HKD	hongkonški dolar	10,5566
NZD	novozelandski dolar	1,5622
SGD	singapurski dolar	1,7003
KRW	južnokorejski von	1 387,13
ZAR	južnoafrički rand	14,5054
CNY	kineski renminbi-juan	8,4881
HRK	hrvatska kuna	7,5755
IDR	indonezijska rupija	16 254,03
MYR	malezijski ringit	4,3813
PHP	filipinski pezo	59,588
RUB	ruski rubalj	46,6940
THB	tajlandski baht	44,330
BRL	brazilski real	3,0426
MXN	meksički pezo	17,6774
INR	indijska rupija	81,7677

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/14

---

Obavijest vlade Ujedinjene Kraljevine o Direktivi 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika

(Tekst značajan za EGP)

(2014/C 188/04)

Objava 14. poziva Ujedinjene Kraljevine na izdavanje dozvola za bušenje nafte i plina na kopnu

Ministarstvo energetike i klimatskih promjena

Zakon o nafti iz 1998.

Poziv na izdavanje dozvola za bušenje na kopnu

1.

Ministar energetike i klimatskih promjena poziva zainteresirane osobe da se prijave za dobivanje dozvola za istraživanje i razvoj nafte i plina na određenim površinama u kopnenom dijelu Velike Britanije. Ovo je 14. poziv na izdavanje dozvola za bušenje na kopnu.

2.

Detalji ponude, uključujući zemljovide ponuđenih površina i upute o dozvolama, uvjeti koje te dozvole uključuju i način prijave dostupni su na internetskoj stranici gov.uk: https://www.gov.uk/oil-and-gas-licensing-rounds

3.

Sve prijave vrednovat će se u skladu s uvjetima iz Hydrocarbons Licensing Directive Regulations 1995 (S.I. 1995. br. 1434) te uzimajući u obzir daljnje potrebe za brzim, detaljnim, učinkovitim i sigurnim istraživanjem kako bi se otkrili izvori nafte i plina u kopnenom dijelu Velike Britanije, uz poštovanje zaštite okoliša.

4.

Prijave će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: (a) financijske održivosti podnositelja prijave i njegove financijske sposobnosti za izvođenje aktivnosti odobrenih na temelju dozvole tijekom početnog razdoblja, uključujući program rada dostavljen kako bi se ocijenio puni potencijal površine unutar područja za koje je podnesena prijava; (b) tehničke sposobnosti podnositelja prijave za izvođenje aktivnosti odobrenih na temelju dozvole tijekom početnog razdoblja, uključujući određivanje mogućnosti pronalaska ugljikovodika na području za koje je podnesena prijava. Tehnička sposobnost procijenit će se dijelom na temelju kvalitete analize područja za koje je podnesena prijava; (c) načina na koji podnositelj prijave predlaže izvođenje aktivnosti odobrenih na temelju dozvole, uključujući kvalitetu programa rada dostavljenog kako bi se ocijenio puni potencijal područja za koje je podnesena prijava; (d) ako podnositelj prijave ima ili je imao dozvolu koja je dodijeljena u skladu sa Zakonom o nafti iz 1998. ili za koju se smatra da je dodijeljena po navedenom zakonu, provjerit će se svaki nedostatak učinkovitosti i odgovornosti podnositelja prijave za vrijeme djelovanja u razdoblju valjanosti dozvole.

5.

Podnositelji prijave moraju dostaviti izjavu o ekološkoj svijesti (Environmental Awareness Statement) kojom potvrđuju poznavanje zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine u pogledu zaštite okoliša u kopnenom dijelu te općih karakteristika osjetljivosti okoliša na površinama za koje se podnosi prijava.

6.

Ministar će izdati dozvolu samo ako je istodobno spreman odobriti izbor izvođača koje je predložio podnositelj prijave.

Upute

7.

Daljnje upute s detaljima u vezi s ovom ponudom možete pronaći na internetskoj stranici gov.uk: https://www.gov.uk/oil-and-gas-licensing-rounds

Dozvole

8.

Ako ministar predloži izdavanje dozvole na temelju ovog poziva, ponuda će biti dostavljena u razdoblju od dvanaest do osamnaest mjeseci od datuma objave ove obavijesti.

9.

Ministar ne preuzima nikakvu odgovornost za bilo kakve troškove podnositelja prijave povezane s razmatranjem ili pripremom prijave.

Strateška procjena učinaka na okoliš

10.

Ministar je proveo stratešku procjenu učinaka na okoliš (SEA) u skladu s Direktivom 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš svih područja koja su ponuđena u ovom pozivu. Procjenu i ostale povezane dokumente možete pronaći na internetskoj stranici gov.uk: https://www.gov.uk/oil-and-gas-licensing-rounds Internetska stranica gov.uk: https://www.gov.uk/oil-and-gas-licensing-rounds

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/16

---

Informacije koje su priopćile države članice u vezi sa zabranom ribolova

(2014/C 188/05)

U skladu s člankom 35. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1) donesena je odluka o zabrani ribolova kako je utvrđeno u sljedećoj tablici:

Datum i vrijeme zabrane	22.5.2014.
Trajanje	22.5.2014.–31.12.2014.
Država članica	Danska
Stok ili skupina stokova	SAN/234_2
Vrsta	Hujica (Ammodytes spp.)
Zona	Vode Unije u području gospodarenja hujicom 2
Vrsta (vrste) ribarskih plovila	—
Referentni broj	06/TQ43

---

(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/17

---

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.7242 – Cargill/Copersucar/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2014/C 188/06)

1.

Dana 13. lipnja 2013. Europska komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnici Cargill, Incorporated („Cargill”, SAD) i Copersucar S.A. („Copersucar”, Brazil) namjeravaju steći, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad novoosnovanim trgovačkim društvom koje čini zajednički pothvat („JV”, Španjolska).

2.

Poslovne su djelatnosti dotičnih poduzetnika sljedeće: —   Cargill: trgovačko društvo u privatnom vlasništvu koje djeluje u području međunarodne proizvodnje i stavljanja na tržište prehrambenih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda te proizvoda i usluga u području upravljanja rizicima; —   Copersucar: trgovačko društvo u privatnom vlasništvu čiji kapital drže 24 proizvodne grupe koje djeluju u području proizvodnje šećera i etanola u Brazilu; —   JV: bit će kombinacija globalnih djelatnosti Cargilla i Copersucara u području trgovine šećera te će djelovati u trgovini izvedenim financijskim instrumentima povezanima sa šećerom i fizičkim tržištima šećera.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, uz naznaku referentnog broja M.7242 – Cargill/Copersucar/JV, na sljedeću adresu: European Commission Directorate-General for Competition Merger Registry 1049 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/18

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 188/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„MANTEQUILLA DE SORIA”

EZ br.: ES-PDO-0105-01110 – 19.4.2013.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—

    ☐ Naziv proizvoda

—

    ☒ Opis proizvoda

—

    ☐ Zemljopisno područje

—

    ☒ Dokaz o podrijetlu

—

    ☒ Način proizvodnje

—

    ☐ Povezanost

—

    ☒ Označivanje

—

    ☒ Nacionalni zahtjevi

—

    ☒ Ostalo (navesti)

2.   Vrsta izmjene

—

    ☒ Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka

—

    ☐ Izmjena specifikacije registriranog ZOI-a i ZOZP-a za koju nisu objavljeni ni jedinstveni dokument ni sažetak.

—

    ☐ Izmjena specifikacije koja ne uključuje nikakve promjene objavljenoga jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006).

—

    ☐ Privremena izmjena specifikacije proizvoda zbog obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006).

3.   Izmjena (izmjene)

Dokaz o podrijetlu

Ovaj je dio preformuliran radi preciznije definicije kontrolnih postupaka čija je svrha zajamčiti kvalitetu i podrijetlo maslaca zaštićenih ZOI-jem, a nepotrebni su postupci izbrisani.

Zahtjevi koji se odnose na početnu procjenu gospodarskih subjekata ukinuti su radi njihove prilagodbe zahtjevima direktive o uslugama.

Zahtjevi koji se odnose na odobrenje koje izdaje ili na nadzor koji provodi regulatorno vijeće ukinuti su kako se ne bi ograničila sloboda kretanja.

Način proizvodnje

U prvi stavak ove točke unesen je zahtjev koji se odnosi na sustav ishrane stoke, a koji moraju ispuniti uzgajivači koji proizvode mlijeko namijenjeno izradi maslaca sa ZOI-jem.

Uočena je pogreška u opisu postupka za ekstrakciju vrhnja koju je bilo potrebno ispraviti. Taj je ispravak poslužio za temeljitu reviziju načina proizvodnje.

Pritom su izbrisani podatci o postupcima interne kontrole koji se u proizvodnom pogonu provode pri primitku mlijeka jer ih nije potrebno unijeti u specifikaciju.

Izbrisano je više navoda koji se odnose na hlađenje s pomoću ploča s obzirom na to da metoda hlađenja nije važna, a kako bi se ostavio prostor za mogući tehnološki napredak u tom području.

Izmijenjeni su određeni rasponi temperatura koji su bili nepotrebno striktni, primjerice rasponi temperature za čuvanje mlijeka, oni za ispiranje masti vodom itd., koji su bili vrlo uski, odnosno od 2 do 4 °C jer su stručnjaci potvrdili da je raspon od 1 do 6 °C dovoljno siguran za očuvanje svojstava proizvoda tijekom cijelog postupka njegove izrade, da ne utječe na završni proizvod te da je preciznije usklađen s parametrima korištene tehnologije i opreme. Stoga bi bilo dovoljno odrediti najvišu temperaturu od 6 °C.

Kao što je prethodno navedeno, stavak u kojem je opisan postupak ekstrakcije vrhnja zamijenjen je u cijelosti jer je sadržavao pogreške. Sljedeći stavak:

sada glasi:

Ta je promjena opravdana jer je temperatura termizacije (od 57 do 68 °C) temperatura koju mlijeko doseže u završnoj fazi, nakon ekstrakcije vrhnja, zbog čega taj parametar nije važan ni za dobivanje vrhnja ni za kasniji postupak izrade maslaca. Nadalje, temperatura na kojoj se najčešće ekstrahira vrhnje kreće se u rasponu od 40 do 55 °C, odnosno u rasponu koji preporučuju proizvođači opreme jer taj raspon olakšava ekstrakciju vrhnja i sprječava razbijanje kuglica masti uslijed mehaničkog djelovanja te smanjuje djelovanje lipaza i postupak razgradnje. Svi su ti elementi potkrijepljeni sljedećim publikacijama: djelo naslovljeno Technology of dairy products Ralpha Earlyja (Blackie Academia & Professional), poglavlje 7. naslovljeno „Cream pasteurization technology” u časopisu IDF br. 271 „Pasteurization of Cream” koje je napisao T. Bøgh-Sørensen, djelo naslovljeno Tratamiento específico para diferentes tipos de nata („Posebna obrada raznih vrsta vrhnja”) koje je napisao Carlos Gandolfo (www.agroterra.es) i poglavlje 8. Priručnika za mliječnu industriju (Tetra Pack Processing Systems AB, 2003.).

Stoga u budućnosti ostaje otvorena mogućnost utvrđivanja kiselosti vrhnja drugim jednakovrijednim metodama kao što je mjerenje u jedinicama pH-vrijednosti.

U pogledu faze pasterizacije vrhnja, ukinuti su parametri pasterizacije s obzirom na to da su utvrđeni samom definicijom toplinske obrade koja je, usto, jedna od kritičnih kontrolnih točaka za industriju.

U pogledu faze dozrijevanja vrhnja, zahtjev za kiselost u rasponu od 18 do 28 stupnjeva po Dornicu više se ne navodi kao parametar kojim se utvrđuje trenutak u kojem je potrebno prekinuti postupak dozrijevanja jer parametar postupka koji je uzet u obzir kako bi se usporilo dozrijevanje nije kiselost, već vrijeme proteklo od početka postupka (12 do 15 sati) i, sukladno tome, vrijeme djelovanja startera.

Za tu je fazu ukinut i zahtjev za hlađenje vrhnja tijekom četiri sata jer okvirno vrijeme potrebno da se vrhnje ohladi ovisi o volumenu serije i stoga može varirati. Nadalje, dok se vrhnje drži u spremniku, temperatura se trajno kontrolira kako bi ostala stabilna i ne postoji rizik od promjena povezanih s vremenom držanja vrhnja u spremniku.

U pogledu faze miješanja, ukinuta je obveza ispitivanja razine vlage u maslacu s pomoću infracrvene vage kako bi se mogle rabiti druge analitičke tehnike.

Označivanje

Zahtjevi koji se odnose na odobrenje koje izdaje ili na nadzor koji provodi regulatorno vijeće ukinuti su kako se ne bi ograničila sloboda kretanja.

Umetnuta je slika logotipa proizvoda iako je ukinuta njegova obvezna uporaba na etiketi.

Nacionalni zahtjevi

Ažurirani su važeći zakoni i propisi koji se odnose na zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zaštićene oznake izvornosti.

Nadzorno tijelo

Nadzorno tijelo odsad je Instituto Tecnológico Agrario de Castilla y León (Poljoprivredno-tehnološki zavod Castilla y León), koji je nadležno tijelo.

Skupina koja podnosi zahtjev za predložene izmjene jest regulatorno vijeće za zaštićenu oznaku izvornosti „Mantequilla de Soria”, tijelo koje u pokrajini Soria zastupa i sektor proizvodnje i sektor prerade te koje se smatra legitimnom zainteresiranom stranom za izmjenu specifikacije.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„MANTEQUILLA DE SORIA”

EZ br.: ES-PDO-0105-01110 – 19.4.2013.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Mantequilla de Soria”

2.   Država članica ili treća zemlja

Španjolska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.5. Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulja itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Maslaci dobiveni od masne tvari iz mlijeka krava frizijske ili smeđe alpske pasmine, odnosno njihovih mješanaca, koje dolaze s mliječnih gospodarstava u određenim općinama pokrajine Soria.

Nazivom „Mantequilla de Soria” štite se tri vrste maslaca koje se tradicionalno proizvode, i to nesoljeni maslac, slani maslac i slatki maslac.

Fizikalno-kemijska i organoleptička svojstva svakog spomenutog maslaca jesu sljedeća:

1.

Nesoljeni maslac: Fizikalno-kemijska svojstva: —   sadržaj masti: najmanje 82 % m/m —   bezmasna suha tvar: najviše 2 % m/m —   udio vode: najviše 16 % m/m Organoleptička svojstva: boja bjelokosti – svjetložuta boja. Miris između blagog i srednje intenzivnog mirisa diacetila. Vrlo blag kiseo okus. U ustima se topi umjereno brzo. Srednji viskozitet. Aroma svježeg vrhnja. Okus se u ustima zadržava umjereno dugo.

2.

Slani maslac: Fizikalno-kemijska svojstva: —   sadržaj masti: najmanje 80 % m/m —   bezmasna suha tvar: najviše 4 % m/m —   udio vode: najviše 16 % m/m —   natrijev klorid: najviše 2,5 % m/m Organoleptička svojstva: boja bjelokosti – žućkasta boja. Blago zrnasti izgled nakon rezanja. Miris blago dozrelog vrhnja. Intenzivan slan okus. U ustima se topi umjereno brzo. Srednji viskozitet. Aroma vrhnja. Okus se u ustima zadržava kratko.

3.

Slatki maslac: Fizikalno-kemijska svojstva: —   sadržaj masti: najmanje 39 % m/m —   bezmasna suha tvar: najviše 35 % m/m —   udio vode: najviše 25 % m/m —   saharoza: od 20 do 35 % m/m —   aditivi: bojilo beta-karoten i/ili ekstrakt košenila u dekorativnom sloju. Organoleptička svojstva: žućkasta boja, osim dekorativnog sloja koji je narančast ili ružičast. Nakon rezanja izgleda poput slabo do blago prozračne i kompaktne pjene, s nepravilnim prazninama čija se veličina kreće u rasponu od one zrnca šećera do one zrna riže. Miris diacetila s određenom primjesom mirisa karameliziranog šećera. Intenzivan sladak i blago kiseo okus. U ustima se topi umjereno do brzo. Srednji viskozitet. Blago biljna aroma vrhnja. Okus se u ustima zadržava umjereno dugo do dugo.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Mlijeko koje se upotrebljava u postupku izrade maslaca dolazi s gospodarstava za uzgoj stoke, koja se nalaze na zaštićenom zemljopisnom području, smještenom na najvišoj nadmorskoj visini i u najhladnijem dijelu pokrajine Soria. Taj se predio odlikuje tradicijom proizvodnje mlijeka te tvrdim i suhim pašnjacima s karakterističnom florom, što mlijeku daje određena posebna svojstva koja se zatim prenose u maslac.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Sustav ishrane životinja, koji je određen klimatskim čimbenicima i raspoloživošću prirodnih resursa, zasniva se na ispaši tijekom uobičajenih razdoblja, a ostatak ishrane, koja u najvećoj mogućoj mjeri potječe iz određenog područja, sastoji se od silaže, sijena, mljevenih žitarica i/ili stočne hrane.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka i postupak izrade maslaca odvijaju se na određenom zemljopisnom području.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

–

3.7.   Posebna pravila za označivanje

Natpisi ili identifikacijske etikete na pakiranju zaštićenog maslaca obvezno sadržavaju navode „Zaštićena oznaka izvornosti” i „Mantequilla de Soria”.

Na zaštićenim konzumnim maslacima mora se nalaziti oznaka sukladnosti naziva, to jest sekundarna etiketa za jednokratnu uporabu koja se ne smije neovlašteno skinuti i koja se stavlja prije otpreme proizvoda.

Na sekundarnim se etiketama mora nalaziti logotip proizvoda i alfanumerička oznaka kojom se osigurava sljedivost i koja se stavlja na zlatnu traku za nesoljeni maslac, ružičastu traku za slatki maslac i plavu traku za slani maslac.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje na kojem se proizvodi mlijeko i izrađuje maslac „Mantequilla de Soria” sastoji se od sljedećih 169 općina u pokrajini Soria:

Abejar, Adradas, Ágreda, Alconaba, Alcubilla de Avellaneda, Aldealafuente, Aldealices, Aldealpozo, Aldealseñor, Aldehuela de Periáñez, Aldehuelas, Las, Alentisque, Aliud, Almajano, Almaluez, Almarza, Almazán, Almazul, Almenar de Soria, Arancón, Arcos de Jalón, Arévalo de la Sierra, Ausejo de la Sierra, Barca, Bayubas de Abajo, Bayubas de Arriba, Beratón, Berlanga de Duero, Blacos, Bliecos, Borjabad, Borobia, Buberos, Buitrago, Burgo de Osma-Ciudad de Osma, Cabrejas del Campo, Cabrejas del Pinar, Calatañazor, Caltojar, Candilichera, Cañamaque, Carabantes, Carrascosa de Abajo, Carrascosa de la Sierra, Casarejos, Castilfrío de la Sierra, Castillejo de Robledo, Castilruiz, Centenera de Andaluz, Cerbón, Cidones, Cigudosa, Cihuela, Ciria, Cirujales del Río, Coscurita, Covaleda, Cubilla, Cubo de la Solana, Cueva de Ágreda, Dévanos, Deza, Duruelo de la Sierra, Escobosa de Almazán, Espeja de San Marcelino, Espejón, Estepa de San Juan, Frechilla de Almazán, Fresno de Caracena, Fuentearmegil, Fuentecambrón, Fuentecantos, Fuentelmonge, Fuentelsaz de Soria, Fuentepinilla, Fuentes de Magaña, Fuentestrún, Garray, Golmayo, Gómara, Gormaz, Herrera de Soria, Hinojosa del Campo, Langa de Duero, Losilla, La, Magaña, Maján, Matalebreras, Matamala de Almazán, Medinaceli, Miño de San Esteban, Molinos de Duero, Momblona, Monteagudo de las Vicarías, Montenegro de Cameros, Morón de Almazán, Muriel de la Fuente, Muriel Viejo, Nafría de Ucero, Narros, Navaleno, Nepas, Nolay, Noviercas, Ólvega, Oncala, Pinilla del Campo, Portillo de Soria, Póveda de Soria, La, Pozalmuro, Quintana Redonda, Quintanas de Gormaz, Quiñoneria, La, Rábanos, Los, Rebollar, Recuerda, Renieblas, Reznos, Rioseco de Soria, Rollamienta, Royo, El, Salduero, San Esteban de Gormaz, San Felices, San Leonardo de Yagüe, San Pedro Manrique, Santa Cruz de Yanguas, Santa María de Huerta, Santa María de las Hoyas, Serón de Nájima, Soliedra, Soria, Sotillo del Rincón, Suellacabras, Tajahuerce, Tajueco, Talveila, Tardelcuende, Taroda, Tejado, Torlengua, Torreblacos, Torrubia de Soria, Trévago, Ucero, Vadillo, Valdeavellano de Tera, Valdegeña, Valdelagua del Cerro, Valdemaluque, Valdenebro, Valdeprado, Valderrodilla, Valtajeros, Velamazán, Velilla de La Sierra, Velilla de los Ajos, Viana de Duero, Villaciervos, Villanueva de Gormaz, Villar del Ala, Villar del Campo, Villar del Río, Villares de Soria, Los, Villaseca de Arciel, Vinuesa, Vizmanos, Vozmediano, Yanguas.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Svojstva maslaca „Mantequilla de Soria” povezana su s njegovom izradom od mlijeka krava hranjenih proizvodima dobivenim u karakterističnim klimatskim uvjetima i na karakterističnoj nadmorskoj visini.

Pokrajina Soria nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1 026 metara. To je jedna od najzapadnijih pokrajina Mesete smještena na najvišoj prosječnoj nadmorskoj visini, što pridonosi izrazito surovim klimatskim uvjetima koji u njoj vladaju.

Sastoji se od područja s najvišom nadmorskom visinom, koja su smještena na više od 1 500 metara i u kojima prevladavaju pašnjaci pogodni za ispašu tijekom ljetnih mjeseci, područja sa srednjom nadmorskom visinom od oko 1 000 – 1 500 metara koja su uglavnom prekrivena šumama, ali u kojima ima i pašnjaka pogodnih za ispašu od proljeća do jeseni te od područja s prijelaznom nadmorskom visinom između 900 i 1 000 metara koja su zbog slaboga poljoprivrednoga potencijala gotovo cijele godine namijenjena ispaši te, naposljetku, od područja koja se nalaze na nadmorskoj visini nižoj od 900 metara i uglavnom su namijenjena uzgoju kultura. Najčešće uzgajane kulture na površinama koje se ne navodnjavaju jesu žitarice i krmiva, a kukuruz se uzgaja u navodnjavanim dolinama na najnižoj nadmorskoj visini na jugu pokrajine. Južna područja pokrajine, koja su toplija i smještena na nižoj nadmorskoj visini te nemaju tradiciju proizvodnje i prerade, nisu obuhvaćena zemljopisnim područjem.

Goveda koja slobodno pasu tipičan su prizor za krajobraz pokrajine Soria.

Sastav pašnjaka, tvrdih i suhih, prekrivenih karakterističnom florom, mlijeku daje posebna svojstva koja se zatim prenose u maslac.

Tradicionalna izrada maslaca u bućkalicama (manzadero) i diskontinuirani postupak u industrijskim cilindrima koji se danas primjenjuju dvije su metode slične po načinu aglomeracije kuglica masti u vrhnju. Pri uporabi bućkalice (manzadero) kuglice se rukom tuku pokretima nalik na pokrete klipa dok se kuglice ne sljube, a danas se sličan učinak postiže uporabom cilindara (diskontinuirani postupak) zahvaljujući tlaku koji uređaj proizvodi svojim kretanjem.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Čimbenik koji izradu tog maslaca čini drukčijom jest taj što se mliječni starter ne dodaje na početku faze dozrijevanja, već nakon tri ili četiri sata kako bi se poboljšala završna obrada proizvoda i on dobio svoju karakterističnu primjesu.

Sirup za slatku vrstu maslaca izrađuje se prema tradicionalnim receptima, a pakiranjem proizvoda čuva se njegov nekadašnji izgled i oblik.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Povijest maslaca „Mantequilla de Soria” potvrđuju brojni povijesni izvori. Među njima se nalaze svjedočanstva, obavijesti, informacije, podatci itd. od 1845. do danas, koji svjedoče o tradiciji spomenutog maslaca te njegovoj neospornoj i bogatoj povijesti, zahvaljujući kojoj je njegov zemljopisni naziv dobro poznat i uživa dobar ugled.

Razlozi takvu ugledu, iako je riječ o slabo nastanjenu području s tek manjim utjecajem medija na popularnost zemljopisnog naziva, mogu se pripisati samo posebnim svojstvima mlijeka i postupku izrade koji zajedno daju maslac visoko cijenjen među potrošačima.

Orografija određenog područja pridonosi ekstremnim klimatskim uvjetima koji utječu na svojstva i sastav pašnjaka i krmnih kultura. Zahvaljujući navedenoj prehrani, mlijeko sadržava masne kiseline i ima posebna svojstva koja se prenose u maslac.

Nadalje, lokalni običaji kao što su uporaba bućkalice (manzadero) i cilindara (diskontinuirani postupak) posebni su načini izrade proizvoda, koji također utječu na njegovu kvalitetu.

Još jedan običaj koji je svojstven samo toj regiji jest izrada slatkog maslaca iz nesoljenog maslaca u slastičarnicama.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

http://www.itacyl.es/opencms_wf/opencms/informacion_al_ciudadano/calidad_alimentaria/4_condiciones_DOP/index.html

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidjeti fusnotu 3.

---

20.6.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 188/24

---

Objava, u smislu članka 18. stavka 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1898/2006, jedinstvenog dokumenta o oznaci izvornosti ili oznaci zemljopisnog podrijetla koja je registrirana na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1107/96 u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92

(2014/C 188/08)

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (1)

„PROSCIUTTO DI SAN DANIELE”

EZ br.: IT-PDO-0117-01149 – 19.08.2013.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Prosciutto di San Daniele”

2.   Država članica ili treća zemlja

Italija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2.: Proizvodi od mesa (kuhani, usoljeni, dimljeni itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Šunka „Prosciutto di San Daniele” odlikuje se oblikom gitare koji uključuje i distalni dio („piedino”). Cijela šunka „Prosciutto di San Daniele” s kosti obično teži od osam do deset kilograma. Ni u kojem slučaju ne smije težiti manje od 7,5 kilograma. Meso je čvrsto, glatko i meko, s pravim omjerom sasvim bijelog masnog dijela te ružičastog i crvenog nemasnog dijela, s ponekom masnom žilicom. Okus je sladak i blag, dok je naknadni okus izraženiji. Tijekom dozrijevanja razvija se mirisna i karakteristična aroma.

Šunka „Prosciutto di San Daniele” odlikuje se sljedećim kemijskim parametrima:

—	postotak vlažnosti od 57 % do 63 %,

—	vrijednost omjera udjela natrijeva klorida i postotka vlažnosti, izražena u postotcima, treba iznositi od 7,8 do 11,2,

—	vrijednost omjera postotka vlažnosti i ukupnog udjela bjelančevina, izražena u postotcima, treba iznositi od 1,9 do 2,5,

—	indeks protelioze (omjer dušičnih spojeva topivih u trikloroctenoj kiselini (TCA) u odnosu na ukupni udio dušika) koji nije veći od 31.

Prethodno navedeni kemijski parametri odgovaraju postotnom sastavu jednog dijela dvoglavog bedrenog mišića, a izmjereni su prije stavljanja karakterističnog znaka.

Šunka „Prosciutto di San Daniele” može se staviti na tržište i bez kosti, u porcijama, odnosno razrezana na komade različite težine i oblika te na kriške. Proizvod mora u svakom slučaju imati karakterističnu oznaku.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Žive životinje

Za potrebe proizvodnje šunke „Prosciutto di San Daniele”:

Dopuštene su životinje čiste pasmine ili križanaca tradicionalnih pasmina large white i landrace, poboljšanih u skladu s talijanskom genealoškom knjigom (Libro Genealogico Italiano).

—	Dopuštene su i životinje nastale križanjem pasmine duroc te poboljšane vrste koje su proizašle iz tog križanja, a sve su navedene u talijanskoj genealoškoj knjizi.

—	Za proizvodnju teških svinja dopuštene su i životinje drugih pasmina, miješanih i hibridnih, pod uvjetom da su nastale na temelju programâ odabira ili križanja u svrhe koje su u skladu s onima iz talijanske genealoške knjige.

—	Tradicionalno, životinje drugačijih svojstava, posebno u pogledu osjetljivosti na stres (PSS), u svakom su slučaju neprihvatljive.

—	Svakako su nedopuštene čistokrvne životinje porijeklom od pasmina landrace belge, hampshire, pietrain, duroc i spot poland.

—	Zabranjena je upotreba mesa nerasta i krmača.

—	Upotrebljavane genetske vrste moraju jamčiti veliku težinu i iskoristivost. U svakom slučaju, prosječna težina serije (žive vage) mora iznositi oko 160 kilograma, uz odstupanja od ± 10 %.

Svježi butovi

Svinjski butovi koji se upotrebljavaju za proizvodnju šunke „Prosciutto di San Daniele” koji potječu od trupova teških svinja iz razreda „U”, „R” i „O” prema ljestvici Unije za kategorizaciju svinjskih trupova moraju težiti najmanje 11 kg.

Masni sloj vanjskog dijela očišćenog svježeg buta izmjerenog okomito od glave bedrene kosti, s butom i njegovom vanjskom stranom postavljenima vodoravno, ne smije biti tanji od 15 mm, uključujući kožu.

Nije dopuštena upotreba butova svinja oboljelih od miopatije (PSP, DFD, posljedica prethodno nastalih upalnih i traumatskih procesa).

Zabranjena je upotreba butova svinja zaklanih prije manje od 24 sata, prije više od 120 sati ili zaleđenih butova.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Treba poštovati detaljna pravila za raspodjelu i sastav obroka. Hrana za životinje daje se po mogućnosti u tekućem obliku (kaša ili razvodnjena kaša), tradicionalno uz dodatak sirutke.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi postupci proizvodnje šunke „Prosciutto di San Daniele”, od rezanja svježih butova do njihova dozrijevanja, moraju se provesti u pokrajini Udine, općini San Daniele del Friuli.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Postupci pakiranja razrezanog proizvoda provode se isključivo u zemljopisnom području proizvodnje šunke „Prosciutto di San Daniele”.

3.7.   Posebna pravila za označivanje

Uspostavljena su posebna pravila za identifikaciju proizvoda „Prosciutto di San Daniele”, kako tijekom proizvodnog ciklusa (sirovina), tako i tijekom završne pripreme te u trenutku stavljanja na tržište.

Tijekom proizvodnog ciklusa šunke „Prosciutto di San Daniele” identifikacijske faze provode se kako slijedi:

—	uzgajivač stavlja jedan ili više žigova,

—	klaoničar stavlja jedan identifikacijski žig klaonice na svježe butove,

—	proizvođač stavlja jedan pečat na svježe butove,

—	pod odgovornošću i u prisutnosti nadzornog tijela, vrućim se žigom na kožu šunke utiskuje znak sukladnosti.

Etiketa cijele šunke „Prosciutto di San Daniele” bez kosti obvezno sadržava sljedeće podatke:

—	naziv „Prosciutto di San Daniele”, iza kojeg stoji naziv „zaštićena oznaka izvornosti”,

—	sjedište proizvodnog pogona.

Etiketa cijele šunke „Prosciutto di San Daniele” bez kosti ili razrezane na kriške i komade obvezno sadržava sljedeće podatke:

—	naziv „Prosciutto di San Daniele”, iza kojeg stoji naziv „zaštićena oznaka izvornosti”,

—	sjedište pogona za pakiranje,

—	datum proizvodnje (početak prerade), ako pečat više nije vidljiv.

Na pakiranju šunke „Prosciutto di San Daniele” koja je razrezana na kriške mora biti istaknut grafički prikaz karakterističnog znaka i brojčane oznake poslovnog subjekta koji pakira proizvod.

Prethodno spomenuti karakteristični znak isti je kao onaj otisnut na koži dozrele šunke, a izgleda kako slijedi:

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Šunka „Prosciutto di San Daniele” mora se proizvoditi u pokrajini Udine, općini San Daniele del Friuli.

Zemljopisno područje uzgoja i klanja svinja namijenjenih proizvodnji šunke „Prosciutto di San Daniele” obuhvaća sljedeće regije: Furlaniju-Julijsku krajinu, Veneciju, Lombardiju, Pijemont, Emiliju-Romagnu, Umbriju, Toskanu, Marke, Abruzzo i Lacij.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje šunke „Prosciutto di San Daniele” nalazi se u sredini regije Furlanija, a obuhvaća općinu San Daniele del Friuli. To se područje proteže duž rijeke Tagliamento preko puta koje se uzdižu Karnijske Predalpe.

Tlo ima poseban presjek koji je određen reljefom te pokrajine, a zbog zastupljenosti šljunka te njegova morenskog podrijetla izrazito je higroskopno te stoga stalno isušuje vlagu.

Taj fenomen djeluje s toplim jadranskim povjetarcima koji pušu u suprotnom smjeru od toka rijeke Tagliamento te se postupno hlade do izravnog dolaska u dodir s hladnijim povjetarcima koji se spuštaju s Alpa, uzvodno od rijeke Tagliamento, točno u razini doline Canal del Ferro u općini Tarvisio. Posljedica je trajna mikroklima koja se odlikuje ugodnim vjetrovima koji stalno pušu u podneblju, a zajedno s fenomenom isušivanja geomorfološkog podrijetla jamče atmosferu izrazito slabe vlažnosti koja je idealna za dozrijevanje šunke. Nije slučajnost što su, upravo zbog te mikroklime, djelatnosti proizvodnje šunke „Prosciutto di San Daniele” s vremenom usredotočene na općinu po kojoj je šunka dobila ime te što se istodobno razvijala posebna radna snaga, specijalizirana za preradu butova koji tradicionalno potječu s imanja koja se nalaze u podneblju posvećenom uzgoju svinja. Jedna od glavnih djelatnosti tih specijaliziranih radnika jest rezanje butova. Potrebno je odstraniti suvišne masne dijelove i mišićna tkiva sa svježih butova kako bi nakon prešanja poprimili konačan karakteristični oblik gitare. Osim toga, nakon rezanja i soljenja, butovi se prešaju radi procesa osmoze koji pospješuje optimalno dozrijevanje mesa.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Šunka „Prosciutto di San Daniele” karakteristična je po svinjskoj nozi zvanoj „piedino”, odnosno distalnom dijelu buta, koja se inače odstranjuje s većine ostalih šunka na tržištu. Po njoj potrošači mogu prepoznati šunku „Prosciutto di San Daniele” tijekom cijele proizvodnje. Osim toga, karakteristična je po obliku gitare, blagom okusu i mirisnoj aromi koji su povezani s posebnim postupcima pripreme, poput rezanja ili prešanja butova te isključive upotrebe morske soli - dodane na početku samog postupka - te dugotrajnom prirodnom dozrijevanju mesa.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Šunka „Prosciutto di San Daniele” podrijetlom je iz zemljopisnog područja San Daniele del Friuli, a njezina su svojstva temeljno povezana s proizvodnim zemljopisnim područjem i njegovim okolišnim i ljudskim svojstvima.

Posebna mikroklima, obilježena orografskim i pedološkim karakteristikama proizvodnog zemljopisnog područja, uglavnom jamči slabu vlažnost podneblja i dobru prozračnost, što su idealni uvjeti za dozrijevanje šunke i odlučujući su za okus i aromu šunke „Prosciutto di San Daniele”.

Važno je iskustvo ljudi zaduženih za dozrijevanje šunke: u prostorijama namijenjenima za dozrijevanje s brojnim prozorima, šunke su postavljene poprečno u odnosu na ulazna strujanja zraka radi postupnog dozrijevanja šunke „Prosciutto di San Daniele” i razvoja karakterističnih aroma.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (2))

Pročišćeni tekst specifikacije dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3339

ili

izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom u gornjem desnom uglu ekrana na „Qualità e sicurezza” i zatim na „Disciplinari di Produzione prodotti DOP, IGP e STG”.

---

(1)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(2)  Vidjeti bilješku 1.

---