27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/1

---

PREPORUKE VIJEĆA

od 10. ožujka 2014.

o kvalitativnom okviru za pripravništvo

2014/C 88/01

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292., u vezi s člancima 153. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Krizom su naročito pogođeni mladi. Stope nezaposlenosti mladih dosegle su povijesne vrhunce posljednjih godina u nekoliko država članica, bez ikakve naznake skorog smanjenja. Poticanje zapošljivosti i produktivnosti mladih ključno je za njihov ulazak na tržišta rada.

(2)

Olakšavanje prijelaza iz obrazovanja u zapošljavanje ključno je za poboljšanje prilika za zapošljavanje za mlade na tržištu rada. Nužno je poboljšati obrazovanje mladih i olakšati njihovo zapošljavanje kako bi se postigao glavni cilj strategije Europa 2020. prema kojemu se do 2020. nastoji postići stopa zaposlenosti žena i muškaraca u dobi od 20 do 64 godina od 75 %. U smjernici br. 8. politika zapošljavanja država članica države članice poziva se da donesu programe pomoći mladima, posebno onima koji nisu zaposleni, koji se ne školuju ni ne osposobljavaju kako bi pronašli prvo zaposlenje, stekli radno iskustvo ili se dalje školovali i osposobljavali, uključujući naukovanje, te da brzo interveniraju ako mladi ostanu bez posla (1).

(3)	U posljednja dva desetljeća pripravništvo je postalo bitna ulazna točka za ulazak na tržište rada.

(4)

Socioekonomski troškovi nastaju ako pripravništvo, posebno ono koje se ponavlja, zamijeni regularno zaposlenje, naročito na početnim pozicijama koje se obično nude pripravnicima. Štoviše, pripravništvo loše kvalitete, posebno ono s malo obrazovnog sadržaja, ne vodi do značajnih pojačanja produktivnosti niti donosi pozitivne učinke. Društveni troškovi mogu nastati i u vezi s neplaćenim pripravništvom koja mogu ograničiti mogućnosti zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju.

(5)

Postoji dokaz da su kvaliteta pripravništva i ishod zapošljavanja povezani. Važnost pripravništva u olakšavanju prijelaza na zapošljavanje ovisi o njihovoj kvaliteti u smislu sadržaja obrazovanja i radnih uvjeta. Kvalitetno pripravništvo izravno povećava produktivnost, olakšava usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada i promiče mobilnost, osobito smanjenjem troškova potrage za zaposlenjem i popunjavanja slobodnih radnih mjesta, za poduzeća i za pripravnike.

(6)	Preporuka Vijeća o uspostavi jamstva za mlade (2) poziva države članice da se pobrinu da svi mladi do 25 godina prime kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja i naukovanje ili pripravništvo unutar četiri mjeseca od početka nezaposlenosti ili napuštanja formalnog obrazovanja.

(7)	Očito je iz raznih studija i istraživanja da problemi kvalitete utječu na značajni dio pripravništva, uglavnom kada nijedna ustanova za obrazovanje ili osposobljavanje nije izravno odgovorna za obrazovni sadržaj i radne uvjete pripravništva.

(8)

Dokazi ukazuju na to da se od značajnog broja pripravnika jednostavno traži da obavljaju pomoćne poslove. Kvalitetnim pripravništvom mora se ponuditi i solidan i smislen obrazovni sadržaj. To podrazumijeva, među ostalim, utvrđivanje specifičnih vještina koje se stječu, nadgledanje i mentorstvo pripravnika te praćenje njegova napretka.

(9)

Postoje problemi i u odnosu na uvjete rada, odnosno dugo radno vrijeme, nedostatak pokrivenosti socijalnim osiguranjem, postojanje rizika za zdravlje i sigurnost ili rizika na radnom mjestu, niska ili nepostojeća naknada za rad i/ili kompenzacija, nejasnoće u mjerodavnim pravnim sustavima i prekomjerno produljenje trajanje pripravništva.

(10)

U nekim državama članicama i sektorima pripravništvo trenutačno nije pravno uređeno, a ako pravno uređenje postoji, ono je vrlo raznoliko te pruža različite elemente kvalitete ili različite provedbene prakse. U nedostatku regulatornog okvira ili instrumenta ili zbog manjka transparentnosti s obzirom na radne uvjete za pripravništvo i njegov obrazovni sadržaj, mnogi pružatelji pripravništva mogu iskorištavati pripravnike kao jeftinu ili čak neplaćenu radnu snagu.

(11)

Kvalitativnim okvirom za pripravništvo podržava se poboljšanje radnih uvjeta i obrazovnog sadržaja pripravništva. Glavni element kvalitativnog okvira za pripravništvo jest pisani sporazum o pripravništvu u kojem se navode obrazovni ciljevi, primjereni radni uvjeti, prava i obveze te razumno trajanje pripravništva.

(12)

Nedostatak informacija jedan je od uzroka loše kvalitete pripravništva i puno je rašireniji problem u odnosu na pripravništvo nego redovno zaposlenje. Zahtjevi za povećanom transparentnosti oglasa ili obavijesti o slobodnim mjestima za pripravništvo pomogli bi u poboljšanju radnih uvjeta i poticanju prekogranične mobilnosti.

(13)

Socijalni partneri igraju ključnu ulogu u izradi, provedbi i nadzoru politike i programa osposobljavanja. Suradnja između socijalnih partnera, pružatelja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i relevantnih tijela mogla bi imati za cilj da se pripravnicima pruže ciljane informacije o dostupnim mogućnostima za karijeru i vještinama potrebnim na tržištu rada, kao i o pravima i odgovornostima pripravnika. Uz to, socijalni partneri mogu imati ulogu u olakšavanju provedbe kvalitativnog okvira za pripravništvo, naročito sastavljanjem i stavljanjem na raspolaganje jednostavnih i sažetih modela sporazuma o pripravništvu, koje bi prvenstveno upotrebljavala mikropoduzeća i koji bi bili prilagođeni njihovim posebnim potrebama. U svojem Okviru djelovanja za zapošljavanje mladih iz srpnja 2013. europski su socijalni partneri primili na znanje namjeru Komisije da predloži Preporuku Vijeća u ovom području te su najavili da će podržati države članice u njihovim naporima da poboljšaju kvalitetu pripravništva.

(14)

Jedan je od izazova povećanje prekogranične mobilnosti pripravnika u Uniji kako bi se potaklo stvaranje pravog europskog tržišta rada. Postojeće razlike u pravnom uređenju predstavljaju prepreku razvoju prekogranične mobilnosti pripravnika. Štoviše, u nekim slučajevima utvrđeno je da administracijske i pravne prepreke prekograničnoj mobilnosti pripravnika utječu na nekoliko država članica primateljica. U tom kontekstu važne su informacije o pravu na prekograničnu mobilnost pripravnika, osobito o pravima obuhvaćenima Direktivom 2004/38/EZ (3). Pružanjem načela i smjernica koji služe kao referentni okvir, kvalitativni okvir za pripravništvo također će olakšati pristup transnacionalnom pripravništvu.

(15)	Razvojem kvalitativnog okvira za pripravništvo povećat će se transparentnost. Nadalje, time bi moglo poduprijeti širenje EURES-a na pripravništvo, čime bi se olakšala mobilnost.

(16)

Programi država članica koji nude i promiču pripravništvo mogu primati financijsku potporu iz europskih fondova. Uz to, inicijativom za zapošljavanje mladih podržava se pripravništvo u kontekstu jamstva za mlade, ciljajući na mlade iz područja Unije koja su najviše pogođena nezaposlenošću mladih i koja sufinancira Europski socijalni fond (ESF) za razdoblje od 2014. do 2020. Inicijativa za zapošljavanje mladih i ESF mogu se iskoristiti kako bi se povećao broj i kvaliteta programa za pripravništvo država članica. To uključuje mogući doprinos troškovima pripravništva uključujući, pod određenim uvjetima, i dio naknade. Nadalje, u okviru njih mogu se izdvojiti sredstva za druge oblike osposobljavanja pripravnika izvan okvira pripravništva, primjerice za jezične tečajeve.

(17)

Komisija je pokrenula poseban program tehničke pomoći ESF-a kojim se državama članicama pomaže da uspostave programe za pripravništvo uz pomoć ESF-a. Tim programom pomoći pružaju se strateški i operativni savjeti te savjeti o politikama nacionalnim i regionalnim tijelima koja razmatraju uspostavu novih programa za pripravništvo ili modernizaciju postojećih programa.

(18)	Vijeće je u svojoj Rezoluciji o strukturiranom dijalogu o zapošljavanju mladih u svibnju 2011. izjavilo da je kvalitativni okvir za pripravništvo potreban kako bi se osigurala obrazovna vrijednost takva iskustva.

(19)	U zaključcima Vijeća „Promicanje zapošljavanja mladih u svrhu postizanja ciljeva strategije Europa 2020.” od 17. lipnja 2011. Komisija je pozvana pružiti smjernice o uvjetima visokokvalitetnog pripravništva u kvalitativnom okviru za pripravništvo.

(20)

Europski je parlament 14. lipnja 2012. u svojoj Rezoluciji „U smjeru oporavka s visokim stupnjem zaposlenosti” pozvao Komisiju da što prije predstavi prijedlog Preporuke Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo i da definira minimalne standarde za potporu pružanju i provedbi pripravništva visoke kvalitete.

(21)	Europsko je Vijeće na sjednici u 28.29. lipnju 2012. pozvalo Komisiju da ispita mogućnost širenja portala EURES na pripravništvo.

(22)	U zaključcima Europskog Vijeća od 13. i 14. prosinca 2012. Komisiju se poziva da ubrzano završi kvalitativni okvir za pripravništvo.

(23)

U paketu mjera za zapošljavanje mladih od 6. i 7. prosinca 2012. Komisija je započela savjetovanje sa socijalnim partnerima o kvalitativnom okviru za pripravništvo. Socijalni partneri EU-a u svom su odgovoru obavijestili Komisiju da ne namjeravaju pokrenuti pregovore za autonomni sporazum prema članku 154. UFEU-a.

(24)	Europsko je Vijeće 27. i 28. lipnja 2013. ponovno potvrdilo da bi kvalitativni okvir za pripravništvo trebao biti uspostavljen početkom 2014.

(25)	Kvalitativni okvir važna je referentna točka za određivanje onoga što čini kvalitetnu ponudu pripravništva prema Preporuci Vijeća o uspostavi jamstva za mlade.

(26)	Sukladno Godišnjem pregledu rasta za 2014. nužno je olakšati prijelaz iz škole na posao, posebno tako da se poveća dostupnost kvalitetnog pripravništva ili naukovanja.

(27)

Za potrebe ove Preporuke pripravništvo se shvaća kao ograničeno razdoblje plaćene ili neplaćene radne prakse, koje uključuje element učenja i osposobljavanja, u kojem se sudjeluje radi stjecanja praktičnog i profesionalnog iskustva u svrhu povećanja zapošljivosti i olakšavanja prijelaza na redovno zaposlenje.

(28)

Ovom se Preporukom ne obuhvaća stručna radna praksa koja je dio kurikuluma formalnog obrazovanja ili strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Pripravništvo čiji je sadržaj reguliran nacionalnim pravom i čiji je završetak obavezan za pristup određenoj profesiji (npr. medicina, arhitektura itd.) nije obuhvaćeno ovom Preporukom.

(29)	S obzirom na prirodu i cilj ove Preporuke, istu se ne bi trebalo tumačiti kao da onemogućava državama članicama da zadrže ili uspostave odredbe povoljnije za pripravnike od onih preporučenih.

OVIME PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA:

1.	poboljšaju kvalitetu pripravništva, posebno s obzirom na sadržaj učenja i osposobljavanja i radne uvjete, u cilju olakšavanja prijelaza iz sustava obrazovanja, stanja nezaposlenosti ili neaktivnosti na posao upotrebom sljedećih načela za kvalitativni okvir za pripravništvo:

Sklapanje pisanog sporazuma o pripravništvu

2.	zahtijevaju da se pripravništvo temelji na pisanom sporazumu sklopljenom prije započinjanja pripravništva između pripravnika i pružatelja pripravništva;

3.

zahtijevaju da se u sporazumima o pripravništvu navedu obrazovni ciljevi, radni uvjeti, pitanje osiguravanja naknade ili kompenzacije pripravniku od strane pružatelja pripravništva te prava i obveze uključenih stranaka prema primjenjivom pravu EU-a i nacionalnom pravu, kao i trajanje pripravništva, kako je navedeno u preporukama od 4. do 12.;

Ciljevi učenja i osposobljavanja

4.	promiču najbolju praksu s obzirom na ciljeve učenja i osposobljavanja kako bi se pripravnicima pomoglo da steknu praktično iskustvo i odgovarajuće vještine; zadaci koji se dodjeljuju pripravniku trebali bi omogućiti postizanje tih ciljeva;

5.	potiču pružatelje pripravništva da svakom pripravniku dodijele mentora koji će ga voditi kroz dodijeljene zadatke te pratiti i ocjenjivati njegov napredak;

Radni uvjeti koji se primjenjuju u odnosu na pripravnike

6.	osiguraju poštovanje prava i radnih uvjeta koji se odnose na pripravnike u skladu s primjenjivim pravom EU-a i nacionalnim pravom, uključujući ograničenje trajanja tjednog radnog vremena, najmanja dnevna i tjedna razdoblja odmora i, ako je primjenjivo, najmanji broj dana godišnjeg odmora;

7.	potiču pružatelje pripravništva da navedu osiguravaju li pokrivenost zdravstvenim osiguranjem i osiguranjem od nesreće te bolovanje;

8.	zahtijevaju da se u sporazumu o pripravništvu navodi isplaćuje li se naknada ili kompenzacija te, ako je primjenjivo, njezin iznos;

Prava i obveze

9.	potiču dotične stranke da osiguraju da sporazum o pripravništvu propisuje prava i obveze pripravnika i pružatelja pripravništva, uključujući, prema potrebi, pravilo o povjerljivosti i pravo na intelektualno vlasništvo pružatelja pripravništva;

Razumno trajanje

10.	osiguraju razumno trajanje pripravništva koje u načelu ne premašuje šest mjeseci, osim u slučajevima kada je dulje trajanje opravdano, uzimajući u obzir nacionalnu praksu;

11.	razjasne okolnosti i uvjete pod kojima pripravništvo može biti produljeno ili obnovljeno nakon isteka prvotnog sporazuma o pripravništvu;

12.	potiču praksu navođenja u sporazumu o pripravništvu da ga i pripravnik i pružatelj pripravništva mogu raskinuti pismenom obaviješću, uz pružanje obavijesti o tome u odgovarajućem trajanju s obzirom na duljinu pripravništva i relevantnu nacionalnu praksu;

Pravilno priznanje pripravništva

13.	promiču priznavanje i potvrđivanje znanja, vještina i stručnosti stečenih tijekom pripravništva i potiču pružatelje pripravništva da u odnosu na njih na temelju procjene izdaju potvrdu;

Zahtjevi transparentnosti

14.

osiguraju da pružatelji pripravništva navode u svojim obavijestima i oglasima za slobodna mjesta informacije o uvjetima pripravništva, posebno o tome jesu li osigurane naknade i/ili kompenzacije te zdravstveno osiguranje i osiguranje od nesreće; potiču pružatelje pripravništva da daju informacije o politikama zapošljavanja, uključujući udio pripravnika zaposlenih tijekom prethodnih godina;

15.	potiču službe za zapošljavanje i druge pružatelje profesionalnog usmjeravanja da primijene zahtjeve transparentnosti ako pružaju informacije o pripravništvu;

Prekogranično pripravništvo

16.

olakšaju prekograničnu mobilnost pripravnika u Europskoj uniji, inter alia, pojašnjavanjem nacionalnog pravnog okvira za pripravništvo i uspostavljanjem jasnih pravila o primanju pripravnika iz drugih država članica, i slanja pripravnika u druge države članice i smanjenjem administrativnih formalnosti;

17.	ispitaju mogućnost upotrebe proširene mreže EURES i razmjene informacija o plaćenom pripravništvu putem portala EURES;

Upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova

18.

iskoriste europske strukturne i investicijske fondove, tj. Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj u programskom razdoblju 2014.–2020. te prema potrebi inicijativu za zapošljavanje mladih u svrhu povećanja broja i kvalitete pripravništva, uključujući putem učinkovitih partnerstava sa svim odgovarajućim zainteresiranim stranama;

Primjena kvalitativnog okvira za pripravništvo

19.	poduzmu potrebne mjere za primjenu kvalitativnog okvira za pripravništvo što je prije moguće;

20.	obavijeste Komisiju do kraja 2015. o mjerama poduzetima u skladu s ovom Preporukom;

21.	promiču aktivno sudjelovanje socijalnih partnera u primjeni kvalitativnog okvira za pripravništvo;

22.	promiču aktivno sudjelovanje službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i pružatelja osposobljavanja u primjeni kvalitativnog okvira za pripravništvo;

NAPOMINJE DA KOMISIJA NAMJERAVA:

23.	poticati blisku suradnju s državama članicama, socijalnim partnerima i drugim zainteresiranim stranama s ciljem brze primjene ove Preporuke;

24.	pratiti, u suradnji s državama članicama, a posebno putem EMCO-a, napredak u primjeni kvalitativnog okvira za pripravništvo na temelju ove Preporuke i analizirati učinak provedenih politika;

25.	izvješćivati o napretku u primjeni Preporuke na temelju informacija iz država članica;

26.	surađivati s državama članicama, socijalnim partnerima, službama za zapošljavanje, organizacijama za mlade i pripravnike te drugim zainteresiranim stranama u svrhu promicanja ove Preporuke;

27.	poticati i podržavati države članice, uključujući promicanje razmjene najboljih praksi između njih, da koriste Europski socijalni fond i Europski regionalni razvojni fond i druge europske fondove za programsko razdoblje 2014.–2020. u svrhu povećanja broja i kvalitete pripravništva;

28.	ispitati, zajedno s državama članicama, mogućnost za uključenje plaćenog pripravništva u EURES i postaviti web-stranicu o nacionalnim pravnim okvirima za pripravništvo.

---

(1)  Odluka Vijeća o Smjernicama za politike zapošljavanja država članica, 2010/707/EU od 21. listopada 2010. (SL L 308, 24.11.2010., str. 46.).

(2)  SL C 120, 26.4.2013., str. 1.

(3)  Direktiva 2004/38/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/5

---

Tečajna lista eura (1)

26. ožujka 2014.

2014/C 88/02

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3791
JPY	japanski jen	141,25
DKK	danska kruna	7,4651
GBP	funta sterlinga	0,83360
SEK	švedska kruna	8,9032
CHF	švicarski franak	1,2216
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,3320
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,459
HUF	mađarska forinta	312,27
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1803
RON	rumunjski novi leu	4,4717
TRY	turska lira	3,0445
AUD	australski dolar	1,4934
CAD	kanadski dolar	1,5398
HKD	hongkonški dolar	10,6995
NZD	novozelandski dolar	1,6018
SGD	singapurski dolar	1,7479
KRW	južnokorejski von	1 482,41
ZAR	južnoafrički rand	14,7398
CNY	kineski renminbi-juan	8,5631
HRK	hrvatska kuna	7,6645
IDR	indonezijska rupija	15 736,96
MYR	malezijski ringit	4,5498
PHP	filipinski pezo	61,857
RUB	ruski rubalj	48,8965
THB	tajlandski baht	44,945
BRL	brazilski real	3,1784
MXN	meksički pezo	18,0986
INR	indijska rupija	82,8850

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/6

---

Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenih optjecaju

2014/C 88/03

Nacionalni motiv nove prigodne kovanice od 2 eura namijenjene optjecaju koju izdaje Latvija

Kovanice eura namijenjene optjecaju zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica kako bi obavijestila javnost i stručne krugove (1). U skladu sa zaključcima Vijeća od 10. veljače 2009. (2), državama članicama koje pripadaju europodručju i zemljama koje su s EU-om potpisale monetarni sporazum o izdavanju kovanica eura dopušteno je izdavati prigodne optjecajne kovanice eura uz određene uvjete, a osobito uz uvjet da su to kovanice od 2 eura. Tehničke značajke tih kovanica iste su kao i kod ostalih kovanica od 2 eura, ali je na njihovim nacionalnim stranama prikazan prigodan motiv koji je vrlo simboličan na nacionalnoj ili europskoj razini.

Zemlja izdavanja: Latvija

Prigodni motiv: Riga, Europska prijestolnica kulture 2014.

Opis motiva: U središnjem dijelu kovanice prikazana je povijesna jezgra Rige, koja se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Iznad prikaza ispisano je „EIROPAS KULTURAS GALVASPILSETA” (Europska prijestolnica kulture), a ispod njega naziv grada i oznaka za godinu izdavanja „RĪGA – 2014”. U dnu se nalazi oznaka zemlje izdavanja „LV”.

Uz vanjski rub kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

Broj kovanica koje će se izdati: 1 milijun

Približan datum izdavanja: rujan 2014.

---

(1)  Za nacionalne motive svih kovanica izdanih 2002. vidi SL C 373, 28.12.2001., str. 1.

(2)  Vidi zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja od 10. veljače 2009. i Preporuku Komisije od 19. prosinca 2008. o zajedničkim smjernicama za nacionalne motive i izdavanje kovanica eura namijenjenih optjecaju (SL L 9, 14.1.2009., str. 52.).

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/7

---

Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenih optjecaju

2014/C 88/04

Nacionalni motiv nove prigodne kovanice od 2 eura namijenjene optjecaju koju izdaje Portugal

Kovanice eura namijenjene optjecaju zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica kako bi obavijestila javnost i stručne krugove. (1) U skladu sa zaključcima Vijeća od 10. veljače 2009. (2), državama članicama koje pripadaju europodručju i zemljama koje su s EU-om potpisale monetarni sporazum o izdavanju kovanica eura dopušteno je izdavati prigodne optjecajne kovanice eura uz određene uvjete, a osobito uz uvjet da su to kovanice od 2 eura. Tehničke značajke tih kovanica iste su kao i kod ostalih kovanica od 2 eura, ali je na njihovim nacionalnim stranama prikazan prigodan motiv koji je vrlo simboličan na nacionalnoj ili europskoj razini.

Zemlja izdavanja: Portugal

Prigoda: 40. godišnjica „Revolucije karanfila” 25. travnja

Opis motiva: Dva polukruga dočaravaju oblik karanfila, cvijeta koji je simbol pokreta i prema kojemu je revolucija nazvana. Iznad cvijeta ispisan je naziv zemlje izdavanja „PORTUGAL”, ispod kojeg se nalazi grb. U sredini je prikazan datum revolucije „25 DE ABRIL” (25. travnja), a ispod njega navedeno je koliko je vremena od tada prošlo „40 ANOS” (40 godina) te oznaka za godinu „2014”. Oblik slova i brojki nadahnut je oblikom koji se upotrebljavao na plakatima i ostalim političkim informativnim lecima prije 40 godina te simbolizira razdoblje euforije koje je uslijedilo nakon događaja.

Uz vanjski rub kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

Broj kovanica koje će se izdati:

Datum izdavanja: travanj 2014.

---

(1)  Za nacionalne motive svih kovanica izdanih 2002. vidi SL C 373, 28.12.2001., str. 1.

(2)  Vidi zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja od 10. veljače 2009. i Preporuku Komisije od 19. prosinca 2008. o zajedničkim smjernicama za nacionalne motive i izdavanje kovanica eura namijenjenih optjecaju (SL L 9, 14.1.2009., str. 52.).

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/8

---

Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenih optjecaju

2014/C 88/05

Nacionalni motiv nove prigodne kovanice od 2 eura namijenjene optjecaju koju izdaje Portugal

Kovanice eura namijenjene optjecaju zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica kako bi obavijestila javnost i stručne krugove (1). U skladu sa zaključcima Vijeća od 10. veljače 2009. (2), državama članicama koje pripadaju europodručju i zemljama koje su s EU-om potpisale monetarni sporazum o izdavanju kovanica eura dopušteno je izdavati prigodne optjecajne kovanice eura uz određene uvjete, a osobito uz uvjet da su to kovanice od 2 eura. Tehničke značajke tih kovanica iste su kao i kod ostalih kovanica od 2 eura, ali je na njihovim nacionalnim stranama prikazan prigodan motiv koji je vrlo simboličan na nacionalnoj ili europskoj razini.

Zemlja izdavanja: Portugal

Prigoda: Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Opis motiva: U središnjem dijelu kovanice prikazano je tipično oruđe koje se upotrebljava u tradicionalnoj poljoprivredi te poljoprivredni proizvodi: u sredini se nalazi kokoš okružena bundevama, košarom krumpira i ostalim povrćem i cvijećem. U lijevom dijelu polukružno je ispisana prigodna tema „AGRICULTURA FAMILIAR” (obiteljska poljoprivredna gospodarstva), a u desnom, također polukružno, naziv zemlje izdavanja „PORTUGAL” i oznaka za godinu „2014”. U donjem lijevom dijelu nalazi se oznaka kovnice „INCM”.

Uz vanjski rub kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

Broj kovanica koje će se izdati:

Datum izdavanja: listopad 2014.

---

(1)  Za nacionalne motive svih kovanica izdanih 2002. vidi SL C 373, 28.12.2001., str. 1.

(2)  Vidi zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja od 10. veljače 2009. i Preporuku Komisije od 19. prosinca 2008. o zajedničkim smjernicama za nacionalne motive i izdavanje kovanica eura namijenjenih optjecaju (SL L 9, 14.1.2009., str. 52.).

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/9

---

OBAVIJEST O OTVORENOM NATJEČAJU

2014/C 88/06

Europski ured za odabir osoblja (EPSO) organizira otvoreni natječaj:

EPSO/AD/278/14 – Administratori (AD 7) u sljedećim područjima:

1.	Digitalna forenzika

2.	Operativna analiza

Obavijest o natječaju objavljuje se na 24 jezika u Službenom listu C 88 A od 27. ožujka 2014.

Dodatne informacije dostupne su na web-mjestu EPSO-a: http://blogs.ec.europa.eu/eu-careers.info/

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/10

---

PRESUDA SUDA

od 15. studenoga 2013.

u predmetu E-10/13

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda

(Propust države EGP-a/EFTA-e da ispuni svoje obveze – Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka))

2014/C 88/07

U predmetu E-10/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda – ZAHTJEV za izjavu da nedonošenjem u predviđenom roku mjera potrebnih za pravilnu provedbu u nacionalnom zakonodavstvu odredaba članka 2. stavka 1. točaka (a) do (d) i članka 2. stavka 2. točaka (a) i (b) Akta iz točke 21.b Priloga XVIII. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka)), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., Island nije ispunio svoje obveze u skladu s tim aktom, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen (sudac-izvjestitelj) i Páll Hreinsson, suci, donio je 15. studenoga 2013. presudu kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da nedonošenjem u predviđenom roku mjera potrebnih za pravilnu provedbu u nacionalnom zakonodavstvu odredaba članka 2. stavka 1. točaka (a) do (d) i članka 2. stavka 2. točaka (a) i (b) Akta iz točke 21.b Priloga XVIII. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka)), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., Island nije ispunio svoje obveze u skladu s tim aktom.

2.	Nalaže Islandu da snosi troškove postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/11

---

PRESUDA SUDA

od 15. studenoga 2013.

u predmetu E-9/13

Nadzorno tijelo EFTA-a protiv Kraljevine Norveške

(Propust države članice EGP-a da ispuni svoje obveze – Direktiva Komisije 2010/48/EU od 5. srpnja 2010. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica)

2014/C 88/08

U predmetu E-9/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Kraljevine Norveške – ZAHTJEV za izjavu da nedonošenjem svih mjera potrebnih za provedbu akta iz točke 16.a poglavlja II. Priloga XIII. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva Komisije 2010/48/EU od 5. srpnja 2010. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., ili neobavješćivanjem Nadzornog tijela EFTA-e o tim mjerama u predviđenom roku (osim u slučaju stavka 3. Priloga II. Direktivi o potvrdama o tehničkoj ispravnosti vozila koja se provodi samo do 31. prosinca 2013.) Kraljevina Norveška nije ispunila svoje obveze u skladu s tim aktom i člankom 7. Sporazuma, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen i Páll Hreinsson (sudac-izvjestitelj), suci, donio je 15. studenoga 2013. presudu kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da nedonošenjem svih mjera potrebnih za provedbu akta iz točke 16.a poglavlja II. Priloga XIII. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva Komisije 2010/48/EU od 5. srpnja 2010. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., u predviđenom roku (osim u slučaju stavka 3. Priloga II. Direktivi o potvrdama o tehničkoj ispravnosti vozila koja se provodi samo do 31. prosinca 2013.) Kraljevina Norveška nije ispunila svoje obveze u skladu s tim aktom i člankom 7. Sporazuma o EGP-u.

2.	Nalaže Kraljevini Norveškoj da snosi troškove postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/12

---

PRESUDA SUDA

od 15. studenoga 2013.

u predmetu E-11/13

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda

(Propust ugovorne stranke da ispuni svoje obveze – Direktiva 2002/92/EZ od 9. prosinca 2002. o posredovanju u osiguranju)

2014/C 88/09

U predmetu E-11/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda – ZAHTJEV za izjavu da nepravilnom provedbom članka 9. stavaka 1. i 2. i članka 10. akta iz točke 13.b Priloga IX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2002. o posredovanju u osiguranju), prilagođenog Sporazumu o EGP-u njegovim Protokolom 1., Island nije ispunio svoje obveze koje proizlaze iz tog akta i članka 7. Sporazuma o EGP-u, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik i sudac-izvjestitelj, Per Christiansen i Páll Hreinsson, suci, donio je 15. studenoga 2013. presudu kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da nepravilnom provedbom članka 9. stavaka 1. i 2. i članka 10. akta iz točke 13.b Priloga IX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2002/92/EZ Europkog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2002. o posredovanju u osiguranju), prilagođenog Sporazumu o EGP-u njegovim Protokolom 1., Island nije u predviđenom roku ispunio svoje obveze u skladu s tim aktom i člankom 7. Sporazuma o EGP-u.

2.	Nalaže Islandu da snosi troškove postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/13

---

PRESUDA SUDA

od 27. studenoga 2013.

u predmetu E-6/13

Metacom AG protiv Rechtsanwälte Zipper & Collegen

(Sloboda pružanja odvjetničkih usluga preko granice – Direktiva 77/249/EEZ – Samozastupanje – Obveza obavješćivanja prema nacionalnom pravu – Posljedice neobavješćivanja)

2014/C 88/10

U predmetu E-6/13, Metacom AG protiv Rechtsanwälte Zipper & Collegen – ZAHTJEV Sudu u skladu s člankom 34. Sporazuma među državama EFTA-e o osnivanju nadzornog tijela i suda koji je podnio Prvostupanjski sud Kneževine Lihtenštajn (Fürstliche Landgericht des Fürstentums Liechtenstein) u vezi s tumačenjem Direktive Vijeća 77/249/EEZ od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen (sudac-izvjestitelj) i Páll Hreinsson, suci, donio je 27. studenoga 2013. presudu kao u izreci:

1.

Odvjetnik koji u svoje ime vodi postupak u državi EGP-a u kojoj nije registriran može se pozivati na slobodu pružanja usluga i Direktivu 77/249/EEZ ako obavlja svoju profesionalnu djelatnost i ako je u nacionalnom pravnom poretku države domaćina predviđeno da odvjetnik u svoje ime kao odvjetnik može voditi sudski postupak.

2.

Nacionalno pravilo kao što je članak 59. lihtenštajnskog Zakona o odvjetništvu, prema kojem odvjetnik registriran u drugoj državi EGP-a, u svim okolnostima i na vlastitu inicijativu, ne mora samo dostaviti dokumentaciju kojom potvrđuje svoju osposobljenost, nego i obavijestiti nadležna tijela države domaćina prije pružanja usluga u toj državi te takvu obavijest slati jednom godišnje, nije u skladu s člankom 7. stavkom 1. Direktive 77/249/EEZ i člankom 36. Sporazuma o EGP-u.

3.	Nepoštovanje nacionalnog pravila kao što je članak 59. lithenštajnskog Zakona o odvjetništvu ne može se smatrati mjerodavnom osnovom u pogledu mogućnosti naplate odvjetničkih pristojbi za pružanje odvjetničkih usluga preko granice.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/14

---

PRESUDA SUDA

od 6. prosinca 2013.

u predmetu E-15/13

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda

(Propust države članice EGP-a da ispuni svoje obveze – Direktiva 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača)

2014/C 88/11

U predmetu E-15/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda – ZAHTJEV za izjavu da nedonošenjem mjera potrebnih za pravilnu provedbu akta iz članka 7.d Priloga XIX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., ili neobavješćivanjem Nadzornog tijela EFTA-e o tim mjerama u predviđenom roku Island nije ispunio svoje obveze iz tog akta i članka 7. Sporazuma o EGP-u, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen i Páll Hreinsson (sudac-izvjestitelj), suci, presudio je 6. prosinca 2013. kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da nedonošenjem mjera potrebnih za provedbu akta iz članka 7.d Priloga XIX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., u predviđenom roku Island nije ispunio svoje obveze iz tog akta i članka 7. Sporazuma.

2.	Nalaže Islandu plaćanje troškova postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/15

---

PRESUDA SUDA

od 6. prosinca 2013.

u predmetu E-16/13

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda

(Propust ugovorne stranke da ispuni svoje obveze – Neprovedba – Direktiva 2008/122/EZ o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni)

2014/C 88/12

U predmetu E-16/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda – ZAHTJEV za izjavu da nedonošenjem mjera potrebnih za provedbu akta iz točke 7.b Priloga XIX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., ili neobavješćivanjem Nadzornog tijela EFTA-e o tim mjerama u predviđenom roku Island nije ispunio svoje obveze iz tog akta i članka 7. Sporazuma, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik i sudac-izvjestitelj, Per Christiansen i Páll Hreinsson, suci, presudio je 6. prosinca 2013. kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da nepravilnom provedbom akta iz točke 7.b Priloga XIX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., u predviđenom roku Island nije ispunio svoje obveze u skladu s člankom 7. Sporazuma.

2.	Nalaže Islandu plaćanje troškova postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/16

---

PRESUDA SUDA

od 6. prosinca 2013.

u predmetu E-17/13

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda

(Propust ugovorne stranke da ispuni svoje obveze – Direktiva 2009/44/EZ – Neprovedba)

2014/C 88/13

U predmetu E-17/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda – ZAHTJEV za izjavu da nedonošenjem svih mjera potrebnih za provedbu članka 2. akta iz točke 16.b prve alinije Priloga IX. i točke 4. prve alineje Priloga XII. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru, tj. Direktive 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 98/26/EZ o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira i Direktive 2002/47/EZ o ugovorima o financijskom kolateralu s obzirom na povezane sustave i kreditna potraživanja, prilagođenih Sporazumu njegovim Protokolom 1., i neobavješćivanjem Nadzornog tijela EFTA-e o tim mjerama u predviđenom roku Island nije ispunio svoje obveze iz toga akta i članka 7. Sporazuma o EGP-u, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen (sudac-izvjestitelj) i Páll Hreinsson, suci, presudio je 6. prosinca 2013. kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da Island nije ispunio svoje obveze iz akta iz točke 16.b. prve alinije Priloga IX. i točke 4. prve alineje Priloga XII. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 98/26/EZ o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira i Direktive 2002/47/EZ o ugovorima o financijskom kolateralu s obzirom na povezane sustave i kreditna potraživanja), prilagođenih Sporazumu njegovim Protokolom 1., i članka 7. Sporazuma jer nije donio sve potrebne mjere za provedbu članka 2. u predviđenom roku.

2.	Nalaže Islandu plaćanje troškova postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/17

---

PRESUDA SUDA

od 6. prosinca 2013.

u predmetu E-18/13

Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda

(Propust ugovorne stranke da ispuni svoje obveze – Direktiva 2001/81/EZ – Neprovedba)

2014/C 88/14

U predmetu E-18/13, Nadzorno tijelo EFTA-e protiv Islanda – ZAHTJEV za izjavu da nedonošenjem svih mjera potrebnih za provedbu akta iz točke 21.ar Priloga XX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru, tj. Direktive 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari, prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., i neobavješćivanjem Nadzornog tijela EFTA-e o tim mjerama u predviđenom roku Island nije ispunio svoje obveze iz tog akta i članka 7. Sporazuma o EGP-u, Sud, u sastavu Carl Baudenbacher, predsjednik, Per Christiansen (sudac-izvjestitelj) i Páll Hreinsson, suci, presudio je 6. prosinca 2013. kao u izreci:

Sud:

1.

Izjavljuje da Island nije ispunio svoje obveze iz akta iz točke 21.ar Priloga XX. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari), prilagođenog Sporazumu njegovim Protokolom 1., i članka 7. Sporazuma jer nije donio sve mjere potrebne za provedbu tog akta u predviđenom roku.

2.	Nalaže Islandu plaćanje troškova postupka.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/18

---

Zahtjev za savjetodavno mišljenje Suda EFTA-e koji je u predmetu Casino Admiral AG protiv Wolfganga Eggera 29. listopada 2013. podnio Državni sud Kneževine Lihtenštajn

(Predmet E-24/13)

2014/C 88/15

Dopisom Sudu EFTA-e od 6. studenoga 2013., zaprimljenim u pisarnicu Suda 8. studenoga 2013., Državni sud Kneževine Lithenštajn (Staatsgerichtshof des Fürstentums Liechtenstein) podnio je zahtjev za savjetodavno mišljenje u predmetu Casino Admiral AG protiv Wolfganga Eggera o sljedećim pitanjima:

1.	Koji su opći zahtjevi prava EGP-a i europskog prava (osobito članaka 43. i 49. Ugovora o EZ-u i obveze transparentnosti koja iz njih proizlazi) u vezi s postupkom davanja koncesija za kasino?

2.	Je li pravom EGP-a i europskim pravom predviđeno da tijelo koje daje koncesiju objasni u vrijeme objave poziva na nadmetanje kako namjerava upotpuniti i detaljnije utvrditi zahtjeve iz navedenog akta i uredbe?

3.

Osobito, u kontekstu mjerodavnog natječajnog postupka, postoji li opća obveza prethodnog obavješćivanja o relativnom značaju kriterija za davanje koncesije? Ako je odgovor na prethodno pitanje potvrdan, koji su zahtjevi prava EGP-a i europskog prava u pogledu vrste informacija koje se u prethodnoj obavijesti moraju dostaviti?

4.	Jesu li u ovom predmetu zadovoljeni zahtjevi prava EGP-a i europskog prava?

5.

Ako Sud EFTA-e ustanovi da natječajni postupak nije bio u skladu sa zahtjevima prava EGP-a i europskog prava: (a) Jesu li u pravu EGP-a i europskom pravu utvrđene pravne posljedice u slučaju postupovnih pogrešaka te vrste? (b) Mogu li se takve postupovne pogreške ispraviti? Ako mogu, uz koje uvjete? (c) Jesu li u ovom predmetu zadovoljeni zahtjevi za ukidanje cjelokupnog natječajnog postupka i postupka davanja koncesije?

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/19

---

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7153 – BNPP/LaSer)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

2014/C 88/16

1.

Dana 18. ožujka 2014. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnik BNP Paribas SA („BNPP”, Francuska) preko svojeg društva-kćeri BNP Paribas Personal Finance („BNPP PF”, Francuska) kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kontrolu nad cijelim poduzetnikom LaSer SA („LaSer”, Francuska). Društvo LaSer trenutačno je pod zajedničkom kontrolom poduzetnika BNP PF i Galerie Lafayette SA

2.

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće: — skupina BNP Paribas: aktivna u području bankarskog poslovanja s građanstvom i financijskih usluga (u nadležnosti BNPP PF), financiranja i ulaganja te upravljanja imovinom i osiguranjima u cijelom svijetu, — LaSer: posluje uglavnom u području ponude potrošačkih kredita, i to namjenskih kredita, osobnih zajmova i revolving kredita, kao i u području ponude rješenja za plaćanje u Francuskoj, Poljskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Danskoj, Norveškoj i Nizozemskoj. Osim toga, aktivan je u provedbi programa vjernosti i uslugama marketinga u odnosima s kupcima.

3.

Slijedom preliminarnog ispitivanja Komisija ocjenjuje da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, odgađa se donošenje konačne odluke. U skladu s Obavijest Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7153 – BNPP/LaSer, na sljedeću adresu: European Commission Directorate-General for Competition Merger Registry 1049 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/20

---

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2014/C 88/17

Ovom se objavom daje pravo prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„COPPA PIACENTINA”

EZ br.: IT-PDO-0117-01102-08.04.2013

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—		Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—		Zemljopisno područje
—		Dokaz podrijetla
—	☒	Metoda proizvodnje
—		Poveznica
—		Označivanje
—		Nacionalni zahtjevi
—		Ostalo (navesti)

2.   Vrsta izmjene

—	☒	Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka specifikacije
—		Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen ni jedinstveni dokument ni sažetak
—		Izmjena specifikacije proizvoda koja ne zahtijeva izmjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)
—		Privremena izmjena specifikacije proizvoda zbog obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje su uvela javna tijela (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3.   Izmjena (izmjene)

Opis proizvoda

—

Rečenica u sažetku specifikacije (točka 4.2. Opis) u kojoj je navedeno da se u pripremi proizvoda „Coppa Piacentina” mora upotrebljavati svinjski but izbrisana je. Cilj je ove izmjene ispraviti neusklađenost sažetka specifikacije objavljenog u SL C 311/20 od 16 studenoga 2010. sa specifikacijom. Doista, člankom 3. specifikacije u pogledu sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda „Coppa Piacentina” uvijek se zahtijevala upotreba mišićne mase iz područja gornjeg dijela vrata talijanskih teških svinja, a ne svinjskih butova kako bi se moglo zaključiti iz sažetka specifikacije.

Način proizvodnje

Brisanjem obveze rezanja vratnog mišića dok je topao – koja ostaje mogućnost – dopušta se provođenje takvih radnji u postrojenjima za rezanje koja su tome namijenjena čime se osiguravaju bolji rezultati prerade sirovina potrebnih za proizvodnju.

Zahtijeva se uvođenje upotrebe nitrita unutar zakonskih granica zbog toga što prisutnost nitrita ili nitrata čini proizvod otpornijim na patogene i oksidaciju tijekom faze proizvodnje proizvoda „Coppa Piacentina” ZOI.

Tražimo da se u smjesu za soljenje doda šećer kako bi se osiguralo da proizvod ostane stabilniji tijekom postupka sazrijevanja. Maksimalna dopuštena količina šećera je 1,5 kg na 100 kg svježeg mesa.

Izmjenom kojom se dopušta upotreba svinjskih ovitaka, a ne samo svinjskoga želučanog zida kao ovitka, omogućuje se upotreba prikladnih ovitaka u proizvodnji, a istovremeno se prilagođava promjenjivim uvjetima na tržištu zbog kojih je vrlo teško (na nekim tržištima i nemoguće) pronaći određenu vrstu prethodno propisanih ovitaka.

Smatrali smo da je potrebno uvesti mogućnost upotreba mrežica umjesto konca kako bi se proizvodu omogućilo ravnomjernije sušenje te time postigla viša razina kvalitete.

Uvođenjem granice dopuštenih pogrešaka od + 10 % za parametre vlažnosti tijekom postupka sazrijevanja poboljšava se kvaliteta ZOI-ja. Današnji potrošači žele da proizvodi dulje sazrijevaju i to dulje od minimalnog razdoblja navedenog u specifikaciji. U takvim slučajevima otkrili smo da dulje razdoblje sazrijevanja može dovesti do ulaska zraka u proizvod i oksidacije proizvoda ako okolina nije dovoljno vlažna. Stoga je primjereno omogućiti veću fleksibilnost za parametre vlažnosti prostorije za sazrijevanje.

Smatralo se potrebnim navesti kako se sazrijevanje može odvijati i u prostorijama koje nisu podrumi, pod uvjetom da imaju optimalne uvjete za sazrijevanje povezane s odgovarajućom izmjenom zraka. Činjenica da proizvod nije čuvan u podrumu tijekom neodređenog razdoblja nema negativan učinak na uspješnost tradicionalnog postupka sazrijevanja. Karakterističan element u sazrijevanju proizvoda „Coppa Piacentina” produljeno je trajanje postupka od barem šest mjeseci: tijekom tog razdoblja utjecaj vlažne klime područja i vještina proizvođača u određivanju ispravne uvjete vlažnosti i temperature tijekom svake faze, čime se maksimalno povećavaju njihovi učinci začinjanja proizvoda i pomaže postići izvrsnu kvalitetu ZOI-ja. Optimalni uvjeti za sazrijevanje zajamčeni su zahvaljujući iskustvu proizvođača s tog područja, bez obzira na to radi li se o podrumskoj prostoriji ili ne, dok su u isto vrijeme osigurane i stalne veze s okolišem.

Konačno, smanjenje minimalnog sadržaja pepela s 4 % na 1 % u skladu je s minimalnim dopuštenim sadržajem soli o kojem uvelike ovisi sadržaj pepela, a u skladu je i sa stalnim trendom smanjivanja količine soli u hrani.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„COPPA PIACENTINA”

EZ br.: IT-PDO-0117-01102-08.04.2013

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Coppa Piacentina”

2.   Država članica ili treća zemlja

Italija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2. –

Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Coppa Piacentina” proizvod je pripremljen od svinjetine, soljen i prirodno sazrio te se čuva sirov. Proizvodi se od mišićne mase s gornjeg dijela vrata. Gotovi je proizvod cilindričnog oblika i malo tanji na krajevima, kompaktan je i nije elastičan; kada se prereže, kriške su homogene i crvene su boje s ružičastobijelim mramornim prugama.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

„Coppa Piacentina” proizvodi se od mesa svinja koje su okoćene, uzgajane i zaklane u regijama Emilia Romagna i Lombardija. Naziv „Coppa Piacentina” podložan je odstupanju navedenom u članku 5. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Treba poštovati detaljna pravila u pogledu upotrebe i sastava obroka.. Hranjenje svinja odvija se u dvije faze i uglavnom se temelji na proizvodima od žitarica iz makropodručja određenog u točki 3.3. Prosječan obrok obično se sastoji od kukuruzne kaše, ječma, mekinja, soje i mineralnih dodataka. Nusproizvode iz proizvodnje sira (sirutka, gruš i mlaćenica) uglavnom dobavljaju proizvođači sira iz određenoga zemljopisnog područja.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi koraci u proizvodnji, soljenje, vezanje, sušenje i sazrijevanje proizvoda „Coppa Piacentina” odvijaju se u području određenom u točki 4. u nastavku.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Pakiranje, rezanje i dijeljenje na porcije mora se provoditi pod nadzorom ovlaštenog tijela za kontrolu isključivo na području proizvodnje određenom u točki 4. Kako bi se osiguralo održavanje izvornih i posebnih značajki proizvoda, pakiranje, rezanje i dijeljenje na porcije moraju provoditi na području proizvodnje osobe s posebnim poznavanjem proizvoda. Dodir za zrakom i izloženost narezanog ili proizvoda podijeljenog na porcije bez ovitka nepovoljnim okolišnim uvjetima može dovesti do oksidacije, a kriške ili površine odrezanih dijelova mogu poprimiti smeđu boju čime se gubi karakteristična jarkocrvena boja krtoga mesa, masnoća postaje užegla, a aroma se pogoršava.

3.7.   Posebna pravila o označivanju

U trenutku stavljanja u promet proizvod mora biti označen riječima „Coppa Piacentina”.

Naziv „Coppa Piacentina” mora na etiketi biti navedena jasnim, neizbrisivim slovima koja se u potpunosti razlikuju od bilo kojeg drugog teksta te neposredno nakon njega mora biti naveden izraz „Denominazione di Origine Protetta”.

Zabranjeno je navođenje svih drugih opisa koji nisu izričito dopušteni.

Međutim odobrava se upotreba oznaka kojima se upućuje na nazive, nazive poduzeća i privatne marke pod uvjetom da ne sadržavaju pohvalne izraze i da ne zavaravaju kupca, kao što su nazivi svinjogojskih farmi s kojih proizvod potječe.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

U područje proizvodnje uključeno je čitavo područje provincije Piacenza, ali samo oni dijelovi koji se nalaze ispod 900 m nadmorske visine.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Proizvodnja proizvoda „Coppa Piacentina” započela je tijekom rimskog razdoblja i prenosila se tijekom vremena, koncentrirana u zemljopisnom području provincije Piacenza.

Važnost područja proizvodnje proizvoda „Coppa Piacentina” povezana je s razvojem tipične ruralne tradicije karakteristične za čitavu dolinu rijeke Po, odakle se dobavljaju sirovine (Emilia Romagna i Lombardija). U području koje je izvor sirovina, razvoj stočarstva povezan je s raširenim uzgojem usjeva žitarica i s metodama rada u visoko specijaliziranom sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, čime je potaknut lokalni uzgoj svinja.

Proizvođači u provinciji Piacenza razvili su posebne sposobnosti odabira i prerade komade mesa te su se one prenosile kroz vrijeme. Subjekti trebaju posjedovati posebne vještine kako bi bili sposobni rezati i čistiti komade mesa na način kojim se uklanja otpadna masnoća i mali komadi krtoga mesa. Time se osigurava da mišićna masa bude u stanju pogodnom za kasnije soljenje i vezanje.

Hladne doline bogate vodom i pošumljeni brežuljci imaju pozitivan učinak na uvjete potrebne za sazrijevanje.

5.2.   Posebnosti proizvoda

„Coppa Piacentina” posebna je po svojem cilindričnom obliku s malo tanjim krajevima. Kompaktne je konzistencije i nije elastična. Njezin sladak i profinjen okus postaje snažniji sa sazrijevanjem. Vanjska površina prekrivena je tankim slojem plijesni koji se razvija tijekom postupka sazrijevanja. Kada se prereže, kriške su homogene, crvene su boje s ružičastobijelim mramornim prugama.

Komadi mišićne mase upotrijebljeni u proizvodnji proizvoda „Coppa Piacentina” dobiveni su od talijanskih teških svinja.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Zahtjevi za proizvod „Coppa Piacentina” ovise o okolišnim uvjetima te prirodnim i ljudskim faktorima. Posebno je karakterizacija sirovina blisko povezana s određenim zemljopisnim područjem s kojeg dolazi; tamo su razvijene tehnike uzgoja talijanskih teških svinja o kojima ovisi kvaliteta komada mesa upotrijebljenih u proizvodnji proizvoda „Coppa Piacentina”.

Osim toga, činjenica da se proizvodnja odvija u provinciji Piacenza povezana je s lokalnim proizvođačima koji su tijekom vremena usavršili svoje vještine čišćenja komada mesa tako da proizvod ima karakterističan oblik s malo tanjim krajevima.

Te su vještine, zajedno sa znanjem o najboljem načinu za sazrijevanje proizvoda „Coppa Piacentina”, dokaz povezanosti proizvoda s područjem s kojeg dolazi.

Okolišni čimbenici usko su povezani sa značajkama područja proizvodnje, a posebno s klimom koja ima znatan utjecaj na značajke konačnog proizvoda, čime se pridonosi uspješnom sazrijevanju proizvoda „Coppa Piacentina”

Kombinacija „sirovina – proizvod – naziv” stoga je povezana s društvenim i gospodarskim razvojem područja, s posebnostima koje se ne mogu reproducirati ni na jednom drugom mjestu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

Cijelom tekstu specifikacije proizvoda može se pristupiti sa sljedeće adrese:

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili:

možete otići izravno na početnu stranicu Ministarstva poljoprivredne, prehrambene i šumarske politike (http://www.politicheagricole.it) i odabrati „Qualità e sicurezza” (u gornjem desnom uglu zaslona) a zatim „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE”.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidi bilješku 3.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/25

---

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2014/C 88/18

Ovom se objavom daje pravo prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 (1) Europskog parlamenta i Vijeća.

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

„SALAME PIACENTINO”

EZ br.: IT-PDO-0117-01104-08.04.2013

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju utječe izmjena

—		Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—		Zemljopisno područje
—		Dokaz podrijetla
—	☒	Metoda proizvodnje
—		Poveznica
—		Označivanje
—		Nacionalni zahtjevi
—		Ostalo (treba navesti)

2.   Vrsta izmjene

—	☒	Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka specifikacije
—		Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen ni jedinstveni dokument ni sažetak
—		Izmjena specifikacije proizvoda koja ne zahtijeva izmjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)
—		Privremena izmjena specifikacije proizvoda zbog obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje su uvela javna tijela (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3.   Izmjena (izmjene)

Opis proizvoda

—

Rečenica u Sažetku specifikacije (točka 4.2. Opis) koja navodi da se za salamu „Salame Piacentino” moraju upotrebljavati svježi svinjski butovi izbrisana je. Cilj je ove izmjene ispraviti nedosljednost između Sažetka specifikacije objavljenog u SL C 122/17 od 11. svibnja 2010. i Specifikacije. Naime, zahtjevi iz članka 3. Specifikacije u pogledu sirovina upotrebljavanih za proizvodnju salame „Salame Piacentino” uvijek su navodili da se moraju upotrebljavati različiti rasjeci mesa talijanskih teških svinja, a ne svinjski butoveikako se prema Sažetku specifikacije moglo zaključiti.

Način proizvodnje

—	Potrebno je uvesti uporabu nitrita unutar zakonskih granica jer prisutnost nitrita i nitrata salami omogućuje bolju otpornost na bolesti i oksidaciju tijekom faze proizvodnje salame „Salame Piacentino” sa ZOI-jem.

—	Zahtijeva se dodavanje muškatnog oraščića u mješavinu za soljenje kako bi se dobila suvremena alternativa receptu za tradicionalnu proizvodnju.

—	Dodatak kojim se dopušta uporaba starter kultura ima za cilj osigurati snažan početak fermentacijskog procesa, nešto što je danas sve teže postići zbog nedostatka bakterija u atmosferi i strojevima kao rezultat suvremenih higijenskih zahtjeva.

—

Uključili smo ograničenje maksimalne veličine za salamu „Salame Piacentino” sa ZOI-jem kako bi se jamčilo poštovanje tradicije proizvodnje. Salama „Salame Piacentino” inače nije velika pa smo stoga smatrali da bi bilo prikladno izričito uvesti ograničenje maksimalne veličine salame kako bi razdoblje sazrijevanja navedeno u Specifikaciji bilo optimalno za njezinu tradicionalnu veličinu, omogućujući na taj način jedinstveno i idealno sazrijevanje. Nadalje, ograničavanjem maksimalne veličine proizvoda možemo jamčiti da povećanje maksimalno dopuštene težine salame za rezanje do 2 kg ni na koji način ne mijenja njezine karakteristike kvalitete, stoga je zajamčeno da kriške izgledaju jednako i da jednako sazrijevaju kao i proizvod koji se prodaje u cijelosti.

—	Salama za rezanje pakirana je u elastičnu končanu mrežu kako bi se lakše rezala jer se taj konac može lakše ukloniti prije rezanja.

—

Uvođenje dopuštenog odstupanja pogreške od + 10 % za parametre vlažnosti tijekom procesa sazrijevanja pomaže u poboljšanju kvalitete ZOI-ja. Današnji potrošači žele da proizvodi dulje sazrijevaju, čak i nakon minimalnog razdoblja navedenog u Specifikaciji. U takvim smo slučajevima ustanovili da bi dulje razdoblje sazrijevanja moglo rezultirati ulaskom zraka čime bi proizvod oksidirao u slučaju da atmosfera nije dovoljno vlažna. Stoga je primjereno dopustiti veću fleksibilnost u pogledu parametara vlažnosti komore za sazrijevanje.

—	Smatrali smo da je neophodno povećati maksimalnu dopuštenu težinu za rezanje salame kako bismo uklonili neka pitanja povezana s iznosom proizvedenog otpada i niskom razinom otpada dobivenog kod rezanja manjeg proizvoda.

—	Smanjenje najmanje razine pepela s 4 % na 1,5 % u skladu je s najmanjim dopuštenim sadržajem soli o kojem snažno ovisi sadržaj pepela te je dosljedno s trendom u pogledu smanjenja iznosa soli u hrani.

—	Smanjenje pH vrijednosti gotovog proizvoda s 5,4 na 5,2 dosljedno je s uvođenjem starter kultura u navedenoj izmjeni. Najmanja varijacija pH od 0,2 ne utječe na kvalitetu proizvoda i organoleptičke karakteristike.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„SALAME PIACENTINO”

EZ br.: IT-PDO-0117-01104-08.04.2013

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Salame Piacentino”

2.   Država članica ili treća zemlja

Italija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2. –

Mesni proizvod (kuhan, usoljen, dimljen itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Salame Piacentino” usoljen je proizvod koji je sazrio prirodno, u ovitku od svinjskih crijeva, za sirovu potrošnju. „Salame Piacentino” proizvodi se od krtoga svinjskog mesa s udjelom dodane svinjske masti između 10 % i 30 %. Gotov je proizvod cilindričnog oblika, kriške su jarkocrvene boje, prošarane ružičastobijelom mašću. Ima osobit, vrlo intenzivan, prilično slatkast okus s karakterističnom aromom mesa kobasice.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

„Salame Piacentino” proizvodi se od mesa svinja koje su okoćene, uzgojene i zaklane u regijama Emilia Romagna i Lombardija. Naziv „Salame Piacentina” podložan je odstupanju navedenom u članku 5. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Treba poštovati detaljna pravila u pogledu upotrebe i sastava obroka. Hranjenje svinja odvija se u dvije faze i uglavnom se temelji na proizvodima od žitarica iz makropodručja određenog u točki 3.3. Prosječan obrok obično se sastoji od kukuruzne kaše, nakon čega slijede ječam, mekinje, soja i mineralni dodaci. Nusproizvode proizvodnje sira (sirutka, gruš i mlaćenica) uglavnom dobavljaju proizvođači sira iz određenoga zemljopisnog područja.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci, soljenje, miješanje, stavljanje u ovitak, sušenje i sazrijevanje salame „Salame Piacentino” odvijaju se u području određenom u točki 4. u nastavku.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Pakiranje, rezanje i dijeljenje na porcije moraju se provoditi pod nadzorom ovlaštenog tijela za kontrolu isključivo na području proizvodnje određenom u točki 4. Kako bi se osiguralo održavanje izvornih i posebnih značajki proizvoda, pakiranje, rezanje i dijeljenje na porcije moraju na području proizvodnje provoditi osobe s posebnim poznavanjem proizvoda. Dodir sa zrakom i izloženost narezanog proizvoda ili proizvoda podijeljenog na porcije bez ovitka nepovoljnim okolišnim uvjetima može dovesti do oksidacije, a time kriške ili površina odrezanih dijelova mogu poprimiti smeđu boju čime se gubi karakteristična jarkocrvena boja krtog mesa, masnoća postaje užegla, a aroma se mijenja.

3.7.   Posebna pravila o označivanju

U trenutku stavljanja u promet proizvod mora biti označen riječima „Salame Piacentino”.

Naziv „Salame Piacentino” mora na etiketi biti navedena jasnim, neizbrisivim slovima koja se u potpunosti razlikuju od bilo kojeg drugog teksta te neposredno nakon njega mora biti naveden izraz „Denominazione di Origine Protetta”.

Zabranjeno je navođenje svih drugih opisa koji nisu izričito dopušteni.

Međutim, odobrava se upotreba oznaka kojima se upućuje na nazive, nazive poduzeća i privatne marke pod uvjetom da ne sadržavaju pohvalne izraze i da ne zavaravaju kupca, kao što su nazivi farmi svinja s kojih proizvod potječe.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje salame „Salame Piacentino” obuhvaća čitavo područje provincije Piacenza, ali uključuje samo područje do 900 m nadmorske visine gdje prevladavaju određeni klimatski uvjeti.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Proizvodnja salame „Salame Piacentino” započela je tijekom rimskog razdoblja i prenosila se tijekom vremena, a koncentrirana je u zemljopisnom području provincije Piacenza.

Važnost područja proizvodnje salame „Salame Piacentino” povezana je s razvojem tipične ruralne kulture zajedničke čitavoj dolini rijeke Po otkuda se dobavljaju sirovine (Emilia Romagna i Lombardija). U području koje je izvor sirovina razvoj stočarstva povezan je s raširenim uzgojem usjeva žitarica i s metodama rada u visoko specijaliziranom sektoru mljekarstva koji potiče lokalno svinjogojstvo.

Proizvođači u provinciji Piacenza razvili su i tijekom vremena prenose posebne sposobnosti odabira rasjeka mesa te prerade krtog i masnog mesa. Uz to, hladne doline bogate vodom i pošumljeni brežuljci imaju pozitivan učinak na uvjete potrebne za sazrijevanje.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Salamu „Salame Piacentino” karakterizira njezina slatka, intenzivna aroma koje se razvija sazrijevanjem. Krti dijelovi kriški jarkocrvene su boje, prošarani komadićima bijele masti. Sirovina za salamu „Salame Piacentino” sastoji se od različitih fino narezanih i odabranih rasjeka mesa svinja s tipičnim značajkama talijanske teške svinje.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Kvaliteta salame „Salame Piacentino” ovisi o okolišnim uvjetima te prirodnim i ljudskim faktorima. Ponajprije je karakterizacija sirovina blisko povezana s određenim zemljopisnim područjem s kojeg dolazi; tamo su razvijene tehnike uzgoja talijanskih teških svinja o kojima ovisi kvaliteta komada mesa upotrijebljenih u proizvodnji salame „Salame Piacentino”.

Osim toga, činjenica da se proizvodnja salame „Salame Piacentino” odvija u provinciji Piacenza povezana je s lokalnim proizvođačima koji su tijekom vremena usavršili svoje vještine odabira krtih komada mesa i njihova miješanja s mastima i začinima. Te su vještine, zajedno sa znanjem o najboljem načinu sazrijevanja salame „Salame Piacentino”, dokaz povezanosti proizvoda s područjem s kojeg dolazi.

Okolišni čimbenici usko su povezani sa značajkama područja proizvodnje, a posebno s klimom koja ima znatan utjecaj na značajke gotovog proizvoda, čime se pridonosi uspješnom sazrijevanju salame „Salame Piacentino”.

Kombinacija sirovina – proizvod – oznaka stoga je povezana s društveno-gospodarskim razvojem područja, s konotacijama koje se ne mogu reproducirati ni na jednom drugom mjestu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

možete otići izravno na početnu stranicu Ministarstva poljoprivredne, prehrambene i šumarske politike (http://www.politicheagricole.it) te odabrati „Qualità e sicurezza” (u gornjem desnom uglu zaslona) te zatim „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE”.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidi bilješku 3.

---

27.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 88/30

---

Ispravak odobrenja državne potpore u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) – Slučajevi u kojima Komisija nema primjedbi

( Službeni list Europske unije C 50 od 21. veljače 2014. )

2014/C 88/19

Na stranici 12., tekst koji se odnosi na državnu potporu br. SA.37391 briše se i zamjenjuje sljedećim:

---